Brončani pokroviteljiBrončani pokrovitelji

KOM 2017KOM 201727.11. - 28.11.201727.11. - 28.11.2017

ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJEI NORME

ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJEI NORME

Zlatni pokroviteljZlatni pokrovitelj

ORGANIZATOR

CASE d.o.o.

ORGANIZACIJSKI I PROGRAMSKI ODBOR

Goran Belamarić

Ante Polonijo

Mislav Polonijo

ZLATNI POKROVITELJ

BRONČANI POKROVITELJI

Izdavač, priprema i tisak:

CASE d.o.o., Rijeka

Urednik:

Mislav Polonijo

ISSN 1334-4463

UDK 007.5 : 621.39 : 681.324

Copyright "Case", Rijeka, 2017

Sva prava pridržana. Niti jedan dio zbornika ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, niti pohranjivati u bazu podataka

bez prethodnog pismenog dopuštenja izdavača, osim u slučajevima kratkih navoda u stručnim člancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela zbornika

zabranjena je.

Case d.o.o., Antuna Barca 12, 51000 Rijeka

tel: 051/217-875, fax: 051/218-043, e-mail: case@case.hr, internet: www.case.hr

SADRŽAJ

dr.sc. Winton Afrić: STANJE ŠIROKOPOJASNIH PRISTUPNIH TEHNOLOGIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

7

Toni Jončić, Tonko Kovačević: UPORABA RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA I SPRJEČAVANJE INTERFERENCIJA

17

KOM 2017 KONFERENCIJA

29. tradicionalnu dvodnevnu konferenciju KOM2017 o komunikacijskim tehnologijama otvoriti će ravnatelj Hakoma g. Mario Weber. Predstaviti će trendove razvoja širokopojasnog interneta u EU.

O stanju tržišta elektroničkih komunikacija u RH govoriti će Jurica Bradvić (Hakom), od telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži, usluga širokopojasnog pristupa internetu te usluge televizije. Dati će pregled i analizu stanja, tendencije kretanja u RH kao i usporedbu pokazatelja sa EU.

Rastu brzine i broj usluga koje te mreže podupiru, kao i izbor mrežnih tehnologija za realizaciju novih koncepata "pametnih" zgrada i "pametnih" domova. Predstaviti ćemo najnoviju regulativu za područje izgradnje elektroničke komunikacijske mreže u zgradama temeljem „Pravilnika o tehničkim uvjetima za izgradnju elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada“. Goran Belamarić (TVZ) napisao je novi priručnik o Pravilniku. Prezentirati će promjene u regulativi i tehnologiji izgradnje širokopojasnih pristupnih mreža kao i mreža velikih brzina u zgradama.

Firma Panduit (Egon Susinger) prezentirati će pasivnu opremu za informatičke mreže i DATA centre. Obraditi će optičke multimodne kablove sa kompenzacijom efekta modalne i kromatske disperzije,čime se pri brzini prijenosa od 40Gb/sek postiže domet od 200 metara (testirano na CISCO 40G BiDi). Posebno će prezentirati SW i HW za upravljanje potrošnjom električne energije, topline, hlađenja, nadgledanje okoline, evidentiranje linkova i opreme te novu generaciju PDU-a (električnih energetskih razdjelnika) za priključak plug&play senzora temperature, vlažnosti i kontrole pristupa.

Austrijska pokrajina Donja Austrija krenula je sa izgradnjom mreže bazirane na striktnom odvajanju pasivnog, aktivnog i uslužnog sloja telekomunikacijske mreže ("model Donja Austrija"). Igor Brusić prezentirati će detalje i realizacijski aspekte organizacije, financiranja i provedbe ovog infrastrukturnog projekata javnog sektora i rješavanje širokopojasne pokrivenosti.

Centralni dio prvog dana konferencije biti će okrugli stol o mogućnostima i načinu financiranja razvoja širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj javnim sredstvima, podržano značajnim poticajnim sredstvima EU. Predlažu se tri modela financiranja. Model A – investicije telekom operatera, Model B – sa sredstvima javne uprave i model C – sudjelovanje privatnih investitora u suradnji sa javnom upravom. Kroz diskusiju sa operatorima i predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), predstaviti će se buduća ulaganja na komercijalnim područjima kao i interes operatora za suradnju sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave na projektima razvoja širokopojasne

infrastrukture sufinanciranima iz sredstava fondova EU. Neke jedinice javne uprave planiraju veća vlastita ulaganja ali i korištenje privatnih sredstava (kroz javno-privatno partnerstvo). Trebamo bespovratna sredstva iz državnih potpora i EU usmjeriti u postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva stvaranja novih vrijednosti.

Željko Popović (Ericsson Nikola Tesla) predstaviti će nastupajuću 5G generaciju mobilne tehnologije, kao značajan napredak u ICT industriji. Uvođenje 5G podudara se s valom transformacija u više vertikalnih industrija iskorištavanjem nove automatizacije, Internata stvari (IoT) i trendova velikih podataka (Big Data). 5G će ubrzati ovu transformaciju i stvoriti nove primjere upotrebe, nove tokove prihoda i nove poslovne modele za industriju i potrošače. Omogućiti će ekonomičniji rad, a ima i agilne i fleksibilne mehanizme za brzo uvođenje usluga, uvođenje novih poslovnih modela i novih mogućnosti prihoda.

Uspjeh IoT usluga uvelike ovisi o standardima, te pravilima koja trebaju biti postavljena od strane donositelja (vlada, regulatora). Time će se pozabaviti Mario Weber (Hakom) tj. definiranim standardima, sučeljima i protokolima koji će omogućiti širenje IoT-a. Prevelike regulatorne mjere mogu ugušiti razvoj IoT-a pa treba nam balans jer izostanak regulatornih mjera ne daje nikakvu pravnu sigurnost tvrtkama što može dovesti do smanjenja IoT inicijativa.

Broj IoT uređaja povezanih na Internet raste iz dana u dan. Tako veliki broj uređaja predviđa i brojne aplikacije za prikupljanje, prikazivanje i analizu mnoštva podataka. U radu autora iz Splita prezentiraju se različita IoT rješenja za aplikacije u oblaku. Razmatra se The Things Network kao globalna distribuirana mrežna platforma i myDevices Cayenne platforma za prikaz podataka korisnicima. Pored toga, za prikupljanje, obradu i vizualizaciju podataka razmatraju se ThingSpeak platforma uz primjenu HTTP protokola i ThingsBoard platforma koja koristi MQTT protokol.

Brzu transformaciju industrije pokreće digitalizacija, na svim razinama poslovanja: infrastrukturnoj, procesnoj razina i modelu pristupa tržištu. Barbara Pavelić Grbić (Ericsson NT) pokazati će kako se Internet stvari pojavio se kao glavni strateški pokretač i temeljni transformacijski agent za sve industrije. Vidjet ćemo nekoliko primjera IoT projekata koji se provode u različitim industrijama kao što su praćenje stanja okoliša, pametni javni prijevoz, rješenja za pametno parkiranje itd.

OiV (Slaven Božo) prikazati će svoja IoT rješenja na LoRaWAN (Long Range Wide area Network) mreži i koje su bitne prednosti LPWAN (Low power wide area network) kroz različite tipove modulacije i praga osjetljivosti, prikaz brzina prijenosa i kategorije krajnjih uređaja. Prikaz mrežne topologije i logička povezanost

senzora, te primjeri upotrebe senzora za različite primjene za pametne gradove.

U današnjem digitalnom komunikacijskom svijetu jedna od rijetkih analognih stvari je FM radio. Digitalni radio u tehnologiji DAB+ predstavlja slijedeći korak u razvoju radija, donosi prostor za nove nakladnike i nove prateće usluge. U zapadnoeuropskim državama se već naveliko koristi a u Hrvatskoj je upravo krenuo pilot projekt kojim se uvodi ta nova digitalna platforma za radio.

Digitalna transformacija je tema Wintona Afrića iz Sveučilišta u Splitu. Početi će sa digitalnom transformacijom u Europi i Hrvatskoj. Pričati će o značaju primjene ICT, nastaviti će sa tehnologijama u Republici Hrvatskoj i što Republika Hrvatska treba učiniti na digitalizaciji društva i široj primjeni ICT tehnologija, a u cilju postizanja daljnjeg i bržeg gospodarskog rasta i prosperiteta. Završiti će prikazom trenutačnog stanja i budućeg razvoj ICT sektora u Republici Hrvatskoj.

Digitalizacija je zahvatila svijet pa mijenja i telekom industriju. Zašto promjene? Da li zato što se stvara novo kompetitivno okruženje? 84% menadžera “čeka” da se promijene dese same od sebe. No u isto vrijeme njih 77% shvaća i zna da je tehnologija, uz ljudske resurse, ta koja stvara razliku. Digitalni prihod će u narednih 5 godina “skočiti” s 16% na 37%. U vremenima kad “margina” kontinuirano pada telekom industrija je primorana ući u proces digitalne transformacije pa ćemo pokazati nekoliko primjera i praksi telekom operatera(iz cijelog svijeta i nas).

Drugi dan konferencije je posvećen upravljanju mrežama, sigurnosti i zaštiti mreže.

Sonja Zentner Pilinski (TVZ) provela je mjerenja pokrivenosti 4G signalom na uzorku od 15 cesta u RH u cilju usporedbe sa referentnim vrijednostima definiranim za dobru pokrivenost. Mjerenja su bila koncentrirana na glavne cestovne pravce, te regiju Zagreb gdje smo očekivali izvrsnu pokrivenost i regiju Hrvatskog Zagorja gdje smo očekivali lošu pokrivenost. Korišten je alat Nemo Handy A, a analiza pomoću programa Nemo Outdoor i detaljno u Excelu. Analizirani parametri su: propusnost u silaznom smjeru (Mb/s), vrijeme odziva (RTT u ms), RSRP (dBm), RSRQ i SINR (dB).

Rezultati Visual Networking Index istraživanja bilježe popularnost SaaS, WI-FI I IoT tehnologija. Očekuje se da će do 2020. 80% kompanija koristiti SaaS usluge i da će udio SaaS usluga porasti na 74%. Količina javnih WI-FI hotspot sustava porast će do 2020. 6 puta (u hotelima, kafićima, restoranima i zdravstvenim ustanovama) tvrdi Josip Zimet (Cisco). Udio WI-FI i mobilne mreže trebao bi do 2021. narasti na 3/5 globalnog IP prometa. Udio pametnih telefona i tableta bi do 2021. trebao bi biti 26% uređaja i konekcija, a udio M2M bi trebao bi biti 51% uređaja i konekcija. Proizvođači ubrzano nude rješenja na bazi centraliziranog upravljačkog sustava kroz SaaS model pretplate. Time se eliminiraju troškovi stjecanja, nabave i održavanja vlastitog hardvera, licenciranja, instalacije i podrške za softver. Cisco Connected Mobile experience (CMX) je analitičko rješenje na bazi centraliziranog upravljačkog sustava u SaaS modelu pretplate, koristi bežičnu infrastrukturu za otkrivanje i lociranje pametnih telefona, tableta i drugih mobilnih uređaja s ciljem popularizacije primjene WI-FI u poslovanju.

