issn: 1846-3371 · 2016. 9. 2. · 1 tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini posebni...

1www.mirakul.hr

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2011. godini

posebni prilozi

intervjuDalibor Marijanovi}

Multimedija Karti~arstvo Transport i logistikaPoslovna klasa automobila

issn

: 184

6-33

71

prvi besplatni poslovni ~asopis - slavonija i baranja broj 37, godina V, prosinac 2010.

2 bizdirekt � prosinac 2010. 3www.mirakul.hr

Sadràj13 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini

Iako je nedavni slabi rast BDP-a osnaìo nadu u bolju budu- }nost, u o~ekivanju gospodarskog rasta treba sna`no raditi na promociji Hrvatske kao pouzdanog partnera te na razvoju kvalitetnog poduzetni~kog okruènja, klju~nog za oporavak oslabljenog hrvatskog gospodarstva.

30 Karti~arstvo

44 Transport i logistika 48 Poslovna klasa automobila

36 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Dalibor Marijanovi}, direktor BICRO-a

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Estonija

Intervju - Luka Samardìja - Kako me|u sli~nima biti druga~iji

Gastronomija - Tradicija i kvaliteta hrvatske gastronomije – ulaznica

u EU

Poslovni kalendar

28

60

66

5

6

10

24


Uvodnik

[tovani,

Jedna odli~na narodna poslovica kaè: „Gdje bra}a nisu bijesna, ni ku}a nije tijesna“. A na{a Hrvatska se ~ini tje{nja nego ikada. Kod nas su svi bijesni i svi misle samo na sebe. Sindikate ne zanima u kakvom je stanju dràva, oni se svojih prava ne èle odre}i. Njihovim ~lanovima nije lako, daleko od toga, ali nije ni mno-gim zaposlenima u privatnom sektoru pa moraju {utke trpjeti rezanje pla}a zbog krize i brojne preko-vremene sate. Poljoprivrednici tako|er smatraju da trebaju i dalje dobivati subvencije kao i prije, jer su to „zasluìli“. A pri tome nisu svjesni da su veliki sretni-ci {to uop}e i{ta dobivaju. Pa dobivamo li, na primjer, mi u medijima, ili u edukaciji, ili u informatici, ika-kve poticaje? A bavimo se vrlo va`nim djelatnostima za dru{tvo, jednako va`nim kao poljoprivreda. Ne sje- }am se da sam nedavno gledao {trajk informati~ara ili privatnih edukacijskih ku}a jer nisu dobili ni{ta od dràve.

I sad se kao {lag na kraju pojavilo par velebnih eko-nomista koji smatraju da je kuna prejaka i da ju treba ru{iti, kako bi se pomoglo izvoznicima. Slabljenjem kune njihovi proizvodi }e biti jeftiniji i oni }e mo}i vi{e prodati. Dodu{e, ve}ina hrvatskih gra|ana lo{ije }e ìvjeti jer }e im krediti drasti~no porasti, Hrvat-skoj }e se inozemni dug enormno pove}ati, inozem-ni priljev deviza od turista }e biti znatno manji jer }e sve biti jeftinije, ali to nije bitno, jer }e se izvoz pove- }ati! E pa mene prvo zanima koliko je izvoznika zaista racionaliziralo svoje tro{kove, maksimalno tehnolo{ki unaprijedilo proizvodnju, svoje pogone premjestilo u hrvatske krajeve gdje je radna snaga zna~ajno jeftinija i

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Kre{imir [imacIzvr{ni urednik Ante Veki}Suradnici Mihaela Bajkovac, dr. Ivo Belan, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a

Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, mr.sc. Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena

[timac, Marko [timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafi~ki urednik Ivan Ba{i}Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun DebakFotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

gdje su im komunalije puno niè? Koliko poljoprivred-nika koristi najnovije tehnologije i koliko ih se uop}e bavi podru~jem poljoprivrede koje je najprofitabilnije? Tu dolazimo do glavnog problema, nitko nije spreman na promjene! Svi bi nastavili ugodno poslovati kako im najvi{e odgovara, a da se drugi prema njima mi-jenjaju i potpomaù njihov komfor. Da se razumije-mo, ja sam a priori za razvoj poljoprivrede i smatram da je Hrvatska bogomdana zemlja i da imamo jo{ jako puno neiskori{tenog potencijala, a da ne govorim da }e hrana u budu}nosti biti samo sve skuplja, a kva-litetna zemlja sve rje|i resurs. O stavu da nam izvoz mora biti prioritet i da vrlo slabo iskori{tavamo prilike u na{em susjedstvu ve} sam nebrojeno puta pisao, i podràvam svu mogu}u pomo} dràve izvoznicima. Ali ne nau{trb ostalih hrvatskih dràvljana, ne nau{trb budu}nosti svih nas.

I zato je vrijeme da kona~no prestanemo razmi{ljati kako moèmo ne{to jeftinije proizvesti, ve} kako moèmo biti produktivniji, inovativniji i kreativniji. Kako moèmo koristiti prilike u na{em susjedstvu. Na koji na~in moèmo oplemeniti na{e proizvode i usluge. I prestati se ve} jednom poku{avati natjecati u cijeni s Kinom i Indijom, ve} se po~eti natjecati u produktiv-nosti i inovativnosti s Japanom, Njema~kom, Finskom, Norve{kom.... To su zemlje u kojima bih ja volio ìvje-ti, a ne u onima koje imaju najjeftiniju proizvodnju.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Osijek prvi grad sa 4G brzinama

Da Vip mreà po ni~emu ne zaostaje za svjetskim stan-dardima potvr|uje ~injenica da je Osijek prvi grad u kojem su daljnjom nadogradnjom sustava ve} dostupne 4G brzine od 42 Mbps, dok je u ovom trenutku ~ak 17 hrvatskih gradova pokriveno HSPA+ tehnologijom koja omogu}uje surfanje brzinom do 21 Mbit/s. U to su se uvjerili novinari na tradicionalnoj Vipnetovoj godi{njoj konferenciji za medije u Osijeku, 30. studenoga, gdje su demonstrirane spomenute brzine.Za kompaniju je 2010. bila godina puna inovacija budu}i da su po~etkom listopada prvi u Hrvatskoj i me|u prvima u svijetu predstavili tehnologiju HD zvuka dok su krajem listopada po~eli s testiranjem LTE tehnologije u postoje- }oj mreì. Sva ta ulaganja u mreù Vipnetu su se itekako isplatila, budu}i da je kvalitetu njihove mreè potvrdilo i nezavisno mjerenje njema~ke kompanije P3 Commu-nications dodijeliv{i im ~etiri certifikata u kategorijama glasovne komunikacije, prijenosa podataka i brzog sur-fanja Internetom.

Predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejkovi} na kon-ferenciji je uru~io donaciju u iznosu od 100.000 kuna dr.med. Milanu Bitunjcu, ravnatelju Op}e bolnice Sla-vonski Brod ‘dr. Josip Ben~evi}’. Brodska bolnica donaciju }e iskoristiti za nabavu acidobaznog analizatora krvi za odjel pedijatrije, ~ime }e se zna~ajno pomo}i tamo{njim mali{anima. Vipnetova tradicionalna ulaganja u regional-no zdravstvo s ovom donacijom dosegla su ukupno 5,2 milijuna kuna.

U Osijeku je, u sredi{tu Retfale, na adresi Strossmaye-rova 188, krajem studenoga otvorena prva maloprodajna prodavaonica proizvoda tvrtke Fami d.o.o. iz Rakitovice. Rije~ je o projektu FAMI Grupe “Borba za o~uvanje vla-stite robne marke”, kojim se planira otvaranje stotinjak prodavaonica i do 600 radnih mjesta u Hrvatskoj.Potvrdio je to i Mirko Falami}, predsjednik Uprave FAMI Grupe, otvaraju}i prvu od tri-~etiri trgovine koje se planiraju otvoriti u Osijeku. “Fami je ostvario cilj da na jednom mjestu kupac moè vidjeti i kupiti sve proizvode robne marke po izuzetno povoljnoj, proizvo|a~koj cijeni, uklju~uju}i PDV. To je ujedno kota~ koji zna~i pove}anje prodaje i proizvodnje, {to se odraàva na pove}anje broja zaposlenih u proizvodnji i trgovini. [to vi{e prodajemo izravnom kupcu u velikoj mreì, vi{e }e biti slobodnih radnih mjesta. Otvaranjem stotinjak prodavaonica diljem Hrvatske, u sljede}ih godinu dana, planiramo zaposliti 550 - 600 osoba”, najavljuje Falami}.

U subotu, 27. studenoga Rotary Club Osijek u restoranu Piro{ îzma u Suzi organizirao je 2. Baranjsko kolinje, prema starim provjerenim baranjskim receptima. Pedese-tak ~lanova kluba i njihovih gostiju s pripremom gotovo tone svinjskih polutki zapo~elo je nakon bogatog doru~ka. Uz tradicionalno mljevenje mesa za kobasice, pravile su

se ukusne krvavice, {vargle te svjeì ~varci. Kako bi bili sigurni da je sve pod kontrolom, ‘morali’ su konstantno ku{ati i degustirati sve pripravke, uz vrhunska baranjska vina kojim su gasili è| izazvanu ljutim kobasicama. S osje~kim tambura{ima nije bilo te{ko i zapjevati, budu}i da su svi bili zadovoljni obavljenim poslom i ukusnim rezultatima, tim vi{e {to je doga|aj bio humanitarnog karaktera te se sav profit od kotizacija i prodaje proizvoda donirao Rotary Clubu Osijek za njegove brojne humani-tarne projekte.

Zbog velikog interesa i brojnih mogu}nosti koje nude europski pretpristupni fondovi, tvrtka Mirakul je u proteklih mjesec i pol dana u zagreba~kom Hypo cen-tru odràla dva izvrsno posje}ena dvodnevna seminara

na kojima su mr.sc. Igor Medi} i Jean-Pierre Mari~i}, koji su dobili milijun eura iz projekta PHARE 2005, kroz vlastiti prakti~ni primjer polaznicima objasniti cjelokupni postupak: od osmi{ljavanja preko pripreme do prijave projekta za pretpristupni fond EU. Pisanje projekta kompliciran je i iscrpljuju}i proces koji zah-tijeva to~nost, preciznost i zadovoljavanje svih detalja. Iz tog razloga mnogi projekti bivaju odbijeni, bez ob-zira {to je projektna ideja bila dobra i potrebna. Vrijed-nost seminara upravo je u prezentiranju cjelokupnog postupka: od osmi{ljavanja preko pripreme, prijave i do provo|enja projekta koji se financiraju iz pretpri-stupnih fondova EU. Voditelji polaznicima stru~nim savjetima pomaù u razumijevanju projektnog po-stupka s aspekta institucije koja projekt prijavljuje, a naglasak seminara je na prakti~nim primjerima koji vrlo ~esto nisu napisani u uputama dostupnim prija-viteljima projekata. Pravilnim osmi{ljavanjem proje-kata – {to ~ini osnovu ovog seminara – uvelike }e se pove}ati vjerojatnost prolaska u selekcijskom procesu.

Predmetna radionica odràna 1. i 2. prosinca tre}a je po redu te predstavlja posljednju komponentu

Fami najavljuje do 600 novih radnih mjesta

Uspje{no Baranjsko kolinje s osje~kim Rotary Clubom

Brojne mogu}nosti u EU fondovima

7. Okvirni program za istraìvanje i tehnolo{ki razvoj (FP7) - financijsko upravljanje, pra}enje provedbe i izvje{tavanje


u ciklusu obuke gospodarstvenika, potpornih tije-la poduzetni{tvu, lokalne i regionalne samoupra-ve te akademske zajednice u sklopu projekta IPA prekograni~ne suradnje Ma|arska Hrvatska: CB Bu-siness marketing and FDI. Edukacijskom komponen-tom projekta u kojoj se objedinjuje djelovanje dvaju europskih programa, osigurava se usvajanje vje{tina i projektne osposobljenosti gospodarskih dionika pred-metne regije za sudjelovanje u me|unarodnim i in-terdisciplinarnim projektima u podru~ju ulaganja na sektoralnoj razini posredstvom FP7 programa. Projek-tna znanja i intelektualni kapital glavni su preduvjet da bi se ja~ala atraktivnost regije za privla~enje stra-nih investicija, koji su jedan od klju~nih parametara prema revitalizaciji gospodarstva, posebice u podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Op}i cilj projekta obuhva}a privla~enje i facilitiranje zajedni~kih direktnih stranih ulaganja u gospodarske zone koji bi za rezultat trebao imati pove}anje GDP-a i smanjenje nezaposlenosti u podru~ju prekograni~nog prostora koji obuhva}a hrvatsku i ma|arsku Baran-ju. Aktivnosti projekta uklju~uju poticanje poslovnog umreàvanja, transfera znanja i gospodarske razmjene posredstvom zajedni~kih doga|anja, edukacijskih akti-vnosti i promid`be ulaga~kih mogu}nosti u obje regije kroz izradu studija izvedivosti i marketin{kih planova za izravna strana ulaganja.

