izvedba i glazbena produkcija zabavne skladbe Što to bješe
TRANSCRIPT
Izvedba i glazbena produkcija zabavne skladbe "Štoto bješe ljubav"
Farkaš, Ivan
Undergraduate thesis / Završni rad
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:449861
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-11
Repository / Repozitorij:
University North Digital Repository
Završni rad br. 661/MM/2019
Izvedba i glazbena produkcija zabavne skladbe
„Što to bješe ljubav“
Ivan Farkaš , 0298/336
Varaždin, listopad 2019. godine
Multimedija, odlikovanje i primjena
Završni rad br. 661/MM/2019
Izvedba i glazbena produkcija zabavne skladbe
"Što to bješe ljubav"
Student
Ivan Farkaš, 0298/336
Mentor
Doc. dr. sc. Robert Logožar, dipl. ing.
Varaždin, listopad 2019. godine
Sažetak
U ovom radu obrađena je i opisana, glazbena struktura, aranžman, izvedba i produkcija pjesme
Što to bješe ljubav, koja je poznatija po tome što ju je izvorno izveo doajen hrvatske zabavne
glazbe Oliver Dragojević. U uvodnom dijelu ukratko je opisan žanr zabavne glazbe u Hrvatskoj i
najutjecajniji predstavnici koji ga promiču. U nastavku je obrazložena glazbena struktura,
melodija, harmonija, tempo i ritam navedene skladbe. Autor rada skinuo je aranžman izvorne
verzije pjesme i po njemu razradio dionice svih instrumenata koristeći odabrani domaćinski
program za kreiranje glazbe. Snimljeni su originalni uzorci elemenata bubnja i činela koji su
potom umetnuti u virtualan svirač uzoraka i korišteni za programiranje. Dionica električne bas
gitare također je programirana u MIDI zapisu, dok su dionice klavira, gudača, flaute i roga
snimane izravnim sviranjem MIDI klavijature u MIDI trake, čime je bila omogućena njihova
naknadna korekcija. Kao izvor zvukova za MIDI trake uporabljena je vanjska profesionalna
digitalna klavijatura te zvukovi iz korištenog domaćinskog programa. Klavijatura se koristila i za
uvodnu dionicu klavira odsviranu „uživo“ i snimljenu u audioformatu. Na isti je način odsvirana
i snimljena električna gitara. Autor ovog rada otpjevao je i snimio glavnu dionicu vokala u svom
improviziranom studiju. Nakon snimanja, obavljeno je uređivanje snimljenih audiotraka. U fazi
miješanja audiotrake su frekventno ekvalizirane, dinamički obrađene uporabom kompresora te su
im pridodane digitalne reverberacije da ih se smjesti u stereosliku. Na koncu je obavljena i
završna obradba skladbe.
Ključne riječi: zabavna glazba, aranžiranje, MIDI zapis, glazbena izvedba, snimanje/obrada
zvučnih zapisa, glazbena produkcija.
Abstract
This work elaborates and describes the musical structure, arrangement, performance and
production of the song „Što to bješe ljubav“, which is better known for being originally
performed by the doyenne of Croatian entertainment music, Oliver Dragojević. The introductory
section briefly describes the genre of Croatian entertainment music and the most influential
representatives’ promoters. Further was explained the music structure, melody, harmony, tempo
and rhythm of the composition. The author of this work writes arrangement of the original
version of the song and worked out the sections of all the instruments in the DAW. Original
samples of the drum and cymbal elements were recorded, which were then inserted into a virtual
sample player and used for programming. The electric bass section was also programmed in the
MIDI track, while the piano, strings, flute and horn sections are recorded by playing the MIDI
keyboards directly in the MIDI tracks, enabling their subsequent correction. External
professional digital keyboard and sounds from the host program are used as the sound source for
the MIDI tracks. The keyboard was also used for the introductory section of the piano played
“live” and recorded in the audio format. The electric guitar was played and recorded in the same
way. The author of this work sang and recorded the main vocal section in his homemade studio.
After recording, the audio tracks were edited. In the mixing phase, the audio tracks were
frequency equalized, dynamically processed using a compressor, and digital reverberations were
added to place them in stereo sound. Finally, the composition was mastered.
Keywords: entertainment music, arranging, MIDI recording, musical performance, sound
recording/processing, music production
Sadržaj
1. UVOD ............................................................................................................................... 1
2. ŽANR ZABAVNE GLAZBE ........................................................................................... 3
2.1. Zabavna glazba u Hrvatskoj .......................................................................................... 3 2.2. Doprinos Olivera Dragojevića hrvatskoj zabavnoj glazbi ............................................ 3 2.3. Žanr pjesme „Što to bješe ljubav“ ................................................................................. 5
3. GLAZBENI TEMELJI SKLADBE „Što to bješe ljubav“ ................................................ 6
3.1. Osnovni podatci o skladbi, autorske, izvođačke i producentske zasluge ...................... 6 3.2. Tempo skladbe .............................................................................................................. 7 3.3. Melodija skladbe „Što to bješe ljubav“ ......................................................................... 8 3.4. Dijelovi i harmonijski razvoj skladbe ......................................................................... 10 3.5. Tekst skladbe ............................................................................................................... 12
4. SNIMANJE INSTRUMENATA I VOKALA ................................................................ 13
4.1. Korištena oprema tijekom snimanja ............................................................................ 13
4.2 Snimanje uzoraka bubnja ............................................................................................... 14 4.2.1. Bubnjarski set TAMA StarClassic ................................................................................................ 15
4.2.2. ČineleZildijan – K custom ............................................................................................................ 15
4.2.3. Uređivanje uzoraka bubnjeva i činela .......................................................................................... 16
4.2.4. Mikrofoni za bubnjarski set Sennheiser 600 Drum set ................................................................. 16
4.2.5. Mikrofoni za činele ElectroVoice PL37 ....................................................................................... 17
4.3. Snimanje električne gitare ........................................................................................... 17
4.4. Snimanje vokala .......................................................................................................... 18 4.4.1. Oktava MK220 ............................................................................................................................. 19
4.5. Klavijatura Korg KRONOS 2-61 ................................................................................ 19
5. PROGRAMIRANJE I UREĐIVANJEMIDI I AUDIO TRAKA ................................... 21
5.1. Programiranje MIDI trake bubnja ............................................................................... 21 5.1.1. Umetanje uzoraka bubnjeva u ritam stroj .................................................................................... 21
5.2. MIDI dionica električne bas gitare .............................................................................. 23 5.3. Audio i MIDI trake snimljene klavijaturom ................................................................ 24 5.4. Uređivanje audiotraka ................................................................................................. 25
5.5. Uređivanje tempo trake ............................................................................................... 25
6. MIJEŠANJE AUDIO/MIDI TRAKA ............................................................................. 27
6.1. Miješanje zvukova bubnjeva ....................................................................................... 27 6.1.1. Bas bubanj .................................................................................................................................... 27
6.1.2. Doboš i obruč s dobošem ............................................................................................................. 28
6.1.3. Tom tom bubnjevi ......................................................................................................................... 28
6.1.4. Činele ........................................................................................................................................... 29
6.2. Miješanje zvuka bas gitare .......................................................................................... 29
6.3. Miješanje zvuka električne gitare ................................................................................ 29 6.4. Miješanje zvukova ostalih instrumenata zapisanih s pomoću MIDI dionica i klavira 30 6.5. Miješanje vokala ......................................................................................................... 30
7. ZAVRŠNA OBRADA (engl. Mastering) ....................................................................... 32
7.1. Wavelab 6 .................................................................................................................... 32
7.2. Objava pjesme ............................................................................................................. 32
8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 33 9. LITERATURA ............................................................................................................... 35
10. POPIS SLIKA ................................................................................................................. 36
1
1. UVOD
U kontekstu klasične glazbe, pod glazbenom produkcijom podrazumijeva se izvođenje
glazbe na javnim nastupima. U suvremenijem te u kontekstu zabavne, pop i rock glazbe, jednako
kao i u kontekstu elektroničkih medija, pod glazbenom produkcijom podrazumijevamo
proizvodnju i pohranu glazbe u različitim audio formatima, što uključuje njihovo snimanje i
uređivanje, a danas sve više i njihovo kreiranje.[1]
Danas se glazbena produkcija uvelike oslanja na digitalnu tehnologiju i na koncept digitalnih
audio-radnih stanica (engl. digital audio workstation, DAW). Upravo to omogućuje korisnicima
da i s malim financijskim sredstvima i neprofesionalnim uvjetima ostvare vrlo dobre rezultate.
U ovome radu predstavit ćemo izvedbu i glazbenu produkciju zabavne skladbe „Što to bješe
ljubav“, koju je u izvornoj verziji otpjevao jedan od najboljih izvođača hrvatske zabavne glazbe
svih vremena, Oliver Dragojević. Autorovi motivi i povod za izradu ovog rada bili su davanje
ovoj skladbi novo, modernije ruho, s elementima suvremene glazbene produkcije. Kako je
izvorna verzija skladbe „Što to bješe ljubav“ snimana i producirana kasnih 80-tih, nećemo naći
mnogo sličnosti s današnjim načinom snimanja i produciranja. Zvukovi instrumenata bilježili su
se njegovim izravnim snimanjem glazbenih instrumenata na magnetofonsku vrpcu na
višekanalnim magnetofonima, dok će se danas instrumentalne dionice većinom zapisati i
reproducirati u digitalno računalnom svijetu.
Nadalje, u drugome poglavlju rada definirana je zabavna glazba i njen razvoj u Hrvatskoj.