Željko Škalec (Ericsson NT) napraviti će prikaz hardverskih platformi, ahitekture za virtualizaciju, i OpenStack servise, Open Platform for NFV (OPNFV) zajednica i Pharos community test labove.

Tema prezentacije Vedrana Tadića (TVZ) je prikaz softverski definiranih mreža (SDN) , njegove sastavne elemente, komponente i arhitekturu te ulogu i zadaće pojedinih aplikacija na različitim razinama SDN-a i mrežnog operativnog sustava (SDN upravljač). Pregled korištenih protokola za protok i manipulaciju paketima kroz SDN. Napraviti će se usporedba SDN u odnosu na tradicionalne računalne mreže te mogućnosti programabilnosti mrežnih aplikacija. Pregled različitih dizajna SDN s obzirom na otpornost, skalabilnost, performanse, sigurnost i pouzdanost.

Zadnji blok tema u utorak je sigurnost i zaštita mreža, jer prijetnje vrebaju. Njih možemo otkriti i spriječiti pomoću tehnologije, procesa i ljudi. Prezentacija Vladimira Ožure (Diverto) bavi se kratkim prikazom Sigurnosnog Operativnog Centra (SOC), zašto je potrebno da organizacija ima pravilno uspostavljen SOC i koji su elementi potrebni za uspješnu implementaciju SOC-a.

Današnje konferencije gotovo ne mogu proći bez osvrta na Opću uredbu o zaštiti podataka EU (GDPR). Ona regulira provođenje zaštite osobnim podacima unutar EU ali i prijenos takvih osobnih podataka izvan EU. Kako bi implementirali GDPR u ugovornom smislu s trećim stranama, korporacija mora definirati ugovor o procesu za obradu podataka (DPA) koji će se koristiti kad god se ukaže potreba. Orlan Mirković (Ericsson NT) predstaviti će i Tehničke aspekte provedbe GDPR-a putem Data Centric Privacy Modela.

Sustavi elektroničkih identiteta posrednički su sustavi čija je temeljna zadaća omogućiti sigurno, pouzdano i efikasno upravljanje elektroničkim identitetima te njihovu uporabu za pristup mrežnim i mrežom dostupnim resursima (federacija elektroničkih identiteta ili autentikacijske i autorizacijske infrastruktura). Miroslav Milinović predstaviti će organizacijske, informacijske i tehničke mjere kojima se uspostavlja i održava krug povjerenja u kojem davatelji usluga s povjerenjem u kvalitetu i pouzdanost prihvaćaju elektroničke identitete izdane od strane matičnih ustanova.

Prezentirati ćemo i nadzorne alate Nagios i Prometheus koji se koriste za nadzor ispravnosti rada sustava i praćenje raznih metrika, Nagios se vrlo efikasno može koristiti i za nadzor sigurnosti informacijskog sustava. Nagios koristi tvrtka INFIGO kod svojih klijenata. Vladimir Čajka će prikazati praćenje različitih sigurnosnih parametra sustava: rad preklopnika, nadzor rada poslužitelja i otvorenih sjednica, trajanja i valjanosti SSL/TLS certifikata i drugo. Dati će i pregled dodatnih mogućnosti Nagios XI paketa (komercijalne inačice Nagiosa) koja uz osnovni nadzor nudi i dodatne mogućnosti (moćno izvješćivanea, praćenje SLA-ova te predikcije potrošnje).

Damir Jurica (Info-sol) pozabaviti će se Prometheus open source rješenjem za nadzor servisa koji predvodi novi model modularnog "black box" nadzora. Napisan u programskom jeziku kreiranom za potrebe high performance networkinga jedan mid-range server može nadzirati tisuće nadzornih točaka. Uz primjere iz prakse objasniti će koncept Prometheus nadzora, komponente te način nadzora mrežne opreme, servera i aplikacija.

Penetracijski testovi mogu biti izazovi za izvođenje svakoj organizaciji. Stoga će se odgovoriti na učestala pitanja i probleme. Kako pristupiti izvođenju penetracijskog testa? Kako se pripremiti? Kako izvući veću vrijednost iz penetracijskog testa? Što napraviti kad se zaprime rezultati? Sve to objasniti će nam Vlatko Košturjak (Diverto).

Konferenciju ćemo završiti sa dvije radionice:

Primjeri tehnoloških rješenja svjetlovodnih mreža (Sead Dubravić, Netiks)

Nova WAN arhitektura za digitalno poslovanje i cloud (Josip Zimet, Cisco)

Podaci o autoru:

Ante Polonijo, dipl.ing., dipl.oec. Tajnik konferencije (svih 26 godina) CASE d.o.o., Antuna Barca 12, 51000 Rijeka tel. +385 51 217 875, fax. +385 51 218 043 e-mail: ante@case.hr

PROFESIONALNA KARIJERA:

-predavao Električna mjerenja na srednjoj stručnoj školi za elektroniku, programirao u Cobol-u u “Inžinjerskom birou” (u Zagrebu), organizator informatike i 13 godina šef ERC-a u “HEP DP Elektroprimorje” Rijeka te šef organizacije i programiranja u DINI Omišalj. Od 1986-2009.g. radi u HGK Županijska komora Rijeka na radnom mjestu savjetnika informatike i statistike, te voditelja odsjeka makroekonomske analize. (Paralelno od 1990-94 radio 1/3 radnog vremena kao voditelj grupe za informatiku u remontnom brodogradilištu “V.Lenac” Rijeka). - Od 2009.g. - Konzultant u tvrtci CASE na poslovima organizacije školovanja i Konferencija (Razvoj SW-CASE, Komunikacijske tehnologije-KOM, e-business-a – e-BIZ, SmartCard, Privatnost). -Bio dugogodišnji član upravnog odbora Hrvatskog informatičkog zbora (udruge informatičara HR), zadužen za školovanje korisnika (ECDL licenca) i organizacija konferencija.

KOM 2017 7

ICT TEHNOLOGIJE I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

ICT TECHNOLOGY AND ITS APPLICATION IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Winton Afrić

SAŽETAK:

Uvod. Prvi dio rada govori o digitalnoj transformacija u Europi i Hrvatskoj. Drugi dio rada govori o značaju primjene ICT tehnologija u Republici Hrvatskoj. Što Republika Hrvatska treba učiniti na digitalizaciji društva i široj primjeni ICT tehnologija, a u cilju postizanja daljnjeg i bržeg gospodarskog rasta i prosperiteta. Treći dio rada govori o trenutačnom stanju i budućem razvoj u ICT sektora u Republici Hrvatskoj.

ABSTRACT:

Introduction. The first part of the paper deals with digital transformations in Europe and Croatia. The state of technology for the digital transformation of society in the Republic of Croatia. Part The second part of the paper describes with the importance of ICT technology application in the Republic of Croatia. What the Republic of Croatia needs to do about digitalization of the society and the wider use of ICT technology in order to achieve further and faster economic growth and prosperity. The third part of the paper deals with the current state of affairs and the future development of the ICT sector in the Republic of Croatia.

1. UVOD

ICT (Information and Communications Technology - informacijske i komunikacijske tehnologije) u širem smislu podrazumijevaju:

računarstvo u oblaku, programsko inženjerstvo (software), sklopovsko inženjerstvo (hardware), transakcije (bankovne, trgovinske i druge), komunikacijske tehnologije u užem smislu, podatke i podatkovne centre (data), širokopojasni pristup i drugo.

ICT označava tehnologije koje koriste ljudi i organizacije u međudjelovanju sa takozvanim digitalnim svijetom. Digitalna transformacija Hrvatskog društva osniva se na primjeni ICT tehnologija.

Suvremeno društvo je Informacijsko društvo. Međutim, svako društvo od postojanja ljudske vrste je informacijsko društvo. Ukupni ljudski progres temelji se na stjecanju, spremanju, razmijeni i prenošenju znanja. ICT tehnologije ovaj proces čine bržim, jednostavnijim, dostupnijim i preciznijim.

Svaka nova tehnologija otvara nove mogućnosti razvoja ljudskog društva. Primjena svake nove tehnologije, pa tako i primjena ICT mijenja kulturu življenja.

Društvo koje ne bi ušlo u proces digitalne transformaciju osudilo bi sebe na izolaciju i odumiranje. Sve što je ljudska vrsta ostvarila, ostvarila je suradnjom. Novi oblici suradnje i međudjelovanja, pojedinaca, užih i širih društvenih skupina temelje se na primjeni suvremenih ICT tehnologija, koje kroz pojam Digitalna transformacija mijenjaju svaku poru društvenog življenja.

Digitalna transformacija nije nadogradnja društva, to je baza na kojoj se temelji daljnji razvoj i opstanak društva.

2. DIGITALNA TRANSFORMACIJA U EUROPI

Europska komisija na svojim web stranicama govori o deset prioriteta Europske politike, a to su;

Porast zaposlenosti i rast ulaganja. Jedinstveno digitalno tržište. Obnovljivi izvori energije (climate-friendly energy). Integracija europskog tržišta. Jačanje i produbljivanje ekonomske i monetarne

unije uz pravednije unutrašnje odnose. Pravda i temeljna ljudska prava. Trgovinski sporazumi i zaštita potrošača (EU

pregovara o ambicioznom i uravnoteženom trgovinskom i investicijskom sporazumu s SAD-om. Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) stvorit će nove mogućnosti trgovine i ulaganja za tvrtke, velike i male, te nove poslove. Za potrošače će smanjiti cijene i proširiti izbor, uz zadržavanje visokih standarda EU-a za zaštitu potrošača, socijalna prava i pravila zaštite okoliša).

Migracijski problemi i njihovo rješavanje. Osnaživanje zajedničke vanjske politike EU

(Doprinos miru i prosperitetu u svijetu). Demokratske promjene.

Politika Europske komisije koja se odnosi na; porast zaposlenosti, gospodarski rast i ulaganja, temelji se na širokoj primjeni ICT tehnologija. ICT tehnologije se smatraju ključnim pokretačem daljnjeg gospodarskog rasta Europe[1],[2].

8 KOM2017

2.1. Računarstvo u oblaku

Jedna od tehnoloških inovacija, koju omogućuje široka primjena ICT tehnologija je i Cloud Computing ili takozvani rad u oblaku. Europska komisija upravo u ovoj aplikativnoj ICT tehnologiji vidi visoki potencijal za daljnji gospodarski rast. Odgovor zašto Europa temelji predviđanja daljnjeg gospodarskog rasta na ICT tehnologijama rada u oblaku je vrlo jednostavan:

Početna ulaganja pri osnivanju poduzeća su znatno manja.

- Za uspješan rad u oblaku dovoljno je imati samo obične terminale srednjih sposobnosti i brzi pristup internetu.

