izvedbeni plan i program - vguk.hr · pdf filegalinec d. (2007): microsoft excel 2003 osnove,...

Križevci, 1. listopad 2013.

IZVEDBENI PLAN I PROGRAM

STRUČNOG STUDIJA POLJOPRIVREDA

Ak. god. 2013/2014.

REDOVITI STUDIJ

smjerovi:

Bilinogojstvo

Zootehnika

Menadžment u poljoprivredi

VVIISSOOKKOO GGOOSSPPOODDAARRSSKKOO UUČČIILLIIŠŠTTEE UU KKRRIIŽŽEEVVCCIIMMAA COLLEGE OF AGRICULTURE KRIŽEVCI

48260 KRIŽEVCI, Milislava Demerca 1, HRVATSKA/CROATIA Tel.: +385 (0) 48 681 597; 279 182; Fax: +385 (0) 48 682 790; E-mail: [email protected]

KRIŽEVCI

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

Redoviti studij

Akademska godina: 2013/2014.

Modul: obvezni STTO1 MATEMATIKA I PRIMJENA

INFORMATIKE U POLJOPRIVREDI ECTS bodovi: 4

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA - STT Semestar I

Nastavnici i suradnici: Mr.sc. Krunoslav Škrlec, pred. Marijan Čančarević, prof., pred

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2

Vježbe + seminari 30 2 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

56

Ukupno opterećenje studenta 116 4

Izvedbeni plan nastave

1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja

A: predavanja matematika

Red. br.

N a s t a v n a j e d i n i c a Broj sati

1.

Uvodni primjeri /2P i 2V

razmjeri

postotak

račun smjese

ploština i obujam

jedinice

Eulerova formula

3

2.

Statistika /3P i 4V

grafički prikaz kvantitativnih: histogram, “stabljika i list”, ...

mjere položaja:srednja vrijednost, mod i medijan…

mjere raspršenja:varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije, …

osnovni pojmovi iz kombinatorike i vjerojatnosti

3

3.

Kombinatorika i vjerojatnost /4P i 5V

osnovni pojmovi iz kombinatorike

osnovni pojmovi iz vjerojatnosti

binomna razdioba

normalna razdioba

3

4.

Matrice i determinante /3P i 3V

def. matrice, posebno kvadratna

detrminante 2. i 3. reda, Sarusovo pravilo

rješavanje sustava Cramerovom metodom

3

Sati predavanja: 15 ECTS 1

5. Funkcije /4P i 4V

jednostavniji primjeri s primjenom derivacije i integrala 3

B: vježbe matematika

Ukupno: sati: 15 ECTS 1

Red broj Nastavna jedinica

Broj sati

1.

Uvodni primjeri

razmjeri

postotak

račun smjese

ploština i obujam

jedinice

Eulerova formula

2

2.

Statistika

grafički prikaz kvantitativnih: histogram, “stabljika i list”, ...

mjere položaja:srednja vrijednost, mod i medijan…

mjere raspršenja:varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije, …

osnovni pojmovi iz kombinatorike i vjerojatnosti

4

3.

Kombinatorika i vjerojatnost

osnovni pojmovi iz kombinatorike

osnovni pojmovi iz vjerojatnosti

binomna razdioba

normalna razdioba

3

4.

Matrice i determinante

def. matrice, posebno kvadratna

detrminante 2. i 3. reda, Sarusovo pravilo

rješavanje sustava Cramerovom metodom

3

5. Funkcije

jednostavniji primjeri s primjenom derivacije i integrala 3

C: predavanja informatika

Red. br.

N a s t a v n a j e d i n i c a Broj sati

1.

Osnove rada na računalu:

dijelovi računala

rad s mišem i tipkovnicom

upravljanje prozorima

rad s mapama i datotekama

3

2. Osnove Microsoft Worda:

unos i brisanje teksta 4


pretraživanje i ispravljanje pravopisnih pogrešaka

rad s odlomcima

oblikovanje teksta, oblikovanje stranica

rad sa slikama

ispis dokumenta, zaglavlje i podnožje

3.

Osnove Microsoft Excela:

tipovi podataka u Excelu

formule i funkcije

relativno i apsolutno adresiranje

rad s grafikonima

oblikovanje ćelija

4

4.

Osnove Microsoft PowerPointa:

upravljanje slajdovima

oblikovanje slajdova

animiranje objekata

korištenje gotovih predložaka

prezentiranje

4

D: vježbe informatika


Red broj Nastavna jedinica

Broj sati

1

Osnove rada na računalu:

kreiranje, brisanje, premještanje i kopiranje mapa

rad s programom Windows Explorer

pisanje teksta i specijalnih znakova

2

2

Osnove Microsoft Worda

pisanje, brisanje, premještanje i kopiranje teksta

pisanje jednostavnih dopisa

priprema teksta za ispis na štampač

5

3

Osnove Microsoft Excela

korištenje jednostavnih funkcija i formula

izrada obrasca za obračun putnih naloga

grafička obrada podataka o ostvarenoj prodaji trgovačkih putnika

5

4

Osnove Microsoft Power Pointa

izrada prezentacije Predstavljanje turističke destinacije po izboru

prezentiranje rada pred studentima

3

3. Ispitni rokovi

Nakon odslušanog predmeta svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.

4. Ishodi učenja

5. Popis literature

1. Elezović N., Dakić B.: Matematika 3. i 4. udžbenik i zbirka za gimnaziju, Element, Zagreb 2. Galinec D. (2007): Microsoft Windows XP, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 3. Galinec D. (2007): Microsoft Word 2003 osnove, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 4. Galinec D. (2007): Microsoft Excel 2003 osnove, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 5. Galinec D. (2005): Microsoft PowerPoint 2003 osnove, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u

Križevcima 6. Galinec D. (2007): Internet, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 7. Grbavac Vitomir, (1995): Informatika, kompjutori i primjena, Sveučilišni udžbenik, Treće izdanje,

HZDP, Zagreb. 8. Long Larry, (1988): Introduction to computers and information processing, Second Edition, Prentice-

Hall International Editions, Englewood Cliffs, New Jersy, USA. 9. Sumner Mary., (1988): Computers, Second Edition, Prentice-Hall International Editions, New Jersy,

USA. U Križevcima, rujan 2013.

Nositelj modula: Mr.sc. Krunoslav Škrlec


Redoviti studij


Modul: obvezni STTO2

AGROKEMIJA ECTS bodovi: 5

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA STT Semestar I

Nositelj modula: Dr. sc. Marija Vukobratović, profesor visoke škole Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


70




A: predavanja

NASTAVNA JEDINICA, predavanja Broj sati

1. Kemijski simboli, formule i jednadžbe, građa atoma, klasifikacija elemenata

3

2. Kemijske veze, kemijske reakcije, otopine, disocijacija elektrolita, puferi i koloidi

3

3.

Biogeni elementi 1., 2. i 3. skupine (Na, K Ca i Mg) 2

Biogeni elementi 4. – 12: skupine (Mn, Mo, Fe, Cu i Zn) 1

4. Biogeni elementi 13. – 18: skupine (N, P, S, O i Cl) 3

5. Asimilacija mineralnih tvari 3

6. Voda u stanici i biljci, difuzija, osmoza, osmotski tlak 3

7. Uvod u organsku kemiju, ugljikovodici 3

8. Alkoholi, eteri, aldehidi, ketoni, organske kiseline 3

9. Esteri, masti, sapuni i detergenti 3

10. Šećeri, derivati 3

11. Aminokiseline i proteini, DNA i RNA 3

12. Uvod u metabolizam (energija i enzimi) 3

13. Fotosinteza 3

14. Disanje 3

15. Utjecaj okolišnih čimbenika na fotosintezu i disanje Fiziologija stresa

3

UKUPNO SATI PREDAVANJA: 45

B: vježbe



NASTAVNA JEDINICA, vježbe Broj sati

1.

Ponašanje u laboratoriju, opasnosti, prva pomoć. Laboratorijski pribor. Kvalitativna analiza. Sistematika i reakcije dokazivanja kationa i aniona pojedinih elemenata.

2

2. Dokazivanje I i II analitičke skupine kationa (Pb, Hg, Cu) 2

3. Dokazivanje III, IV i V analitičke skupine kationa (Fe, Al, Ca, Ba, NH3, K,Mg) 2

4. Dokazivanje aniona klorida, karbonata, fosfata, sulfata i nitrata 2

5. Dokazivanje kationa i aniona u otopini 2

6. Kvalitativno određivanje bjelančevina, ugljikohidrata i alkohola 2

7. Uvod u kvantitativnu analizu, metode gravimetrije i volumetrije, vaganje. Stehiometrijski račun.

2

8. Razrjeđivanje otopina Priprema 0.1 M NaOH i 0.1 M HCl, određivanje faktora.

2

9. Razdvajanje pigmenta kromatografijom na papiru i kvantitativno određivanje razdvojenih pigmenata.

2

10. Određivanje deficita difuznog pritiska. 2

UKUPNO SATI: 20

C. seminari

Proizvodnja gnojiva (kiselost i bazičnost) Teške kovine u okolišu

Krš Proizvodnja soli

Kružni tok ugljika i učinak staklenika Kisik: kružni tok, ozon, freoni

Kisele kiše i smog Proizvodnja alkohola

Proizvodnja šećera Omega masne kiseline

Sapuni i detergenti Vitamini

Biljni hormoni Anaerobno disanje

Predavanja i seminari se izvodi u predavaonici VGUK-a, a vježbe u agrokemijskom laboratoriju, koji je opremljen svim potrebnim priborom i aparatima.

2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Agrokemija“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata putem seminara, kao i savladano gradivo. Provjera znanja tijekom semestra vrši se putem pismenih kolokvija, a kao okvir za ocjenjivanje definiran je maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti

gradivo bodovi

Kolokvij iz OPĆE KEMIJE (pismeno) 5

Kolokvij iz ANORGANSKE KEMIJE (pismeno) 5

1. Semestarski test (pismeno) 10

Kolokvij iz ORGANSKE KEMIJE (pismeni) 10

Kolokvij iz poglavlja UVOD U METABOLIZAM (pismeno) 5

2. Semestarski test (pismeno) 15

Kolokvij iz vježbi 10

Seminar 5

Ukupno: sati: 10

Prisustvovanje predavanjima 5

ZAVRŠNI ISPIT (usmeno)* 30

*Bez obzira na broj sakupljenih bodova završni ispit mora biti prolazan! Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave, osim polaganja završnog ispita koji se polaže na kraju odslušanog predmeta. Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju u roku od 8 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK i na oglasnoj ploči. Svaki student mora ispuniti uvjete za dobivanje potpisa, a uvjeti su: odrađene vježbe s preko 90% prisustvovanja i usmeno provjereno poznavanje simbola, formula i naziva važnijih elemenata i spo jeva. Također se boduje prisustvovanje predavanjima po sljedećim kriterijima:

> 90 5

81 – 90 4

71 – 80 3

61 – 70 2

51 - 60 1

< 50 0

Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:

< 60 bodova Student nije zadovoljio

60 – 70 bodova Dovoljan (2)

71 – 80 bodova Dobar (3)

81 – 90 bodova Vrlo dobar (4)

> 90 bodova Izvrstan (5)

Studenti koji na kolokvijima, semestralnim testovima i seminarskom radu sakupe više od 50 bodova oslobođeni su polaganja završnog ispita i dobivaju ocjenu izvrstan (5), a oni s 45 – 50 bodova ocjenu vrlo dobar (4).

Studenti koji skupe ukupno manje od 60 bodova izlaze na usmeni ispit (maksimalno 3 puta) i mogu dobiti samo ocjenu dovoljan (2) ili dobar (3).

3. Ispitni rokovi

Nakon odslušanog predmeta „Agrokemija“ svaki mjesec daje se jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.

4. Ishodi učenja

Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti: - upoznati s temeljima kemije, biogenim kemijskim elementima i kemijskim spojevima koji grade

živi organizam te njihovom ulogom u životu biljaka i životinja, - upoznati s osnovnim principima fotosinteze i staničnog disanja, - upućeni u osnove procesa tvorbe organske tvari i energije kako bi mogli lakše pratiti stručne

predmete, - osposobljeni da mogu samostalno izračunavati i pripremati otopine, što će im kasnije koristiti u

zaštiti i hranidbi bilja,

- sposobni sudjelovati u radu tima (uvježbani tijekom obavljanja vježbi i izradom seminara) - sposobnim prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. Popis literature

Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Amić, D. (2006.): “Kemija” Izabrana poglavlja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 2. Amić, D. (2008.): “Organska kemija” za studente agronomske struke, Školska knjiga

Zagreb 3. Jurić A. (2001.): Priručnik za vježbe iz kemije, 4. Vukobratović M., (2009.): Osnove metabolizma biljaka, Interna skripta, Visoko

gospodarsko učilište u Križevcima

Dopunska: 1. Jurić A., (1999.): Temelji kemije za studente nekemijskih studija, Skripta, Visoko

gospodarsko učilište u Križevcima 2. Jurić A. (1999.): Kemija prirodnih spojeva, Skripta, Visoko gospodarsko učilište u

Križevcima 3. Pevalek-Kozina, B.(2003.): Fiziologija bilja, Profil International, Zagreb 4. Vukadinović V., Lončarić Z.,(2002.): Ekofiziologija, Skripta, Poljoprivredni fakultet u

Osijeku U Križevcima, rujan 2013.