Također, biti će navedeni i najvažniji pokretači Dragojevićeve zabavne glazbe i njegovi uspjesi,
te opisani glazbeni temelji skladbe.
Treće poglavlje govori o strukturi skladbe: melodija, harmonija i tempo. Uz glavne glazbene
čimbenike opisan je i tok pjesme te koji će se sve instrumenti koristiti. Uz opis priloženi su notni
zapisi pojedinih instrumenata, harmonijska struktura, kao i cjeloviti melodijski izvadak skladbe s
akordima i tekstom.
U četvrtom poglavlju opisani su svi instrumenti i oprema koja je korištena tijekom projekta
snimanja. Uz navedene tehničke karakteristike svih instrumenata i opreme, opisan je način na
koji se snimanje odvijalo. Tijekom opisivanja snimanja pojašnjeni su i svi problemi koji su se
pojavljivali u određenoj situaciji. Nedostatak studijski kvalitetnih svirača se nametnuo kao
glavni. Zbog toga su se dionice na bubnju i bas gitari programirane ručno u domaćinskom
programu, gdje su snimljeni originalni uzorci elemenata bubnja i činela, kasnije umetnuti u
virtualni svirač uzoraka kako bi pogonili programiranu ritam traku.
Peto poglavlje odnosi se na izradu MIDI traka i uređivanje prethodno snimljenih audio traka.
Prikazan je način na koji su se prethodno snimljeni uzorci bubnja ubacili u virtualni svirač te
kako se ritam traka izradila. Isto je prikazano i za ostale elemente kao što je dionica bas gitare i
2
dionice na klavijaturi koje su djelomično odrađene „uživo“, a djelomično korištenjem MIDI
zapisivanja, i kasnijeg njihovog editiranja.
U šestome poglavlju opisani su svi audio efekti i alati koji su bili korišteni u miješanju svih
traka. Korištenje tih efekata i alata kao i njihovo postavljanje je opisano i pojašnjeno te su
navedeni razlozi odabira i konfiguracije istih.
U sedmome poglavlju opisana je završna obrada (engl. Mastering) cjelokupne skladbe kao i
način na koji će se pjesma promovirati i objaviti u javnosti, te koje će koristi producent od toga
imati.
3
2. ŽANR ZABAVNE GLAZBE
Žanr dolazi od francuske riječi genere, a znači rod ili vrsta. To je raspodjela specifičnih
oblika u umjetnosti prema formi (filmski žanr, književni žanr, glazbeni žanr). U glazbi je to
kategoriziranje prema izraženim sastavnicama, na primjer melodija, ritam, harmonija, izvođač
tekst itd. Neki od glazbenih žanrova su pop, rock, metal, narodna glazba, duhovna glazba, jazz,
elektronička glazba, zabavna glazba i slično. U ovom poglavlju osvrnut ćemo se na zabavnu
glazbu općenito te na zabavnu glazbu u Hrvatskoj.
Već i sam naziv zabavna glazba govori nam da je ova vrsta glazbe namijenjena stvaranju
ugodnog raspoloženja i zabave. Zabavnu glazbu odlikuje lagana, pijevna i lako prepoznatljiva
melodija. Jednostavnog je ritma i harmonije po čemu je srodna plesnoj i narodnoj glazbi te je
time približena društvu, naročito pojavom i razvojem radija i televizije.
2.1. Zabavna glazba u Hrvatskoj
Zabavna glazba u Europi pa tako i u Hrvatskoj počela se razvijati sredinom 19. stoljeća među
građanskim slojem društva koje je njegovalo tzv. salonsku glazbu koja se razvila iz komornog
muziciranja po aristokratskim salonima. Zabavna pjesma zvana šlager je pjesma lakopamtljive
melodije, jednostavnog ritma i harmonije te često skladana kao reprizna dvodijelna pjesma.
Pojavom i razvojem radija i televizije ta se vrsta glazbe komercijalizirala. Mnogi autori počeli su
skladati zabavnu glazbu za popularne pjevače i vokalno instrumentalne sastave. Svoja umijeća
mogli su pokazati na festivalima zabavne glazbe, od kojih se mnogi održavaju i dan danas
(Zagrebfest, Festival zabavne glazbe Split…) Na hrvatskoj glazbenoj sceni među autorima
zabavne glazbe su Zdenko Runjić, Rajko Dujmić, Tonči Huljić, Nenad Ninčević itd. Oni i mnogi
drugi pisali su i skladali za pjevače i vokalno - instrumentalne skupine od kojih se najviše, u
zabavnoj glazbi, ističu Magazin, Novi Fosili,Meri Cetinić, Mišo Kovač, Jasmin Stavros, Zorica
Kondža, Oliver Dragojević i mnogi drugi.
2.2. Doprinos Olivera Dragojevića hrvatskoj zabavnoj glazbi
Oliver Dragojević jedan je od poznatijih i cjenjenijih hrvatskih glazbenika koji je svojim
radom obogatio hrvatsku glazbenu scenu. Tijekom svoje glazbene karijere ostvario je brojne
uspješnice, snimio velik broj albuma, osvojio razne nagrade te održao mnoge koncerte u
Hrvatskoj i izvan nje. Od samih početaka Oliver Dragojević surađuje sa Zdenkom Runjićem te
se ta suradnja smatra jednom od najuspješnijih suradnji na ovim prostorima.
4
Zdenko Runjić zaslužan je za status Oliver Dragojevića na glazbenoj sceni sedamdesetih
godina prošlog stoljeća kao autor većine njegovih pjesama (slika 2.1.). S njim je snimio oko
dvjesto pjesama među kojima su i najpoznatijima klasici Galeb i ja, Skalinada, Oprosti mi pape,
Malinkonija i druge. Te pjesme gotovo da su definicija mediteranske osjećajnosti, a
protumačene su kao domaća inačica američke „južnjačke utjehe“. Razdoblje između 1975. i
1980. godine mnogi smatraju “zlatnim godinama” Splitskog festivala. Baš na festivalu 1975.
godine Oliver je izveo pjesmu Galeb i ja, a kako su tada mediji zabilježili, pjesma je tek s
vremenom dobila “krila”. [2]
Oliver Dragojević intenzivno je surađivao i s Jakškom Fiamengom, koji osim što je bio
književnik, novinar, akademik i pjesnik, javnosti je bio najpoznatiji kao autor brojnih tekstova
pjesama za Olivera Dragojevića, čak njih 60-ak (slika 2.1.). Napisao je neke od najvažnijih
dalmatinskih evergrina, uključujući i pjesme Nadalina, Piva klapa ispo’ volta, U prolazu,
Promenade, Karoca gre i Sutra će te ponit. [3] Duet s Borisom Dvornikom, velikim splitskim
glumcem, snimio je popularnu uspješnicu Nadalina. Iako je prvotno ona bila namijenjena samo
Dvorniku, Oliver Dragojević je kontaktirao prethodno spomenutog autora Jakšu Fiamenga i,
kako je on to opisao, „uvalio se u pjesmu“.[4]
Oliver Dragojević preminuo je 29. sprnja 2018. u 71. godini života ostavivši iza sebe
nebrojene hitove koji će se još dugo slušati i izvoditi unutar i van Hrvatske kao i među svim
generacijama i društvima.
2.3. Žanr pjesme „Što to bješe ljubav“
Autorstvo glazbe i teksta skladbe „Što to bješe ljubav“ potpisuje skladateljski par Aleksandar
Radulović i Marina Tucaković, dok aranžman Stipica Kalogjera. Ovaj trojac stvorio je
svevremenski hit koji još dugo neće biti zaboravljen. Uz odličan tekst i glazbu onu završnu notu
Slika 2.1.: Oliver Dragojević sa svojim stalnim suradnicima. Lijevo: Z. Runjić i O. Dragojević
(preuzeto iz [4], desno: J. Fiamengo i O. Dragojević (preuzeto iz [3]).
5
kojom je ova skladba izdignuta iznad ostalih dao je i producent Kalogjera. Početni melankolični
dojam skladbe postignut je nježnom pratnjom cijelog gudačkog orkestra s klavirom koji
profinjeno svira glavnu temu skladbe. Jednostavna ali moćna progresija akorda istovremeno
raznježuje ali i zvuči izuzetno snažno u različitim dijelovima skladbe. Početak miran i povučen
protkan samo klavirskom pratnjom, postepeno kroz refren i orkestralni interludij prelazi u
muzičko obilje kako gudačkih tako i puhačkih instrumenata koji se isprepleću i nadopunjuju
stvarajući kod slušatelja poseban dojam. O svim specifičnostima ove skladbe bit će više rečeno u
poglavlju 3. gdje je skladba detaljno opisana.
Veličinu i kvalitetu ove skladbe možemo također vidjeti u mnogobrojnih izvođenjima na
različite načine. Tako se mogu čuti verzije sa cijelim orkestrom, ali i izvedbe uz samo gitarsku ili
klavirsku pratnju.
Skladba svoju popularnost stječe dugi niz godina od pojavljivanja kao zadnja numera unutar
albuma Svirajte noćas za moju dušu 1988. godine te postaje jedna od omiljenih publici iako je
kvaliteta prepoznata već i tada, kada je skladba osvojila nagradu stručnog ocjenjivačkog suda na
Splitskom festivalu 1988. [5]
6
3. GLAZBENI TEMELJI SKLADBE „Što to bješe ljubav“
U ovome poglavlju opisat ćemo karakteristike skladbe „Što to bješe ljubav“, pojasniti i
prikazati melodijsku i harmonijsku strukturu, razložiti ju na njene dijelove. Analizirat ćemo
tekst, izmjene tempa i ostale detalje ove skladbe. Također uz sve to bit će priložena i tablica
zasluga svima koji su sudjelovali u izradi i produkciji skladbe, kako originalne tako i ove koja je
producirana.