Redovni troškovi poslovanja su niži.

- Sve poslovne aplikacije uzimaju se u mjesečni najam.

- Ne trebaju nam vlastiti uposlenici IT stručnjaci. Za održavanje LAN-a i aplikacija.

Tehnologija rada u oblaku čini kompanije konkurentnijim na tržištu, a njihovo pokretanje bržim i jednostavnijim. Primjena ove tehnologije u punom smislu podrazumijeva kvalitetan brzi širokopojasni pristup i postojanje razvijenih računalnih centara preko kojih se ovakve usluge mogu odstupiti.

U jednoj od studija Europske komisije pod naslovom „Uptake of Cloud in Europe“ [2]koja govori o značaju za daljnji gospodarski rast i prihvaćanju Cloud tehnologije u Europi govori se i o predvidivim dobitima uslijed primjene Cloud tehnologije. Ove dobiti očekuju se;

u porastu bruto društvenog proizvoda, u porastu novo osnovanih kompanija i u porastu novih radnih mjesta.

Europska komisija procjenjuje porast BDP-a u zemljama EU za period do 2020. godine uslijed primjene Cloud tehnologije, slika 1.

Porast EU BDP-a zbog primjene Cloud tehnologije (Iskazan u milijardama Eura ili u % vrijednosti)

164,7

2020 Pesimističko 2020 Optimističko

103,2

65,4

2020 Osnovno

Slika 1. Procjene porasta BDP za EU za 2020. godinu uslijed primjene rada u oblaku i to kroz tri scenarija;

srednji, optimistički i pesimistički.

U istoj studiji na stranici petnaest prikazana su predviđanja porasta broja novih poduzeća koji će se desiti zbog primjene rada u oblaku, slika 2.

Procjena broja novih poduzeća

2020 Osnovno 2020 Optimističko 2020 Pesimističko

773029

302889

96011

Slika 2. Procjene pojave novih poduzeća zbog primjene tehnologije rada u oblaku za EU za 2020.

godinu također kroz tri scenarija.

U studiji Europska komisija kao posljedicu povećanja BDP i kao posljedicu povećanja broja novo formiranih kompanija predviđa porast zaposlenosti, slika 3.

Kumulativno novo uposleni zbog primjene rada u oblaku kumulativno od 2008 do 2020

2020 Osnovno 2020 Optimističko 2020 Pesimističko

2 544 526

1 595 195

1 011 306

Slika 3. Procjene porasta zaposlenosti zbog primjene tehnologije rada u oblaku za EU za 2020 godinu kroz

tri scenarija; srednji, optimistički i pesimistički.

U svom izlaganju pred Europskim parlamentom od 14. rujna, 2016. godine, pod nazivom: „Jedinstveno digitalno tržište“ Jean-Claude Juncker među ostalim kaže da će 90% poslova uskoro zahtijevati „digitalne osobine“ (kompetencije).

Nedostatak znanja i vještina za rad sa ICT tehnologijama nije samo hrvatski problem, to je danas europski problem. Kada razgovaramo o promjenama unutar obrazovnog sustava ovo je sigurno jedna od značajnih činjenica o kojoj moramo voditi računa.

U Bruxelles, 1. prosinca 2016. Europska komisija dalja je priopćenje za tisak u kojem među ostalim navodi svoja predviđanja o budućem nedostatku obrazovane radne snage sa ICT kompetencijama: Europska komisija predviđa da će 2020 godine u Europi biti upražnjeno i najmanje 750 000 radnih mjesta za koja su potrebna informatička znanja i kompetencije.

Unatoč tome, stopa nezaposlenosti mladih u dobnoj skupini od 15 do 24 godine u EU-u iznosi gotovo 20%. Više od trećine radne snage i, u širem smislu, približno samo 45% europskih građana posjeduje osnovne digitalne vještine.“

KOM 2017 9

Europa zbog toga pokreče programe koji imaju osnovnu svrhu educiranja nezaposlene mlade populacije za rad s ICT tehnologijama.

U nastojanju da se ovaj problem riješi Komisija zajedno s državama članicama, poduzećima, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama i obrazovnim ustanovama, pokreće takozvanu „Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta“ kako bi pomogla zadovoljiti potražnju u Europi za djelatnicima koji raspolažu digitalnim vještinama koje su neophodne za današnje tržište rada.

Cilj Komisije je da do 2020. u svakoj državi članici se uspostavi nacionalna koalicija za unapređenja ICT vještina. Očekuje se da će se do 2020. zajedničkim inicijativama ostvariti osposobljavanje milijuna mladih nezaposlenih za slobodna radna mjesta u digitalnom sektoru s pomoću pripravništva/stažiranja, naukovanja i kratkoročnih programa osposobljavanja - IP/16/4081 (New Skills Agenda for Europe Digital Single Market strategy. IP/16/4081) podupiranje unaprjeđivanja i prekvalifikacije kompetencija radne snage.

2.2. Programsko inženjerstvo (software)

Kao što je već prethodno rečeno u sljedećih nekoliko godina u EU predviđa se nedostatak radne snage s informatičkim i komunikacijskim kompetencijama. Zbog toga jedan od prioritetnih ciljeva Hrvatskog društva treba biti reforma obrazovnog sustava RH koja ide na veću i snažniju produkciju kadra sa ICT kompetencijama. Također i podizanje opće obrazovne razine svih osoba u edukacijskom procesu za primjenu i rad s ICT tehnologijama.

ICT kompanije u Republici Hrvatskoj danas su kompanije koje pretežno rade za vanjsko (inozemno) tržište. To daje vitalnu snagu Hrvatskom gospodarstvu. Međutim, mnoge ICT kompanije u RH imaju čitav niz primjedbi na Hrvatske propise koji reguliraju njihovo poslovanje. Potrebno je razmotriti primjedbe i stvoriti poticajno poslovno okruženje za ove kompanije i donijeti poticajne mjere za ulaganja u ICT sektor gospodarstva.

Europska komisija snažno potiče i sufinancira razvoj sigurnosti rada na mreži. To je jedno široko područje programskog razvoja.

2.3. Sklopovsko inženjerstvo (hardware)

Kada govorimo sklopovskom inženjerstvu koje je značajno za proizvodnju hardvera mnogi će kazati da

mi s cijenom naše radne snage ne možemo konkurirati u ovoj proizvodnji dalekoistočnim zemljama. Navedeno je zasigurno istina ako se radi o proizvodnji u velikim serijama gdje se danas koristi neobrazovana radna snaga. Međutim, procesi proizvodnje u kojima se koristi neobrazovana radna snaga danas se sve više robotiziraju. Robotizirana proizvodnja je isplativa kad se odvija u velikim serijama.

Međutim, dizajn hardvera i njegovo održavanje je nešto što se ne može zamijeniti robotiziranom proizvodnjom već zahtijeva rad sklopovskih inženjera. Rješavanje čitavog niza manjih atipičnih problema i produkcija sklopovskih rješenja u malim specifičnim serijama predstavlja dio poslovnog prostora za uspjeh ICT kompanija koje rade na hardverskom razvoju i implementaciji. Izrada specifičnih hardverskih i softverskih rješenja je poslovni prostor koji danas u Europi nije sasvim popunjen, te u tom smislu treba sagledati i buduće poslovne mogućnosti daljnjeg razvoja Hrvatskog gospodarstva.

2.4. Transakcije (bankovne, trgovinske i druge)

Kada govorimo o bankovnim i trgovinskim uslugama, govorimo o vrlo dinamičnom području razvoja i implementacije ICT tehnologija. Međutim, ovo je dosta kompleksno područje za koje je potrebna snažna bazična ICT infrastruktura. Danas su u intenzivnom razvoju tehnologije koje povezuju mobilne komunikacije i financijske transakcije.

Kada govorimo o financijskim transakcijama, plaćanjima preko pametnih mobilnih telefona, ne govorimo uvijek o istim procedurama, na primjer:

Plaćanje usluge poput parkinga putem SMS-a. Pristup Internet bankarstvu putem mobilnog

telefona. Plaćanje mobilnim telefonom u trgovini umjesto

plaćanja kreditnom karticom. Plaćanje skeniranim bar kodom. I drugo

U prethodno navedenim primjerima radi se o potpuno različitim tehnologijama pristupa preko mreže i konačne obrade transakcije.

Danas je u intenzivnom razvoju plaćanje mobilnim telefonom u trgovinama umjesto plaćanja kreditnom karticom. U tom slučaju mobilni telefon predstavlja ujedno i kreditnu karticu. Danas postoje različita

Mobilna mreža ; LTE, UMTS, GSM

Wlan mreža

Adhock mreža; Bluetooth, Zig B, Infrared, NFCi td.

Slika 4. Korištenje različitih komunikacijskih mreža za ostvarenje financijskih transakcija putem mobilnih uređaja

10 KOM2017

rješenja, ali u primjeni su se pouzdana pokazala rješenja koja se temelje na NFC tehnologijama.

Komunikacija bliskog polja, poznatija kao NFC (eng. Near Field Communication), kratkodometna je bežična tehnologija pomoću koje dva uređaja mogu razmijeniti različite vrste podataka dodirujući se ili približivši se jedno drugome (najčešće 10 centimetara ili manje).

NFC koristi elektromagnetsku indukciju između dvije antene (u obliku zavojnice) ugrađene u uređaje kako bi razmijenili podatke. Radi na frekvenciji od 13,56 MHz.

Brzine prijenosa

podatak kreću se između 106 Kb/s i 424 Kb/s. NFC standardi određuju komunikacijske protokole

i formate razmjene podataka. Bazirani su na već postojećim RFID standardima uključujući FELICa i ISO/IEC 14443.

Uključuju standard ISO/IEC

18092 i standarde koje je definirao NFC Forum. GSMA je također radila na definiranju platforme za razvoj GSMA NFC standarda u mobilnim

uređajima. NFC je standardiziran standardima ECMA-340 i

ISO/IEC 18092

Republika Hrvatska slijedi razvojne trendove u ovom području i tu nećemo zaostati za kretanjima u Europi. Međutim, za dobro funkcioniranje potrebna je snažnija i suvremenija komunikacijska infrastruktura koja treba biti dostupna na čitavom teritoriju RH kako bi se sav teritorij mogao staviti u gospodarsku funkciju.

Kada govorimo o izgradnji ICT infrastrukture u RH onda je potrebno voditi računa da ona bude zastupljena na čitavom teritoriju RH. Na onim prostorima RH na kojima nema ili nije dovoljno razvijena ICT infrastruktura ne može se očekivati ni daljnji razvoj ostalih gospodarskih aktivnosti.

2.5. Komunikacijske tehnologije u užem smislu

Komunikacijsko mrežne tehnologije u užem smislu

Slika 6. Ukupni pokazatelji za mobilni širokopojasni pristup

Slika 5. Ukupno fiksni širokopojasni pristup i pristup velikim brzinama

KOM 2017 11

predstavljaju, kada govorimo o fiksnim pristupu predstavljaju postupni prelazak na optički pristup, a u mobilnom pristupu usvajanje novih tehnologija mreža kao što je LTE.

