Tlo kao ishodište rizika i medij zaštite sigurnosti hrane

Prof.dr.sc. Ivica Kisić, dipl.ing.agr. 

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

1. hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

• TLO JE JEDINA MAJKA KOJA NIKADA NE UMIRE 

‐ Narodna poslovica sa Novog Zelanda 

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

TLO JE DOMAĆIN U KOME SVI ZAVRŠIMO KAO GOSTI 

– Iranska narodna poslovica

ŠEST STOPA ZEMLJE ČINI NAS SVE JEDNAKIM 

– Italijanska narodna poslovica

Korijeni riječi tlo

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Source: Dirt – the erosion of civilizations, Montogomery 2007. 

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

STUPANJ VRSTA PROCESI OŠTEĆENJA POSLJEDICE

I.SLABO

LAKO OBNOVLJIVO(REVERZIBILNO)

DEGRADACIJAU INTENZIVNOJ POLJOPRIVREDI

1.1.Degradacija fizikalnih značajki,1.2.Degradacija kemijskih značajki,1.3.Degradacija bioloških značajki, 1.4.Degr. hidromeliracijama

Antropogena zbijanja tla,Poremećaj vodozračnih prilika,Veći utrošak energije u obradi,Zakiseljavanje i zaslanjivanje,Fitotoksični učinci,Smanjena biogenost, poremećen odnos mikroflore, infekcija tla

II.OSREDNJE

TEŠKO OBNOVLJIVO(UVJETNO

REVERZIBILNO)

ONEČIŠĆENJE -KONTAMINACIJA

2.1. Teške kovine i toksični elementi, 2.2. Ostaci pesticida i PAH, 2.3. Petrokemikalije u tlu,2.4. Radionukleidi, 2.5. Imisijska acidifikacija tala.

Hrana neupotrebljiva, zbog mutagenog, kancerogenog ili teratogenog djelovanja, Depresija rasta biljke,Fitotoksični efekti,Ugroženi drugi ekosustavi

III.TEŠKO

NEOBNOVLJIVO(IREVERZIBILNO)

PREMJEŠTANJE-TRANSLOKACIJA

3.1. Erozija vodom i vjetrom, 3.2. Eksploatacija kamena, šljunka…3.3. Odnošenje tla plodinama,3.4. Posudišta tla,3.5. Prekrivanje smećem, industrijskim otpadom i pepelom,3.6. Prekrivanje drugim tlom,3.7. Oštećenja požarom.

Gubitak dijela ili cijelog tla, Promjena stratigrafije profila,Smanjenje proizvod. površina,Smetnje u obradi tla,Veća heterogenost pokrova tala,Povećani troškovi proizvodnje,Smanjen prinos,Ugroženi drugi ekosustavi,Gubitak proizvodnih površina.

IV.NEPOVRATNO

(TRAJNI GUBITAK)PRENAMJENA

4.1. Izgradnja urbanih područja,4.2. Industrijski, energetski objekti, prometnice, zr. luke,4.3. Hidroakumulacije.

Smanjena ukupna proizvodna površina,Smanjena proizvodnja.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0

1

2

3

4

5

6

7

8

t/ha

t/ha

Pšenica

Kukuruz

Uljana repica

Ječam

Izvor: Kisić, 2014.

Water

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Rainfall and temperature trends in Osijek

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

y = -0,571x + 726,8R² = 0,017

y = 0,006x + 10,64R² = 0,074

8

9

10

11

12

13

14

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

tem

pera

ture

, C

obor

ine,

mm

Oborine Temperature

y = -2,217x + 767,3R² = 0,053

y = 0,009x + 10,65R² = 0,037

8

9

10

11

12

13

14

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

tem

pera

ture

, C

obor

ine,

mm

Oborine Temperature

y = -0,490x + 689,8R² = 0,003

y = 0,003x + 10,76R² = 0,006

8

9

10

11

12

13

14

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

tem

pera

ture

, C

obor

ine,

mm

y = 5,184x + 654,7R² = 0,010

y = 0,06x + 11,4R² = 0,117

8

9

10

11

12

13

14

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

tem

pera

ture

, C

obor

ine,

mm

Oborine Temperature

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Land grabbing

Izvor: https://daniellesabai1.wordpress.com/2012/04/05/sri‐lanka‐new‐farmland‐grab/

Izvor: https://crossedcrocodiles.wordpress.com/tag/landgrabs/

Source: http://esa.un.org/unup/p2k0data.asp

Earth’s urban and rural population ration

Total population Rural population Urban population

Izvor: http://www.pp‐papuk.hr/znamenitosti/ruzica.htm

22. rujna 2015. 

Urban Farming

Glavne migracije od 1500.(Izvor: Witherick, Population Geography, Longman, 1990.)

Glavni smjerovi migracija posljednjih 25 godina(Izvor: Boyle, Exploring Contemporary Migration, Longman, 1998.)

• Svaka hrana/namirnica u cilju zaštite potrošača/kupca mora imati oznaku

(deklaraciju):– Tko ju je proizveo– Kada, – Gdje – Na koji način– Kakvom tehnologijom– Gdje je skladištena i tko je transportira– Tko provodi kontrolu ispravnosti hrane?Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

Osijek, 6‐7. listopad 2015.

ZAKLJUČAK

Izvor: http://www.fao.org/worldfoodsituation/foodpricesindex/en/

FAO (2014.) navodi da su zemlje koje proizvode i distribuiraju pšenicu, utrostručile svoje cijene od 2000. godine, za razliku od zemalja koje proizvode kukuruz i rižu koje su tek udvostručile svoje cijene u istom razdoblju.

ZAKLJUČAK

Osijek, 6‐7. listopad 2015.