A-PDF Split DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

http://www.a-pdf.com/?product-split-demo

2

Broj 7, Godite VII. Iskrica List uenika Osnovne kole Vladimira Nazora Ferianci Odgovorna urednica: Anita Azeni, prof. Uredili: Ivona ipo, 8. b Martina Svetec, 8. b Dorotea Batrac, 8. b Tihana Mikii, 8. b Antonija Gelji, 8. a Grafiki pripremila: Katarina Kolar, prof. Fotografije: Ivan Koaj, ravnatelj Kornelije Jurani, prof. Marko Kneevi, prof. Izdava: Osnovna kola Vladimira Nazora Ferianci Za izdavaa: Ivan Koaj, ravnatelj Adresa: Trg Matije Gupca 9, 31512 Ferianci Tel.: 031 603 018 Fax: 031 604 306 E- mail: os-fericanci-001@skole.htnet.hr

SADRAJ VANUIONIKA NASTAVA Pjeaenjem do zdravlja Terenska nastava u kontinentalnoj listopadnoj umi PROJEKTI: Izborna nastava biologije i fizike Imaju li djeca pravo na bezbrino djetinjstvo Vulkanska erupcija u Feriancima

KOLSKI KURIKULUM U FUNKCIJI IZGRADNJE JEDINSTVENOG PROFILA KOLE Pedagoki projekti: Osobni i socijalni razvoj Prevencija ovisnostimladi i slobodno vrijeme Uiti kako uiti

KOLSKA DOGAANJA Olimpijski dan Dani kruha Dani kruha u Motiini Boina akademija LIDRANO Veselo Valentinovo Makare, makare Poklade u O Vladimira Nazora Ferianci INTERVJU S TIHANOM NATJECANJA ZANIMLJIVOSTI elite li znati to e uenici 2. razreda biti kad

odrastu? Obnovljena podruna kola Mjesec hrvatske knjige IZVOR u Grkoj

IZLETI Maturalac Izlet u Naice ISKRICE ISPRAAJI DAN KOLE

3

UVOD

Kako su nai uenici i uitelji i ove kolske godine bili iznimno vrijedni,

opet smo uspjeli prikupiti mnotvo zanimljivih priloga koji su popratili dio

onoga to smo radili. Bilo je tu ozbiljnih projekata, napetih natjecanja, si-

tuacija povuci potegni, uzbudljivih izleta, zanimljivih kolskih dogaa-

nja, dubokoumnih izreka u obliku kolskih bisera uenika i uitelja i jo

mnogo toga.

Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli nastanku ovoga broja asopisa.

Urednitvo

Hrvatski jezik Slavni jezie Hrvata, rijeima bi radosnim otvorio sva ovozemaljska vrata.

Mnogi su te zamijeniti htjeli, no u tim pokuajima nisu uspjeli. Ratove svjetske ti si prebrodio, malo koji se Hrvat za tebe nije borio. Danas ponosan i ouvan si ti i do kraja svijeta takav e i ostati.

Ljepota tvoja govori sama za sebe, na jezie, Hrvati ne mogu bez tebe. Mihaela Zlosa, 8. b

4

Radionica: umsko tlo kvadrat po kvadrat

Razredi: 6. a/b

Voditelji: Karmela Smiljani, Valentina Petkovi

Kljuni pojmovi: biljke u kontinentalnoj listopadnoj umi, um-

sko tlo, slojevitost ume, procjena, kvadratni metar, srednja vrije-

dnost, linearne jednadbe

Aktivnosti: promatranje, crtanje, vjebanje procjene, fotografira-

Radionica: Mitska bia

Razred: 8. b

Voditelji: Jasna Petrovi, Katarina Kapraljevi

(sada Kolar), Milan Deli

Kljuni pojmovi: mitologija, stara narodna vjerova-

nja, intervju, razgovor s panom, mitski lik u pejsau

Aktivnosti: skupljanje prirodnog materijala, izrada

lutkica, osmiljavanje i pisanje intervjua, pisanje

pjesme, rasprava

Radionica: Gospodarenje otpadom

Razred: 8. c

Voditelj: Kristina Marinkovi

Kljuni pojmovi: oneienje okolia, biorazgradiv ot-

pad, rasporeivanje otpada

Aktivnosti: prikupljanje otpada, ispunjavanje ankete,

izrada plakata

Struni suradnik: Sanela Grepo, knjiniarka

Obiljeavanje Dana planeta Zemlje i Dana voda

smo eljeli provesti u prirodi te na taj nain spojiti ugodno s korisnim. Uenici i nastavnici su teorijska znanja steena u uionici eljeli potvrditi terenskom nastavom u prirodi te smo se tako 30. travnja 2010. uputili preko polja i ume do Valenovca gdje smo odrali radionice.

Kako je sve izgledalo? Tko je to radio? Pogledajmo!

5

Radionica: Foto session Razredi: svi razredi Voditelj: Kornelije Jurani Kljuni pojmovi: pejza, portret, makro Aktivnosti: poziranje

Potvrujui naelo da je priroda najbolji uitelj, uenici i njihovi nastavnici su ostvarili sve zacrtane ciljeve.