Kao što pokazuje slika 5 u tom smislu nalazimo se na posljednjem mjestu u Europi.

2.6. Podatke i podatkovne centre (data)

Europska komisija snažno potiče razvoj podatkovnih centara u Europi i Europskoj uniji. Podatkovni centri su ključni za digitalizaciju društva i širu primjenu ICT tehnologija, rad u oblaku i drugo. Europa preko svojih razvojnih fondova sufinancira daljnji i ubrzani razvoj Informacijskih centara.

Informacijski centri su čvorišta širokopojasnog prometa. Onaj tko posjeduje informacijske centre ostvarit će i ostvaruje velike zarade. Zemlja u kojoj se nalaze informacijski centri ima također velike dobiti.

Informacijski centri na nacionalnoj razini značajni su sa čuvanje i obradu podataka od nacionalnog značenja (katastarski, geodetski, zemljišnoknjižni, ostali sudski podaci, populacijski podaci o stanovništvu, i drugo) ali mogu biti i jesu sjedište mnogobrojnih aplikacija i usluga koje se temelje na njima.

Republika Hrvatska kao integralni dio EU prostora mora definirati svoju strategiju razvoja Informacijskih centara. To može učiniti donoseći vlastitu strategiju razvoja informacijskih centara ili kroz strategiju Digitalne transformacije Hrvatskog društva.

2.7. Širokopojasni pristup i drugo

Po DESI pokazatelju Conectivity nalazimo se na posljednjem mjestu od 28 EU zemalja [6]. Ovaj pokazatelj je sačinjen od četiri pod pokazatelja [1a Fixed Broadband (33%), 1b Mobile Broadband (22%), 1c Speed (33%), 1d Affordability (11%)] iako ni po jednome od pod pokazatelja nismo najlošiji ipak to što smo ukupno na posljednjem mjestu pokazuje da se nešto hitno mora napraviti, jer se radi o bazičnoj infrastrukturi bez koje nema Digitalne transformacije Hrvatskog društva.

Daljnji gospodarski rast Hrvatske kao i Europe osniva se i osnivat će se digitalnoj transformaciji. Postojeće stanje širokopojasne pristupne infrastrukture postaje sve više kočnica koja usporava daljnji gospodarski

rast. Ako se ništa u tom smislu ne poduzme daljnjeg gospodarskog rasta neće ni biti.

3. ZNAČAJ PRIMJENE ICT TEHNOLOGIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kada govorimo o značaju primjene ICT tehnologija za daljnji gospodarski rast bilo kojeg društva onda je dobro pogledati primjer iz zemalja razvijenog gospodarstva. Njemačka je u Europi jedna od vodećih zemalja glede gospodarstva i gospodarskog rasta. Dobro je razmotriti kako jedno društvo sa tako razvijenim gospodarstvom gleda na primjenu ICT teologija i kako procjenjuje utjecaj tih tehnologija na daljnji gospodarski rast

Institut u Fraunhofer-u na CeBIT-u u Hanoveru 03. ožujka 2010. godine prezentirao je studiju pod nazivom „ISI“ studija u kojoj pokazuje kako informacijske i komunikacijske tehnologije čine temelj daljnjeg gospodarskog rasta. ICT tehnologijama daje se infrastrukturni značaj, te se za njih kaže da su za jedno društvo značajne koliko i energetska i/ili vodovodna mreža. U studiji se predviđa da će ICT tehnologije u slijedeća dva desetljeća potaknuti daljnji gospodarski rast i biti jedan od ključnih čimbenika u porastu bruto društvenog proizvoda i povećanju zaposlenosti.

Slijedom ovih i sličnih studija u posljednjih nekoliko godina produkcija i primjena ICT tehnologija u Njemačkoj nadmašila je ukupnu ekonomiju i bilježi stalni rast bruto prihoda. Prema predviđanjima njemačkih stručnjaka do 2030. u Njemačkoj u ICT sektoru generirati će se godišnja bruto dodanu vrijednost od 90 milijardi eura. Za usporedbu: stručnjaci (gospodarski prognozeri) u svojim procjenama očekuju da će prodaja u industriji strojogradnje biti 100,8 milijardi eura, a da će automobilski sektor generirati 115,1 milijardu eura. Sektori strojarstva i automobilske industrije, općenito se u Njemačkoj smatraju glavnim ekonomskim pokretačima. U budućnosti, u idućih 15-20 godina, za ove sektore predviđa se manje dinamičan razvoj, dok se za ICT sektor očekuje udvostručenje bruto prihoda. U posljednjih nekoliko godina ICT industrija u Njemačkoj nadmašila je ukupnu ekonomiju i bilježila stalni rast bruto prihoda, stalni rast količine

Slika 7. Kako se mijenja stanje po pod komponentama Conectivity u RH u posljednjih nekoliko godina.

12 KOM2017

proizvodnje i smatra se ključnim sektorom za otvaranje novih radnih mjesta.

Najproduktivnije gospodarstvo Europe ostvaruje i temelji predviđanja daljnjeg gospodarskog rasta na široj primjeni ICT tehnologija. Republika Hrvatska je u svakom smislu integralni dio Europskog prostora i nema dubljeg smisla temeljiti daljnji gospodarski rast na nečemu partikularnom što je sasvim izvan vremena i gospodarskog trenutka u kojem se nalazimo.

Uvođenje ICT tehnologija u sve elemente društva za Republiku Hrvatsku je značajno za daljnji gospodarski rast i prosperitet društva. Ako Europa uvodi ICT tehnologije u sve dijelove svojih društava, onda kompatibilni i konvergentni smjer razvoja mora imati i Republika Hrvatska. Konvergencija u razvoju sa drugim Europskim zemljama je značajna jer stvara mogućnost integracije i interakcije našeg društva sa ostalim nacionalnim zajednicama Europe.

Međutim, svako društvo, pa tako i Hrvatsko društvo ima svoje specifičnosti. Nije moguće jednostavno preuzeti model Njemačke, Belgije, Danske ili neke druge zemlje u bilo čemu pa tako i u primjeni ICT tehnologije.

Važno je dati jednaki značaj primjeni ICT tehnologija u daljnjem gospodarskom rastu kao što ga vidi Europska komisija ili pojedina od razvijenih EU zemalja, ali primjena te implementacije mora poštivati Hrvatske specifičnosti.

Ključni potencijal razvoja je čovjek. Bez ljudi nema društvene zajednice, nema pojma kultura, nema pojma gospodarski rast. Kapital nije i ne može sam sebi biti svrha. Ideja po kojoj ljudi neće osjećati dobrobit društvenog napretka vodi u društveni, socijalni i gospodarski kolaps.

Često se kao prepreka daljnjeg društvenog rasta navodi činjenica kako smo mi siromašno društvo i kako nemamo dovoljno novaca za ulaganje. U današnjem svijetu za pametna ulaganja novaca ima. Tko stvara kvalitetne programe koji će donijeti dobit nema problema da nađe ulagača.

Da bi smo realno sagledali, gdje je naš ljudski potencijal kada govorimo o primjeni ICT tehnologija, najbolje je poslužiti se mjernim rezultatima koja uspoređuju EU društva. U našem slučaju DESI (Digital Economy and Social Index) pokazateljima[6].

Na slici 8. prikazana je usporedba između prosjeka EU i našeg društva po DESI pokazateljima. Razvidno je da smo u kvaliteti naše širokopojasne mreže i digitalizaciji javnih usluga (administrativnih poslova sa državom) loše pozicionirani. Dočim smo u korištenju interneta nešto iznad EU prosjeka. Možemo kazati da postoji društvena tendencija za jačim korištenjem ICT tehnologija, ali nam nisu razvijene usluge, mreža nam je loša po kvaliteti, količini i po pokrivenosti nacionalnog teritorija. Tu smo kao društvo zakazali u organizacijskom smislu.

Slika 8. Hrvatska u usporedbi sa prosjekom EU po DESI pokazateljima.

Za primjenu ICT tehnologija značajan je ljudski potencijal kojeg posjedujemo.

Slika 9. Poredba ljudskog kapitala RH sa EU prosjekom po DESI pokazateljima

Ljudski potencijal u Hrvatskoj za primjenu ICT tehnologija nije visok, ispod je prosjeka EU, nalazimo se na devetnaestom mjestu među 28 EU zemalja. Dodatno ljudski potencijal smanjuje veliki odljev educirane visokoobrazovane radne snage u ostale EU zemlje, pogotovo su na cijeni naši mladi stručnjaci iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Često se kritizira naš sustav visokog obrazovanja, međutim, taj sustav visokog obrazovanja proizvodi radnu snagu koja je zbog svojih kompetencija tražena u drugim razvijenim EU zemljama (ne samo IT stručnjaci nego visokoobrazovana radna snaga svih profila). Zbog odlaska mladi, stručnih i obrazovanih ljudi za razvoj i implementaciju ICT tehnologija mi kao zemlja imamo nedostatak te radne snage. Moramo puno toga učiniti na edukaciji i podizanju obrazovne razine. Dakle, široj primjeni programa temeljenih na ICT tehnologijama u našem obrazovnom sustavu.

KOM 2017 13

Slika 10. Poredba korištenja Interneta sa RH sa EU prosjekom po DESI pokazateljima

Korištenje Interneta u Republici Hrvatskoj je u brzom porastu i tu se Hrvatska nalazi iznad prosjeka Europske Unije. Taj pokazatelj je izuzetno dobar i pozitivan iako se kod nas vrlo ćesto tumaći kao rezultat socijalne bijede zbog koje ljudi ne kupuju novine, i komuniciraju preko Internetskih veza jer su najeftiniji kvalitetan način komunikacije. Ali to ne treba tako sagledavati, to treba gledati kroz spremnost populacije da se koristi sa novim tehnologijama. Ovaj porast neće se moći održati dogo ako se ozbiljnije ne poradi na sadržaju i to prvenstveno na dostupnosti Javnih usluga putem Internetske mreže.

Nekad smo u Integraciji Internetskih tehnologija prednjačili danas pokazujemo pad i zaostajanje. Međutim, ove pokazatelje ne treba tumaći kao negativne. Ovi pokazatelji su vezani uz Internetsku trgovinu kako unutar Hrvatske tako i prekograničnu. Oni pokazuju promjenu profila Hrvatskog gospodarstva koje se transformira iz isključivo trgovačkog u proizvodni.

Slika 11. Poredba Integracije digitalnih tehnologija RH sa EU prosjekom po DESI pokazateljima

Slika 12. Poredba javnih usluga RH sa EU prosjekom po DESI pokazateljima

Javne DESI digitalne usluge kao paramtar opisuju razinu koji je moguće postići u rješavanju administartivnih problema sa državnom upravom , takozvani e Goverment. Koliko se god hvalimo sa e-građanin aplikacijom kao i sa uistinu dobro riješenim e-zdrastvom ipak u ovom parametru pokazujemo zaostajanje za EU prosjekom. Međutim to zaostajanje ipak se samnjuje u odnosu na 2014 godinu i generalno su pokazane takove tendencije napretka da ćemo zasigurno jednog dana dosegnuti EU prosjek.