Do sada je u edukacijskim aktivnostima projekta su-djelovalo oko 60 predstavnika svih relevantnih insti-tucija na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, a koji uklju~uju Regionalnu razvojnu agenciju, Agencija za razvoj, Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehni~ki fakultet u Osijeku, Tera Tehnopolis, Centar za poduzetni{tvo Osijek, BIOS, Klaster poljomehanizacije d.o.o., predstavnike gospodarskih zona i sve ve}i udio predstavnika tvrtaka s podru~ja ùpanije.

„Konferencija po mjeri malih poduzetnika“ mo-gao bi tako|er biti naslov 2. Poslovnog salona koji je 2. prosinca odràn u Zagrebu. Iskusni predava~i i predava~ice dotakli su se tema od vitalnog interesa za poduzetnike – razumijevanje klijenata, problemi s naplatom, upravljanje konfliktima, razli~ite prodajne strategije i alati, te konkurentnost povjerenja. Iskust-vo uspje{ne poduzetnice Elvire Mlivi} Bude{ iz Filak-sa o tome {to kupci èle te {to se mijenja u njihovom pona{anju u doba krize rezultiralo je nizom korisnih savjeta, uklju~uju}i i „srda~nost kao robu“. Sredi{nja tema ovog Poslovnog salona, naplata u Hrvatskoj, ot-vorena je predstavljanjem rezultata istraìvanja o pro-blemima u naplati koje je provela tvrtka PROAGO na uzorku od preko 200 managera. Iako su o~ekivani lo{i rezultati, podatci da je 76% ispitanika priznalo da ima problema s naplatom, 57% je produìlo rok pla}anja, a ~ak 32% uspijeva naplatiti tek u 150 i vi{e dana – prih-va}eni su s nevjericom. Prosje~an broj dana naplate je 86. Nadalje, u prilog postoje}em pesimizmu svjedo~ili su rezultati odgovora na pitanje o (ne)prolaznosti kri-ze: vi{e od 16% hrvatskih ispitanika smatra da „kriza u Hrvatskoj ne}e nikada pro}i“, a 40% takvih odgovo-ra dolazi iz medijskih, marketin{kih i PR redova!Odli~no izlaganje Ljubomira Jovanovi}a iz Educa mixa o kontrolingu i potrebi definiranja pametnih, a ne spektakularnih ciljeva, rezultiralo je vrlo konkretnim preporukama kako upravljati potraìvanjima, shvatiti vremensku vrijednost novca te kako se baviti korije-nom problema (a ne njegovim posljedicama). Konfe-rencija je ostvarila svoje ciljeve: ponudila je mno{tvo aktualnih tema, ostvarila interaktivnost izme|u izlaga~a i sudionika te dala korisne odgovore, prepo-ruke i savjete.

U Gudovcu pored Bjelovara 19. studenoga otvorena je svinjogojska farma obitelji Rakni}, sedma kooperant-ska svinjogojska farma Belja. U zadnjih mjesec dana Belje je sa svojim kooperantima otvorilo tri nove svi-njogojske farme na podru~ju sredi{nje Hrvatske ~ime se ukupan broj novootvorenih kooperantskih farmi svinja popeo na sedam. Otvorenje suvremene far-me Rakni}, koja svojom opremljeno{}u zadovoljava najvi{e svjetske standarde, potvrda je nastavka ulagan-ja Belja i Agrokora u poljoprivredu, posebno svinjogoj-sku proizvodnju. Farma Rakni} podignuta je na vlastitim povr{inama, a njena ukupna vrijednost je 5,5 milijuna kuna. Projekt je realiziran kroz operativni program razvitka svinjo-gojske proizvodnje Ministarstva poljoprivrede, ribarst-va i ruralnog razvoja te uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Belja koje osigurava tovnu prasad, kvalitetnu sto~nu hranu, edukaciju, stru~nu podr{ku i naravno, trì{te. Farma se prostire na povr{ini od 1240m2 s ukupnim kapacitetom tovili{ta od 1.400 to-vljenika u turnusu. Kako je istaknuo prilikom otvo- renja gospodin Goran Pajni}, predsjednik Upra-ve Belja: „Otvorenjem sedme po redu kooperantske svinjogojske farme Belje potvr|uje status najve}eg hrvatskog proizvo|a~a svinjogojskog mesa vrhunske

kvalitete. Zapo~eti investicijski ciklus }e se nastaviti kroz izgradnje novih kooperantskih farmi za koje po-stoji zna~ajan interes.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ri-barstva i ruralnog razvoja. 11. i 12. studenoga u Osi-jeku je u hotelu „Mursa“ odràno VI. Savjetovanje uzgajiva~a goveda, u organizira Hrvatske poljoprivred-ne agencije i Sredi{njeg uzgajiva~kog saveza goveda (HUSIM i SUHUH). Cilj odràvanja savjetovanja bio je nizom stru~nih predavanja uzgajiva~ima goveda ukazati na nova saznanja iz podru~ja drànja, zdra-vstvenog stanja u stadima, hranidbe mlije~nih krava, proizvodnje i kvalitete sto~arskih proizvoda, mesnog govedarstva, te proizvodnje mlijeka u uvjetima po-ljoprivredne politike EU. Savjetovanje je bilo savje-todavnog i edukativnog karaktera, sredi{nje mjesto druènja i razmjene iskustava, na kojemu uzgajiva~i goveda rje{enje svojih problema i odgovore na pitanja mogu dobiti od vode}ih stru~njaka iz podru~ja gove-darstva. Kao gosti predava~i, uz doma}e stru~njake s Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, predavanja su odràli stru~njaci iz Slovenije i Ma|arske.

VI. Savjetovanje uzgajiva~a goveda u Republici Hrvatskoj

Otvorena sedma kooperantska farma Belja

BIZ vijesti BIZ vijesti

Odràn 2. Poslovni Salon 2010 - UZLET


Svaki poduzetnik mora biti kreativan da bi opstao i uspio

Va`nost strate{kog razmi{ljanja i pravovremenog planiranja za Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO pokazala se dobitnom kombinacijom uspje{nog djelovanja od njegova osnutka. Nedavno je BICRO tako|er temeljem Uredbe Vlade RH pro-mijenio pravni oblik u onaj optimalan za provo|enje programa i projekata u okviru EU fondova, te sada

predstavlja posredni~ko tijelo u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. O sloènom djelovanju ove, od nedavno, agencije, razgovarali smo s direktorom BICRO-a, Daliborom Marijanovi}em.

Diplomirali ste 1996. godine na Matemati~kom odsjeku Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, a dio ste svoje karijere ostvari-li u SAD-u u razdoblju od 1999. do povratka u Hrvat-sku, 2003. godine. [to Vam je donijelo inozemno usavr{avanje?U SAD-u sam nastavio posao koji sam po~eo u Bro-domerkuru d.d., a to je razvoj aplikacija u korporati-vnom okruènju. S obzirom na to da sam pro{ao put od programera do arhitekta u IT sektoru, nau~io sam da dolazak novog proizvoda na trì{te dijelim u tri faze: idejna, koja je kreativna i uvijek izazovna, druga je faza implementacije, odnosno pravog razvoja koja traì upornost i efikasnost te tre}a faza odràvanja i prodaje. Tu su bitne karakteristike odnos s ljudima, razumijevanje potreba i traènje rje{enja. Ukupno gle-daju}i, stekao sam poslovno-tehnolo{ke vje{tine koje danas prepoznajem u projektima koje BICRO financira kroz programe.

Od 2007. godine na ~elu ste Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, osnovanog od Vlade RH 1998. go-dine, sa svrhom razvoja i unapre|enja inovacijskoga i tehnologijskog sustava. Kada pogledate unatrag, je li se mogao predvidjeti razvojni put BICRO-a kakav je danas?BICRO danas rezultat je vrijednih ljudi u BICRO-u od samog po~etka, ali i ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te stru~njaka, znanstvenika iz Tehnologijskog vije}a. Razvojni se put mijenjao, kao i sama spoznaja o inovativnim procesima koje smo preuzimali iz drugih zemalja poput Izraela i Finske. Mislim da je na{a najve}a vrijednost {to smo uvijek vjerovali u kvalitetu hrvatskih stru~njaka i poku{ali kreirati programe koji }e tu kvalitetu prenijeti u go-spodarstvo. Druga na{a odlika je spremnost mijenjanja nas, ali i okruènja koje je potrebno da inovacija bude efikasna. Iz tog gledi{ta, te{ko je mo`da bilo predvi-

Razvoj inovacijskog i tehnologijskog sustava kompleksan je posao koji zahtijeva stru~nost, dobru procjenu i oslu{kivanje aktualnog trì{ta. Me|u brojnim potencijalima Hrvatske, i na ovom se podru~ju puno toga moè napraviti, dakako, uz stru~nost, visoku profesionalnost i predanost pri provedbi.

djeti dana{nji status na samim po~etcima, ali sa si-gurno{}u vam mogu re}i da je dana{nji BICRO plod strate{kih razmi{ljanja od prije osam godina, kao i to da BICRO ve} danas ima jasne programe koje }emo provoditi 2013. godine te vam mogu obe}ati da }emo za godinu dana raditi na programiranju novih poticaja za istraìvanje i razvoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Jedan od zna~ajnih projekata BICRO-a bio je pro-gram pokrenut 2006. godine naziva “Poticanje poduzetni{tva utemeljenog na inovacijama i novim te-hnologijama”, koji sa~injavaju potprogrami: RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO. [to je sve obuhva}ala provedba ovih programa i koliko ste njom zadovoljni?Provedba navedenih programa zahtijeva iskustvo, vi-soku profesionalnost i predanost svih uklju~enih u provedbu, kako bi se odabrali najkvalitetniji projekti i financirala ona poduze}a ~ija }e vrijednost biti prepoz-nata na trì{tu, kako od strane kupaca/korisnika, tako i od strane investitora. Projekti koje poti~emo imaju po-trebnu inovacijsku komponentu (ve}u dodanu vrijed-nost) i trì{ni potencijal, a njihova je snaga u ravnoteì izme|u tehnolo{ke i ekonomske komponente, koja ~ini idealan poslovni poduhvat. BICRO je dosad s preko 180 milijuna kuna financirao preko 150 poduzetnika kroz razli~ite programe koje provodi. Jako sam zado-voljan svim programima, osim s programom VEN-CRO, gdje nismo uspjeli napraviti prvi fond rizi~nog kapitala u RH. Tvrtka koja je bila odabrana na javnom natje~aju nije uspjela prikupiti sredstva iz privatnih izvora. Vrijeme koje su imali na raspolaganju za priku-pljanje sredstava bilo je relativno kratko i neposredno prije same financijske krize. Zbog toga s nestrpljenjem o~ekujemo Fondove za gospodarsku suradnju koji bi mogli popuniti rupu u financiranju inovativnih tvrta-ka koje nemaju imovinu u svojim bilancama. Tijekom svibnja ove godine pokrenut je novi BICRO program kao dio akcijskog plana za gospodarski opo-ravak Vlade RH, Program provjere inovativnog kon-cepta - PoC (engl. Proof of Concept), koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka. Program je pokrenut u suradnji sa sljede}im partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveu~ili{ta u Zagre-bu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveu~ili{ta u Rijeci – SteP Ri, Tehnolo{kim parkom Vara`din, Tehnolo{ko-inovacijskim centrom Me|imurje u okvi-ru Regionalne razvojne agencije Me|imurje – REDEA i TERA Tehnopolisom iz Osijeka. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehni~ke karakteri-stike i komercijalni potencijal rezultata istraìvanja ~ime }e se premostiti jaz izme|u istraìvanja i razvoja te trì{ta. Program pruà potporu u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio dalji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Istovremeno program podiè spremnost hrvatskih poduzetnika da

formuliraju svoje ideje u projekte, da ih prezentiraju drugima i na taj se na~in pripremaju za strukturne fondove.

BICRO je partner najzna~ajnije europske potporne mreè, Enterprise Europe Network (EEN) u kojoj ima glavnu ulogu vezano uz transfer tehnologije i inovaci-ja. Kakav je poloàj poduzetnika-inovatora u odnosu na ostale poduzetnike? U kojoj im je mjeri lak{e ili teè, i u ~emu?Svaki poduzetnik mora biti kreativan da bi uspio ili opstao na trì{tu, samim time ne bih na taj na~in pravio razliku izme|u poduzetnika. Me|utim, ovdje moram istaknuti da je poduzetnicima koji proizvode teè jer su korak dalje od trì{ta. Njima svakako treba pomo}i jer rizik razvoja proizvoda ili usluge postoji i on se treba podijeliti izme|u poduzetnika i dràve.