Pripremila: prof. Valentina Petkovi

Radionica: Planet Zemlja pokazuje nam put

Razredi: 7. a/b

Voditelji: Tomislav Braun, Marko Kneevi

Kljuni pojmovi: orijentacija u prirodi, kronologija

obiljeavanja Dana planeta Zemlje, Greenpeace

Aktivnosti: oznaavanje na karti, biljeenje smjera

kretanja, prikupljanje podataka, razgovor i rasprava

Radionica: Razlomcima kroz haiku poeziju

Razredi: 5. a/b

Voditelji: Anita Azeni, Vinja Leko

Kljuni pojmovi: pojam razlomka, usporeivanje razlomaka, zbra-

janje i oduzimanje razlomaka, mjeoviti brojevi, brojevi ( redni i

glavni ), lirika, haiku, motiv, slobodni stih, sedmerac, peterac

Aktivnosti: rjeavanje listia sa zadacima vezanim uz razlomke,

ponavljanje brojeva, primjena obiljeja haiku pjesme kroz samostal-

no oblikovanje pjesme, pisanje pjesama

Radionica: Primjena Pitagorina pouka na konstrukciju pra-

vog kuta

Razred: 8. a

Voditelji: Slavko Hovanjec, Vlado Cvek, Darko Marijanovi

Kljuni pojmovi: egipatski trokut, indijski trokut, konstrukcija pra-

vog kuta, dijagonale pravokutnika

Aktivnosti: pripremanje pomagala za rad, obiljeavanje glavnih

linija rukometnog igralita

Radionica: Kreativno pisanje

Razredi: 7. a/b

Voditelji: Marina erepinko, Jelena Ergovi

Kljuni pojmovi: voeno pisanje, osjetila,

opisivanje prirode, inkvina, zadani oblik pjes-

me, misao u pjesmi, kreativno izraavanje

Aktivnosti: doivljavanje prirode, pisanje poezi-

je, itanje poezije

6

Vrativi se u kolu, uenici su izradili tematski pano na kojem su izloili materijale s terenske nastave i

pjesmice koje su pisali u sklopu hrvatskog jezika.

Pripremile: prof. Valentina Petkovi i prof. Anita Azeni

Nakon mjesec dana prouavanja ume u uionici, uenici 6. a i 6. b razreda su se 29. listopada 2010. uputili u oblinju umu provjeriti, ponoviti i uvjebati nauene sadraje.

Do svojega odredita u umi, estai su

promatrali prirodu te prikupljali razliite materija-

le iz biljnoga, ali i poneki iz ivotinjskoga svijeta.

Nastava se odvijala u dvije radionice.

Uenici su gradivo prirode uspjeno povezali sa

sadrajima hrvatskog jezika. Kao rezultat ove

meupredmetne korelacije nastala su i literarna

umjetnika ostvarenja na temu ume koja najbolje

pokazuju kako se ovjek moe saivjeti s prirodom.

U svemu tome su uenicima pomogle profesorice

Valentina Petkovi i Anita Azeni. Ovoj se ekspediciji

pridruio i profesor Marko Kneevi u ulozi fotografa.

Jesenska uma Jesenska uma, arene boje, to je ono to voli srce moje. Lie pada, grane dira, a jesenska harmonija svira. Ujutro kapljice rose, uveer ptice na krilima sunce nose, a usred bijeloga dana priroda kapljice kie sanja. Tiina svugdje vlada, samo se ptice selice uju sada. Sunce sja, vjetri piri, jesensko raspoloenje svugdje se iri.

Nives Lukai, 6. b

uma Hodam umom i osjeam miris jeseni. uti lie, grane pucaju, a ptice odlaze na dalek put. Gljiva vie nema, a ivotinje se za poinak spremaju. Vjeverica skae s grane na granu, ireve kupi da ima neto za prehranu. Zemlja je prekrivena mahovinom i crnim trubaama. U meni radost spava, a zima je sve blie nama.

Mateja Mikii, 6. b

Jesen u umi Ljeta nema vie jer polako jesen stie. Sve su ptice na jug o'le, a vjeverice po ljenjake pole. uma mirie na jesenske kie dok vjetar polako grane njie. Lie sad je najljepe boje; ute, crvene, smee, a zelene sve rjee. Svi smo radosni jer jesen sreu nosi.

Patricia Batrac, 6. a

7

Razmiljajui na poetku kolske godine kako bi poboljale i unaprijedile nastavu te je u isto vrijeme uinile zanimljivijom i privlanijom uenicima, profesorice Valentina Petkovi i Karmela Smiljani su si postavile jedan novi izazov udruile su svoje predmete u zajedniku izbornu nastavu iz biologije i fizike. U lanku su opisali ime su se sve bavili ove godine.

Odluili smo udruiti svoje

pametne umove u posebnu izbornu nastavu,

biologija i fizika; 2 u 1. Za ovakvu smo se

nastavu odluili zbog bezbroj pitanja na

koja u potpunosti ne moe odgovoriti

jedan predmet i jedan uitelj. Fizika i

biologija u osnovnoj koli naizgled nemaju

nita zajedniko, no ove godine

dokazujemo suprotno, a u tome nas vode

profesorice Karmela i Valentina.

Proteklih smo se mjeseci bavili

prouavanjem mnogih injenica. Neke od

njih su: indeks tjelesne mase, utjecaj

poroajne duljine i mase na visinu i masu u

pubertetu, proporcije ljudskog tijela, zatim

smo se igrali forenziara - prouavali smo

otiske prstiju, odreivali visinu prema

duljini bedrene kosti, izdvojili dna iz banane.

