ID: 24867945size: 6.814 by 368.55DNEVNIK D.O.O.

iZ! Svjetski i domaći stručnjaci izmjenjuju ideje i iskustva i nalaze put za održive zdravstvene sustave

Komunikacijska platforma za zdravstvo kakvo želimo

Inovativna zdrav-stvena inicijativa zamišljena je kao k o m u n i k a c i j -ska platforma za

razmatranje zdravstvenih su-stava i mjesto susreta onih koji promišljaju, ali i upravljaju nji-ma. Zašto je to važno? Odgovo-ra je nekoliko: zdravlje je zna-čajan predmet društvenog in-teresa, zdravstvena skrb ključ-na je za održanje i unapređenje ljudskog razvoja, a inovacije u zdravstvu oblikovat će buduć-nost našeg društva i gospodar-stva. I na koncu, ali ne manje važno, zdravlje oblikuje blago-stanje nacije. Nema univerzal-nog odgovora koliko je potreb-no izdvajati za zdravstvo, razli-čito je od zemlje do zemlje. Ni-ti u sustavima koji imaju održi-ve sustave financiranja to nije statično, nego se stalno prila-gođava i iznalaze se inovativna rješenja. U većini slučajeva od-luke se donose temeljem mo-gućnosti odnosno ovisno o to-me koliko si država može pri-uštiti izdvajati za zdravstvo. U Hrvatskoj se izdvaja 7,8 posto BDP-a dok razvijene zemlje s dobrim ishodima liječenja iz-dvajaju 10 i više posto.

Financiranje zdravstvaU Hrvatskoj se na zdravstvo troši 18 posto državnog prora-čuna, a zdravstvo se financira s 85 posto javnog novca. No, na-meće se pitanje je li realno da

se u trenucima štednje i defi-cita državnog proračuna pove-ćaju javna izdvajanja za zdrav-stvo?

Troškovi zdravstva godiš-nje rastu po stopi od 8 posto. Uvjetovani su starenjem popu-lacije i primjenom modernih tehnologija, ali i očekivanjem stanovništva. Istodobno bilje-žimo pad, u najboljem sluča-ju blagi rast BDP-a, koji u sva-kom slučaju ne prati rast troš-kova zdravstvene skrbi. Rezul-

tat je sve veći disbalans rasta BDP-a i troškova zdravstva ko-ji generira neodrživosti finan-ciranja, a posljedično dovodi i do sve većih dugova i sve du-ljih rokova plaćanja.Istodobno, u situaciji kada mali broj za-poslenih i poslodavaca finan-cira zdravstvo kroz doprinose na plaću, državna administra-

cija smanjuje do-prinose za zdrav-stvo i financira ga iz poreznih pri-hoda (povećanog PDV-a i poreza na imovinu). Name-će se ključno pi-tanje koliko treba, novaca i vremena, zdravstvenom su-stavu da bude odr-živ i implementira mjere uštede na

rashodovnoj strani?Uštede se planiraju putem

javnih nabava potrošnog mate-rijala, ortopedskih pomagala i lijekova, ali i s izdvajanjem ne-medicinskih djelatnosti i, naj-važnije, projektom ‘masterpla-na bolnica’ koji bi trebao dove-sti do optimizacije bolničkog sustava. No, je li to dostatno za održivo kratkoročno financira-nje sustava, ali i srednjeročno do 2020. godine? Jedan od ne-iskorištenih potencijala, a ko-

ji se sve više nameće u različi-tim raspravama, jest povećanje udjela privatnog financiranja zdravstva prema predlošku ra-zvijenih zemalja. Sve su to pi-tanja o kojima je potrebno pro-mišljati i o kojima se razgova-ra na iZ!-ju.

Zdravstvo za pacijenteKoncept konferencije je govori-ti o viziji ekonomike zdravstva, upravljanju demografskim šo-kom, učinkovitosti zdravstve-nih sustava, održivost financi-ranja, inovaciji te o procjena-ma zdravstvenih tehnologija. Pozvali smo vodeće svjetske i domaće stručnjake, kao i one koji imaju privilegiju i odgo-vornost kreiranja zdravstvenih sustava jer razmjenom iskustva i mišljenja možemo doprinije-ti poboljšanju sustava. Danas je vrijeme da kreiramo buduć-nost i postavimo smjernice za zdravstveni sustav s kojim že-limo dočekati i živjeti 2020. Svi zajedno, imajući cijelo vrijeme u vidu da zdravstvo služi paci-jentima i da se mora osigurati pravo bolesnika na ravnoprav-nost u ostvarivanju zdravstve-ne zaštite, to bi trebao biti te-meljni postulat socijalne dr-žave.

Sani Pogorilić direktor CARPC-a

Svjedoci smo činjeni-ce da je porast ulaganja u zdravstvo u 20. stolje-ću doveo do značajnog produljenja životnog vi-

jeka i poboljšanja kvalitete života, te posljedično snažnog ekonomskog ra-sta država.