Kako izgleda put od poduzetni~ke ideje do gotovog trì{nog proizvoda?Put od ideje do proizvoda na trì{tu je kompleksan, dug i neizvjestan. Analize su pokazale da je u ICT sekto-ru potrebno od pet do sedam godina da ideja zavr{i u obliku proizvoda, dok isti proces u bio-znanostima tra-je od osam do dvanaest godina. To razdoblje pokriva istraìvanje, razvoj i komercijalizaciju. Svaki proces je jednako bitan i traì adekvatnu infrastrukturnu i fi-nancijsku podr{ku. Tako, primjerice, u bio-znanostima potreban je istraìva~ko-razvojni laboratorij u razdo-blju istraìvanja, poluindustrijski pogon u razvojnoj fazi, odnosno proizvodni pogon u fazi komercijaliza-cije. Da bi se financirala, poduzetni~ka ideja treba se formulirati u poslovni plan. Poslovni plan procjenju-ju investitori te u slu~aju pozitivne ocjene pristupaju financiranju. Sa strane BICRO-a mi nudimo manja bespovratna sredstva (od 35 do 350 tisu}a kuna kroz progam POC) u po~etku, koja rezultiraju napu{tanju ideje ili daljim razvojem (program RAZUM, IRCRO ili EUREKA). U tom trenutku sredstva postaju uvjetni kredit. U kona~nici poduzetnik u komercijalizaciju ula-zi s rizi~nim kapitalom (dokapitalizacija) ili kreditom HBOR-a uz pomo} jamstvenog fonda od HAMAG-a.

Na koji na~in Investicijski odbor odabire i prepoznaje inovativne projekte koje vrijedi financirati i poduprije-ti?Investicijski odbor zadnji je korak prema financiranju projekata unutar procedura BICRO-a koji ima ulogu kontrolirati rad BICRO stru~njaka, a gledaju i na in-vesticiju iz pozicije njene provedbe unutar RH. Prije dolaska na Investicijski odbor natjecatelj mora dobiti pozitivno mi{ljenje od vanjskog stru~njaka u podru~ju tehnolo{ko-poslovne procjene te pozitivno mi{ljenje od BICRO financijskog analiti~ara u odnosu na predloène financijske podatke. U prepoznavanju ino-vativnih projekata oslanjamo se na iskustvo BICRO zaposlenika uz pomo} vanjskih stru~njaka.

Razgovarao: Kre{imir [imac

BICRO danas rezultat je vrijednih ljudi u BICRO-u od samog po~etka, ali i ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te stru~njaka, znanstvenika iz Tehno-logijskog vije}a.

Dalibor Marijanovi}, direktor BICRO-a

Intervju mjesecaIntervju mjeseca


Hrvatsko gospodarstvo u 2011. godiniIako je nedavni slabi rast BDP-a osnaìo nadu u bolju budu}nost, u o~ekivanju gospodarskog rasta treba sna`no raditi na promociji Hrvatske kao pouzdanog partnera te na razvoju kvali-tetnog poduzetni~kog okruènja, klju~nog za oporavak oslabljenog hrvatskog gospodarstva.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Intervju mjeseca

Koliko je u Hrvatskoj razvijena svijest o za{titi inte-lektualnog vlasni{tva? O tome se stalno progovara, no koliko se ta za{tita prakti~no provodi?Veliki pomaci napravljeni su od kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta provelo CARDS project 2006. godine. Vi morate znati da prije toga nisu po-stojali nikakvi poticaji za pronalaza~e u na{im znanst-venim organizacijama. Nakon navedenog projekta i provedbom Programa Hrvatskog tehnologijskog razvitka u suradnji sa Svjetskom bankom Sveu~ili{te u Zagrebu, Institut Ru|er Bo{kovi} i Sveu~ili{te u Rijeci napravili su najve}e pomake u provedbi za{tite intelektualnog vlasni{tva.

Priprema Hrvatske za europsko jedinstveno trì{te zahtjevan je posao. Krajem studenoga odràna je i konferencija o internacionalizaciji poslovanja. Kakvu ulogu u tome obavlja BICRO?Konferenciju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i BICRO u okviru Europske poduzetni~ke mreè Hrvatske. Poticanje internacionalizacije poduzetni{tva nedjeljivo je od procesa ulaganja u znanost, istraìvanje i razvoj. Republika Hrvatska kroz BICRO je u podru~ju istraìvanja i razvoja spremna provoditi strukturne fondove ve} sada.

Prije pet godina krenuli smo u reforme u ovom podru~ju, dobili smo sve potrebne dozvole, konstantno radimo na edukaciji ljudi, promijenili smo stav o inte-lektualnom vlasni{tvu u javnim znanstvenim organi-zacijama, stvorili smo mreù poslovnih, tehnolo{kih i financijskih stru~njaka. BICRO je s preko 180 milijuna kuna financirao preko 150 poduzetnika kroz razli~ite programe koje provodi. Putem tih programa BICRO podiè svijest o kreiranju projekta iz ideje, kreiranju proizvoda iz projekta te podizanju tvrtke na osnovu proizvoda.

Koji su modeli uklju~ivanja u me|unarodne projekte dostupni hrvatskim tvrtkama?Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske povjerilo je BICRO-u operativno provo|enje EUREKA programa za Hrvatsku, koje izme|u osta-log uklju~uje ugovaranje i financiranje projekata. EU-REKA pomaè izgradnji me|unarodnog partnerstva u cilju ja~anja europske konkurentnosti. O~ekivani rezultati projekata su novi proizvodi ili usluge koji promi~u napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na trì{tu. Od kada je BICRO preuzeo ulogu nacio-nalnog ureda za EUREKA program, uloèno je preko 439 tisu}a eura u projekte koji su rezultat suradnje s partnerima iz Izraela i Slovenije. Tijekom ovog mje-seca planirano je i potpisivanje dva ugovora u visini od preko 295 tisu}a eura za projekte u kojima su uz hrvatske partnere uklju~eni i partneri iz Austrije i Slovenije. BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetni~koj mreì Hrvatske (EEN - Enterprise Eu-

rope Network, koja pruà potporu malim i srednjim tvrtkama u pronalaènju puta ka jedinstvenom trì{tu Europske zajednice, pristupu informacijama i usluga-ma te transferu tehnologije, znanja i inovacija.

Koliko je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta u mogu}nosti financijski pratiti BICRO, budu}i da ste pod njihovim okriljem?Jo{ u listopadu 2002. godine Ministarstvo je zapo~elo pripremu sveobuhvatnog tehnologijskog programa koji se nastavljao na ranije napore i uspjehe, a odredio je prioritete potreba gospodarstva na sustavan na~in. Taj rad, podràn Projektom tehni~ke pomo}i Svjetske banke za institucionalni razvoj i regulatornu reformu (TAL-2), rezultirao je Programom Hrvatskog tehnolo-gijskog razvitka (Science & Technology Project- STP). Moè se re}i da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta u zadnjih osam godina investiralo u ove pro-cese preko 300 milijuna kuna. Istovremeno smo osi-gurali oko milijardu kuna u prvim godinama ulaska u Europsku zajednicu kroz operativni program Konku- rentnost i inovacije koji se vodi unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva (MINGORP). U ovom trenutku potrebno je napraviti iskorak gdje bi dio tereta zavr{nih priprema za ulazak u EU preuzeo MINGORP tako da se dosada{nji uloèni napori i in-vesticija ne dovedu u pitanje. Na{a procjena je da nam je potrebno oko 100 milijuna kuna u narednih godinu i pol.

BICRO je nedavno promijenio ime u Poslovno-inovaci-jsku agenciju. Kakve promjene u poslovanju moèmo o~ekivati?BICRO je temeljem Uredbe Vlade RH promijenio pravni oblik u onaj optimalan za provo|enje pro-grama i projekata u okviru EU fondova, tako da vi{e nije trgova~ko dru{tvo, ve} je postao javna ustano-va. Agencija BICRO }e se, kao i do sada Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, financirati iz dràvnog prora~una, ali }e se mo}i financirati i iz fon-dova Europske unije, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Danom upisa Agencije u sudski registar, na Agenciju }e se prenijeti poslovi provedbe programa iz djelokruga trgova~kog dru{tva BICRO d.o.o., koji se financiraju iz dràvnog prora~una, kao i komplet-na dokumentacija, oprema, imovina, financijska prava i obveze. Agencija }e preuzeti i dosada zaposlenih 27 djelatnika.

[to se ti~e pitanja glede promjena u poslovanju BI-CRO-a, dosada{nje aktivnosti vezane uz provo|enje programa dràvnih poticaja za poduzetni{tvo uteme-ljenog na inovacijama i novim tehnologijama, dakle svih BICRO programa, }e se nastaviti istim, ~ak i ve}im intenzitetom sukladno mogu}nostima. Drugim rije~ima, o~ekuje se vi{e posla za nas, {to mi, naravno, s rado{}u prihva}amo. ■

BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetni~koj mreì

Hrvatske (EEN - Enter-prise Europe Network,

koja pruà potporu ma-lim i srednjim tvrtkama u pronalaènju puta ka

jedinstvenom trì{tu Europske zajednice


Tema brojaTema broja

Tijekom idu}e godine nastavit }e se razdoblje opo-ravka financijskog sektora na globalnoj razini, no uz brojne rizike i pote{ko}e. Naime, jo{ je uvijek puno makroekonomskih rizika, poput primjerice du`ni~ke krize u Europi, koje mogu imati zna~ajne poslje-dice na banke diljem svijeta. Tako|er, na trì{tima su prisutne i dalje brojne tenzije, poput primjerice „valutnog rata“ {to dovodi i do ve}ih neizvjesnosti u poslovanju banaka, mi{ljenja je Pierre Boursot, predsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke d.d.

Spor i teàk oporavak doma}eg gospodarstva sna`no }e utjecati i na poslovanje banaka. Naime, uzimaju- }i u obzir da nije realno o~ekivati oporavak zaposle-nosti na doma}em trì{tu rada prije druge polovice 2012. godine te relativno visoku zaduènost ku}an- stava, izgledno je da }e gra|ani prije biti skloniji razduìvanju nego li pove}anjem svoje zaduènosti. Kada govorimo o poduze}ima, o~ekuju da tijekom idu}e godine ponovno najzna~ajniji rast kreditne aktivnosti zabiljeè u segmentu poslovanja s pravnim osobama, kaè Boursot. Ipak, intenzitet rasta u ovom segmentu ovisit }e uvelike i o najavljenim promje-nama u modelima financiranja A i B preko HBOR-a. Idu}e godine bi mogli zabiljeìti pove}anje kredita za investicije i to prvenstveno kod privatnog sektora.

Nakon svjetske financijske krize koja je izazvala zna~ajne gubitke u vode}im bankama razvijenog di-jela svijeta i sanacije njihovog poslovanja na ra~un tamo{njih poreznih obveznika, u 2011. godinu ban-ke na globalnoj razini ulaze sa stabiliziranim poslo-vanjem. Prema mi{ljenju predsjednika Uprave Raif-feisenbank Austria d.d. Zdenka Adrovi}a, u rijetkim iznimkama poput Irske banke jo{ uvijek trpe gubitke na imovini zbog izloènosti hipotekarnim kreditima. Nakon stabilizacije poslovanja regulatori bankama spremaju nove namete preko kojih bi izgradili fon-dove za o~uvanje stabilnosti bankovnog sustava u slu~aju ponavljanja financijske krize. Hrvatske ban-ke pro{le su kroz svjetsku financijsku krizu i rece-siju hrvatskog gospodarstva bez gubitaka, te bi i u narednoj godini trebale ostvariti pozitivan rezultat poslovanja.

Da }e u sljede}oj godini doma}a potra`nja i dalje sta-gnirati uslijed rasta nezaposlenosti, pada raspoloìvog dohotka, sporog oporavka industrijske proizvodnje, zaostajanja izvoza i rastu}eg tro{ka kapitala radi fi-skalnih rizika, mi{ljenja je Markusa Ferstl, predsjed-nika Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. -Inflaciju generalno vidimo niskom, uz anticipiranje uzlaznih rizika zbog globalnog porasta cijena roba te dugo odga|anog povi{enja administrativno odre|enih cije-

na. Pored pada potra`nje, ne treba o~ekivati niti neke nove zna~ajne likvidnsone injekcije HNB-a posredst-vom kojih bi zna~ajno oìvjela kreditna aktivnost. Novi business zasnovan na kvalitetnijem upravljanju rizicima preduvjet je daljnjeg pove}anja profitabil-nosti banaka-pogotovo u svjetlu daljnjeg rasta lo{ih plasmana. Na svjetskoj razni, koordinirana o{trija re-gulacija, po~etak implementacije Basela III s reperku-sijom na ja~anje kapitalne baze te rje{avanje fiskalnih rizika {irom euro zone klju~ne su odrednice poslo-vanja banaka u 2011. godini – kaè Ferstl.

