SADRŽAJ:

SADRŽAJ:................................................................................................................................................1

1.0 UVOD................................................................................................................................................2

2.0 NADZOR PROMETA U TUNELU.........................................................................................................3

2.1 Temeljne značajke LED SPZ...........................................................................................................4

3.0 OSNOVNA PODIJELA SIGNALNIH PLANOVA (PROGRAMA)...............................................................5

3.1 Automatski planovi (programi).....................................................................................................5

4.0 PROGRAMI (PLANOVI) ATIPIČNIH (INCIDENTNIH) SITUACIJA U TUNELU..........................................5

5.0 PREGLED SUSTAVA U TUNELU..........................................................................................................6

6.0 DALJINSKA STANICA.........................................................................................................................7

6.1 Daljinske stanice u tunelskoj trafostanici.....................................................................................7

6.2 Daljinska stanica u razdjelnicima rasvjete prilagodnih zona.........................................................8

6.3 Daljinska stanica u razdjelnicima ventilacije.................................................................................8

6.4 Daljinska stanica vatrodojavne centrale.......................................................................................8

7.0 KOMUNIKACIJSKI SUSTAV................................................................................................................9

8.0 NADZOR I UPRAVLJANJE SUSTAVIMA U TUNELU.............................................................................9

8.1 Nadzor i upravljanje sustavom rasvijete tunela............................................................................9

8.2 Nadzor i upravljanje sustavom ventilacije u tunelu....................................................................10

8.3 Nadzor i upravljanje sustavom vatrodojave u tunelu.................................................................11

8.4 Nadzor i upravljanje sustavom videonadzora u tunelu...............................................................12

8.5 Nadzor i upravljanje sustavom SOS niša.....................................................................................13

8.6 Nadzor i upravljanje sustava napajanja električnom energijom.................................................13

9.0 SUSTAV OZVUČENJA U TUNELU.....................................................................................................14

10.0 ZAKLJUČAK....................................................................................................................................16

11.0 LITERATURA..................................................................................................................................17

1

1.0 UVOD

Sustav vođenja prometa definiran je stalnim i promjenljivim prometnim svjetlosnim znakovima, koji se izmjenjuju na osnovu nastalih tipičnih i atipičnih prometnih situacija u tunelu (vođenje prometa u slučaju tehničkog kvara vozila, požara na vozilu, prometne nezgode i općenito nepredviđenih zastoja prometa u tunelu). Takve situacije iziskuju određivanje posebno programiranog režima odvijanja i upravljanja prometom. Iz tih je razloga potrebno promet nadzirati, voditi i upravljati.

Bilo koje zapreke u tunelu predstavljaju potencijalnu i akutnu opasnost za sudionike, materijalna dobra i odvijanje prometa, jer su okolnosti koje u tunelu vladaju drugačije nego na otvorenoj cesti. Pojačana je buka, slabija je vidljivost i preglednost, ocjena brzine u zatvorenom prostoru je nesigurna kao i ocjena razmaka između vozila, a prisutan je i osjećaj zatvorenog prostora.

Za tunele duže od 1000 m statistički podaci pokazuju da barem jedno vozilo u toku dana ostaje stajati iz bilo kojeg razloga (kvar u vozilu, pomanjkanje goriva i slično). U takvim slučajevima, potrebno je identificirati i uspostaviti privremeni režim prometa, koji odgovara nastaloj atipičnoj situaciji.Načelo "najveće hitnosti" u donošenju odluka i davanju informacija sudionicima u prometu. Takvom zahtjevu može udovoljiti samo informacijska tehnologija s primjenom daljinskog upravljanja.

Kontrola se odnosi na:

1. nadzor prometa;2. upravljanje prometom;3. telekomunikacije;4. aktiviranje alarma odnosno poziva u pomoć; 5. organizaciju žurnih službi pomoći u tunelu;6. koordinaciju sa žurnim službama;7. interventno reguliranje prometa ljudstvom.

