iso norme geodetski list
DESCRIPTION
Kvaliteta podataka jedan je od ključnih faktora koji odlučuju pri odabiru skupova podataka za određene aplikacije. Ocjena kvalitete mora bit objektivno određena i objektivno opisana. ISO norme 19113 i 19114 daju načela i uputstva o načinima određivanja i opisivanja kvalitete dok norma ISO/TS 19138 daje popis osnovnih mjera za kvalitetu geoinformacija.TRANSCRIPT
ISO norme za kontrolu kvalitete
12
ISO norme za kontrolu kvalitete geoinformacija Mladen RAPAI, Nataa LUKETI - Zagreb
SAETAK: Kvaliteta podataka jedan je od kljunih faktora koji odluuju pri odabiru skupova podataka za odreene aplikacije. Ocjena kvalitete mora bit objektivno odreena i objektivno opisana. ISO norme 19113 i 19114 daju naela i uputstva o nainima odreivanja i opisivanja kvalitete dok norma ISO/TS 19138 daje popis osnovnih mjera za kvalitetu geoinformacija.Kljune rijei: kontrola kvalitete, ISO, normizacija, geoinformacije,
1. Uvod
Tehniki odbor TO 211 Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na svojim radnim sastancima predlae i prihvaa hrvatske norme iz podruja geoinformatike (Roi, 2004.). Norme pokrivaju razne aspekte, od prikupljanja podataka do diseminacije. Vanu ulogu u koritenju podataka ima kvaliteta podataka koju promatraju proizvoai ali i korisnici. Kvalitetom podataka bave se tri norme ISO 19113, ISO 19114 i ISO/TS 19138, a svrha ovog rada je upoznati itatelje s njihovim sadrajem. Norma ISO 19113 odreuje naela kojima se opisuje kvaliteta podataka, norma ISO 19114 opisuje sustav postupaka za odreivanje i ocjenjivanje kvalitete geoinformacija koji je konzistentan s naelima kvalitete danim u normi 19113, dok norma ISO/TS 19138 daje popis osnovnih mjera za kvalitetu.2. Kvaliteta podataka
Skupovi geografskih podataka sve se vie dijele, razmenjuju i koriste za drugaije svrhe od onih kojima su prvotno bili namijenjeni. Informacije o kvaliteti dostupnih skupova geoinformacija su vitalne za proces odabira podataka u kojem je vrijednost podataka u direktnoj relaciji s njihovom kvalitetom. Korisnici podataka su u situacijama u kojima su im potrebni podaci razliitih nivoa kvalitete. Vrlo toni podaci su potrebni pojedinim korisnicima za pojedine svrhe, a manje toni podaci su dostatni za druge svrhe. Informacija o kvaliteti geografskih podataka postaje odluan faktor u njihovoj eksploataciji, poto teholoki napredak omoguava prikupljanje i koritenje geografskih skupova podataka ija kvaliteta moe prijei kvalitetu koja je potrebna i koja se trai od strane korisnika.
Svrha opisivanja kvalitete geografskih podataka je omoguavanje odabira skupova geografskih podataka koji su najprikladniji potrebama ili zahtjevima aplikacije. Potpun opis kvalitete skupa podataka e potaknuti dijeljenje, razmjenu i uporabu odgovarajuih skupova podataka. Skup geografskih podataka moe se promatrati kao roba ili kao proizvod. Informacije o kvaliteti geografskih podataka omoguavaju proizvoau ili prodavau podataka da ocjeni koliko dobro podaci zadovoljavaju unaprijed postavljene kriterije u specifikaciji proizvoda, a pomau i korisnicima u odreivanju sposobnosti proizvoda da zadovolji potrebe njihovih odreenih aplikacija.
Geoinformacije u obliku skupova podataka (dataset) predstavljaju entitete (entity) iz stvarnog svijeta (Slika 1), koji imaju prostorne, tematske i vremenske karakteristike. Proces apstrakcije iz stvarnog svijeta (real-world) u podruje razmatranja (universe of discourse) ukljuuje modeliranje beskonanih karakteristika stvarnih entiteta u idelan oblik odreen poloajem, temom i vremenom kako bi se stvorio razumljiv i reprezentativan prikaz tih entiteta. Podruje razmatranja opisano je specifikacijom proizvoda (product specification), prema kojoj se sadraj skupa podataka testira u svrhu iskazivanja kvalitete.
