into&ekstrospekcija

7/29/2019 Into&Ekstrospekcija

1/5

INTROSPEKCIJA

15) Introspekcija specifina metoda psihologije- introspekcija = opaanje vlastitih psiholokih procesa (sadraja svijesti) uodreenoj situaciji i davanje iskaza o njima

- metoda introspekcije, u odnosu na ostale znanosti o ponaanju (sociologija,ekonomija, politologija) svojstvena je samo psihologiji: njome se samoopaaju iskljuivo psiholoki procesi (ne i vlastito

manifestno ponaanje) koristi je samo psihologija i bez nje nema psihologije

potpomae vanjsko opaanje i tako dobivamo jasniji uvid u psih.Procese

daje vrijedne podatke ako se koristi u kontroliranim i definiranim uvjetima

36) Vrste introspekcije- introspekcija se moe vriti:

prirodno (u svakodnevnom ivotu) u eksperimentalnim uvjetima (standardiziranje uvjeta samoopaanja)

- podjela prema sloenosti zadatka:

1) indikativna introspekcija ili detekcija ispitanik saopava samoo postojanju ili nepostojanju nekog osjeta, misli ili emocije

2) rekognicija3) komparacija4) deskripcija ispitanik saopava opis svojih osjeta, misli ili

emocija- podjela prema vremenskom odnosu psiholokih procesa i opaanja

1) simultana introspekcija (za vrijeme samog doivljavanja problem: dolazi do distorzije na doivljaj)

2) retrogradna introspekcija (odvija se naknadno, po sjeanjuproblem pamenja: kvantitativno (zaboravljanje) i kvalitativno(nadodavanje))

- podjela prema zahtjevima opaanja:1) ograniena sistematska introspekcija ispitanik izvjetava samo o

odreenim sadrajima svojih psiholokih procesa2) frontalna fenomenoloka introspekcija ispitanik izvjetava o svim

prisutnim psiholokim procesima

63) Eksperimentalna introspekcija- koritenje introspekcije u strogo kontroliranim uvjetima- standardizirajui uvjete opaanja tako da ispitaniku tono i preciznoopiemo to se od njega oekuje, koje aspekte podraaja treba opaati +dogovor o komunikaciji, i to to jednostavnije to bolje, gubi se opirnost, adobiva objektivnost, tj. valjaniji podaci- problem: nisu sva podruja u psihologiji podlona introspekciji

1


2/5

48) Rairenost upotrebe introspekcije u psihologiji- introspekcija se koristi u okviru kognitivne psihologije, posebno unutarpsihofizike (suvremena psihologijska metrika poiva na psihofizici)- u podruju emocija teko bismo bez introspekcije prikupljali podatke- introspekcija je posebno upotrebljiva pri iskazu ispitanika o kvalitativnim

svojstvima nekog podraaja (smatra se metodom za opaanje kvaliteta)- teko se primjenjuje na iskaze o kvantitativnim svojstvima i u tome je njenoogranienje budui da svaka znanost tei to egzaktnijem, to znaikvantitativnom opisu pojava, odnosno nastoji biti to blia primjeni metrikejer se time smatra razvijenijom, introspekcija se nepravedno odbacuje iakoima svoju primjenu

52) Postoji li u eksperimentalnoj psihologiji vrst podataka koje semoe dobiti samo introspekcijom?- introspekcija je nezaobilazna u veini podruja bazine i primijenjenepsihologije (npr. u psihofizici, pri prouavanju misaonih procesa, u ispitivanju

linosti u uem smislu)- suvremena psihologijska metrika poiva na psihofizici- u podruju emocija teko bismo bez introspekcije prikupljali podatke- introspekcija je posebno upotrebljiva pri iskazu ispitanika o kvalitativnimsvojstvima nekog podraaja