Temelj za funkcionalnu postavu prometne opreme, video nadzora i signalizacije (stalne i promjenljive), uzdužni raspored iste tehničkoorganizaciona shema pripadajuće kontrolno-upravljačke opreme su:

1. Direktiva EU Parlamenta o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u Trans Europskoj mreži cesta;

2. Građevinsko rješenje unutar tunela, raspored ugibališta za vozila, pješački prolazi, raspored SOS kabina i raspored okretnica;

3. Projekt sistema za vođenje i kontrolu prometa;4. Prometni projekt.

2

2.0 NADZOR PROMETA U TUNELU

U ovu grupu ulaze uređaji pomoću kojih se vrši nadzor prometa, mjerenja i dojava parametara koji utječu na odvijanje prometa u normalnim i izvanrednim uvjetima i to:

1. detekcija vozila induktivnim petljama;2. detekcija vozila videostrojnom obradom:3. detekcije i dojave požara;4. mjerenje koncentracije CO u tunelu;5. mjerenje vidljivosti u tunelu;6. detekcije poziva sudionika koji su u nezgodi;7. detekcije brzine strujanja zraka u tunelu.

Upravljanje je predviđeno promjenljivom i stalnom svjetlosnom signalizacijom i obavijestima sudionika u prometu o pridržavanju propisa u prometu, nastalih nekom atipičnom situacijom.

Pod promjenljivom signalizacijom i obavijestima podrazumijeva se: upravljanje svjetlosnom signalizacijom promjenljive obavijesti; upravljanje promjenljivim pisanim porukama na displeju; naredbe i obavještenja preko internog razglasnog sustava; obavijesti preko radiodifuzije.

Pod stalnom svjetlosnom signalizacijom podrazumijeva se: stalno svjetleći prometni znakovi; LED delineatori.

Slika 1. LED SPZ

3

2.1 Temeljne značajke LED SPZ

Svjetlosni promjenjivi znak s LED diodama1može prikazati više prometnih simbola, uz malu potrošnju energije. Detekcija greške se vrši za aktivne LED kanale. Aktivni su oni kanali koji tvore trenutno prikazanu sliku. Greška se na LED kanalu detektira ako su dvije ili više dioda u kanalu neispravne. Greška na slici se prijavljuje kada je neispravno više od 20% lanaca koji tvore sliku.

Osnovne karakteristike SPZ-a s LED diodama:

1. Mikroprocesorski upravljanje funkcionalnosti cijelog znaka;2. Izvori konstante struje s detekcijom pogreške za svaki LED lanac;3. Jedna neispravna LED ne utječe na funkcionalnost cijelog znaka;4. Komunikacijski protokol prema TLS FG4 local bus specifikaciji;5. Modularan dizajn omogućava jednostavno održavanje6. Intenzitet dioda je podesiv u rasponu od 10% do 100 %;

Slika 2. Blok shema LED SPZ-a

1 LED dioda – svijetleća dioda

4

3.0 OSNOVNA PODIJELA SIGNALNIH PLANOVA (PROGRAMA)

Signalni planovi temelje se na raspoloživosti prometne signalizacije u tunelu, a prema Glavnom prometnom projektu. Svaka tunelska cijev podijeljena je u prometne zone. Unutar svake zone nalaze se prometni sektori (područja između svjetlosnih znakova opasnosti i ograničenja).

Sektorima su pridodjeljene odgovarajuće "Požarne zone", a prema projektu vatrodojave.Podjela se vrši na:

automatske i atipične2 planove ili programe.

3.1 Automatski planovi (programi)

Automatski signalni programi (planovi) su oni programi koji su uključeni ili se uključuju u vrijeme normalnog odvijanja prometa pod određenim uvjetima a to su ;

stanje CO; stanje vidljivosti; gustoća prometa - broj vozila po kilometru.

4.0 PROGRAMI (PLANOVI) ATIPIČNIH (INCIDENTNIH) SITUACIJA U TUNELU

Svi unaprijed određeni signalni planovi, aktiviraju se automatski nakon identificiranja atipične situacije. Međutim, oni se mogu aktivirati i ručno od strane službene osobe, odnosno referenta iz centra za održavanje i kontrolu prometa u tunelu, na osnovu neke od atipičnih prometnih situacija u tunelu. Odluku o aktiviranju pojedinog signalnog plana, odnosno o režimu odvijanja prometa, referent donosi na temelju nadzora prometa, koji ostvaruje vizualnim putem preko internog sustava video nadzora.

Automatsko uključivanje pojedinog signalnog plana, praćeno je obaveznim znakom alarma kako bi referent odmah locirao kritično mjesto i preko internog sustava video nadzora izvršio procjenu nastale situacije.

Automatsko uključivanje pojedinih signalnih planova obavlja se po razini prioriteta kritičnih ili opasnih situacija.