Slika 1: Za proizvoaa, Specifikacija proizvoda opisuje podruje razmatranja i sadri parametre za izradu Skupa podataka. Za korisnika, Zahtjevi opisuju podruje razmatranja, koje moe ili ne mora odgovarati podruju razmatranja Skupa podataka
Informacije o kvaliteti mogu se primjeniti na slijed skupova podataka (dataset series), na skup podataka ili na manju grupu podataka koja je fiziki smjetena unutar skupa podataka, a koja dijeli pojedine zajednike karakteristike tako da im se kvaliteta moe ocijeniti.
3. Norma ISO 19113Osnovna zadaa norme ISO 19113:2002 Quality Principles je uspostaviti naela za opis kvalitete geoinformacija i koncepte za postupanje s informacijama o kvaliteti geoinformacija.
Norma je namjenjena: proizvoaima podataka koji uz pomo norme opisuju i ocjenjuju koliko dobro skup podataka zadovoljava prikaz podruja razmatranja odreen specifikacijom proizvoda i
korisnicima podataka koji uz pomo norme odreuju da li su odreene geoinformacije dovoljno kvalitetne za njihove potrebe.
Norma se koristi prilikom identificiranja i izvjeivanja o kvaliteti, ocjenjivanja kvalitete skupa podataka, izrade specifikacije proizvoda i zahtjeva korisnika i izrade aplikacijskih shema.
Kvaliteta skupa podataka se opisuje koristei sljedee dvije komponente:
elemente s pod-elementima kvalitete podataka (data quality elements and data quality subelements), koji opisuju koliko dobro skup podataka zadovoljava unaprijed postavljene kriterije u specifikaciji proizvoda i daju kvantitativne informacije o kvaliteti, te
ope elemente kvalitete podataka (data quality overview elements), koji daju ope, opisne informacije o kvaliteti podataka.
Elementi s pripadajuim pod-elementima kvalitete podataka su:
Element kvalitetePod-elemet kvalitete
Kompletnost (completness):
Postojanje i nepostojanje objekata, njihovih atributa i relacijaViak (commission):
Suvini podaci u skupu podatakaManjak (omission):
Nedostajui podaci u skupu podataka
Logika dosljednost (logical consistency):
Stupanj usuglaenosti s logikim pravilima strukture podataka, atributa i relacija (struktura podataka moe biti konceptualna, logika ili fizika)Dosljednost u konceptu (conceptual consistency):
Usuglaenost s pravilima konceptualne sheme
Dosljednost u domeni (domain consistency): Usuglaenost vrijednosti s doputenim vrijednostima
Dosljednost formata (format consistency): Stupanj pohranjenosti podataka sukladno fizikoj strukturi skupa podataka
Topoloka dosljednost (topological consistency): Korektnost eksplicitno odreenih topolokih karakteristika seta podataka
Tonost poloaja (positional accuracy)Apsolutna ili vanjska tonost (absolute or external accuracy):
Poklapanje prijavljenih vrijednosti koordinata s vrijednostima koje su, ili se smatraju, stvarnim vrijednostima
Relativna ili unutarnja tonost (relative or internal accuracy):
Poklapanje relativne pozicije objekta u skupu podataka s odgovarajuom relativnom pozicijom koja jest, ili se smatra, stvarnom
Tonost poloaja gridova (gridded data positional accuracy):
Poklapanje vrijednosti poloaja podataka grida s vrijednostima koje jesu, ili se smatraju, stvarnim vrijednostima
Vremenska tonost (temporal accuracy):
Stupanj usuglaenosti vremenskih atributa i vremenskih relacija objekataTonost mjerenja vremena (accuracy of a time measurement):
Korektnost vremenskih referenci (prikaz pogreaka u mjerenju vremena)
Vremenska dosljednost (temporal consistency):
Korektnost slijeda dogaaja ili niza, ako postoji
Vremenska valjanost (temporal validity):
Valjanost podataka u odnosu na vrijeme
Tematska tonost (thematic accuracy):
Stupanj usuglaenosti kvantitativnih atributa i korektnost ne-kvantitativnih atributa, klasifikacije objekata i njihovih relacijaKorektnost klasifikacije (classification correctness):
Usporedba klasa dodijeljenih objektima ili njihovim atributima s podrujem razmatranja
Korektnost opisnih atributa (non-quantitative attribute correctness):
Korektnost opisnih atributa
Tonost kvantitativnih atributa (quantitative attribute accuracy):
Tonost kvantitativnih vrijednosti atributa
Pod-elemente kvalitete potrebno je opisati uz pomo sljedeih opisnika (descriptors) kvalitete:
podruje kvalitete podataka (data quality scope) mjera kvalitete podataka (data quality measure)
procedura ocjene kvalitete podataka (data quality evaluation procedure)
rezultat kvalitete podataka (data quality result)
tip vrijednosti kvalitete podataka (data quality value type)
jedinica vrijednosti kvalitete podataka (data quality value unit)
datum kvalitete podataka (data quality date)
Opi elementi kvalitete podataka su svrha, primjena i porijeklo, koji daju ope, ne-kvantitativne informacije o kvaliteti podataka.Svrha (purpose) opisuje razlog za izradu skupa podataka i sadri informacije o moguim primjenama.