3.1. Osnovni podatci o skladbi, autorske, izvođačke i producentske zasluge
U tablici 3.1., priloženoj niže nalaze se osnovni podatci o skladbi, autorske, izvođačke i
producentske zasluge te osnovni podatci o trajanju i tempu skladbe.
Tablica 3.1.: Autorske i produkcijske zasluge za pjesmu „Što to bješe ljubav“.
Naziv skladbe: Što to bješe ljubav
Autor glazbe i teksta: Aleksandar Radulović, MarinaTucaković
Vokalna izvedba originalne verzije: Oliver Dragojević
Žanr: hrvatska zabavna glazba
Trajanje: 3:15 (min : s)
Tempo: 72-74 BPM
Aranžman: Stjepan Kalođera
Skidanje i prilagodba aranžmana: Ivan Farkaš
Vokal: Ivan Farkaš
Sviranje i programiranje MIDI dionica
(klavijature, el. bas, bubanj):
Ivan Farkaš
Izvedba el. gitara: Vedran Verić
Snimatelj vokala: Ivan Farkaš
Mješatelj: Robert Logožar, Ivan Farkaš
Završna obrada: Robert Logožar, Ivan Farkaš
Producent: Ivan Farkaš
Nadgledni producent: Robert Logožar
7
3.2. Tempo skladbe
Tempo u muzici možemo definirati kao brzinu izvođenja skladbe, odnosno dužinu trajanja
udarca – koliko dugo će trajati. [6] Tempo se standardno izražava u jedinicama BPM (engl.
„beats per minute“). [1] Kako je skladba ljubavne tematike i mirnijeg ugođaja tempo varira oko
73BPM-a, s laganim usporavanjima (tal. ritardando) i vračanjima na početni tempo, ubrzavši od
početka do kraja za 1 BPM. Usporavanja se događaju prije svake kitice, refrena i solo dionice
kao i na kraju skladbe gdje dolazi do najvećeg pada u tempu.
Valja napomenuti kako smo izračunavanjem tempa originalne izvedbe skladbe došli do
zaključka da pjesma kreće u tempu oko 72 BPM-a te, kako se bliži kraju, suprotno svim
očekivanjima, ne ubrzava, već usporava za 1 do 2 BPM-a. Kako je tempo objektivan pojam, te
ovisi o više faktora, pridržavanje nije ključno te njegovo postavljanje će odrediti sami izvođači
po osobnoj procijeni i doživljaju koji žele postići.
Iako je određivanje tempa primarna stvar kod svake produkcije, u samome početku određuje
se približan tempo jer konačni tempo će biti određen kasnije kada skladba već bude u odmakloj
fazi produkcije, s više elemenata koji tvore cjelokupnu sliku. Tek tada se vrše male korekcije
koje skladbi daju prirodnost i dubinu, pogotovo u sporoj baladi s puno usporavanja i izmjena u
tempu. Varijacije i izmjene tempa, te koliko je to kompleksan posao, može se jasno vidjeti iz
slike 3.1. gdje je prikazan tempo traka za cijelu skladbu.
Slika 3.1.:Tempo traka u domaćinskom programu Cubase 5
8
3.3. Melodija skladbe „Što to bješe ljubav“
Cijeli aranžman i njegova prilagodba ostvarena je slušanjem originalne Dragojevićeve
izvedbe skladbe koju smo pokušali što vjernije replicirati. Nemajući notni zapis u kojem su
zapisane sve orkestralne dionice, njihov zapis se morao odraditi pažljivim slušanjem i
zapisivanjem istih. Kako se radi o većem broju instrumenata i različitim melodijskim temama
posao je bio zahtijevan i kompleksan. Uz instrumente okosnica skladbe leži u vokalnoj izvedbi
koju je također valjao zapisati (notni zapis 3.1.).
Početak miran i profinjen, nakon klavirskog uvoda dovodi do vokalne dionice gdje se već
osjeti sva dubina i ljepota ove kompozicije. To se proteže i kroz ostatak skladbe gdje je vokalista
u prvome planu s svojim pjevanjem koje zahtijeva velike pjevačke sposobnosti. U notnome
zapisu 1. prikazan je melodijski izvadak glavnoga vokala, sa tekstom i harmonijom kroz cijelu
skladbu. Notni zapis zapisivao se u on-line editoru Noteflight.com koji je besplatan, dostupan
svima te bez educiranja upotrebljiv za većinu korisnika.
Notni zapis 3.1.: Melodijski izvadak glavnog vokala skladbe „Što to bješe ljubav“
9
Osim prvog dijela, prve strofe gdje glavnu ulogu ima glavni vokal noseći glavnu melodiju,
samo uz klavirsku pratnju, svi ostali dijelovi u aranžmanu sadrže „ukrase“ i „upadice“ kako bi
upotpunili melodijsku sliku. Tako su u strofama upadice izvedene flautom, u refrenima s
violinama kao i rogom koji se proteže i kroz refrene i kroz orkestralni interludij. Neki od
„ukrasa“ za flautu i rog zapisani su u melodijskim izvadcima 3.2. i 3.3. koji se nadalje nalaze. Za
razliku od notnog zapisa 1. koji je zapisan prije izvođenja, oni su ispisani nakon što je MIDI
traka unutar domaćinskog programa programirana, te opcijom Scores/Open Selection dobivamo
notni zapis označene MIDI trake.
Notni zapis 3.2.: Melodijski izvadak za flautu izvedenu preko MIDI zapisa
10
Notni zapis 3.3.: Melodijski izvadak rog izveden preko MIDI zapisa
3.4. Dijelovi i harmonijski razvoj skladbe
Skladba „Što to bješe ljubav“ sastoji se od uvodnog dijela, dvije strofe, dva refrena između
kojih se ubacuje solo dionica, te završetaka. Skladba započinje uvodnim dijelom na klaviru,
svirajući uvodnu melodiju skladbe. Na kraju uvodnog dijela dolazi do prvog usporavanja te se
tempo početkom prve strofe vraća na početni. Zatim uz pratnju klavira prisutnu kroz cijelu
skladbu, glavni se vokal priključuje započevši prvu strofu, dominirajući prvim dijelom iste. U
drugom dijelu prve strofe priključuje se cijela ritam sekcija, flauta koja prati vokal te uz klavir
kao pratnju uz violine i „pad“ podlogu. Na kraju prve strofe dolazi do drugog usporavanja kao
uvod u prvi refren. Instrumentalna pratnja ostaje ista, te se uz glavni vokal uključuje i prateći kao
i rog koji dodatno dopunjuje, zaokružuje i podiže dojam skladbe.
Nakon toga dolazi solistički dio, kojem prethodi usporavanje s dodatnim naglašavanjem
udaraca te postupnim pojačavanjem (tal. crescendo) cijele ritam sekcije i svih instrumenata koji
moduliraju za jedan polu-ton inicirajući dostizanje vrhunaca skladbe. Uz solo „sting-s“
instrumenata, violina i ubacivanja roga dolazi i električna gitara. Kraj sola završava
usporavanjem te tranzicijom u drugu strofu koja je preslika drugog dijela prve strofe. Istim
aranžmanom se ulazi i u drugi refren, kao i u prvi. Na samom kraju refrena ritam se zaustavlja,
ostavljajući glavni vokal i pratnju. Nakon otpjevanog kraja, skladba završava završnim
dionicama na klaviru, violinama te rogu. Kroz cijelu skladbu u pozadini svirajući samo osnovne
akorde može se čuti i „pad“ podloga čija je uloga dodatno popuniti ukupnu zvučnu sliku.
Harmoniju možemo opisati kao niz akorda smišljenih od strane autora skladbe. Ti odsvirani
akordi daju bit i osobnost skladbi. Melodijski dio skladbe mora pratiti harmonijski dio, i obratno.
Tako uz mijenjanje melodije dolazi i do progresije akorda. U skladbi se, osim osnovnih durskih
akorda I, IV i V stupnja te molskih II i VI, nalaze i terckvartakord akordi.
11
Originalna verzija skladbe, koju je izveo Oliver Dragojević jest u Cis-duru, s polutonskim
moduliranjem u D-dur. Prilagođavajući se vokalisti te njegovim vokalnim sposobnostima,
kompozicija je transponirana za poluton niže od originala, tako početak skladbe kreće iz C-dura,
te se u orkestralnom interludiju modulira za poluton u Cis-dur. Progresija akorda nalazi se u
raspisu niže.
Struktura i raspis harmonija skladbe „Što to bješe ljubav“.
12
3.5. Tekst skladbe
Mnoge balade, pa tako i ova, u sebi imaju ljubavne motive, koji mogu biti pozitivni i
negativni. U ovoj skladbi imamo oboje. Tekst upućuje na nesretnu ljubav koju izvođač zaziva te
traži da ga podsjeti o ljepoti toga osjećaja kako bi bol koju osjeća zamijenio tih divnim
trenutcima te tmurne dane zamijenio ljepšim i vedrijim. Autorica teksta Marina Tucaković
napisala je tekst veoma osjećajan i blizak publici da je skladba ostala i dan danas jedna od ikona
Dragojevićevih najboljih numera iako je pjesma snimljena davne 1989. godine.
Skladba se sastoji od dvije strofe, gdje se u drugoj strofi ponavlja tekst iz drugog dijela prve
strofe. Refren se ponavlja dva puta s istim tekstom u oba izvođenja.
