intervju: ivo mohoriĆsolidarnosti tomislav ivić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika jelena...

2 INFORMACIJE

SADRŽAJ

Seminar HSUIR-a ……………………………………3

Otvorena izložba………………………………………5

03. prosinac………….………………………………….…6

40. godina SOIH-a ......……………………………8

XVI. Hrvatski simpozij………………………….10

Blic vijesti…………………………………………………11

Pravni savjetnik ………………………………….….27

Iz naših udruga ………………………………………37

Savjetnik …………………………………………………44

Obitelj i dom …………………………………………..49

Zdravlje …………………….…………………………….51

Recepti …………………………………………………….53

Izdavač:

Hrvatski savez udruga invalida rada

Glavni i odgovorni urednik:

Josip Petrač

Članovi Uredničkog odbora

Valentina Hojsak, Marica Mirić, Leke

Sokolaj, Iva Cindrić

Lektor: Ivana Znaor

Adresa uredništva:

Hrvatski savez udruga invalida rada,

Hrgovići 47, 10 000 Zagreb

Tel: -- 385 1 48 29 295

Fax: --385 1 48 29 076

Mob. 098 46 81 91

www.hsuir.hr

E-mail: [email protected]

Žiro račun:

2360000-1101372628

MB 3229009

OIB:18890872018

Razdoblje koje je iza nas proteklo je u

aktivnoj i afirmativnoj atmosferi te je

obilovalo brojnim događajima. HSUIR je

održao seminar u sklopu trogodišnjeg

Programa, održana je sjednica

Predsjedništva HSUIR-a.

Između ostaloga Zajednica saveza osoba s

invaliditetom obilježila je 40 godina

postojanja, održan je XVI. hrvatski

simpozij osoba s invaliditetom.

Kao i uvijek donosimo pregled aktivnost

HSUIR-a unatrag tri mjeseca, pregled rada

naših udruga kao i savjete za zdravlje,

obitelj i dom, prehranu.

Na kraju svim čitateljima, našim

članovima, suradnicima, partnerima,

prijateljima želimo sve najbolje u 2012.

godini.

Uredništvo

3 INFORMACIJE

Seminar po programu "Klubovi - podrška kvaliteti življenja invalida

rada"

Hrvatski savez udruga invalida rada - HSUIR

provodi program "Klubovi - podrška kvaliteti

življenja invalida rada" koji financira Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi. U sklopu Programa

HSUIR je organizirao seminar koji se održao dana

29. studenog 2011. godine s početkom u 11,00 sati

u Zagrebu, Hrgovići 47.

Seminar se provodio za sljedeće udruge: Udruga

invalida rada grada Slavonskog Broda, Udruga

invalida rada Virovitica, Udruga invalida rada

Zagreba, Udruga invalida rada Rijeke, Udruga

invalida rada Vukovar, Udruga invalida rada

Pakrac-Lipik, Udruga invalida rada grada Siska,

Udruga invalida rada grada Koprivnice, Udruga

invalida rada Županije šibensko - kninske, Udruga

invalida rada grada Kutine. Ovih deset udruga

uključeni su u ovogodišnji Program.

4 INFORMACIJE

Teme seminara su:

„Osnaživanje udruga za prijavu projekta EU” - Nataša Škrbić - konzultantica za javni i neprofitni sektor

„Važnost i sadržaj klupskih aktivnosti u udruzi“ „Kreativnost i motiviranost kreativne radionice“, „Vještine samozbrinjavanja“ i “Postupci samozbrinjavanja“ - Marica Mirić – dopredsjednica HSUIR-a

„Preventivne aktivnosti i unaprjeđenje zdravlja“ - dr. Zorislav Bobuš – predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske

„Rad sa članovima - mobilni timovi i Upravljanje ljudskim resursima - mjere zapošljavanje - javni radovi HZZ” - Leke Sokolaj – izvršni direktor HSUIR-a

“Kako do uspješne komunikacije”, „Interna komunikacija” i „Kako se razumljivo izražavati“ - Nataša Franić – koordinator na Programu

„Zaštita mentalnog i tjelesnog zdravlja osoba srednje i starije životne dobi” - Matej Čuljak - psiholog

5 INFORMACIJE

Otvorena izložba autorice Ružice Malović

U utorak, 29. studenog 2011. godine u 11:00 sati u prostorijama Hrvatskog saveza udruga

invalida rada - HSUIR-a otvorena je likovna izložba autorice Ružice Malović, članice Udruge

invalida rada grada Siska. Izložba će se moći pogledati radnim danom od 08:00 - 15:00 sati

do 03. siječnja 2012. godine. Sve izložene slike su na prodaju. Ružica nije završila nikakve

tečajeve slikarstva, već je zahvaljujući litetaturi i razvijanjem vlastitih iskustava stekla znanje

o slikarstvu. „Fascinirana zrcaljenjem neba u vodi Ružica slika jezera, rijeke, more...

Usamljeni planinski vrhunci izgubljeni u oblacima, livadame pune cvijeća... sve su to

svjetlosne senzacije prirode koje izražava vedrim, smirenim koloritom. U njenoj pastelnoj

paleti dominiraju modro-zeleni tonovi oživljeni akcentnima tople žute, narančaste i ružičaste

boje. Ti krajobrazi odražavaju stanje

duše slikarice koja svojim predanim i

upornim radom svjedoči ljepotu

života, unatoč problemima koje joj

zadaje bolest. Umjesto da joj patnja

bude alibi, Ružica joj se suprostavlja

na najmudriji mogući način:

kreativnošću koja njenoj životnoj misiji

daje poseban smisao“.

6 INFORMACIJE

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM – 03. PROSINAC

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine na zajedničkoj sjednici,

održanoj radi obilježavanja “Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.)”, usvojila je

rezoluciju kojom se 3. prosinac proglašava Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji

od 5. ožujka 1993. godine pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca: ˝ s

ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s

invaliditetom u društvu˝. Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda je obvezna obilježavati 3.

prosinac - Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

Oko 15% svjetske

populacije, odnosno

milijarda ljudi živi s

invaliditetom, a prema

podacima Hrvatskog

zavoda za javno

zdravstvo, u Hrvatskoj je

oko 530.000 ljudi ili 11%

stanovništva ima neki oblik invaliditeta. Moto pod kojim se ove godine obilježava

Međunarodni dan osoba s invaliditetom je: “Zajedno za bolji svijet za sve: Uključujući osobe

s invaliditetom”.

U Hrvatskoj je Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježen 01. prosinca 2011. godine u

Hotelu „Four Points by Sheraton“. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske

7 INFORMACIJE

povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom organizirala je konferenciju na kojoj je

predstavila aktivnosti i uspješnost projekta „Partnerstvo za napredak“ koju je SOIH ugovorio

s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u okviru IPA programa za Hrvatsku. Glavne

aktivnosti Projekta provedene su kroz formiranje IT Centra u Vinkovcima, Virovitici i Gospiću

koji su namjenjeni obrazovanju osoba s invaliditetom za informatička zanimanja čime se

postiže njihova konkurentnost na tržištu rada. Predstavnici partnera iz županija predstavili

su svoje rezultate.

Povodom

Međunarodnog dana

osoba s invaliditetom

okupljenim se obratila

premijerka Jadranka

Kosor. U svom govoru

naglasila je kako se

osobe s invaliditetom

bore sa svakodnevicom

te još uvijek nisu

ravnopravni u društvu.

„Sanjam dan kad će osoba s invaliditetom biti član Vlade“ rekla je Premijerka te naglasila da

njenu potporu i pomoć osobe s invaliditetom uvijek imaju.

Okupljenim se obratio i zamjenik veleposlanika Ujedinjenog Kraljestva Chris Hodge kao i

predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Ujedno je održan Radni foruma vezan za osobne asistente.

8 INFORMACIJE

40 GODINA ZAJEDNICE SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM

HRVATSKE

Svečanost obilježavanja 40. obljetnice

djelovanja Zajednice saveza osoba s

invaliditetom (SOIH) pod

pokroviteljstvom premijerke Jadranke

Kosor održala se u zagrebačkom hotelu

„ The Regnent Esplanade“ 28. listopada

2011. godine u nazočnosti članova

udruga osoba s invaliditetom.

Svečanosti su nazočili i ministar obitelji

branitelja i međugeneracijske

solidarnosti Tomislav Ivić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičević

Vukičević te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Uz njih nazočni su

bili i predstavnici pokreta osoba s invaliditetom Hrvatske, predstavnici europskog foruma

invalida, međunarodne organizacije osoba s invaliditetom i europskog saveza udruga

neuromuskularnih poremećaja.

Čestitavši SOIH-u na 40 godina

predanog rada, premijerka Kosor rekla je

kako bi iznimno važno bilo donjeti zakon

o udrugama osoba s invaliditetom te

zakon o inkluzivnom dodatku. „Rat i

posljedice agresije na Hrvatsku dodatno

su osvijestili mnoge što treba činiti u

potpori ostvarivanja ljudskih prava osoba

s invaliditetom“ kazala je premijerka.

Napomenula je kako je jako ponosna na projekt „Osiguravanje osobnog asistenta za osobe

s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“ koji danas ima 554 korisnika i u koji je do sad

uloženo 90 milijuna kuna. „Time omogućujemo osobama s invaliditetom da žive slobodno i

na najbolji način promičemo ljudska prava“ rekla je premijerka Kosor izrazivši želju da se taj

Projekt proširi na sve osobe s invaliditetom koje za to imaju potrebu. Predsjednica Vlade

9 INFORMACIJE

istaknula je kako je Hrvatska treća zemlja u svijetu koja je potpisala i ratificirala Konvenciju o

pravima osoba s invaliditetom, što je najbitniji dokument o ljudskim pravima u svijetu.

