IZVANPARNINI POSTUPAK

www.nasciturus.com/

www.nasciturus.com/

IZVANPARNINI POSTUPAK

Subjekti izvanparninog postupka:

Sud (u izvanparninom postupku) u pravilu odluuje sudac pojedinac;

Pomoni sudski organi;

Stranke (tuitelj i tuenik)

POSTUPAK ZA LIENJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTIU ovom postupku, sposobnosti se liava osoba koja zbog duevne bolesti zaostalosti ili kojeg drugog razloga, nije sposobna da se sama brine o svojim pravima.

Djelomino se sposobnosti liava punoljetna osoba koja svojim postupcima neposredno ugroava svoja ili tua prava i interese, zbog duevne bolesti, zaostalosti, prekomjernog uivanja alkohola ili opojnih droga.

Ovaj postupak pokree sud ex offcio ili na prijedlog:

organa starateljstva

dravnoga odvjetnika

branog druga

krvnih srodnika, te drugih koji s njim ive u istom kuanstvu

ili ista ta osoba ako moe shvatiti znaaj svojega prijedloga.

Prema Obiteljskom zakonu:Postupak za lienje ili vraanje poslovne sposobnosti pokrenut e sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog Centra za socijalnu skrb branoga druga osobe o kojoj se provodi postupak njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, pobonih srodnika do drugog stupnja (brat ili sestra) ili skrbnik uz odobrenje CZSS ili osoba o kojoj e se voditi postupak vraanja poslovne sposobnosti.

U tom prijedlogu moraju se navesti injenice na kojima se temelji prijedlog i predloiti dokaze.

Nakon pokretanja postupka, sud odreuje roite na koje poziva osobu koja je podnijela prijedlog, osobu zbog koje se postupak pokree, njena skrbnika, te organ starateljstva CZSS. Sud e nastojati sasluati osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi, sasluat e se u pravilu u toj ustanovi. Sud moe odustati od pozivanja i sasluavanja osobe o kojoj se provodi postupak, te ako bi to za nju bilo tetno ili ako sasluanje nije mogue s obzirom na njezino mentalno oteenje i zdravstveno stanje.

Odluku o lienju poslovne sposobnosti, sud donosi kada utvrdi postojanje zakonom propisanih pretpostavki. Ali, ako utvrdi da neku osobu treba djelomino liiti poslovne sposobnosti, sud moe zastati s postupkom i odloiti donoenje odluke, ako se ta osoba podvrgne lijeenju u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi. Vrijeme na koje se odlae donoenje odluke ne moe biti krae od 6 mjeseci, ni due od 1 godine, ali sud moe opozvati svoju odluku ako osoba koju treba liiti poslovne sposobnosti, napusti zdravstvenu ustanovu ili bude otputena zbog naruavanja reda ili na drugi nain osujeti lijeenje.

Rjeenje o liavanju poslovne sposobnosti je konstitutivnoga karaktera i svoj uinak proizvodi kada postane pravomono. Kada prestanu razlozi zbog kojih je dolo do lienja poslovne sposobnosti, sud e odluiti o vraanju poslovne sposobnosti.

Kada odbije prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti, sud moe odluiti da se prije isteka odreenoga roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne moe ponovo traiti vraanje poslovne sposobnosti, ali iz ishoda postupka s velikom vjerojatnou proizlazi da za odreeno vrijeme ne treba oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihikoga stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba liena poslovne sposobnosti.ZADRAVANJE U USTANOVAMA ZA DUEVNE BOLESTI PRISLINA HOSPITALIZACIJAU sluajevima kada zavod za lijeenje duevnih bolesti primi na lijeenje bez njena pristanka,neku osobu za koju sumnja da je duevno bolesna, duan je roku od 48 sati obavijestiti o tome nadleni sud na ijem se podruju nalazi zavod. To isto mora uiniti i u sluajevima kada bolesnika, koji je na svoj zahtjev primljen u takav zavod, naknadno ogranii u slobodi kretanja.

Nadleni sud povodom prijave, duan je u izvanparninom postupku, nakon prethodnog prikupljanja relevantnih informacija, a naroito nakon sasluavanja vjetaka i neposrednog kontakta sa zadranim bolesnikom, odluiti da li je osnovano njegovo prinudno zadravanje u zavodu. Odluka o dozvoli zadravanja, vrijedi najdue godinu dana, a sud moe odrediti i krai rok trajanja. Zadravanje se moe produiti preko odreenog roka, samo nakon ponovnog sasluanja zadrane osobe i njena pregleda od strane kvalificiranih vjetaka. Ako se utvrdi da je prestala potreba daljnjeg zadravanja u zavodu, zadrana osoba i drugi koji za to imaju pravni interes, mogu traiti od suda da preispita osnovanost donesene odluke o zadravanju.

Postupak za lienje ili ograniavanje poslovne sposobnosti, provodi se neovisno od postupka u kome se odluuje o zadravanju u ustanovi za duevne bolesti.