Što to bješe ljubav
Gdje li si se dosad skrivala
Znam, negdje si uživala
Kadgod došla dobro došla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni
Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam sve da izgubim
Kadgod došla dobro došla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni
Refren:
Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam sve da izgubim
Kadgod došla dobro došla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni
Refren:
Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
13
4. SNIMANJE INSTRUMENATA I VOKALA
U ovome poglavlju opisat ćemo snimanje pojedinih elemenata i kako smo snimanju
pristupili, na koje se probleme naišlo te kako ih se riješilo. Budući da bubanj nije snimam uživo,
uvelike zbog nedostatka studijski kvalitetnog bubnjara, snimljeni su uzorci koje smo kasnije
iskoristili u programiranju ritma. Programiranje dionica bubnja i drugih MIDI instrumenata biti
će objašnjeno u poglavlju 5.
Prvi korak snimanja je bilo snimanje uzoraka i dobivanje osnove ritma, na što su se kasnije
nadovezali instrumenti. Pretposljednji korak snimanja je bilo snimanje vokala te zadnji gitare.
Prije nego krenemo u opis snimanja pojedinih dionica u sljedećem odjeljku opisat ćemo
opremu koja je korištena tijekom snimanja.
4.1. Korištena oprema tijekom snimanja
Snimanje glazbenih dionica ove skladbe odvijalo se u više etapa i na različitim lokacijama.
Razlog tomu je broj i raznolikost instrumenata koji su korišteni. Snimanje bubnjeva odvijalo se
na mješalu Behringer X32 u prostoriji improviziranoj za snimanje, vježbanje i masteriziranje
svih vrsta instrumenata, u domaćinskom programu Reaper, dok su svi ostali elementi projekta
snimljeni u također improviziranom studiju na eksternom audio sučelju Behringer U-PHORIA
UMC404HD, u domaćinskom programu Cubase 5.
Mješalo X32 profesionalni je uređaj namijenjen muzičarima koji se bave kako „live“
preformansima tako i studijskim snimanjima i studijskim poslovima editiranja i masteriziranja
(slika 4.1.). Svaki kanal na mješalu pridružuje se jednom kanalu u domaćinskom programu te
tako stvara mogućnost više-kanalnog snimanja što se i koristilo prilikom snimanja bubnjeva.
Slika 4.1.: Mješalo Behringer X32 (slika preuzeta sa [20])
14
Tijekom snimanja svih ostalih elemenata ovog projekta korišteno je audio sučelje Behringer
U-PHORIA UMC404HD koje je prikazano na slici 4.2. Četiri ulazna te izlazna kanala su bila
dovoljna za snimanje gitara, vokala i snimku klavijaturskih dionica u projektu.
4.2. Snimanje uzoraka bubnja
Bubanj smo snimali preko mješala X32, korištenjem osam zasebnih kanala. Konačni cilj je
bio dobiti kvalitetne zvučne uzorke (engl. audio sample) koje ćemo nadalje nazivati uzorci. To
se postiže snimanjem pojedinačnog udarca svakog elementa. Ovakvim načinom snimanja ne
stvara se buka kao kod klasičnog sviranja bubnjeva, te se zvukovi elemenata ne miješaju
međusobno, stoga nije bilo potrebe za profesionalnom studijskom prostorijom, već je bila
dovoljna prostorija koja ne stvara jeku ili bilo kakve druge prizvuke koji bi snimku učinili
neadekvatnom. Tijekom snimanja bilo je potrebno namjestiti pojačanje ulaznog signala kako bi
snimljeni signal imao odgovarajuću amplitudu, dostatnu za daljnju obradu u domaćinskom
programu ali i da ulazni signal nije prejak te da ne dolazi do izobličenja snimljenog tona. Prije
početka snimanja svi elementi bubnjarskog seta su doštimavani zatezanjem ili otpuštanjem
bubnjarskih opni bubnjarskim moment ključem tražeći najbolji zvuk po osobnom ukusu i ukusu
bubnjara.
Snimljeni udarci pojedinih elemenata bubnjeva tada su prebačeni u Cubase-ov dodatak za
reprodukciju ritma pod nazivom Groove Agent ONE, koji se pogonio preko MIDI s izrađenim
ritmom. O tome će više biti rečeno kasnije u poglavlju 5.1.1.
Slika 4.2.: Audio sučelje Behringer U-PHORIA UMC404HD (slika preuzeta sa [21])
15
4.2.1. Bubnjarski set TAMA StarClassic
Set korišten tijekom snimanja uzoraka sastojao se od (slika 4.3.) :
- bas bubanj 22x20 (engl. kick drum)
- doboš 14x5.5 (engl. snare)
- tom 10x7
- tom 12x8
- tom 14x12 (engl. floortom)
4.2.2. Činele Zildijan – K custom
K custom činele su profesionalna serija činela koju tvrtka Zildijan nudi. Seriju odlikuje
tamniji, bogat, topao i suh zvuk koji se odlično slaže s današnjom modernom muzikom. [7]
Set korišten tijekom snimanja sastojao se od:
- 14 Hi-hat K-series master sound
- 15 K-series dark crashthin
- 08 K-series splash
Slika 4.3.: Bubnjevi TAMA StarClassic[19]
16
4.2.3. Uređivanje uzoraka bubnjeva i činela
Nakon postupka snimanja uzoraka bubnjeva objašnjeno u poglavlju 3.3, sljedeći korak je bio
njihovo editiranje. Snimivši podosta audio materijala prvi korak je bio izoliranje i sortiranje
najboljih i najpravilnijih udaraca, odnosno najkvalitetnije zabilježenih audio zapisa. Tu se pazilo
da udarac nije premašio dozvoljenu amplitudu koja bi vodila do distorziranja i način na koji je
glazbenik odsvirao, pogodivši svaki bubnjarski element na ispravan način. Nakon odrađivanja
toga dijela, svaki uzorak je valjalo izrezati bez rupe ispred koja bi dovela do kašnjenja udarca u
ritmu ukoliko bi audio traka počinjala sa sekundama tišine te naknadno zvuk uzorka. Isto tako
bilo je bitno ostaviti dovoljno dugačku traku nakon zvuka uzorka kako ne bi bio odrezan prerano
i tako bio prekinut dok još nije došlo do tišine jer zvuk uzorka još traje. To bi dovelo do
neugodnog zvuka prekida koji bi se čuo pri svakoj reprodukciji. Ekvalizacija uzoraka biti će
primijenjena kasnije, nakon izrade ritma i pridruživanja zasebnim kanalima u domaćinskom
programu.
4.2.4. Mikrofoni za bubnjarski set Sennheiser 600 Drum set
Sennheiser E 602 II
Ovaj dinamički mikrofon velike dijafragme specijalno je namijenjen za snimanje
instrumenata koji proizvode niske frekvencije (slika 4.4.). Obrazac prikupljanja zvuka je
kardioidni, a frekvencijski raspon seže od 20-16 000 Hz. Tijekom snimanja valjalo je naći
odgovarajući položaj mikrofonu. Udaljen 5 cm od zračne rupe na prednjoj opni bubnja te
montiran na stalku kako ne bi prenosio vibracije drveta. Nakon toga valjalo je samo namjestiti
ulazni signal kako ne bi bio preslab ili pak prejak.
Sennheiser E 604
Mikrofon E 604, posebno je dizajniran mikrofon za instrumente (slika 4.4.). To potkrepljuje
činjenica da ima jednu od najviših pragova jačine zvuka prije nego dođe do distorziranja. Čak
160dB. Uz ovu odliku, njegov kardioidni obrazac umanje prikupljanje okolnih zvukova te je
odličan izbor za ozvuku svih instrumenata. Svojom elastičnom kopčom kojom se pričvršćuje za
metalni rub bubnja eliminira sve zvukove koje bi mogao pokupiti trešnjom prilikom sviranja.
Ovaj mikrofon bio je korišten pri snimanju svih drvenih elemenata bubnjeva osim bas
bubnja. Kod snimanja doboša mikrofon smo postavili na 45o od opne, dok je taj kut kod
snimanja tom elemenata bio Oo.
17
4.2.5. Mikrofoni za činele ElectroVoice PL37
Za ozvučenje činela koristio se mikrofon EV PL37 (slika 4.4.). To je kondenzatorski
mikrofon male dijafragme. Kako za ozvučenje činela treba dosta veliko pojačanje, treba imati
odgovarajući mikrofon za tu namjenu, kao što i ovaj je. Odlika ovog mikrofona je njegov
kardioidni uzorak koji omogućuje da njegovim namještanjem sve okolne zvukove ne generira,
već samo one željene. Također svojim reskim i čistim izlaznim zvukom nadopunjuje prirodan
zvuk činela.
Tijekom snimanja bila su postavljena tri mikrofona od kojih je jedan bio direktno uperen u
hi-hat činelu. Postavljen sa gornje strane, na rubni dio činele na visini od nje 10 cm. Ostala dva
bila su postavljena kao „overhead“ mikrofoni čija je uloga prikupiti zvuk cijelog bubnjarskog
seta, ali prvenstveno ostalih činela. Oni su postavljeni na stalcima na dva metra visine, direktno
upereni prema dolje gledajući na činele.
Postavljanje odgovarajućeg pojačanja kod ovakvih mikrofona vrlo je težak zbog prirode
zvuka činela, kao i zbog mikrofonija koje znaju uslijediti nakon jakog pojačanja. U zavisnosti od
tijeka i prostora snimanja, valja postaviti pojačanje na onoliko koliko to situacija dozvoljava.