Međutim, većina zdravstvenih su-stava danas se suočava s problemom raskoraka između rastuće potražnje za visokokvalitetnom zdravstvenom skr-bi prvenstveno zbog demografskih pro-mjena, dostupnosti novih tehnologija i većih očekivanja bolesnika i ograniče-nog novca u državnim proračunima.

Uzimajući u obzir projekcije budu-ćih troškova u zdravstvu koje ukazuju na daljnji porast potrošnje u zdravstvu, i to značajno iznad stope gospodarskog rasta, te činjenicu da ekonomska kriza, koju mnogi procjenjuju kao najdublju od razdoblja velike recesije 30-tih go-dina prošlog stoljeća, uzrokuje dodat-na ograničenja javnog novca za finan-ciranje zdravstvenog sektora, nameće se potreba za hitnim i drugačijim, ino-vativnim rješenjima kako bi se osigura-la ravnoteža kvalitete zdravstvene skr-bi, njezine podjednake i primjerene do-stupnosti građanima i istovremeno fi-nancijske održivosti zdravstvenih su-

stava. Danas znamo da je primjena ino-vativnih tehnologija (inovativnih lijeko-va i medicinskih proizvoda) povezana s poboljšanjem zdravstvenih ishoda, s posljedičnim povećanjem radne spo-sobnosti i produktivnosti stanovništva te ekonomskim rastom i blagostanjem društva.Međutim, za uspostavu održi-vih zdravstvenih sustava s visokokva-litetnom i dostupnom zdravstvenom skrbi potrebne su nam ne samo inova-cije u terapiji primjenom inovativnih tehnologija, već i inovativna rješenja u organizacijskom ustroju i načinu pru-žanja zdravstvene skrbi koja će omogu-ćiti osiguranje maksimalne vrijednosti za novac. Inovativna rješenja su ta koja pomiču granice.

Ona su vjerojatno jedini put za oblikovanje održivih zdravstvenih su-stava u budućim desetljećima, važna su za osiguranje dobrog zdravlja i du-govječnosti naših građana, te čine vrije-dan doprinos gospodarskom oporavku i prosperitetu našeg društva.Odluke ko-je donosimo danas presudno će utjeca-ti ne samo na dobrobit društva u kojem mi danas živimo, već i na opću dobro-bit društva u kojem će živjeti naše bu-duće generacije.

Jelka Drašković, predsjednica CARPC-a

Domaćini konferen-cije Jelka Drašković i Sani Pogorilić, predsjednica i direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova PD

Jedan od neiskorištenih

potencijala jest povećanje

udjela privatnog financiranja

iZ! Održivo financiranje zdravstvenih sustava

Inovacije kao model

P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O J

inovanovine iZ konferencije 2012.

12. listopada 2012.

iZ! konferencija Rovinj 10/2012. jedinstven je neprofitni susret svih zainteresiranih strana radi pronalaženja rješenja i boljeg razumijevanja nadolazećih promjena u zdravstvu

Kao što je potrebno poraditi na izgradnji morala rada ili kulture poslovanja, i obrazovanje se mora temeljiti na kriterijima koji sadrže etičke principe.

1. Znanje se mora i može koristiti jedi-no za dobro, a ne za zlo. Znanje se

mora koristiti za napredak i prosperitet pojedinca, zajednice i čitavog društva.Princip ‘Činiti dobro, ne nanositi štetu’ prisutan je u svim medicinskim kodek-sima ‘primum nil nocere’ (prvo je ne škoditi), a meni je kao liječniku izuzetno bitno pitanje etičkih principa i ispravnog postupanja te tako razmišljam i postu-pam i kao ministar rada i mirovinskoga sustava, jednoga od najtežih i najodgo-vornijih resora u ovoj Vladi.

2. Afirmacija etičkih vrijednosti koje će se koristiti prilikom razvoja

novih tehnologija. Inovativnost je izra-zito važna i neophodna, no razvoj novih

Konferencija Ino-vativna zdrav-stvena inicijati-va okupila je više od 600 sudionika

iz zemlje i svijeta. Među preda-vačima je i Klaus-Dirk Henke, profesor na Tehničkom fakulte-tu u Berlinu, član Savjetodavnog odbora njemačkog Ministarstva financija i stručnjak za područ-je zdravstvene ekonomike, jav-nih financija i europskih inte-gracija.