67) Logiko-teorijski temelji upotrebljivosti podataka dobivenihintrospekcijom- nai doivljaji i nae psihike osobine uvjetovani su ne samo opomstrukturom nae linosti, nego i objektivnim dogaanjima, te nai doivljaji

tvore svojevrsno jedinstvo s naim ponaanjem pa ih nije opravdano otrorazlikovati- pri introspekciji naih doivljaja mi ujedno opaamo i vanjske prilike koje suih izazvale i vanjska ponaanja u kojima se oituju podaci dobiveniintrospekcijom tvore svojevrsno jedinstvo s naim ponaanjem (dobivamododatne podatke)- introspekcija moe biti objektivna u svojim okvirima, jer slini ustroji slinofunkcioniraju te stoga moemo koristiti rezultate dobivene introspekcijom- valjaniji i pouzdaniji rezultati dobivaju se kad se introspekcija koristi ujednostavnim situacijama (npr. opaanje intenziteta osjeta neposrednonakon podraivanja)

- valjanost podataka dobivenih introspekcijom poveava se ako se koristi ukombinaciji s ekstrospekcijom ili kojom drugom metodom- valjanost introspekcije kao znanstvene metode poboljava se ako se koristiu strogo kontroliranim uvjetima i s dobro uvjebanim ispitanicima

95) Potekoe (nedostaci) introspekcije1) opaanja dobivena introspekcijom su subjektivna i nije ih mogue

direktno objektivno verificirati

2


3/5


4/5

ista psihonervna aktivnost moe se razliito manifestirati

razliite psihonervne aktivnosti mogu se manifestirati na isti nain- predmet opaanja moe biti:

motorno ponaanje ispitanika (mikro- i makromotorno)

verbalno ponaanje ispitanika (slobodne asocijacije, razvoj djetetova

govora, verbalno oblikovanje zapamenog materijala) fizioloko ponaanje ispitanika (aferencija i eferencija EEG i sl.)

101) to je predmet vanjskog opaanja (ekstrospekcije)?- pri ekstrospekciji se opaa sve to se zbiva s ispitanikom, u najirem smislu,a to obuhvaa:

motorno ponaanje ispitanika (mikro- i makromotorno)

fizioloko ponaanje ispitanika (aferencija, eferencija)

verbalno ponaanje ispitanika

21) Temeljne znaajke tzv. opaanja u prirodnim uvjetima- neke psiholoke fenomene nije mogue namjerno izazvati (javno mnijenje,mladenaka delikvencija, meuljudski odnosi) nuno ih moramo opaatii prouavati kad se dogode, a esto i na mjestu gdje se zbivaju- budui da ih nije mogue namjerno i ponovno izazivati, manja je mogunostobjektivnosti- sa ili bez osobnog sudjelovanja- u pravilu bez znanja ispitanika- opaamo obje varijable (i ZV i NV)

83) Razlike u opaanju u prirodnim i laboratorijskim uvjetima

- opaanje u prirodnim uvjetima je esto u socijalnoj psihologiji gdje ispitivaopaa prirodne situacije (npr. ponaanje na stadionima) u po mogunostiprecizno definiranim uvjetima (mjesto, vrijeme, sadraj opaanja)- takvo opaanje moe biti sa ili bez osobnog sudjelovanja, ali u pravilu bezznanja ispitanika ije je ponaanje predmet opaanja kako bi se ono opaalou punoj spontanosti- opaanje u laboratorijskim uvjetima primjenjuje se za pojave koje moemoumjetno izazvati, a koje se u prirod ili ne mogu opaati ili su previekontaminirane s mnogo varijabli koje mogu opteretiti rezultate opaanja- u tim okolnostima ponaanje ispitivaa moe interferirati s vanjskimponaanjem ispitanika

20) Mogu li se podaci dobiveni introspekcijom i ekstrospekcijommeusobno nadopunjavati?- pri introspektivnom zahvaanju svog doivljaja mi ujedno opaamo ivanjske prilike koje su ih izazvale i vanjska opaanja u kojima se oituju- vanjsko opaanje zasniva se takoer na naim doivljajima

4


5/5

samoopaanje ukljuuje barem djelomino i vanjsko opaanje, a vanjskoopaanje ukljuuje doivljavanje podaci unutarnjeg i vanjskog opaanjauzajamno su povezani i uvjetuju jedni druge

5

into&ekstrospekcija

Documents