Slika 13. Poredba kvalitete i količine širokopojasnog pristupa RH sa EU prosjekom po DESI pokazateljima

Kada govorimo o digitalizaciji Hrvatske rak rana ovog procesa je nedopustivo loša kvaliteta širokopojasne pristupne infrastrukture. Po parametru koji to opisuje nalazimo se na posljednjem mjestu među EU zemljama.

Međutim, svi procesi koji su vezani uz digitalizaciju Hrvatske, uz razvoj Digitalnog gospodarstva, uz širu primjenu i razvoj ICT tehnologija padaju u vodu. Ništa od navedenoga nije moguće ako ne postoji kvalitetna pristupna infrastruktura. Za tu nekvalitetnu i sporu pristupnu mrežu koja se temelji na zastarjelim tehnologijama plaćamo jednu od najviših cijena u odnosu na brudo prihod domačinstava (2,5% bruto prihoda domačinstva odlazi na širokopojasni pristup).

14 KOM2017

Dakle, naša loša, spora, zastarjela, nepouzdana i t. d. infrastruktura pruža nam pristup Internetu na kojem nisu niti u dovoljnoj mjeri razvijene usluge koje nam trebaju. Ne da je stanje loše nego je alarmantno , jer sve o ćemu prićamo bez kvalitetne infrastrukture pristupne mreže nema nikakova smisla. Ako se u ovom segmentu stanje ne promijeni, pod hitno, nema značajnijeg gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj, nema novih radnih mjesta nema ubrzavanja gospodarstva ni u kojem segmentu.

4. REPUBLIKA HRVATSKA I DIGITALIZACIJI DRUŠTVA NA ŠIROJ PRIMJENI ICT TEHNOLOGIJA.

Europa kroz čitav niza fondova daje sredstva za financiranje i sufinanciranje programa koji idu u smjeru digitalizacije društva. Sredstva za financiranje ili sufinanciranje ovih programa od Eu fondova treba tražiti lokalna uprava. Lokalna uprava najčešće nema dostatan stručni potencijal za izradu ovakvih programa, ne postoji svijest o potrebi tako nečeg. Zato centralna uprava ili država kroz svoja ministarstva treba snažnije poticati i potpomagati ovaj proces nudeći dublju jaču i širu stručnu podršku lokalnoj upravi. Postoje takove aktivnosti na razini različitih ministarstava, ali to treba osnažiti.

Izgradnja pristupne infrastrukture treba biti sastavni dio urbanističkih planova određenog područja. Prilikom izgradnje svakog novog područja naplaćuje se od investitora komunalna naknada koja nije mala. Svrha komunalnu naknade je izgradnja komunalne infrastrukture, sastavni dio te komunalne infrastrukture treba biti i pristupna telekomunikacijska infrastruktura. Obavezu lokalne uprave da u određenom roku riješi infrastrukturne probleme vezane uz širokopojasnu pristupnu infrastrukturu treba regulirati zakonski.

Republika Hrvatska mora donijeti strategiju digitalizacije društva, digitalne transformacije, posebno strategiju digitalne ekonomije. Vlada Republike Hrvatske još je 2015. godine donijela „Odluku o osnivanju nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju“ gdje među ostalim navodi:

Zadaće Vijeća su sljedeće;

stvaranje zajedničke vizije digitalne ekonomije Republike Hrvatske,

definiranje jasnih prioriteta i ciljeva za razvoj

digitalne ekonomije Republike Hrvatske, podrška izradi nacionalnih stajališta po pitanju

razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta, savjetovanje Vlade Republike Hrvatske prilikom

odlučivanja o ključnim politikama, a prije međunarodnih razgovora koji mogu utjecati na digitalnu ekonomiju Republike Hrvatske,

definiranje aktivnosti i metodologije za praćenje napretka te procjenu učinaka donesenih politika na razvoj digitalne ekonomije,

podupiranje digitalnog razvoja Republike Hrvatske kroz inicijative u edukaciji i razvoju vještina potrebnih za digitalno doba, sveobuhvatno prihvaćanje digitalnih tehnologija u gospodarstvu kroz javne i privatne aktivnosti,

utvrđivanje ključnih poslovnih prilika, unutar Republike Hrvatske i globalno, za hrvatske tvrtke koje svoje poslovanje temelj na digitalnim tehnologijama, te

proučavanje ključnih pitanja u domeni digitalne ekonomije kao i predlaganje primjerenih intervencija od strane tijela državne uprave i privatnog sektora.

Hrvatska je integralni dio Europskog prostora u kulturnom socijalnom i svakom drugom smislu. Zbog toga promjene vezane uz Digitalizaciju društva, a posebno gospodarstva desit će se prije ili kasnije. EU okruženje će nas prisiliti na njih, ali nije dobro da se implementacija ICT tehnologija dešava na taj način. Takav način razvoja na koje vas okruženje prisiljava je najskuplji i ekonomski najneučinkovitiji način. Razvoj na koji vas prisili okruženje je razvoj prema potrebama okruženja, a ne prema potrebama RH:

Primjena ICT tehnologija u našem gospodarstvu mora ići na način koji odgovara strukturi našeg gospodarstva, našim razvojnim planovima, strategijama i potrebama.

Uzmimo primjer turizma kojim se tako često volimo pohvaliti. Turisti koji danas dolaze u Republiku Hrvatsku dolaze iz digitalnog svijeta, a takav svijet očekuju i kod nas.

Slično je i za druge gospodarske grane. U RH gospodarske zone niću uzduž auto puta radi mogućnosti lakšeg i bržeg transporta. Ali osim prometne transportne infrastrukture nužna je i sva ostala komunikacijska infrastruktura. Ako smo širokopojasni pristup dobro riješili u četiri najveća

4a5 Računarstvo u oblaku

EU prosjek

Hrvatska

2015 2016 2017

Teži

nsk

i sco

re

Slika 9. Poredba EU sa RH glede primjene rada u oblaku.

KOM 2017 15

grada u Hrvatskoj, a nismo, tada smo ga riješili na manje od 1% nacionalnog teritorija, a to znači da 99% nacionalnog teritorija ne planiramo staviti u gospodarsku funkciju.

Po primjeni Cloud tehnologije Republika Hrvatska je po DESI pokazateljima bolja od prosjeka Europske unije. Po primjeni tehnologije Cloud-a RH je u poretku na devetom mjestu između 28 EU zemalja, a ispred nas su samo gospodarski najsnažnije zemlje EU. Navedeno znači da u našem gospodarstvu postoji svijest o potrebi primjene ICT tehnologija za daljnji napredak. Hrvatsko gospodarstvo puno bolje percipira potrebu uvođenja ICT tehnologija nego središnja i lokalna uprava. Hrvatsko gospodarstvo prema ovom, a i još prema nekim drugim pokazateljima nije bolesno, nego funkcionira u teškom okruženju. Jedan od značajnih preduvjeta za rad u oblaku je kvalitetan i brz širokopojasni pristup. Naša širokopojasna pristupna mreža je prema DESI parametrima najlošija između 28 EU zemalja. Zato brzina našeg rasta u primjeni ICT tehnologije rada u oblaku je otežana i za koju godinu EU prosjek će nas prestići.

Središnja i lokalna uprava trebaju na sebe preuzeti ulogu moderatora procesa digitalizacije društva i implementacije ICT tehnologija.

Da bi se proces mogao moderirat treba ga prvo poznavat. Središnja i lokalna uprava moraju izvršiti takove organizacijske promjene koje će omogućiti ustrojavanje stručnih službi za moderirane ovog procesa. Proces Digitalizacije društva treba definirati kroz strategiju digitalizacije. U okviru ove strategije mi moramo definirati što očekujemo od ICT tehnologija u narednom periodu i tko će biti nosioce tih promjena. Moramo sagledati što je to što hoćemo, što nam treba, koje su dobiti toga svaku pojedinu gospodarsku granu. Dakle, što očekujemo u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru.

Jedna od najvažnijih pitanja na koja trebamo odgovoriti kad govorimo o procesu digitalizacije su:

Što sa razvojem naših računalnih centara? Da li ćemo razvijati vlastite računalne centre, u kojoj mjeri i na koji način. Što od njih očekujemo?

Što sa razvojem naše pristupne širokopojasne infrastrukture?

Što sa našim zakonodavnim okvirom koji regulira rad i implementaciju ICT tehnologija, to jest da li stimulirati i na koji način razvoj gospodarstva u smjeru šire implementacije ICT tehnologija?

Koje su naše gospodarske specifičnosti u okviru kojih će se primjena ICT tehnologija najbolje odraziti?

Koje su promjene potrebne u obrazovnom sustavu i u sustavu cjeloživotnog obrazovanja da bi smo podigli naš ljudski resurs, to jest kompetencije?

Kako ćemo stimulirati mlade i obrazovane ljude da ostanu u RH?

Kako učinkovitije unaprijediti informatizaciju svih onih poslova koji se obavljaju na razini društvene zajednice, poreznog, zdravstvenog sustava, katastra i t. d.?

I drugo.

Da bi smo odgovorili na svako od gore postavljenih pitanja potrebno je mobilizirati ukupnu intelektualnu energiju našeg društva. Na neka od gore postavljenih pitanja već imamo djelomične odgovore kao na primjer Strategija razvoja širokopojasnog pristupa

2016.-20 [3]. koja je donesena, ali čiji je temeljni oslonac Strategija digitalne ekonomije koje nema.

Za ostvarenje brže implementacije ICT tehnologija i sveopće digitalizacije našeg društva važno je okupiti sve društvene snage. Važno je postići dogovor koji će harmonizirati interese svih društvenih subjekata koji u njemu sudjeluju. Razvojni planovi u smjeru digitalne transformacije društva moraju sagledati što želimo za pet, deset, petnaest i/ili dvadeset godina.

Hrvatska sada ima revidiranu strategiju „e-Hrvatska 2020.”[4]; Vlada planira objaviti i revidirani Akcijski plan e-uprave[5]. Važnu ulogu ima osnivanje Centra dijeljenih usluga u oblaku koji će koordinirati sve aplikacije ICT-a koje nude razne državne institucije i upravljati njima (2300 ciljanih javnih tijela koja bi trebala biti uključena u projekt). Hrvatska planira razviti dodatne e-aplikacije za građane. Alat za e-poslovanje namijenjen tvrtkama dostupan je u probnoj inačici, ali još nije odobren i njegova je provedba odgođena, a trebalo bi je ubrzati. Daljnjim razvojem i provedbom strategije e-uprave, uključujući alata e-poslovanje, može se pridonijeti uspješnom okruženju e-uprave, što bi moglo donijeti znatne uštede u Hrvatskoj.