Kada danas govorimo o zdrav-stvu, postoji čitav niz primjera kako su se kroz vrijeme promijenila i razmi-šljanja o pojedinim definicijama. Kako je do toga došlo i što nam to govori?Iz moje perspek-tive, najvažnija je poruka da se zdrav-stvo više ne doživ-ljava samo kao tro-šak. Sve više aktera u zdravstvenom sektoru uviđa pojavu novih mogućnosti za-pošljavanja, a broj zaposlenih u zdravstvu, koji je velik, sve više raste. Sastavni dio zdravstva je i zdravstvena ekonomika ko-ja se može statistički definirati u skladu s nacionalnim raču-novodstvenim sustavom. Prvo smo, kao istraživački tim, zajed-no s našim središnjim statistič-kim zavodom izradili tzv. satelit-ski račun na osnovu kojega smo utvrdili da u Saveznoj Republici Njemačkoj 10 posto bruto do-dane vrijednosti, više od 6 po-sto izvoza i 14 posto zaposlenih dolazi iz zdravstva. To nazivamo ekonomskom korišću zdrav-stvene ekonomike. Svi ti dopri-nosi nacionalnom gospodarstvu relativno su stabilni već niz go-dina. Uvid u te empirijske nala-ze doveo je do novog razumije-

vanja zdravstva kao privrednog sektora koji je usporediv s osta-lim privrednim sektorima. A to onda ima veze i s industrijskom politikom koju vodi ministar-stvo gospodarstva. Druga je te-ma sekundarno zdravstveno tržište, koje se ubrzano razvija. Sve više ljudi dio svojih prihoda troši na zdravstvene proizvode i usluge.

Zdravstvene politike usmjerene na preventivu kao i na kontrolu čimbenika rizika za kronične bolesti mogu se pozitivno odra-

ziti i na ljudski kapital. Pritom navodite da treba do kraja maksimalno ulagati u prevenciju kada su u pitanju kronične bole-sti jer bi se na taj način povećao postotak radne snage, odnosno osoba starijih od 65 godina, što je uvriježeno doba kada se odlazi u mirovinu. Što bi vlade trebale učiniti po tom pitanju? Kako voditi zdravstvenu politiku? Što građani mogu učiniti?Općenito je važno shvatiti da zdravstveni sektor nije samo skup mnogo različitih institu-cija, nego da je zdravlje doži-votna tema koja se dotiče svih aspekata života. U organizacij-skom smislu važno je umanji-ti fragmentaciju. Zdravlje kao dio svih načelnih dokumenata glavni je cilj prema kojemu ze-mlja treba razvijati i voditi svoju zdravstvenu politiku. Snažnija

prevencija i kontrola čimbenika rizika (u načinu života) time au-tomatski dobiva važnije mjesto i na osobnim i na javnim listama prioriteta. Zdravo starenje dio je te strategije i starijim ljudima dopušta ne samo da duže rade (dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj popela se na 67 go-dina) nego i da skrbe o unucima te da ostanu aktivni u lokalnoj zajednici, u crkvi ili politici.

Građani će nastojati što dulje živjeti u vlastitim domo-vima i stanovima pa bih tako rekao da je privatno domaćin-stvo primarna, a ujedno i naj-jeftinija zdravstvena lokacija. Što se tiče kroničnih bolesti, za to nemam panaceju, nego mogu tek ponoviti ranije spo-menutu sugestiju. Počnite što ranije živjeti zdravim načinom života. Zdravstvena politika ne bi trebala biti usredotočena na popravljanje štete, nego na po-boljšavanje načina života, kroz bolju izobrazbu i prevenciju ka-ko na individualnoj, tako i na kolektivnoj razini.

Osim što živimo dulje, produljuje se i period u kojem smo dobrog zdravlja. Kako to možemo izmje-riti? A ako smo dulje zdravi, na taj način štedimo i zdravstveni novac, ali i kroz rad utječemo na povećanje BDP-a? Smatram da je na djelu kompre-sija morbiditeta i vjerujem slje-deće: što nas više umire u vrlo poodmakloj dobi, to će troško-vi posljednjih mjeseci i godina života ljudi poput vas i mene biti manji. S druge strane, neki stručnjaci tvrde da zapravo ima-mo ekspanziju morbiditeta i s time povezan porast zdravstve-nih troškova. Potrebno je pro-vesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdio jasan odgovor na pitanje postoji li dinamička rav-noteža između duljeg razdoblja dobrog zdravlja i produljenja

iZ! Klaus-Dirk Henke, profesor na Tehničkom fakultetu u Berlinu, ističe da će građani nastojati živjeti što dulje u vlastitim domovima koji će tako postati primarna i najjeftinija zdravstvena lokacija

iZ! Cilj je stvoriti prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja za obrazovne potrebe, odnosno da planiramo obrazovanja koja će pratiti i podupirati strateške ciljeve industrijskoga razvoja

Zdravstvo se više ne smatra samo troškom

Očekivanja generacije koja ulazi na tržište rada znatno su porasla

Zdravlje je glavni cilj prema kojemu

zemlja treba razvijati i voditi

svoju zdravstvenu politiku

Budući da danas u prosjeku samo 43 posto mladih koji završe sred-nju strukovnu

školu u četverogodišnjem tra-janju i 49 posto mladih iz tro-godišnjih škola uspije pronaći posao u okviru kojega koriste znanja stečena tijekom obrazo-vanja, ova nam je tema poseb-no važna jer oko 60 tisuća mla-dih na svom prvom poslu ne-ma prilike steći radnu praksu u okviru svoje kvalifikacije.