Predsjednik SOIH-a dr. Zorislav Bobuš

istaknuo je kako Zajednica okuplja 13

velikih saveza koji se svakodnevno bore za

rješavanje problema 530.000 osoba s

invaliditetom u Hrvatskoj. Posjetivši što je

sve učinjeno u posljednjih deset godina, dr.

Bobuš je uz ostalo izrazio zadovoljstvo što

su 2006. godine zajedno s MOBMS-om

pokrenuli projekt „Osiguravanje osobnog

asistenta za osobe s najtežom vrstom i

stupnjem invaliditeta“, što je 2001. godine osnovana Mreža žena s invaliditetom koja danas

djeluje u više od 40 gradova. Također, zadovoljstvo je izrazio pokretanjem SOS telefona za

žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja, uvođenjem posebnih prilagodbi za osobe s

invaliditetom u Gradu Zagrebu te osnivanjem deset IT centara za osposobljavanje osoba s

invaliditetom. Izrazito nezadovoljstvo dr. Bobuš je izrazio zanimanjem medija za probleme

osoba s invaliditetom rekavši da u medijima, na žalost, danas „caruju sasvim neki drugi

kriteriji“. Predsjednik SOIH-a je premijerki Kosor uručio Zlatnu plaketu za izuzetan doprisnos

ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom.

Hrvatskom savezu udruga invalida rada dodjeljeno je Priznanje za suradnju u ostvarivanju

strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, dok je predsjedniku

Hrvatskog saveza udruga invalida rada Josipu Petraču dodjeljena Zlatna plaketa za izuzetan

doprisnos ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s

invaliditetom. Izvršnom direktoru HSUIR-a Leki Sokolaju dodjeljena je Zahvalnica za aktivno

sudjelovanje u ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s

invaliditetom. Poslovnoj tajnici HSUIR-a Valentini Hojsak dodjeljena je Zahvalnica za aktivno

sudjelovanje u ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s

invaliditetom. Predsjednici Udruge invalida rada Siska gospođi Branki Pažur dodjeljeno je

Priznanje za suradnju u ostvarivanju strateških ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba

s invaliditetom. Svima koji su nagrađeni za svoj rad i doprinos u ostvarivanju strateških

ciljeva za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, čestitamo

10 INFORMACIJE

XVI. HRVATSKI SIMPOZIJ OSOBA S INVALIDITETOM

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH organizirala je u Zagrebu od 28.-

30. listopada 2011. godine XVI. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s temama

„Konvencija o pravima osoba s invaliditetom“ i „Europska strategija za osobe s invaliditetom

2010. - 2020“. Simpoziju je nazočilo oko 200 sudionika - predstavnika udruga osoba s

invaliditetom Hrvatske, predstavnika Europskog forumu invalida, Međunarodne organizacije

osoba s invaliditetom i Europskog saveza udruga neuromuskularnih poremećaja te

predstavnici državnih institucija.

Na Simpoziju su sudjelovali predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada – HSUIR-a

Josip Petrač i izvršni direktor Leke Sokolaj te su okupljenima predstavili primjeri pozitivne

prakse Saveza.

Jedan od zaključaka Simpozija je kako je

nužno za rad Udruga osoba s

invaliditetom i aktivnosti koje obavljaju

donijeti odluku o tome da Udruge osoba s

invaliditetom postanu od posebne

društvene važnosti ted a kao takve imaju

osigurana sredstva za osnovnu

djelatnost.

11 INFORMACIJE

BBB LLL III CCC VVV III JJJ EEE SSS TTT III

ZAKON O CESTAMA “Narodne novine” broj 84/11

PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA OSLOBAĐANJE

PLAĆANJA GODIŠNJE NAKNADE ZA UPORABU JAVNIH CESTA I CESTARINE “Narodne

novine”, broj 136/11

Napomena: Uputom Ministarstva od 30.11.2011. godine propisano je i pravo priznavanja rješenja

izdanih prema prethodnom Zakonu o cestama, tako da vlasnici vozila koji su već ishodili takvo

rješenje mogu isto koristiti ukoliko koriste vozilo navedeno u rješenju. Ukoliko su promijenili

vozilo, moraju zatražiti i novo rješenje i to na adresu Ministarstva:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

Uprava cestovnog prometa

Zagreb

Prisavlje 14

Tel. 01/6169-111

01/6169-050

Uz Zahtjev za izdavanje novog rješenja treba se priložiti:

preslika prometne dozvole i knjižice vozila (iznimno, ako je zahtjev podnesen prije registracije,

osoba s invaliditetom prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila),

rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili

rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i

članova njihovih obitelji ili

rješenje nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida rata.

Ukoliko se iz navedenog rješenja ne može nedvojbeno utvrditi da se radi o tjelesnom

oštećenju na temelju kojega se ostvaruje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje

naknade i/ili cestarine, osoba s invaliditetom zahtjevu će priložiti:

nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili

nalaz i mišljenje drugostupanjskoga liječničkog povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i

mišljenja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

ili po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata odnosno drugim propisima.

http://uik.hr/invalidi/pravilnik/

12 INFORMACIJE

Dana 06. listopada 2011. godine Ured za

udruge Vlade Republike Hrvatske organizirao

je predstavljanje natječaja IPA 2011-I.

komponenta ugovorenih u sklopu programa

IPA 2011 za sektor civilnog društva. Na

predstavljanju natječaja sudjelovao je i

HSUIR.

Dana 18. listopada 2011. godine predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnosti obavili su posjet Hrvatskom savezu udruga invalida rada u

svrhu praćenja i evaluacije projekta „Osiguravanje osobnog asistenta za osobe s najtežom

vrstom i stupnjem invaliditeta“. Tom prlikom djelatnici Ministarstva su dobili kompletan uvid u

cjelokupnu opisnu i financijsku dokumantaciju vezanu uz Projekt. Osim predsjednika Saveza

kao voditelja projekta, na sastanku je bio prisutan korisnik i osobni asistenti. Kroz obavljeni

razgovor korisnik je pojasnio važnost ovog Projekta i osobnu dobit, kao i važnost pomoći i

potpore asistenta. Ministarstvo nije imalo nikakvih primjedbi na samu provedbu Projekta.

Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara organizirala je trodnevni seminar od 18. - 20.

listopada 2011. godine u Podstrani, „Hotel Le Meridien Lav“. Izvršni direktor i pravnik

HSUIR-a Leke Sokolaj sudjelovao je na seminaru.

Dana 25. listopada 2011. godine Udruga

invalida rada Grada Slavonskog Broda

organizirala je tribinu „Osnaživanje

invalida rada znanjem i zaštitom njihovih

prava“. Izvršni direktor, pravnik HSUIR-a

Leke Sokolaj održao je predavanje u

kojima se dotaknuo tema: Zakon o

socijalnoj skrbi, Pravo na besplatnu

pravnu pomoć, Diskriminacija osoba s

invaliditetom i kako je prepoznati.

13 INFORMACIJE

Od 02. studenog 2011. godine policija se javlja

na broj 192

Na stari poznati broj 92 od 02. studenog 2011.

godine više ne možete dobiti policiju. Ukoliko

hitno trebate njihovu pomoć, želite prijaviti

razbojništvo ili pretjeranu galamu morate ih nazvati

na novi broj 192. Ako pogriješite automat će vas

upozoriti. Zapamtite novi broj jer svaka sekunda je

dragocijena.

Dana 04. studenog 2011. godine Udruga invalida rada Grada Duge Rese obilježila je 10

godina svog rada i djelovanja.

Dana 15. studenoga 2011. godine Društvo osoba s invaliditetom „Baranjsko srce“ održalo

je Svečanu sjednicu Skupštine u povodu 10. obljetnice osnutka i djelovanja. Pokrovitelj

Svečanosti je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH uz financijsku

potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Treću godinu za redom Udruga za

građansko obrazovanje i društveni razvoj –

DIM uz financijsku potporu Ministarstva

obitelji, branitelja i međugeneracijske

solidarnosti, organizirala je seminar

„Edukacijom do kvalitete“. Seminar se

održao od 15. – 17. studenog 2011.

godine u Opatiji u "Hotelu Ambasador", a

bio je namijenjen voditeljima/cama udruga,

voditeljima/cama projekata ili stručnom osoblju udruga s ciljem povećanja znanja i vještina iz

dva tematska područja organizacijskog razvoja koja su bila obuhvaćena seminarom.

Programom izobrazbe željelo se doprinijeti razvoju organizacijskih kapaciteta pružanjem

mentorske podrške u obliku individualnog savjetovanja te unaprijeđenju stručnih znanja i

vještina voditelja i stručnog osoblja udruga osoba s invaliditetom pri korištenju pomoći iz EU

(IPA i ESF), upravljanjem projektnim ciklusima prema zahtjevima EU te primjeni alata i

kompetencija za pružanje socijalnih usluga te praćenje standarda kvalitete socijalnih usluga

za osobe s invaliditetom. Seminar je bio bogato potkrepljen teorijskim, ali što je još važnije

praktičnim i timskim radom u grupama. Individualna savjetovanja vodile su Nataša Škrbić,

14 INFORMACIJE

Martina Stažnik i Ivana Biškup. Savjetovanje se sastojalo od sljedećih područja

organizacijskog razvoja:

1.) Planiranje i praćenje učinkovitosti razvoja socijalnih usluga

2.) Menadžment neprofitnih organizacija

Na seminaru je sudjelovao i Hrvatski savez udruga invalida rada - HSUIR.