POSTUPAK ZA PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVANa prijedlog roditelja ili organa starateljstva, sud moe u izvanparninom postupku donijeti odluku da se roditeljsko pravo produi i poslije punoljetnosti ako dijeti zbog tjelesnih ili duevnih nedostataka nije sposobno da se samo brine o svojoj linosti, pravima i interesima.Prijedlog se mora podnijeti prije nastupanja punoljetnosti.

Kada prestanu razlozi zbog kojih je dolo do produenja roditeljskog prava, sud takoer u izvanparninom postupku, na prijedlog te osobe ili organa starateljstva, donosi odluku o prestanku produenja roditeljskog prava.

POSTUPAK ZA LIENJE I OGRANIENJE RODITELJSKOG PRAVA

Roditelj koji zloupotrebljava roditeljsko pravo ili grubo zanemaruju izvravanje roditeljskih dunosti, liava se roditeljskog prava odlukom suda u izvanparninom postupku. Roditelj moe biti lien ovog prava u pogledu jednog ili sve djece.Postupak za lienje prava na roditeljsku skrb, duan je pokrenuti:

SZSS im sazna za okolnosti

Drugi roditelj

Dijete

Ili sud po slubenoj dunosti

Pravo na roditeljsku skrb vratit e se odlukom suda kada prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto, a postupak e pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili CZSS.

U sluaju da je pokrenut postupak za lienje roditeljske skrbi za oba ili jednoga roditelja, CZSS e imenovati djetetu posebnog skrbnika.DAVANJE DOZVOLE ZE ZAKLJUENJE BRAKAPredviena je mogunost da sud u izvanparninom postupku dozvoli zakljuenje braka, iako nisu ispunjene sve pretpostavke za njegovu valjanost:

A) osobi koja je navrila 16 godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zakljuenje braka postoji opravdan razlog.Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka, moe podnijeti samo maloljetna osoba.

U postupku u svezi s prijedlogom, sud e sasluati:

- maloljetnog podnositelja prijedloga;

- njegove roditelje;

- skrbnika;

- osobu s kojom namjerava sklopiti brak;

- te, pribaviti miljenje CZSS i ispitati okolnosti za odluku.

Rjeenje suda:

doputa se prijevremeno sklapanje braka; odbija se prijedlog s obrazloenim razlozima.

B) osobi lienoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i

obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak oito u njenom interesu.Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka, moe podnijeti samo osoba liena poslovne sposobnosti. U postupku u svezi s prijedlogom, sud e pribaviti miljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o djetetu lienom poslovne sposobnosti i CZSS.Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za doputenje za sklapanje braka zbog potpunog lienja poslovne sposobnosti, albu mogu podnijeti:

- osoba potpuno liena poslovne sposobnosti,

- osoba s kojom namjerava sklopiti brak.

Protiv sudske odluke kojom se doputa sklapanje barka osobi potpuno lienoj poslovne sposobnosti, albu mogu podnijeti:

njezin skrbnik,

CZSS.BRANI SPOROVIU ovim sporovima se trai da se postojei status branih drugova izmijeni razvodom ili ponitenjem braka ili se trai utvrivanje postojanja ili nepostojanja braka.Kao stranke mogu sudjelovati brani drugovi kao suprotstavljene stranke, bilo kao nuni ili jedinstveni su-parniari.

Sporovi radi razvoda braka razvod se trai tubom ili sporazumnim zahtjevom za razvod braka. Tuba i presuda su konstitutivne naravi.Sporovi radi ponitenja braka tubom se trai ponitenje braka zbog apsolutne ili relativne nitavosti. Tuba i presuda su konstitutivne naravi. Osim branih drugova, mogu ih pokrenuti tree osobe koje za to imaju pravni interes, te organ starateljstva.Sporovi radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka utvruje se da li meu strankama postoji ne-postoji brak. Pokree se tubom. Tuba i presuda su deklarativne naravi. Pravo na pokretanje imaju brani drugovi, tree osobe koje imaju pravni interes, te organ starateljstva.Pravo na traenje razvoda i ponitenje braka, predstavlja strogo osobno pravo, ne prelazi na nasljednike, prestaju smru ovlatenika.

POSTUPAK ZA PROGLAENJE OSOBE UMRLOM I POSTUPAK ZA DOKAZIVANJE SMRTI

Sud e proglasiti umrlom osobu:1. O ijem ivotu u posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je roenja proteklo 60 godina.

2. Osobu o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za posljednjih 5 godina, a postoji vjerojatnost da vie nije iva.

3. Osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj nesrei, a nema vijesti 6 mjeseci od prestanka opasnosti.

4. Osobu koja je nestala u toku rata ili ratnih dogaanja, a o njoj nema nikakvih vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstva.