Naš je cilj da stvorimo pri-lagodljiva, efikasna i pravo-vremena rješenja za obrazov-ne potrebe, a ključna je pret-postavka za ostvarenje tog cilja da planiramo obrazovanja ko-ja će pratiti i podupirati strateš-ke ciljeve regionalnoga i indu-strijskoga razvoja te razvoja za-jednice. Briga za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj nužna

je za razvoj i većega blagosta-nja jer svaki napredak počinje s investiranjem u ljude. Jedna od tema o kojoj hrvatsko druš-tvo treba, ne samo razmišljati i raspravljati, nego i djelovati je radni moral ili kultura poslova-nja. To uključuje obje strane u poslovnom odnosu, poslodav-ca i posloprimca. Poslodavci su dužni radnicima isplaćiva-ti poštenu plaću za pošten rad, a radnik mora dati svoj maksi-mum utemeljen u kompetenci-jama i znanju koje ima.

Svi smo svjesni da su oče-kivanja društva, a posebno ge-neracija koje ulaze na tržište ra-da značajno porasla i da je po-nekad teško ili gotovo nemo-guće objasniti da je potpuno i vjerno izvršavanje obaveza na poslu preduvjet poštenoj plaći. Nažalost, počelo se zaboravljati da bez rada nema plaće i dru-gih prava rada

tehnologija mora proći kroz etičko ‘sito’ i mora biti usmjereno prema napretku.

3. Obrazovanje mora afirmirati sve dobro što poduzetništvo nosi sa

sobom. Treba se naučiti rješavanju problema, a ne se usmjeriti samo na njihovo prepoznavanje ili stvaranje problema. Greška nije strašna i ne smije se promatrati kao podbačaj, već kao mjesto učenja.

4. Stoga je i unutar obrazovanja važna i afirmacija i poticanje pozi-

tivnih vrijednosti poduzetništva – jer ako pojedinac nauči kako zaposliti sebe, puno lakše će zaposliti i druge osobe pa pomažući sebi, pomaže i drugima.

Poslovanje bez etičkih kriterija i gospodarstvo bez morala ne mogu dati trajnije, stabilnije i značajnije rezultate niti neku zajednicu učini-ti sretnom i prosperitetnom. I danas se, unatoč saznanju o pravim i

Znanje se mora koristiti za napredak i prosperi-tet pojedinca i zajednice

Moral rada na etičkim principima

iZ! konferencija Rovinj 10/2012. jedinstven je neprofitni susret svih zainteresiranih strana radi pronalaženja rješenja i boljeg razumijevanja

nadolazećih promjena u zdravstvu P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O Jnovine iZ konferencije 2012.inova

Uspjesi hrvatskog zdrav-stvenog sustava u prote-klim desetljećima mogu se pronaći u mnogim po-dručjima, no možda naj-

više govori podatak o povećanju oče-kivanog trajanja života građana. Nai-me, u posljednjih 50 godina očekiva-no trajanje života muškaraca povećalo se za 9,2 godine, a žena za 10,9 godina, a u proteklih 10 godina očekivano tra-janje života muškaraca povećalo se za 2,6, a žena za 1,8 godina.

Ipak, taj uspjeh je relativan jer Hr-vatska u tom dijelu još uvijek zaosta-je za mnogim europskim zemljama, poput Irske, Grčke, Austrije, Portuga-la, Slovenije ili Češke. Veliki izazov za održivost zdravstvenog sustava čine demografske promjene odnosno sve veći udio starijeg stanovništva u uku-pnoj populaciji. Financiranje sustava je pod sve većim pri-tiskom jer ukupni troškovi zdravstvene zaštite pokazuju trend povećavanja dok isto-dobno udio aktivnih osigura-nika koji uplaćuju doprinose iznosi tek 35 posto. Posebno je značajan problem nedostatak zdravstvenog kadra budući da Hrvatska na 100.000 stanovni-ka, u usporedbi s prosjekom EU-a, ima 19 posto manje li-ječnika i čak 38 posto manje medicinskih sestara.

Vizija zdravstvaNacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. teži održivoj budućnosti hrvatskog zdravstvenog sustava kroz očuvanje ili poboljšanje kvalitete skrbi te uz istodobno povećanje djelotvor-nosti i smanjenje gubitaka.