Nositelj modula: Dr. sc. Marija Vukobratović


Redovni studij



OSNOVE EKOLOGIJE S AGROKLIMATOLOGIJOM

ECTS bodovi: 4,5


Nastavnici i suradnici: Dr.sc. Zvjezdana Augustinović, profesor visoke škole

Nada Dadaček, dipl.ing., viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2

Vježbe + seminari 30 2

Stručna praksa 8 0,5 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

63

Ukupno opterećenje studenta 131 4,5



NASTAVNA JEDINICA P V S

1. Ekologija, definicija, značenje, podjela, ekološke organizacijske jedinice

2

2. Ekosustav, kruženje tvari u ekosustavu, biotički i abiotički čimbenici 2

2.1. Biološki principi ekosustava, podjela ekosustava 2

3. Hranidbeni lanci i ekološke (hranidbene) piramide, ekološka efikasnost

2

4. Populacija, svojstva populacije, gustoća populacije 2

4.1. Kretanje populacije – migracija, emigracija, imigracija 1 1

4.2. Odnosi među populacijama – mutualizam, parazitizam, komenzalizam, predatorstvo, amenzalizam

1

1

5. Degradacija biosfere. Posljedice degradacije biosfere 1 2

5.1. Zagađivanje biosfere pesticidima– seminarski radovi 4

5.2. Zagađivanje i oštećenje tla, sastav i struktura zajednice tla 3

5.3. Zagađivanje hidrosfere, ekološka obilježja tekućica i stajačica 1 1

5.4. Zagađivanje hrane 1

6. Uloga čovjeka u održavanju ravnoteže u biosferi 1 1

7. Međunarodni sporazumi o zaštiti okoliša 1

8. Uvod, klima, vrijeme, atmosfera; sastav, onečišćivači atmosfere, ozonska rupa

3

9. Klimatski elementi 1

9.1. Svjetlost- spektralni sastav, intenzitet sunčevog osvjetljenja, dužina dana, fotoperiodizam, utjecaj svjetlosti na rast i razvoj biljaka

2

9.2. Toplina i temperatura – temperatura zraka, temperatura tla, utjecaj

temperature na biljke 3

9.3. Voda (vlaga)-kruženje vode u prirodi, vlaga zraka, oblaci i magla, oborine (postanak, podjela), utjecaj vode na rast i razvoj biljaka

3

9.4. Zrak (vjetar)-ciklona i anticiklona, vjetar, najvažniji vjetrovi u Hrvatskoj, ruža vjetrova; Beaufortova skala, štete i koristi od vjetrova, vjetrobrani

3

10. Meteorološka mjerenja i motrenja (na meteorološkoj postaji); Meteorološki instrumenti: podjela; (instrumenti za mjerenje insolacije, termometri i geotermometri, evaporimetri, psihrometri i higrometri, kišomjeri ili ombrometri, barometri, anemometri, vjetrokaz) i meteorološka mjerenja i motrenja (mjerenje pojedinog elementa, dnevnik motrenja, sređivanje i korištenje meteoroloških podataka)

5

11. Poljoprivredna ocjena klime: hidrotermički koeficijent, Indeks suše po De Martoneu, Langov kišni faktor, Klimatski dijagram po Walteru

5

12. Organizacija meteorološke službe, prognoza vremena 1

13. Köppenova klasifikacija klime, klimatska područja Hrvatske 1

14. Fenologija 3

15. Stručna praksa: projektni zadatak 8

Ukupno 30 20 10

Sveukupno 68

Mjesto održavanja nastave - Predavanja i seminari se održavaju u predavaonici, vježbe i izrada projektnog zadatka na Prvoj agrometeorološkoj postaji Križevci i u kompjutorskoj dvorani.


Svaki nastavnik ocjenjuje dio modula koji predaje. Ocjena iz dijela modula Osnove ekologije određuje se na osnovi prisustvovanja i aktivnosti na nastavi, seminarskog rada, kolokvija i projektnoga zadatka na sljedeći način:

Prisustvovanje i aktivnost na nastavi 15 %

Izrada i prezentacija seminarskog rada 30 %

1. kolokvij 35 %

2. kolokvij 15 %

Izrada i prezentacija projektnog zadatka (dio iz dijela modula Osnove ekologije)

5 %

91-100 % Izvrstan

81-90 Vrlo dobar

71-80 Dobar

60-70 Dovoljan

<60 Nedovoljan

Ako student ne uspije položiti ispit putem kolokvija polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera. Ispit iz Agroklimatologije se polaže na osnovi aktivnosti na nastavi, kolokvija, usmenog ispita i projektnoga zadatka na sljedeći način:

Broj bodova Ocjena 91-100 - izvrstan 81-90 - vrlo dobar

71-80 - dobar 60-70 - dovoljan <60 - nedovoljan

Prisustvovanje i aktivnost na nastavi 0-5 bodova

1. kolokvij 0-20 bodova

2. kolokvij 0-20 bodova

Usmeni ispit 0-30 bodova

Projektni zadatak 0-25 bodova

Ukupno 0-100 bodova

Student koji sa vrlo dobrim i odličnim položi kolokvije, te obrani projektni zadatak, zadržava ocjenu i oslobađa se usmenog ispita. Student koji padne na bilo kojem kolokviju, upućuje se na pismeni ispit (test od 30 pitanja), a zatim pristupa usmenom ispitu. Ocjena iz Agroklimatologije s ocjenom iz Osnova ekologije daje konačnu ocijenu.

3. Ispitni rokovi


4. Ishodi učenja

Nakon uspješno svladanog modula, studenti će moći: prepoznati različite ekosustave i identificirati štetne procese i druge uzroke njihovih zagađivanja, te predložiti mjere za smanjenje tih štetnih utjecaja. Kroz modul Agroklimatologija upoznat će dominantan čimbenik svakog ekosustava, klimu i njen utjecaj na agroekosustav. Kroz projektni zadatak student će naučiti koristiti podatke meteoroloških mjerenja i načine vrednovanja klime za potrebe poljoprivrede. 5. Popis literature

a) Obvezna: 1. Dadaček, Nada, Peremin Volf Tomislava (2009): Agroklimatologija, Zrinski d.o.o., Čakovec 2. Filipčić, Anita (1996): Klimatologija u nastavi geografije, Posebno izdanje časopisa Hrvatski

zemljopis, Zagreb. 3. Glavač, Vjekoslav (2001): Uvod u globalnu ekologiju, Intergrafika, Zagreb 4. Klepac Ratimir (1988). Osnove ekologije, Jumena, Zagreb

5. Penzar, I., Penzar, Branka (2000): Agroklimatologija, Školska knjiga, Zagreb. b) Dopunska: 6. Begon, M., Harper. J. L., Townsend, C.R.(1996): Ecology, Blackwell Science 7. Butorac, A.(1999): Opća agronomija, Školska knjiga, Zagreb. 8. Krebs, C.J.( 1994): Ecology, Harper&Row Publishers, New York, San Francisko, London 9. Potočnik,V., Lay, V.(2002): Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog uređenja 10. Dikić, D. I sur. (2001): Ekološki leksikon, Barbat, Zagreb 11. Delort, R., Walter, F. (2002): Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb

U Križevcima, 14. rujna 2013. Nositelj dijela modula: Osnove ekologije Nositelj dijela modula: Agroklimatologija Dr. sc. Zvjezdana Augustinović Nada Dadaček, dipl. ing


Redoviti studij



PEDOLOGIJA ECTS bodovi: 5,5


Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Andrija Špoljar, profesor visoke škole Dr. sc. Ivka Kvaternjak, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3

Vježbe 30 2

Stručna praksa 8 0,5

Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

77



PREDAVANJA (predavaonica)

R.br. Nastavna jedinica Sati

1. Uvod u tloznanstvo 1

I PEDOGENEZA

1. Pedogenetski čimbenici 2

1.1. Matični supstrat

1.2. Klima

1.3. Reljef

1.4. Biotski čimbenici tvorbe tla

1.5. Vrijeme

2. Pedogenetski procesi 3

2.1. Trošenje primarnih minerala

2.2. Tvorba sekundarnih minerala

2.3. Razgradnja organske tvari i tvorba humusa

2.4. Tvorba organsko-mineralnih spojeva

2.5. Migracija

2.6. Specifični procesi

II MORFOLOGIJA 1

1. Vanjska morfologija

2. Unutarnja morfologija

III FIZIOGRAFSKE ZNAČAJKE TLA

1. Pedofizika

1.1. Fizika krute faze 3

1.1.1. Tekstura, struktura, gustoće tla, porozitet i konzistencija

1.2. Fizika tekuće faze 3

1.2.1. Oblici vode u tlu

1.2.2. Vodne konstante

1.2.3. Određivanje sadržaja vlage u tlu

1.2.4. Vodni režim i bilanca vode u tlu, kretanje vode u tlu

1.3. Plinovita faza tla 4

1.3.1. Ekološki značaj zraka u tlu

1.3.2. Aeracija tla

1.3.3. Kapacitet tla za zrak

1.4. Toplinske značajke tla 2

2. Pedokemija

2.1. Kemija krute faze 3

2.1.1. Kemijski sastav krute faze tla

2.1.2. Elementarni sastav tla

2.1.3. Humus

2.1.4. Sorpcijska sposobnost tla

2.1.4.1. Sorpcija kationa i aniona

2.2. Kemija tekuće faze 3

2.2.1. Aktivna i potencijalna kiselost

2.2.2. pH tla, hidrolitska i supstitucijska kiselost

2.2.3 Puferizacijska sposobnost tla

2.2.4. Oksidacijsko redukcijski procesi u tlu

3. Pedobiologija 3

3.1. Flora i fauna

3.2. Mikroorganizmi

4. Plodnost tla 3

IV Klasifikacija tala

1. Odjel automorfnih tala 7

1.1. Nerazvijena tla

1.2. Humusno akumulativna tla

1.3. Smeđa ili kambična tla

1.4. Eluvijalno-iluvijalna tla

1.5. Antropogena i tehnogena tla

2. Odjel hidromorfnih tala 3

2.1. Nerazvijena tla

2.2. Pseudoglejna tla

2.3. Semiglejna tla

2.4. Glejna tla

2.5. Tresetna tla

2.6. Antropogena tla

3. Odjel halomorfnih tala 2

3.1. Solončak

3.2. Solonec

4. Odjel subakvalnih tala 1

5. Melioracijske mjere uređenja 1

VJEŽBE

1. Terenska pedološka istraživanja (učilišno pokušalište) 5

2. Fizikalne značajke tla (pedološki laboratorij)

2.1. Gustoće tla 2

2.2. Kapacitet tla za vodu 1

2.3. Higroskopicitet 1

2.4. Inertna voda, točka venuća, fiziološki aktivna vlaga

2.5. Trenutačna vlažnost

2.6. Ukupni porozitet

2.7. Kapacitet tla za zrak

2.8. Mehanički sastav 2

2.9. Plasticitet 2

3. Kemijske značajke tla (pedološki laboratorij)

3.1. Zemnoalkalni karbonati 1

3.2. Reakcija tla 1

3.3. Potencijalna kiselost 2

3.4. Adsorpcijski kompleks 2

3.5. Količina humusa po Tjurinu, karakter humusa 2

3.6. Aktivno vapno 1

4. Bilanca vode u tlu (predavaonica)

4.1. Bilanca vode po Thornthwaiteu 4

5. Upoznavanje tipova tala 1

Ispravci programa vježbi 3

OSTALE AKTIVNOSTI

1. Terenske i laboratorijske vježbe, studiranje literature (rad kod kuće) 30

2. Konzultacije (kabinet) 10

3. Provjera znanja iz vježbi testom (predavaonica) 12

4. Sudjelovanje u izradi stručnih i znanstvenih radova 10

4.1. Rad na terenu i po potrebi u laboratoriju

6. Ispit (pismeni i usmeni) ili putem kolokvija (predavaonica, kabinet) 15

STRUČNA PRAKSA

7. Izrada projektnog zadatka (informatička učionica) 8

Način polaganja i način ocjenjivanja

Moguće je ispit položiti putem kolokvija (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se

polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda). Polažu se tri kolokvija (dva iz predavanja i jedan iz vježbi). Studenti koji ne zadovolje, uz uvjet da su

položili barem jedan od kolokvija, imaju pravo na jedan popravni kolokvij. Ukoliko studenti ne polože na ovaj način polažu ispit. Uvjet za izlazak na ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađen projektni zadatak.