Udruga paraplegičara i tetraplegičara

Osječko-baranjske županije organizirala je

konferenciju „EU i osobe s invaliditetom;

prilike i iskustva“ 16. studenoga 2011.

godine u Osijeku . Izvršni direktor i pravnik

HSUIR-a Leke Sokolaj sudjelovao je na

konferenciji na kojoj je održao predavanje

„Osobe s invaliditetom u EU“ .

U Zagrebu je 17. i 18. studenoga 2011.

godine na Pravnom fakultetu održan seminar

na temu „ Podizanje svijesti u području

jednakosti i suzbijanja diskriminacije za

organizacije civilnog društva“. Tu inicijativu

financira Europska Unija, a provodi je

Hrvatski pravni centar.

Na seminaru je bilo riječi o pravnom i

institucionalnom okviru antidiskriminaciskog

prava u europskim i hrvatskim propisima. Težište je bilo usmjereno na prepoznavanju i

razlikovanju temeljne vrste diskriminacije - izravne i neizravne, što je istaknuto kao

najrelevantnije svojstvo kod prepoznavanja diskriminacije.

Diskriminacija znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, rasnim, etičnim, vjerskim,

individualnim, spolnim, jezičnim, starosnim, na osnovi invaliditeta, zdravlja ili prema drugim

osobinama te ona ograničava ili onemogućuje primjenu ljudskih prava.

Istaknuta je uloga nevladinih udruga (NVU) u suzbijanju diskriminacije, kako prikupiti, pratiti i

evaluirati podatke kojima bi se dokazala diskriminacija.

Također, istaknuta je važnost probnih slučajeva, kao način dokazivanja moguće

diskriminacije, na način da se simulira jednaki slučaj kao onaj kod kojeg se sumnja na

15 INFORMACIJE

diskriminaciju, samo bez diskriminatornog elementa. To je važan dokaz (ako slučaj uspije) u

procesu diskriminacije i vođenja postupaka povodom diskriminacije.

Diskriminacija je zabranjena na svim područjima života, a važna je uloga nevladinih udruga

u pomoći da se dokaže diskriminacija, ali na sudskoj praksi je da se utvrdi da li je došlo do

diskriminacije ili nije. Na seminar je sudjelovao i Hrvatski savez udruga invalida rada –

HSUIR.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i UNDP-a Hrvatska

održala je savjetodavni sastanak s predstavnicima saveza udruga osoba

s invaliditetom. U utorak 22. studenog 2011. godine u prostorijama

Ureda UNDP-a Hrvatska održan je savjetodavni sastanak za

predstavnike saveza udruga osoba s invaliditetom. Svrha sastanka je

bila informirati predstavnike saveza udruga osoba s invaliditetom o

mogućnostima korištenja fondova EU prije i nakon ulaska Republike

Hrvatske u EU te predstavljanje programa podrške udrugama osoba s

invaliditetom za korištenje fondova EU, koji će se kroz IMPACT centar organizirati tijekom

2012. godine. Naime, s obzirom na skoro pristupanje Republike Hrvatske u članstvo EU

koje sa sobom donosi i otvaranja Europskog socijalnog fonda sa značajnim sredstvima

namjenjenim organizacijama civilnog društva koje djeluje u području socijalne politike,

nameće se potreba za procjenom kapaciteta i priprema udruga osoba s invaliditetom za

sudjelovanje u natječajima Europskog socijalnog fonda. Nacionalna zaklada za razvoj

civilnoga društva kroz IMPACT centar podržava proces savjetovanja, procjene kapaciteta i

potreba te izobrazbe saveza i udruga osoba s invaliditetom. Na sastanku su predstavljene tri

razine:

- Savjetodavni sastanak s procjenom kapaciteta saveza za pružanje podrške

udrugama članicama

- Procjena kapaciteta udruga osoba s invaliditetom za prijavljivanje na natječaje EU

fondova i pružanje usluga u zajednici

- Priprema i provedba radionica za saveze i udruge članice na teme vezane uz

pripremu, provedbu i vrednovanje projekta financiranih iz EU fondova

U sklopu sastanka održane su radionice na kojima su predstavnici saveza i udruga osoba s

invaliditetom dale objektivan prikaz trenutnog stanja u savezima i udrugama vezanim za

pisanje i provođenje EU projekata.

Na sastanku i radionici sudjelovao je i HSUIR.

16 INFORMACIJE

Hrvatski savez gluhih i nagluhih osoba

svečano je proslavio 90. obljetnicu osnutka

dana 24. studenoga 2011. godine, pri

čemu je istaknuto da je taj savez bitan za

život gluhih i nagluhih osoba u njihovoj

integraciji u svakodnevicu, posebice u

primjeni i tumačenju znakovnog jezika.

Predsjednik HSGN-a Andrija Halec je,

govoreći o teškoćama gluhih i nagluhih ljudi

te osoba s invaliditetom u svakodnevnu životu, zahvalio Vladi i Gradu Zagrebu na pomoći

koju im daju. Obljetnicu HSGN-a čestitao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić,

istaknuvši kako Zagreb pomaže osobama s invaliditetom te da je u zadnjih deset godina

učinjeno više na njihovoj skrbi nego u zadnjih 30 godina. Pozvao je HSGN kao i druge

udruge osoba s invaliditetom na suradnju s Gradom. To se odnosi i na dodjelu socijalnih

stanova, istaknuo je, podsjetivši da ta udruga okuplja oko devet tisuća članova u 21

temeljnoj organizaciji. Predsjednik Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske dr. Zorislav Bobuš

je naglasio da je potrebno promicati znakovni jezik u svakodnevnu životu gluhih i nagluhih

osoba te podizati svijest o njegovoj prijekoj potrebi. “Mnogo se učinilo, no ne i dovoljno u tom

promicanju”, ocijenio je dr. Bobuš i zahvalio gradu Zagrebu i Vladi na pomoći osobama s

invaliditetom. Istaknuo je da je Hrvatska po nekim pokazateljima na tom polju ispred nekih

država Europske Unije. Prisutnima se obratio i predsjednik Hrvatskog saveza udruga

invalida rada – HSUIR Josip Petrač te im čestitao na 90. rođendanu. Na svečanosti su

uručene nagrade i priznanja te je prikazan i prigodni film „Savez kroz protekla desetljeća“.

U Zagrebu se u

petak, 25. listopada

2011. godine u 12

sati na Trgu bana

Josipa Jelačića

obilježio Međunarodni

dan borbe protiv nasilja nad ženama. “Kampanja bijele vrpce” je posvećena senzibiliziranju

javnosti za borbu protiv nasilja nad ženama s invaliditetom. Uz bijelu vrpcu koja se nosi na

reveru dijelili su se letci u kojima je naglašeno zašto pružiti podršku ženama posebice

ženama s invaliditetom. Kampanja se realizirala na način što su se bijele vrpce dijelile svim

17 INFORMACIJE

muškarcima, koji su to prihvatili, u znak njihovog 'Ne nasilju nad ženama'. To je značilo

njihovu odluku da neće počiniti, opravdati ili prešutjeti nasilje nad ženama i djevojkama.

Kampanja se istovremeno provodila u 20 gradova Hrvatske. Međunarodni dan protiv nasilja

nad ženama obilježava se od 1999. godine odlukom Ujedinjenih naroda. Dan nasilja nad

ženama obilježava se u znak sjećanja na 25. studenog 1960. godine kada je sestre Patriju,

Minervu i Mariju Teresu Mirabal u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael

Trujillo. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna

žena. Nasilnici su ljudi svih profesija i socijalnih struktura. Temeljne udruge Hrvatskog

saveza udruga invalida rada – HSUIR-a obilježile su ovaj dan u svojim gradovima na razne

načine.

Dana 30. studenoga 2011. godine održana je Izvanredna i Izborna skupština Udruge

invalida rada Istre. Na Skupštini je sudjelovao HSUIR.

Međunarodni dan oboljelih od AIDS 01. prosinca Svjetski dan HIV/AIDS-a obilježava se širom svijeta kako bi se pokazala

međunarodna solidarnost u suočavanju s ovom pandemijom. U razdoblju

2011.-2015. godine Svjetski dan AIDS-a ima za temu “ Postići nulu –

nulu novih HIV infekcija“, dok se svjetska kampanja fokusira na „Nulu s

AIDS-om povezanih smrti“ što znači da se treba omogućiti lakši i brži

pristup liječenje svim oboljelima, što je ujedno i poziv svim vladama da djeluju odmah i to

omoguće, osobito u afričkim zemljama, gdje je i najveća prevalencija HIV/AIDS infekcija.