Prema viziji iznesenoj u Strategiji, zdravstveni će sustav unaprijediti kva-litetu života i stvoriti uvjete za gospo-darski rast kroz očuvanje i unapređe-nje zdravlja pojedinca, ali i cijele popu-lacije. Poštujući činjenicu da na zdrav-lje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, zdravstveni sustav će ojačati svoj kapacitet za suradnju s drugim sektorima i unaprijediti vlastiti kapacitet za preoblikovanje, kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazo-ve i potrebe stanovništva. Zdravstveni sustav će na djelotvoran i racionalan

način provoditi mjere zaštite i unapre-đenja zdravlja i liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim spoznajama. Sustav će pacijentima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na viso-kim etičkim i moralnim normama.

Preuzimanje odgovornostiBoljitku pacijenta su neposredno usmjerene i mjere poboljšanja i pra-ćenja kvalitete zdravstvene skrbi što će se ostvariti izradom i primjenom kli-ničkih smjernica, akreditacijom zdrav-stvenih ustanova te učinkovitim nad-zorom. Djelotvorno i racionalno dje-lovanje zdravstvenog sustava ostvarit će se kroz razvoj, plansku raspodjelu i primjerenu zaštitu zdravstvenih dje-latnika. Kapacitet za vlastito preobli-kovanje zdravstvenog sustava pokazat

će se kroz poticanje grupnih praksi u privatnoj zdravstvenoj zaštiti, osniva-nje regionalnih bolničkih mreža i cen-tara izvrsnosti, razvoj dnevnih bolnica te razdvajanje financijsko-organizacij-skog od medicinskog upravljanja. Važ-ni instrumenti za povećanje djelotvor-nosti su i objedinjena javna nabava i procjena zdravstvenih tehnologija ko-ju je nužno ojačati.

Zdravstveni sustav mora ojačati svoj kapacitet za suradnju s drugim sektorima, uključujući ministarstva, ali i svim ostalim segmentima druš-tva. Tek kada svi sudionici u sustavu zdravstva, pružatelji i korisnici zdrav-stvene zaštite, preuzmu odgovornost za svoje djelovanje i ponašanje stvorit će se ključan preduvjet da do 2020. go-dine ostvarimo viziju zdravstva kakvo doista želimo.

Rajko Ostojić, ministar zdravlja

iZ! Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.

Zdravstveni sustav će unaprijediti kvalitetu života i stvoriti uvjete za gospodarski rast

iZ! Klaus-Dirk Henke, profesor na Tehničkom fakultetu u Berlinu, ističe da će građani nastojati živjeti što dulje u vlastitim domovima koji će tako postati primarna i najjeftinija zdravstvena lokacija

iZ! Cilj je stvoriti prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja za obrazovne potrebe, odnosno da planiramo obrazovanja koja će pratiti i podupirati strateške ciljeve industrijskoga razvoja

očekivane životne dobi. Narav-no, svi mi želimo dulje biti zdra-vi (zdravo starenje), nego dulje biti lošijeg zdravlja. Zdravo sta-renje podiže produktivnost i ta-ko na strani ponude daje poticaj daljnjem razvoju i boljoj kvaliteti života dok istovremeno na stra-ni potražnje daje poticaj BDP-u porastom privatne potražnje za zdravstvenim proizvodima i uslugama koje zdravstveno osi-guranje ne pokriva. Da zaklju-čim: zdravo društvo znači ušte-de na liječenju, rehabilitaciji i njezi te stabilizira zdravstvene izdatke.

U radu 'Zdravlje kao pogonska sila ekonomije' kažete da ulaga-nje u zdravlje i edukaciju može ublažiti ili kompenzirati nega-tivne posljedice demografskih promjena i globalizacije. Možete li nam to pojasniti?Umjesto što govorimo o potroš-nji u zdravstvu, trebali bismo, kao što vi kažete, razgovarati o ulaganju u zdravstvo u svrhu poticanja razvoja i produktivno-sti. Edukacija i zdravlje zajedno čine takozvani ljudski kapital. A ekonomisti svakako nisu jedi-ni koji ljudski kapital smatraju najvažnijom pokretačkom si-lom za daljnji razvoj i bolju kva-litetu života. Povećati godine zdravlja važan je cilj svake ze-mlje. Europska komisija, u koju će uskoro kao članica ući i Hr-vatska, zahtijeva dvije dodatne zdrave godine života za više od 500 milijuna Europljana.

Što se tiče globalizacije i konkurentnosti na međuna-rodnoj razini, zdravstveni sta-tus populacije (a isto vrijedi i za kvalitetu obrazovanja) parame-tar je konkurentnosti.

To vrijedi i za odnose među regijama. Zdravo starenje dio je tog pristupa, ali društvo ne bi trebalo zanemariti ni mlađe stanovništvo, koje je, općenito

gledajući, produktivnije od sta-rijeg dijela populacije.