Pismeni kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10): 5,5 - 6,5 - dovoljan (2) 7,0 – 8,0 - dobar (3) 8,5 - 9,0 vrlo dobar (4) 9,5 -10,0 - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili kolokvije polažu ispit koji se sastoji iz pismenog (isti kriteriji kao za kolokvij)

i usmenog dijela. Konačna ocjena dobije se na sljedeći način:

1. Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5% 2. Vježbe - 30% 3. Projektni zadatak – 25% 4. Predavanja - 40%

Ispitni rokovi:

U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok. Ishodi učenja: Ishodi učenja studenata su sljedeći:

- osposobljeni za rad na terenu i u laboratoriju, - osposobljeni za obradu i interpretaciju analitičkih podataka, - ovladavaju računalnim tehnologijama (tablice, grafikoni, tekst), - osposobljeni za davanje preporuka u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje, - pisanje stručnih izvještaja, - dobivaju temeljna znanja iz struke. Literatura:

a) Obvezatna literatura:

Špoljar, A. (2007): Tloznanstvo i popravak tla (I dio), skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. Šimunić, I., Špoljar, A.(2007): Tloznanstvo i popravak tla (II dio), skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. Šimunić, I., Špoljar, A., Peremin Volf Tomislava (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla, skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci.

b) Dopunska literatura: Bašić, F. (1982): Pedologija. Poljoprivredni institut Križevci, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1986): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1990): Postanak, razvoj i sistematika tala. Fakultet poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, Zagreb. Škorić, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. .

Nositelj modula: Križevci, 24. 9. 2013. dr. sc. Andrija Špoljar,prof. v.š.


Redoviti studij



OSNOVE POLJOPRIVREDNOG STROJARSTVA

ECTS bodovi: 6

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA – STT Semestar: I

Nastavnici i suradnici: Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Dragutin Žibrin, dipl. ing

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa + IPZ 30 2


84




Redni broj

Nastavna jedinica Broj sati

1.

2.

3.

PREDAVANJA Uvodni dio - značaj strojarstva u poljoprivredi, specifičnosti poljoprivrednog strojarstva, uvjeti eksploatacije poljopr.strojeva Strojni materijali - svojstva, podjela, metali - crni i obojeni, lijevano željezo, čelik, slitine, nemetali Elementi strojeva - elementi za spajanje, prijenos sile i gibanja, elementi protoka

1 3 2

4.

5.

Trenje, maziva i podmazivanje - suho i mokro trenje, vrste maziva i njihova svojstva, načini podmazivanja

I. Kolokvij Radni strojevi - crpke, kompresori, ventilatori, vrste crpki, kapacitet, pogonska snaga, vrste kompresora i ventilatora, podtlačne crpke

1 1 2

6.

7.

8.

Pogonski strojevi - motori - vrste pogonskih strojeva, stupanj korisnog djelovanja Motori SUI - podjela, princip rada, Otto i Diesel motori, goriva za motore Konstrukcija motora SUI - nepokretni i pokretni dijelovi motora Uređaj za napajanje gorivom Uređaj za podmazivanje, uređaj za hlađenje

1 1 1 1 1

9.

10.

Uređaj za paljenje Otto motora, uređaj za pokretanje motora Uređaj za usis i ispuh, uređaj za predgrijavanje zraka Elektromotori - vrste i njihova primjena u poljoprivredi

II. Kolokvij Poljoprivredni traktor - funkcija traktora u poljoprivrednoj proizvodnji,vrste i podjela traktora

1 1 1 1 1

Elementi za prijenos snage Uređaj za kretanje traktora Uređaj za upravljanje traktorom Uređaj za kočenje Hidraulični uređaji traktora

1 1 1 1 1

Električni uređaji traktora Dodatna oprema traktora Uređaj za vuču i pogon radnih strojeva Vučne karakteristike traktora u eksploatacijskim uvjetima

III. Kolokvij

1 1 1 1 1

VJEŽBE

1. Mjerni sustavi i mjerne jedinice - osnovne i izvedene jedinice SI sustava, preračunavanje starih i novih jedinica mjera

2

2. Strojni materijali - upoznavanje s materijalima u poljoprivrednom strojarstvu, proračuni čvrstoće, naprezanja i dilatacije materijala

2

3. Strojni elementi -upoznavanje strojnih elemenata na poljoprivrednim strojevima, zavarivanje, lemljenje i zakivanje, proračuni remenskog, zupčanog i lančanog prijenosa, elementi protoka

2

4. Trenje, maziva i podmazivanje - upoznavanje s različitim vrstama maziva, standardne oznake maziva - SAE i API klasifikacija motornih i transmisijskih ulja

1

5. Crpke, kompresori, ventilatori - upoznavanje s različitim konstrukci- jama i njihovom primjenom u poljoprivredi

1

6. Motori SUI - vanjske značajke motora SUI - proračun radne za- premnine, stupnja kompresije, indicirane i efektivne snage motora, stupanj korisnog djelovanja motora, specifična potrošnja goriva

1

7. Konstrukcija motora SUI - upoznavanje s pokretnim i nepokretnim dijelovima motora Uređaj za napajanje gorivom Uređaj za podmazivanje, izmjena ulja Uređaj za hlađenje - hlađenje tekućinom, hlađenje zrakom Uređaj za pokretanje motora, uređaj za usis i ispuh, žarnice

1 1 1 1 1

8. Elektromotori - izvedbe elektromotora, jednofazni i trofazni asinhroni elektromotori

1

9. Poljoprivredni traktor - podjela i vrste traktora Uređaji i mehanizmi na traktoru Tehničko održavanje traktora Pokretanje, vožnja i rad traktorom

1 2 1 1

SEMINARI

- Svojstva strojnih materijala - Elementi strojeva – proračuni - Motori SUI – vanjske karakteristike, konstrukcija, razvoj - Elektromotori u poljoprivredi - Poljoprivredni traktori

2 2 2 2 2

STRUČNA PRAKSA I INTEGRIRANI PROJEKTNI ZADATAK

Pripomoć traktoristi u pripremi traktora i traktorskih priključaka za rad,

5

agregatiranje, podešavanje agregata Rad na uređenju i održavanju ekonomskog dvorišta i strojnog parka ekonomije Pripomoć traktoristi u radu s traktorskim agregatima u polju, sudjelovanje u izvođenju pojedinih agrotehničkih operacija Rad na čišćenju, podmazivanju i konzerviranju poljoprivrednih strojeva i oruđa

5

15 5

Nastava i vježbe održavat će se u predavaoni i u praktikumima Učilišta, a stručna praksa i IPZ na proizvodnim površinama Učilišta. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže putem tri kolokvija tijekom semestra, ili putem pismenog i usmenog ispita u slučaju negativno ocijenjenih kolokvija. Pored kolokvija i pismenog i usmenog ispita, u ocjenu ulazi i ocjena integriranog projektnog zadatka vezanog uz stručnu praksu na modulu i ocjena seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi. 3. Ispitni rokovi Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni:

- definirati i objasniti značaj i specifičnosti poljoprivrednog strojarstva - poznavati svojstva i značaj strojnih materijala u strojarstvu - proračunati naprezanja i dimenzioniranje materijala - poznavati analitiku strojarstva - poznavati i objasniti princip rada i konstrukciju radnih i pogonskih strojeva u poljoprivrednom

strojarstvu - izračunati bilancu snage i radnu bilancu traktora - planirati nabavu i racionalno korištenje traktora i strojeva za određene agrotehničke zahvate - razvijati komunikacijske vještine i timski rad na integriranom projektnom zadatku - prezentirati rezultate timskog rada

5. Popis literature: a) Obavezna:

1. Toufar, F. (1997): Tehnički materijali I, Školska knjiga, Zagreb 2. Hercigonja, E. (1998): Elementi strojeva, Školska knjiga, Zagreb 3. Stojnović, M. (1995): Motori s unutarnjim izgaranjem i poljoprivredni traktori, skripta, Križevci 4. Stojnović, M. (2004): Osnove poljoprivrednog strojarstva - praktikum (riješeni zadaci za

pismeni dio ispita), Križevci 5. Jagar,N.,D. Filipović (1997): Traktor na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, Hrvatski

zadružni savez, Zagreb b) Dopunska:

1. Jeras, D. (1992): Klipni motori, uređaji, Školska knjiga, Zagreb 2. Kalinić, Z. (2004): Motori s unutrašnjim izgaranjem, Školska knjiga, Zagreb 3. Koludrović, R. (1978): Tehnologija auto-materijala, Tehnička knjiga, Zagreb 4. Tomić, B. (1998): Osnove elektrotehnike, Školska knjiga, Zagreb

Nositelj modula: mr.sc. Miomir Stojnović

U Križevcima, rujan 2013.


Redoviti studij


Modul: obvezni STTO092 KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE ECTS bodovi: 2

Stručni studij – ST TEMELJI STUDIJA STT Semestar I

Nositelj modula: Prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić

Sati ECTS bodovi

Nastava 15 1


28



R.b. Nastavna cjelina Preda- vanja

Vježbe

1. Uvod u Komunikacijske vještine – raspored gradiva, studentske obveze, metode poduke, literatura, izbor govornika za javni nastup, dogovor o temama za seminarski rad.

1

2. Logiranje studenta, skupljane email adresa radi daljne komunikacije, uvod u e-učenje pomoću Google dokumenata.

1

3. Što su komunikacijske vještine, koja se znanstvena područja njima bave, kako se određuju ili definiraju, kada se i kako stječu, opći pojam pismenosti prema informacijskoj i medijskoj pismenosti.

1

4. Uvod u informacijsku pismenost – kako naći i prepoznati vrijedne izvore za učenje, sveučilišne knjižnice, Carnet, Aboogy.com za pohranu poveznica, baze za pristup stručnim i znanstvenim člancima.

1

5. Visoko gospodarsko učilište kao pošiljatelj i primatelj informacija u elektronskoj okolini – prijegled web strane i poruke koje sadrži (vidne i tekstualne).

1

6. Prijegled weba Visokoga gospodarskoga učilišta u Križevcima, sadržaj, prepoznavanje važnih obavijesti za potrebe studiranja.

1

7. Komunikacijske vještine važne za uspjeh na studiju – slušanje, čitanje, priprema bilježaka. Važnost slušanja u osobnome i poslovnome životu – pozorno slušanje i praćenje predavanja, razlikovanje stučnoga i znanstvenoga nazivlja od općega akademskoga jezika. Uvod u čitanje stručne i znanstvene građe, po čemu prepoznati znanstveni i stručni članak, bibliografski opis, znanstvena komunikacija (UDK, ISSN, ključne riječi).

3

8. Vježbe u informatičkom kabinetu, studenti se logiraju te zajedno s voditeljem vježbi pregledavaju unaprijed predviđene izvore – baze s člancima, web strane domaćih i stranih sveučilišta. Zajednički se čita izabrani stručni članak i prepoznaju dijelovi – od naslova, rasporeda, stručnih oznaka do literature. Nakon vježba svi studenti pišu kratku

3

pismenu provjeru radi utvrđivanja koliko su zapamtili i kakav im je pismeni izričaj. Pismena se provjera pod nazivom esej ocjenjuje i uvodi u tablicu za praćenje studentskih aktivnosti tijekom nastave.

9. Vježbe u informatičkom kabinetu. Primjeri pismenih izvora. Rječnici stručnoga nazivlja i thesaurusi poljoprivrednih i srodnih struka. Poljoprivredni fakulteti na Internetu. Provjera zapamćenoga u pismenu obliku.

3

10. Akademska i znanstvena pismena i usmena komunikacija. Digitalni izvori. Važnost čitanja i navođenja (citiranja) pročitanoga. Znanstveni pristup i zašto se mora temeljiti na izvorima za razliku od neznanstvenoga pristupa (lijepa književnost). Bibliografska pismenost – kako navoditi pročitano. Časno postupanje s izvorima i izbjegavanje potkradanja (plagiranja) tuđih djela. Akademska etika.