Nadlean sud na ijem je podruju ta osoba imala posljednje prebivalite ili boravite. Pokretanje postupka moe predloiti osoba koja za to ima pravni interes ili dravni odvjetnik. U tom prijedlogu treba navesti injenice na kojima predlagatelj zasniva svoj zahtjev. Kad su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka za proglaenje nestale osobe umrlom, sud izdaje oglas u kojem se navode bitne okolnosti sluaja i poziva se nestala osoba da se javi, kao i svaka druga osoba koja o tome neto zna. Oglas se objavljuje u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda. Po isteku koji je naznaen u oglasu, sud sasluava predlagatelja, a onda donosi odluku o prijedlogu u kojem navodi mjesec i godinu koji se smatraju vrijeme smrti nestale osobe. Ukoliko je ova osoba iva ili je umrla drugoga dana, svaka osoba koja za to ima pravni interes moe traiti ukidanje ili preinaenje odluke suda.POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA OSTAVINSKI POSTUPAKMeu imovinsko pravnim izvanparninim postupcima, centralno mjesto zauzima postupak u nasljednim stvarima unutar kojega razlikujemo dvije osnovne odvojene procedure, s obzirom na neposredan cilj:1. sastavljanje sudske oporuke ukljuujui meunarodnu oporuku

2. postupak za ostavinsku raspravu

Postupak za sastavljanje oporukeJavna oporuka je ona oporuka koja je nainjena uz sudjelovanje javnih tijela. Javnu oporuku ovlateni su sastaviti:

sudac opinskog suda

sudski savjetnik u opinskom sudu

javni biljenik

u inozemstvu konzularni, odnosno, diplomatski konzularni predstavnik RH.

Ovlatena osoba sastavlja oporuku na osnovi kazivanja oporuitelja, te nakon to proita i izjavi da je to njegova posljednja volja, sudac to potvruje u samom zapisniku i ovjerava svojim potpisom; potpisuju se zapisniar, oporuitelj i svjedoci. Svjedoci mogu biti osobe koje su punoljetne i kojima nije oduzeta poslovna sposobnost, koji znaju itati i pisati i razumiju jezik. To ne mogu biti potomci oporuitelja, usvojenici i njihovi potomci, te osobe kojima se neto ostavlja oporukom.Oporuitelj moe pred sudom opozvati svoju oporuku

Meunarodna oporuka je novi oblik oporuke, kojim se htjelo osigurati ire potivanje izjave posljednje volje. Oporuitelj koji eli svojoj oporuci dati oblik meunarodne oporuke mota podnijeti zahtjev nekoj od ovlatenih osoba za sastavljanje javne oporuke: sucu ili sudskom savjetniku opinskog suda,

javnom biljeniku,

konzularnom, odnosno konzularno-diplomatskom predstavnitvu RH.

Postupak za ostavinsku raspravu

U ovom postupku se utvruje:a) tko su ostaviteljevi nasljednici,

b) sastav ostavine,

c) koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama.Za raspravljanje ostavine, stvarno je nadlean opinski sud, odnosno javni biljenik kao povjerenik suda. Postupak vodi i odluke donosi sudac pojedinac ili sudski savjetnik.

Postupak pokree sud ex officio svaki puta kada sud sazna da je neka osoba umrla ili je proglaena umrlom.

Subjekti su sud i stranke. Strankama se smatraju nasljednici i zapisnici (legatari) kao i druge osobe koje ostvare neka prava iz ostavine.

Odluke se donose u obliku rjeenja protiv kojega je doputena alba o kojoj odluuje upanijski sud.

PRETHODNE RADNJE: Sastavljanje smrtovnice (kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom, matiar koji je nadlean upisati smrt u maticu umrlih, duan je u roku od 30 dana od toga upisa, sastaviti i dostaviti smrtovnicu ostavinskom sudu). Popis ostaviteljeve imovine (svrha je zatita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i drugih zainteresiranih osoba. Provodi se po odluci suda. Popis obuhvaa cjelokupnu imovinu koja je bila u posjedu i vlasnitvu umrlog, kao i onu koja se nalazi kod drugih osoba). Postupak s oporukom (dostavlja se sudu zajedno sa smrtovnicom. Kad sud utvrdi da je osoba umrla, otvara oporuku, ita je i o tome sastavlja zapisnik. To ini u prisustvu dvoje punoljetnih graana koji mogu biti i nasljednici).Ostavinski postupak pokree sud po slubenoj dunosti kada primi smrtovnici ili izvadak iz matice umrlih ili pravomono rjeenje o proglaenju neke osobe umrlom. Sud poziva na raspravu sve zainteresirane osobe. Ostavinska rasprava se vodi na jednom ili vie roita s ciljem da se rasprave sva pitanja koja se odnose na ostavinu. Nakon zavretka ostavinske rasprave, sud donosi svoju odluku rjeenje o nasljeivanju, protiv kojega je doputana alba. Ako je oporuka u pisanome obliku nestala ili je unitena neovisno od volje ostavitelja, a meu zainteresiranima nema spora o postojanju oporuke i njenom sadraju, ostavinski sud e o tome sasluati sve zainteresirane.AMORTIZACIJA ISPRAVA - SUDSKI PONITAJ ISPRAVA

