istraŽivanje vrijednosti i naČina koriŠtenja parka...
TRANSCRIPT
-
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
ISTRAŽIVANJE VRIJEDNOSTI I NAČINA KORIŠTENJA PARKA
MAKSIMIR
Ivana Vitasović Kosić1*, Branka Aničić2, Ognjen Čaldarović3
1,2Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1Zavod za poljoprivrednu botaniku, 2Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost 3Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju
-
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
“Kad vas izmuči teški rad, kad brige izmore duše vaše, tad pohitite ovamo gdje mirisavi zrak suši
znojno čelo- tu nađite mira, odmora i odaha svojim brigama” (Mudrinjak, 1994)
-
• Problem parka Maksimira je višeslojan, a cjelovit program njegove obnove koja bi bila u skladu s današnjim potrebama još ne postoji.
• Park se kroz povijest koristio na različite načine za: sportske, kulturne i pučke, povijesne i političke manifestacije (vrtne izložbe, lov i ribolov, sječu šume, u zdravstvene svrhe, kao masovna grobnica…..)
”Maksimir je bio vazda otmjen, aristokratski perivoj s predražesnim skrovitim paviljončićima i tajnovitim kolibicama”.(Antonija K. Cvijić, u “Jutarnjem listu”, 1923 god.)
• Gubitak identiteta parka Maksimira odvija se već dugi niz godina. Bitni uzroci takvoga stanja svakako su sve veći pad urbane kulture građana te partikularni i međusobno suprotstavljeni interesi njegovih 4 vlasnika / korisnika (grad, Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt), zbog čega je već 30-tih dvadesetog stoljeća prestao biti jedna cjelina.
RAZLOZI UGROŽENOSTI
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
• Grad je svojim ekstenzivnim širenjem uklopio Maksimir u svoje neprikladne i arhitekturom neprimjerene okvire.
• Nastale su zone velike ugroženosti Parka, to su površine koje će se dalje degradirati do konačnog odcjepljenja od cjeline.
• Park je izgubio na kvaliteti svojih sadržaja, također i na estetskim aspektima, a propadanjem nekadašnjih objekata i sadržaja u Parku, izgubljena je njegova edukacijska funkcija.
Da li je sadašnje stanje Parka dostatno za zadovoljavanje
društvenih potreba?
RAZLOZI UGROŽENOSTI
-
- svijest i želje direktnih korisnika Parka (posjetilaca i stanovnika rubnih zona)
- putem povijesne analize i valorizacije matrice sa današnjim stanjem, utvrditi nastale promijene kao i mogućnost njegove obnove.
CILJ ovog rada bio je utvrditi:
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
Zornberg-ova karta (1846.)
-
Istraživanje je provedeno 1999. i 2001. godine slijedećim metodama:
– pregled povijesnih analiza te valorizacija matrice– metoda opservacije - bilježenje frekvencije posjećenosti na
pojedinim mjestima u Parku (ožujak 2001)– inventarizacija postojećeg stanja (ožujak 2001)– anketa u dvije varijante na dvije grupe ispitanika: posjetitelji
i stanovnici rubnih zona Parka (ožujak 1999. godine)– intervju s predstavnicima pojedinih institucija vlasnika i
trenutnih korisnika Parka (Šumarski fakultet, Agronomski fakultet i Zoo – vrt). Pitanja anketnog upitnika i intervjua bila su unaprijed pripremljena i ciljana na problematiku. Njima su se željeli
utvrditi postojeći problemi te ispitati njihova moguća rješenja.
MATERIJAL I METODE RADA
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
Inventarizacija (2001.godine)• Zbog veličine Park je bio podijeljen na 9 zona, od kojih je svaka opisana zasebno sa svojim karakteristikama.
Opservacija• je provedena istovremeno s terenskim ispitivanjem stanovništva i
posjetitelja parka anketnim upitnikom (tijekom ožujka 1999.), na više mjesta unutar Parka, u dva vremenska termina (radni dan i vikend), a obuhvatila je raznolike aspekte kao npr:
–utvrđivanje frekvencije kretanja posjetitelja na određenim lokacijama,
–utvrđivanje najčešćih prostora okupljanja u Parku, –utvrđivanje moguće distinkcije između osnovnog motiva dolaska i mjesta na kojem se posjetitelji zadržavaju,
–utvrđivanje strukture posjetitelja s obzirom na starosnu dob i spol u ovisnosti s prostorom u kojem se u Parku zadržavaju ili okupljaju.