Najzanimljivije nam je bilo prouavanje

barbike. Utvrdili smo da barbika, iako

izgleda savreno, u stvarnoj veliini u ivotu

ne bi mogla normalno ivjeti, hodati, jesti

Tako se u radnoj, ali i

zanimljivoj atmosferi kolska godina

pribliila kraju, a mi smo prouili sva

pitanja koja su nas zanimala. Uili

smo, ali smo se istovremeno i

zabavljali.

Ivona ipo, 8. b

8

Sva bi djeca trebala imati jednaka prava Svakodnevno na televiziji sluam vijesti o stradanju nedune djece u ratovima, o glad-

noj djeci koja u Africi umiru, te o prirodnim katastrofama koja ne zaobilaze djecu. Straan

tsunami u Japanu odnio je na tisue ivota od kojih je mnotvo djece. Velik broj djece koja su

preivjela, ostala su bez roditelja, najblie rodbine, sama na svijetu. Sve se to dogaa da-

leko od nas, ali ne moemo, gledajui slike stradanja, ne osjetiti tugu i aljenje.

ak i mnoga djeca ismijavaju i vrijeaju drugu djecu zbog boje koe, jezika kojim govo-

re, narodnosti, vjere, tekoa u razvoju, roditelja te injenice imaju li njihovi roditelji

vie ili manje novaca.

Ove je kolske godine u sklopu nastave hrvats-

kog jezika u 6. i 8. razredima ostvareno nekoliko

manjih i veih projekata. Jedan je takav projekt bio

istraivanje o pravima djeteta. Nakon to su uenici

8. razreda istraili ovu temu, napisali su problemski

lanak na temu Imaju li djeca pravo na bezbrino

djetinjstvo. Kako su pojedinci ovoj temi pristupili

vrlo ozbiljno, odluili smo neke sastave ili dijelove

sastava podijeliti i s ostalim uenicima.

Takoer i este roditeljske svae ili rastave roditelja ima-

ju psihike i emocionalne posljedice na djecu koja se osjeaju

razoaranom, zbunjenom, nesigurnom i zapostavljenom. Svo-

je probleme i nedostatke odrasli ne trebaju svaljivati na djecu jer ona nisu nita kri-

va. Njima je potrebna ljubav i panja. Svako dijete ima pravo ivjeti u obitelji zajedno

sa svojim roditeljima, a ako roditelji vie ne ive zajedno, svako se dijete ima

pravo sastajati i druiti s roditeljem s kojim ne ivi.

ini se da su svi zaboravili da su djeca radost i budunost ovog svijeta. Djeca uvijek treba-

ju puno ljubavi i panje, puno zagrljaja i lijepih rijei. Naalost, nisu sva djeca sretna. Mnogo njih

je nesretno i tuno jer se njihovi roditelji ili drugi ljudi ne brinu za njih i ne pokazuju im da ih vole.

Mogu samo rei da mi je ao djece koja na naj-

gori mogui nain proivljavaju svoje djetinjstvo -

najljepe razdoblje ivota, te takoer mogu izraziti

zadovoljstvo to ja svoje djetinjstvo pro-

vodim sasvim dobro i u normalnim

okolnostima.

Djeca imaju pravo druiti se sa svojim vrnjacima i sklapati prijateljstva,

odmarati se, igrati se i baviti aktivnostima (kao to su sport, glazbene ili druge um-

jetnike aktivnosti) koje ih vesele i zanimaju te koje su korisne za njihov razvoj.

Svako dijete ima pravo ivjeti bezbrino i mirno, zato ba svi moraju nastojati i tru-

diti se da djetinjstvo i odrastanje bude to sretnije jer na temelju toga e dijete jed-

nog dana postati dobar ovjek i bolji roditelj svojoj djeci.

Tihana Mikii, 8. b

9

... Da bi zatitili djecu i omoguili im sretno djetinjstvo i odrastanje, odrasli su

donijeli poseban ugovor nazvan Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Kada bi svatko pokazao mali dio suosjeanja i pomoi, svijet bi bio ljepi, a djeca

bi imala pravo na ono to im pripada: bezbrino djetinjstvo koje bi im omoguilo da

postanu dobri ljudi.

Zahvalna sam Bogu i svojim roditeljima to mi je omogueno sretno i bezbrino

djetinjstvo, a kada pomislim na milijune druge djece kojima je ve najranije djetinjstvo

osueno na patnju, osjetim tugu. ...

... Djeca mojih godina u nekim krajevima svijeta rade kako bi preivjeli, zarauju sebi i svojim obiteljima za

ivot, umjesto da su u tim godinama u koli i u drutvu svojih prijatelja.

Neka od djejih prava koja bi svi trebali potivati su: dijete ima pravo na ljubav i njegu sva su djeca jednaka djeca imaju pravo na zdravu hranu dijete ima pravo ii u kolu dijete ima pravo na zdravstvenu zatitu dijete ima pravo na igru dijete ne smije biti primorano na rad dijete ne smije biti zlostavljano dijete ne smije biti rtva nasilja i rata dijete ima pravo izraziti svoje miljenje dijete ima pravo na informacije Dorotea Batrac, 8. b

Svako dijete ima pravo biti dijete

Djeca imaju pravo na bezbrino djetinjstvo, jer bi djetinjstvo trebalo biti

najljepe razdoblje ivota ispunjeno ljubavlju, igrom, radou. To je doba kada

treba uivati i biti dijete, a brige prepustiti odraslima. Ljudi bi uvijek trebali imati

na umu da su sva djeca ista i da imaju ista prava, bez obzira koje su boje ko-

e, vjere, nacionalnosti.