Energetske politike bit }e sve vi{e fokusirane na pove}anje sigurnosti opskrbe naftom i naftnim de-rivatima kroz realizaciju projekata novih dobav-nih pravaca nafte i naftnih derivata te formiranje dràvnih obveznih zaliha. Kako kaè Ante Markov, predsjednik Uprave, za poslovanje JANAF-a u sljede- }oj godini va`na }e biti brzina kojom }e se provoditi procesi modernizacije rafinerija i daljnje liberalizacije trì{ta nafte, kako u Hrvatskoj tako i u regiji.

-U 2011. o~ekujemo blagi oporavak trì{ta, iako nas ne ~eka ni lagana ni ugodna poslovna godina. Finan-cijska kriza je neminovno oborila gospodarski rast, a recesija izazvala pad potra`nje za osiguranjima. Po-red toga investicijski portfelji osiguranja i dalje su izloèni svim rizicima svojstvenim trì{tima kapitala. Dobro je {to struktura imovine osiguravatelja ipak pokazuje trendove smanjenja izloènosti rizicima, {to zna~i da smo na vrijeme reagirali na krizu. Promjene koje su napravljene u portfeljima utjecali su na pove- }anje prihoda od ulaganja, smanjenju tro{kova i gu-bitaka od ulaganja te na pove}anje prinosa u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Vjerujem da }e se ta-kav trend nastaviti – mi{ljenja je Zdravko Zrinu{i}, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.

Farmaceutska industrija po svojoj prirodi propulzivna je i adaptibilna, te se, brè no ijedna druga industri-jska grana, prilago|ava uvjetima na trì{tu. I sljede- }a }e godina, prema sada{njim pokazateljima, biti obiljeèna daljnjim pove}anjem globalizacije unutar industrije, promjenom strukture konkurencije koja }e se jo{ vi{e zao{triti uz konsolidaciju i koncentraci-ju. -Na hrvatskom farmaceutskom trì{tu o~ekujemo stagnaciju, uz nastavak zapo~etih reformi zdravst-venog sustava, nastavak provo|enja mjera {tednje u segmentu lijekova na recept te daljnju primjenu kvota za skupe lijekove. U segmentu OTC lijekova potro{nja }e ovisiti o kupovnoj mo}i stanovni{tva te utjecaju sezone gripe i prehlade - smatra Matko Bolan~a, predsjednik Uprave Plive.

-Iako je hrvatsko gospodarstvo bilo suo~eno s padom BDP-a ve} drugu godinu zaredom, u 2011. godini o~ekujem nastavak oporavka kompanija od te{kih

Poznato je da medijske trì{ne trendove odre|uju faktori kao {to su, prije svega, op- }i tehnolo{ki razvoj, eksponencijalan razvoj IT tehnologija, specijalizacija, mije{anje i ispreplitanje vlasni~kih struktura i dr. -S aspekta na{e struke, tj. trì{nih komunikaci-ja, u epicentru zbivanja su megatrendovski procesi vezani za promjene u ambijentu i kulturi potro{nje te sferi percepcije potro{a~a u odnosu na ponu|enu komunika-ciju. Potro{a~ s velikim JA o~ekuje i bira {to neposredniju, posesivniju, direktniju i interaktivniju ulogu u samom procesu komuniciranja. Tehnolo{ki razvoj medija, od-nosno medijskih platformi, predvi|a da }emo vrlo brzo biti sami svoji izbornici i urednici medijskog sadràja koji je ve} sada vi{eizboran. U kona~nici }e se i sami medijski receptori najvjerojatnije svesti na jedan ure|aj. Neki prognoziraju da je to lap-top, a neki da je da je rije~ o - mobilnom telefonu. Proces digitalizacije i time drugih inovativnih rje{enja je i vi{e nego eksplozivan i time sve teè saglediv. Po-gledajmo koliko ve} postoji novih specijaliziranih televizijskih kanala, print izdanja i radiopostaja, odnosno njihovih mreà, web portala - op}enito tradicionalnih (on-line) i modernih (off-line) medija. A gdje su tu i druge nove alternativne medijske platforme i komunikacije koje nas prate kao sjena u svakodnevnom ìvotu. U takvoj kulturolo{koj sferi mogu}nosti vi{e izbora mediji, odnosno medijski stratezi zaista imaju vra`jeg posla da kreiraju poèljnu sadràjnu platformu te trajno odràvaju i oja~avaju svoj prepoznatljivi trì{ni identitet – kaè Ivica Vidovi}, predsjednik Uprave tvrtke McCann Erickson. Uza sve navedeno u zoni ekonomske krize (kupovne mo- }i) dolazi sve vi{e do alokacije medijskih budèta brandova s masmedija na nove selektivne komunikacijske koridore i kanale, kako bi se brandovi {to vi{e pribliìli, odnosno zavukli pod koù individualnom potro{a~u.

Digitel Medijski Servisi tijekom 2011. o~ekuju nastavak aktualnih trendova i u svijetu i u Hrvatskoj. Na svjetskoj razini (osobito u razvijenim zemljama) to zna~i lagani porast ukupne medijske investicije. Prema rije~ima direktorice Jasne Hrvi} Smolec, godinu }e obiljeìti razvoj interaktivnih medija u svakom pogledu. Daljnji razvoj teh-nologije zna~it }e diversifikaciju kanala, ali i kori{tenje korisni~kih baza s ciljem razu-mijevanja korisnika i direktne komunikacije s korisni~kim grupama i pojedincima. U Hrvatskoj }e nastati odre|eno preslagivanje na tv sceni uslijed restrukturiranja HTV-a, ali i uslijed zna~ajnog porasta tv programa kao posljedice digitalizacije televizijskog prijenosa. Za o~ekivati je da }e se time mijenjati donekle stabilni dosada{nji odnosi na ukupnom medijskom trì{tu. Me|utim, kao posljedicu nastavka krize, u Hrvat-skoj ne o~ekuje rast investicija u ogla{avanje.

Trì{te medija u 2011.

Spor i teàk oporavak doma}eg gospodarstva sna`no }e utjecati i na

poslovanje banaka.


okolnosti u kojima su poslovale posljednje dvije go-dine. Sposobnost prilagodbe i ulaganje u budu}nost, u tehnologiju i ljudske resurse i znanje garancija su stabilnosti i napretka, stoga vjerujem da }e se klju~ni energetski projekti, koji mogu biti pokreta~i hrvat-skog gospodarstva u sljede}im godinama, nastaviti - prognozira predsjednik Uprave INA-e, Zoltán Áldott. Nakon otvaranja ma|arsko–hrvatskog interkonekto-ra, koji }e osigurati fleksibilnost u opskrbi plinom, hrvatsko trì{te plina }e se znatno izmijeniti te podu-prijeti stvaranje temelja za liberaliziranu energetsku industriju na putu prema ulasku u Europsku uniju, a istovremeno }e imati klju~nu ulogu u poticanju pro-cesa strukturalnih promjena u Hrvatskoj na na~in da }e privla~iti investicije me|unarodnih ulaga~a.Iz Siemensa Hrvatske o~ekuju porast potreba za energijom, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, {to za sobom povla~i i porast investicija u elektroener-getskom sektoru. Mladen Fogec, predsjednik Upra-ve, smatra da }e naglasak zasigurno biti na osigu-ranju odrìve opskrbe energijom kroz pove}anje u~inkovitosti konvencionalnih elektrana te poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, {to u potpunosti odgovara strategiji korporacije Siemens kao vode}eg dobavlja~a odrìvih „zelenih“ rje{enja. -Prema saznanjima i procjenama kojima mi raspolaèmo, u regiji u kojoj djelujemo o~ekuje se rast BDP-a od 2,5 do 3%, u skladu s kojim o~ekujemo i kretanja u industriji gra|evinskih materijala i prate}im djelatnostima. Na àlost, u Hrvatskoj ne o~ekujemo takve pozitivne pomake u narednoj go-dini i zaustavljanje negativnog rasta BDP-a – nije optimisti~an Ivan Ergovi}, predsjednik Uprave Nexe Grupe d.d. Na{ice.

Spor gospodarski oporavakEuropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) krajem li-stopada povisila je u prognozu rasta za gospodarstva u nastajanju u regiji isto~ne i srednje Europe te sred-nje Azije, dok su prognoze za Hrvatsku pogor{ane. U EBRD-u procjenjuju da }e u ovoj godini Hrvatska zabiljeìti dublji pad no {to su govorile srpanjske pro-gnoze. Sukladno tomu, aktivnosti hrvatskog gospo-darstva ove bi se godine trebale smanjiti za 1,5%, u odnosu na srpanjsku prognozu od 1,3%, dok bi rast u 2011. trebao biti ne{to sporiji i iznositi 1,9%, dok je prognozirana stopa rasta u srpnju bila 3,0%.Rad na uspostavi kvalitetnog poduzetni~kog okru`ja jedan je od brojnih zadataka Vlade, a jedna od mjera u sklopu Programa gospodarskog oporavka jest izrada cjelovitog programa gospodarske promocije Hrvatske koji }e nas predstaviti kao atraktivnog gospodarskog partnera. Radi poticanja investiranja Vlada je krajem rujna objavila popis investicijskih projekata u javnom sektoru.Svjetska banka procjenjuje da je hrvatski potencijal ekonomskog rasta 5 do 7% BDP-a, ali taj rast mora

dolaziti iz privatnog sektora te je nu`no stvaranje dje-lotvornijeg sudstva i smanjivanje birokracije. Hrvatska mora ubrzati provedbu Vladinog programa oporavka, provesti klju~ne reforme u zdravstvu i socijalnoj po-litici, javnoj administraciji i privatizaciji. Iz Svjetske banke napominju da je tvrtke u dràvnom vlasni{tvu potrebno brè privatizirati, {to se posebice odnosi na hotele.Iako najnoviji podatci pokazuju da je po~eo oporavak, razloga za opu{tanje nema. Sljede}e godine o~ekuje se gospodarski rast od 1,5%, 2012. od 2,1%, dok }e se ova godina zavr{iti s padom od 1,8 %, bile su jesenske prognoze Europske komisije za Hrvatsku.

Poloàj hrvatskog izvozaNa poslovnom skupu Poloàj hrvatskog izvoza u 2011., odrànom po~etkom studenoga, predsjednik hrvatskih izvoznika Darinko Bago uputio je Vla-di RH zahtjeve za pobolj{anje poloàja izvoznika, a prvi je bio da dràva oja~a Hrvatsku banku za obno-vu i razvitak, traè}i da se iz prora~una u narednom desetogodi{njem razdoblju svake godine, usmjere-no na dokapitalizaciju HBOR-a, izdvoji 500 milijuna kuna. Na osnovu tog ja~anja HBOR-a o~ekuje jeftiniji kapital za izvoznike, koji traè i zna~ajnije smanjivanje ukupnih subvencija iz prora~una RH te da se u ponu-du HBOR-ovih programa uklju~i program za sustavno pra}enje razvoja visokotehnolo{kih, kao i kredit stra-nom kupcu s rokom otplate od najmanje 10 godina s kamatnom stopom ispod 3,55. Smatraju da je potrebno gospodarstvenicima u~initi dostupnim sredi{nje mje-sto za informiranje o svim akcijama i programima Vla-de, usmjerenim ja~anju hrvatskog gospodarstva. Sma-traju i da je nu`na izmjena Zakona o za{titi trì{nog natjecanja te da AZTN bude za{tita od nekvalitetnih i subvencioniranih roba na hrvatskom trì{tu.

Akcijski plan hrvatskog turizma u 2011. Hrvatska se idu}e godine na me|unarodnom turisti~kom trì{tu èli pozicionirati kao kvalitetno odredi{te ekolo{ke o~uvanosti te kao jedna od vode}ih turisti~kih zemalja na Sredozemlju i budu}a 28. ~lani-ca EU-a, zbog ~ega je donijela mjere za idu}u godinu, nastale u suradnji javnog i privatnog turisti~kog sekto-ra, sadràne u Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2011. pod nazivom 'Konkurentni i u 2011.'.U Akcijskom planu definirano je devet grupa mjera i trì{nih aktivnosti za me|unarodno i doma}e trì{te koje }e biti oslonjene na udruène trì{ne aktivnosti s privatnim sektorom, a prvi se put u mjerama za doma- }e trì{te nalaze mjere za tzv. socijalni turizam-po-tpore programima za umirovljenike, {kolske skupine i sli~ne. Me|u mjerama za me|unarodno trì{te su one za poticanje cjelogodi{njih organiziranih programa u suradnji s doma}im i stranim touroperaterima te za fi-nancijsko podupiranje organiziranog zra~nog prometa u glavnoj te pred i posezoni.

Iako najnoviji podatci pokazuju da je po~eo oporavak, razloga za

opu{tanje nema.