Koliko se u Njemačkoj godišnje troši na zdravstvo i koji model financiranja je prisutan kod vas? Je li sustav dobar i može li se održavati, ili se kao i mi u Hrvatskoj, susrećete s nagomi-lanim dugovima bolnica, dugim listama čekanja i nedostupnosti inovativne terapije za pojedine skupine bolesti?Vrlo je teško uspoređivati zdrav-stvene sustave u različitim ze-mljama. Ljudi možda mogu učiti jedni od drugih preko primjera dobre ili najbolje prakse. To je praktički sve što možete učiniti. Europska unija to naziva otvo-renom metodom koordinacije. Svi sustavi imaju svoje povijesne korijene i svoj povijesno uvjeto-vani razvoj. Sustav obaveznog zdravstvenog osiguranja koji se financira iz davanja posloda-vaca i zaposlenika, poznat kao Bismarckov model, često se us-poređuje s takozvanim Beverid-geovim modelom sustava naci-onalne zdravstvene zaštite, koji se financira iz općih prihoda, to jest, prvenstveno iz poreza.

Svaka zemlja ima svoje pro-bleme. Zasad se nijedan sustav u 27 (s Hrvatskom, 28) zemalja članica Unije nije pokazao fi-nancijski održivim. Koliko mi je poznato, Velika Britanija i dalje ima najduže vrijeme čekanja. Naravno, postoje razlike između europskih zemalja zbog njiho-vog različitog stupnja ekonom-skog razvoja.

Neke su zemlje bogatije, a neke siromašnije, i to, narav-no, utječe na raspoloživost, do-stupnost i financiranje usluga zdravstvene zaštite.

I na kraju, trebaju li zdravstvo i obrazovanje biti prioriteti svake vlade?Apsolutno sam siguran u to.

Zdravstvo se više ne smatra samo troškom

Očekivanja generacije koja ulazi na tržište rada znatno su porasla

Albert Einstein: “Budućnost me

zanima više nego prošlost jer u njoj

namjeravam živjeti”

trajnim vrijednostima u društvu, nala-zimo u situaciji gdje se svakodnevno susrećemo s inverzijom tih vrijednosti. Prioriteti u društvu su bitno drugačiji i mijenjaju se sa svakom novom gene-racijom u smjeru koji se ne odražava najpovoljnije na zajednicu. To se mora

promijeniti i upravo zato se nalazimo u ovome prostoru jer želimo i simbolički i faktički ukazati na nove generacije koje dolaze i stvoriti novi sustav vrijednosti

koji će promicati i afirmirati rad i kulturu rada, a ne radno mjesto.Hrvatskoj treba socijalno odgovorno društvo u kojemu se radnik ne proma-tra kao roba i u kojemu su znanje, rad i socijalna solidarnost visoko na ljestvici društvenih vrijednosti te društvo u

kojemu dominira osjećaj da svatko doprinosi zajedničkom naporu za opće dobro u skladu sa svojim mogućnostima. U skladu s načelom razdiobne pravednosti, država mora transpa-rentno i pod jednakim uvjetima otvarati šanse svima, i radni-cima i poslodavcima. Samo tako regulirani odnosi i obveze mogu

jamčiti uređeno tržište rada i sigurnu zapošljivost. Gotovo 80 milijuna ljudi posjeduju slabe ili tek osnovne vještine, a od

cjeloživotnog učenja najviše koristi imaju oni boljeg obrazovanja. Do 2020. dodatnih 16 milijuna radnih mjesta zahtijevat će visoku stručnu spremu, dok će se potražnja za niskom razinom vještina smanjiti za 12 milijuna radnih mjesta. Postizanje dužeg radnog vijeka također će zahti-jevati mogućnost stjecanja i razvoja novih vještina. Europski referentni okvir za kompetencije definira osam ključnih kompetencija cjeloživotnog učenja koje dovode do još jedne slo-bode EU - slobode kretanja znanja.I stoga, ono što je bitno za nas je – biti spreman – odgovoriti izazovima… Na raspolaganju su nam za razvoj ljudskih potencijala bitna sredstva ESF-a ulaskom u EU koja mogu kori-stiti svi akteri tržište rada, i privatni javni…Stoga biti spreman i odgovoriti izazovima znači: ‘Be white, be green, be digital…’.

Mirando Mrsić, ministar ra-da i mirovinskog sustava

Sustav će pacijentima dati središnju ulogu,

a temeljit će se na etičkim i moralnim

normama

iZ! konferencija Rovinj 10/2012. jedinstven je neprofitni susret svih zainteresiranih strana radi pronalaženja rješenja i boljeg razumijevanja

nadolazećih promjena u zdravstvu P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O Jnovine iZ konferencije 2012.inova

Odobravanje lijekova

Anita Filipović Sučić, voditeljica Odsjeka za regulatorne poslove, HALMED

Praćenje nuspojava lijekova

Darko Krnić, glavni koordinator Nacionalnog centra i farmakoepidemiologiju, HALMED

Cjeloživotna kontrola lijeka

Velimir Šimićević,Dubravka Nikšić, Maja Gačić, Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova

Označavanje lijekova

Jelena Biruš, glavni koordinator za CP i PALC, HALMED

Novi horizonti u regulativi 1. 2.