Kvaliteta uspješnosti svakog društva je u njegovoj organiziranosti. Izazovi suvremenih gospodarskih i društvenih tokova previše su složeni da bi se prepustili stihiji. Oni zahtijevaju dugoročno planiranje, konsenzus oko strategija, osmišljeno javno djelovanje. Razvojni planovi i programi su od općeg interesa, a ne od interesa pojedinaca ili grupa. Svaki pojedinac ili grupa svoj interes može i mora sagledavati samo kroz ukupni društveni interes. Daljnji gospodarski rast i razvoj ne smije biti argument dnevnih politika. Izgrađeno društvo podrazumijeva definirane kriterije u svakom segmentu te javno djelovanje po unaprijed dogovorenim kriterijima. Dakle, kad se biraju profesionalni djelatnici na profesionalna radna mjesta onda kriteriji moraju biti javni i moraju biti vezani uz kompetencije za obnašanje dužnosti.

5. ZAKLJUČAK

Primjena ICT tehnologija je od presudnog značaja za daljnji gospodarski rast Republike Hrvatske. To mora biti Hrvatska orijentacija za period do 2030 godine. Da bi se ICT tehnologije implementirale u Hrvatskoj potrebno je;

definirati dugoročnu strategiju digitalnog gospodarstva ili digitalnog društva za RH,

Riješiti dubioze koje su vezane uz daljnji razvoj brzog širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, nedopustivo je da smo po kvaliteti, količini i prostornoj raspodijeljenosti posljednja zemlja Europe. Nedopustivo je da smo po penetraciji svjetlovodne tehnologije u širokopojasnoj pristupnoj mreži posljednja zemlja EU.

Potrebno je značajnije investirati u daljnji razvoj naših računalnih centara. Razvojnu politiku naših računalnih centara potrebno je definirati u okviru strategije digitalizacije društva ili kroz posebne dokumente.

Potrebno je iznaći načine kroz zakonodavni okvir kako i na koji način stimulirati ulaganja u daljnji razvoj ICT tehnologija. Potrebno je uvažiti primjedbe koje dolaze iz postojećeg ICT sektora u

16 KOM2017

Republici Hrvatskoj na otežane uvjete poslovanja tog sektora.

Kada govorimo o informatizaciji državnih službi i upošljavanju naših mladih IT stručnjaka onda ne može jednako (ili lošije) biti vrednovana radna snaga koja je deficitarna (IT stručnjaci) i ona koje na tržištu rada ima u velikom broju. Privatnom sektoru je to već sasvim jasno.

Potrebne su promjene u obrazovnom sustavu, ali i ulaganja, koje će u budućnosti značajnije podignuti takozvanu informacijsku pismenost, koja je danas osnovni oblik pismenosti.

Za Hrvatsku nije pitanje da li može postati razvijena Europska zemlja, nego je pitanje da li mi to hoćemo?

Ne može se kazati da u Republici Hrvatskoj ne postoji svijest o potrebi digitalne transformacije društva, širem uvođenju ICT tehnologija i o tome da je sve to značajno za daljnji gospodarski rast. Ne možemo kazati da ne postoje planski dokumenti u ovom smislu, mada ih je potrebno značajno nadograditi. Ne možemo kazati da naše gospodarstvo nije prepoznalo povoljnosti rada u oblaku. Ono što je temeljna kočnica u digitalnoj transformaciji društva i široj primjeni ICT tehnologija je po količini i kvaliteti najlošija pristupna infrastruktura u Europi.

Literatura:

1 Measuring the economic impact of cloud computing in Europe, European Commission.

2 Uptake of Cloud in Europa, European Commission.

3 STRATEGIJA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2016. DO 2020. GODINE, VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, srpanj 2016.

4 Strategija e-Hrvatska, Ministarstvo uprave - svibanj 2017

5 Akcijski plan za provedbu Strategije e-Hrvatska 2020, https://uprava.gov.hr/strategija-e-hrvatska-2020/14630

6 DESI pokazatelji, https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-economy-and-society-index-desi-2017

Podaci o autoru:

dr.sc. Winton Afrić

University of Split

University department of vocational study

Livanjska 5, 21000 Split Croatia

e-mail: wafric@oss.unist.hr

Winton Afrić rođen je doktorsku disertaciju obranio je 2003. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na Zavodu za radiokomunikacije. Od 11. lipnja, 2008. godine do danas u radnom odnosu na Sveučilištu u Splitu, Sveučilišnom odjelu za stručne studije. Voditelj je Specijalističkog diplomskog studija Elektrotehnike. Od 02. lipnja 1980. godine do prelaska na Sveučilište u Splitu odjel za stručne studije radio je u RO PTT prometa u Splitu i pravnim slijednicima tog poduzeća na radnim mjestima planiranja, projektiranja, razvoja i nadzornog inženjera kod izgradnje telekomunikacijskih sustava i postrojenja. Član je društva ELMAR, a od 2003. i Izvršnog odbora društva ELMAR (Hrvatsko društvo elektronika u pomorstvu). Član je Hrvatske Komore inženjera Elektrotehnike i ovlašteni inženjer elektrotehnike. Od 2007. godine je član suradnik Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Ovlašteni je sudski vještak za telekomunikacije. Učesnik Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine. Razvojačen u činu pričuvnog satnika HV. Kao istraživač sudjelovao je četiri znanstvena projekta Ministarstva znanosti i tehnologije. Aktivno se služi engleskim (B1) i talijanskim (C1) jezikom.

KOM 2017 17

IOT RJEŠENJA U OBLAKU

IOT CLOUD SOLUTIONS

Marko Meštrović, Vicko Žižić, Tonko Kovačević, Tonći Kozina

SAŽETAK:

Broj IoT uređaja povezanih na Internet raste iz dana u dan. Tako veliki broj uređaja predviđa i brojne aplikacije za prikupljanje, prikazivanje i analizu mnoštva podataka. U ovom radu prezentiraju se različita IoT rješenja za aplikacije u oblaku. Razmatra se The Things Network kao globalna distribuirana mrežna platforma i myDevices Cayenne platforma za prikaz podataka korisnicima. Pored toga, za prikupljanje, obradu i vizualizaciju podataka razmatraju se ThingSpeak platforma uz primjenu HTTP protokola i ThingsBoard platforma koja koristi MQTT protokol.

Ključne riječi: IoT, oblak, platforma

SUMMARY:

Number of IoT devices connected to the Internet grows every day. Such a large number of devices predicts numerous applications for collecting, displaying and analyzing a multitude of data. Various IoT solutions for application in the cloud are presented in this paper. The Things Network is considered as a global distributed network platform and myDevices Cayenne platform for displaying data to users. In addition, the ThingSpeak platform with HTTP protocol and the ThingsBoard platform with MQTT protocol are considered for collection, processing and visualization of data.

Keywords: IoT, cloud, platform

1. UVOD

Razvoj koncepta Interneta stvari (eng. Internet of Things, IoT) donio je neke nove trendove kao što su pametne kuće, pametni gradovi, pametna agrikultura, pametno upravljanje otpadom i slično (slika 1.1.). Sve to ima za cilj što optimalnije upravljanje energijom, organizacijskim i radnim procesima te zdravijim i ugodnijim stilom života.

IoT tehnologija se uvelike oslanja na računarstvo u oblaku (eng. cloud computing) i umjetnu inteligenciju. Za očekivati je kako će u budućnosti biti sve manje potrebe za ljudskom interakcijom, pri čemu će se ljudi moći posvetiti nekim sasvim drugim poslovima. Jedna od novosti zadnjih godina koja se oslanja na umjetnu inteligenciju jesu autonomna vozila. Google je tako razvio automobil bez vozača, a Volvo, Mercedes i neki drugi proizvođači rade na autonomnim kamionima bez vozača koji se kreću u konvojima.

Slika 1.1. Slikoviti prikaz primjene IoT tehnologije

18 KOM2017

Američka istraživačka tvrtka Gartner, koja svake godine objavljuje analitičke izvještaje u kojima se predviđaju novosti u svijetu tehnologije predviđa da će 2020. godine na svijetu biti više od 30 milijardi uređaja spojenih na Internet, dok neki drugi izvori navode brojke čak veće i od 50 milijardi uređaja (slika 1.2.). U principu, radi se na tome da se omogući umrežavanje svih uređaja koji se mogu umrežiti, pa neće biti neobično da većina uređaja u kućanstvima bude dio IoT globalne mreže.

Ovaj rad je organiziran na sljedeći način. U drugom poglavlju razmatraju se tri popularne platforme u oblaku koje se koristi prilikom razvoja različitih IoT aplikacija. U trećem poglavlju dani su primjeri razvijenih aplikacija na Sveučilišnom odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, a u četvrtom poglavlju dani su odgovarajući zaključci.

2. IOT PLATFORME

Postoje brojne platforme u oblaku za različite IoT aplikacije. U ovom poglavlju dan je pregled tri popularne platforme za IoT aplikacije: The Things Network, ThingSpeak i ThingsBoard.

2.1. The Things Network platforma

The Things Network (TTN) je globalna mrežna platforma otvorenog koda koja služi za povezivanje uređaja korištenjem LoRaWAN tehnologije [1,2]. Osnovna ideja koju su imali tvorci prilikom izrade ove platforme jest želja da se svim zainteresiranim osobama pruži programska podrška kako bi zajedno sudjelovali u formiranju globalne IoT mreže. Korisnici pak mogu sudjelovati u širenju mreže na način da postave vlastiti poveznik na području koje do sad nije pokriveno te da financiraju nabavku opreme ili ustupe lokaciju za postavljanje opreme. Uobičajeno je da se i korisnici u istom gradu organiziraju u lokalne

zajednice, kako bi mogli razmjenjivati iskustva i imati međusobnu koordinaciju. Pokrivenost možemo vidjeti na globalnoj mapi pokrivenosti koja je dostupna na službenim stranicama The Things Network. Primjerice, u Zurichu ima više od 50 instaliranih poveznika, dok u Amsterdamu ima više od stotinu pojedinaca uključenih u razvoj TTN globalne mreže.

The Things Network platformu možemo započeti koristiti na dva glavna načina. Prvi je već funkcionalna globalna platforma na koju se potrebno tek registrirati da bi je bili u mogućnosti besplatno koristiti. No, ukoliko imamo namjeru uspostaviti privatnu infrastrukturu za osobne potrebe, tada sa službenih stranica možemo preuzeti izvorni kod kompletnog projekta, te ga implementirati na vlastitom sklopovlju. Izvorni kod kompletne platforme izdan je pod Open-Source licencom, pa ga kao takvog možemo prilagođavati vlastitim potrebama.

Svaka mreža koja se oslanja na The Things Network infrastrukturu sastoji se od četiri osnovne komponente:

Krajnjih uređaja – služe za prikupljanje podataka iz okruženja i njihovo periodično odašiljanje. Uglavnom se radi o malim količinama podataka od nekoliko bajtova koji se odašilju u intervalima od nekoliko minuta do nekoliko sati, ovisno o namjeni uređaja.