Znam da mnogo djece pati u zemljama pogoenim ratovima, potresima i

slinim katastrofama. Njihovo je djetinjstvo patnja i bol. Teko mi je kada shva-

tim da su za mnoge djeje patnje krivi odrasli koji ih donose na svijet, a onda se

ponaaju neodgovorno i neljudski.

Svakom je djetetu potrebna roditeljska panja i ljubav, a jedan topao zagr-

ljaj ne kota nita, a donosi mnogo. Svako dijete ima pravo biti dijete i treba mu

pruiti priliku da otkrije u emu je zaista posebno.

Marija Kolari, 8. a

10

Kada ujemo pitanje: imaju li djeca pravo na bez-

brino djetinjstvo?, svi odmah pomislimo da djeca ima-

ju dovoljno pruene ljubavi i siguran krov nad glavom,

ali esto grijeimo.

U rijetkim sluajevima djeca imaju sve to im je potrebno za bezbrino odrastanje. Ta djeca nisu ni

svjesna koliko im je dobro u ivotu, koliko im roditelji pruaju ljubavi, to sve rade da bi im priutili hranu, odjeu i

sve ostalo te koliko se rtvuju za njih. Kada neto od toga izgube, tek onda shvate to su zapravo imali.

Mnogoj je djeci bezbrino djetinjstvo tek neostvareni san. Zbog nasilja u obitelji mnoga djeca bjee od ku-

e, ive na ulici bez hrane, pia i krova nad glavom. Neki zavre u domu za nezbrinutu djecu ili kod udomitelja.

Zna se dogoditi da, kada dijete pomisli da e napokon dobiti normalnu obitelj koja e mu pruiti ljubav, postane

rob pa ga iskoritavaju radom ili ga zlostavljaju.

Danas na televiziji sve vie prikazuju ivot u Africi. Procjenjuje se da svakih

sedam minuta umre jedno dijete od gladi. Mnoga djeca ne idu u kolu, ne znaju ni i-

tati, ni pisati, ne znaju to je to mobitel, kompjuter ili internet. Nikada nisu uli za slatki-

e, a pogotovo ih pojeli. Neki su ostavljeni na milost i nemilost prolaznika. Moj tata

trenutno radi u takvom jednom mjestu u Africi. Svaki puta kada doe kui, pria mi o

djeci koju je upoznao. Mnogo je puta svoj obrok podijelio s djecom koja o tome mogu

samo sanjati.

U Africi postoje razliite bolesti. Postoje i lijekovi kako bi se

izlijeilo od tih bolesti, ali ljudi nemaju novaca za njih, stoga mnoga

djeca i odrasli umiru. No, koliko god im je teko, djeca uvijek prona-

laze razlog za smijeh i veselje.

Ova me tema potakla na razmiljanje i poinjem shvaati da moram biti zahvalna za sve to mi roditelji

pruaju i za sve to imam.

Matea pehar, 8. b

Ne moemo popraviti svijet, ali se nadamo da e vas ovaj lanak potaknuti da makar razmislite

kako vi moete nekome uljepati dan, izmamiti osmijeh, pomoi u nevolji, biti dobar prijatelj, sestra, brat,

ki, sin. Razmislite koliko biste uinili da svaki dan napravite nekoliko malih, sitnih, ali dobrih djela za koja

e vam trebati samo malo vaega slobodnoga vremena. Razmislite to moete poduzeti da

svakim danom postajete bolji OVJEK.

Pripremila: prof. Anita Azeni

11

U vrijeme kada Australiju pogaaju poplave i tropske oluje, a istonu Aziju svakodnevni potresi, u na-oj se koli dogodila nesvakidanja pojava vulkanska erupcija, i to nekoliko njih.

Uenici petog razreda: Matea Mii, Tina Mikii, Mandica Zlosa,

Vinko Boltadija, Timotej Tomac, Karla Vrabac, Anamarija

Delbijanko, Monika Juki, Tonka Beni te uenica osmog razreda,

Mirta Batrac, na dodatnoj su nastavi geografije dobili upute o izradi

vlastitog vulkana.

Vulkane su uenici izradili sami kod kue. Plastinu

su au obloili zemljom, po mogunosti glinom, koju je

potom trebalo osuiti, zapei, obojiti i postaviti na postolje.

Naa se erupcija dogodila 1. veljae. Uenici su u

kolu donijeli nekoliko lijepih vulkana razliitih veliina. Na

vulkanu kojeg su izradile Monika Juki i Tonka Beni,

zajedno smo napravili pokus demonstracije vulkanske

erupcije. U krater vulkana smo stavili plastinu au, a

zatim smo u au koja se nalazila u vulkanu dodali 2 - 3

ajne lice sode bikarbone (ili praka za pecivo). Treinu

ae smo napunili vodom, u to umijeali nekoliko kapi deterdenta za pranje sua i crvenu boju za kolae (koncentrat

jagode ili vinje). Nakon toga smo u krater vulkana ulili oko decilitar octa, nakon ega su se nai vulkani probudili te je

zapoela erupcija laganim izlijevanjem lave iz kratera vulkana.