Tema broja Tema broja


Interdisciplinarnost velike full-service agen-cije kao {to je McCann Erickson Hrvatska omogu}ava i olak{ava uz me|unarodno i lokalno iskustvo refleksno adaptiranje na postoje}u trì{nu situaciju u kojoj morate biti spremni adekvatno i promptno pratiti strategije i modalitete trì{nog komunici-ranja svojih klijenata i naru~itelja. Koriste- }i sve modalitete integracije na{eg znanja i grupacija koje nose razvoj strategija i konce-pata kampanja kao {to su kreiranje i izgrad-nja brand arhitekture razli~itih proizvoda, mogu}nosti jake podr{ke odnosa s javnosti-ma kroz me|unarodnu licencu Weber Shan-dwick, BTL–a (bellow-the-line), odnosno event managementa i iskustvenih direktnih kontakata s krajnjim korisnicima putem me|unarodne mreè Momentum, medijskog planiranja i zakupa putem Universal McCan-na, te digitalnog ogla{avanja kroz DigiPark kao najja~e digitalne agencije u Hrvatskoj,

jnih aktivnosti. U ovom te{kom razdoblju odradili smo jedan veliki dio posla u reorga-nizaciji poslovnih procesa, redizajniranju ne-kih postoje}ih i produkciji novih proizvoda i paketa osiguranja, a znatan smo napor uloìli i u edukaciju prodajne mreè, kao i za kapi-larno {irenje na teritoriju ~itave Hrvatske. Na{a strategija }e se i u 2011. godini bazirati na ostvarenju jo{ boljih prodajnih rezultata.

Uz ja~anje core businessa, pa`nju }emo usmjeriti i na na{a institucionalna ulaganja, od kojih o~ekujemo jo{ bolji povrat sredstava. S pove}anjem prodaje novih vozila, pove- }anjem dràvne i osobne potro{nje i povra-tkom kapitalnih investicija bit }e vi{e posla i za nas osiguravatelje, a to }e u kona~nici rezultirati boljim rezultatima. Fokusirat }emo se i na ~i{}enje i konsolidaciju portfelja, a marketin{ka sredstva usmjeriti }emo prije svega u funkciju prodaje.

Digitel Medijski Servisi }e u narednoj go-dini usmjeriti svoje napore ka dva konkret-na cilja: maksimiranju efikasnosti ulaganja klijenata u trì{nu komunikaciju te sna`niju orijentaciju na digitalne platforme/kanale (iako ne o~ekujemo boom investicije u ove platforme, zna~ajni su nositelji komunikacije prema partikularnim target grupama).

Kao grupacija Digitel komunikacije }e uz intenzivnije integriranje raznih komuni-kacijskih specijalnosti i consultinga i dalje razvijati i non core poslove (van komunikaci-jskog businessa), u ~emu smo i do sada imali zna~ajnih uspjeha. U cjelini, predvi|amo bla-gi rast poslovanja.

Planovi najuspje{nijih hrvatskih tvrtaka u 2011.

Doma}e financijsko trì{te naredne godine ne}e se bitno izmijeniti, a Banka }e zadràti postoje}u poslovnu strategiju. Ostajemo usredoto~eni na pobolj{anje upravljanja rizi-cima i naplatom te procesima i tro{kovima. O~ekujemo rezultat poslovanja na razini ovogodi{njeg. Nakon smanjenja potra`nje za kreditima RBA se sve vi{e usmjerava na pove}anje kvalitete usluge te na prodaju proizvoda i usluga u paketima. Time se kli-jentima pruà ve}a ukupna vrijednost ku-pljenih usluga po niòj cijeni u odnosu na pojedina~no ugovaranje kori{tenja istih uslu-ga.

JANAF d.d. }e nastaviti sa zapo~etim investi-cijama u projekte skladi{tenja nafte i naftnih derivata na terminalima u Sisku i na @itnja-ku te }e otvoriti veliko gradili{te spremnika za naftu i derivate na Terminalu Omi{alj. Zavr{it }e se projekt reverzibilnog transporta nafte (dionice Sisak- Omi{alj) te nastaviti s pripremama novih projekata transporta nafte i naftnih derivata koji bi trebali biti u funkci-

Tema brojaTema broja

Zdenko Adrovi}predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

ji pove}anja sigurnosti opskrbe i pove}anja konkurentnosti. Posebno treba naglasiti JA-NAF-ova daljnja ulaganja u pove}anje sigur-nosti transporta, ulaganja u za{titu okoli{a, kao i za{titu ljudi i opreme te se, sukladno tome, planira i gradnja podmorskog naftovo-da otok Krk – kopno, ~ime }e se zamijeniti postoje}i transport nafte kroz Kr~ki most.

[to se ti~e Plive, ponajprije radi pokretanja novog investicijskog ciklusa, odnosno gra-dnje novog pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija u Savskom Ma-rofu i pro{irenja proizvodnih kapaciteta u Zagrebu, na 2011. gledamo s blagim optimiz-mom. O~ekujemo i konkretne rezultate Vladinih mjera gospodarskog oporavka, me|u kojima je za cijelu farmaceutsku industriju iznimno va`no osiguranje likvidnosti te u tom kontek-stu zna~ajno smanjenje dana naplate.

Croatia osiguranje }e i u 2011. godini nasta-viti sa zacrtanom strategijom ja~anja proda-

na{a se grupacija sustavno profilira i foku-sira prema originalnim i za svakog klijenta skrojenim modelima marketiranja.

Za nadolaze}u 2011. godinu moèmo re}i kako }e za ve}inu svjetskog gospodarstva biti prva u potpunosti postrecesijska godina. Iako se ekonomski analiti~ari ne slaù u svim pro-gnozama budu}ih tijekova na financijskim trì{tima, ipak se slaù u tome kako na njima u sljede}oj godini ne}e biti ve}ih potresa.

U Hrvatskoj je bankarsko trì{te ostalo rela-tivno netaknuto svjetskom financijskom kri-zom, ali su trì{te kapitala i fondovska indu-strija pretrpjeli gubitke. U sljede}oj godini u Hrvatskoj }e se nastaviti provo|enje konzer-vativnije politike kreditiranja, no o~ekujem kako }e ipak do}i do promijene strukture kreditnih plasmana i da }e se pove}ati udjel financiranja investicija.

Mogu}nosti rasta poslovnog prihoda u na-rednoj godini vidimo u gra|evinskim akti-vnostima u Bosni i Hercegovini kroz sudje-lovanje na{e tvrtke GP Put na projektima cestogradnje, posebice koridora Vc, te u Srbiji kroz osnivanje tvrtke za gra|enje s obzirom da procjenjujemo da pred Srbijom tek pred-stoji investicijski zamah. Procjenu temeljimo i na ~injenici kako je Nexe Grupa ove godine rast imala jedino u Regiji Srbija (za prvo polugodi{te ove godi-ne ostvaren je rast od 35% u odnosu na isto razdoblje 2009.). Ovaj rast temelji se i na izvozu na{ih srpskih ~lanica, prije svega u Rumunjsku, jer im to konkurentnost omo-gu}ava, dok, na àlost, to ne moèmo re}i za hrvatske tvornice. Strate{ki, u narednoj go-dini intenzivirat }emo aktivnosti u segmen-tu obnovljivih izvora energije i zbrinjavanju otpada.

Matko Bolan~apredsjednik Uprave Plive

Ante Markovpredsjednik Uprave JANAF-a

Zdravko Zrinuši}predsjednik Uprave Croatia osiguranja

Jasna Hrvi} Smolecdirektorica Digitel Medijskih Servisa

Ivica Vidovi}predsjednik Uprave McCann Erickson Hrvatke

Antun Kova~evpredsjednik Uprave HBOR-a

Ivan Ergovi}predsjednik Uprave Nexe Grupe d.d.


Unato~ izazovnom okruènju, Splitska banka idu}e godine planira nastaviti {irenje mreè poslovnica, prije svega na podru~ju Zagreba. Osim poslovne mreè, èlimo u potpunosti iskoristiti mogu}nosti novog informati~kog sustava koji smo uveli u listopadu ove go-dine, kako bismo bili u mogu}nosti ponudi-ti i nove proizvode, prije svega razne nove mogu}nosti na polju {tednje. Op}enito, {to se ti~e poslovne aktivnosti o~ekujemo ne{to bolju dinamiku kreditiranja nego {to je to bio slu~aj u 2010., ne toliko zbog rasta samog trì{ta gdje ne o~ekujemo velike pomake, nego svoja o~ekivanja temeljimo na na{em ve}em kapacitetu distribucije zbog pro{irene poslovne mreè.

U prvih devet mjeseci 2010. godine uloèni napor u klju~ne investicije se isplatio: oja~ali smo poslovne rezultate zbog ve}e proizvod-nje s polja u Siriji i Sjevernom Jadranu. Kao rezultat opredijeljenosti managementa ka pobolj{anju u~inkovitosti i smanjenju tro{kova poslovanja, prvi put u zadnje dvije godine ostvarena je pozitivna neto dobit.

Na tim temeljima, INA }e u 2011. i dalje raditi na stabilizaciji svoje pozicije, nasta-vljaju}i s kapitalnim investicijama s nagla-skom na modernizaciju i revitalizaciju na{ih benzinskih postaja, kako bi osigurali na{im potro{a~ima najkvalitetniju uslugu i proizvo-de te nastaviti s daljnjim investiranjem u mo-dernizaciju rafinerija i aktivnosti istraìvanja

i proizvodnje u Siriji, Panonskom bazenu i na Sjevernom Jadranu

Premda je izlazak iz gospodarske krize u Hrvatskoj jo{ nepredvidiv, vjerujemo da }emo zahvaljuju}i polivalentnosti portfelja kompanije imati stabilno operativno poslo-vanje. Nadamo se realizaciji dijela najavljenih investicijskih projekata u javnom sektoru s podru~ja energetike, vodnog gospodarst-va i prometne infrastrukture. O~ekujemo okon~anje pretpristupnih pregovora za ula-zak Hrvatske u EU, {to je na srednji rok po-vezano s ve}om dostupno{}u sredstava iz fondova EU, a time i rastom poslovnih prilika za na{u kompaniju.

Hypo banka }e svakako nastaviti poticati lokalnu ekonomiju, javni sektor, cjelokup-ni poljoprivredni sektor i gra|anstvo, bilo da se radi o osiguravanju povoljnih kredita, zapo~injanju novih investicijskih ciklusa, podràvanju kvalitetnih projekata ili op- }enito pruànju povoljnih uvjeta financiran-ja. Na{ je dugoro~ni cilj biti ‘service leader’ na trì{tu te }emo stoga i dalje raditi na {irenju na{ih usluga i pove}anju broja klijenata.

Pregled konkretnih projekata za gospodarski oporavak – {to predlaù hrvatski gospodarstvenici

Ante Markov, Jadranski naftovod, predsjednik Uprave:1. Gradnja Jugoisto~nog europskog produkto-voda koji bi povezao sve rafinerije u regiji s potro{a~kim centrima i omogu}io izvoz de-rivata te optimalno kori{tenje rafinerijskih kapaciteta.2. Gradnja TE na plin u Dalmaciji, koja bi u~inila isplativom gradnju magistralne i distribucijske mreè te, naravno, i samu potro{nju plina u Dalmaciji. 3. Gradnja manjih brodova u na{im brodogradili{tima koji }e biti namijenjeni pobolj{anju veza izme|u otoka te izme|u otoka i kopna, kao i onih namijenjenih turisti~koj potra`nji.

Zdenko Adrovi}, Raiffeisenbank Austria d.d., predsjednik Uprave:1. Dogradnja elektroenergetske mreè koja bi omogu}ila prijenos energije proizvedene iz nekonvencionalnih izvora unutar sustava prijenosa i distribucije elektri~ne energije, ~ime bi se otvorila mogu}nosti za privatnu inicijativu u podru~ju kori{tenja alternativ-nih izvora energije. 2. Regulacija Save na zagreba~kom podru~ju s proto~nim hidrocentralama, ~ime bi se pove}ala atraktivnost i ponuda gradskih gra|evinskih terena za koje postoji inte-res investitora, uz istovremeno pove}anje proizvodnje elektri~ne energije. 3. Izgradnja skladi{ta za uravnoteènje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vr{ne potro{nje, kojim bi se osigurala opskrba go-spodarstva konkurentnim energentom bez obzira na godi{nje doba i previranja na uvoz-nim pravcima nabave.