MATERIJAL I METODE RADA
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
Anketni upitnik • konceptualno je i sadržajno pripremljen
na osnovu podloga socioloških istraživanja (Dillman,1983).
• sastavljen iz 2 dijela:1. dio odnosio se na činjenice,mišljenja i stavove ispitanika,2. dio se odnosio na općepodatke o ispitanicima (spol,starost, zanimanje, stručna sprema i mjesto rođenja). Podaci su prikupljeni tijekom ožujka 1999.godine individualnim anketiranjem 200 ispitanika (100 stanovnika i 100 posjetitelja)
MATERIJAL I METODE RADA
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
REZULTATIPrikaz zona ugroženosti parka Maksimir
-
Maksimir “zarobljen” u gradu
-
Zone ugroženosti i izgubljene vrijednosti
• U Maksimiru su izgubljeni nekadašnji objekti, skulpture i staze, od ukupno 32 zabilježena objekta i skulpture, ostalo ih je samo 7 u izvornom obliku, 17 ih je trajno nestalo, 6 ih je izmijenjeno, a 2 su potpuno nova.
• Staze koje čine glavninu nekadašnjih “kružnih šetnji”, nažalost su izgubljene te bi ih trebalo obnoviti.
• Neke od današnjih glavnih staza su sasvim nove, i van povijesne matrice - glavnina ih se nalazi u sjeverozapadnom dijelu šume, kao pristup Parku iz rubnih naselja.
REZULTATI inventarizacija
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
Prikaz današnjeg omjera vegetacije u Maksimiru
Prikaz odnosa plohe i volumena te sedam glavnih vizurnih pravaca, prema Zornberg-u(1846)
-
REZULTATI anketnog ispitivanja
1715
17
28
20
3
1817
25
2020
00
5
10
15
20
25
30
stanovnici posjetitelji
svaki dan
2-3 puta tjedno
jednom tjedno
jedamputmjesečno2-3 putagodišnjeuopće ne idem
Usporedba učestalosti dolaska oba segmenta ispitanika u Park
44
1411 9 9 7 5 1
52
105 7
14
5 3 4
0%10%20%30%40%50%60%
stanovnici posjetiteljiGRAFIKON 2.
šetnja
posjet Zoo-vrtu
vožnja biciklom
susret s ljudima
šetnja psa
jogging
igra ( nogomet Isl.)pecanje, jahanje
Usporedba osnovnograzloga dolaska obasegmenta ispitanika u Park
-
REZULTATI anketnog ispitivanja
Usporedba sadržaja koji najviše privlače oba segmenta ispitanika
48%
32%29%
23%
15%
6% 5%3%
0
10
20
30
40
50
%
stanovnici
nedovoljna briga očistoći
zapuštenost
neopremljenost parkmobilijarom
nedovoljnaosvjetljenost
manjak ugostiteljskihsadržaja
slobodan ulaz psima
zagušenost šumskim
Nepogodnosti koje stanovnike najviše smetaju u Parku
39
1312118 7 6 4
40
1215
94 6
83
05
10152025303540
%
mir i tišina, čist zrak
mogućnost rekreacije
otvoreni prostori
jezera
vidikovci s pogledom
Zoo - vrt
štimung' atmosfera
osjećaj pov naslijeđa
stanovnici posjetitelji
-
REZULTATI anketnog ispitivanja
88
5646 44 43
20
0
20
40
60
80
100
%
posjetitelji
boravak nasvježem zrakumogućnostrekreacijeestetske kvalitete
blizina centragradadruženje
Zoo - vrt
Prednosti parka Maksimir prema mišljenju posjetitelja
3732
7 7 5 5 4 3
0
5
10
15
2025
30
35
40
%
posjetitelji
obnoviti po pov matrici Ivratiti mu stare sadržaje
potpuno urediti kako biprivukao što veći brojposjetitelja I turistapotpuno ga osuvremeniti
ne znam
zadovoljan sam sadašnjimstanjem
iskrčiti dio šume i povećatiotvorene površine
konzervirati ga
povećati ugostiteljskud
80
39 35
8 8
0
20
40
60
80
%
posjetitelji
proljeće
ljeto
jesen
zima
sva god doba
Na pitanje– “Po Vašem mišljenju park Maksimir treba…” posjetitelji su izabrali 2 mogućnosti.