Nakon to su se uenici na dodatnoj nastavi upoznali s izvoenjem pokusa

vulkanske erupcije, na redovnom su satu iz geografije, prilikom obrade gradiva o

unutarnjim silama koje oblikuju reljef Zemlje, imali priliku demonstrirati pokus

pred svojim prijateljima u razredu. To su isti dan uinili u 5. a, a sljedeeg dana u

5. b razredu. Njihovi su prijatelji iz razreda bili oduevljeni pokusom.

Iako su neki

uenici oekivali i

nadali se da e zbog

provale vulkana

nekoliko dana biti

poteeni pohaanja nastave, to se nije dogodilo. Erupcija je

bila polagana, nije bila eksplozivna, tako da se suprotno nekim

oekivanjima, nakon pokusa, nastava odvijala dalje svojim

tijekom.

Pripremio: prof. Tomislav Braun

12

Glavna je zadaa kolskog kurikuluma izgradnja jedinstvenog profila kole koji proizlazi iz nastavnog

plana i programa. Nune pretpostavke za ostvarivanje ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje

strunih kompetencija uitelja, usmjerenost odgoja i obrazovanja na uenika, kvalitetna suradnja na rela-

ciji roditelji kola, podrka i pomo lokalne zajednice.

Na temelju samovrednovanja od strane strunih vijea razredne i predmetne nastave, te kolskog tima

za kvalitetu, na sjednici Uiteljskog vijea smo utvrdili prioritetna podruja i aktivnosti na koje smo sta-

vili vei naglasak te utvrdili ciljeve kurikuluma na kolskoj razini:

stjecati temeljna i opa znanja primjenom

suradnikog uenja i timskog rada te razvi-

jati sposobnosti primjene znanja i vjetina

potrebnih za cjeloivotno uenje

afirmirati drutvene vrijednosti, razvijati

socijalne kompetencije, meusobno uvaa-

vanje uenika i uitelja, osobito komunika-

cijske vjetine i nenasilno rjeavanje su-

koba s ciljem unapreivanja kulture pona-

anja uenika i potivanja kolskih pravi-

la

poticati i razvijati uenikovu osobnost, te

omoguiti osobni i socijalni razvoj svakog

uenika

omoguiti povezanost sadraja izmeu raz-

liitih predmeta / podruja uz veu zastup-

ljenost terenske i projektne nastave

upoznavati i uvaavati vrijednosti kulture i

tradicije svoga naroda i potivanje drugih

kultura i tradicija

poticati i razvijati svijest o potrebi ouvanja

prirode i eko sustava u okruenju i globalno

s ciljem ouvanja zdravlja u zdravom okoli-

u

razvijati poduzetniki duh kod uenika kroz

ponovno pokretanje rada uenike zadruge

jaati povezanost kole i lokalne zajednice

kroz uenike projekte

Ove smo kolske godine realizirali znatan broj projekata u razrednoj i predmetnoj nastavi. Uenici

su timskim radom na projektima produbljivali steena znanja i razvijali kompetencije.

13

Cilj projekta: afirmirati drutvene vrijednosti i unaprijediti kulturu ponaanja uenika kroz izgradnju uspostavljenog

kolskog vrijednosnog sustava i pozitivnog ozraja razreda i kole.

ZAJEDNO PROTIV NASILJA PRIHVAANJE RAZ-LIITOSTI ISKUSTVENO UENJE

BAROMETAR EMOCIJA - OLUJA IDEJA

KREATIVNO RJEAVANJE PROBLEMA

U sklopu projekta provedena su anketna

ispitivanja, organizirane rasprave na Vijeu

uenika, realizirane pedagoke radionice i de-

bate o negativnom utjecaju vrnjaka, utjecaju

medija na identifikaciju mladih, osobito

utjecaju filmskog programa na modele

ponaanja, te su izraena i prihvaena

razredna pravila. Realizacija je pojedinih

sadraja prezentirana kroz izradu plakata i

tematskih panoa o toleranciji i miroljubivom

rjeavanju sukoba, te pravima djeteta.

RE-CI NE

NASILJU PORUKE

RASPRAVE DEBATE SURADNIKO UENJE

Svaka kola prepoznatljiva je po jedinstve-

noj kulturi koja je odraz meuljudskih odnosa

svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Od-

gojnim radom u koli naglasak smo stavili na

razvoj uenika kao osobe i lana zajednice.

14

Slobodno vrijeme 55 % uenika pro-vodi gledajui TV - program, sluajui glaz-bu, igrajui igrice te provode vrijeme na face-

booku.

Kvalitetno slobodno vrijeme provodi 41,2 % uenika druei se s vrnjacima i bavei se sportom. Uenici smatraju da najvie nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih ( 71 % ), te pop i rock koncerti ( 19,6 % uenika).

Iz dobivenih je podataka vidljivo da mladi ljudi ne znaju kuda sa sobom i kako kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Danas se moe govoriti o fenomenu dosade koja ispunjava slobodno vrijeme mladih, besciljnom lutanju, gledanju televizijskog programa i surfanja internetom

Podaci dobiveni anketom jasno ukazuju na nedostatak organiziranih aktivnosti za mlade u lokal-noj sre- dini i potrebi vee ukljue- nosti svih dru-tvenih insti-tucija i subje-kata koji se bave mla-dim lju- dima. Rezultati anke-te bili su polazite za osmiljavanje aktiv-nosti na nivou kole. Kroz redovnu nastavu biologije, radionice

Osnovni je cilj projekta unaprjeivanje zatite zdravlja mladih i smanjivanje interesa za sredstva ovisnosti te pravilno koritenje slobodnog vremena kroz razliite izvannastavne i izvankolske aktivnosti.