Primjena (usage) opisuje aplikacije za koje je skup podataka koriten. Primjena opisuje gdje su sve podaci koriteni, od strane proizvoaa ili od strane korisnika.
Porijeklo (lineage) opisuje povijest skupa podataka i izvjeuje o procesu nastajanja od prikupljanja podataka preko obrade do prevoenja u trenutno stanje. Porijeklo moe sadravati dvije komponente:
informacije o izvorniku, koje trebaju dati podrijetlo skupa podataka
proizvodni procesi ili informacije o povijesti, koji trebaju opisati radnje ili transformacije u ivotnom ciklusu podataka, ukljuujui i proces odravanja skupa podataka bez obzira da li je proces kontinuiran ili periodian.
Uz navedene elemente, norma ostavlja mogunost da se izrade i drugi elementi koji opisuju kvantitativne i opisne karakteristike kvalitete podataka, a nisu odreeni ovom normom.
Kvantitativne informacije o kvaliteti podataka izvjeuju se u formi metapodataka, sukladno zahtjevima norme ISO 19115 i sukladno zahtjevima o nainu izvjeivanja prema normi ISO 19114.
Opisne informacije o kvaliteti podataka izvjeuju se u formi metapodataka, sukladno zahtjevima norme ISO 19115.
4. Norma ISO 19114Prilikom ocjenjivanja kvalitete podataka potrebno je koristiti jasne procedure na konzistentan nain kako bi dobivena ocjena bila to objektivnija. Time se omoguuje da, s jedne strane, proizvoai podataka opiu koliko njihovi podaci zadovoljavaju kriterije kvalitete koji su unaprijed zadani i odreeni u specifikacijama proizvoda, dok s druge strane, omoguuje korisnicima podataka da odrede koliko ti podaci zadovoljavaju njihove potrebe.
Norma ISO 19114:2003 Quality evaluation procedures opisuje sustav postupaka za odreivanje i ocjenjivanje kvalitete geoinformacija koji je konzistentan s naelima kvalitete danim u normi 19113. Ova norma uspostavlja i sustav ocjenjivanja i izvjeivanja rezultata kvalitete.
Normu mogu primjenjivati proizvoai podataka koji daju informaciju o usklaenosti sa specifikacijom proizvoda, kao i korisnici podataka koji nastoje odrediti da li skup podataka sadri podatke dovoljno kvalitetne za koritenje unutar odreene aplikacije.
4.1. Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka
Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka sastoji se od niz koraka kojima se proizvodi i izvjeuje rezultat kontrole kvalitete podataka. Postupak se sastoji od primjene procedura za ocjenu kvalitete na odreene operacije vezane uz podatke, a koje provode proizvoai i korisnici podataka.
Proces se sastoji od sljedeih koraka (Slika 2):
1. identificirati elemente kvalitete, pod-elemente kvalitete i podruja kvalitete,2. identificirati mjeru kvalitete,3. izabrati i provesti metodu ocjenjivanja kvalitete,4. odrediti rezultat kvalitete i 5. odrediti usuglaenost rezultata sa zahtjevima iz specifikacije.