-
REZULTATI
Pitanje: Najveći značaj parka Maksimir?
46 44
22 20
129 7 4
05
101520253035404550
%
stanovnici
sanitarne čvorove
vratiti pov.Arhitektonske elem.dječje igralište
jogging staze
športska igrališta
ugostiteljske objekte
popločane staze
moderne skulpture
6056
42
11
0
10
20
30
40
50
60
%
stanovnici
predstavlja plućagrada
je prostorrekreacije i odmora
je vrijedanspomenik prirodnei kulturne baštinepredstavljaedukativni prostor
Pitanje: Što bi po Vašem mišljenju u parku trebalo izgraditi?”
-
• Park Maksimir je povijesno značajan i priznat i izvan granica RH jer je u periodu svog nastanka bio prvi javni park u Europi.
• Danas je njegova povijesna osnova potpuno izgubljena i prostorno slabo prepoznatljiva.
• Nedovoljna svijest o vrijednosti Parka i odraz socijalnog stanja u društvu utjecali su na mogućnost izgradnje u nekim dijelovima Parka. Te zone ugrožavaju Park svojim odvajanjem, čime će se u potpunosti onemogućiti da Park bude opet cjelina u funkcionalnom smislu.
• Tome uvelike pridonose neujednačeni interesi vlasnika (korisnika institucija) prostora Parka.
• Sukob interesa raznih korisnika i donosioca odluka utječe na globalizaciju tog prostora; nekadašnji sadržaji i aktivnosti više ne postoje, a u Park se želi uvesti i izgraditi neprimjereni sadržaji i funkcije.
ZAKLJUČCI
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
• U percepcijskom i funkcionalnom smislu jepromijenjena uloga Parka. Park koji je nekad bio prostor društvenih događanja i mjesto za pokazivanje, danas se koristi za opuštanje od stresnog svakodnevnog života, te suživot sa prirodom uz mogućnost rekreacije.• S obzirom na način korištenja Parka, posjetitelji su se opredijelili u dvije skupine; jedni koji žele obnovu Parka po povijesnoj matrici i vraćanje starih sadržaja bez suvišnih novih zahvata, drugi koji se zalažu za njegovu modernizaciju, uvođenje novih sadržaja i povećanje broja ugostiteljskih objekata.• Stanovnici rubnog područja Parka manje posjećuju Park i smatraju ga manje atraktivnim nego posjetioci koji ciljano dolaze iz bližih ili daljih dijelova grada.• Osnivanje i djelovanje “Javne ustanove Maksimir”
pozitivno se odrazilo na obnovu Parka.
ZAKLJUČCI
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
• Park bi svakako trebao zadržati status zaštićenog spomenika kulturne i prirodne baštine, nepromijenjenih granica, veći dio povijesne matrice Parka Maksimir je prostorno i sadržajno moguće revitalizirati i restaurirati, ali su pritom potrebni čvršći stavovi do donošenja odluka o događanjima u Parku kao i znatno veća financijska izdvajanja za obnovu i održavanje.
• Naime, najveći je značaj Maksimira što je on povijesno vrijedan spomenik kulturne i prirodne baštine, ne samo Zagreba i Hrvatske već i značajan u Europskim razmjerima, stoga bi trebalo težiti da on bude što reprezentativniji.
ZAKLJUČCI
Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture 17. 04. 2011, Zagreb
-
Hvala na Vašoj pažnji!
Više informacija u: •Journal of Central European Agriculture
Vol 6 (2005) No 1
•Vitasović I. (2001). Istraživanje vrijednosti, razloga nastanka, načina korištenja te mogućnosti obnove parka Maksimir, Diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb.
Slide Number 1Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20