2 Atipični - incidentni

5

Razina prioriteta definirana je kao:1. razina

dojava požara automatski, preko senzora za identifikaciju požara; dojava požara preko aktiviranja ručnog protupožarnog aparata, odnosno

njegovog pokretanja iz SOS ormara; dojava prometne nezgode preko video sustava.

2. razina identifikacija prevelike koncentracije CO; identifikacija smanjene vidljivosti.

3. razina dojava iz SOS uređaja korištenjem telekomunikaciono-alarmnog sustava o bilo

kojem obliku zastoja prometnog toka.

5.0 PREGLED SUSTAVA U TUNELU

Sustav daljinskog upravljanja tunelom sastoji se od slijedećih podgrupa:

Centar daljinskog upravljanja i nadzora (COKP); Grupe daljinskih stanica za upravljanje objektima duž trase, i to: Grupe daljinskih stanica za nadzor i upravljanje rasvjetom; Grupe daljinskih stanica za nadzor i upravljanje ventilacijom; Grupe daljinskih stanica za nadzor i upravljanje energetskim napajanjem tunela; Grupe daljinskih stanica za nadzor i upravljanje vratima prolaza za vozila; Grupe daljinskih stanica za nadzor signalizacije SOS sustava; Grupe daljinskih stanica za nadzor signalizacije vatrodojavnog sustava; Grupe daljinskih stanica za nadzor signalizacije hidrantskog sustava; Grupe daljinskih stanica za vezu prema prometno-informacijskom sustavu; Grupe daljinskih stanica za vezu prema video sustavu; Komunikacijski sustav (LAN mreža tunelskih cijevi).

6

Slika 3. Pregled sustava u tunelu

6.0 DALJINSKA STANICA

Daljinska stanica (DS) je temeljni uređaj, odnosno mreža međusobno povezanih elektroničkih uređaja, koji izvršavaju funkcije sustava daljinskog nadzora i upravljanja na razini pojedinog segmenta tunela. Strojna i programska oprema DS sadrži sve funkcije lokalne automatike segmenta tunela. DS prikuplja podatke lokalnih mjernih i drugih uređaja bitnih za rad sustava daljinskog upravljanja.

Sve DS u tunelu povezane su međusobno brzim komunikacijskim vezama pomoću kojih razmjenjuju informacije međusobno (radi koordinacije automatskog upravljanja sustavima duž cijelog tunela) te sa centrom nadzora i upravljanja. Daljinska stanica je modularni programabilni kontroler (PLC).

Ulazno-izlazni signali dovode se u kontroler DS putem posebne ulaznoizlazne konfiguracije. Nadalje, DS je komunikacijski povezana s podređenim daljinskim podstanicama preko kojih izmjenjuje informacije s opremom u razdjelnicima rasvjete, ventilacije, SOS nišama i sl.

6.1 Daljinske stanice u tunelskoj trafostanici

DS namijenjene prikupljanju podataka od transformatorskih stanica i njima pridruženih UPS uređaja, smještaju se u prostorije UPS-a u sklopu transformatorskih stanica.

Komunikacija s ostalim daljinskim stanicama i COKP ostvaruje se putem lokalnog tunelskog LAN-a, Ethernet mrežom realiziranom svjetlovodnim kabelima i Ethernet preklopnicima spojenim u redundantni “prsten”.

7

Funkcije daljinske stanice u tunelskoj trafostanici su: nadzor stanja rezervnog napajanja; prikupljanje podataka o stanju vodnih i trafo polja putem terminalne jedinice TS

(CJ20); povezivanje na glavni komunikacijski prsten; povezivanje s ostalim daljinskim stanicama u lokalnu komunikacijsku mrežu.

6.2 Daljinska stanica u razdjelnicima rasvjete prilagodnih zona

Funkcije daljinskih stanica za nadzor i upravljanje rasvjetom prilagodne zone su: upravljanje rasvjetom prilagodnih zona tunela; upravljanje rasvjetom unutrašnje zone tunela (režim dan/noć); upravljanje rasvjetom po posebnim režimima rada (incidentne situacije).

Dodatno, ova daljinska stanica prilikom promjene režima rasvjete, koordinira rad sustava tunelske rasvjete i sustava video detekcije radi izbjegavanja nastanka lažnih alarma.