3

11. Učenje i pamćenje. Cjeloživotno učenje. Učenje kao komunikacijska vještine. Oblici učenja – formalno i neformalno. Pristup učenju na način informacijske znanosti – kako razlikovati bitno (ono što nosi obavijest) od nebitnoga (ono što se ponavlja, što je zalihosno). Što pamtiti i zašto. Kako naći pohranjeno znanje i obavijesti u elektroničnoj okolini. Digitalni izvori prema tradicionalnim pismenim izvorima (knjižnične zbirke).

3

12. Vježbe u informatičkom kabinetu. Pregled poveznica i izvora za učenje. Opis postupaka kako učiti i važnost zdravoga načina života za stjecanje trajnoga načina učenja i pamćenja. Studentski javni nastupi i testovi slušanja i zapamćivanja stručnih i znanstvenih činjenica.

3

Literatura Obvezna:

Lasić, J., Laszlo, M., Boras, D. Informacijsko čitanje. Zagreb : Zavod za informacijske studije

Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007.

Johnson, Spencer. Tko je maknuo moj sir : divan način kako se uhvatiti s promjenama u životu i

na posl., Zagreb : Izvori, 2002.

Bradley, B.E., Speech communication : the credibility of ideas. 3rd ed. Dubuque, Iova :

WCH.(dopunska)

Digitalni izvori na aboogy.com i na Google Documents svima studentima tako da se svima

šalju poveznice.


Nositelj modula: Prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić


Redoviti studij


Modul: obvezni STTO6 ENGLESKI JEZIK ECTS bodovi: 6

Stručni studij – ST TEMELJI STUDIJA STT Semestar I i II

Nositelj modula: Mr. sc. Valentina Papić Bogadi, viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


84



c) Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja

II. semestar

1. Beef and swine industry 2

2. Poultry and dairy industry

2

Red. Br.

Nastavna jedinica Sati

I. semestar

1. Introducing the course General information about the course, textbooks, dictionaries and examination

2

2. History and development of agriculture 2

3. Plant products 2 4. Animal products 2 5. Soil, types of soil 2 6. Water 2 7. Seeds 2 8. Plant growth 2 9. Harvest 2 10. Storage of agricultural products

Feed and nutrients 2

11. Housing animals 2 12. Animal breeding 2 13. Slaughter and processing 2 14. Cultivation and planting equipment, harvest equipment 2 15.

Students' powerpoint presenatations 2

Ukupno 30

3. Sheep industry, equine industry 2 4. Apiculture 2 5. Classification and composition 2 6. Salts and acidity 2 7. The nitrogen cycle 2 8. Soil conservation 2 9. Preparing, seeding and planting 2 10. Climate and weather 2 11. Pricing of agricultral products 2 12. Government interventions and subsidies 2 13. nimal behaviour and health 2 14. Animals and grain 2 15. Bioengineering 2 16. Cropping systems 2 17. Growing seasons 2 18. Weeds, pests and desease 2 19. Diagnosing crop problems 2 20. Agribusiness management 2 21. International trade 2 22. The futures market 2 23. Sustainable farming 4 24. Technological advances 2 25. Organic farming 4 26. GMOs 2 20. General revision and students' presentations 4

Ukupno II. Semestar: 60

d) Način polaganja ispita i način ocjenjivanja

Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo na potpis na kraju semestra, održane dvije powerpoint prezentacije na zadanu temu.

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Na kraju svakog semestra student polaže kolokvij, a nakon položenih kolokvija polaže usmeni dio ispita: razgovor na zadanu temu iz gradiva i samostalni prijevod 20 kartica stručnog teksta po vlastitom izboru.

Ukupna ocjena je prosječna vrijednost zalaganja na nastavi, kolokvija, prezentacija, prijevoda i usmenog ispita.

3. Ispitni rokovi

U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom

dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok.

e) Ishodi učenja

Opće i specifične kompetencije razvijaju se u sklopu četiri osnovne jezične vještine, a temelje se na ljestvici od šest razina Zajedničog europskog referentnog okvira za jezike (CEFRL) koji je osmislilo i razvilo Vijeće Europe.

Slušanje – B2 Čitanje – B2

Govor – B2 Pisanje – B2 Nakon položenog ispita studenti će moći: - razumjeti predavanja i govore te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema

poznata - razumjeti veći dio vijesti i programa koji se bave poljoprivredom na standardnom

engleskom - pokazati i primijeniti osnovno znanje o temama koje se obrađuju na predavanjima - opisati osnovne pojmove i procese u području poljoprivrede - analizirati i interpretirati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene teme i probleme iz

područja poljoprivrede u kojima pisac zauzima određena stajališta ili izražava određena mišljenja

- primijeniti osnovna gramatička pravila koja se usvajaju na vježbama u vođenju koherentnog diskursa

- uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na šire područje poljoprivrede

- interpretirati i pisati kraće, jednostavne bilješke i poruke - znati napisati vrlo jednostavno osobno ili poslovno pismo

5. Popis literature

Literatura:

f) Obvezna za savladavanje programa i polaganje ispita: Odabrani tekstovi iz sljedećih knjiga: O'Sullivan; Libbin (2011): Agriculture, Express Publishing Gordana Mikulić (1989): English in Agriculture, Školska knjiga, Zagreb Alan Mountford 1997): English in Agriculture, Oxford University Press Josip Ritz (1996): Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski agronomski rječnik s latinsko-hrvatskim indeksom, Školska knjiga, Zagreb

g) Dopunska literatura: Željko Bujas (1999): Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb Dictionary of Agriculture (1996), Alan Stephens ed., Peter Collin Publishing

U Križevcima, rujan 2013. Nositelj modula:

Mr.sc. Valentina Papić Bogadi, viši predavač


Redoviti studij




Red. br.

Nastavna jedinica Sati

I. SEMESTAR

1. Einführung in den Lehrplan 1

2. Vorstellungsgespräch der Studenten 1

3. Tempusformen 2

4. Lemken – Gerätehersteller für die Landwirtschaft 2

5. Informationen erfragen 1

6. Feldfrüchte 1

7. Betriebsgrößen 1

8. Die Landwirtschaft hat viele Gesichter 2

9. Führung über dem Hoss-Hof 1

10. Baumschulen 1

11. Ein Gemüseanbaubetrieb 2

12. Landmaschinen, Bodenbearbeitung, Aussaat 2

13. Aus der Geschichte des Traktors 1

14. Maschinenschäden beseitigen 2

15. Vor der Aussaat bis zur Ernte 2

16. Produktionsvervahren 1

17. Düngung - Aussaat 2

18. Aussaat und Anzucht von Jungpflanzen 1

19. Präsentationen der Studenten 2

20. Wortschatzwiederholung 1

21. Schriftliches Prüfen 1

Ukupno I semestar 30

Red. Nastavna jedinica Sati


NJEMAČKI JEZIK ECTS bodovi: 6

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA STT Semestar I i II

Nositelj modula: Mr. sc. Valentina Papić Bogadi, predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


84


br.

II. SEMESTAR

1. Integrierter Pflanzenschutz 2

2. Verfahren im Pflanzenschutz 2

3. Ökologischer Landbau 2

4. Wortschatzwiederholung 2

5. Tierhaltung - Futteraufnahme 2

6. Schweinemast 2

7. Merkmale der deutschen Schweinerassen 2

8. Rinderzucht und Milkproduktion 3

9. 12 goldene Regel für richtiges Melken 2

10. Sprachquiz 1

11. Weinbau – Begriffe aus der Weinsprache 2

12. Das Weinanbaugebiet Rheinpfalz 2

13. Rebsorten und Qualitätstufen 3

14. Anbaugebiete und Weinstraßen 2

15. Weine vermartken 2

16. Weinbegriffe 2

17. Vermarktung und Verkauf 2

18. Marketing – Vermarktung von Raps und Erdbeeren 3

19. Zusätzliche Standbeine in der Landwirtschaft 2

20. Unternehmensporträt 2

21. Messen und Ausstellungen 2

22. Messebesuch 2

23. Wie schreibt man ein Referat 2

24. Ausbildung und Praktikum in der Landwirtschaft 2

25. Handlungskompetenz im Beruf entwickweln 2

26. Sich um ein Praktikum bewerben 2

27. Golf – ein neues Standbein der Landwirtschaft 2

29. Wortschatz wiederholen 2

30. Präsentationen der Studenten 2

Ukupno II semestar 60

Nastava iz kolegija „Njemački jezik izvodi se u obliku predavanja i vježbi i to 15 + 15 u prvom semestru i 30 + 30 u drugom semestru. Predavanja obuhvaćaju ponavljanje osnova jezičnih zakonistosti kako bi se studenti prilikom obrade stručnih teksova mogli fokusirati na analizu stručnog vokabulara. Ponavljanje jezičnih zakonistosti obuhvaća:

- Prezent slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv i pasiv) - Perfekt slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv) - Futur slabih, jakih, povratnih i djeljivih glagola (aktiv) - Modalne glagole (prezent i preterit) - Ustrojstvo zavisno složene rečenice - Komparaciju pridjeva

Vježbe su fokusirane na rad na stručnim tekstovima vezanim uz sljedeće teme: Landbau, Ackerbau, Getreideanbau, Viehzucht, Obstanbau, Gemüseanbau Weinbau, Fischfarming, Käseherstellung, Imkerei.

Predavanja i vježbe se izvode u učionici tj. nekoj od dvorana učilišta. Od opreme i nastavnih pomagala predavač koristi sljedeće: grafoskop, računalo, projektor, televizor, video rekorder, audio i video kazete, cd-romove, slike, karte, grafo-folije, powerpoint prezentacije i sl.

2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo potpisa na kraju semestra. Kako bi student ostvario pravo na potpis, ne smije imati više od 4 izostanka s predavanja i vježbi, te mora održati po jednu prezentaciju na stručnu temu u prvom i u drugom semestru. Ocjena iz kolegija „Njemački jezik“ sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij 1, kolokvij 2, kolokvij 3, prezentacija 1, prezentacija 2 te usmeni ispit, od čega svaki elemenat čini 15% ukupne ocjene.

3. Ispitni rokovi

Ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno ili prema dogovoru, a termini kolokvija u dogovoru sa studentima nakon svakih 30 (15 + 15) sati.

4. Ishodi učenja

Nakon završenog kolegija „Njemački jezik“ studenti će znati osnovne jezične zakonistosti njemačkoga jezika, s elementima kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja, s posebnim naglaskom na one sadržaje koji su usko vezani uz obvezatne module i obrađuju teme s područja poljoprivrede. Studenti će se moći služiti stručnom literaturom na njemačkom jeziku, te nakon što svladaju osnovne jezične zakonitosti i temeljni vokabular vezan uz jezik struke, samostalno čitati stručne članke na stranom jeziku, služiti se dostupnim izvorima informacija na stranom jeziku, te se uključiti u razgovor na stranom jeziku vezan uz neku stručnu temu. Očekivana razinna znanja prema Europskom kvalifikacijskom okviru: čitanje: B2; slušanje B2, pisanje B1, govor B1.