4.3. Snimanje električne gitare
Iako je kronološki snimanje gitare došlo na samome kraju, opisati ćemo ga u poglavlju gdje
su opisana i ostala snimanja. Snimanje Izvođač gitarske dionice u skladbi posjeduje gitaru
Fender Stratocaster iz 2003. Godine. Navedena gitara korištena u snimanju gitarske dionice koja
se nalazi u skladbi kroz cijelu skladbu svirajući „prebiranjem“ akorda po žicama (slika 4.5.).
Gitara je snimljena direktnim priključivanjem u audio sučelje U-PHORIA. Imitacija zvuka
pojačala i efekata primijenjena je kasnije u domaćinskom programu.
Slika 4.4.: Mikrofoni korišteni kod snimanja bubnjeva: EV PL37; E602 II; E604.[16][17][18]
18
4.4. Snimanje vokala
Jednako kao i gitara, vokal se snimao nakon gotove instrumentalne matrice.
Za snimanje glavnog vokala korišten je mikrofon OKTAVA MK220. Sa svojim velikim
frekvencijskim rasponom više je nego dostatan za snimanja potrebna u ovome projektu. Tijekom
snimanja mikrofon je postavljena kardioidni (srcoliki) uzorak te s isključenim „high-pass“
filtrom i bez redukcije signala.
Kod snimanja glasova najvažnije je imati adekvatnu prostoriju koja svojim akustičnim
svojstvima neće snimci dodati prizvuke. Kako tijekom ovoga projekta producent nije imao
pristup profesionalnom studiju moralo se improvizirati kako bi se dobio što bolji rezultat. To se
ostvarilo izradom privremene prostorije za snimanje, tako što se u njen kut gdje je pjevač bio
usmjeren tijekom pjevanja, stavile deke i ostali deblji tekstil koji izvrsno apsorbira zvukove
(slika 4.6.). Uz to, između pjevačevih usta i mikrofona stavljamo „pop“ filtar koji će blokirati
zrak koji se stvara kod izgovora praskavih suglasnika. Ukoliko filtra nema dolazi direktno do
dijafragme mikrofona te stvara neugodan zvuk koji svakako želimo izbjeći.
Slika 4.5.: Fender Stratocaster 2003. Godina [15]
Slika 4.6.. Improvizirani studio za snimanje vokala.
19
4.4.1. Oktava MK220
Mikrofon OKTAVA MK220 profesionalan je studijski kondenzatorski mikrofon. Veličinom
dijafragme koju još nazivamo i membrana od približno 1 „inch-a“ (25.4 mm) svrstava se u
mikrofone s velikom dijafragmom (slika 4.7.). [8] Mikrofone ovog tipa možemo vidjeti u svim
studijima širom svijeta. Odlika im je obogaćivanje i uljepšavanje prirodnog zvuka čineći ga
moćnijim, većim i plemenitijim. Koristeći se tehnologijom duplih dijafragmi („twin-diaphragm“)
pruža mogućnost odabira različitih polarnih karakteristika. [9] Svaki od njih ima različite
frekvencijske odazive i primjene. Uz mogućnost biranja polarnih karakteristika također pruža
mogućnost uključivanja „high-pass“ filtar blokirajući niske frekvencije te još dodatni prekidač za
spuštanje razine signala za 10 dB-a.
4.5. Klavijatura Korg KRONOS 2-61
Kvaliteta ove klavijature očituje se u bibliotekama koje posjeduje u kojima se nalaze studijski
izrađivani uzorci svih mogućih „živih“ instrumenata, kao i „synth“ zvukova koje klavijatura
generira kroz svoje sklopove (slika 4.8.). Uz postojeće zvukove tu su nebrojene mogućnosti
njihove modifikacije po želji pojedinca i potreba za sve vrste performansa i stilova glazbe.
Odabir zvuka koji će klavijatura reproducirati prvi je korak kako kod audio tako i kod MIDI
trake. Dio korištenih uzoraka reproducirani su samostalno dok je pad zvuk kombinacija više
uzoraka spojenih u jedan (slika 4.9.). Odabir zvukova može se odraditi i korištenjem biblioteke
uzoraka domaćinskog programa. O tome koji će zvuk biti izabran stvar je osobnog ukusa. U
ovome slučaju bolja kvaliteta uzoraka s klavijature je presudila na tu stranu, kao i već gotove
kombinacije zvukova koje su bile spremne za reprodukciju i kasnije snimanje. Popis svih
korištenih zvukova nalazi se u poglavlju 5.3.
Slika 4.7.: Oktava MK220 [13][14]
20
U ovom projektu klavijatura je korištena kako instrument za snimanje audio traka, tako i kao
MIDI uređaj. Klavirske dionice odsvirane su djelomično uživo te je u tim slučajevima klavijatura
bila priključena u UMC404HD TS kablom. TS je nebalansirani audio kabel s konektorom od
6.35mm gdje T znači vrh (engl. tip), a S naglavak (engl. sleeve) (slika 4.10.). Pošto dužina
kabela nije prelazila 3 metra nije bilo potrebno za balansiranim TRS kabelom koji za razliku od
TS kabela ima još jedan vodič kojim se prenosi signal te kasnije biva uspoređen i obrađen što
rezultira kvalitetnijom konekcijom. Tijekom snimanja MIDI traka klavijatura je služila kao
eksterni uređaj za pisanje MIDI nota. Te iste note je zatim i pogonila svojim internim
zvukovima.
Slika 4.8.: Korg KRONOS 2-61[11] Slika 4.10. TS kabel[12]
Slika 4.9.: Kronos 2, glavno korisničko sučelje
21
5. PROGRAMIRANJE I UREĐIVANJE MIDI I AUDIO TRAKA
Cijeli ovaj rad primjer je suvremene hibridne glazbene produkcije. „Suvremeni hibridni
produkcijski lanac: komponiranje i aranžiranje na računalu, korištenje MIDI zapisa i
instrumenata (vanjski sintetizatori i utaknuti (engl. plugin) instrumenti).“ [1]
Tijekom izrade projekt je bio podijeljen na dva segmenta: MIDI sekciju te audio sekciju. Pod
audio sekcijom nalaze se vokal te dio klavirskih dionica. Time se željela postići autentičnost
izvođenja, ostvarivanje dojma, produbljivanje emocije sviranja i približavanje samome izvođaču
Oliveru koji je sve svoje performanse odrađivao na način da instrumentalnu podlogu i sam
popunjava svojom svirkom na klaviru. Slobodno se može reći da u gotovo svim njegovim
pjesmama možemo čuti klavir, pogotovo u baladama, koju i imamo u projektu.
S druge strane, da bi sve zvučalo čisto i profesionalno okrenuli smo se i MIDI-ju. On nam
pruža mogućnost manipulacije nad svakim elementom i kasnije dorađivanje što nije slučaj kod
audio trake. Dakako, uz gore navedenu prednost, to je i glavna mana ovog pristupa. Čineći sve
bezgrešno i kompjuterizirano gubi se duh skladbe i osjećaja, a to nikako nije cilj. Zato
balansirajući između ovih aspekata i korištenjem oba načina dolazimo do balansa kojim
dobivamo najbolje.
5.1. Programiranje MIDI trake bubnja
Nakon uređivanja uzoraka bubnja, trebalo ih je iskoristiti i ubaciti u MIDI traku bubnjeva.
Programiranjem bubnjeva po vlastitoj želji, držeći se GM MIDI standarda tijekom programiranja
ritam strojem u koji su ubačeni uzorci, povezali smo programiranu traku i uzorke.
5.1.1. Umetanje uzoraka bubnjeva u ritam stroj
Groove Agent ONE proširenje je unutar domaćinskog programa Cubase 5 čija je namjena
izrada ritmova i njihova reprodukcija. U svojoj golemoj bazi ima nebrojeno mnogo uzoraka
bubnjarskih setova različitih vrsta, za različite stilove.
Kako su u ovom projektu korišteni vlastiti uzorci bubnjeva, nije bilo potrebe za uporabom
njegovih ponuđenih uzoraka. Nakon editiranja vlastitih uzoraka, njih smo prebacili u novu mapu
unutar Groove Agenta. Držeći se GM ( engl. general MIDI) standarda, mogli smo otvoriti MIDI
traku namijenjenu za ritam koju pogoni Groove Agent ONE. Unutar tog standarda raspisane su
note na koje dolaze pripadajući uzorci ili instrumenti. Iako se ovoga standarda nije ključno
pridržavati, preporuka je svima da se drže zbog kasnije lakše izmjene bubnjarskih setova. Kako
su svi bubnjarski setovi složeni po ovome standardu, ukoliko se set promijeni sve note će biti već
22
posložene i pridružene točno onome uzorku koji trebaju pogoniti. U tablici 5.1. prikazane su note
i povezani uzorak za tu notu svih elemenata korištenih u ovoj skladbi.
Tablica 5.1. GM MIDI standard – bubnjarske note
Prvi korak u izradi je postavljanje određenog uzorka na određeno mjesto na vremenskoj traci
koja je korigirana unaprijed određenim tempom. „Drum editor“ svojim grafičkim sučeljem to
olakšava, iscrtavajući mrežu koja sugerira gdje točno treba postaviti uzorak, da je točno u
ravnini s linijama koje predstavljaju dobe i segmente u taktu (slika 5.1.).