Poveznika – služe za primanje poruka od krajnjih uređaja te njihovo proslijeđivanje prema TTN poslužiteljima. Što je veći domet i veći broj instaliranih poveznika, to je globalna pokrivenost veća.

The Things Network poslužitelja – služe za zaprimanje podataka od krajnjih uređaja i njihovo usmjeravanje prema korisničkim aplikacijama te obrnuto. TTN poslužitelji nisu zamišljeni kao spremišta podataka, već se brinu samo za njihovu isporuku.

Slika 1.2. Projekcija kretanja broja IoT uređaja do 2020. godine (Izvor: https://thetechladder.com/story/iots-market-projected-grow-16b-2016-195-billion-2023/)

KOM 2017 19

Korisničke aplikacije – spaja se na TTN servise i služi za obradu korisničkih podataka.

Arhitektura The Things Network platforme je prikazana na slici 2.1. Svaki poveznik komunicira s pozadinskim servisima platforme putem takozvanih bridge-ova. Podatkovni paketi se zatim šalju na usmjernike, koji ih dalje prosljeđuju ostalim servisima posredstvom Brokera. Handler servis se brine za isporuku prema vanjskim aplikacijama posredstvom gRPC, HTTP, MQTT i AMQP protokola kroz javno dostupna API sučelja.

The Things Network platforma ima nekoliko mogućnosti integracije s ostalim aplikacijama kao što su:

myDevices Cayenne – omogućava preusmjeravanje svih podataka na myDevices Cayenne platformu za vizualizaciju podataka.

Data Storage – koristi se za privremeni smještaj podataka do maksimalno 7 dana, a podacima je moguće pristupiti korištenjem TTN REST API sučelja uz autentikaciju odgovarajućim aplikativnim ključem. Podaci su dostupni u JSON formatu.

HTTP integracija –svaki podatkovni paket biti će preusmjeren na željeni URL korištenjem HTTP POST zahtjeva.

IFTTT Maker – omogućava preusmjeravanje svih podataka na IFTTT platformu

OpenSensors – omogućava preusmjeravanje svih podataka na OpenSensors platformu.

2.2. ThingSpeak platforma

ThingSpeak je IoT platforma otvorenog koda tvrtke Mathworks koja je javnosti poznata ponajviše po programskom paketu MATLAB [3]. Ova platforma omogućuje prikupljanje, pohranu i vizualnu prezentaciju prikupljenih podataka od IoT senzora koji očitavaju različite fizičke veličine. Primjena može biti i

daleko šira, budući je moguće prikupljati podatke od praktički bilo kojeg sustava koji ima mogućnost komunikacije putem HTTP REST API sučelja. Obzirom da danas svaki ozbiljniji sustav ima mogućnost komunikacije posredstvom API sučelja, mogućnosti su zaista široke. Primjerice, električni automobil Tesla Model S ima mogućnost upravljanja pojedinim funkcijama automobila korištenjem API sučelja i svakim danom ovakvih primjera je sve više.

Interakcija ThingSpeak platforme s vanjskim svijetom posredstvom HTTP REST API sučelja odvija se korištenjem standardnih GET, POST, PUT i DELETE metoda, a također je dostupno i MQTT API sučelje za uređaje koji podržavaju MQTT protokol. Na slici 2.2. prikazano je vizualno ThingSpeak sučelje.

Ovisno o želji korisnika, platformu je moguće koristiti na više načina. Na raspolaganju je gotovo Cloud rješenje, gdje je nužno registrirati korisnički račun, nakon čega se može započeti s korištenjem platforme, a za korisnike koji žele platformu instalirati na vlastitom hardveru iz bilo kojeg razloga, omogućeno je preuzimanje izvornog koda sa službenog GitHub repozitorija. Preduvjet za uspješnu instalaciju platforme je omogućena sistemska podrška za programski jezik Ruby i dostupna MySQL relacijska baza podataka, koja se koristi za pohranu očitanja. ThingSpeak platformu je moguće instalirati čak i na mikroračunala kao što je primjerice Raspberry Pi, no ta solucija je prihvatljiva isključivo za sustave koji će imati relativno malen podatkovni volumen, obzirom da se radi o platformi koja ima određena fizička ograničenja u odnosu na klasičnu računalnu infrastrukturu ili rješenja u oblaku. Sa sve većom popularnošću Docker platforme, na tržištu su se pojavili i Docker kontejneri koji dolaze sa predinstaliranom ThingSpeak platformom, spremnom za rad.

Slika 2.1. Arhitektura TTN mreže (Izvor: https://www.thethingsnetwork.org/docs/network/)

20 KOM2017

Interakcija s platformom vrši se putem HTTP REST API sučelja (slika 2.3.), za čije korištenje je nužno imati važeći API ključ. Kod javnih kanala očitanja se mogu programski preuzimati korištenjem HTTP REST API sučelja bez autorizacije, dok je za privatne kanale nužno posjedovati Read API ključ. Ukoliko se koristi online ThingSpeak platforma i besplatni korisnički račun minimalni interval između dva očitanja je 15 sekundi, dok kod komercijalnog pristupa možemo podatke slati svake sekunde i time ostvariti znatno precizniju analizu očitanja u situacijama gdje je to potrebno. U svrhu komunikacije s ThingSpeak platformom najčešće se koriste mini računala ili mikrokontrolerski sustavi kao što su primjerice Raspberry Pi, Intel Edison, BeagleBone, Arduino,

ESP8266 i ESP32. Za navedene sustave razvijena programska podrška u vidu programskih biblioteka, a iste su razvijene i za raširenije programske jezike kao što su Python, Node.js i Java te mobilne uređaje zasnovane na Android i iOS operativnim sustavima.

Također, ThingSpeak platforma nam omogućuje da prikupljene podatke analiziramo i vizualiziramo u programskom paketu MATLAB. U tu svrhu, unutar programskog paketa MATLAB implementirane su funkcije za analizu podataka prikupljenih s ThingSpeak platforme.

2.3. ThingsBoard platforma

ThingsBoard je platforma otvorenog koda za

Slika 2.3. HTTP REST API metode za interakciju sa podatkovnim kanalom

Slika 2.2. Vizualni prikaz ThingSpeak sučelja

KOM 2017 21

prikupljanje, obradu i vizualizaciju podataka IoT uređaja [4,5]. Omogućuje povezivanje uređaja putem standardnih IoT protokola: MQTT, CoAP i HTTP. Podržava lokalne i implementacije u oblaku. Omogućuje stvaranje modernih IoT nadzornih ploča (eng. dashboards) za vizualizaciju podataka i daljinsko upravljanje uređajem u stvarnom vremenu. Platformu je moguće instalirati na UNIX i Windows baziranim operativnim sustavima. Postoji više od 30 prilagodljivih dodataka (eng. widgets) koji omogućuju izradu prilagođenih nadzornih ploča za potrebe krajnjih korisnika. Glavna svojstva ThingsBoard platforme:

upravljanje uređajima, prikupljanje i vizualizacija podataka s uređaja, analiza podataka i postavljanje alarma, migracija podataka uređaja na druge sustave i

mogućnost upotrebe specifičnih značajki pomoću prilagodljivih pravila i dodataka.

Arhitektura ThingsBoard platforme prikazana je na slici 2.4. i ona je dizajnirana za preraspodjelu opterećenja (eng. load-balancing) na više čvorova bez ijedne točke kvara. Svaki ThingsBoard čvor je identičan i može obraditi zahtjev s aplikacija na uređaju i na poslužitelju.

Komunikacijski protokoli imaju zadatak komunikacije s uređajima te slanje dobivenih parametara prema Rule Engine komponenti. Ova komponenta omogućuje procesiranje poruka prenesenih od strane određenog protokola te stvaranje podesivih modula procesiranja, odnosno dodataka (eng. plugin). Arhitektura platforme sadrži i skup osnovnih usluga koje omogućuju upravljanje sljedećim entitetima:

Slika 2.4. Arhitektura ThingsBoard platforme

22 KOM2017

uređaji i njihove vjerodajnice (eng. credentials), pravila i dodaci, korisnici i kupci, widgeti i nadzorna ploča i alarmi i događaji.

Svaki ThingsBoard čvor posjeduje REST API sučelje za korisnike. Dodaci imaju mogućnost proširenja postojećeg REST API-ja, te upravljanje vezama mrežnih utičnica (eng. web sockets). Moguće je konfigurirati ThingsBoard platformu za upotrebu sloja sigurnih utičnica (eng. secure sockets layer) za transport podataka preko HTTPS i MQTT protokola. Ovo je jako bitno za sigurnost i integritet podataka koji se prenose, dok za CoAP protokol takvo svojstvo još nije podržano. Platforma je također dizajnirana za podršku mnogim vrstama vjerodajnica uređaja. Trenutačna verzija ThingsBoard platforme pruža podršku za vjerodajnice temeljene na tokenu za sve protokole te podršku X.509 certifikata za MQTT protokol.

2.3.1 MQTT protokol

MQTT protokol je mikro-protokol za razmjenu publish-subscribe poruka te je najprikladniji za korištenje kod raznih IoT uređaja. Koristi TCP/UDP port 1883 za komunikaciju. ThingsBoard čvor djeluje kao MQTT posrednik (eng. MQTT broker) koji podržava razine QoS 0 i 1 i skup unaprijed definiranih tema (eng. topics). Protokol MQTT definira različite metode kako bi naznačio željenu radnju koju treba izvršiti na određenom resursu uređaja. Resurs često odgovara datoteci ili izlazu izvršne datoteke koja se nalazi na poslužitelju. MQTT protokol sadrži nekoliko metoda komunikacije:

Connect - čekanje na uspostavljanje veze s poslužiteljem.

Disconnect - čekanje MQTT klijenta da dovrši bilo koji zadatak koji mora izvršiti i za odspajanje TCP/IP sesije.

Subscribe - čekanje na završetak pretplate ili Unsubscribe metode.

Unsubscribe - zahtjev poslužitelju za otkazivanje pretplate na klijenta iz jedne ili više tema.

Publish - vraćanje na proces aplikacije nakon što je zahtjev proslijeđen MQTT klijentu.

2.3.2. Sigurnost ThingsBoard platforme

ThingsBoard pruža mogućnost pokretanja MQTT poslužitelja preko SSL-a (komunikacija se odvija preko TCP porta 8883). Podržani su jednosmjerni i dvosmjerni SSL.Potrebno je dobiti važeći ili generirati self-signed SSL certifikat i dodati ga u pohranu ključeva da bi se omogućio SSL. Bitno svojstvo ThingsBoard koncepta je sigurnost komunikacije uređaja i platforme. ThingsBoard platforma podržava dva osnovna tipa sigurnosnih mehanizama:

MQTT preko SSL-a (MQTT over SSL), Provjera autentičnosti uređaja (eng. device

authentication).