Ivica Vidovi}, McCann Erickson Hrvatske, predsjednik Uprave:1. Isplativo investiranje u osmi{ljeno okrup-njavanje privatnog i javnog proizvodnog sektora u zajedni~ko (su)vlasni{tvo po mode-lu javno-privatnog partnerstva s jasnim pra-vilima djelovanja za obje strane. Trì{no inte-griranje radi izvoznog potencijala uz nu`no

marketin{ko brandiranje i licenciranje, te stvaranje kratkoro~nih i dugoro~nih planova marketin{ko-prodajnog osvajanja razli~itih trì{ta, odnosno trì{nih segmenata i ni{a. 2. Ulaganje u istraìvanja, razvoj, inovacije i obrazovanje kao elementarne, ali i mjerljive postulate isplativog puta Hrvatske u budu- }nost.3. Nakon redefiniranja i reprogramiranja modela turisti~kog sektora, uz uvaàvanje odrìvog koncepta sezonskog i izvanse-zonskog, oto~nog, priobalnog i kontinen-talnog s jedne, te definiranja i uskla|ivanja ukupnog nacionalnog, budu}ih regional-nih i lokalnih destinacijskih identiteta radi osmi{ljavanja i plasiranja na inozemna trì{ta s druge strane, potrebno je stvoriti pozitiv-ne i poticajne pravne administrativne okvire te pokrenuti fokusiranu kampanju za pri-dobivanje mega ulaganja u turizam. To po-drazumijeva i kvalitetan partnerski ulazak me|unarodnih renomiranih hotelskih bran-dova najvi{e kategorije. U cijelom procesu potrebno je definirati ne samo nacionalne makro interese, ve} paralelno sna`no poticati i raznolike mogu}nosti sektora malih hrvat-skih ulaga~a, kao va`nog ~imbenika na koji se olako zaboravlja.

Markus Ferstl, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., predsjednik Uprave:1. Najavljena ulaganja u gradnju novih elektrana - Plomin (EUR 800m), Sisak (EUR 220m), nekoliko hidroelektrana na Savi2. Gradnja nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo vrijedna 3,65 milijardi eura 3. Izgradnja vi{enamjenskog kanala Dunav-Sava vrijednog oko 950 milijuna eura4. Gradnja terminala u zagreba~koj zra~noj luci vrijednosti 320 milijuna eura

Pierre Boursot, Societe Generale-Splitske banke d.d., predsjednik Uprave:1. Modernizacija èljezni~ke mreè sa svrhom njenog uklapanja u europske pro-metne koridore i privla~enja vise prometa u Hrvatsku.

2. Poticanje izvozno orijentiranih proizvod-nih aktivnosti, to je podru~je u kojem mo-ramo privuci i strane ulaga~e. Treba nam mnogo “manjih" umjesto nekoliko velikih projekata. Tada }e nam i rast biti stabilniji, te na zdravim osnovama.

Ivan Ergovi}, Nexe Grupe, predsjednik Upra-ve :1. Nastavak infrastrukturnih radova u ce-stogradnji2. Investicije u èljezni~koj infrastrukturi3. Investiranje u energetiku.

Jasna Hrvi} Smolec, Digitel Medijski Servisi, direktorica:1. Investiranje u opti~ku infrastrukturu te time omogu}avanje daljnje penetracije {irokopojasnog Interneta svakako je velika nov~ana investicija, ali i jedan od temeljnih preduvjeta rasta hrvatskog dru{tva u cjelini, za {to postoje gotovo svi preduvjeti.2. Aktiviranje investicija u podru~jima energetike, turizma i infrastrukture, za {to postoje mnogi resursi i planovi.3. Investicije u obrazovanje, za {to jo{ ne postoji organizirana aktivnost, ali postoji ogromna potreba.

Mladen Fogec, Siemens Hrvatska, predsjed-nik Uprave:1. Gradnja termoelektrane TE Plwomin 3 2. Gradnja vjetroelektrane VE Kr{ Pa|ene

Zdravko Zrinuši}, Croatia osiguranje, pred-sjednik Uprave:1. Koncentrirati se na sve projekte koji će uz daljnje ulaganje u vlastitu proizvodnju i povećanje izvoza moći povući i sredstva iz fondova EU.2. Više ulagati u turizam, koji je naša najjača izvozna grana. Matko Bolan~a, Pliva, predsjednik Uprave:1. Projekti u području energetike2. Projekti u području turizma, gdje Hrvatska ima odre|enih konkurentskih prednosti.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave INA-e

Mladen Fogec predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska

Hrvatskom gospodarstvu kroni~no nedostaju kvalitetni projekti ~ija bi izvedba utjecala na pozitivne pomake, ma koliko minimalni oni bili. Prijedlozi prioritetnih projekata koje su naveli neki od vode}ih managera i gospodarstvenika unose optimizam u mogu}nost realizacije makar pojedinih.

Tema broja

Markus Ferstlpredsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Pierre Boursotpredsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke d.d.

Tema broja


Viroexpo – jedan od najva`nijih i najposje}enijih sajmova u regiji

fesionalnosti i entuzijazmu svih koji se zajedno s To-mislavom Tolu{i}em, ùpanom Viroviti~ko-podravske ùpanije, nesebi~no angaìraju u pripremi i realizaciji Viroexpo-a. Tako|er, Viroexpo je jedini sajam u Hrvatskoj gdje se provodi anketiranje izlaga~a i posjetitelja sajma, {to je, uz sve druge aktivnosti, doprinijelo rastu sajma, od njegovog po~etka do danas, u svim bitnim pokazate-ljima.

Koliki je broj posjetitelja i izlaga~a bio na pro{lom Vi-roexpo-u? Na pro{lom sajmu je bilo 659 izlaga~a iz 18 zemalja, kroz sajam je pro{lo oko 24.000 posjetitelja, a nada-mo da }emo na idu}em sajmu Viroexpo 2011, koji se odràva od 21. do 23. sije~nja, u najmanju ruku pono-viti uspjeh.Viroexpo ~lan je Asocijacije sajmova Jugoisto~ne Euro-pe (EASE). [to to konkretno zna~i za Viroexpo? ^lanstvo Viroexpo-a u Asocijaciji sajmova Jugoisto~ne Europe (EASE) ima vi{estruko zna~enje. Sama Asoci-jacija EASE ima dvadeset ~lanica iz osam zemalja. Iz Hrvatske su tri punopravna ~lana Asocijacije i to sa-jmovi: Bjelovarski, SASO iz Splita i Viroexpo iz Vi-rovitice.

EASE je kolektivni ~lan UFI-a koja je globalna asocija-cija sajmova, ~ime je i VIROEXPO ~lan ove najva`nije asocijacije sajmova. Primanje u punopravno ~lanstvo zna~i prethodno ispunjenje odre|enih kriterija i sugla-snost prethodnih ~lanica za primitak novog ~lana.Prema tome, ~lanstvo u EASE-i za Viroexpo predsta-vlja priznanje, kao sajmu koji je pozicioniran na tre- }e mjesto me|u regionalnim sajmovima u Hrvatskoj.

Pripremni radovi ve} su uvelike u tijeku. I ovoga puta organizirat }ete stru~na predavanja u sklopu sajma. [to jo{ pripremate za posjetitelje?Pripremni radovi su uhvatili svoj puni zamah, od in-frastrukturnih radova, do ogla{avanja i kontaktiranja s izlaga~ima. Osim stru~nih predavanja na temu po-ljoprivrede i gospodarstva koja }e odràti renomirani profesori sa sveu~ili{ta iz Zagreba, Osijeka i Beograda, za posjetitelje sajma smo, budu}i da je zemlja partner sajma Makedonija, priredili i koncert poznatog make-donskog kantautora i biv{eg gitarista sastava Leb i sol, Vlatka Stefanovskog. ■

Igor Androvi}, direktor tvrtke Viroexpo d.o.o. u razgovoru nam otkriva nedovoljno poznate informacije o osnivanju sajma Viroexpo, razlozima rasta posje}enosti iz godine u godinu te o programu ovogodi{njeg sajma.

Sajam Viroexpo tre}i je po veli~ini regionalni sajam. Kada je odràn prvi Viroexpo i {to se sve promijenilo od tada? Po~etci dana{njeg Viroexpo-a seù u 1996. godinu, kada je 19. sije~nja u kavani hotela Slavonija u Vi-rovitici, gradu bogate obrtni~ke i poljoprivredne tra-dicije, nakon ~etiri desetlje}a obnovljena sajamska manifestacija. Na prvoj izlo`bi, koja se odràvala na 375 ~etvornih metara prostora, predstavilo se tride-set, isklju~ivo poljoprivrednih proizvo|a~a, s podru~ja Viroviti~ko–podravske ùpanije. Vidjelo ju je 1.200 posjetitelja. Od prvog sajma do danas promijenile su se ~etiri lokacije i danas se sajam odràva na 22.000 ~etvornih metara te broji oko 700 izlaga~a i oko 24.000 posjetitelja.

Kako i sami kaète, posje}enost sajma Viroexpo raste iz godine u godinu, i po broju izlaga~a i po broju po-sjetitelja sajma. Prema Va{em mi{ljenju, {to je va`no u organizaciji sajma, kako bi on bio dobro posje}en? Akceptiranje pojedinih pristupa u pripremi i organiza-ciji sajma, pojedinih znatno starijih i tradicionalnijih sajmova u regiji, potvrdio nam je niz ~injenica koje smo konceptualno dobro postavili u realizaciji na{eg sajma. Isto tako smo i drugima prenijeli na{a znanja i iskustva u realizaciji Viroexpo-a na specifi~an na~in i jedinstven model, baziran na zajedni{tvu organizacije sajma, kroz sudjelovanje svih relevantnih ~imbenika za gospodarski ìvot (VP@, HGK-@K Virovitica, HOK-POK VP@, Grada Virovitice i TZ VP@) te velikoj pro-

PRO

MO

Viroexpo 2011 }e se odràti od 21. do

23. sije~nja.

Igor Androvi}, direktor tvrtke Viroexpo d.o.o.

Tema broja


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Estonijom

Izvoz Hrvatske u Estoniju (2009.) Uvoz Hrvatske iz Estonije (2009.)

Prehrambeni proizvodi 21% Listovi furnira 25%

Elektri~ni transformatori 16% Konzervirana riba 19%

Laboratorijske pe}i 12% Elektri~ni aparati za tele-foniju 7%

Izolirana žica 11% Amino i fenolne smole 6%

Ostali tiskani materijali 7% Rakovi, mekušci 6%

UKUPNI IZVOZ 2,704 mil. USD UKUPNI UVOZ 5,861 mil. USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Republika EstonijaGlavni grad: TallinnPovr{ina: 45 227 km²Stanovni{tvo: 1,308 milijunaSlu`beni jezik: estonskiValuta: estonska kruna (1 EUR = 15,65 EEK)

Tallinn

Dvorac Nerva

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U FINSKOJ POKRIVA RE-PUBLIKU ESTONIJU

Veleposlanik: dr. sc. Damir Kušen Kruunuvuorenkatu 5, 00160 Helsinki tel: +358 9 622 2232, 622 2321 fax: +358 9 622 2221 e-mail: croemb.helsinki�mvpei.hr

Korisni linkoviNarodna bankawww.eestipank.infoZavod za statistikuwww.stat.eeTrgovinsko-industrijska komorawww.koda.eeAgencija za poticanje stranih ulaganja www.investestonia.eeParlament www.saeima.lv Agencija za poticanje poduzetništvawww.eas.ee

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE ESTONIJE U BUDIMPE[TI POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU

Veleposlanik: Miko Haljas Aldas utca 3, 1025 Budimpešta tel: +36 1 354 25 70 fax: +36 1 354 25 71 e-mail: Embassy.Budapest�mfa.ee

Nakon odcjepljenja od SSSR-a Estonija je uspješno oba-vila tranziciju iz socijalisti~ke u modernu tržišnu eko-nomiju povezanu sa zapadom. Estonija ima brzorastu}e gospodarstvo, dijelom zbog toga što velik broj skandinav-skih tvrtaka otvara svoje podružnice u Estoniji, a dijelom zbog tranzita ruske nafte. Najbogatija je od svih balti~kih zemalja i smatra se jednom od najliberalnijih ekonomija na svijetu. Gospodarstvo ima razvijen elektroni~ki i te-lekomunikacijski sektor i pod jakim je utjecajem razvoja u Finskoj, Švedskoj i Njema~koj, a ve}ina sektora je pri-vatizirana. Zemlja je toliko umrežena da su ju prozvali E-stonia. Zanimljiva je ~injenica da je Skype, koji nudi besplatne pozive preko Interneta na milijune ljudi širom svijeta, dizajnirao estonski programer.Usprkos sistemati~nom i natprosje~nom ekonomskom rastu u zadnjih deset godina, Estonija još uvijek mora

Estonija - karika u lancu opskrbe iz Dalekog istoka u EUEstonija, najbogatija od svih balti~kih zemalja i jedna od najliberalnijih ekonomija na svi-jetu, posjeduje gospodarstvo s razvijenim elektroni~kim i telekomunikacijskim sektorom i pod jakim je utjecajem razvoja u Finskoj, Švedskoj i Njema~koj, a toliko je umrežena da su ju prozvali E-stonia.

dosta poraditi na prevladavanju jaza u odnosu na pro-sjek EU-25 država. Prosje~ni rast od 6% nije uspio izvu}i Estoniju iz grupe ~etiriju najsiromašnijih ze-malja Unije, iako je najperspektivnija u toj grupi, pa neki procjenjuju da bi mogla slijediti scenarij irskog razvoja. Estonsko gospodarstvo ima koristi od svog po-ložaja na razme|u istoka i zapada. Na istoku su ogro-mni tržišni potencijali sjeverozapada Rusije. Moderni transporti i komunikacijska povezanost osigurava po-uzdan most za trgovinu s bivšim Sovjetskim Savezom i nordijskim zemljama.