Mladi se ljudi na putu odrastanja susreu s brojnim izazovima i tekoama sazrijevanja. Svakodnevno smo svjedoci rizinog ponaanja mladih za vrijeme boravka izvan kue i neorganiziranog provoenja slobodnog vremena.

Anketnim smo ispitivanjem uenika i roditelja os-mih razreda eljeli ispitati stavove i navike naih osmaa o konzumiranju alkohola, puenju, izlascima i nai-nu provoenja slobodnog vremena.

Uenici kao glavni razlog puenja cigareta navode utjecaj vrnjaka i elju da budu prihvaeni u drutvu te da ispadnu vani pred vrnjacima. Redovito pui cigarete 12 % uenika, ponekad 33 % uenika, a 55 % uenika uope ne pui.

Alkoholno pie konzumira ponekad 82 % uenika 8. razreda zbog zabave u posebnim prilikama kao to su ro-endani, razne proslave i tulumi. Interesantno je da svega 8,3 % ispitanih roditelja smatra da njihova djeca ponekad konzumiraju alkohol, a 80,5 % roditelja smatra da njihova djeca uope ne konzumiraju alkohol.

Vikendom izlazi 31 % uenika, svaki dan izlazi 27,5 % uenika, a svega 23,5 % uenika uope ne izlazi. Djevoj-ke ee izlaze u grad nego deki. Za 25 % uenika izlasci su ogranieni do 23 sata, dok 47 % uenika moe ostati vani do izmeu 24 i 3 sata ujutro. Najee se izlazi u dru-tvu prijatelja u disko klubove i kafie, a u manjoj mjeri pri-

vatno kod prijate-lja.

15

Uenici smatraju da najvie nedostaju mjesta za

KREATIVNO PROTIV PUENJA EDUKATIVNI LECI UENIKA

Uenici nae kole sudjelovali su u projektu Centra

za prevenciju i lijeenje bolesti ovisnosti Osijek. U sklopu

projekta testiranja Sluajnog uzorka uenika osmih razreda

na psihoaktivne tvari testirano je 26 uenika nae

kole. Izuzetno smo ponosni na negativne rezultate svih

testiranih uenika.

Rad na prevenciji ovisnosti nesumnjivo mora prijei

okvire kole i mladim ljudima stvoriti u njihovom okruenju

kvalitetne sadraje provoenja slobodnog vremena kao al-

ternativu nonim izlascima, boravku u kafiima i konzumi-

ranju alkohola.

Cilj je projekta osposobiti uenike

za uinkovitu organizaciju vlastitog ue-

nja, stei vjetine planiranja i organizi-

ranja uenja te razviti pozitivan stav

prema uenju i odgovornost za vlastito

uenje i postignut uspjeh.

Aktivnosti su realizirane u petim i estim razredima kroz

pedagoke radionice.

Timskim su radom pedagoginje i uitelja hrvatskog jezika,

matematike, povijesti i zemljopisa uenici stjecali nove spoznaje o

planiranju i organiziranju uenja, te vanosti ponavljanja gradiva.

U vedroj su se atmosferi razmjenjivala iskustva, demonstri-

rali recepti uspjenog uenja, bistrile dileme vanosti svakod-

nevnog uenja i pisanja domaih zadaa i razvijale nove tehnike

uspjenog uenja.

Uenici su iznosili potekoe vlastitog uenja, postavljali

brojna pitanja te uz pomo predmetnih uitelja upoznali strate-

gije i metode uenja

pojedinih predmeta.

Pripremila:

pedagoginja

Mirjana Bili

Pedagoke radionice

PJEAENJEM DO ZDRAVLJA

16

Na samome poetku kolske godine, ve u prvome tjednu, obiljeili smo Olimpijski dan.

(To pokazuje s koliko smo entuzijazma i elana krenuli u nove radne pobjede.)

Dan sporta smo obiljeili na oblinjem

nogometnom igralitu. Na sportskim su

aktivnostima sudjelovali svi uenici i uitelji, a

natjecali su se u olimpijskim igrama koje su

zajedniki osmislili.

USPJENO PALJENJE BAKLJE... I OVAJ PUT U RUKAMA PROFESIONALACA...

VATROGASCI TAJ DAN NISU IMALI POSLA...

ZAJEDNIKA ETNJA DO IGRALITA

U BIJELIM MAJICAMA

Nakon dobroga rastezanja i zagrijavanja, igre su mogle zapoeti. Voeni natjecateljskim duhom i spoznajom da su izvan kolskih klupa, uenici su pokuali pokazati tko je najbolji, najbri i najspretniji. Na kraju smo odali priznanje najuspjenijima, no pohvaljujemo i trud svih ostalih sudionika.

Pripremila: prof. Anita Azeni

17

Uenici i uitelji predmetne nastave su 25. listopada 2010. obiljeili DANE KRUHA.

Za razliku od proteklih godina, kada je raznoliko bogatstvo hrane i plodova jeseni bilo izloeno pred

crkvom, ove je godine to uinjeno pred kolom to se pokazalo i vie nego uspjenim. Nakon prigodnog prog-

rama, sveenik je blagoslovio hranu te su svi prionuli stolu. Vrijedne su majke, bake, tete i strine opet dale sve

od sebe te su ponovo uspjele iznenaditi slasnim kruhovima, slatkim i slanim kiflicama, guvarama, sonim prova-

ma i pitama te mnogobrojnim drugim slasticama na kojima im se ovim putem zahvaljujemo.

