IZAZOV NEVJERE

T. Huxley u XIX. stoljeću uvodi pojam agnosticizam, kojim želi razlikovati usvajanje empirijskih stvari od metafizike, koju je smatrao gnostičkom. Teološki agnosticizam izražava se u negativnoj (apofatičkoj) teologiji.

U razdoblju politeizma bilo je nemoguće biti ateisti. Ciceron je rekao da je lud onaj koji ne vjeruje u opstojnost bogova. Ateizam (od grč. a=ne, negacija + grč. Theos = Bog – napušten od bogova, bez boga) se kao međunarodni pojam počinje koristiti od V. stoljeća pr. Kr. Prvi ateisti deklariraju se od XVII. stoljeća. Ateizam je formalno nijekanje i odbacivanje Božje opstojnosti. U razdoblju prosvjetiteljstvu javlja se deizam – učenje koje priznaje postojanje Boga koji je dalek i nespoznatljiv; stvorio je svijet i čovjeka, a potom se povukao iz svjetskih zbivanja.

Teorijski oblici ateizma: redukcionistički – Boga objašnjava kao projekciju ljudske naravi (Marks, Freud) znanstveni – svijet objašnjava pomoću znanosti i egzistencijalistički – rascvat ljudske egzistencije protivi se vjerovanju u Boga (Camus)

Implicitni ateizam ne razmišlja o vjerovanju u Boga, eksplicitni traži dokaze ili se kloni vjerovanja u Boga, a jaki afirmativno tvrdi da Bog ne postoji. Albert Camus u svojim djelima, koja su prožeta patnjom, govori o ispraznosti i besmislu. Iako se nikada nije uspio osloboditi ateističkog svjetonazora, svjestan je da duboke težnje čovjekova srca mogu naći svoje ispunjenje samo na obzorju vječnosti, u besmrtnosti. Prema patoralnoj konstituciji Gaudium et spes, o Crkvi u suvremenom svijetu, dostojanstvo pojedinca je ukorijenjeno u Bogu. Poricanje Boga je umanjivanje dostojanstva čovjeka. Od 60-ih godina XX. stoljeća u SAD-u razvija se teorija mrtvog Boga. Magazin Time je 1966. godine objavio članak Je li Bog mrtav?, u kojem navodi kako više od polovice ljudi na svijetu živi antireligijski. Prema statističkim podacima ateisti čine 2,5% svjetske populacije. Preko 85% Šveđana, 48% Rusa i 65% Japanaca deklarira se kao nevjernici. Razlozi praktičnog ateizma su nedostatak religiozne motivacije i/ili vjerska indiferentnost, a mogući razlozi nevjere neznanje, iskustvo zla i panje, prisutnost praznovjerja i apatičnost.

DOMAĆI URADAK(Udžbenik Svjetlom vjere koristiti za 1., 3. a i b te 4. a, b i c pitanje)

1. Objasni simboliku PUSTINJE, TRNJA I TIHOG VJETRA u krakom promišljanja A. de Saint Exuperyja (str. 10 udžbenika).

2. Opiši iz RJEČNIKA SIMBOLA Jeana Chevaliera ili Rječnika tema i simbola u umjetnosti Jamesa Halla značenje još dva simbola (prema vlastitom odabiru), od kojih JEDAN TREBA BITI RELIGIJSKI - npr. anđeo, ANKH, CHAI, Davidova zvijezda, delfin, feredža, golubica, goruće srce, HI-RO, jin i jang, križ, obelisk, om, orah, orao, pastir, polumjesec sa zvijezdom, ruža, sidro, slijepac, slon, svastika, svijeća, trnova kruna, voda... Objašnjenja za oba simbola sadržajno ne smiju biti ispod jedne stranice A5 ili pola stranice A4 formata.

3. Objasni: a) razliku između ateizma i agnosticizma b) razliku između praktičnog i znanstvenog ateizmac) zašto djela Alberta Camusa mogu poslužiti kao primjer egzistencijalističkog ateizma

4. Navedi: a) u čemu se prepoznaje / očituje pojava religijskog indiferentizma u Europi? b) kako glasi aksiom humanističkog ateizma?c) primjer klasika kritičara religije koji su htjeli osloboditi čovjeka od religije, od vjere u Boga

5. Zašto je kršćanin dužan poštovati slobodu savjesti svakog čovjeka? Pronađi neki od tekstova iz dnevnog ili tjednog tiska koji to dokazuje i zalijepi ga u bilježnicu.