6.3 Daljinska stanica u razdjelnicima ventilacije

Funkcije daljinskih stanica za nadzor i upravljanje ventilacijom tunela su:1. upravljanje motorima ventilatora;2. sekvenciranje reverziranja ventilatora;3. sigurnosne funkcije ventilacije na izvršnoj razini;4. provođenje automatskih algoritama rada ventilacije na izvršnoj razini;5. prihvat i obrada mjerenja tunelske atmosfere (koncentracije CO, faktora vidljivosti,

smjera i brzine strujanja zraka u tunelu);6. prihvat alarma hidrantskog sustava;7. prihvat alarma otvaranja vrata SOS niša i pješačkih prolaza.

6.4 Daljinska stanica vatrodojavne centrale

Tunel je opremljen s vatrodojavnim centralama koje signaliziraju mogući požar putem klasičnih automatskih javljača, ručnih javljača i temperaturno osjetljivog kabela čiji se princip rada zasniva na Rammanovu efektu u svjetlovodnom kabelu.

8

Funkcije daljinskih stanica za nadzor sustava vatrodojave su:1. prihvat i agregiranje signala sustava vatrodojave;2. prijenos signala vatrodojave u sustave rasvjete, ventilacije, video nadzora kao i

prometno-informacijski sustav.

7.0 KOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Komunikacijska mreža omogućuje povezivanje opreme sustava daljinskog upravljanja i nadzora u tunelima i kontrolnim centrima u jedinstvenu cjelinu.

Mehanizam prijenosa podataka je Ethernet (IEEE802.3 odnosno ISO/IEC 8802/3). Koristeći ovu vrstu prijenosa, svi priključeni čvorovi ostvaruju vezu putem TCP/IP protokola.

Čvorna mjesta glavne komunikacijske mreže su:1. daljinske stanice smještene u tunelskim nišama i trafo stanicama tunela;2. glavni PLC-ovi smješteni u kontrolnim prostorijama;3. SCADA računarski sustav smješten u kontrolnim prostorijama.4. Glavni dijelovi komunikacijskog sustava su:5. lokalne komunikacijske mreže tunela (LAN); 6. komunikacijska mreža dionice.

8.0 NADZOR I UPRAVLJANJE SUSTAVIMA U TUNELU

8.1 Nadzor i upravljanje sustavom rasvijete tunela

Sustav rasvjete tunela u pravilu obuhvaća slijedeće komponente:1. rasvjetna tijela;2. razdjelnike rasvjete;3. mjerne uređaje intenziteta vanjske rasvjete.

Sustav rasvjete tunela sastoji se od prilagodnih i centralnih zona tunela. U prilagodnoj zoni tunela predviđena su pet režima rasvjete, koja odgovaraju intenzitetu prirodne (vanjske) rasvjete.

9

U centralnoj zoni predviđena su dva režima rasvjete (dnevni i noćni). Signali pojedinog razdjelnika rasvjete obuhvaćaju:

uklopno stanje pojedinog stupnja rasvjete; signalizaciju mjesta upravljanja (lokalno ili daljinski); signal greške; signal razine vanjske rasvjete.

8.2 Nadzor i upravljanje sustavom ventilacije u tunelu

Sustav ventilacije tunela u pravilu obuhvaća slijedeće komponente:1. ventilatorske grupe s razdjelnicima;2. uređaje za mjerenje atmosfere u tunelu (koncentracije CO, vidljivosti i sl.).3. Signali sustava ventilacije obuhvaćaju:4. uklopno stanje ventilatora;5. signalizaciju mjesta upravljanja (lokalno ili daljinski);6. signal greške;7. koncentraciju štetnih plinova;8. stupanj vidljivosti;9. stanje mjernih uređaja (normalan rad/greška).

Način rada (ručno/automatski) sustava ventilacije određuje se unutar sustava daljinskog nadzora i upravljanja. U ručnom načinu rada nalozi dolaze od referenta u COKP-i, koji na temelju prikazanih mjerenja uključuje pojedinu grupu ventilatora, a u skladu sa situacijom i propisanim mjerama sigurnosti za odvijanje nesmetanog prometa u tunelu.

Razlikuju se dva načina automatskog rada: NORMALNI I POŽARNI NAČIN RADA. U normalnom režimu rada sustav daljinskog nadzora i upravljanja daje naloge za uključenje pojedinog stupnja ventilacije na temelju izmjerene koncentracije štetnih plinova i čestica.