Slika 2: Postupak ocjenjivanja kvalitete podataka
4.2. Metode ocjenjivanja kvalitete podataka
Metode ocjenjivanja kvalitete podataka su direktne i indirektne metode (Slika 3). Direktne metode mogu biti unutarnje ili vanjske (u odnosu na promatrani skup podataka). Direktne metode se mogu provoditi automatski ili pojedinano. Direktne metode se mogu provoditi na cijelom skupu podataka ili na uzorcima. Indirektne metode za ocjenjivanje koriste informacije izvan skupa podataka, najee ope elemente kvalitete (svrha, primjena, porijeklo).
Slika 3: Metode ocjenjivanja kvalitete podatakaProcedura kod potupne metode odreivanja kvalitete:
1. Odrediti elemente kontroleElement kontrole je najmanja jedinica koja e se kontrolirati. Element moe biti objekt, atribut objekta ili relacija
2. Pregledati elemente unutar podruja kontrolePregledati svaki element unutar podruja kontrole
Procedura kod odreivanja kvalitete metodom uzoraka:
1. Odrediti metodu odabira uzoraka
2. Odrediti elemente kontroleElement kontrole je najmanja jedinica koja e se kontrolirati. Element moe biti objekt, atribut objekta ili relacija.
3. Podijeliti podruje ispitivanja kvalitete na "radilita""Radilite" je zbir elemenata unutar podruja ispitivanja iz kojega se izvlai i ispituje uzorak . Svako "radilite" bi se trebalo sastojati od elemenata proizvedenih pod jednakim uvjetima i u istom vremenu.
4. Podijeliti "radilite" na jedinice uzorakaJedinica uzorka je podruje "radilita" unutar kojeg se provodi ispitivanje kvalitete
5. Odrediti veliinu uzorkaVeliina uzorka daje informaciju koliko prosjeno elemenata treba odabrati za ispitivanje iz svakog "radilita"
6. Odrediti jedinicu uzorkaOdrediti potreban broj jedinica uzoraka kako bi veliina uzorka bila dostatna
7. Pregledati elemente unutar jedinica uzorkaPregledati svaki element unutar jedinica uzorka
4.3. Prikaz informacija o ocjenjivanju kvalitete
Prikaz informacija se moe izvoditi u obliku metapodatka sukladno normi 19115 Metadata i u obliku izvjea o kvaliteti. Prikaz metapodacima se primjenjuje kod kvantitativnih rezultata. Prikaz u obliku izvjea se primjenjuje u sluajevima kada se rezultat iskazuje samo kroz ocjenu "prolazi/ne prolazi" ili kada se proizvode zbirni rezultati kvalitete.
Primjer 1: kompletnost
DQ komponentePrimjer
DQ podruje ispitivanjaSvi elementi kategorizirani kao "zgrade"
DQ element1 kompletnost
DQ pod-element1 viak
DQ mjera
DQ opis mjerepostojanje vika objekata
DQ ID mjere10101
DQ metoda odreivanja
DQ tip metode odreivanja2 vanjska
DQ opis metode odreivanjaUsporedi broj elemenata u skupu podataka s brojem elemenata u podruju razmatranja
DQ rezultat
DQ tip vrijednosti1 - Boolean varijabla
DQ vrijednostTrue
DQ jedinica vrijednosti-
DQ datum2000-03-05
Zahtjevani stupanj usuglaenostiRazlika izmeu skupa podataka i podruja razmatranja jednaka nuli
Parametri skupa podatakaUnutar podruja ispitavanja nalazi se 110 elemenata; unutar podruja razmatranja nalazi se 110 elemenata
RezultatPodaci zadovoljavaju
Primjer 2: tonost poloaja
DQ komponentePrimjer
DQ podruje ispitivanjaSvi vorovi koji predstavljaju rubove cesta u skupu podataka
DQ element3 tonost poloaja
DQ pod-element1 apsolutna tonost
DQ mjera
DQ opis mjereRMSE
DQ ID mjere30101
DQ metoda odreivanja
DQ tip metode odreivanja2 vanjska
DQ opis metode odreivanjaZa svaki vor izmjeri razliku izmeu apsolutnih koordinata u skupu podataka i u podruju razmatranja. Iz razlika izraunaj RMSE.