NOTA UZORAK
C1 Bass Drum
C#1 Side stick
D1 Acoustic Snare
D2 High tom
B1 Low Middle Tom
F1 Low Floor Tom
F#1 Closed Hi-Hat
A#1 Open Hi-Hat
C#2 Crash Cymbal 1
G2 Splash Cymbal
Slika 5.1.: Sučelje Groove Agent ONE i MIDI traka koju
pogoni
23
Ovaj segment izrade je daleko najzahtjevniji zbog preciznosti koja je potrebna da sve MIDI
note budu u skladu jedna s drugome te da udarci koji su iscrtani imaju muzičkoga smisla. U
ovom procesu podjednako vremena oduzima, kako iscrtavanje ritma, tako i idejno stvaralaštvo i
produkcijski segment slaganja ritma kako bi on zvučao kako treba i kako producent želi.
Nakon što je ritam gotov, slijedeći korak je pridruživanje svakog elementa bubnjarskoga seta
zasebnom kanalu. Groove Agent ONE pruža mogućnost separacije do čak 16 kanala. Ovaj
projekt je zahtijevao 8 zasebnih traka koliko je i uzoraka bilo. Prednost segmentiranja traka i
njihova neovisnost kod ekvaliziranja i editiranja uvidjet će se na kraju projekta kada dolazi
završno masteriziranje i uređivanje projekta.
Slušajući i promišljajući o skladbi, uzorak bas bubnja nije odgovarao tematici. Njegova
osobnost je bila predominantna za ovaj tip skladbe, te je odluka pala na zvuk bubnja iz biblioteke
zvukova domaćinskog programa. Konačni odabir je bio uzorak pod imenom „R&B kit“.
5.2. MIDI dionica električne bas gitare
Bas gitara, kao jedan od najvažnijih instrumenata u svim skladbama, također je i u ovoj
odigrao važnu ulogu. Noseći melodiju i ritmičnost skladbe bilo ga je važno dobro posložiti kako
zvučno tako i tonski. Tonski dio slaganja bas MIDI trake te programiranje iste pratilo je
originalnu verziju skladbe, sa par dodataka unutar solističkog dijela radi podizanja efektnosti i
dojma kod slušatelja.
Slika 2: MIDI traka bas gitare
24
Prvi pokušaj izvođenja bas sekcije sniman je audio traku, svirajući klavijaturu i snimajući
njene interne zvukove bas gitare. Iako prihvatljivo zvučeći, nije bilo na razini koja se zahtijeva.
Tako smo prešli na drugi pristup koji je bio MIDI traka, s iscrtanim notama koje se mogu
vremenski korigirati i uređivati kako bi se odbila najveća točnost u odnosu na ostatak aranžmana
(slika 5.2.). Ovim pristupom dobiva se puno bolji rezultat, zbog činjenice da nije bilo glazbenika
za suradnju koji bi svojim umijećem odsvirao dionicu toliko precizno i kvalitetno. Nakon
iscrtavanja nota u traci ostao je samo odabrati zvuk koji će pogoniti tu traku. U suglasnosti s
mentorom, izbor je pao na zvuk „FingerdBass“ iz Cubase-ve biblioteke zvukova. Svojim toplim
i ugodnim tonom potpuno se uklapao u ljubavnu tematiku skladbe te je savršeno dopunjavao
melodije u skladbi.
5.3. Audio i MIDI trake snimljene klavijaturom
Kao što je već ranije rečeno u poglavlju 4.4 uvodna klavirska dionica snimljena je uživo u
audio traku dok su sve ostale trake, kako klavirske tako i drugih instrumenata snimljene i
zapisane u MIDI trake. Audiotraku nije moguće editirati te njeno izvođenje mora biti točno i
precizno. Za to je potrebna vježba i ponavljanja onoliko puta dok izvedba nije zadovoljila
kriterij.
Kao suprotnost kod MIDI-ja korigiranje je poželjno te se i očekuje. MIDI note mogu se
zapisivati u domaćinskom programu, ali i kroz neki od MIDI uređaja. U ovome slučaju to je bila
klavijatura koju smo povezali MIDI kabelom kroz audio sučelje U-PHORIA UMC404HD. Na
taj način proces zapisivanja traka se značajno ubrzao jer, za razliku od pisanja svake note
posebno, svirajući dvjema rukama zapisujemo cijeli akord istovremeno. Također pridružujemo
svakoj noti i njenu jačinu („velocity“) koja je kod pisanja nota ručno uvijek postavljena na isti
parametar. Nakon zapisivanja nota, uslijedilo je korigiranje istih, pomičući ih po vremenskoj
traci naprijed ili nazad ili mijenjajući note, ukoliko je došlo do greške prilikom sviranja.
Slika 5.3. MIDI i njena korespondirajuća audio traka
25
Nakon što je u prvome dijelu klavijatura služila za pisanje nota, u drugome je te note
pogonila svojim internim zvukovima. Po završetku uređivanja MIDI trake, puštanjem iste i
snimanjem kao audio zapis više nije bilo potrebe za klavijaturom, već se reproducirao taj
spremljeni audio zapis (slika 5.3.).
Popis snimljenih instrumenata u više audio i MIDI traka:
Piano; Flauta; Rog; Pad; Strings; Violine.
5.4. Uređivanje audiotraka
Nakon odrađenih editiranja MIDI traka, red je došao i na editiranje audio traka. Audiotrake u
projektu, kao što je prethodno već rečeno bile su snimljene MIDI trake s klavijature, električna
gitara i vokal. Kod instrumentalnih audio traka nije bilo potrebe za mnogo editiranja. Bitno ih je
bilo spojiti, ukoliko su bile odvojeno snimane, kako se trake ne bi preklapale i kako ne bi došlo
do interferencije među njima.
Najviše editiranja bilo je kod audio trake vokala. Kako se snimanje istih dijelova skladbe
odvijalo više puta i iz nekoliko pokušaja, sve snimke je trebalo preslušati, i iz svih traka izdvojiti
one najbolje odrađene segmente. Nakon separiranja sve ih je trebalo spojiti u jednu traku i
vremenski posložiti kako bi pjevanje točno odgovaralo sviračkoj podlozi. Ovaj dio odrađivan je
više puta zbog naknadnih izmjena tempa koji su utjecali na vremenske pomake u projektu.
Nakon editiranja i spajanja u jednu traku opcijom Audio/Bounce/Selection svi pojedinačni
segmenti spojeni su u jednu cjelinu. Zadnji korak u editiranju je ručno određivanje funkcije
„vrata“ (engl. gate) kojom isključujemo sve nepotrebno i nepoželjno unutar audio zapisa.
Odnosno ostavljamo samo korisne njegove dijelove, a uklanjamo sav eventualan šum i buku. To
postižemo opcijom Audio/Process/Silence, koju primjenjujemo nakon što ručno označimo
nepotrebne dijelove audio snimke i ona ju pretvara u apsolutnu tišinu.
5.5. Uređivanje tempo trake
U prošlosti snimanje se odvijalo na dirigentski način zbog nemogućnosti kasnije
manipulacije audio materijalom. Stoga je sve moralo biti savršeno snimljeno u grupama. Danas u
modernom dobu to nije tako te se tempo mijenja od početka produkcije pa sve do kraja kada
dolazi do konačnog namještanja tempa kada se kompozicija može čuti u cjelini.
Prvi korak u ovome dugotrajnom procesu bio je postavljanje okvirnog tempa kako bi se
mogla napraviti ritmička struktura skladbe. Tu naravno spada programiranje bubnjeva i bas
gitare. U onim dijelovima gdje bubnjeva i bas gitare još nema, snimljena je klavirska dionica da
se ima po čemu ravnati. Nakon izrađene ritmičke i melodijske osnove uslijedila su fina
26
podešavanja. Kako skladba u sebi sadrži mnogo usporavanja (tal. ritardando) i vraćanja na
početni tempo. Ovaj segment izrade je bio veoma zahtijevan, dugotrajan i nimalo lagan.
Slušajući originalnu verziju pjesme tempo traka je pažljivo uređena da se promjene tempa
poklapaju s tijekom originalne izvedbe. [10] To je bila samo osnova koja se morala zatim malim
izmjenama dorađivati kako bi se ostavio dojam prirodnosti. To se ostvarilo slušanjem i
paralelnim dirigiranjem uz skladbu da bi se dobio što bolji osjećaj kako skladba teče,
postavljajući se na mjesto dirigenta, ali i izvođača koji svojom umjetnošću i prirodnim
osjećajima tijekom izvedbe, takve varijacije dovodi do savršenstva. Taj aspekt muzikalnosti i
umjetničke duše kod MIDI dionica ne može se lako prenijeti te je za to potrebno puno vremena i
strpljenja. Ipak, valjan tempo i prirodnost njegovih izmjena je osnovni segment u svakoj skladbi
te on mora biti odrađen pravilo i onako kako treba.
27
6. MIJEŠANJE AUDIOTRAKA
Nakon što smo sve trake posložili zasebno, sljedeći korak je da ih ujednačimo i obradimo u
jednu cjelinu kako bi dobili kompaktan i ugodan zvuk. To ćemo postići ekvalizatorima,
nelinearnim obradnicima, reverberatorima i drugim audio efektima.
6.1. Miješanje zvukova bubnjeva
U baladama, kao što je ova skladba, često se kao referentna dionica uzima vokal. Međutim, u
ovome prikazu krenut ćemo od miješanja instrumentalnih dionica, odnosno, u ovome odjeljku,
miješanjem bubnjeva.
Miješanje bubnjeva je daleko najzahtjevniji dio produkcijskog lanca, time što u bubnjarskom
setu možemo naći instrumente koji proizvode od najnižih od najviših tonova. Svaki od elemenata
valja posložiti kako bi svaki imao svoje mjesto u završnoj snimci.