Za automatski rad ventilacije potrebno je na prihvatljiv način pripremiti mjerenja, zbog sprječavanja učestalog uključivanja i isključivanja ventilatora.U uvjetima detekcije magle na jednom portalu smjer se odabire na način da ventilacija ne uvlači maglu u tunel. Ovdje se vrši i optimiranje rada pojedinih ventilatora (s obzirom na broj ciklusa uključivanja) kako bi se svi ventilatori koristili podjednako, kao i postupan start više ventilatorskih grupa u svrhu smanjenja strujnog opterećenja sustava za napajanje el. energijom.

U požarnom režimu u tunelu, sustav daljinskog upravljanja kontrolira ventilaciju prema posebnom režimu upravljanja, a u skladu s odgovarajućim projektiranim algoritmima.

Minimalna potrebna brzina strujanja zraka u tunelima Mala Kapela i Sveti Rok je 3,5 m/s da bi se dovela dovoljna količina svježeg zraka u cijev. U slučaju požara u tunelu, a na temelju

10

informacija s vatrodojavnog sustava, predviđen je požarni režim rada ventilatora kojim bi se odmah po izbijanju požara osigurala mogućnost uspostavljanja i održavanja brzine strujanja zraka u tunelu na približno 1,5 m/s. Na ovaj način osiguravaju se uvjeti stratifikacije dima.

8.3 Nadzor i upravljanje sustavom vatrodojave u tunelu

Sustav vatrodojave u pravilu sadrži: ručne javljače požara; automatske javljače požara; centralni vatrodojavni uređaj.

Ručni javljač požara s jednim mikro prekidačem: automatsko aktiviranje nakon razbijanja stakla mogućnost testiranja s test ključem samo ljepljive poruke na raznim jezicima dimenzije 120 mm x 84 mm x 31 mm

Slika 4. Ručni javljač požara

Karakteristike sustava sa senzorskim kabelom su: Potpuna neosjetljivost na :1. Elektromagnetske utjecaje2. Tlačne udare3. Brzinu strujanja zraka4. Vlažnost5. Vibracije6. Promjene temperature uslijed meteo uvjeta7. Visoka otpornost na:8. Agresivne kemikalije i ispušne plinove9. Mehaničke utjecaje10. Sol s ceste

11

11. Gomilanje prašine i nečistoća12. Zapljuskivanje vodom13. Redovno čišćenje tunela

Slika 5. Senzorski kabal

Svi signali sustava vatrodojave prihvaćeni opremom SDUN prenose se u centar daljinskog nadzora i upravljanja. Na razini tunela, signali vatrodojave koriste se za upravljanje ventilacijom, rasvjetom i prosljeđuju se prometnom sustavu kako bi se ostvarilo upravljanje promjenjivom prometnom signalizacijom. Upravljanje s obzirom na signale vatrodojave obuhvaća djelovanje na sustav ventilacije i rasvjete. U slučaju detekcije požara automatski se aktivira požarni režim rada ventilacije te požarni režim rada rasvjete. U požarnom režimu u tunelu, sustav daljinskog upravljanja kontrolira ventilaciju prema posebnom režimu upravljanja, a u skladu s odgovarajućim projektiranim algoritmima. Također, požarnom režimu u tunelu, sustav daljinskog upravljanja pojačava unutrašnju rasvjetu tunel, tačnije 2. Režim rada.

Slika 6. Vatrodojava tunela Mala Kapela

8.4 Nadzor i upravljanje sustavom videonadzora u tunelu

Zatvoreni sustav videonadzora u pravilu sadrži:1. kamere; pokretne kamere s motor zoom objektivom i fiksne kamere koje se dodatno

priključuju na uređaje za virtualnu detekciju vozila;2. opremu i kabele za prijenos video signala do kontrolnog centra;3. opremu u kontrolnom centru; uređaje za virtualnu detekciju vozila, video-matrični

sustav, monitore i sustav za snimanje video zapisa.

12

Signali zatvorenog sustava vatrodojave obuhvaćaju: alarme s uređaja za virtualnu detekciju vozila; alarme stanja opreme.

SDUN će aktivirati prikaz slike s pojedine kamere na alarmnom video monitoru u slučaju da u vidnom polju kamere nastupi neki od sljedećih događaja:

1. detektiran alarm s uređaja za virtualnu detekciju vozila (zastoj, pogrešan smjer itd.);2. detektiran alarm požara (ručni, automatski ili centralni vatrodojavni uređaji);3. otvorena vrata SOS niše u tunelu (i/ili vrata pješačkih prolaza u tunelu);4. detektiran alarm vidljivosti ili povećanja CO u tunelu.