3. PROSINAC - MEĐUNARODNI DAN OSOBA S

INVALIDITETOM

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu

1992. godine na zajedničkoj sjednici, održanoj radi

obilježavanja “Desetljeća osoba s invaliditetom

(1983. – 1992.)”, usvojila je rezoluciju kojom se 3.

prosinac proglašava Međunarodni dan osoba s

invaliditetom. Nakon donošenja predmetne

rezolucije, UN-ova Komisija za ljudska prava, u

svojoj rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3.

prosinca: ˝ s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba

18 INFORMACIJE

s invaliditetom u društvu˝. Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda je obvezna obilježavati 3.

prosinac - Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Oko 15% svjetske populacije, odnosno

milijarda ljudi živi s invaliditetom, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u

Hrvatskoj je oko 530.000 ljudi ili 11% stanovništva ima neki oblik invaliditeta. Moto pod

kojim se ove godine obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom je: “Zajedno za bolji

svijet za sve: Uključujući osobe s invaliditetom”.

Međunarodni dan volontera 05.

prosinca

Generalna skupština UN-a proglasila je

1985. godine 05. prosinac “Međunarodnim

danom volontera”. U Pekingu je 2002.

godine donesena Opća deklaracija o

volonterstvu gdje je “Crveni V” prihvaćen

kao univerzalni simbol volonterstva. U više

od 100 zemalja svijeta 05. prosinac slavi se kao dan “dobrih ljudi”. Volonterski rad je

neplaćeni, slobodno izabran rad koji se obavlja u okviru organiziranih okolnosti, u korist

drugih i/ili društva, a osobe koje ga obavljaju ne ovise o njima za vlastito uzdržavanje

(definicija nizozemske vlade). Volonteri su najznačajnija snaga svakog nacionalnog društva,

pokretačka “snaga humanosti” i nositelji vrednota ljudskog potencijala. Rade u svojim

zajednicama gdje mogu na najbolji način pružiti pomoć, a njihov rad nije rad zbog novca,

nego radi provedbe programa. Postoje bezbrojni primjeri koji ukazuju da volonteri i

volonterstvo doprinose izgradnji socijalnog i ljudskog potencijala, te da povećavaju

uključivanje građana u socijalni razvoj. Ujedno, volonteri u svakoj državi predstavljaju

ogroman ljudski potencijal koji posjeduje relevantna znanja i vještine korisne za ljudsku

zajednicu. Također za uspješno uključivanje civilnih udruga u društvena zbivanja preduvjet

je aktivno partnerstvo između državnih i stručnih institucija te uključivanje poslovnog sektora,

uz uzajaman i nužan protok informacija. Razvoj civilnog društva kod nas je rezultirao

povećanim brojem udruga koje raznovrsnim programima i aktivnostima pomažu u rješavanju

mnogih društvenih probleme. Većina udruga počiva na volonterskom radu.

19 INFORMACIJE

Tradicionalno druženje s udrugama

osoba s invaliditetom u Gradskoj

skupštini

Dana 06. prosinca 2011. godine održano je

tradicionalno druženje u Gradskoj skupštini s

predstavnicima udruga osoba s invaliditetom.

Tijekom druženja naglašene je odlična

suradnja i partnerski odnos Grada s udrugama.

Posebno je izdvojena Zagrebačka strategija izjednačavanaj mogućnosti za osobe s

invaliditetom u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Domaćin susreta bio je predsjednik

Gradske skupštine Boris Šprem koji je zajedno s gradonačelnikom Milanom Bandić

saslušao sve problem s kojima se udruge osoba s invaliditetom susreću u svakodnevnom

radu. Gradonačelnik je otklonio bojazan da će se smanjiti sredstava namjenjena za

funkcioniranje udruga. Na susretu udruga osoba s invaliditetom u ime Grada bili su

potpredsjednice Skupštine Morana Paliković Gruden i Tatjana Holjevac, pročelnica za

socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna, pročelnik za zdravstvo i branitelje

Zvonimir Šostar, te gradski zastupnik Josip Petrač kao predstavnik osoba s invaliditetom.

Međunarodni dan ljudskih prava – 10. prosinac

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada

je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila

Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja je postala

međunarodno priznati standard za zaštitu i promicanje

ljudskih prava. Dan ljudskih prava ove godine fokusiran je na

nediskriminaciju pod geslom „Prigrlimo različitost,

prestanimo s diskriminacijom”. Opća deklaracija o

ljudskim pravima utvrđuje da „su sva ljudska bića rođena

slobodna i s istim dostojanstvom i pravima”. Milijuni ljudi širom svijeta žrtve su diskriminacije

u svom svakodnevnom životu. Diskriminacija na temelju roda, rasne pripadnosti ili etničkog

podrijetla, religije i vjeroispovijesti, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije nije u skladu s

osnovnim principima na kojima se temelji Europska unija.

20 INFORMACIJE

Dana 12. prosinca 2011. godine održalo se Predsjedništvo Hrvatskog saveza udruga

invalida rada - HSUIR-a. Na Predsjedništvu je usvojeno evaluacijsko izvješće programa

“Klubovi – podrška kvaliteti življenja invalida rada”.

Udruga Socijale politike i uključivanje – SPUK organizirala je dvodnevnu Radionicu o

kvaliteti socijalnih usluga i primjeni kvalitete u svakodnevnom radu pružatelja usluga.

Radionica se održala od 14. - 15. prosinca 2011. godine u prostorijama Centra za

rehabilitaciju Zagreb, Sloboština. Radionica je bila namjenjena svim organizacijama koje

pružaju izvaninstitucionalne usluge različitim skupinama korisnika. Na radionici je sudjelovao

i HSUIR.

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom organizirao je u četvrtak 15.

prosinaca 2011. godine Edukativnu tribinu o Europskoj uniji za osobe s invaliditetom. Na

tribini je sudjelovao i HSUIR.

PUČKI PRAVOBRANITELJ I NJEGOVI ZAMJENICI

Zakon o pučkom pravobranitelju donesen je na 24. sjednici Hrvatskog sabora 21. listopada

2011. (76 glasova “za”, 1 “suzdržan"), nakon što je raspravljen na sjednici Odbora za Ustav

od 14. listopada, na kojoj su bili predstavnici svih pravobraniteljskih institucija i Centra za

ljudska prava. Ovim zakonskim rješenjem planirano je pripajanje Centra za ljudska prava

Uredu pučkog pravobranitelja 1. srpnja 2012. godine, kada Zakon stupa na snagu.

Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih

prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim

pravima i slobodama koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ustavnim

promjenama iz 2010. značajno je promijenjen status pučkog pravobranitelja koji je definiran

kao samostalna i neovisna institucija (članak 93. Ustava), te je sukladno osnaženju njegovog

položaja bilo potrebno donijeti novi Zakon o pučkom pravobranitelju. Zakonom je propisano

da pučki pravobranitelj: prati stanje i ukazuje na potrebu zaštite temeljnih ljudskih prava,

obavlja istraživačko-analitičku djelatnost, razvija i održava bazu podataka i dokumentacije,

pravovremeno i redovito informira javnost i zainteresirane dionike, educira javnost, aktivno

potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i

znanstveno-istraživačkim institucijama. Osobit naglasak stavljen je na ulogu pučkog

pravobranitelja u informiranju javnosti putem različitih vrsta medija, organiziranjem javnih

rasprava te objavljivanjem izvještaja (članak 14.).Osim navedenih, Zakon upućuje i na

http://uik.hr/invalidi/puchki_pravobranitelj_i_njegovi_zamjenici/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_10_60_1581.html

21 INFORMACIJE

specijalne ovlasti pučkog pravobranitelja na temelju članka 12. Zakona o suzbijanju

diskriminacije, kao i na obveze koje je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem

Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili

ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. U svom postupanju pučki pravobranitelj može

provesti skraćeni postupak ili ispitni postupak.

Skraćeni postupak provodi se kada se iz činjenica navedenih u pritužbi i dostavljene

dokumentacije nedvojbeno može utvrditi da su podnositelju ugrožena ili povrijeđena ustavna

ili zakonska prava (članak 18.).

U ispitnom postupku pučki pravobranitelj traži od nadležnih tijela potrebna očitovanja,

informacije i dokumentacije. Po završetku ispitnog postupka pravobranitelj izrađuje izvješće

o slučaju u kojem se, kada je to moguće, predlaže poduzimanje određenih mjera za

otklanjanje nepravilnosti. Nadležno tijelo kojem su upućene preporuke dužno je obavijestiti

pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama (članak 22.). Pučki pravobranitelj ovlašten je

podnijeti prijedlog za poništenje i ukidanje rješenja javnopravnog tijela, zahtjev za obnovu

upravnog postupka, kao i izvršiti pregled svih mjesta na kojima se nalaze osobe čija se

prava štite (članak 23.- 25.). Pučkog pravobranitelja, kao i njegove zamjenike, bira Hrvatski

sabor na vrijeme od 8 godina, uz mogućnost reizbora, a člankom 34. odnosno 36. određeni

su uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati. Člankom 26. određena su područja djelovanja

zamjenika pučkog pravobranitelja na sljedeći način: zamjenik pučkog pravobranitelja za

ljudska prava i slobode, zamjenik pučkog pravobranitelja za prava djece, zamjenik pučkog

pravobranitelja za ravnopravnost spolova, zamjenik pučkog pravobranitelja za osobe s

invaliditetom te zamjenik pučkog pravobranitelja za starije osobe, čime je omogućeno

spajanje stručnih i administrativnih kapaciteta postojećih, specijaliziranih pravobranitelja. U

skladu s ovim pripajanjem, novi Zakon o pučkom pravobranitelju propisuje da njegovim

stupanjem na snagu (1. srpnja 2012.) prestaju važiti: Zakon o pučkom pravobranitelju,