Izgubljene, ukradene, izgorjele ili na koji drugi nain nestale ili unitene isprave kojima se neposredno osnivaju, preinauju ili ukidaju imovinska prava, mogu se u posebnom izvanparninom postupku ponititi (sudski proglasiti da su izgubile pravnu valjanost). Pravila se ne odnose na novanice, lutrijske sreke, ulaznice, vozne karte, i sl.Za postupak amortizacije isprava, u pravilu je nadlean opinski sud na ijem se podruju nalazi mjesto ispunjenja obveze. Prijedlog za pokretanje postupka moe podnijeti osoba koja iz isprave ili na osnovi ispravi moe ostvarivati takvo pravo, te osoba koja ima pravni interes da se odreena isprava uniti.Sud objavljuje pokretanje postupka amortizacije isprava, posebnim oglasom u kojem se najavljuje ponitaj isprave, ako se u oznaenom roku nitko ne prijavi sudu s ispravom iji se ponitaj trai, ili ako se stavi prigovor protiv prijedloga za ponitaj. Pokretanje postupka za amortizaciju isprava ima za posljedicu da se prema predlagau prekida zastarijevanje od dana kada je prijedlog podnesen nadlenom sudu. Postupak amortizacije isprave obustavlja se ako to trai predlaga, ako trei podnese sudu ispravu iji se ponitaj trai, ili ako inae dokae da je ima, te ako se naknadno utvrdi da su navodi predlagatelja neistiniti.

Rjeenje o ponitaju isprave, zamjenjuje nestalu ispravu dok se ne izda nova.

UREENJE MEA

Ako su meani znaci izmeu dva zemljita tako povrijeeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili se vie ne raspoznaju, ili ako su sporne, tada svaki susjed ima pravo traiti da se u izvanparninom postupku izvri obnavljanje ili ispravka mea.Postupak se pokree:

1. na temelju prijedloga za ureenje mea,

2. po slubenoj dunosti ako je ureenje mea prejudicijelno pitanje.

Za ureenje mea, mjesno je nadlean opinski suda na ijem se podruju nalazi sporna mea, a ako se nalazi na podruju vie sudova, predlagatelj ima pravo izbora suda.

Pokuava se postii sporazum meu strankama. Ako s roita izostane predlagatelj stara se da je povukao prijedlog, a prisutna osoba moe predloiti da se postupak nastavi u odsutnosti.

Ako meu strankama ne doe do sporazuma, sud odreuje roite na licu mjesta.

UTVRIVANJE MEA NA TRI NAINA: Na temelju jaeg prava stranka moe svoje jae pravo ostvariti u izvanparninom postupku, to je jedini doputeni nain ako prometna vrijednost meake povrine ne prelazi odreeni iznos. Ako sluajno prelazi odreeni iznos, stranke se moraju sloiti da se jae pravo ostvaruje u izvanparninom postupku. Ako se mee ne odreuju na temelju jaega prava, utvruju se po zadnjem mirnom posjedu.

Ako ne po zadnjem mirnom posjedu, tada je sudac po pravninoj ocjeni duan na licu mjesta odrediti granicu oznaujui meu meakim znacima.

Trokove postupka stranke snose srazmjerno s veliinom graninih linija. Kada vrijednost meake povrine prelazi navedeni iznos, a stranke nisu pristale da se jae pravo odredi u izvanparninom postupku svaka je strana ovlatena da ostvaruje svoje jae pravo u parninom postupku. Prekluzivni rok za tubu je 3 mjeseca od pravomonosti odluke donesene u izvanparninom postupku.Ako su stranke pristale da se ureenje mea rjeava izvanparninim postupkom odluka izvanparninog suda o ureenju mea se ne moe osporavati u parnici.

OVRNO PRAVOOvrnim zakonom se nastoji postii ubrzanje i pojednostavljenje postupka ovrhe i osiguranja trabine vjerovnika, potujui pri tome temeljna procesna prava stranaka, a osobito dostojanstvo dunika.Taj se cilj nastojao postii promjenom poloaja stranaka u postupku. Poloaj pasivne stranke je otean, jer je na nju prebaen rizik provedbe ovrhe, kao i nekih oblika osiguranja, a otklonjene su, tj. smanjene su mogunosti, ranije este u praksi, pretvaranje postupka ovrhe u postupak ponovnog suenja i dokazivanja vjerovnika. Bitno su suene i mogunosti izuzimanja predmeta od ovrhe, odnosno osiguranja uvedeno je i naelo zatite ovrhovoditelja.