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: Odabrani materijali iz sljedeće literature:

Goethe Institut, Fraus, Cornelsen: Kommunikation in der Landwirtschaft Oreščić, Ivana: Nemško strokovno berilo za agroživilstvo, Založba obzorja Maribor, 1996.

b) Dopunska: Hueber Verlag: Themen Neu 2 – Lehrbuch Hueber Verlag: Themen Neu 2 – Arbeitsheft Klett Verlag: DaF kompakt

Klett Verlag: Passwort Deutsch 2 Hueber Verlag: Tangram Deutsch als Fremdsprache: Kursbuch und Arbeitsbuch

Hueber Verlag: Em Brückenkurs – Deutsch als Fremdsprache für die Mittelstufe


Nositelj modula: Mr. sc. Valentina Papić Bogadi, predavač


Redoviti studij



POLJOPRIVREDNA BOTANIKA ECTS bodovi: 4

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA - STT Semestar II

Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Siniša Srečec, profesor visoke škole Dr. sc. Renata Erhatić, predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2

Vježbe + terenska nastava 30 2 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

56




PREDAVANJA

Red. br. Tematska jedinica predavanja Sati nastave

1. Botanika kao znanstvena disciplina i podjela botanike na pripadajuće grane; citologija, histologija, morfologija i anatomija bilja, sistematika bilja, fiziologija

bilja, mikrobiologija (bakteriologija, virusologija i mikologija), genetika

1

2. Citologija: građa tipične biljne stanice (kemijska građa i stanični organeli) 2

3. Stanične diobe: Mitoza i mejoza 2

4. Histologija: Podjela biljnih tkiva i njihova uloga 2

5. Morfologija i osnovna sistematika nižih biljaka 2

6. Morfologija viših biljaka – Građa tipičnog kormusa 2

7. Korijen 1

8. Stabljika 1

9. List 1 10. Fiziologija bilja: Transport vode i asimilata 1

11. Fiziologija bilja: Fotosinteza i disanje 1

12. Morfologija generativnih organa biljaka (podjela na kritosjemenjače i golosjemenjače)

2

13. Mikrosporogeneza i makrosporogeneza-oprašivanje-dvostruka oplodnja-plod-sjeme

2

14. Zajednička obilježja građe cvijeta, cvati i plodova pojedinih biljnih porodica. 2

15. Klijanje i nicanje – rast i razvoj biljaka 1 16. Korovi, podjela njihov značaj u agrobicenozama i štetnost, najznačajnije

korovske vrste 1

17. Sistematika višeg bilja 6

UKUPNO SATI NASTAVE

30

VJEŽBE

Red. broj

Tematska jedinica vježbi

Sati nastave

1. Primarna građa biljne stanice na primjeru mirujućih stanica unutarnje epiderme lukovica luka (Allium cepa)

2

2. Građa puči i stomatalni aparat ab aksialne strane dorziventralnog tipa kista bršljana (Hedera helix)

2

3. Anatomska građa monokotiledonske stabljike na primjeru ukrasnog šaša (Carex ornithopoda) i/ili francuskog ljuja (Arrhenatherum elatius)

2

4. Anatomska građa dikotiledonske stabljike na primjeru ruže (Rosa centifolia) 2

5. Anatomska građa korijena na primjeru maslačka (Taraxacum officinale), odnosno lucerne (Medicago sativa), odnosno štavelja (Rumex crispus i

Rumex obtusifolius)

2

6. Gymnospermae i angiospermae Horitukulturne i dendrološke biljne vrste zastupljene u Spomen parku Dr.-a Gustava Bohutynskog s posebnim osvrtom

na četinjače Pinaceae i evolucijski najstarije kritosjemenjače Magnoliaceae

2

7. Porodica: Rosaceae 2

8. Porodica: Ranunculaceae 2

9. Porodica: Asteraceae 2

10. Porodica: Poaceae 2

11. Porodica: Fabaceae 2

12. Porodica: Chenopodiaceae 2

13. Porodica: Solanaceae 2

14. Porodica: Brassicaceae 2 15. Terenske upute za izradu projektnih zadataka 2

UKUPNO SATI NASTAVE

30

Razrada nastavnih jedinica, oblici nastave i mjesta izvođenja

Razrada nastavnih jedinica kroz predavanja

Mjesto izvođenja predavanja: Predavaonica br. 1 u zgradi C Način izvođenja predavanja: Predavanja se izvode korištenjem pripremljenih prezentacija za svaku od nastavnih jedinica (Power point). Sve prezentacije predavanja nalaze se na WEB profilu nositelja mofula, pod ikonom Obavijesti/Predavanja i vježbe, u pdf formatu i dostupna su svim studentima. U nastavi se koristi i video materijal (Windows Media Viewer) u kojima se prikazuju pojedini procesi u stanici kao što su stanične diobe, kretanje bakterija, autoreplikacija DNA i djelovanje kemijskog mehanizma nasljeđivanja i dr. Tijekom predavanja obraditi će se slijedeći sadržaji:

1. Botanika kao znanstvena disciplina

Uvod u botaniku:

Povijesni razvoj i podjela na znanstvene discipline,

Ekonomski značaj botanike,

Specifičnosti poljoprivredne botanike kao posebnog područja ekonomske botanike.

Bioraznolikost i ekologija 2. Citologija: građa tipične biljne

stanice (kemijska građa i stanični organeli)

Razlike između biljne i animalne stanice.

Građa stanične stijenke

Morfologija kloroplasta

Morfologija mitohondrija

Endoplazmatski retikulum

Jezgra 3. Stanične diobe: Mitoza i mejoza Interfaza G1, S i G2 period

Mehanizam procesa nasljeđivanja

Profaza

Metafaza

Anafaza

Telofaza

Genotoksičnost (kemijski agensi) i nepravilnosti u mitozi

C-mitoza

Mejoza

Razlike mejoze 1 i 2

Csossing-over i njegov značaj

Postmejotičke diobe

Uvod u mikro- i makro-sporogenezu 4. Histologija Apikalni meristemi

Sekundarni meristemi (kambij)

Meristemoidi

Zona determinacije biljnih tkiva

Provodna tkiva (ksilem i floem)

Temeljna tkiva (osnovni parenhim)

Mehanička tkiva

Adsorpcijska tkiva

Tkiva za izlučivanje

Arhesporijalna tkiva 5. Morfologija i osnovna

sistematika nižih biljaka Schizaphyta s aspekta poljoprivredne botanike

Mycophyta s aspekta poljoprivredne botanike

Briophyta s aspekta poljoprivredne botanike

Algae informativno (veza s organskim onečišćenjem slatkih voda i značaj morskih algi kao dodataka prehrani ljudi, stoke i biljaka)

Lichenes (indikatori čistoće zraka) 6. Morfologija viših biljaka – Građa

tipičnog kormusa Osnovne razlike višeg i nižeg bilja

Građa kormusa

Evolucijske prilagodbe kormusa različitim ekološkim (edafskim) uvjetima

Tipovi korijena, stabljike i lista 7. Korijen Funkcije korijena (s osvrtom na simbiozu s kvržičnim

bakterijama iz roda Rhiyzbium i Bradyrhizobium sp.)

Anatomija korjena

Apikalni meristem korijena

Uloga calpitra-e

Radijalna korjenova žila

Uloga endoderme ili Caspary-evog prstena

Caspary-eve točke

Pericikal ili perikambij i njegova uloga u sekundarnom rastu korjena

Mezoderma (cortex)

Egzoderma

Meristemoidi egzoderme

Nastanak i funkcija korijenovih ili apsorpcijskih dlačica 8. Stabljika Anatomija monokotiledonske stabljike

Zatvorene kolateralne žile

Funkcija žilnog parenhima

Funkcija žilnog kolenhima i sklerenhima

Centralna diletacija culmus-a

Anatomija dikotiledonske stabljike

Otvorene kolateralne žile

Orijentacija ksilema i floema u otvorenim kolateralnim žilama

Uloga kambijskog prstena

Epiderma stabljike 9. List Dorziventralni tip lista dikotiledonskih biljaka

Epiderma ab- i ad axialne strane lista

Mezofil dorziventralnog tipa lista

Palisadni ili asimilacijski i spužvasti ili transpiracijski parenhim

Stomatalni aparat

Lisne žile

Graminejski tip lista monokotiledonskih biljaka

Mezofil graminejskog tipa lista

Auriculae i ligula 10. Fiziologija bilja: Transport vode

i asimilata Traheje i traheide ksilema, hidrostatski tlak

Kretanje vode simplastom i apoplastom

Uloga transpiracije u usvajanju i transportu vode kroz ukupni ksilem

Transport asimilata floemom 11. Fiziologija bilja: Fotosinteza i

disanje Svijetla i tamna faza fotosinteze

Disanje (respiracija) i fotorespiracija

Osnove C3, C4 i CAM puta fotosinteze

Anatomske prilagodbe biljaka i razlike C3, C4 i CAM biljaka 12. Morfologija generativnih

organa biljaka (podjela na kritosjemenjače i golosjemenjače)

Gymnospermae (osnovna sistematika) i otvoreni sjemeni zametak

Angiospermae

Tipologija cvati (inflorescentiae)

Regije pistiluma

Ovulum; smještaj, uloga, osnovna anatomija

Tipovi ovuluma

Stamina 13. Mikrosporogeneza i

makrosporogeneza-oprašivanje-dvostruka oplodnja-plod-sjeme

Tvorba i građa polena

Tvorba i građa embrionalne vreće

Anemofilne, entomofilne i hidrofilne biljne vrste

Autogamne i alogamne biljne vrste

Sporofitska i gametofitska inkompatibilnost

Dvostruka oplodnja

Nastanak sjemenke i ploda

Tipologija plodova 14. Zajednička obilježja građe

cvijeta, cvati i plodova pojedinih biljnih porodica, najznačajnijih s aspekta poljoprivredne botanike

Magnoliaceae

Ranunculaceae

Solanaceae

Rosaceae

Fabaceae

Asteraceae

Chenopodiacea

Poaceae

Liliaceae 15. Klijanje i nicanje – rast i razvoj

biljaka Bubrenje

Rast radiculae

Egigejsko i hipogejsko nicanje

Epikotil i hipokotil

Determinirani i indeterminirani tip rasta 16. Korovi, podjela njihov značaj u

agrobicenozama i štetnost, najznačajnije korovske vrste

Plantae ruderales i plantae segetales

Acidofilni korovi – indikatori kiselosti tla

Nitrofilni korovi

Korovi – indikatori hidromorfnosti tla

Korovi – pioniri vegetacije na antropogenim površinama i artefaktima

Konkurentska (kompeticijska) sposobnost korova

Primjeri 17. Sistematika višeg bilja s

osvrtom na najznačajnije vrste i porodice značajne s aspekta poljoprivredne botanike i hortikulture

Coniferophytina

Ginkgoateae

Pinateae

Magnoliophytina

Magnoliateae

Magnoliidae

Hamamelididae

Rosidae

Dilleniidae

Caryophyllidae

Asteridae

Liliateae

Lilidae

Razrada nastavnih jedinica kroz vježbe:

1. Primarna građa biljne stanice na primjeru mirujućih stanica unutarnje epiderme lukovica luka (Allium cepa)

Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

I programski zadatak

2. Građa puči i stomatalni aparat ab aksialne strane dorziventralnog tipa kista bršljana (Hedera helix)


II programski zadatak

3. Anatomska građa monokotiledonske stabljike na primjeru ukrasnog šaša (Carex ornithopoda) i/ili francuskog ljuja (Arrhenatherum elatius)


III programski zadatak

4. Anatomska građa dikotiledonske stabljike na primjeru ruže (Rosa centifolia)


IV programski zadatak

5. Anatomska građa korijena na primjeru maslačka (Taraxacum officinale), odnosno lucerne (Medicago sativa), odnosno štavelja (Rumex crispus i Rumex obtusifolius)


V programski zadatak

6. Gymnospermae i angiospermae Horitukulturne i dendrološke biljne vrste, s posebnim osvrtom na četinjače Pinaceae i evolucijski najstarije kritosjemenjače Magnoliaceae

Terenska nastava, partk Dr.-a Gustava Bohutinskog. Izrada programskih zadataka (naziv hrv. i lat. zastupljenih vrsta i njihov točan opis)

VI programski zadatak

7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15.

Porodica: Rosaceae Porodica: Ranunculaceae

Porodica: Asteraceae Porodica: Poaceae Porodica: Fabaceae

Porodica: Chenopodiaceae Porodica: Solanaceae

Porodica: Brassicaceae Terenske upute za izradu

projektnih zadataka

U prvom satu auditarne vježbe

U drugom satu izlazak na teren; determinacija biljnih vrsta, deskripcija morfoloških osobina i herbariziranje

VII programski zadatak -

izrada herbara

Projektni zadatak studenata

1.3 Opis programskih zadataka i njihovo vrednovanje Programski zadaci su, u svojoj biti, dnevnici vježbi. Student ih izrađuje na papiru A4 formata u obavezno u 2 primjerka. Jedan primjerak ostaje njemu, a drugi je, do točno određenog roka (!), dužan predati asistentu. Asistent pregledava oba primjerka i ukoliko uoči greške, na iste upozorava studenta, koji ih je dužan do točno određenog roka predati ispravljenu verziju programskog zadatka. Programski zadaci se ne vrednuju. Programski zadaci, herbar i uredno pohađanje nastave, preduvjet su za stjecanje prava na potpis i testiranje semestra. 1.4. Projektni zadatak Projektni zadatak izrađuje se sukladno svim uputama iznijetim u „Priručniku za izradu projektnih zadataka iz modula Poljoprivredna botanika“ (autor: dr. sc. Siniša Srečec).