6.1.1. Bas bubanj
Bas bubanj stvara najniže frekvencije u cijeloj snimci. Stoga mu se i oslobađa taj
frekvencijski prostor. Oduzimanjem srednjih-niskih frekvencija od 250-300Hz, želimo mu
maknuti tupi zvuk kojim dobivamo dojam napadnosti. Koristeći „shelf“ oduzeli smo mu niske
frekvencije do 27 Hz koje stvaraju zamućenje, ali dodali frekvencije u polju oko 85Hz kojima
dobivamo ugodne bas tonove koji snimku popunjavaju i šire (slika 6.1.). Pošto je korištena MIDI
traka za reproduciranje zvuka bubnjeva, potrebe za kompresijom nije bilo. Na kraju smo samo
dodali reverberator koji je cijeli zvuk smjestio u prostor te ga dodatno proširio.
Slika 6.1.: Ekvalizacija bas bubnja
28
6.1.2. Doboš i obruč s dobošem
Tijekom ove skladbe korištena su dva zvuka koja se dobivaju iz ovog elementa bubnja. Tako
imamo običan udarac u opnu te drugi koji se dobiva polaganjem bubnjarske palice na opnu te
lupanjem njome po metalnom obruču koji stvara specifičan zvuk, široko korišten u baladama i
mirnim skladbama. Na oba uzorka korišten je kompresor kako bi ujednačio udarce koji su u
MIDI traci imali različitu „velocity“. Također je na obje trake primijenjena reverberacija s dva
posebna reverberatora. U manjoj mjeri primjenjivan je ambijentalni reverberator koji je rabljen
na gotovo svim instrumentima te jedan dodatni tako zvani „plate“ reverberacija koji se
primjenjuje isključivo na ovom instrumentu. Ekvalizacija je prikazana na slici 6.2. i 6.3.
Oduzimanje frekvencija u rasponu od 250-350Hz maknulo je nepotrebno zamućenje kao i kod
svih ostalih elemenata, dok je dodavanje viših frekvencija rezultiralo čistoćom udaraca i boljem
izražajnošću u miksu.
6.1.3. Tom tom bubnjevi
U skladbi se mogu čuti udarci od tri tom elementa, gdje je svaki dublji od drugog. Na sva tri
elementa primijenjena je slična ekvalizacija. Glavni obrazac je bio dodavanje niskih frekvencija
oko 100Hz, oduzimanje frekvencija u polju od 300 do 500Hz koji stvaraju zamućenje, i na kraju
dodavanje visokih frekvencija sa „shelf“-ingom iznad 5kHz. Nakon ekvalizacije pomaknuli smo
ih u panoramskom prostoru. Najvišlji tom pomaknut je 80% u lijevo, drugi tom za 80% u desno,
dok je treći ostao u centru. Na kraju im je dodana globalna reverberacija koja ih je proširila i
dala im toplinu te smjestila u globalni prostor.
Slika 3: Ekvalizacija doboša Slika 6.3.: Ekvalizacija obruč udarca
29
6.1.4. Činele
Na činelama(„crash“ i „splash“) nisu vršene nikakve ekvalizacije, već samo globalna
ambijentalna reverberacija. Na hi-hat čineli su oduzete frekvencije u polju od 250Hz zbog
razloga kao i kod svih ostalih elemenata,a „shelf“-om su pojačane sve frekvencije iznad 2.5 kHz,
što je rezultiralo prirodnijim i lepršavijim zvukom činela.
6.2. Miješanje zvuka bas gitare
Ekvaliziranje bas gitare prikazano je na slici 6.4. „Lowshelf“-ingom napravio se prostor za
bas bubanj. Oduzimanjem srednjih-niskih frekvencija maknuta je zamućenost, a dodavanjem
visokih frekvencija dodana mu je izražajnost. Također je primijenjena kompresija s pragom od -
20 i omjerom kompresije od 1:6 kojom se željela postići ujednačenost tonova. Na kraju se još
dodala i reverberacija u jako maloj količini kako se ne bi stvorio neželjeni efekt muljanja.
6.3. Miješanje zvuka električne gitare
Kod ekvalizacije gitara prvi korak je bio propuštanje samo frekvencija iznad 150 Hz, kako ne
bi došlo do miješanja tonova gitara i bas gitare. Nakon toga oduzete su im srednje-niske
frekvencije, te dodane visoke frekvencije iznad 2 kHz. Uz to je primijenjena i jaka kompresija u
omjeru od 6:1, kako bi tonovi bili ujednačeni, bez iskakanja pojedinih.
Na električnu gitaru uz kompresiju također je primijenjen efekt gitarskog pojačala gdje se na
nju dao efekt distorzije (slika 6.5.) , kao i efekt modulacije zvan „chorus“.
Slika 6.4.: Ekvalizacija i kompresija bas gitare
30
6.4. Miješanje zvukova ostalih instrumenata zapisanih s pomoću MIDI
dionica i klavira
Glavni zadatak kod MIDI instrumenata kao i kod uživo izvođenog klavira bio je njihovo
panoramsko podešavanje. Kako se radi o većem broju instrumenata koji ne sviraju kroz cijelu
pjesmu, već kroz upadice nastao je prostor da se svaki instrument smjesti i ne prekriva drugi. Za
ekvalizacijom nije bilo potrebe kod ni jednog instrumenta. Uz panoramsku sliku je dodana
generalna reverberacija na svaki kanal posebno kao i blaga kompresija na klavir kako bi
umjereno ujednačili glasnoću klavira te ga učinili nešto glasnijim. Kako se ovdje radi o baladi
gdje je klavir okosnica, treba biti oprezan da se kompresiranjem ne izgubi njegova dinamika i
osjećaj sviranja koji je izvođač unio u izvođenje.
6.5. Miješanje vokala
Vokal je daleko najvažniji element svake skladbe koja nije instrumentalne prirode. Ljudskim
glasom i izričajem najbrže se dolazi do reakcije kod publike, tako da je jako bitno da je
ujednačen točno kako treba. Prije ekvalizacije na vokalu odrađene su određene korekcije
CUBASE-vim alatom „Variaudio“ koji pruža mogućnost korekcije visine tonova u centima
(100 centi = 1 poluton) , kao i ispravljanje vibrata. To se dakako može raditi u malim mjerama
jer svaka veće izmjena dovodi do izobličenja. Stoga je najvažnije da vokalista odradi svoj posao
najbolje moguće kako bi izmjene bile minimalne.
Iako je vokalna izvedba u skladbi bila na pristojnoj razini, korekcije su postojale. Vršene su
najvećim dijelom na dugim tonovima kako u višim tako i u nižim dijelovima gdje je došlo do
propadanja u intonaciji ili prevelikog vibrata. Iako Variaudio dopušta korekcije za jedan poluton,
očitani tonovi nisu posloženi točno u polutonovima, već je prikazan postotak koliko su u odmaku
Slika 6.5.: Postavke imitacije gitarskog pojačala
31
od polutona (slika 6.6.). Ukoliko je ton jako blizu polutona, njegova korekcija neće biti čujna,
dok ukoliko je od polutona odmaknut dosta te se korigira doći će do osjetne razlike koja će
itekako biti primijećena. Ukoliko postoji potreba za tolikim korigiranjima, najbolje je ponoviti
snimanje.
Slika 4. Sučelje alata „Variaudio“
Uz ekvalizaciju koja se vidi na slici 6.7., na vokal je primijenjena i kompresija s omjerom od
4:1 koja je umjereno ujednačila tihe i glasne dijelove pjevačevog izričaja. Nakon kompresora,
primjenom audio efekta „DeEsser“ s vokala se uklonio prejako izraženo slovo S. Dodan je i
reverberator koji je napravljen posebno samo za vokal, kako bi ga popunio i zaokružio.
Slika 6.7.: Ekvalizacija vokala
32
7. ZAVRŠNA OBRADA (engl. Mastering)
Nakon uređivanja svih audio traka pojedinačno, vrijeme je bilo ujednačiti ih sve u jednu
globalnu zvučnu sliku. Pažljivim slušanjem pojačavalo se ili stišavalo određene instrumente u
određenoj dionici. To se postiglo korištenjem automatizacije gdje, iscrtavanjem točaka,
određujemo jačinu svake trake posebno u određenom vremenu.
Sljedeće je bilo potrebno eksportirati cijeli „miks“ kako bi se na njega primijenila globalna
ekvalizacija. Postavljanjem lokatora u domaćinskom programu odredila se dužina eksportirane
snimke. Snimka se eksportirala u Wave formatu koji je najkvalitetniji format audio snimke.
7.1. Wavelab 6
Snimka je prebačena u program Wavelab 6 koji je posebno namijenjen za ovaj tip obrade. U
ovome programu korigirana je glasnoća snimke (slika 7.1.). Najglasniji dio pjesme nije smio
prijeći 0 dB-a što je gornja granica. Na kraju je primijenjena lagana kompresija na cijelu snimku
te lagano pojačavanje niskih i visokih frekvencija. Također je na zadnje sekunde snimke
primijenjeno globalno stišavanje s efektom „fade-out“ kako bi stišavanje bilo ujednačeno i
prirodno.
7.2. Objava pjesme
Glavni kanal za prezentiranje završene pjesme publici su kanali na društvenim mrežama, te
najpoznatiji video servis YouTube. Ovdje je pjesma dostupna širokoj publici i to besplatno.
Komercijalne zarade u ovome projektu neće biti i teško da je ostvariva. Stečeno znanje i
eventualne buduće profesionalne suradnje su glavni cilj ovoga projekta.