SREDSTVA I PREDMET OVRHE I OSUGURANJA

NOVANA KAZNA I KAZNA ZATVORAZa odreivanje novanih kazni kao sredstva ovrhe i osiguranje, te uvoenje kazne zatvora kao novog sredstva ovrhe i osiguranja, vrijedi strogi legalitet.Kad je Ovrnim zakonom novana kazna predviena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ona se moe izrei fizikim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

Ukupni zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne, ne moe u istom postupku prijei est mjeseci.

Zatvorska kazna izrie se u trajanju od najmanje 15 dana. O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom, sud odluuje rjeenjem. Na rjeenje o kanjavanju, doputena je alba u roku od 3 dana.ZATITA OVRENIKA I PROTIVNIKA OSIGURANJA

Apsolutno su izuzeti od ovrhe stvari izvan prometa, rudno blago i druga prirodna bogatstva, te druge stvari za koje je to posebnim zakonom odreeno.Relativno s obzirom na svoju specifinu funkciju izuzeti su od ovrhe objekti, naoruanje i oprema namijenjeni obrani. Relativno su u naelu izuzeti od ovrhe, radi naplate, novane trabine stvari i prava koji su nuni za zadovoljenje osnovnih potreba ovrenika - fizike osobe i osoba koje je on po zakonu duan uzdravati, ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je ovrenikov glavni izvor sredstava za ivot.

NEKI OPI PROCESNI INSTITUTI

DOSTAVA OVRHEPravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik, dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, obavlja se na adresu sjedita upisanog u zapisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavlja se isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda. U tom sluaju smatra se da je dostava obavljena istekom 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi.

PRAVNI LIJEKOVI

Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju, doputena je u pravilu samostalna alba, i to u roku od 8 dana. Protiv rjeenja o ovrsi, na temelju vjerodostojne isprave moe se izjaviti prigovor.alba u pravilu nije suspenzivna. Rjeenje kojim se alba odbija i prvostupanjsko rjeenje, potvruje, odnosno kojim se prvostupanjsko rjeenje preinauje, jest pravomono.

U ovrnom postupku i postupku osiguranja, revizija nije doputena. U ovrnom postupku i postupku osiguranja, povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i prigovora.

Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek.

OVRNA ISPRAVA I VJERODOSTOJNA ISPRAVAOvrna isprava je jedna od dviju, zakonom utvrenih osnova, za odreivanje ovrhe. Lista ovrnih isprava taksativno je odreena:1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba,2. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna upravna nagodba sklopljena u tom postupku, ako glase na ispunjenje novane obveze,

3. ovrna javnobiljenika isprava,

4. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava.

Sudskom odlukom smatraju se: presuda, rjeenje, platni nalog, te druga odluka donesena u postupku pred sudom, a sudskom nagodbom se smatra nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. Odlukom upravnoga tijela, smatraju se rjeenje i zakljuak koje je u pravnom postupku donijelo tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima.

ALTERNATIVNA OBVEZA I ALTERNATIVNO OVLATENJEAko na temelju ovrne isprave, ovrenik ima pravo birati izmeu vie predmeta, svoje obveze (alternativna obveza po izboru dunika) i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izmeu tih predmeta i ne ispuni dunu obvezu, tada predmet kojim obveza treba biti ispunjena, odreuje ovrhovoditelj u ovrnom prijedlogu. VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Vjerodostojne su isprave: raun, mjenica i ek s protestom i povratnim raunima kada je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvod iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.PRAVNI LIJEKOVI OVRENIKA I OVRHOVODITELJA PROTIV RJEENJA O OVRSIOvrni je zakon napustio instituciju prigovora ovrenika protiv rjeenja o ovrsi, na temelju ovrne isprave, zamijenivi ga remonstrativno-devolutivnom albom.albu je mogue izjaviti zbog pogrene primjene materijalnog prava, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog bitnih povreda odredaba ovrnog postupka. Ovrenik moe albu izjaviti, ako:

isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi, nije ovrna isprava. Na taj opugnacijski razlog u povodu albe, sud pazi po slubenoj dunosti.

Ovrna isprava nije stekla svojstvo ovrnosti. Sud na to NE pazi po slubenoj dunosti.

Ako je ovrna isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan snage, odnosno, ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost. Sud na to pazi po slubenoj dunosti.

Ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha. Sud na to pazi po slubenoj dunosti.

Ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom. Sud na to NE pazi po slubenoj dunosti.

Ako je nastupila zastara trabine o kojoj

PRIGOVOR PROTIV RJEENJA O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ovrenik moe podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima, u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka. Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave, ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u cijelosti.NAELO STROGOG (FORMALNOG) LEGALITETAOvrni sud, prigodom donoenja rjeenja o ovrsi nije ovlaten uputati se u ocjenu materijalne zakonitosti i pravilnosti ovrne isprave. On je u cijelosti vezan za ovrnu ispravu. Kada toga ne bi bilo, bila bi povrijeena maksima ne bis in idem jer bi onda ovrni sud mogao ponovno kontrolirati nezakonitost i pravilnost ovrne isprave.Meutim, ako neke ove okolnosti dovode u pitanje aktualnost ovrne isprave, ovrni sud u povodu pravnih lijekova, moe izmijeniti svoju odluku o ovrsi koja je bila donesena na temelju ovrne isprave.