Mehanizam provjere autentičnosti uređaja se dijeli na dva dodatna mehanizma:

Autentifikacija temeljena na tokenu (Access Token-based Authentication) i

X.509 autentifikacija temeljena na certifikatu (X.509 Certificate-based Authentication).

Tokeni za pristup su vjerodajnice za opću namjenu pogodne za širok raspon uređaja. Autentifikacija temeljena na tokenu pristupa može se koristiti u nešifriranom ili jednosmjernom SSL modu. Prednosti autentifikacije temeljene na tokenu su podržanost resursima ograničenih uređaja te jednostavnost konfiguracije i korištenja, a nedostaci opasnost od presretanja komunikacije prilikom korištenja nešifrirane mrežne veze (HTTP umjesto HTTPS ili MQTT bez SSL/TLS). Nakon kreiranja uređaja u ThingsBoard platformi generira se zadani pristupni token koji se može naknadno mijenjati. Kako bi uređaj povezao s poslužiteljem koristeći autentifikaciju temeljenu na tokenu, klijent mora odrediti pristupni tok kao dio URL-a zahtjeva (za HTTP i CoAP) ili kao korisničko ime (za MQTT). U ovakvom sigurnosnom mehanizmu postoji i način jednosmjerne SSL autentifikacije. To je standardni način provjere autentičnosti, pri čemu uređaj provjerava identitet poslužitelja koji koristi certifikat poslužitelja. Da bi se pokrenuo jednosmjerni „MQTT over SSL“, certifikat poslužitelja treba potpisati ovlašteni CA (Certificate Authority) ili klijent mora generirati self-signed certifikat poslužitelja (.cer ili .pem) te spremiti u pohranu ključeva. U suprotnom, veza neće uspjeti (pogreška "Unknown CA"). X.509 autentifikacija temeljena na certifikatima koristi se u obostranoj SSL autentifikaciji. U tom slučaju, sam certifikat je ID klijenta te stoga pristupni token više nije potreban. Za ostvarivanje mehanizma potrebno je imati javni ključ certifikata poslužitelja u PEM formatu. Prednosti X.509 autentifikacije su visoka razina sigurnosti pomoću šifrirane mrežne veze i infrastrukture javnog ključa, dok je nedostatak nepodržanost nekih resursima ograničenih uređaja.

2.3.3. Upravljanje ThingsBoard platformom preko grafičkog sučelja

ThingsBoard platforma omogućuje kompletnu kontrolu, obradu i vizualizaciju podataka dobivenih od raznih IoT uređaja. Posjeduje moderno grafičko sučelje sa raznim nadzornim pločama, widgetima i mogućnostima. Grafičko sučelje sadrži više nadzornih ploča za razne funkcije:

Tenants (Projekti) Customers (Korisnici) Devices (Uređaji) Rules (Pravila) Plugins (Dodaci) Widgets Library (Biblioteka widgeta) Dashboards (Nadzorne ploče).

Moguće je filtriranje primljenih podataka s uređaja na tri trenutno podržana načina: filtriranje po tipu poruke, telemetriji uređaja i atributima uređaja. Podržano je implementiranje vlastitih pravila u JSON formatu, što daje veliki prostor za razvijanje sustava. Također, ThingsBoard sadrži predefinirane dodatke te isto tako podržava implementaciju vlastitih dodataka (JSON format).

KOM 2017 23

3. PRIMJERI PROJEKATA

Na Sveučilišnom odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za elektrotehniku razvijeno je niz projekta koji se odnose na različite IoT aplikacije. Ovi projekti razvijeni su u sklopu stručne i specijalističke prakse te izrade završnih radova. U nastavku slijedi kratak opis tri projekta koji koriste razmatrane platforme.

3.1. PROJEKT 1.

Cilj projekta je realizirati senzorsku mrežu koja se temelji na LoRaWAN tehnologiji i koristi The Things Network platformu. Arhitektura sustava prikazana je na slici 3.1.

Prvo je izvršena konfiguracija TTN platforme gdje su konfigurirani poveznik i IoT uređaji (čvorovi). Za

Slika 2.5. Izgled Thingsboard korisničke nadzorne ploče

Slika 3.2. Prikaz senzorskih podataka na web sučelju i iOS mobilnoj aplikaciji

Slika 3.1. Arhitektura sustava temeljenog na LoRaWAN tehnologiji i TTN platformi

24 KOM2017

vizualizaciju podataka dobivenih od senzorskih čvorova koristi se myDevices Cayenne online platforma [6]. Opširna i detaljna dokumentacija omogućuju jednostavnu integraciju sa svim podržanim uređajima i platformama, a velika korisnička zajednica sastoji se od više tisuća korisnika koji razmjenjuju iskustva i praktične projekte na forumima u okviru platforme.

Kako bi podatke s TTN platforme bilo moguće integrirati s myDevices Cayenne platformom, prvo je nužno da u okviru TTN platforme imamo registriranu aplikaciju kojoj su već dodijeljeni uređaji. Zatim je nužno da u okviru aplikacije na TTN platformi omogućimo integraciju, na način da odemo u postavke Integrations i dodamo novu Cayenne integraciju, a zatim pod stavkom Payload formats u okviru postavki aplikacije odaberemo Cayenne LPP

format podataka, kako bi Cayenne platforma bila u mogućnosti ispravno interpretirati dobivene podatke sa TTN platforme. Na slici 3.2. prikazani su prikupljeni podaci pomoću web aplikacije i iOS aplikacije.

3.2.PROJEKT 2.

Cilj projekta je realizacija senzorske mreže za prikupljanje i prikaz podataka koja koristi radio module nRF24L01+ i ThingSpeak platformu za prikapljanje i vizualizaciju podataka. Arhitektura sustava prikazana je na slici 3.3.

3.3. PROJEKT 3.

Cilj projekta je povezati IoT uređaj (Raspberry PI) s ThingsBoard virtualnim čvorom unutar OpenStack okruženja. Realizirani sustav prikazan je na slici 3.4.

Slika 3.3. Senzorska mreža koja se temelji na nRF24L01+ radio modulima i ThingSpeak platformi

Slika 3.4. Povezivanje IoT uređaja na ThingsBoard platformu

KOM 2017 25

U realiziranom projektu korištena je OpenStack softverska platforma otvorenog koda [7] koja se koristi za računarstvo u oblaku, pretežno implementirana kao „Infrastructure-as-a-Service“ (IaaS), pri čemu su virtualni poslužitelji i drugi resursi dostupni korisnicima. Softverska platforma sastoji se od više međusobno povezanih komponenti koje kontroliraju raznovrsne hardverske komponente za procesiranje, pohranu i mrežu u podatkovnom centru. Korisnici sustavom upravljaju putem nadzorne ploče u web sučelju, putem komandne linije ili putem RESTful web usluga. OpenStack platforma u uvjetima široke primjene, odnosno produkciji, obično ima mogućnost dodjeljivanja javne plutajuće IP adrese svojim čvorovima. To ih čini dostupnima direktno preko javne mreže, međutim, u ovom slučaju udaljeni poslužitelj je jedina komponenta u projektu koja ima javnu IP adresu, dok se virtualnim čvorovima dodjeljuju privatne plutajuće IP adrese (ali se one u laboratorijskim uvjetima prikazuju kao eksterne, odnosno javne). Stoga, u realiziranom rješenju se koristi ThingsBoard platforma i multiplicirano SSH tuneliranje. Potrebno je napraviti ukupno tri SSH tunela (po jedan u svakoj SSH sesiji) u nekom SSH klijentu na lokalnom računalu:

lokalno računalo – IoT uređaj lokalno računalo – udaljeni poslužitelj –

Thingsboard virtualni čvor lokalno računalo – IoT uređaj – udaljeni poslužitelj

– Thingsboard virtualni čvor.

U prvom slučaju se kreira obična SSH sesija na IoT uređaj kako bi se omogućilo pokretanje automatizacijske skripte za slanje podataka u realnom vremenu na ThingsBoard virtualni čvor. U drugom

slučaju, s proizvoljno određenog porta 9000 na lokalnom računalu tunelira se do porta 9000 na udaljenom poslužitelju. Zatim se s porta 9000 na udaljenom poslužitelju tunelira do porta 8080 na virtualnom čvoru. S obzirom da je port 8080 rezervni HTTP port, a ujedno preko njega ThingsBoard pruža grafičko sučelje, ovaj tunel omogućuje da preko internet preglednika na lokalnom računalu pristupimo grafičkom sučelju ThingsBoard platforme na udaljenom virtualnom čvoru. U trećem slučaju, s lokalnog računala kreira se sesija prema IoT uređaju te se s njega preko proizvoljno određenog porta 9003 tunelira do porta 9003 na udaljenom poslužitelju. Zatim se s porta 9003 na udaljenom poslužitelju tunelira do porta 8883 na virtualnom čvoru. Time se osigurava komunikacija preko ''MQTT over SSL'' protokola, odnosno omogućena je sigurna komunikacija uređaja i platforme.

4. ZAKLJUČAK

U radu su prezentirane tri cloud platforme koje se koriste za prikupljanje i vizualizaciju podataka od različitih IoT uređaja. Te platforme su: The Things Network, ThingSpeak i ThingsBoard. Pored ovih platformi za njihovu podršku korišten je MQTT protokol te myDevices Cayenne i OpenStack platforme. Na tri realizirana primjera na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu pokazana je uspješna integracija različitih platformi i tehnologija razmatranih u radu. U budućnosti se planira razvoj senzorske mreže koja koristi razmatrane tehnologije, a koja bi bila instalirana na širem gradskom području.

Literatura:

1 https://www.thethingsnetwork.org/ (Pristupljeno: 10. lipnja 2017.)

2 M. Meštrović, ''Izrada platforme za IoT aplikacije'', Završni rad, rujan 2017. Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu

3 https://thingspeak.com/ (Pristupljeno: 1. veljače 2017.)

4 https://thingsboard.io/ (Pristupljeno: 6. srpnja 2017.)

5 V. Žižić, ''Automatizacija implementacije ThingsBoard IoT platforme u OpenStack cloud okruženju'', Završni rad, rujan 2017, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu

6 https://mydevices.com/ (Pristupljeno: 17. srpnja 2017.)

7 https://www.openstack.org/ (Pristupljeno: 27. ožujka 2017.)

Podaci o autorima:

Marko Meštrović

Veleučilištu Marko Marulić u Kninu

e-mail: mmestrovic@gmail.com

Vicko Žižić

Ericsson Nikola Tesla, Split

e-mail: vicko.zizic@gmail.com

dr.sc. Tonko Kovačević

Sveučilišni odjel za stručne studije,

Sveučilište u Splitu

Kopilica 5, 21000 Split

e-mail: tkovacev@oss.unist.hr

26 KOM2017

Tonći Kozina

PMF, Split

e-mail: kozina.tonci@gmail.com

KOM 2017 27