Slika 7.1.: Audio snimka prije i poslije obrade u Wavelab-u 6.
33
8. ZAKLJUČAK
U ovome radu prikazan je cjelokupni proces glazbene produkcije skladbe „Što to bješe
ljubav“, koju je proslavio Oliver Dragojević. Njezino izvorno orkestralno izvođenje i pečat
velikana hrvatske zabavne glazbe izdiže ju od ostatka skladbi toga doba, a i današnjice. Ta
činjenica tjera producenta i izvođače da svi elementi budu odrađeni na visokoj razini.
U osnovi svakoga glazbenog djela njegova je melodijska, harmonijska i ritmička struktura.
Tako smo i u ovoj glazbenoj produkciji krenuli od razrade tih elemenata. Zbog nedostatka notnih
zapisa skladbe, autor ovog rada „skinuo“ je i zabilježio njezine pojedine dionice pažljivim
slušanjem originalne izvedbe, njezinih harmonija i orkestralnih dionica. Zapisane su djelom u
besplatnom on-line alatu i unutar domaćinskog programa nakon njihova programiranja.
Za „skidanje“ i prilagođavanje aranžmana bila je potrebna određena količina muzičke
naobrazbe, kako notnog zapisivanja tako i sposobnost da se aranžman ispravno zapiše slušanjem
i interpretacijom.
Sljedeći korak nakon izrade aranžmana je bila njegova izvedba. Imajući na umu da poznati
producenti raspolažu sa studijima i opremom visoke vrijednosti te s izvođačima studijske
točnosti, treba razumjeti probleme s kojima se susreće producent niže klase.
Problem nedostatka dovoljno kvalitetnih izvođača riješili smo samostalnom izvedbom
dijelova koji su nedostajali. Kako je glavni problem bio nedostatak bubnjara i bas gitariste,
njihove dionice izrađene su alatima koje pružaju sve moderne audio-radne stanice. S druge
strane imajući pristup kvalitetnom bubnjarskom setu i opremi za snimanje, snimili smo uzorke i
pogonili ih unutar virtualnog svirača. Ovime smo eliminirali prvotni problem i zagarantirali
ritmičku čvrstoću, a dobili prirodan zvuk bubnjeva, nemorajući tražiti uzorke unutar i izvan
domaćinskog programa. Kako je skladba puna varijacija tempa, njegova čvrstoća bila je od
izuzetne važnosti za nastavak snimanja ostalih elemenata.
Izrađenim ritmom i bas dionicom kao osnovom harmonijske strukture započeto je snimanje
ostalih orkestralnih dionica koje su se na to mogle nadovezati. Počevši ih snimati u audio zapis,
postalo je očito da manjak točnosti predstavlja problem te da se i one djelomično moraju
prebaciti u MIDI trake. Time smo riješili problem grešaka koje su nastajale tijekom izvođenja i
snimanja audio zapisa uživo. Međutim zapisivanjem svega MIDI notama izgubili smo dio
sviračevog izričaja koji se u svirci uživo može bolje prenijeti. Balansirajući između ova dva
elementa i tražeći najbolje iz oba svijeta došlo je do kompromisa. Tako je dio najvažnije
klavirske dionice sviran „uživo“, dok ostatak reproduciran putem MIDI-ja. Time se postigla
autentičnost i dubina sviranja na samostalnim dionicama, a u ostatku skladbe postigla točnost i
sinkroniziranost svih traka.
34
Nakon snimanja i izrade svih dionica snimljen je vokal i električna gitara. Zbog
specifičnosti gitare, i načina izvođenja MIDI zapisivanje nije bilo opcija već se moralo zapisati u
audiotraku. Nedostatka adekvatnog prostora za snimanje vokala bio je sljedeći problem.
Izrađivanjem privremene studijske prostorije od stvari koje svatko posjeduje te na jednostavan i
jeftin način stvorili smo uvijete za snimanje kvalitetne snimke.
Snimivši sve, MIDI i audio trake je valjalo urediti i na njih primijeniti audio efekte.
Frekvencijskom ekvalizacijom, ujednačavanje kompresijom, reverberacijom i pomicanjem u
stereosliku zaokružena je i obogaćena cijela snimka.
Nakon što je producent bio zadovoljan svime, valjalo je samo odraditi optimalno korigiranje
glasnoće kako bi skladba bila spremna za promoviranje na današnjim internetskim servisima.
Za završetak cijeloga projekta trebalo je puno vremena i truda. Potreba za detaljima tijekom
cjelokupne izrade je nužna, no pružila je autoru ovoga rada uvid u producentski posao, te ga
naučila osnovnim elementima izrade i produciranja skladbi koju će moći kasnije primijeniti na
drugim projektima.
U Varaždinu, 7.11.2019. _____________________________
Ivan Farkaš
35
9. LITERATURA
1. Logožar, Robert. Uvod u glazbenu produkciju, slikokliz predavanja, interno izdanje. Varžadin :
Veleučilište u Varaždinu/Sveučilište Sjever, 2009./10.
2. Davor Lugarić, Tonia Malić. Dvije pjesme nismo prepoznali, a sad uz njih plačemo. Express.
[Mrežno] [Citirano: -. Kolovoz 2019.] https://www.express.hr/life/dvije-pjesme-nismo-prepoznali-a-sad-
uz-njih-placemo-16937.
3. Preminuo Jakša Fiamengo. MUZIKA.HR. [Mrežno] [Citirano: -. Kolovoz 2019.]
https://www.muzika.hr/preminuo-jaksa-fiamengo/.
4. Horvat, Hrvoje. Bio je i ostao najvažniji splitski skladatelj još od vremena kad je “zabavna glazba
bila zabavna”. Večernji list. [Mrežno] [Citirano: -. Kolovoz 2019.] https://www.vecernji.hr/showbiz/bio-
je-i-ostao-najvazniji-splitski-skladatelj-jos-od-vremena-kad-je-zabavna-glazba-bila-zabavna-1144757.
5. Dragojević, Oliver. Hrvatska Enciklopedija. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.]
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16130#top.
6. Hewitt, Michael. Music Theory for Computer Musicians. s.l. : Course Technology.
7. K Family - K Custom. Zildjian.com. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.]
https://zildjian.com/cymbals/drumset/k-family/k-custom.html.
8. What is the difference between large and samll diaphragm microphones? neumann.com. [Mrežno]
[Citirano: -. Rujan 2019.] https://www.neumann.com/homestudio/en/difference-between-large-and-small-
diaphragm-microphones.
9. Oktava MK - 220. oktava-microphones. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] http://www.oktava-
microphones.com/mk220.htm.
10. Youtube. [Mrežno] https://www.youtube.com/watch?v=FfE2SwCvlE4.
11. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/ZKiaSt8razgeebEc9.
12. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/Gw7ACLqPPWoyenAF8.
13. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/VF2YNDp54iDHkY16A.
14. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/obz7wMgq3KBfWea2A.
15. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/w8bVZN14TDmGRqn37.
16. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/ZQGNdRqsM1nu53XA9.
17. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/W8KxFr6BdKpFQLZQ9.
18. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/YLVC68gPzT4Ndrp46.
19. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/JzmWPnmEywLiu4oy6.
20. [Mrežno] [Citirano: -. Rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/yAGjuMesBz35b5wv8.
21. [Mrežno] [Citirano: -. rujan 2019.] https://images.app.goo.gl/Y59ngLszZfWsP8mS6.
36
10. POPIS SLIKA
Slika 2.1.: Oliver Dragojević sa svojim stalnim suradnicima. Lijevo: Z. Runjić i O. Dragojević,
desno: J. Fiamengo i O. Dragojević ........................................................................................ 4
Slika 3.1.:Tempo traka u domaćinskom programu Cubase 5 .......................................................... 7
Slika 4.1: Mješalo Behringer X32 ................................................................................................. 13
Slika 4.2.: Audio sučelje Behringer U-PHORIA UMC404HD ..................................................... 14
Slika 4.3.: Bubnjevi TAMA StarClassic ....................................................................................... 15
Slika 4.4.: Mikrofoni korišteni kod snimanja bubnjeva: EV PL37; E602 II; E604. ..................... 17
Slika 4.5.: Fender Stratocaster 2003. godina ................................................................................. 18
Slika 4.6.. Improvizirani studio za snimanje vokala. ..................................................................... 18
Slika 4.7.: Oktava MK220 ............................................................................................................. 19
Slika 4.8.: Korg KRONOS 2-61 .................................................................................................... 20
Slika 4.9.: Kronos 2, glavno korisničko sučelje ............................................................................ 20
Slika 4.10.: TS kabel ...................................................................................................................... 20
Slika 5.1.: Sučelje Groove Agent ONE i MIDI traka koju pogoni ................................................ 22
Slika 5.2.: MIDI traka bas gitare ................................................................................................... 23
Slika 5.3.. MIDI i njena korespondirajuća audio traka .................................................................. 24
Slika 6.1.: Ekvalizacija bas bubnja ................................................................................................ 27
Slika 6.2.: Ekvalizacija obruč udarca ............................................................................................ 28
Slika 6.3.: Ekvalizacija doboša ...................................................................................................... 28
Slika 6.4.: Ekvalizacija i kompresija bas gitare ............................................................................. 29
Slika 6.5.: Postavke imitacije gitarskog pojačala .......................................................................... 30
Slika 6.6.: Sučelje alata „Variaudio“ ............................................................................................. 31
Slika 6.7.: Ekvalizacija vokala ...................................................................................................... 31
Slika 7.1.: Audio snimka prije i poslije obrade u Wavelab-u 6. .................................................... 32
37