NAELO ZATITE DUNIKA (NAELO SOCIJALNOSTI)Cilj ovrnog postupka je osigurati uvjete za to bre i potpunije ostvarenje zahtjeva vjerovnika. Meutim, fenomen humanizacije prava zahtijeva da se ovrhom ne smiju dovesti u pitanje znaajne drutvene vrijednosti dunika (ivot, sloboda, dostojanstvo, ekonomska i socijalna egzistencija). Dunika i u ovrnom postupku treba tititi na nain da mjerama ovrhe ne bude onesposobljen za daljnje privreivanje.LETEA OVRHAU postupku radi naplate novanih potraivanja na stvarima dunika, u zahtjevu za ovrhu, ne moraju konkretno biti navedene te stvari; dovoljno je navesti mjesto gdje se one nalaze. U takvom sluaju, sud koji donosi rjeenje o ovrsi, sastavlja zamolnicu, ne navodei koji e sud provesti ovrhu. Rjeenje i zamolnicu uruuje vjerovniku da ih on, kada utvrdi koji e sud provesti ovrhu, osobno preda tom sudu.PRETHODNE MJEREPrethodne mjere odreuju se samo radi osiguranja novanih trabina. Za razliku od prethodne ovrhe koja je ograniena samo na sluaj posjedovanja (neovrne) presude, prethodne mjere mogu se odrediti na temelju bilo koje odluke suda ili upravnoga tijela, te na temelju sudske ili upravne nagodbe, odnosno, javnobiljenike isprave. Uz posjedovanje ovakve isprave, drugi je uvjet za odreenje prethodne mjere predlagateljevo predoenje vjerojatnosti opasnosti da bi se bez osiguranja onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine.Privremene mjereOvrha se moe osigurati i privremenim mjerama. Za razliku od prethodnih mjere, koje za podlogu moraju imati neovrnu ili nedospjelu sudsku ili upravnu odluku, odnosno, nagodbu ili javnobiljeniku ispravu, privremena mjera moe se predloiti i odrediti i prije pokretanja sudskog ili upravnog postupka, ali i tijekom tih postupaka, kao i po njihovu zavretku, sve dotle dok ovrha ne bude provedena.U prijedlogu za odreivanje privremene mjere, predlagatelj mora istai zahtjev s preciznom oznakom trabine, prijedlogom mjere i vremena njezina trajanja, a kada je to potrebno, i sredstva osiguranja kojima e se privremena mjera prisilno ostvariti i na kojem predmetu osiguranja.Predlagatelj privremene mjere mora obrazloiti svoj zahtjev, uz navoenje injenica i predlaganje dokaza. Dakle, uvjeti za odreivanje privremene mjere, stroi su nego kod prethodne mjere.

PRAVNI LIJEKOVIProtiv rjeenja donesenog u prvom stupu, moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostave prvostupanjskog rjeenja, ako ovim zakonom nije odreeno drugaije. alba ne odgaa provedbu rjeenja.OVRNO PRAVO