Zakon o pravobranitelju za djecu, odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose

na pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Zakon o pravobranitelju za osobe s

invaliditetom. Obavljanje poslova iz nadležnosti pučkog pravobranitelja koordinira Ured

pučkog pravobranitelja u suradnji s posebnim ustrojstvenim jedinicama za pojedina područja

rada. Zakonom je predviđeno osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao

savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja

ljudskih prava, osigurava kontinuiranu suradnju u području ljudskih prava između pučkog

pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija te razmatra druga pitanja od

značaja za rad pučkog pravobranitelja u području promicanja ljudskih prava i sloboda. Radi

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2728.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2728.htmlhttp://www.cpt.coe.int/lang/hrv/hrv-convention.pdfhttp://www.cpt.coe.int/lang/hrv/hrv-convention.pdfhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_10_60_1581.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_96_1221.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_82_2663.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3127.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3127.html

22 INFORMACIJE

jačanja promicateljske uloge pučkog pravobranitelja, predviđeno je spajanje ustanove

Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja. Centar za ljudska prava osnovan

je 2005. godine Uredbom, a zakonodavac smatra da će se ovim pripajanjem ojačati

dosadašnja aktivnost Centra i, s druge strane, kadrovski osnažiti i ekipirati Ured pučkog

pravobranitelja. Zadnjih nekoliko tjedana u javnosti se raspravljalo o novinama koje donosi

ovaj Zakon i moglo se primijetiti mnogo nezadovoljstva i zabrinutosti, osobito vezano uz

odredbe o pripajanju specijaliziranih ureda pučkog pravobranitelja Uredu pučkog

pravobranitelja. Kritičari zakona ističu kako će se time marginalizirati mnoga pitanja kojima

se bavi pojedini specijalizirani ured, što bi u konačnici moglo dovesti do slabljenja

pravobraniteljske zaštite. Hrvatska je prema Europskoj uniji prihvatila obvezu jačanja uloge

pučkog pravobranitelja, pa se čini kako je ovo još jedan zakon koji je donesen u svrhu

usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim mjerilima. Koliko će novi zakon doista

pridonijeti većoj neovisnosti i jačanju institucije pučkog pravobranitelja, ovisi ponajviše o

probitačnosti i aktivizmu osoba zaposlenih u Uredu pučkog pravobranitelja.

ZAŠTITA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA NASILJA U OBITELJI

Koliko je nasilje u obitelji učestalo i predstavlja značajan društveni problem pokazuje

podatak da je policija samo tijekom prošle 2010. godine za nasilničko ponašanje u obitelji iz

članka 315.a Kaznenog zakona, prijavila 390 počinitelja s ukupno 473 kaznena djela. Žrtve

su uglavnom žene i djeca, a počinitelji partneri, muškarci. Obiteljsko nasilje obilježeno je

nastojanjem jednog člana obitelji da uporabom sile, zastrašivanja ili manipulacije uspostavi i

održava kontrolu nad drugim članovima obitelji. Izloženost nasilju u obitelji, u velikom broju

slučajeva usmjereno je prema majci te ostavlja posljedice na psihosocijalni razvoj i mentalno

zdravlje djece, a za velik broj djece predstavlja i traumatsko iskustvo. Nasilje u obitelji nije

privatna i obiteljska stvar, već je to problem čitavog društva. U zaštiti od nasilja u obitelji

prednost treba dati zaštiti sigurnosti žrtve. Bitan element zaštite žrtve jest vođenje

prekršajnog ili kaznenog postupka. Zaštita za vrijeme postupka usmjerena je na zaštitu

sigurnosti žrtve. Zaštitu treba pružiti uvijek kada postoji osnovana sumnja da je osoba

počinila djelo nasilja u obitelji ili je osoba osuđena za takav prekršaj, a postoji opasnost za

tjelesni integritet žrtve odnosno postoji opasnost da će se nasilničko ponašanje ponoviti.

Drugi važan razlog zaštite žrtve nasilja jest smanjivanje opasnosti od sekundarne

viktimizacije i zastrašivanja žrtve odnosno svjedoka postupka. Zaštitu žrtava kaznenih djela

nasilja u obitelji osiguravaju sljedeći propisi:

1. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima:- policija je dužna, dok za to postoje opravdani

razlozi, uspostavom primjerenih mjera zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_05_65_1243.htmlhttp://uik.hr/invalidi/zashtita_zhrtava_kaznenih_djela_nasilja_u_obitelji/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_76_1835.html

23 INFORMACIJE

podatke važne za kazneni postupak ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi ako im

prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba (članak 99.) - vrste mjera i postupak zaštite

žrtava kaznenih djela propisani su Pravilnikom o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije.

2. Zakon o kaznenom postupku:- predviđa niz mjera kojima se štiti sigurnost, privatnost

osobnog i obiteljskog života svjedoka i žrtava te ih se štiti od sekundarne viktimizacije u

okviru kaznenog postupka: mjere opreza (članak 98.), pritvor odnosno istražni zatvor (članak

123. stavak 1. točka 2. i 3.), poseban način sudjelovanja i ispitivanja svjedoka u postupku

(članak 292. – 299.), ograničenje ili isključenje javnosti (članak 388., 395. stavak 3. i 4.),

udaljenje optuženika iz sudnice (članak 438.) i mjere održavanja reda u sudnici (članak 387.

stavak 3., 395., 396., 398.)

3. Zakon o zaštiti svjedoka: - mjere zaštite svjedoka odnosno žrtava izvan kaznenog

postupka obuhvaćaju: tjelesnu i tehničku zaštitu, premještanje, prikrivanje identiteta i

vlasništva te promjenu identiteta (članak 17.)

4. Prekršajni zakon:- propisuje mjere opreza (članak 130. - 132.), uhićenje (članak 134.

stavak 2. točka 3., stavak 3.) i zadržavanje počinitelja prekršaja (članak 135.-136.)- u

Zakonu je predviđeno da će se, ukoliko on ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima

postupka, na odgovarajući način primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku (članak

82. stavak 3.)

5. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji:- člankom 9. propisano je da će radi zaštite i osiguranja

osobe izložene nasilju sud izdati nalog policiji da otprati osobu izloženu nasilju u kuću, stan

ili drugi stambeni prostor radi uzimanja njezinih osobnih stvari i osobnih stvari drugih osoba

koje su s njom napustile navedeni prostor, koje su neophodne za zadovoljenje svakodnevnih

potreba- sud može počinitelju nasilja u obitelji izreći sljedeće zaštitne mjere i to samostalno

ili uz druge prekršajne sankcije: udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog

prostora, zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe

izložene nasilju, obveznog psihosocijalnog tretmana, obveznog liječenja od ovisnosti,

oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (članak 11. –

17.). Uz navedene propise, potrebno je spomenuti i Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u

obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Strategija ističe da je uz provođenje

zakonskih obveza nužno poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju

pojave novih slučajeva nasilja u obitelji, ali i osigurati pravodobnu nužnu pomoć svim

žrtvama nasilja u obitelji. Jedna od mjera jest i potpora žrtvama nasilja u obitelji koja

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_76_1835.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_27_778.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_27_778.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_163_2340.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3125.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3125.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3125.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3125.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_107_3125.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4149.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_137_3314.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_137_3314.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_137_3314.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_137_3314.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_20_422.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_20_422.html

24 INFORMACIJE

uključuje pet ciljeva. U strategiji je prepoznata važnost i potreba državne potpore skloništima

i savjetovalištima za žrtve nasilja u obitelji koje vode organizacije civilnog društva.

Funkcioniranje autonomnih ženskih kuća maksimalno je ugroženo nedostatkom financijskih

sredstava, ali i neprimjerenim otkrivanjem njihovih adresa od strane državnih institucija.

OBRAČUN PLAĆE KAO OVRŠNA ISPRAVA I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO

Obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu, no u praksi je dvojbena mogućnost radnika da

upotrijebi obračun plaće kao ovršnu ispravu prema poslodavcu i u odnosu na troškove

prijevoza i neke druge troškove jer mu je plaća (ne)isplaćena bez tih troškova, a oni su

sadržani u obračunu plaće. Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, a obveza isplate

plaće, te prema Zakonu o radu istovjetno tome i naknade plaće, dospijeva petnaestog dana

u mjesecu za prethodni mjesec. Ovo aktualno normativno određenje, za razliku od prijašnjeg

Zakona o radu, vrijedi samo ako rok za isplatu plaće i naknade plaće nije drukčije uređen

ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Dakle, u kolektivnim ugovorima ili ugovorom o

radu može se odrediti kraći ili čak duži rok za isplatu plaće, ali ako u tim aktima to nije izričito

određeno, poslodavac je i dalje ex lege radniku dužan isplatiti plaću odnosno naknadu plaće

do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako poslodavac na dan dospjelosti

radniku ne isplati plaću odnosno naknadu plaće (ili čak i otpremninu), obvezan je do kraja

mjeseca u kojem je dospjela obveza isplate (dakle ima dodatnih petnaest dana roka od 15-

tog u mjesecu kada je zakonsko dospijeće) radniku uručiti obračun iznosa plaće, naknade

plaće odnosno iznosa koje je bio dužan isplatiti radniku. Takav obračun u smislu Ovršnog

zakona smatra se ovršnom ispravom i omogućava radniku relativno brzu prisilnu naplatu

svoje tražbine, pri čemu prigovor poslodavca ne odgađa ovakav način prisilne naplate

potraživanja. Međutim, pri realizaciji ove radnikove tražbine u praksi je najčešće dvojbena

mogućnost radnika da upotrijebi obračun plaće kao ovršnu ispravu prema poslodavcu i u

odnosu na troškove prijevoza i neke druge troškove jer mu je (ne)isplaćena plaća bez tih

troškova, a oni su sadržani u samom predmetnom obračunu. U smislu razjašnjenja pitanja

troškova prijevoza sadržanih u obračunu plaće i samog obračuna plaće kao ovršne isprave

prema poslodavcu, treba istaknuti samo nekoliko normativnih i faktičnihznačajki. Naime,

prema odredbama članka 85. Zakona o radu obračuni koji ipso iure imaju snagu ovršne

isprave, taksativno su nabrojani u stavku 1. i 2. toga članka:- obračun plaće,- obračun

naknade plaće (bolovanje i sl.),- obračun otpremnine. Međutim, iako obračun plaće

predstavlja ovršnu ispravu, iznos troškova prijevoza na posao koji je samo naznačen na tom

obračunu ne predstavlja sastavni dio plaće, odnosno ne može se smatrati plaćom, već

http://uik.hr/invalidi/obrachun_plae_kao_ovrshna_isprava_i_troshkovi_prijevoza_na_posao/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_137_2415.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_139_3528.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_139_3528.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.html

25 INFORMACIJE

drugim materijalnim pravom radnika. Stoga se, zbog relativno stroge normativne formulacije

(ovršna isprava je obračun plaće, naknade plaće i otpremnina), obračun plaće koji često

dodatno sadrži i trošak prijevoza na posao ipak ne može smatrati ovršnom ispravom u

odnosu na trošak prijevoza. Na tome stajalištu stoji i pretežita sudska praksa (Odluka

Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-602/10-2 od 1. lipnja 2010. i sl.). Zaključno ipak treba

reći da ovakva pravna situacija niti u kojem smislu ne ekskulpira poslodavca po pitanju

izvršavanja obveze isplate troškova prijevoza radniku (ukoliko je ta obveza postojala prema

kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu) jer ako poslodavac ne bi niti naknadno isplatio

troškove prijevoza, radnik bi imao pravo pozvati se na kršenje ugovorne obveze i u tom

smislu pokrenuti sudski spor, pa eventualno nakon dobivenog spora na temelju pravomoćne

presude doći do ovršne isprave, uz naplatu kamata i troškova vođenja postupka.

IZVOD IZ KAZNENE EVIDENCIJE, TZV. UVJERENJE O NEKAŽNJAVANJU I

ZAPOŠLJAVANJE

Uz sve informacije koje se za zapošljavanje na pojedino radno mjesto traže od radnika,

postavlja se pitanje jesu li poslodavci ovlašteni zahtijevati i ishođenje podatka iz evidencije o

ranijoj kaznenoj (ne)osuđivanosti kandidata za posao, odnosno ishođenje tzv. uvjerenja o

nekažnjavanju. Zakon o radu, osim na nekoliko mjesta, ne propisuje neke posebne uvjete za

zapošljavanje radnika. Možda je najvažnija odredba u tom smislu da se osoba mlađa od

petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja

pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije zaposliti. Povrh toga, taj Zakon ipak

sadržava određena pravila kojih se poslodavac i radnik moraju pridržavati pri zapošljavanju,

odnosno sklapanju ugovora o radu. Tako je člankom 22. stavkom 1. propisano da je prilikom

sklapanja ugovora o radu radnik dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti

koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava

život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.Nadalje,

člankom 23. stavkom 1. Zakona regulirano je da prilikom postupka odabira kandidata za

radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac

ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

Člankom 25. stavkom 1. propisano je da ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim

ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa,

ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima. Zakon o radu ne

propisuje obvezu raspisivanja natječaja za zapošljavanje, kao što ne propisuje niti

dokumentaciju odnosno nužne priloge koje bi osoba koja se zapošljava bila dužna dati

http://uik.hr/invalidi/izvod_iz_kaznene_evidencije_tzv_uvjerenje_o_nekazhnjavanju_i_zaposhljavanje/http://uik.hr/invalidi/izvod_iz_kaznene_evidencije_tzv_uvjerenje_o_nekazhnjavanju_i_zaposhljavanje/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3635.html

26 INFORMACIJE

poslodavcu. To znači da prema samom Zakonu ne postoji obveza da osoba koja se

zapošljava uz prijavu na natječaj podnese potvrdu o (ne)osuđivanosti. Uporište za to nalazi

se u članku 86. Kaznenog zakona prema kojem se podaci iz kaznene evidencije, koju vodi

Ministarstvo pravosuđa, mogu dati samo sudovima i državnim odvjetništvima kad se radi o

kaznenom postupku protiv osobe za koju se traže podaci ili kada je u tijeku postupak za

njezino pomilovanje. Prema istom članku, podaci iz kaznene evidencije mogu se iznimno

dati državnim tijelima na njihov obrazloženi zahtjev kad se radi o povjeravanju određenih

poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci, a kaznenom

evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih poslova radi

otkrivanja počinitelja kaznenog djela i ti se podaci smatraju profesionalnom tajnom. Prema

članku 86. stavku 4. Kaznenog zakona, nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu

dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti. Građanin ima pravo tražiti podatke iz

kaznene evidencije za sebe samo ako dokaže da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja

prava u stranoj državi. Zaključno bi se moglo istaknuti sljedeće: poslodavci, osim kada ih

zakon izričito ne ovlašćuje, nisu ovlašteni zahtijevati ishođenje izvoda iz evidencije, odnosno

dobivanje informacije o ranijoj kaznenoj (ne)osuđivanosti kandidata za posao, odnosno

službenika (v. članak 86. Kaznenog zakona), a kandidat za posao ne može zatražiti niti

ishoditi takvu potvrdu, osim u slučaju ostvarivanja prava u inozemstvu. S druge strane, tzv.

uvjerenje o nekažnjavanju može se izdati fizičkoj osobi na njezin zahtjev, ili zahtjev

opunomoćenika, uz predočenje osobne iskaznice onog za koga se uvjerenje traži, u

općinskom sudu mjesno nadležnom za mjesto prebivališta kandidata.

Stoga, ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu tzv.

uvjerenje o nekažnjavanju određeno kao poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa,

ugovor o radu može sklopiti samo kandidat koji udovolji tom uvjetu.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_10_110_1668.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_10_110_1668.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_10_110_1668.html

27 INFORMACIJE

PPP RRR AAA VVV NNN III SSS AAA VVV JJJ EEE TTT III

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 88. stavka 4. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj: 84/11) ministar mora,

prometa i infrastrukture, uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj, branitelje i međugeneracijsku

solidarnost i ministra nadležnog za zdravstvo i socijalnu skrb, donosi

PRAVILNIK

O POSTUPKU I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA OSLOBAĐANJE PLAĆANJA

GODIŠNJE NAKNADE ZA UPORABU JAVNIH CESTA I CESTARINE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom se propisuju isprave kojima se dokazuje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje

naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji osobnog automobila (u daljnjem tekstu:

godišnja naknada) i cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom, primjerice most, tunel,

vijadukt i sl. (u daljnjem tekstu: cestarina), postupak i način ostvarivanja tih prava te oblik i sadržaj

potvrde/smart kartice ovlaštenika prava na oslobađanje plaćanja cestarine.

Članak 2.

(1) Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade imaju osobe s 80% ili više postotaka tjelesnog

oštećenja, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost

donjih ekstremiteta 60% ili više postotaka.

(2) Pravo na oslobađanje plaćanja cestarine imaju osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje

ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% ili više postotaka, HRVI sa 100% tjelesnog

oštećenja te osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100%.

(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osobe s invaliditetom) pravo na

oslobađanje plaćanja godišnje naknade i/ili cestarine ostvaruju na temelju rješenja koje u upravnom

postupku donosi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na

zahtjev osobe s invaliditetom.

Članak 3.

Osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na neplaćanje godišnje naknade i/ili cestarine samo za

jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji koriste na temelju ugovora o

leasingu, u jednoj kalendarskoj godini.

II. POSTUPAK IZDAVANJA RJEŠENJA MINISTARSTVA

Članak 4.

(1) Osobe s invaliditetom podnose Ministarstvu pisani zahtjev za izdavanje rješenja za oslobađanje

plaćanja godišnje naknade i/ili cestarine.

28 INFORMACIJE

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

– preslika prometne dozvole i knjižice vozila (iznimno, ako je zahtjev podnesen prije registracije,

osoba s invaliditetom prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila),

– rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili

– rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova

njihovih obitelji ili

– rješenje nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida rata.

(3) Ukoliko se iz rješenja iz stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovoga članka ne može nedvojbeno utvrditi da

se radi o tjelesnom oštećenju na temelju kojega se ostvaruje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje

naknade i/ili cestarine, osoba s invaliditetom zahtjevu će priložiti:

– nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili

– nalaz i mišljenje drugostupanjskoga liječničkog povjerenstva nadležnog za davanje nalaza i

mišljenja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili

po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata odnosno drugim propisima.

(4) Nakon provedenog postupka u kojem utvrđuje postojanje propisanih uvjeta, Ministarstvo donosi

rješenje kojim rješava zahtjev osobe s invaliditetom o pravu na oslobađanje plaćanja godišnje naknade

i/ili cestarine.