8.5 Nadzor i upravljanje sustavom SOS niša

Sustav za nadzor prisutnosti ljudi u SOS niši. Prekidačem na vratima SOS niše signalizira se otvaranje vrata niše.

Ovaj signal koristi se za aktiviranje prikaza kamere na video matrici u COKP, te se prenosi sustavu za upravljanje promjenjivom prometnom signalizacijom.

Signali sustava obuhvaćaju:1. signal o prisutnosti ljudi u SOS niši;2. indikacija otvorenih vrata SOS niše vidljiva je na grafičkim prikazima SDUN-a u COKP-

ama.

Sustav daljinskog upravljanja tunelom prikazuje prisutnost ljudi u niši i prosljeđuje sustavu daljinskog upravljanja i nadzora, sustavu za upravljanje promjenjivom prometnom signalizacijom i video sustavu.

8.6 Nadzor i upravljanje sustava napajanja električnom energijom

Sustav napajanja el. energijom obuhvaća transformatorske stanice i uređajeza besprekidno napajanje (UPS).

Signali sustava napajanja obuhvaćaju: stanje sklopnih elemenata trafostanice; stanje UPS uređaja; mjerenja el. veličina (naponi, struje, faktor snage, potrošnja el. energije i sl.).

13

Centar za održavanje i kontrolu prometa ima na raspolaganju uvid u cjelokupan sustav napajanja el. energijom što omogućuje praćenje i optimiranje potrošnje el. energije kao i brzo lociranje kvarova.

Sustav daljinskog upravljanja tunelom prati stanje opskrbe električnom energijom te, u slučaju gubitka glavnog napajanja, poduzima mjere za sigurno odvijanje prometa u skladu s projektnim rješenjima pojedinih podsustava.

Slika 7. Shema elektroenergetskog sustava tunela Mala Kapela

9.0 SUSTAV OZVUČENJA U TUNELU

Sustav za ozvučenje u tunelu namijenjen je za davanje potrebnih informacija ili uputa korisnicima tunela koji su zaustavljeni u tunelu radi neke incidentne situacije.

Predviđeno je da se sustav za ozvučenje ugrađuje u svim tunelima duljim od 2000 m. Sustav ozvučenja koncipiran je tako da se sve dijelove tunela može ozvučiti dovoljno jako, a da pri tome razgovijetnost govora bude takva da informaciju ili upute referenata mogu čuti i korisnici koji nisu ugasili motor.

14

Oprema sustava za ozvučenje tunela sastoji se od opreme u COKP-u tunela i opreme u tunelu.

Slika 8. ITS u tunelima

Slika 9. ITS u tunelim (2)

15

10.0 ZAKLJUČAK

Sustav vođenja prometa definiran je stalnim i promjenljivim prometnim svjetlosnim znakovima, koji se izmjenjuju na osnovu nastalih tipičnih i atipičnih prometnih situacija u tunelu (vođenje prometa u slučaju tehničkog kvara vozila, požara na vozilu, prometne nezgode i općenito nepredviđenih zastoja prometa u tunelu). Takve situacije iziskuju određivanje posebno programiranog režima odvijanja i upravljanja prometom. Iz tih je razloga potrebno promet nadzirati, voditi i upravljati.Za tunele duže od 1000 m statistički podaci pokazuju da barem jedno vozilo u toku dana ostaje stajati iz bilo kojeg razloga (kvar u vozilu, pomanjkanje goriva i slično). U takvim slučajevima, potrebno je identificirati i uspostaviti privremeni režim prometa, koji odgovara nastaloj atipičnoj situaciji.Načelo "najveće hitnosti" u donošenju odluka i davanju informacija sudionicima u prometu. Takvom zahtjevu može udovoljiti samo informacijska tehnologija s primjenom daljinskog upravljanja.

Kontrola se odnosi na:

1. nadzor prometa;2. upravljanje prometom;3. telekomunikacije;4. aktiviranje alarma odnosno poziva u pomoć; 5. organizaciju žurnih službi pomoći u tunelu;6. koordinaciju sa žurnim službama;

interventno reguliranje prometa ljudstvom.

16

11.0 LITERATURA

www.google.ba Prezentacije doc. Dr. Danislav Drašković Prezentacije mr. Samed Ormanović Skripta , Inteligentni transportni sistemi

17