Ovrno pravo je sustav pravnih pravila kojima su ureeni procesno pravo i supstancijalni pravni odnosi koji nastaju u tijeku i povodu sudskog ovrnog postupka. Materija je regulirana Ovrnim zakonom. Svaki ovrni postupak je niz pravno reguliranih i funkcionalno koordiniranih radnji suda, stranaka i drugih subjekata koji imaju za cilj prinudno ostvarenje, odnosno, osiguranje budueg ostvarenja vjerovnikovog potraivanja. Ovrni postupak je postupak dviju stranaka, aktivne, vjerovnika koji trai izvrenje odreenog potraivanja i pasivne, dunika s obzirom na koju se izvrenje, odnosno, osiguranje trai. U tom izvrnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda, samo kada nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kada vjerovnik to zahtijeva. Stvarno su nadleni opinski i trgovaki sudovi.NAELO STROGOG (FORMALNOG) LEGALITETAOvo naelo sastoji se u tome da ovrni sud prigodom donoenja rjeenja o ovrsi nije ovlaten uputati se u ocjenu materijalne zakonitosti i pravilnosti ovrne isprave. U cijelosti je vezana za ovrnu ispravu. Kada toga ne bi bilo, tada bi bila povrijeena maksima ne bis in idem jer bi onda ovrni sud mogao ponovno kontrolirati zakonitost i pravilnost ovrne isprave. Ako neke nove okolnosti dovode u pitanje aktualnost ovrne isprave, ovrni sud, u povodu pravnih lijekova, moe izmijeniti svoju odluku o ovrsi koja je donesena na temelju ovrne isprave. Ukoliko se u tijeku ovrnog postupka pojavi spor o okolnostima za aktualnost ovrne isprave, ovrni sud nije ovlaten raspravljati o tim pitanjima, ve je duan jednu od stranaka uputiti u graansku parnicu. Ovo vrijedi i kod donoenja rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i ako ovdje ne postoji kvalificirana isprava, tj. kvalificirani sporazum stranaka (sudska nagodba). Ovo naelo nije u zakonu izriito izraeno. NAELO ZATITE OVRENIKA = NAELO SOCIJALNOSTIOsnovni zadatak ovrnog postupka je da osigura procesne uvjete za to efikasnije (potpunije, bre, jeftinije) ostvarenje, odnosno, osiguranje vjerovnikova potraivanja. Ostvarenje ovoga cilja prema fenomenu humanizacije prava, zahtijeva da se u ovrnom postupku ne smiju dovesti u pitanje znaajnije vrijednosti dunika (ivot, sloboda, dostojanstvo, ekonomska i socijalna egzistencija). Dunika i u ovrnom postupku treba tititi na nain da mjerama ovrhe ne bude onesposobljen za daljnje privreivanje. Ta zatita ostvaruje se iskljuivanjem i ograniavanjem predmeta i sredstava na kojima se, odnosno, putem kojih se moe prinudno u tijeku ovrnog postupka ostvariti i osigurati vjerovnikovo potraivanje, te pruanjem duniku odreenih procesnih i supstancijalno-pravnih jamstava u tijeku i u povodu toga postupka. Evolucija ovoga naela zapoela je potiskivanjem oblika personalne egzekucije u korist imovinske i pretvaranjem sustava generalne, u sustav singularne ovrhe. S obzirom na predmet ovrhe, radi namirenja novanih potraivanja, moe se provesti na svakoj dunikovoj stvari i pravu, osim koji su zakonom izriito izuzeti.OVRNA ISPRAVANeposredni cilj ovrnog postupka je da se vjerovnikovo potraivanje prinudnim putem ostvari, ili da se osigura budue izvrenje toga potraivanja. Funkcija ovrne isprave je dvojaka. Njeno postojanje je nuna procesna pretpostavka za dopustivost prinudnog izvrenja, s druge strane, uz postojanje ovrne isprave vezuje se presumpcija o postojanju potraivanja koje je u njoj utvreno i o legitimaciji stranaka koje su u njoj oznaeni kao vjerovnik, odnosno, kao dunik. Ovrna je isprava kvalificirana, u pravilu, javna isprava odreenoga sadraja.

Lista ovrnih isprava je taksativno odreena. To su:

1) ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba2) ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna upravna nagodba sklopljena u tom postupku, ako glase na ispunjenje novane obveze

3) ovrna javnobiljenika isprava.

VJERODOSTOJNOST ISPRAVATo je isprava koja nema kvalitetu ovrnih isprava u uem smislu, ali kojima se ipak u visokom stupnju ini vjerojatnim egzistencija potraivanja koja se njime dokazuje. Cilj koji se njome htio postii je pojednostavljenje u prinudnoj realizaciji potraivanja preskakanjem postupka za izdavanje platnog naloga. Vjerodostojne su isprave: raun, mjenica i ek s protestom i povratnim raunima kada je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvod iz vjerovnikovih poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Vjerodostojna isprava sposobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik, te predmet, vrsta i vrijeme ispunjenja obveze.RAZLIKA IZMEU PRIVREMENIH I PRETHODNIH MJERAPrethodne su mjere zakonom taksativno odreena sredstva vremenski ogranienog osiguranja budueg namirenja novanog potraivanja vjerovnika u stadiju u kojem kvalificirana isprava u tom potraivanju ve postoji, ali jo nije postala ovrna, a vjerojatno je da postoji opasnost od osujeenja budueg namirenja.Privremene mjere su sredstva vremenski ogranienog osiguranja budueg ostvarenja vjerovnikovog potraivanja, za ije bi ispunjenje u postupku izvrenja bili nadleni ovrni sudovi ako bi ovrni postupak bio pokrenut, njihovo ostvarenje, a isto tako i osujeenje moe imati odreeno pravno relevantne posljedice, ali bez apsolutnog pravnog uinka u korist vjerovnika; one se mogu poduzeti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka radi zatite potraivanja koje se osigurava, te nakon okonanja tih postupaka, sve dok izvrenje ne bude provedeno.

Uvjeti za odreivanje privremene mjere su stroi nego kod prethodne mjere, jer je ovdje predlagatelj duan ne samo opasnost ostvarenja svoje trabine uiniti vjerojatnim, ve i dokazati postojanje injenica na kojima temelji svoj zahtjev. Dopustivost privremenih mjera je ire odreena, tako da se one mogu odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih trabina. Privremena mjera je sekundarna u odnosu na prethodnu, pa moe biti odreena samo onda ako ne postoje uvjeti za odreivanje prethodne mjere kojom se moe postii ista svrha.PRAVNI LIJEKOVI KOJI SU NA RASPOLAGANJU OVRENIKUOvreniku su na raspolaganju alba i prigovor.albu je mogue izjaviti zbog pogrene primjene materijalnih prava, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog bitnih povreda odredaba ovrnog postupka.