Postupak odobravanja lijekova provodi hrvatska Agencija za li-jekove i medicinske proizvode, a trenutno imamo oko 4000 važećih odobrenja. U EU lijekove također odobravaju nacionalne agencije, a u specifičnim slučajevima odobre-nje izdaje Europska komisija na te-melju mišljenja Europske agencije za lijekove (EMA).

Inovativni lijekovi se u EU naj-češće odobravaju kroz centralizi-rani postupak da bi što brže doš-li do pacijenata s obzirom da ta-ko izdano odobrenje počinje isto-dobno vrijediti za sve države čla-nice. Potrebno je naglasiti da EMA, kao centralna agencija u Uniji, ne zapošljava vlastite stručnjake već okuplja postojeće stručne ljudske resurse iz nacionalnih agencija dr-žava članica. HALMED uskoro po-staje jedna od nacionalnih agenci-ja država članica od koje EU oče-kuje da ravnopravno sudjeluje u svim europskim postupcima odo-bravanja lijekova. HALMED je kroz svoj dosadašnji rad, i posebice kroz reorganizaciju svojih poslova ko-ja je provedena u proteklih deset mjeseci, postao spreman za tu za-htjevnu ulogu.

Trenutno inovativni lijek može biti odobren u HALMED-u na dva načina. Jedan obuhvaća davanje odobrenja po pojednostavljenom postupku i primjenjuje se ako je lijek prethodno odobren u EU po jednom od zajedničkih postupaka odobravanja. Drugi način obuhva-ća samostalan pregled dokumen-

tacije o lijeku koju ocjenjuju dva ti-ma stručnjaka iz HALMED-a: ocje-nitelji dokumentacije o kakvoći li-jeka koji provjeravaju sastav, proi-zvodnju i stabilnost lijeka te ocje-nitelji nekliničkog i kliničkog dije-la dokumentacije u kojoj se opisu-ju ispitivanja provedena na životi-njama i ljudima te dokazuju djelo-tvornost i sigurnost primjene.

Svaki lijek se dodatno razma-tra na Povjerenstvu za lijekove ko-jeg čine stručnjaci iz HALMED-a i neovisni vanjski suradnici (liječni-ci specijalisti iz zdravstvenih usta-nova te sa Sveučilišta). Odobrenje se daje na pet godina nakon čega može biti obnovljeno na novih 5 godina.

Prvi zapis o sastavu nekog lijeka datira iz vre-mena 120 godina prije Krista, prvi zapisi o kvaliteti i sastavu lijeka potječu iz 1240. godi-ne u Italiji, a prvi zakon i prva kontrola sasta-va lijeka napravljeni su 1540. godine u Engle-skoj. Imajući to u vidu jasno je da se proizvod-nji lijekova i njihovoj sigurnosti pažnja prida-vala još daleko u prošlosti. Danas farmaceut-ska industrija spada u najreguliranije industri-je u svijetu. Kontrolira se svaki korak ulaska li-jeka u sustav, od proizvodnje, preko laborato-rijskih i kliničkih ispitivanja pa do stavljanja li-jeka na tržište. Kontrola se nastavlja i kroz ci-jeli životni vijek lijeka. Nositelji odobrenja dužni su stalno pratiti i prijavljivati regulatornom tijelu bilo koju iz-mjenu vezanu uz lijek, od podataka o kvalite-ti, djelotvornosti i sigurnosti pa do promjena administrativne prirode, primjerice, promje-

na dobavljača ili kutije proizvoda. Nakon 5 go-dina života lijeka provodi se obnova registraci-je, a postupak ponovno uključuje dokumenta-ciju o sigurnosti, učinkovitosti i kvaliteti te sli-jedi nova evaluacija od strane regulatornog ti-jela nakon čega se izdaje rješenje na 5 godina. Proces stavljanja lijeka na tržište je dugotrajan i skup, a djelomično razlog leži u činjenici da regulatorna tijela stalno pred farmaceutsku industriju stavljaju nove zahtjeve. Primjerice, za jedan lijek koji se želi staviti na tržište op-seg potrebne dokumentacije je 4.100 registra-tora odnosno 1,85 milijuna stranica ili oko 230 metara odnosno 1000 kilograma. Važan dio, kada se govori o sigurnosti lijekova, je zasigurno i farmakovigilancija koja počinje kad se supstanca prvi puta primjenjuje u ljudi (odnosno u fazi kliničkih ispitivanja) i nastav-lja se tijekom cijelog životnog vijeka lijeka. Glavno načelo kliničkih ispitivanja jest zašti-ta prava i sigurnosti ispitanika te povjerljivosti njihovih podataka kao i točnost i pouzdanost rezultata ispitivanja. Pri tom valja spomenu-ti da pacijent prije ulaska u kliničko ispitiva-nje potpisuje informirani pristanak, ali i da u bilo kojem trenutku može napustiti istraživa-nje. Dobrobiti koje proizlaze iz kliničkih ispi-tivanja su uspješnije liječenje bolesti, napre-dak medicine i znanosti te poboljšanje stan-darda zdravstvene skrbi u zemljama u kojima se provode. Ispitivanja su također pokazala da bolnice u kojima se provode klinička ispitiva-nja imaju manju stopu smrtnosti od određe-nih bolesti. Osim za pacijente, kroist od klinič-kih ispitivanja imaju i države odnosno raste-rećuje se (državni) sustav financiranja zdrav-stvene skrbi. Nije zanemariv niti podatak da direktna financijska ulaganja naručitelja kroz lijekove, opremu i ostalo iznose milijune do-lara godišnje i predstavljaju značajnu ušte-du za bolnice.