DQ rezultat
DQ tip vrijednosti2 broj
DQ vrijednost1,7
DQ jedinica vrijednostimetar
DQ datum2000-03-05
Zahtjevani stupanj usuglaenostinije odreen
Parametri skupa podataka-
Rezultat kontroleRMSE je 1,7 metara. Kako zahtjevani stupanj usuglaenosti nije odreen, samo se izvjeuje o RMSE
Primjer 3: atributna tonost
DQ komponentePrimjer
DQ podruje ispitivanjaSvi toponimi na listu TK25 321-1-2-1-2
DQ element5 tematska tonost
DQ pod-element2 korektnost opisnih atributa
DQ mjera
DQ opis mjerepostotak elemenata s neispravnim nazivima
DQ ID mjere50203
DQ metoda odreivanja
DQ tip metode odreivanja2 vanjska
DQ opis metode odreivanjaUsporedi toponime iz podruja ispitivanja kvalitete s toponimima iz podruja razmatranja. Iskai broj elemenata koji se ne podudaraju i izraunaj postotak
DQ rezultat
DQ tip vrijednosti4 postotak
DQ vrijednost5
DQ jedinica vrijednosti%
DQ datum2000-03-06
Zahtjevani stupanj usuglaenostiManje od 3% elemenata mogu imati pogrene vrijednosti
Parametri skupa podatakaUnutar podruja ispitavanja nalazi se 100 elemenata; 5 elemenata ima pogrenu vrijednost
Rezultat kontroleSkup podataka ne zadovoljava. Vie od 3% elemenata ima pogrenu vrijednost atributa
Prilozima su detaljno opisani postupci odreivanja kvalitete kroz brojne primjere (prilozi D, F, G, H) . Opisani su postupci odreivanja kontrole na promjenjivim (dinamikim) skupovima (prilog D). Za odreivanje kvalitete metodom uzorkovanja dane su upute o primjeni normi serije ISO 2859 i norme ISO 3591-1 na geoinformacije (prilog E). Sadraj detaljnog izvjea o odreivanju kvalitete opisan je u prilogu I, dok prilog J opisuje nain zbrajanja rezultata kvalitete.
5. Norma ISO/TS 19138
Dok prve dvije norme naelno opisuju elemente kvalitete i daju njihovu ocjenu kvalitete, norma ISO/TS 19138 opisuje mjere kvalitete geoinformacija. Da bi se one identificirale, svi koji se bave obradom geoprostornih podataka na bilo koji nain, trebaju biti svjesni njihovih geometrijskih i atributivnih pravila. U tom smislu norma ISO/TS 19138 vodi stvaratelja podataka u donoenju odluka o definiranju ispravnih pravila o kvaliteti. Standardiziraju se komponente i struktura podataka u svrhu njihovog uobliavanja i homogenosti kvalitete.
Iako je u normi dosta detaljno nabrojeno koje se mjere trebaju poduzeti u svrhu podizanja kvalitete geoprostornih podataka, ostavlja se prostora za dodatne mjere po potrebi proizvoaa ili korisnika.
Koncept identificiranja kvalitete geoinformacija moe se podjeliti na:
brojanje pogrenih ili ispravnih podataka i
utvrivanje kvalitativne pouzdanosti podataka upotrebom statistikih metoda.
Oba sluaja daju kvantitativne rezultate, a odabir metode promatra se od sluaja do sluaja. Ona predstavlja osnovnu mjeru kvalitete.Norma opisuje mjere kvalitete geoprostornih podataka u jednoobraznoj strukturi koja je podijeljena na 13 komponenti, od kojih su 5 obaveznih (mandatory), 5 uvjetnih (conditional) i 3 fakultativnih (optional) komponenti:Br.KomponentaOpisUvjetovanost
1NazivNaziv mjere kvalitete koja se odnosi na promatrani skup podataka M
2AliasDrugo prepoznatljivo ime ili kratica koja se najee koristi za istu mjeru kvaliteteO
3Element kvaliteteNaziv elementa kvalitete za kojeg se izvjeujeM
4Pod-element kvaliteteNaziv pod-elementa kvalitete za kojeg se izvjeujeM
5Osnovna mjera kvaliteteNaziv osnovne mjere kvalitete iz koje je mjera kvalitete derivirana C / ako je derivirana iz osnovne mjere
6DefinicijaDefinicija osnovnog koncepta za mjeru kvaliteteM
7OpisOpis mjere kvalitete, ukljuujui prikaz formula ili ilustracija potrebnih za dobivanje rezultataC / ako definicija nije dovoljna za razumijevanje koncepta mjere
8Parametar*Pomona varijabla mjere kvalitete podataka, njezin naziv, definicija i opisC / po potrebi
9Tip vrijednosti podatka o kvaliteti*Tip vrijednosti za izvjeivanje rezultata kvalitete podatakaM
10Struktura vrijednosti podatka o kvalitetiStruktura za izvjeivanje kompleksnih rezultata kvalitete podatakaO
11Referenca izvornika*Veza s izvornim eksternim podacima C / ako postoji eksterni izvornik
12Primjer*Ilustracija upotrebe mjere kvaliteteO
13IdentifikatorCijeli broj koji jednoznano odreuje mjeru kvalitete C / ako su mjere kvalitete u registru
* dozvoljava se vie varijabli odjednom. Ako nema podataka za uvjetne i fakultativne komponente stavlja se znak .