Teorijski dio gradiva studenti polažu kroz dva pismena kolokvija. Prvim kolokvijem provjerava se znanje studenata iz područja morfologije i anatomije viših i nižih biljaka, a drugim iz sistematike višeg bilja i osnovnih taksonomskih morfoloških karakteristika pojedinih vrsta i porodica. Kolokviji se održavaju u tijekom semestra u izvannastavnom terminu. Maksimalni broj bodova po svakom kolokviju iznosi 100, za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 60 bodova. Broj bodova određuje se prema složenosti pitanja. Bodovna skala prikazana je u slijedećoj tablici:

Broj bodova

Ocjena

60 nedovoljan

60 - 75 dovoljan 75 – 85 dobar 85 – 95 vrlo dobar

95 – 100 izvrstan U ukupnu ocjenu ispita ulazi i ostvareni uspjeh u prezentaciji projektnih zadataka i ostvarena kvaliteta Studije, koja je proizvod projektnog zadatka. Ocjena projektnog zadatka izračunava se po slijedećoj jednadžbi: (1)

fi

qifiQ (1)

Gdje je: Q – ukupna ocjena projeknog zadatka fi - težina ili važnost nekog pokazatelja qi – brojčana ocjena tog pokazatelja (1;5) Ocjena težina ili važnosti nekog pokazatelja objašnjene su u slijedećoj tablici:

Pokazatelj Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi

Točnost navoda i pridržavanje

propisane metodologije 0,5

Vještine pisanja, uređenost teksta i informatičke vještine

0,1

Prezentacija projektnog zadatka i poznavanje činjenica svih članova radne grupe koji su sudjelovali u izradi projektnog zadatka

0,3

Procjena angažmana pojedinog člana radne grupe i pridržavanje rokova

0,1

Σ fi 1,0

Konačna ocjena ispita sastoji se od ostvarenog uspjeha na oba kolokvija i uspjeha projektnog zadatka. Izračunava se po jednadžbi 1, kao i ocjena projektnog zadatka. Jedina razlika je u ocjeni težine ili važnosti prvog i drugog kolokvija i projektnog zadatka, što je razvidno u slijedećoj tablici:

Pokazatelj Težina ili važnost nekog

pokazatelja - fi

I kolokvij 0,3 II kolokvij 0,3 Projektni zadatak

0,4

Σ fi 1,0

3. Ispitni rokovi

Ispitni rokovi održavaju se prema odluci Stručnog vijeće jednom mjesečno. Međutim, kolokviji se održavaju tijekom semestra jer se na taj način studentima omogućuje parcijalno polaganje teorijskog dijela ispita. Također, ukoliko jedan ili nekolicina kandidata prilikom prezentacije i obrane projektnog zadatka ne iskažu potrebitu razinu znanja, njihov loš uspjeh ne umanjuje uspjeh grupe, već se oni mogu uputiti na usmeni ispit. Ukoliko tri puta ne zadovolje svojim znanjem na usmenoj provjeri, upućuju se na komisijski ispit.

4. Ishodi učenja

Nakon položenog ispita Poljoprivredna botanika, student na osnovi stečenih znanja treba biti u stanju procijeniti ekonomsku vrijednost vegetacijskog pokrova u poljoprivrednim i/ili u prirodnim biljnim zajednicama. Razina stečenih znanja o pojedinim biljnim vrstama i njihovim morfološkim, fiziološkim i ekološkim karakteristikama, treba biti dostatna za sintezu novih činjenica i postupaka koje će studenti usvajati na specijalističkim modulima koji se izučavaju na drugoj i trećoj godini studija.

5. Literatura

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Dubravec Katarina, (1996.): Botanika (sveučilišni udžbenik). Agronomski fakultet, Zagreb 2. Denffer D. i H. Ziegler, (1988. i ostala izdanja): Botanika – Morfologija i fiziologija

(Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu Z. Devidé-a). Školska knjiga, Zagreb

3. Mägdefrau K. i F. Ehredorfer, (1988. i ostala izdanja): Botanika – Sistematika, evolucija i geobotanika (Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu R. Domca). Školska knjiga, Zagreb

4. Gojković – Plavšić Nevenka, (1985.): Priručnik za izvođenje vježbi iz Poljoprivredne Botanike. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Napomena: Budući da obvezatna literatura spada u kategoriju sveučilišnih udžbenika koji su prilagođeni i poslijediplomskim znanstvenim i doktorskim studijima, svakom studentu stoje na raspolaganju multimedijska predavanja nositelja kolegija u .pps i .doc formatu na CD-ROM(u) poradi lakšeg razumijevanja literaturne građe. Također, ista predavanja nalaze se i na osobnim WEB stranicama nositelja modula domene vguk.hr.

b) Dopunska:

1. Birgitta Bremer, Kåre Bremer, Mark W. Chase, Michael F. Fay, James L. Reveal, Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis and Peter F., Stevens, Arne A. Anderberg, Michael J. Moore, Richard G. Olmstead, Paula J. Rudall, Kenneth J., Sytsma, David C. Tank, Kenneth Wurdack, Jenny Q.-Y. Xiang and Sue Zmarzty (2009): An update of the Angiosperm Phylogeny Group Classification for the Orders and Families of Flowering Plants: APG III. Botanical Journal of the Linnean Society, 161, 105–121.

2. Cooper G. M. (2000): The Cell. Sinauer Associates, Inc., Washington, D.C. 3. Domac R., (1984.): Mala flora Hrvatske i susjednih područja (priručnik za determinaciju

samoniklih biljnih vrsta). Školska knjiga, Zagreb 4. Dubravec K. i Dubravec I., (1989.): Naše kultivirano bilje (priručnik za determinaciju kultiviranih

biljnih vrsta). Znanje, Zagreb 5. Hulina Nada (1996.): Korovi (sveučilišni udžbenik). Školska knjiga, Zagreb 6. Šilješ I., Đ. Grozdanić i I. Grgesina (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja

(sveučilišni udžbenik). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb 7. Grlić Lj., (1990.): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. August Cesarec, Zagreb 8. Kastory R., (1987.): Fiziologija biljaka (sveučilišni udžbenik). Naučna knjiga, Beograd 9. Nikolić R., S. Pavlović i P. Živanović, (1987.) Anatomija biljaka – praktikum. Medicinska

knjiga, Beograd – Zagreb 10. Pavlica M., S. Srečec, D. Papeš (1996): Genotoxicity of herbicide Dicuran observed in bread

wheat seedlings (Triticum aestivum L. em Thell, cv. Pitoma). Periodicum Biologorum, 98(3), 387-390.

11. Šarić T., (1986.): Atlas korova (priručnik i sveučilišni udžbenik), Svjetlost, Sarajevo 12. Kovačević J. (1971.): Poljoprivredna fitocenologija (sveučilišni udžbenik). Znanje, Zagreb 13. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Špoljarić, I., Kvaternjak, I., Mršić, G. (2011):

Morphogenesis, volume and number of hop (Humulus lupulus L.) glandular trichomes, and their

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=450848

influence on alpha acids accumulation in fresh bracts of hop cones. Acta botanica Croatica, 70(1): 1-8. DOI: 10.2478/v10184-010-0006-5.

14. Srečec, S., S. Jelenić, D. Papeš (1995): Phenotypic and genotypic analysis of spike abnormality in bread wheat (Triticum aestivum L. em Thell) cv. Pitoma. Cereal Research Communications. 23(1-2), 63-69.

15. Swanson C. P. (editor) et al., (1960, 1964, other/newer editions): The Cell. Prentice-Hall, Inc., New Yersey

16. Strasburger E., (1897.): Das Klaine Botanische Praktikum für Anfäger. Verlag von Gustav Fischer, Jena

c) Važni linkovi (izuzetno kvalitetne ilustracije i mikrofotografije, korisne za učenje i razumijevanje anatomske građe viših biljaka):

1. http://www.uri.edu/artsci/bio/plant_anatomy/images.html#lab_1

2. http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookPLANTANAT.html

3. http://www.dipbot.unict.it/sistematica_es/Magn_ind.html

4. http://www.arboretum.fullerton.edu/grow/primer/anat.asp

5. http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/d47/47.htm

6. http://www.enchantedlearning.com/subjects/plants/printouts/labelflower.shtml

7. http://www.humboldt.edu/~dll2/bot105/root/root.htm

8. http://www.ualr.edu/~botany/rootanatomy.html 9. http://www.botany.hawaii.edu/faculty/webb/BOT410/Roots/RootBody.htm

10. http://bugs.bio.usyd.edu.au/2003A+Pmodules/module4.html

11. http://www.ualr.edu/~botany/stemanatomy.html

12. http://www.ualr.edu/~botany/leafanatomy.html

13. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/F/Flowering.html

14. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/G/Germination.html

15. http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Tropisms.html#The_Mechanism_of_Phototropis

m

16. http://www.geocites.com/pcelarska_radionica/medonosno_bilje.html

17. http://hirc.botanic.hr/vrt/home.htm

U Križevcima, 26. rujan 2013.

Nositelj modula: Dr.sc. Siniša Srečec, prof. visoke škole

u trajnom zvanju

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=450848

http://www.uri.edu/artsci/bio/plant_anatomy/images.html#lab_1

http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookPLANTANAT.html

http://www.dipbot.unict.it/sistematica_es/Magn_ind.html

http://www.arboretum.fullerton.edu/grow/primer/anat.asp

http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/d47/47.htm

http://www.enchantedlearning.com/subjects/plants/printouts/labelflower.shtml

http://www.humboldt.edu/~dll2/bot105/root/root.htm

http://www.ualr.edu/~botany/rootanatomy.html

http://www.botany.hawaii.edu/faculty/webb/BOT410/Roots/RootBody.htm

http://bugs.bio.usyd.edu.au/2003A+Pmodules/module4.html

http://www.ualr.edu/~botany/stemanatomy.html

http://www.ualr.edu/~botany/leafanatomy.html

http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/F/Flowering.html

http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/G/Germination.html

http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Tropisms.html#The_Mechanism_of_Phototropism

http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Tropisms.html#The_Mechanism_of_Phototropism

http://www.geocites.com/pcelarska_radionica/medonosno_bilje.html

http://hirc.botanic.hr/vrt/home.htm


Redoviti studij



OSNOVE ZOOTEHNIKE ECTS bodovi: 7

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA – STT Semestar II

Nastavnici i suradnici: Mr. sc. Đurica Kalember, predavač Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač Marija Meštrović, dipl. ing., predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


Stručna praksa 30 2 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

98




Nastavna jedinica P V S SP Mjesto

izvođenja

Privredna važnost stočarstva 2 PR

Porijeklo i ishodišni oblici domaćih životinja 1 PR

Izvorni oblici i udomaćivanje životinja 2 PR


Promjene osobina domaćih životinja udomaćivanjem 2 PR

Rast i razvitak 3 PR

Oblikovanje pasmina i proizvodnih tipova 3 PR

Potraga za blagom (Povijest stočarstva + Mliječno govedarstvo) 2 PR

Varijabilnost i nasljeđivanje 3 PR

Potraga za blagom (Kozarstvo + Ovčarstvo) 2 PR

Mutacije i kombinacije, degeneracije i letalni faktori; modifikacije 3 PR

Potraga za blagom (Uzgoj prasadi + Tov pilića) 2 PR

Osobine za selekciju 3 PR


Upoznavanje sa organizacijom vođenja matičnog knjigovodstva 2 PR

Selekcija – odabiranje. Temperament i ćud, kondicija i konstitucija, iskorištavanje hrane, dozrelost i plodnost

3 PR

KOLOKVIJ 2 PR

Specijalne osobine za selekciju. Tovna sposobnost, mliječna sposobnost, sposobnost za proizvodnju vune i krzna, sposobnost za proizvodnju jaja, radna sposobnost

3 PR

Mjerenje razvijenosti domaćih životinja 2 PU

Pomoćna sredstva za selekciju Prosuđivanje po porijeklu i potomstvu

3 PR

Procjena kondicije i konstitucije 2 PR

Genetika populacije Mjesto jedinke u populaciji, frekvencija gena i genotipova, promjene frekvencije gena, promjene frekvencije gena, selekcija radi povećavanja homozigota, selekcijski diferencijal i intenzitet selekcije, regresija i korelacija, heritabilitet i heterozis

3

PR

Ocjena domaćih životinja po porijeklu i potomstvu 2 PR

Uzgojne metode Uzgoj u čistoj krvi, uzgoj u srodstvu, križanje, bastardiranje

3

PR

Ocjenjivanje stoke na izložbama i sajmovima Držanje visoko vrijednih rasplodnih životinja

2

PR

Selekcijski rad U govedarstvu, konjogojstvu, svinjogojstvu

3

PR

Mjerenje razvijenosti domaćih životinja Procjena kondicije i konstitucije

2

PR

Držanje visoko vrijednih rasplodnih životinja Ocjenjivanje stoke na izložbama i sajmovima Obilježavanje životinja Fotografiranje životinja

2

PR

Ocjena domaćih životinja po porijeklu i potomstvu 2 PR

Terenska nastava (Đakovo) 2 2 3 Đakovo

Kolokvij 2 PR

Prilaženje životinjama i čišćenje istih 12 PU

Hranjenje životinja i uređenje životnog prostora 6 PU

Mjerenje domaćih životinja 2 PU

Procjena kondicije i konstitucije na životinjama 3 PU

Obilježavanje životinja 2 PU

Fotografiranje životinja 2 PU

Uočavanje bolesnih stanja, te njihovo suzbijanje i liječenje 3 PU

45 20 10 30

P = predavanja V = vježbe S = seminari SP = stručna praksa

PR = predavaona PU = praktikum učilišta Stručna praksa Zadatke rješavaju grupe studenata. Svaki student savladava samostalno (kroz rad u grupi) kako, bez bojazni i sigurno, prići pojedinoj životinji, te obaviti pojedini zadatak oko ili sa životinjom. Kroz hranjenje životinja i uređenje njihovog životnog prostora, studenti se privikavaju na svakodnevnu potrebu provođenja ovih mjera za održavanje životinja u pravilnoj životnoj i nutritivnoj kondiciji životinja. Od posebnih mjera, koje studenti rada na životinjama, je mjerenje eksterijera i određenih postupaka prilikom određivanja radnih sposobnosti životinja, kao i obilježavanja i fotografiranja istih. Kroz druženje sa i oko životinja, studenti uočavaju razliku između zdravih životinja i onih sa eventualnim pojavama različitih bolesnih stanja, o kojima se treba alarmirati odgovorne osobe, koje će provesti njihovo adekvatno suzbijanje i lječenje.


Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni

1.kolokvij: 40%

2.kolokvij: 40%

Seminar 5%

Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi 5%

Stručna praksa i izvješće 10%

Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera.

3. Ispitni rokovi


4. Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

imenovati životinje po vrstama, pasminama i proizvodnim tipovima

kroz ishod selekcije, moći će protumačiti o varijabilnost i nasljeđivanje o mutacije i kombinacije, degeneracije i letalni faktori; modifikacije o temperament i ćud, kondicija i konstitucija, iskorištavanje hrane, dozrelost i plodnost o tovna sposobnost, mliječna sposobnost, sposobnost za proizvodnju vune i krzna,

sposobnost za proizvodnju jaja, radna sposobnost

kroz uzgojni rad, moći će se uključiti u provođenje o obilježavanje životinja, kao i njihovo ocjenjivanje njihovih radnih sposobnosti

kroz selekcijski rad, shvatiti će važnost i osjetljivost selekcije - odabira životinja o kroz uzgoj u čistoj krvi, uzgoj u srodstvu, križanje, bastardiranje

5. Popis literature

1. Hrasnica F. Ogrizek A. (1961.): STOČARSTVO - opći dio, Poljoprivredni nakladni zavod u Zagrebu, Zagreb 2. Brinzej M. i sur. (1991.): STOČARSTVO, Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Osijeku, Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola. 3. Uremović Z. i sur. (2002.): STOČARSTVO, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4. Jovanovac Sonja, (1997.): OPĆE STOČARSTVO, Interna skripta za studente poljoprivrednog fakulteta, Osijek

Križevci, rujan 2013. Nositelj modula:

mr.sc. Đurica Kalember


Redoviti studij



OSNOVE BILINOGOJSTVA ECTS bodovi: 7

Stručni studij - ST TEMELJI STUDIJA - STT Semestar i i II

Nastavnici i suradnici: Nada Dadaček, dipl. ing., viši predavač Dragutin Žibrin, dipl. ing. stručni suradnik

Sati ECTS bodovi

Nastava 45 3


Stručna praksa 30 2 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

98




Nastavna jedinica P V

1. 1.1

Uvod, pojam poljoprivrede, značajke biljne proizvodnje, Povijest poljoprivrede, razvoj naučne misli u poljoprivredi

2 2

2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4.

Agrosfera, elementi agrosfere Agroekologija Atmosferski vegetacijski faktori Edafski vegetacijski čimbenici (slojevi antropogenog tla, apsolutna i efektivna dubina tla, tekstura, prirodna uslojenost, dreniranost, kamenitost, stjenovitost, makroorganizmi tla) Reljef

2 2 2 3 1

3.0 Prinos 2 4.0 Agrotehnički kompleks, pojam 1 4.1. 4.1.1 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4.

Sustavi biljne proizvodnje Plodored, elementi plodoreda, razlozi uvođenja plodoreda Sastavljanje plodoreda; primjeri plodoreda Monoprodukcija, konsocijacija usjeva i slobodna plodosmjena Sustavi biljne proizvodnje za drvenaste kulture

1 1 1 1

1

4.2. Obrada tla, ciljevi i zadaci, povijest obrade tla, nedostataci obrade 2 4.2.1. Moment obrade tla 1 4.2.2 Osnovna obrada tla, ciljevi i zadaci, oranje lemešnim plugovima, tehnike oranja 2 4.2.2.1 Rigolanje, podrivanje, dubinsko rahljenje, krtična drenaža 2 4.2.3. Dopunska obrada tla, ciljevi i zadaci 1 4.2.3.1. Načini dopunske obrade tla (blanjanje, drljanje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje) 2 4.2.4. Posebni načini obrade tla 1 4.2.5. Sustavi obrade tla, podjela 1 4.2.5.1. Sustavi obrade tla na oranicama 2 4.2.5.2. Sustavi obrade tla za drvenaste kulture 1 4.2.5.3 Preoravanje permanentnih travnjaka i djetelništa 1 4.2.6. Redukcija klasičnih sustava obrade. Konzervacijska obrada tla 1 (TEST I) 1

4.3. Gnojidba, definicija i povijest gnojidbe 1 4.3.1 Kretanje hraniva u antropogenom tlu, optimalna razina humusa u antropogenim tlima 2

4.3.2. Gospodarenje žetvenim ostacima 1 4.3.3. Gnojiva, definicija i podjela 1 4.3.3.1. Domaća gnojiva (stajski gnoj, gnojnica, gnojovka, sapropel, fekalije) 3 4.3.3.2. Kompost i zelena gnojidba 2 4.3.3.3. Tvornička gnojiva, definicija i podjela 1 4.3.3.4. Kalcifikacija 2 4.3.3.5 Vrijeme i načini primjene gnojiva 1 4.3.3.6. Primjeri i zadaci iz gnojidbe 5 TEST II) 1

4.4. 4.4.1. 4.4.2. 4.4.3.

Biološka reprodukcija; sjetva i sadnja Sjeme; vanjske i unutrašnje osobine sjemena Načini sjetve i sadnje Određivanje norme sjetve- zadaci

1

2 1 3

4.5. 4.5.1

Njega usjeva; podjela zahvata njege Njega jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva

1 2

(TEST III) 1

5. Alternativna poljoprivreda, pokreti alternativne poljoprivrede OBRANA PROJEKTNOG ZADATKA (početkom srpnja)

4

UKUPNO 45 30

Stručna praksa- projektni zadatak (ekonomija učilišta), terenska nastava SP

6. PROJEKTNI ZADATAK, DEFINIRANJE, REALIZACIJA KROZ SLJEDEĆE TOČKE, 6

6.1. OBRADA TLA, PLODORED I SJETVA OZIMINA: Upoznavanje s površinama, struktura sjetve na oranicama (plodored), način vođenja ekonomijom Učilišta. Oranje; sjetveno, duboko jesensko, predsjetvena priprema tla i sjetva o

6

6.2. OBRADA TLA I SJETVA JARINA: Predsjetvena priprema tla i sjetva jarih usjeva (žitarica i okopavina)

6

6.3. NJEGA USJEVA: Njega ozimih i jarih usjeva (rezidba voćaka, drljanje, kultivuiranje i zaštita usjeva)

6

6.4. TERENSKA NASTAVA Posjet Ergeli Đakovo i površine Hana Našice

6

Ukupno: 30

Ostale aktivnosti (priprema za ispit, konzultacije, literatura) 95

Ukupno zaduženje studenta 200

1. Predavanja i vježbe održati će se u predavaonici C zgrade. Stručna praksa realizirat će se u Praktikumima Učilišta, a terenska nastava planira se na jedno veće poljoprivredno gospodarstvo na području Slavonije.

2. Ispiti se polažu pismeno i usmeno, a u ocjenu još ulaze projektni zadatak, pohađanje nastave i terenska nastava na osnovi ukupnog broja bodova 100:

Broj bodova Ocjena

Kolokvij I. II. III 45 (15+15+15) <60 bodova - nedovoljan Projektni zadatak 15 61-70 bodova - dovoljan

Pohađanje nastave 5 71-80 bodova - dobar

Terenska nastava 5 81-90 bodova - vrlo dobar

Usmeni ispit 30 >90 bodova - izvrstan

3. Ishodi učenja: Nakon uspješno svladanog predmeta, moći ćete prepoznati i izdvojiti agroekosustav iz ostalih sustava, procijeniti i valorizirati njegova agroekološka svojstva, te odabrati i preporučiti, odnosno predložiti kulture u plodoredu. Odabranim kulturama moći ćete upravljati provođenjem agrotehničkih mjera prije i tijekom vegetacije.

4. Literatura: a) Obvezatna za svladavanje programa i polaganje ispita: 1. Dadaček, Nada, (1999.): Gnojidba. Skripta za internu upotrebu 2. Mihalić, V. (1976.): Opća proizvodnja bilja. Školska knjiga. Zagreb. 3. Mihalić, V., Bašić, F., (1997.): Temelji bilinogojstva. Školska knjiga. Zagreb.

b) Dopunska literatura: 7. Butorac, A. (1999.): Opća agronomija. Školska knjiga. Zagreb. U Križevcima, 3. listopada 2012. Nositelj modula: V.pred. Nada Dadaček, dipl.inž. _____________________________ Suradnik na modulu: Dragutin Žibrin, dipl inž. ________________________________


Redoviti studij



OSNOVE POLJOPRIVREDNE EKONOMIKE

ECTS bodovi: 4,5


Nastavnici i suradnici:

Dragutin Kamenjak, dipl. ing., viši predavač Dušanka Gajdić, univ.spec.oec.

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 8 0,5


63


IZVEDBENI PLAN NASTAVE

1. OBLICI NASTAVE

A) PREDAVANJA

UKUPNO SATI: 30 ECTS 2

MJESTO IZVOĐENJA PREDAVAONICA


Redni broj

NASTAVNA JEDINICA Sati

nastave

1. Uvod u predmet, definicije, podjela ekonomike, metode u ekonomici, ekonomika

i druge nauke, pozitivna i normativna ekonomika 2

2. Povijesni razvitak ekonomske i agroekonomske misli,

ekonomski pravci 2

3. Ekonomski proces, problemi ekonomske organizacije, ekonomska uloga države 2

4. Pojam, podjela, specifičnosti poljoprivrede proizvodnje, regionalni aspekti

razvitka poljoprivrede 2

5. Ekonomski zakoni u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji dobara 2

6. Tržni mehanizam, analiza ponude i potražnje 2

7. Proizvodni resursi i teorija proizvodnje, proizvodna funkcija, proizvodni činitelji u

poljoprivredi (tlo, radna snaga, kapital, upravljanje) 2

I KOLOKVIJ

8. Mjesto ekonomike poljoprivrede u gospodarskom sustavu, osnovne funkcije

poljoprivrede 2

9. Poljoprivreda i agrobiznis (industrije uz i niz tijek) 2

10. Agrarna struktura poljoprivrede RH s osvrtom na s EU 2

11. Poljoprivredna proizvodnja, analiza stanja i ocjena razvijenosti po granama

poljoprivrede u R. Hrvatskoj 4

12. Agrarna politika, ciljevi, mjere, nositelji, učinci agrarne politike u Hrvatskoj 2

13. Agrarna politika drugih zemalja i ekonomskih grupacija (EU) 2

14. Mikro-agroekonomika, ekonomika poduzeća, management (upravljanje,

organizacija, vođenje, kadrovsko popunjavanje, kontrola poslovanja) 2

II KOLOKVIJ

UKUPNO SATI: 30

B) VJEŽBE

UKUPNO SATI: 30 ECTS 2



Redni broj


nastave

1. Izvori podataka, metode analize u ekonomici poljoprivrede, osnovni

makroekonomski pokazatelji 4

2. Uvod u naprednije statističke tehnike, analize vremenskih serija (postoci, relativni brojevi koordinacije, pomični prosjeci, individualni i skupni indeksi, trendovi, stopa

promjene, Lorencova krivulja) 6

3. Analiza ponude, potražnje, elastičnost ponude i potražnje (cjenovna, dohodovna,

lučna, ukrštena) 4

I KOLOKVIJ

4. Osnovna koncepcija troškova u poljoprivredi, definiranje i podjela troškova prema različitim kriterijima, značenje fiksnih i varijabilnih troškova, krivulje pojedinih vrsta

troškova, određivanje optimuma proizvodnje prema kriteriju graničnog troška 4

5.