Predavači Viktorija Erdeljić (KBC Zagreb), Anita Filipović Sučić (HALMED), Darko Krnić (HALMED), Jelena Biruš (CARPC), Maja Gačić (CARPC), Sani Pogorilić (CARPC)

4.3.Projekt PALC je postupak pretpri-stupne provjere prikladnosti pri-jevoda na hrvatski jezik informa-cija o lijekovima koje odobrava EMA. Pri odobrenju lijeka centra-liziranim postupkom odobrava se

i tekst stručnih informacija o lije-ku (Sažetak opisa svojstava lijeka, Uputa o lijeku, Označavanje lije-ka) koje moraju biti prevedene na sve službene jezike EU. Pristupa-njem Hrvatske EU informacije o li-jekovima koje odobrava EMA mo-rat će biti dostupne i na hrvatskom jeziku i to prvog dana ulaska u EU. Prijevod je dužan osigurati nositelj odobrenja, a HALMED će provje-rava ispravnost prijevoda (isprav-no korištenje stručnih farmakološ-kih i medicinskih te ‘patient frien-dly’ izraza, a može obuhvaćati pre-gled velikog broja stranica teksta odnosno i do 300 stranica teksta za jedan lijek). PALC postupak traje 80 dana uz točno definirane kora-ke, a HALMED ima centralnu ulo-gu u koordiniranju postupka kao i u osiguravanju kvalitete prijevoda i poštivanju rokova. Ukupno je PALC-om do sada obu-hvaćeno 216 lijekova, a svakih 15 dana stiže 25 novih predmeta. Nji-hov će broj biti i znatno povećan kako bi PALC postupak bio zavr-šen do pristupanja Hrvatske Eu-ropskoj uniji.

Farmakovigilancija je skup aktivnosti veza-nih uz otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova, kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova. Danas je Hrvatska, prema ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije, 17. zemlja na svijetu po kvaliteti i broju pri-java nuspojava lijekova na milijun stanov-nika. Analizom prijavljenih nuspojava koje se događaju u svakodnevnoj praksi može-mo dobro pratiti sigurnosni profil lijeka, što nam omogućava da lijekove propisujemo i uzimamo na najbolji mogući način.

Na temelju spoznaja dobivenih putem sustava prijavljivanja, kao i na temelju po-dataka iz farmakoepidemioloških studija, mogu se dodati nove indikacije, doziranja, kontraindikacije i mjere opreza za lijekove kako bi se osigurala njihova još sigurnija i uspješnija primjena. Iako su lijekovi teme-ljito testirani prije registracije, neke se nus-pojave otkrivaju tek nakon što se lijek počne upotrebljavati. Ako se uoči pojava neočeki-vanih ozbiljnih nuspojava, može doći i do povlačenja lijeka s tržišta. Stoga prijavljiva-nje i praćenje nuspojava izravno doprinosi unapređenju sigurnosti primjene lijekova.

Uz zdravstvene radnike i proizvođače lijekova, koji imaju zakonsku obvezu prijav-ljivanja nuspojava, u Hrvatskoj je od 2009. i

pacijentima omogućeno prijavljivanje di-rektno HALMED-u. Ranije je to bilo moguće putem obrasca, a odnedavno Agencija nudi mogućnost prijavljivanja nuspojava i putem on-line aplikacije koja je dostupna na inter-netskim stranicama HALMED-a.

Radionica za novinare na kojoj se govori-lo o načinu regi-striranja lijeko-va u Hrvatskoj

iZ! Na radionici za novinare razgovaralo se o regulaciji farmaceutskog tržišta i novostima koje nas očekuju ulaskom u Europsku uniju

iZ! konferencija Rovinj 10/2012. jedinstven je neprofitni susret svih zainteresiranih strana radi pronalaženja rješenja i boljeg razumijevanja

nadolazećih promjena u zdravstvu P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O Jnovine iZ konferencije 2012.inova