5.1. Brojanje pogrenih ili ispravnih podataka
Sljedea tablica pokazuje primjer kvalitete skupa podataka koja se iskazuje brojanjem pogrenih i ispravnih elemenata.
Osnovna mjera kvalitetePrimjerTip podatka
Indikator pogrekeFalseBoolean
Indikator ispravnostiTrueBoolean
Broj pogreaka11Integer
Broj ispravnih elemenata571Integer
Udio pogreaka*0,0189
1,89%
11 : 582Real
Percentage
Ratio
Udio ispravnosti*0,9811
98,11%
571 : 582Real
Percentage
Ratio
* u odnosu na ukupan broj elemenata u skupu podataka5.2. Utvrivanje pouzdanosti kvalitete
Ako su podaci dobiveni iz nekih mjerenja, oni se promatraju unutar odreene pouzdanosti. Pod pretpostavkom da je veliina mjerenja sluajna varijabla, kvaliteta skupa podataka se moe ocijeniti i davanjem kvantitativne pouzdanosti.
Takvo ocjenjivanje pretpostavlja da su mjerenja:
homogene pouzdanosti
meusobno neovisna
u okvirima normalne razdiobe.
Upotreba statistikog testa (Studentova t-distribucija) ovisi o broju varijabli. Razlikujemo test s jednodimenzionalnom sluajnom varijablom Z (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u jednoj mjernoj veliini), test dvodimenzionalne sluajne varijable X i Y (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u dvije mjere veliine), te test s trodimenzionalnim sluajnim varijablama X, Y i Z (za mjerenja gdje su rezultati izraeni u tri mjerne veliine). Testom dobivamo interval pouzdanosti unutar kojeg se izmjerena veliina smatra tonom.
5.3. Pregled mjera kvalitete
Da bi se postigla dobro definirana i usporediva informacija o kvaliteti geoprostornih podataka, u normi se preporuuju odreene mjere. One su zapravo nastale temeljem tehnikih specifikacija o stvaranju geoinformacija, pa se stoga njihov popis ne smatra kompletnim. U nastavku su dani primjeri mjera koje obiljeavaju kvalitetu podataka:
viak ili prekoraenje elemenata u odnosu na definiranu koliinu elemenata
dvostruke geometrije
manjak elemenata
neusklaenost imena slojeva i atributa s konceptualnom shemom
neusklaenost vrijednosti atributa s konceptualnom shemom
nedozvoljeno preklapanje povrinskih elemenata
konflikti fizike strukture podataka
nepravilni vorovi linijskih elemenata
male praznine na liniji koje nedostaju da se ona sjee s drugom linijom (undershoots) mali dijelovi linije produljeni preko druge linije (overshoots) uske rupe na dodirima povrina (sliver) samopresijecanje elemenata (self-intersect errors)
samopreklapanje elemenata (self-overlaps errors).
Kako na kvalitetu podataka utjee i ocjena poloajne tonosti, norma predvia iskazivanje jedne ili vie od sljedeih mjera u tom segmentu: apsolutna poloajna tonosti
matrica kovarijance
vertikalna ili visinska tonost
standardno linearno odstupanje (SD)
linearna kartografska tonost s 90%-tnom pouzdanou (LMAS 90%)
linearna kartografska tonost s 95%-tnom pouzdanou (LMAS 95%)
linearna kartografska tonost s 99%-tnom pouzdanou (LMAS 99%)
srednje kvadratno odstupanje (RMSE)
standardna devijacija (CSE)
srednje kvadratno odstupanje planimetrije (RMSEP)
relativna vertikalna ili visinska pogreka
relativna poloajna tonost i sl.