Ekonomski principi u poljoprivrednoj proizvodnji 4

6. Pokazatelji uspješnosti poslovanja (profitabilnost, točka pokrića, globalna i

parcijalna, vrijednosna i količinska ekonomičnost, produktivnost) 4

7. Ekonomika investicija, pojam i svrha investicija, određivanje i značenje sadašnje

vrijednosti budućeg projekta, metode ocjene efikasnosti investicija 4

II KOLOKVIJ

UKUPNO SATI 30

C) STRUČNA PRAKSA

UKUPNO SATI: 8 ECTS 0,5



Redni broj


nastave

1. Projektni zadatak „Ekonomsko, društveno i političko okruženje

poljoprivrede“ pod naslovom: “EKONOMSKO-SOCIOLOŠKA ANALIZA POLJOPRIVREDE U DOMICILNOJ OPĆINI-ŽUPANIJI-REGIJI”

8

UKUPNO SATI: 8

Projektne zadatke rješavaju grupe (timovi) studenata (5-10). Studenti imaju ulogu istraživača socio-ekonomskih karakteristika podneblja u kojem žive ili borave (grad / županija / regija). Zadatak studenta je istraživanje ekonomskog, političkog i društvenog okruženja poljoprivrede. Skupljanje relevantnih podataka provodi se iz dostupnih informacijskih izvora (knjižnice, internet, statistički izvori i anketno istraživanje), analiza podataka provodi se primjenom matematičko-statističkih i informatičkih modela i programa, provodi se pravilna interpretacija podataka projektnog zadatka, uz izradu stručnog izvješća i javnu prezentaciju (Power Point, itd.).

2. NAČIN POLAGANJA ISPITA I NAČIN OCJENJIVANJA

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom izvođenja modula „Osnove poljoprivredne ekonomike“, putem dva kolokvija iz predavanja i vježbi. Vrednuje se i prisutnost i učešće studenata u nastavi, te izrada timskih projektnih zadataka. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti na modulu:

učešće u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova

projektni zadatak – minimalno 10 bodova maksimalno 20 bodova

dva kolokvija – svaki minimalno 20 bodova maksimalno 35 bodova

Student može ponoviti samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit (35 bodova), nakon kojeg slijedi usmena provjera znanja (35 bodova). Kolokviji, pismeni ispiti i zadaci studenata ispravljaju se u roku od 7 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK. Tijekom izvođenja nastave student može stalno pratiti broj bodova koji je stekao. Minimalan broj bodova za prolaznost modula iznosi 60 bodova, a konačna ocjena modula utvrđuje se zbrojem ukupno postignutih bodova:

60-69 bodova – dovoljan (2)

70-79 bodova – dobar (3)

80-89 bodova – vrlo dobar (4)

90-100 bodova – izvrstan (5)

3. ISPITNI ROKOVI Studenti polažu dva pismena kolokvija, prvi nakon polovine odslušanog modula iz predavanja i vježbi, a drugi nakon odslušane druge polovine modula, s mogućnošću popravka isključivo samo jednog kolokvija. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec student može pristupiti jednom ispitnom roku, osim u mjesecu veljači, srpnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka (pismeni i usmeni ispit).

4. ISHODI UČENJA Studenti će nakon uspješno završenih svih obveza na modulu biti sposobni:

definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja makro i mikro poljoprivredne ekonomike

prepoznati djelovanje ekonomskih zakonitosti u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji

razumjeti ekonomski proces, problem ekonomske organizacije, kao i ekonomsku ulogu države

razlikovati sustave privređivanja, osobitosti i osnovne čimbenike poljoprivredne proizvodnje

izraditi analizu troškova i osnovnih ekonomskih pokazatelja

procijeniti razvijenost i mjesto poljoprivrede unutar cjelokupne privrede

procijeniti vezu poljoprivrede i agrobiznisa

sudjelovati u timskom radu i prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici

5. LITERATURA

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Petar Grahovac (2005): Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing, Zagreb

2. Michael Tracy (2000): Hrana i poljoprivreda u tržnom gospodarstvu (uvod u teoriju, praksu i politiku), prijevod T.Žimbrek, MATE, Zagreb

3. Božidar Petrač (2001): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek

4. Defilippis, Josip (2002): Ekonomika poljoprivrede, Školska knjiga, Zagreb b) Dopunska, preporučena za studij i polaganje ispita:

1. Paul A. Samuelson i William Nordhaus (2000): Ekonomija 17.izdanje, MATE, Zagreb 2. John B. Penson, Jr., Oral Capps, Jr., C. Parr Rosson III (2001): Introduction to agricultural

economics, Prentice-Hall 3. Ronald D. Kay, William M. Edwards (2004): Farm management, McGraw-Hill 4. Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen, Douglas D. Southgate, Jr. (2001): Agricultural economics

and Agribusiness, John Wiley & Sons, Inc. 5. Kolega, A. Božić, M. (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište, Tržništvo, Zagreb

Nositelj modula:

Dragutin Kamenjak, dipl.ing., v.pred.


Redoviti studij


Modul: obvezni STTO3 AGRARNA SOCIOLOGIJA I BIOETIKA ECTS bodovi: 4,5


Nositelj modula: Sandra Kantar, prof., viši predavač

Sati ECTS bodovi

Nastava 30 2


Stručna praksa 8 0,5 Opterećenje studenta izvan aktivne nastave

63




A: predavanja i vježbe

R. br.

AGRARNA SOCIOLOGIJA: nastavna jedinica PREDA-VANJA

VJEŽBE

1. Upoznavanje s programom i načinom rada. Upoznavanje literature. Odnos sociologije i Agrarne sociologije prema društvenim znanostima. Istraživanje društvenih pojava na selu: metode i tehnike

1 1

2. Kultura i društvo. Norme i vrijednosti kao sastavnice kulture. Razlike među kulturama. Socijalizacija, odgoj i društvena kontrola. Seljačka kultura. Kulturne institucije na selu.

1 1

3. Obitelj kao socijalna institucija. Bračne i izvanbračne zajednice. Osnovne obiteljske funkcije i njihovo smanjivanje u suvremenom društvu. Razvod braka. Uzroci i posljedice.

1 1

4. Tradicionalne porodične zadruge kao način života i proizvodnje. Tradicionalno selo. Prijelazni oblici. Agrarna reforma, nacionalizacija, konfiskacija, osnivanje poljoprivrednih zadruga, njihov raspad. Nove udruge poljoprivrednika.

1 1

5. Pojam društvene stratifikacije i mobilnosti. Kriteriji za formiranje društvenih slojeva. Sloj, kasta, klasa. Prijelaz između jednog sloja u drugi u sklopu globalnog društva.

1 1

6. Političke institucije: država i društvo. Tipovi poltičkih poredaka. Civilno društvo. Ljudska i građanska prava. Društvene institucije na selu.

1 1

7. Religija: tipovi i vrste. Velike svjetske religije: kršćanstvo, islam te religije dalekog istoka. Sekularizacija. Dominantni tip religioznosti na selu.

1 1

8. Osnovni demografski pojmovi i njihovo značenje. Migracija: selo-grad. Suvremena međunarodna migracija. Urbanizacija.

1 1

9. Demografsko stanje u gradovima i selima Hrvatske. Demografsko starenje Hrvatske, posebno poljoprivrednog stanovništva. Socijalni, humani, medicinski, i etički problemi staračkog stanovništva.

1 1

10. Društvena patologija sela i grada. Ovisnosti, alkoholizam, njegova rasprostranjenost, štetnost i liječenje.

1 1

11. Položaj žena na selu. Promjene u položaju žena u poljoprivredi i selu. 1 1

12. Seoska omladina. Egzodus seoske omladine. Uzroci i posljedice. Profesionalna orijentacija mladih na selu.

1 1

13. EU i briga države o poljoprivredi. Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede. Socijalno-ekonomski položaj poljoprivrede.

1 1

14. Socijalno-ekološka problematika. Ekosustavi I socijalni sustavi. Ekološka kriza. Zaštita okoliša. Briga za okoliš.

1 1

15. Završni osvrt na izlagane teme. Mišljenja I prijedlozi 1 1

Ukupno sati: 15 15

R. br.

BIOETIKA: nastavna jedinica PREDA-VANJA

VJEŽBE

1. Bioetika: uvod, definicija, kronologija 2 -

2. Znanje i znanost 2 1

3. Pogreške znanosti i posljedice 2 2

4. Kojoj znanosti vjerovati? 1 1

5. Nove tehnologije-temelj gospodarskog napretka 1 1

6. Bioetika u poljoprivredi 2 2

7. Tlo kao nacionalno dobro 1 2

8. Vode kao nacionalno dobro 1 2

9. Biološka raznolikost kao nacionalno dobro 1 2

10. Međunarodne konvencije i sporazumi (Cartagena protocol, Konvencija o biološkoj raznolikosti

1 1

11. Hrvatsko zakonodavstvo (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o hrani, zakon o GMO)

1 1

Ukupno: 15 15

UKUPNO SATI: 60 30 30

B: stručna praksa – integrirani zadatak

Red broj

Nastavna jedinica Broj sati

1. Prezentacija projektnog zadatka na temu “Socio-ekonomska naliza domicilne županije”. Formiranje grupa i podjela rada unutar grupe. Priprema teorijskog istraživanja i upoznavanje sa izvorima podataka

2

2. Objašnjenje i priprema terenskog istraživanja. Pravila provedbe anketnog istraživanja. Definiranje i priprema uzorka.

2

2. Provedba ankete. Unos i interpretacija dobivenih podataka teorijskog i terenskog istraživanja.

2

2. Pisanje projektnog zadatka – „case study“. Završna analiza, rasprava i prezentacija projektnog zadatka

2

Nastava (predavanja i vježbe) se izvodi u predavaonicama, a stručna praksa (integrirani zadatak) se izvodi u informatičkoj radionici.


Konačna ocjena studenta iz kolegija Agrarna sociologija i bioetika izračunava se kao aritmetička sredina ocjena svih realiziranih obveza: prisutnosti i aktivnosti na nastavi (minimalno 60% dolazaka na nastavu i stručnu praksu), eseja iz bioetike i ispita iz agrarne sociologije. Student ima mogućnost položiti ispit iz agrarne sociologije putem dvaju kolokvija prema unaprijed dogovorenom terminu uz uvjet da oba moraju biti pozitivno ocijenjena. Svaki kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a ispit od 20 pitanja. Za obje mogućnosti prag prolaznosti je 60%. Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih rokova. Pisani ispit ili kolokviji sastoje se od seta pitanja sa otvorenim odgovorom i traju do 60 minuta. Esej iz bioetike piše se na slobodno odabranu temu i traje 45 minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je napisan integrirani zadatak koji se ocjenjuje prema planu realizacije obveza stručne prakse

3. Ispitni rokovi

Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka, a u ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna roka. Tijekom godine ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno.

4. Ishodi učenja

Studenti će upoznati osnovne društvene procese u selu u ruralnoj prošlosti i suvremenosti. Također, studenti će stjecati dodatna teoretska i empirijska znanja iz područja posebne siociologije, koja će pridonijeti boljem razumijevanju socijalnih promjena u prostornoj organizaciji društva. Postići će veću stručnu kompetentnost u tumačenju društvenih promjena i ruralnog razvoja, te u sudjelovanju u empirijskim isttraživanjima. Istodobno će se senzibilizirati za bioetički važna pitanja u poljoprivredi. Kroz stručnu praksu studenti će istražiti i opisati konkretna društvena obilježja ruralnog područja. Prikupljati će relevantne podatake iz svih dostupnih informacijskih izvora, analizirati i interpretirati ih i izraditi „case study“. Naučiti će raditi u timu, prezentirati sve dobivene rezultate i razvijati vještine usmene i pismene komunikacije.

5. Popis literature

a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:

Mirčetić, Đ. (1998): Agrarna sociologija, vlastita naklada, Vinkovci.

Kantar,S.(2008): Agrarna sociologija (interna skripta u pripremi)

Jošt, M., Sandra Kantar (2007): Bioetika (interna skripta)

Čović, A. (2004): Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb.

b) Dopunska:

Sociologija sela / Sociologija prostora – časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS.Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice

Socijalna ekologija – časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline: Zagreb: HSD. Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice.

Rinčić-Lerga, Iva (2007): Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Zaprešić.

Grupa autora (2001): Bioetika u teoriji i praksi, Globus, Zagreb. U Križevcima, rujan 2013.

Nositelj modula: Sandra Kantar, prof.