Struktura gospodarstvaSamo nekoliko generacija prije poljoprivreda je bila glavno zanimanje Estonaca. Danas je samo oko 4% ukupne radne snage angažirano u poljoprivredi i

pridonosi tek nešto manje od 3% od ukupne proi-zvodnje. Ulazak u EU imao je pozitivan u~inak na poljoprivredu jer su se sva tržišta otvorila. Rural-na podru~ja primaju razne potpore EU-e koja je omogu}ila proizvo|a~ima kupnju novih strojeva za razvoj proizvodnje. Uslužne djelatnosti doživjele su brzi razvoj ranih 1990-ih, te se i danas razvija vrlo brzo. Turizam je potaknuo razvoj ugostitelj-stva i hotela, a unutarnji turizam tako|er je dobio na popularnosti, pogotovo u ruralnim podru~jima. Tijekom sovjetske ere velik dio postrojenja i tvorni-ca proizvodilo je robu za vojnu industriju Rusije, a njihova proizvodnja sada se pokazala nepotrebnom. Posljednjih godina rast industrije nadmašio je rast uslužnog sektora, što zna~i da se sve više potrebne robe može proizvoditi lokalno.

Mogu}nosti poslovne suradnjeDiplomatski odnosi izme|u Hrvatske i Estonije uspo-stavljeni su 1992. godine, kada je uspostavljen odnos izme|u gospodarskih komora dviju zemalja s ciljem olakšavanja stvaranja veza izme|u estonskih i hrvat-skih tvrtaka. Trgovinski i gospodarski odnosi su skro-mni. Prema statistikama robne razmjene od prve polo-vice 2008., Hrvatska je 58. trgovinski partner Estonije. Estonija je pokazala interes, prije svega, prema nekret-ninama i turizmu u Hrvatskoj, zatim u prehrambenoj industriji, kemijskoj industriji, farmaceutici, teleko-munikacijama i IT sektoru. Direktne investicije iz Hr-

vatske u Estoniju su vrlo male, ali ima dovoljno mjesta za poboljšanje, naro~ito u IT sektoru, jer upravo je u tom sektoru Estonija napravila velik iskorak. Estonija }e podržati ulazak Hrvatske u EU te }e joj prenijeti svoja iskustva na tom putu.

Postupak uvoza roba i usluga u EstonijuUvoz je ograni~en na proizvode životinjskog porije-kla. Osim nekih iznimaka pravila ne dopuštaju uvoz mesa, mesnih proizvoda, mlijeka i mlije~nih proi-zvoda, lijekova, oružja te eksplozivnih materijala. Carinski postupak za puštanje robe u slobodan pro-met uklju~uje uzimanje mjera trgovinske politike, završetka formalnosti i naplate pristojbi. Postupak je poduzet ponajprije radi zajedni~kog carinskog statusa za robu izvan EU. Dodatne smjernice za carinski po-stupak za puštanje robe u slobodan promet utvr|ene su Uredbom Republike Estonije.

UlaganjaPostoji nekoliko razloga zašto strani investitori ulažu u Estoniju i zašto to i nastavljaju. Naime, estonska gospodarska klima postala je sli~na onima u razvije-nim zemljama, zbog ~ega se smanjuje strah stranog poduzetnika. Uz to, uklju~enost EU u ulaganja u Esto-niju potaklo je da postane jedno od najbrže rastu}ih gospodarstava u EU. Iznimno je privla~na za strane investitore zbog svog transparentnog poreznog su-stava. Osim toga, relativno nizak porez na dohodak za poduze}a i mogu}nost da ne pla}aju isti nesumnjivo


vlasništvo estonskih najve}ih banaka i telekomunika-cijskog sektora. Finska zauzima drugo mjesto (20%), s ulaganjem u bankarstvo, trgovinu i elektroni~ku industriju, a preostale strane investicije podijeljene su izme|u ostalih zemalja EU. Ruski su investitori prili~no skromni u Estoniji (manje od 1,6%).

Poslovni obi~ajiPoslovno ponašanje u Estoniji sli~no je kao u ostatku Europe. ^vrst i samouvjeren stisak ruke prije i poslije susreta sa svim prisutnima je uobi~ajeno i prihvatlji-vo. Oslovljavajte ih titulom uz njihovo prezime. Ve- }ina poslovnih ljudi u velikim gradovima Estonije do-bro poznaje engleski jezik, no nekoliko estonskih rije~i }e sastanak pretvoriti u prijateljski susret. Estonci su izvrsni doma}ini. Njihov smisao za humor prili~no je sarkasti~an, ali vrlo su osjetljivi što se ti~e eston-ske kulture, stoga izbjegavajte viceve na taj ra~un. Prihvatljivi darovi su uredski materijali ili odabrana vina. Ne zaboravite da su ve}inom viši rukovoditelji stekli iskustvo u bivšem komunisti~kom režimu te bi bilo poželjno potvrditi sastanak prije dolaska. U Esto-niji je vrlo cijenjena to~nost, a ukoliko kasnite, nazo-vite. Uvijek održavaju obe}anje te tako|er o~ekuju i od stranih partnera da se tako ponašaju. Ina~e su malo pragmati~ni i rezervirani, posebno u ranim fazama ra-zvoja poslovnih odnosa. Vole poslovne partnere s vrlo ugodnim glasom i ne prenametljivim stavom. Tako|er mogu postati vrlo sumnji~avi ako ih pretjerano hvalite i bez dovoljno razloga. Ne vole casual stav prema busi-nessu, posebno od stranaca. ■

Estonsko gospodarstvo

BDP: 18 mlrd USD

BDP per capita: 13,509 USD

Stopa rasta BDP-a: -14%

BDP prema sektorima: usluge (67%), industrija (28%), poljoprivreda (5%)

Izvoz (2009.): 9,233 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi i oprema, drvo i papir, metali, prehrambeni proizvodi

Zemlje izvoza: Finska (18,3%), Švedska (13,8%), Rusija (10,3%), Latvija (10%)

Uvoz (2009.): 9,315 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, tekstil, mineralna goriva, kemijski proizvodi

Zemlje uvoza: Finska (14,2%), Njema~ka (13,3%), Švedska (10%), Latvija (8,9%)

Stopa inflacije: -0,4%

Nezaposlenost: 14,3%

Strana ulaganja: 16,76 BDP-a

Internetski kod zemlje: .ee

Pozivni broj: +372


je primamljivo. Namamili su se lokalnim niskim troš-kovima proizvodnje, dok je rad relativno visoke kvali-tete. U isto vrijeme radna snaga u Estoniji još je uvijek prili~no jeftina - uzimaju}i u obzir kvalitetu, pla}e te pove}anje produktivnosti. Ve}ina stranih investicija je u financijskom sektoru, posebno bankarstvu, a vrlo zna~ajan iznos stranog kapitala uložen je u prometni i komunikacijski sektor, prera|iva~ku industriju, tr-govinu i razne druge poslovne usluge. Švedska zau-zima prvo mjesto (54,5% od izravnih ulaganja) kroz

Prosje~ni rast od 6% nije uspio izvu}i

Estoniju iz grupe ~etiri najsiromašnije zemlje Unije, iako je najper-

spektivnija u toj grupi, pa neki procjenjuju da bi mogla slijediti sce-

narij irskog razvoja.

Tallink grupa, jedan od najve}ih prijevoznika putnika i tereta u Balti~kom moru, ponajbolja je estonska tvrtka u 2010. godiniFoto: Tallink grupa

Danas se u estetskom oblikovanju interijera upotre-bljavaju zidne obloge od razli~itih materijala. Prema rije~ima gospodina Stjepana Kadovi}a, vlasnika Design Studia Zebra, njihova je primjena dopu{tena u svim in-terijerima i stilovima. Trenutno su vrlo traène zidne obloge poput tapeta, prirodnog kamena, prirodne opeke, umjetnog kamena, drvenih i staklenih zidnih obloga, metalnih plo~a te specijalnih perivih premaza.

Prirodni kamen obloga je koja se odlikuje trajno{}u, ~vrsto}om i lijepim izgledom. [iroka je paleta boja kamena te razli~itih mogu}nosti zavr{ne obrade, od hrapave, glatke i sjajne, sve do mat. Upotreba kame-na kao zidne obloge oboga}uje vizualno prostor, a kao dekorativni izri~aj moè varirati od jednostavnog minimalisti~kog do rasko{nog stilskog. Na~in primje-ne kamena kao i kona~na obrada, koja definira zavr{ne efekte, ovisi o ukusima, potrebama i financijskim mogu}nostima. Kamen se moè slagati u sitnijem for-matu i formirati rustikalniju i hrapaviju povr{ina zida ili u ve}im komadima, koji tvore glatku, cjelovitu plo-hu zida. Ovisno o èljenom koloritu, moè se odabrati od tamnih do potpuno svijetlih vrsta kamena u svim izvedbama obrade. Ljepota kamena u interijeru dolazi jo{ vi{e do izraàja u njegovoj kombinaciji s drugim materijalima - drvom, staklom ili metalom, a nagla{ava se formatom i na~inom slaganja odabrane vrste. Iako

pripada hladnim materijalima, kamen primijenjen kao zidna obloga stvara tople ugo|aje, nagla{ava ambijen-talne vrijednosti i poja~ava identitet prostora. Zanimljiv materijal za ure|enje interijera je i prirodna opeka, koja je zadràla kontinuitet i u~estalost upotrebe tijekom godina i uvijek je u trendu. Koristi se u razli~itim sti-lovima, kao i drvo i kamen. Kao i za prirodni kamen, u primjeni je umjetni dekorativni kamen, koji podsje}a na staru opeku. Danas postoje razli~iti formati, obli-ci, boje te mnogobrojne zavr{ne obrade i mogu}nosti slaganja dekorativnog kamena s izgledom opeke. Zbog visoke cijene prirodnog kamena, danas se sve ~e{}e koristi dekorativni umjetni kamen, koji je sjajna al-ternativa prirodnom. On je sastavljen od prirodnih materijala (gline, kvarcnog pijeska, cementa), cijenom je pristupa~niji, a izgledom vjeran prirodnom kame-nu. Mogu}nosti dekoriranja zidova su neograni~ene, a primjenom zidnih obloga stvaraju se unikatni prostori prema vlastitim èljama.

Ako se navedenom dodaju ukrasni profili od polistirena za nagla{avanje prijelaza izme|u zida i stropa, ili ostali elementi od istog materijala koji se zavr{no bojaju, do-bivamo profinjene detalje za ugodno ozra~je. Prazni i goli zidovi nemaju {arm, a nude puno kreativnih ideja s navedenim oblogama za domi{ljato ure|enje svakog interijera. ■

Dekorativne i atraktivne zidne obloge za interijere

Ure|enje interijera

PRO

MO


IntervjuIntervju

Kako me|u sli~nima biti druga~iji

Ukoliko u ìvotu ili poslu radite stvari na uobi~ajen na~in, kao i svi drugi, tada niti ne moète pro}i bolje od prosjeka i osu|eni ste da dijelite njihovu sudbinu. U slu~aju Slavonije i trenutne gospodarske krize to zna~i da }ete s poslom vjerojatno ìvotariti, a ukoliko ste nezaposleni tada }ete jako dugo vremena traìti iole kvalitetan posao. No ukoliko ste spremni biti inova-tivni, hrabri i uporni, kompletno promijeniti paradig-mu razmi{ljanja i stvari raditi na potpuno neo~ekivani na~in, tada }ete se izdvojiti iz prosje~nosti i posti}i re-zultate koji grani~e s nevjerojatnim. To nas, naravno, ne u~e u {koli, na fakultetima, ~ak nas ni roditelji tako ne u~e. O okolini da ne govorimo. Da biste dostigli tu razinu, morate jako naporno raditi na sebi, ~itati mo-dernu poslovnu literaturu, konstantno se usavr{avati, pratiti uspje{ne svjetske poslovne ljude i prou~avati {to to oni rade druga~ije od ostalih. Vremenom }ete shvatiti da morate za~epiti u{i i za`miriti na svoje okruènje, otvoriti se novim idejama, kreativnosti i jednom sasvim novom na~inu razmi{ljanja i ìvotne

filozofije. Otpor okoline }e, o~ekivano, biti ogroman, jer ljudi oko vas uglavnom se pla{e promjena, i svoje strahove i nesigurnost prenose na vas. Ali ukoliko po-zorno pratite va{u intuiciju i ne date nikome da vas omete, tada ste spremni za velike stvari, najve}e.