III. OSTVARIVANJE PRAVA NA OSLOBAĐANJE PLAĆANJA GODIŠNJE NAKNADE

Članak 5.

(1) Tijelo koje sukladno posebnom propisu obavlja registraciju vozila, odnosno ovjerava produljenje

valjanosti prometne dozvole, oslobodit će osobu s invaliditetom, na temelju rješenja iz članka 4.

stavka 4. ovoga Pravilnika, obveze plaćanja godišnje naknade.

(2) Evidencija o postupcima u kojima je ostvareno pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade

vodi se putem jedinstvenoga programskog rješenja za automatsku obradu podataka o tehničkim

pregledima, registraciji vozila i ovjeri produljenja važenja prometne dozvole.

IV. OSTVARIVANJE PRAVA NA OSLOBAĐANJE PLAĆANJA CESTARINE

Članak 6.

(1) Osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika može ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja

cestarine samo uz predočenje potvrde/smart kartice koju, na njen zahtjev, izdaju Hrvatske autoceste

d.o.o. i to kada upravlja osobnim automobilom koji je u njenom vlasništvu ili ga koristi na temelju

ugovora o leasingu, odnosno kada se nalazi u osobnom automobilu koji je u njenom vlasništvu ili ga

koristi na temelju ugovora o leasingu.

(2) Zahtjevu za ostvarivanje prava na oslobađanje plaćanja cestarine prilažu se, uz rješenje

Ministarstva iz članka 4. stavka 4. ovoga Pravilnika, fotografija i preslika osobne iskaznice.

(3) Osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika plaća Hrvatskim autocestama d.o.o. cijenu izrade i

izdavanja potvrde/smart kartice u iznosu od 20,00 kuna kada osobno preuzima potvrdu/smart

karticu, odnosno u iznosu 37,50 kuna kod dostave potvrde/smart kartice putem pošte.

29 INFORMACIJE

Članak 7.

(1) Potvrda/smart kartica iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika ima pravokutni oblik, dimenzija

85×55 mm i plave je boje.

(2) Prednja strana potvrde/smart kartice na gornjem dijelu ima upisan tekst »POTVRDA OSOBE S

INVALIDITETOM«. Na lijevoj strani otisnuta je fotografija osobe s invaliditetom dimenzije 2.5×3.0

cm, ime i prezime osobe s invaliditetom, registracijska oznaka osobnog automobila i jedinstveni broj

potvrde/smart kartice. U donjem dijelu upisani su puni nazivi koncesionara.

(3) Na poleđini potvrde/smart kartice u sredini se nalazi međunarodni znak pristupačnosti, ispod

kojeg je upisan tekst »Smart card«, te serijski broj smart kartice, a u sva četiri kuta nalaze se simboli

koncesionara.

(4) Potvrda/smart kartica jedinstvena je za cijelo područje Republike Hrvatske.

(5) Izgled i sadržaj potvrde/smart kartice prikazan je na crtežu koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov

je sastavni dio (Prilog 1).

Članak 8.

Hrvatske autoceste d.o.o. vode upisnik o izdanim potvrdama/smart karticama.

Članak 9.

(1) Potvrda/smart kartica vrijedi samo uz prometnu dozvolu.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe vozač je dužan dati na uvid potvrdu/smart karticu i prometnu

dozvolu.

(3) Neispravne potvrde/smart kartice oduzet će se odmah na naplatnim postajama, a korisnik će

snositi odgovornost sukladno posebnom propisu.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Ministarstvo jednom mjesečno dostavlja Hrvatskom registru osoba s invaliditetom rješenje iz članka

4. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Osoba s invaliditetom dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni koja utječe na ostvarivanje

prava iz ovoga Pravilnika, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.

Članak 12.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja

prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (»Narodne

novine«, broj: 82/10 i 148/10).

Članak 13.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

30 INFORMACIJE

Klasa: 011-01/11-02/76

Urbroj: 530-07-11-1

Zagreb, 23. studenoga 2011.

Ministar

Božidar Kalmeta,

v. r.

PRILOG I.

POTVRDA/SMART KARTICA

31 INFORMACIJE

VAŽNI ZAKONI U 2011. GODINI

MREŽA HITNE MEDICINE “Narodne novine”, broj 139/11

PRAVILNIK O UVJETIMA, ORGANIZACIJI I NAČINU OBAVLJANJA TELEMEDICINE

Narodne novine”, broj 138/11

MREŽA TELEMEDICINSKIH CENTARA “Narodne novine”, broj 138/11

IZMJENA OPĆIH UVJETA UGOVORA O PROVOĐENJU PRIMARNE ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA “Narodne novine”, broj

137/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRAVIMA, UVJETIMA I

NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

“Narodne novine”, broj 137/11

NAREDBA O IZNOSIMA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA ZA OBVEZNA

OSIGURANJA ZA 2012. GODINU “Narodne novine”, broj 137/11

ODLUKA O SUFINANCIRANJU PROGRAMA ZA ODRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI I

POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA U ZAŠTITNIM RADIONICAMA ZA 2011. GODINU


KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG

OSIGURANJA “Narodne novine”, broj 126/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O STANDARDIMA I NORMATIVIMA

PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG


ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O OSNOVAMA ZA SKLAPANJE

UGOVORA O PROVOĐENJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OBVEZNOG

ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA “Narodne novine”, broj 126/11

KAZNENI ZAKON “Narodne novine”, broj 125/11

PRAVILNIK O NAČINU RADA POVJERENSTVA ZA ZAŠTITU PRAVA KORISNIKA

USLUGA “Narodne novine”, broj 124/11

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA “Narodne novine”,

broj 124/11

http://uik.hr/invalidi/mrezha_hitne_medicine/http://uik.hr/invalidi/pravilnik3/http://uik.hr/invalidi/mrezha_telemedicinskih_centara/http://uik.hr/invalidi/izmjena/http://uik.hr/invalidi/pravilnik2/http://uik.hr/invalidi/naredba/http://uik.hr/invalidi/odluka1/http://uik.hr/invalidi/kolektivni_ugovor/http://uik.hr/invalidi/pravilnik1/http://uik.hr/invalidi/odluka/http://uik.hr/propisi/kazneni_zakon/http://uik.hr/propisi/pravilnik101/http://uik.hr/propisi/zakon17/

32 INFORMACIJE

ZAKON O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA “Narodne novine”, broj 124/11

ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU “Narodne novine”, broj 121/11

PRAVILNIK O KONTROLI BOLOVANJA “Narodne novine”, broj 123/11

ZAKONO IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR “Narodne novine”, broj

120/11

UREDBAO UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2012. GODINU


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK “Narodne


PRAVILNIK O UVJETIMA I POSTUPKU OSTVARIVANJA PRAVA NA STANKU ZA

DOJENJE DJETETA, PRAVA NA DOPUST TRUDNE RADNICE, PRAVA NA DOPUST

RADNICE KOJA JE RODILA I PRAVA NA DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE


PRAVILNIK OPĆIH UVJETA UGOVORA O PROVOĐENJU PRIMARNE

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA “Narodne


IZMJENE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE “Narodne novine”, broj 110/11

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O UTVRĐIVANJU POPISA POSEBNO SKUPIH

LIJEKOVA UTVRĐENIH ODLUKOM O UTVRĐIVANJU OSNOVNE LISTE LIJEKOVA

HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj

93/11

ODLUKA O OSNOVICI I STOPI POSEBNOG DOPRINOSA ZA KORIŠTENJE

ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU OSIGURANIH OSOBA HRVATSKOG

ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE KOJE U INOZEMSTVU BORAVE RADI

PRIVATNOG POSLA “Narodne novine”, broj 93/11


NAČINU KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU “Narodne novine”,

broj 93/11

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U

OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI “Narodne novine”, broj 90/11

http://uik.hr/propisi/zakon16/http://uik.hr/propisi/zakon_o_kaznenom_postupku/http://uik.hr/propisi/pravilnik_o_kontroli_bolovanja/http://uik.hr/propisi/zakon15/http://uik.hr/propisi/uredba6/http://uik.hr/propisi/zakon14/http://uik.hr/propisi/pravilnik210/http://uik.hr/propisi/pravilnik110/http://uik.hr/propisi/izmjene_mrezhe_javne_zdravstvene_sluzhbe/http://uik.hr/propisi/odluka25/http://uik.hr/propisi/odluka24/http://uik.hr/propisi/pravilnik48/http://uik.hr/propisi/zakon13/

33 INFORMACIJE

ZAKON O JAVNOJ NABAVI “Narodne novine”, broj 90/11

NACIONALNA POLITIKA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA, ZA RAZDOBLJE OD

2011. DO 2015. GODINE “Narodne novine”, broj 88/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU

OSTVARIVANJA PRAVA NA ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA “Narodne


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OVLASTIMA I NAČINU

RADA OVLAŠTENIH DOKTORA I LIJEČNIČKIH POVJERENSTAVA HRVATSKOG

ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj 87/11


RADA OVLAŠTENIH DOKTORA I LIJEČNIČKIH POVJERENSTAVA HRVATSKOG

ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj 87/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA

PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NA ZDRAVSTVENU NJEGU

U KUĆI OSIGURANE OSOBE “Narodne novine”, broj 87/11


NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI


ZAKON O CESTAMA “Narodne novine”, broj 84/11

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ

POMOĆI “Narodne novine”, broj 81/11

PRAVILNIK O STANDARDIMA KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I NAČINU

NJIHOVE PRIMJENE “Narodne novine”, broj 79/11

ODLUKAO IZMJENI ODLUKE O STANDARDIMA I NORMATIVIMA PRAVA NA

ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA

SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI S OSNOVAMA ZA

SKLAPANJE UGOVORA “Narodne novine”, broj 78/11

REZOLUCIJAO ŠEĆERNOJ BOLESTI “Narodne novine”, broj 70/11

http://uik.hr/propisi/zakon_o_javnoj_nabavi/http://uik.hr/propisi/nacionalna_politika/http://uik.hr/propisi/pravilnik47/http://uik.hr/propisi/pravilnik46/http://uik.hr/propisi/pravilnik45/http://uik.hr/propisi/pravilnik44/http://uik.hr/propisi/pravilnik43/http://uik.hr/propisi/zakon12/http://uik.hr/propisi/zakon11/http://uik.hr/propisi/pravilnik42/http://uik.hr/propisi/odluka21/http://uik.hr/propisi/rezolucija/

34 INFORMACIJE

POPIS RJEŠENJA O ODOBRENJU ZA STAVLJANJE U PROMET GOTOVOG LIJEKA U

REPUBLICI HRVATSKOJ IZDANIH U RAZDOBLJU OD 1. SIJEČNJA 2010. DO 31.