Cijela je sveanost protekla u veselom raspoloenju emu su osobito pridonijeli i razigrani tonovi sla-

vonskih pjesama kojima su nas poastili lanovi KUD-a MANUEL.

Pripremila: prof. Anita Azeni

Kruh

Jedno zrno malo i prano odluilo je postati brano.

U mlin se uputilo tada i brano je postalo sada.

Brano, sol i kvasac s malo vode mlake, spretno zamijesie

ruke moje bake.

Na kraju ivota tog malog zrna ita,

na stolu osta samo kruha nita.

Ivona ipo, 8. b

Stigla jesen iznen

ada

Hodam po

platu zlatno rum

enih boja

koje su se rasule p

o itavom selu.

Stigla jesen iznena

da.

Tiho daje znak da

pone slavlje,

slasno vino i gro

e nam daje.

Dunje miriu kao us

pomene,

osjea se nemir u j

atima ptica.

Na stolu kruh, top

ao i mek;

osmijeh nam na licu

sja

kao djetetu to isk

renu ljubav treba.

Njegov miris leti d

aleko,

u beskraje nonog

neba.

Hodam po platu zl

atno rumenih boja

.

Matea pe

har, 8. b

Kruh Jedna baka recept ita,

za slasni kruh od ita. Dok ga pravi, brano joj na glavi. Kad baka kruh iz peni-ce vadi,

unuci ekaju da se on ohladi. Oni kruh vole jesti i veselo koarice plesti pa u njih stave plave ljive

i ostale plodove s njive. Patricia Batrac, 6. a

Slavonija nas dariva iznova

Prostrano slavonsko polje daruje nam klasje zlaane boje.

Iz ispucane zemlje nae, loza svojim listovima mae. Na njoj rumeni grozd stoji, to e postati vino, vie se ne boji.

Mirisna dunja smjeka se s grane,

dok je vjetar ne srui i na kraj ivotu

stane. Dozrio je kukuruz ut, a ptice pjevice skupljaju se u jata

i kreu na dalek put. Magla je svakim danom gua,

a hladne kie pojava sve ea.

Dok jesen donosi iznenaenja nova,

Slavonija nas dariva iznova.

Mihaela Zlosa , 8. b

18

Uenici su bili obueni u narodne nonje, a

stolove su krasili stolnjaci naih baka i prabaka

koje su godinama vrijedno uvale svoju tradiciju.

Nai su uenici pripremili i program koji je

upotpunio itav doivljaj. Predstavili su se prigodnim

recitacijama, pjesmicama i igrokazima, a osobito su

bili ponosni na dolazak crkvenog zbora koji broji

tridesetak lanova jer su u zboru pjevale njihove

bake i djedovi. Spoj ivotnog iskustva naih baka i

radoznalih djejih pogleda sigurna su garancija

Roditelji, bake i djedovi naih uenika

okupili su se u velikom broju te tako ovaj na Dan

zahvalnosti uinili jo toplijim.

Na samom je kraju na pater Igor

Andrijevi blagoslovio plodove zemlje i jo jednom

nas podsjetio na mali dar koji moemo pruiti

onome od koga neto primamo.

Pripremila: uiteljica Marina Falami

Dani kruha u Motiini

Dana 22. listopada naa je kola proslavila Dan zahvalnosti koji se slavi u mnogim zem-ljama svijeta. To je dan kada se podsjeamo koliko zahvalnost ima mjesta u naim ivotima i u naim srcima.

Ovaj je dan posveen zahvaljivanju za plodove

zemlje kojima je Bog obdario nau zemlju i omoguio nam

da i sami sudjelujemo u njegovu stvaranju.

Uenici i roditelji Osnovne kole Vladimira

Nazora u Donjoj Motiini svoju su zahvalnost prema Bogu

i ovjeku iskazali u pripremi raznih slastica od brana,

maka, ljenjaka, jabuka i drugih raznih plodova zemlje.

Tako su se na naim stolovima nale kiflice, makovnjae,

orahnjae, lepinje te kruh s marmeladom i masni kruh s

paprikom.

19

Uoi Boia u naoj je koli 23. prosinca 2010. odrana sveana akademija.

Akademija je zapoela prigodnim govorom

naega ravnatelja Ivana Koaja, a zatim su

voditeljice Martina Svetec i Dorotea Batrac

pozdravile uenike nae kole, djelatnike i roditelje.

U program nas je uveo kolski zbor pjesmom

Zvonii. Zbor je otpjevao nekoliko pjesama koje je uenike uvjebao uitelj glazbene kulture Davor

Krstievi.

Poslije zbora nam se predstavila recitatorska

skupina uitelja Milana Delia boinim recitalom

Noas ekamo ljubav. Nakon recitatora ponovo je na scenu doao na raspjevani zbor. Pjevali su pjesmu U to vrijeme godita. Zatim nas je igrokazom Jezikova juha zabavila dramska skupina uiteljice Jasne Petrovi. Nauli smo da je igrokaz pripremljen za

naega ravnatelja. Poslije Jezikove juhe je ponovno zapjevao zbor. Ovaj su put pjevali pjesmu Bijeli Boi. Uslijedio je igrokaz Svjetlo se ne smije ugasiti kojim nam se predstavila Katolika mlade pod

vodstvom nae kuharice Danijele Buonja.