Pogledajte dana{nje milijuna{e u Hrvatskoj, uspje{ne sporta{e, politi~are. Zamislite {to bi netko rekao ma-lom Tedeschiju da je s 12 godina izjavio da }e vrijediti milijarde? [to li je netko rekao Ivani{evi}u ako je, kad je prvi put uzeo reket u ruke, objavio da }e osvojiti Wimbledon? Koliko ste se puta nasmijali nekom am-bicioznom prijatelju kad je rekao da }e biti predsjednik ili gradona~elnik? Mislite li da se nisu smijali malom Josipovi}u, Bandi}u ili Kerumu? Ovo je pri~a o re-zultatima inovativnog pristupa izazovima u ìvotu, upornom razbijanju predrasuda i preskakanju pre-preka, prko{enju problemima i neprihva}anju pojma „nemogu}e“, {to dovodi do rezultata koji mogu biti zapanjuju}i. I pouka svim nezaposlenim ljudima koje mu~e sli~ni problemi, ali i poduzetnicima koji tavore u prosje~nosti bez dovoljno hrabrosti, snage i volje da iskora~e i naprave ne{to druga~ije. To je filozofija Mirakula koju uspje{no primjenjujemo, a sigurno bi im i Luka imao {to re}i.

Kada ste diplomirali i {to ste sve poduzeli kako bi na{li posao?Diplomirao sam prije godinu i pol, u velja~i 2009. Za traènje posla prvo sam slao otvorene zamolbe. Na-pisao sam prvu verziju zamolbe i ìvotopisa i poslao na pedesetak najve}ih tvrtaka u Osijeku. Neki su od-govorili, neki ne, u ve}em broju zapravo nisam dobio odgovore. Za po~etak mi je bila èlja raditi u Osijeku, nisam razmatrao dalje opcije.

Poslao sam oko 250 zamolbi, od dana kada sam aktivno po~eo traìti posao, dakle, ~im sam diplomirao. Pratio sam portale MojPosao, Posao.hr, Narodne novine, Za-vod za zapo{ljavanje i Biram karijeru. Kada sam ispu-cao sve zamolbe, po~eo sam se javljati na oglase, za sve poslove koje bih mogao raditi, nevezano uz struku, fizi~ke poslove, nisam birao. Tada su bili rijetki oglasi vezani uz moju struku. No za strukovne poslove ne-mam iskustva i nisam se mogao zaposliti, a za ve}inu drugih poslova smatrali su me prekvalificiranim. Onda

On je Samardìja. Luka Samardìja. Mlad, inovativan i vrlo, vrlo uporan i tvrdo-glav. Do prije nekoliko dana nezaposlen, u konstantnoj potrazi za poslom vi{e od godine i pol. Kako mu se ìvot (ne)o~ekivano okrenuo u pozitivnom smjeru te kako je na{ao posao u roku tri dana, saznajte kroz njegovu pri~u.

sam iz ìvotopisa sklonio ~injenicu da sam zavr{io fa-kultet, nadaju}i se bilo kakvom poslu. Zatim je smeta-lo {to sam zavr{io gimnaziju, pa sam i to izbrisao.

Kaète da su poslovi u Va{oj struci bili rijetki i da ni-ste mogli prona}i odgovaraju}i. îme ste se bavili u me|uvremenu?Prvi posao na{ao sam u dostavi vode, nije imalo veze sa strukom, bilo mi je va`no samo da radim. Zatim sam ostao bez posla jer je u firmi pao promet, a budu}i da sam ja do{ao zadnji u nju, bilo je logi~no da prestanem raditi. Po~etkom svibnja odlazio sam raditi sezonske poslove na moru, radio sam kao kuhar, {to opet nije imalo veze sa strukom, no nije bilo va`no. U razdobljima kada nisam imao posla, radio sam fizi~ke poslove, ispomo}i, selidbe… za cijelo to vrijeme tretirao sam traènje posla kao posao. Ostatak vreme-na proveo sam ulaù}i u svoju edukaciju, usavr{avao engleski jezik i informatiku, rad na ra~unalu, ~itao stru~nu literaturu vezanu uz struku, istraìvao na Internetu stru~ne portale… Nai{ao sam i na par pri-mjeraka BIZdirekta, {to me posebno radovalo, jer, na àlost, tada nisam znao da mogu sve brojeve preuzeti na web stranici Mirakula, u digitalnom obliku.

Kako ste se odlu~ili da se obratite Mirakulu?Toga tjedna na svih pet portala nije bilo niti jednog posla koji bih mogao raditi: bilo je ponuda za doktore, farmaceute, i jo{ neke profesije koje doista nije mogao obavljati nitko druge struke. Znao sam da moram biti kreativniji, druga~iji, i palo mi je na pamet da se ja-vim tvrtki Mirakul, sa zamolbom da mi pomognu u traènju posla tako {to }u podijeliti svoj ìvotopis na BIZpartyju, doga|anju za poslovne ljude koje se jed-nom mjese~no odràva u Old Bridge Pubu.

Jeste li posebno pripremali, ‘{minkali’ svoj ìvotopis za predstavljanje?Bitno je naglasiti da je to bila ve} tre}a verzija mog ìvotopisa i zamolbe, jer su me u Mirakulu svojim sa-vjetima traìli da mijenjam neke dijelove kako bih se dostojno i kreativno predstavio. To je bilo izvrsno jer do tada nikad od strane struke nisam bio upoznat s tim {to nije bilo dobro ili primjereno napisano u ìvotopi-su, tako da smo to modificirali i podigli na vi{u razinu. Onda se dogodio i dolazak na BIZparty, toga petka, i ostalo je povijest! Do{ao sam, podijelio svoj tiska-ni ìvotopis po stolovima, nakon toga se prezentirao, odràv{i kratki govor na bini.

No prije svega toga, moja je zamolba poslana dva dana ranije, kao privitak uz redovnu obavijest za BIZparty. Oko 11 sati nave~er stigla mi je obavijest od Mirakula da mi je ìvotopis na mailing listi. Oko podneva idu- }eg dana, dakle nakon ne{to vi{e od 12 sati, ve} sam bio dobio dva poziva za razgovor za posao, dvije od-bijenice, i nekoliko poruka podr{ke i ~estitki na krea-

tivnosti. Na samom BIZpartyju imao sam dva nefor-malna razgovora za posao, toga vikenda tako|er dva dogovora za razgovor. Tada sam bio doista pozitivno uzbu|en, jer se prvi put stvorila prilika samo za mene, prvi put je meni netko pruìo ruku pomo}i. Mislim da mi je, poslije vikenda u kojem sam se ènio, ovo bio vikend s najvi{e uzbu|enja.

Od svih poslova za koje sam dobio poziv na razgovor, oti{ao sam na gotovo sve, neke nisam mogao fizi~ki posti}i, jer su se vremena preklapala. Te sam prili-ke iskoristio za networking, kako bih se predstavio i upoznao {to vi{e ljudi, bez obzira na ishod razgovora. Taj tjedan sam imao i dva razgovora u Osimpexu, a u ponedjeljak nakon BIZpartyja, dobio sam posao!

Kakvi su prvi dojmovi?Jako sam zadovoljan, ovo je moj prvi posao u struci, radim kao referent nabave. Velik je opus posla, ima puno toga za nau~iti, dio sam tima i to je odli~no.

Za ~itavo vrijeme koje ste proveli u potrazi za poslom, jeste li se educirali kroz neke formalne oblike edukaci-je, seminare, predavanja, ili isklju~ivo samostalno?Uglavnom samostalno, no upisao sam jednogodi{nje stru~no usavr{avanje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, za pisanje europskih projekata, budu}i da sam zaklju~io da je to trì{te koje dolazi i otvara se. Za vrijeme traènja posla bio sam uvjeren da }u svaka-ko jednom raditi u struci i nisam gubio nadu, pa sam se trudio da sve te ‘dje~je bolesti’ prebolim na vrije-me: komunikaciju s ljudima, odnos prema autoritetu i nadre|enima, kao i prema okolini op}enito, da budem {to spremniji kada do|e vrijeme.

Kako je dugotrajna nezaposlenost utjecala na Va{e psihi~ko stanje? Po zavr{etku fakulteta vjerojatno ste bili optimisti~ni i motivirani.Mislio sam da }u odmah po~eti raditi, da je razdo-blje do tri mjeseca normalno za traènje posla. Ni-sam gubio samopouzdanje niti optimizam, ina~e sam vrlo uporan i tvrdoglav. Ve}ina mojih poznanika, koji su tako|er duè vrijeme traìli posao, depresivna je i ima sve manje volje. Ako postane{ o~ajan, ubaci{ se u kolote~inu svakodnevice spavanja do podneva, to ti ni{ta dobroga ne}e donijeti.

Nakon ovog iskustva, {to biste savjetovali drugima u potrazi za poslom?Svakako traènje posla treba tretirati kao osmosatni posao. Treba se i {to vi{e kretati me|u ljudima, bavi-ti se dru{tveno korisnim radom kroz volontiranja i najvi{e od svega, ulagati u sebe. Danas se to moè kroz razne medije, dostupne svima i uglavnom besplatne, i to treba iskoristiti. Nikako ne dopustite sebi depresiju, uz misao da je neka vi{a sila kriva za va{e trenutno stanje, ma koliko beznadno izgledalo. ■

Razgovarao: Kre{imir [imac

Nikako ne dopustite sebi depresiju, uz mi-sao da je neka vi{a sila kriva za va{e trenutno stanje, ma koliko bez-nadno izgledalo.

Znao sam da moram biti kreativniji, druga~iji,

i zato sam se javio tvr-tki Mirakul, sa zamol-bom da mi pomognu u traènju posla tako {to }u podijeliti svoj

ìvotopis na BIZpartyju, doga|anju za poslovne

ljude koje se jednom mjese~no odràva u

Old Bridge Pubu.

Luka Samardìja


Karti~arstvo

Kartice se koriste ~e{}e, ali za manje iznose

MasterCard ve} dvije godine zaredom provodi istraìvanje navika korisnika kartica u RH pod nazi-vom MasterIndex koje nam pokazuje da svega 18% ispitanika koristi dvije kartice manje nego ranije, dok ih njih 21% koristi kartice vi{e, navodi Aleksandra Babi}, MasterCard Europe, voditeljica marketinga i odnosa s javno{}u za Hrvatsku i Sloveniju. No, ukupni raspoloìvi dohodak se u prosjeku smanjuje, {to dovo-di i do smanjene potro{nje, ali i ne i rje|eg pla}anja ra~una karticama, osobito debitnim kao {to je Maestro, koje u sve ve}oj mjeri zamjenjuju gotovinska pla}anja.Mladenka Dubravac, voditeljica odnosa s javno{}u PBZ Carda, navodi da je 2009. i ovu 2010. obiljeìlo sa-vjesnije i u~estalije kori{tenje kartice, odnosno kartice su kori{tene ~e{}e, ali za manje iznose.

Dakle, moèmo re}i da su korisnici prepoznali predno-sti ove vrste pla}anja, ali su, s druge strane, zbog ukup-ne gospodarske situacije oprezniji i odgovorniji pri potro{nji. Uz odgovorniju potro{nju, smatraju da su korisnici i bolje informirani o prednostima kori{tenja kartica, te bez obzira na gospodarsku situaciju, poje-dine pogodnosti biljeè kontinuirani rast – kao {to je obro~na otplata bez kamata i naknada. U 2009. godini PBZ Card je ostvario promet od oko 260 mil. kuna, s brojem od oko 500 prodajnih mjesta, a za prvih osam mjeseci zabiljeèn je ukupan promet od 200 mil. kuna, {to je porast od nekih 30% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U narednim godinama o~ekuju da }e upotreba internetske trgovine u RH porasti.

Kriza se zasigurno odrazila na potro{a~ke navike kori-snika kartica, nagla{avaju iz Erste Card Cluba. Naime, kartice ECC-a se koriste ~e{}e, ali s manjim prosje~nim iznosom transakcije. Najmanja je razlika u potro{nji

u prehrambenoj industriji, kozmetici, farmaciji, dok se smanjila potro{nja u segmentu „ve}ih kupnji“ - gra|evinskog materijala, opremanje doma, vrta, prate- }e auto industrije.

Kartice na putovanjimaIstraìvanje MasterIndex pokazao je da se kartice tijekom godi{njih odmora uglavnom koriste na ben-zinskim crpkama (74%), prilikom kupovine hrane i pi}a (68%) i pla}anja cestarina (32%). Prednosti kartica upravo dolaze do izraàja prilikom putovanja unutar vlastite zemlje te osobito u inozemstvo, nagla{ava Aleksandra Babi}. Prihvat kartica je vrlo {irok, njihovo kori{tenje na prodajnim mjestima sigurno, a u slu~aju gubitka i kra|e prij

issn: 1846-3371 · 2016. 9. 2. · 1 tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2011. godini posebni...

Documents