Ako je alba izjavljena zbog opozicijskih razloga, sud prvog stupnja je duan dostaviti albu ovrhovitelju radi oitovanja u roku od osam dana, ako ovrhovitelj ospori osnovanost tih razloga, odnosno, ako se ne oituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja ovlaten je prihvatiti albu ako ovrenik osnovanost navedenih razloga dokae javnom, ovjerovljenom privatnom ili drugom ispravom koja ima znaenje javne isprave, u suprotnom, sud prvog stupnja duan je posebnim rjeenjem uputiti ovrenika u parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom. Zbog opozicijskih razloga, ovrenik moe podnijeti prigovor protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti, uz uvjet da te prigovore nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u albi protiv toga rjeenja. Takva se alba moe podnijeti sve do dovretka ovrnog postupka. Sud je duan odbaciti je ako se ona temelji na razlozima koje je ovrenik mogao istaknuti i u prije podnesenoj albi. Protiv rjeenja o ovrsi, na temelju vjerodostojne isprave, ovrenik moe podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim odnosima, u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka. Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi, donesenom na temelju vjerodostojne isprave, ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u cijelosti.Opozicijski prigovor i opozicijska tuba

Opozicijski prigovori formalno predstavljaju skupinu albenih razloga a po svojoj sutini odnose se na supstancijalnopravnu trabinu ovrhovoditelja na nain da se istima osporava dopustivost provoenja ovrhe nakon nastupanja kvalificiranih injenica koje "ukidaju i zaustavljaju" utvrenu trabinuTuba kojom ovrenik pokrene parnicu u ovom sluaju je opozicijska tuba. Dakle, radi se o tubi ovrenika radi proglaavanja ovrhe nedoputenom, tubi koja se podnosi tijekom ovrnog postupka, a ima znaenje pravnog sredstva kojim dunik moe valorizirati svoje opozicijske albene razloge.

Opozicijska tuba i alba alba protiv rjeenja o ovrsi izjavljena zbog opozicijskih razloga, odnosno tuba koja se podnosi iz tih razloga. Podnose se protiv zahtjeva radi ijeg je ostvarenja doputena ovrha zbog injenica koje ukidaju ili zaustavaljaju taj zahtjev, a koje su nastupile nakon to je nastao ovrni naslov na osnovi kojeg je ovrha doputena. Opozicijski razlozi: 1) ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako na temelju nje nije ovlaten traiti ovrhu protiv ovrenika; 2) ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kada je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja nagodbe ili javnobiljenike isprave; 3) ako je ispunjenje trabine odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kada je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja nagodbe ili javnobiljenike isprave; 4) ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.

Opugnacijski prigovor i opugnacijska tuba

Opugnacijski prigovori formalno predstavljaju skupinu albenih razloga, a po svojoj sutini odnose se na dopustivost donoenja rjeenja o ovrsi unato valjanoj ovrnoj ispravi i postojanju potraivanja. To su razlozi kojima se osporava dopustivost provoenja konkretne ovrhe zbog toga to nema pretpostavki da se u naelu osnovana ovrha provede u sadanje vrijeme odnosno u korist ili protiv osoba koje u postupku imaju poloaj stranaka.Opugnacijska tuba je tuba ovrenika radi proglaenja ovrhe nedoputenom, tubi koja se podnosi tijekom ovrnog postupka, a ima znaenje pravnog sredstva kojim dunik moe valorizirati svoje opugnacijske albene razloge.

Opugnacijska tuba tuba ovrenika radi proglaenja ovrhe nedoputenom 1. jer nisu nastupile injenice od kojih ovisi dospijee ili ovrnost zahtjeva, 2. jer nije nastupila pravna sukcesija, 3. jer se ovrhovoditelj odrekao prava na ovrhu,4. jer jo nije proteklo vrijeme za koje se odrekao ovrhe.Ovrnost svojstvo isprave da se na temelju nje moe traiti ovrha.Ovrni naslov kvalificirana isprava na temelju koje se moe traiti ovrha

STVARNA NADLENOST U OVRNOM POSTUPKU:

opinskih sudova

trgovakih sudova (ovrhu nad nenovanim sredstvima mogu povjeriti opinskim)

OVRHU PROVODE:

1. sudovi sudske odluke ostvaruju se u ovrnom postupku

2. biljenici odluuju na temelju vjerodostojne isprave

3. upravna tijela npr. oduke donesene u upravnom izvrnom postupku)

IZLUNA TUBA tuba treeg koji tijekom ovrnog postupka izjavljuje protivljenje jer ima pravo zbog kojeg ovrha nije doputena.

U ovrhama nema revizije.PAGE 4