5. Zakljuak
ISO norme sustavno su grupirale naela, elemente, metode i postupke za ocjenjivanje i mjere kvalitete geoinformacija. Proizale iz svekolike prakse, korisne su korisnicima i proizvoaima za utvrivanje zahtjeva za kvalitetom. Jedan od glavnih pokretaa potrebe za ovim standardima sigurno je tehnoloki napredak u domenama geoinformatike i informacijskih tehnologija. Implementacijom naela o kvaliteti unaprijeuje se homogenizacija geoprostornih podataka, a ocjena kvalitete daje korisniku brzu informaciju o potencijalnoj namjeni i svrsi podataka. Snaga ISO normi lei u injenici da su prihvaene u veini relevantnih institucija koje obiljeuju moderno gospodarsko okruenje. Europska Komisija je nedavno pokrenula inicijativu u harmonizaciji geoinformacija pod nazivom INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in Europe), koji svoj rad temelji upravo na ISO normama. Svijest o kvaliteti geoinformacija ve se globalno proirila. U Hrvatskoj su opisane ISO norme usvojene pod hrvatskim nazivima HRN EN ISO 19113:2005 Geoinformacije Naela kvalitete, HRN EN ISO 19114:2005 Geoinformacije - Postupci ocjenjivanja kvalitete, dok je norma ISO/TS 19138 u fazi pripreme pri Hrvatskom zavodu za norme.Literatura:
Roi, M., Rapai, M. (2004): Normizacija digitalnih prostornih informacija, Geodetski list 4, str. 209-227, Zagreb
ISO 19113:2003, Geographic information -- Quality principlesISO 19114:2003, Geographic information -- Quality evaluation proceduresISO 19115:2003, Geographic information -- MetadataISO/TS 19138:2006, Geographic information -- Data quality measuresGeospatial data Standardization
Abstract: Standardization of spatial data along with technology, policy, criteria and people, constitutes basic and necessary framework in national spatial data infrastructure foundation. In this work is described the basic functionality of the international standardization body ISO, especially work of technical committee 211 which topics are geoinformation and geomatics. Also, this paper describes the activities of the Technical Committee 211 of the Croatian standardization institution which relies its work on the work of the ISO. Standards development processes are explained and stage of standards are given.
Key words: standardization, geoinformation, geomatics, TC211, national spatial data infrastructure, ISOkorak 5
korak 4
korak 3
Zahtjevi korisnika
opisuje
Skup podataka
Kvaliteta podataka
Kvaliteta podataka
odabir
proizvodnja
Specifikacija proizvoda
KORISNIK PODATAKA
PROIZVOA PODATAKA
opisuje
STVARNI SVIJET
Podruje razmatranja
Podruje razmatranja B
Podruje
razmatranja A
korak 2
korak 1
Izvjee o rezultatu kvalitete (prihvaanje/odbijanje)
Izvjee o rezultatu kontrole kvalitete (kvantitativan)
Zahtjevani stupanj kvalitete
Odrediti usuglaenost rezultata sa zahtjevima
Odrediti rezultat kvalitete
Izabrati i provesti proceduru procjene kvalitete
Identificirati mjeru kvalitete
Identificirati elemente kvalitete, pod-elemente kvalitete i podruja kvalitete
Specifikacija proizvoda
ili
Zahtjevi korisnika
Skup podataka odreen podrujem kontrole
opi elementi kvalitete
testiranje dovoljnog broja elementa unutar podruja kontrole
testiranje svakog elementa unutar podruja kontrole
potpuna
metoda uzoraka
automatska
pojedinana
Vanjska:
- kontrola zahtjeva referentne podatke u odnosu na kontrolirani skup podataka
Unutarnja:
- podaci potrebni za kontrolu nalaze se unutar kontroliranog skupa podataka
Indirektna metoda odreivanja
Direktna metoda odreivanja
Metode odreivanja kvalitete
opi elementi kvalitete
Mladen Rapai, dipl.ing., Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, 10010 Zagreb, e-mail: [email protected]
Nataa Luketi, dipl.ing., Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz.28, 10010 Zagreb, e-mail: [email protected]