Ovaj je igrokaz u dvoranu unio svjetlo

povjerenja, nade, radosti i mira. Zatim je na scenu

opet dola dramska skupina uiteljice Jasne Petrovi

s igrokazom 2010.

Na samome su se kraju pjesmom Merry Christmas everyone u program ukljuili Englezi pod vodstvom uiteljice Kristine Mihaljevi Bando.

Ovo nije bio kraj nae akademije. U drugome

je dijelu uslijedio Supertalent kojega je vodila

uenica Tihana Mikii. Sudjelovalo je dosta

uenika, a prva je nastupila plesna skupina Science

Fiction koja je pred kraj imala malih potekoa s

glazbom, no, bez obzira na sve, bile su jako dobre.

Zatim je na red dola plesna skupina XDance.

Uenica Ivona Flam svoj nam je talent pokazala

svirajui tamburicu. Svi uenici koji su predstavili svoj

talent su bili jako dobri, no najvei je favorit bio

Danijel Bonjakovi koji je otpjevao ljubavnu pjesmu

Volio sam jednom jako te svojom izvedbom zasluio najvei pljesak.

Na samome je kraju uslijedila modna revija 8. a

razreda. Njihov je nastup bio toliko komian da su se i

uitelji smijali. Ova je modna revija ujedno bila i

posljednja toka nae boine akademije na kojoj smo se

svi dobro zabavili.

Dorotea Batrac, 8. b

20

Boino drvce

U gustoj umi stajalo je malo drvce, bijelim platom pokriveno.

Mraz mu granice prekrio,

a od zime samo to nije kleknulo.

Vjetar ga svojim tijelom obgrlio, nad njim se saalio.

U umici je kaljalo,

dok u kuu nije dospjelo.

Djeja ga ruica okitila, u udesnu zvijezdu pretvorila.

Fabijan Brki, 3. razred

kolska smotra LiDraNo odrana je 18. sijenja.

Nakon pozdravnih i uvodnih rijei uitelja Milana Delia, krenuli

smo s programom. Prvo su nastupile scenske skupine. Kako je ove

godine dozvoljeno izvoenje neobjavljenih tekstova, nai su si

uitelji, a ujedno i mentori skupinama, Jasna Petrovi i Milan Deli

dali truda te sami osmislili i napisali tekstove predstava.

Uiteljica Jasna je napisala tekstove za predstave 2010. te Jezikova juha kojima je dala publici povoda za razmiljanje, ali

i smijeh, a uitelj Milan je napisao predstavu Sna' Manda kojom

je takoer u vie navrata nasmijao sve prisutne.

Sve su tri kazaline skupine bile uigrane i uvjebane te su se zaslueno plasirale na Meuopinski LiDraNo koji e se odrati 28.

sijenja u O Dore Pejaevi u Naicama.

Nakon skupnih scenskih nastupa, uslijedili su pojedinani

scenski pod mentorstvom uitelja Milana Delia. Prosudbena je

komisija i ovaj put imala teak zadatak pri odabiru najboljih jer su

svi recitatori bili jako dobri, ali nijanse su ipak presudile u korist

Tonke Beni ( 5. b ), Monike Juki ( 5. b ) i Danijela Markulia ( 7.

a ), troje uenika koji e nas predstavljati u Naicama.

Poslije pojedinanih nastupa, nekoliko je uenika

proitalo svoje literarne radove. U ovoj su se kategoriji

dalje plasirali: Josipa Manovi i Fabijan Brki iz 3. razreda

te Andrea Vidakovi ( 8. a ) i Mihaela Zlosa ( 8. b ).

Mentorice naih literaraca su uiteljice Marlena ahinovi i

Anita Azeni.

Na Meuopinskom e se LiDraNu predstaviti i naa

novinarska skupina intervjuom uvajte svoje zdravlje jer je

Boino drvce

Daleko u umi, izmeu velikih stabala, izraslo je

malo boino drvce. Zahladnjelo je, a malo je drvce

poeljelo ui u neiji dom. Doli su i dani Boia. Drvca

su se unosila u domove, a malenom se drvcu ostvarila

elja da napokon ue u neiji dom. Nije ni slutilo koliko

sree, dobrote, ljubavi i veselja e ga tamo doekati.

Poelo je ukraavanje. Bezbroj arenih kuglica zauzelo

je svoje mjesto i popunilo granice boinog drvca. Sjaj-

ne lampice, omotane oko drvca, njeno su svjetlucale

poput zvijezda na nebu. Kako je odmicala no, tako je i

drvce u svojoj raskonoj ljepoti doekalo boino jutro.

Josipa Manovi, 3. razred

Jesen

Stigla jesen - maglom.

Stigla jesen - kiom.

Stigla jesen - suncem.

Stigla jesen

s predivnim voem, povrem i cvijeem.

Fabijan Brki, 3. razred

zdravlje ono najdragocjenije u ivotu - Borba

protiv podmukle bolesti leukemije kojega su

napravile Ivona ipo ( 8. b ) i Martina Svetec ( 8.

b ) u suradnji s mentoricom Anitom Azeni.

Pohvaljujemo sve uenike koji su sudjelovali

na kolskoj smotri, a najuspjenijima elimo puno

uspjeha na Meuopinskoj smotri LIDRANO.

Pripremila: prof. Anita Azeni