PROSINCA 2010. “Narodne novine”, broj 65/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O STANDARDIMA I NORMATIVIMA

PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU “Narodne


ZAKON O IZMJENI OBITELJSKOG ZAKONA “Narodne novine”, broj 61/11

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU “Narodne novine”, broj

61/11

ISPRAVAK MINIMALNE PLAĆE ZA RAZDOBLJE OD 1. LIPNJA 2011. DO 31. SVIBNJA

2012. U REPUBLICI HRVATSKOJ “Narodne novine”, broj 60/11

ISPRAVAK ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O UTVRĐIVANJU

DOPUNSKE LISTE LIJEKOVA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO

OSIGURANJE “Narodne novine”, broj 59/11

NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE

HRVATSKE 2011. – 2020. GODINE “Narodne novine”, broj 59/11

PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU STAŽA OSIGURANJA NA TEMELJU PLAĆENIH

DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj 57/11

PRAVILNIK O POSTUPKU UTVRĐIVANJA PSIHOFIZIČKOGA STANJA DJETETA,

UČENIKA TE SASTAVU STRUČNOGA POVJERENSTVA “Narodne novine”, broj 55/11

UREDBA O IZMJENAMA I DOPUNI UREDBE O UREDU ZA UDRUGE “Narodne


ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O UTVRĐIVANJU POPISA POSEBNO SKUPIH

LIJEKOVA UTVRĐENIH ODLUKOM O UTVRĐIVANJU OSNOVNE LISTE LIJEKOVA

HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj

54/11

http://uik.hr/propisi/popis/http://uik.hr/propisi/pravilnik39/http://uik.hr/propisi/zakon10/http://uik.hr/propisi/zakon9/http://uik.hr/propisi/zakon8/http://uik.hr/propisi/zakon7/http://uik.hr/propisi/ispravak7/http://uik.hr/propisi/ispravak6/http://uik.hr/propisi/nacionalni_program/http://uik.hr/propisi/pravilnik38/http://uik.hr/propisi/pravilnik37/http://uik.hr/propisi/uredba5/http://uik.hr/propisi/odluka10/

35 INFORMACIJE

PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O VISINI GODIŠNJE NAKNADE ZA

UPORABU JAVNIH CESTA ŠTO SE PLAĆA PRI REGISTRACIJI MOTORNIH I

PRIKLJUČNIH VOZILA “Narodne novine”, broj 53/11

PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINU PROPISIVANJU I

IZDAVANJA LIJEKOVA NA RECEPT “Narodne novine”, broj 52/11

PLAN RAZVOJA JAVNOG ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE 2011. – 2015. GODINE


ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU


ISPRAVAK PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O

STANDARDIMA I NORMATIVIMA PRAVIMA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ

OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA “Narodne novine”, broj 48/11


RADA KONTROLORA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE


PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O NAČINU PRIJAVLJIVANJA I

ODJAVLJIVANJA TE STJECANJU STATUSA OSIGURANE OSOBE U OBVEZNOM

ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU “Narodne novine”, broj 48/11

PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU IZBORA DOKTORA SPECIJALISTE MEDICINE

RADA “Narodne novine”, broj 48/11

ODLUKA O PLANU DEINSTITUCIONALIZACIJE I TRANSFORMACIJE DOMOVA

SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST

SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2011. – 2016. (2018.) “Narodne novine”,

broj 36/11

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI “ Narodne novine”, broj 57/11

PRAVILNIK OPOČETKU I ZAVRŠETKU NASTAVNE GODINE, BROJU RADNIH

DANA I TRAJANJU ODMORA UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ZA

ŠKOLSKU GODINU 2011./2012. “Narodne novine”, broj 34/11

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM

POTPORAMA “Narodne novine”, broj 34/11

ZAKON O ZADRUGAMA “Narodne novine”, broj 34/11

http://uik.hr/propisi/pravilnik36/http://uik.hr/propisi/pravilnik35/http://uik.hr/propisi/plan_razvoja/http://uik.hr/propisi/zakon6/http://uik.hr/propisi/ispravak5/http://uik.hr/propisi/pravilnik30/http://uik.hr/propisi/pravilnik29/http://uik.hr/propisi/pravilnik28/http://uik.hr/propisi/odluka3/http://uik.hr/propisi/pravilnik23/http://uik.hr/propisi/zakon_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_rodiljnim_i_roditeljskim_potporama/http://uik.hr/propisi/zakon_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_rodiljnim_i_roditeljskim_potporama/http://uik.hr/propisi/zakon_o_zadrugama/

36 INFORMACIJE

IZMJENE OPĆIH UVJETA UGOVORA O PROVOĐENJU SPECIJALISTIČKO-

KONZILIJARNE I BOLNIČKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OBVEZNOG

ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA “Narodne novine”, broj 31/11

ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O SADRŽAJU I OBLIKU ISPRAVE

KOJOM SE DOKAZUJE STATUS OSIGURANE OSOBE HRVATSKOG ZAVODA ZA

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne novine”, broj 29/11

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA


PRAVILNIK O OBAVLJANJU DJELATNOSTI U SVEZI SA ZAPOŠLJAVANJEM


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA “Narodne


ISPRAVAK PRAVILNIKA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

OBJAVLJENIH U “NARODNIM NOVINAMA” BROJ 1/2011. GODINE “Narodne


UREDBA O RAČUNANJU VREMENA U 2011. GODINI “Narodne novine”, broj 16/11

PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE ZAŠTITNE MJERE OBVEZNOG LIJEČENJA OD

OVISNOSTI “Narodne novine”, broj 5/11

PRAVILNIK O PRIZNANJIMA I NAGRADI ZA PROMICANJE ZAŠTITE NA RADU


PRAVILA USPOSTAVLJANJA I PROVOĐENJA DODATNOG ZDRAVSTVENOG

OSIGURANJA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE “Narodne


PRAVILNIK O PRAVIMA, UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA IZ

OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U SLUČAJU OZLJEDE NA RADU I

PROFESIONALNE BOLESTI “Narodne novine”, broj 1/11

http://uik.hr/propisi/izmjene/http://uik.hr/propisi/odluka1/http://uik.hr/propisi/pravilnik_o_izmjenama_i_dopunama_pravilnika_o_doprinosima/http://uik.hr/propisi/pravilnik_o_obavljanju_djelatnosti_u_svezi_sa_zaposhljavanjem/http://uik.hr/propisi/zakon_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_doprinosima/http://uik.hr/propisi/ispravak2/http://uik.hr/propisi/uredba_o_rachunanju_vremena_u_2011_godini/http://uik.hr/propisi/pravilnik41/http://uik.hr/propisi/pravilnik40/http://uik.hr/propisi/pravila1/http://uik.hr/propisi/pravilnik26/

37 INFORMACIJE

IIIZZZ NNNAAAŠŠŠIIIHHH UUUDDDRRRUUUGGGAAA

UDRUGA INVALIDA RADA GRADA SLAVONSKOG BRODA

Održana tribina:

„Osnaživanje invalida rada znanjem i zaštitom njihovih prava“

Provodeći projekt „Osnaživanje invalida

rada znanjem i zaštitom njihovih prava“

sufinanciran od Ministarstva zdravstva i

socijalne skrbi Udruga invalida rada

Grada Slavonskog Broda organizirala je

Tribinu pod istim nazivom. Tribina je

održana u Domu za starije osobe,

korištenje prostora nam je donirano. Rad

Tribine je otvorila predsjednica Udruge,

a skup je pozdravila i Katica Jira ispred Gradskog poglavarstva. Na Tribinu su pozvani i

odazvali se predstavnici Hrvatskog saveza za mirovinsko osiguranje, Centra za socijalnu

skrb, predstavnici udruga osoba s invaliditetom i naši članovi. Našem pozivu se odazvalo

pedesetak osoba.

Predavači na tribini su bili:

Leke Sokolaj, izvršni direktor HSUIR-a, osvrnuo se na teme: “Zakon o socijalnoj skrbi”,

“Pravo na besplatnu pravnu pomoć”,

“Diskriminacija osoba s invaliditetom i

kako je prepoznati”

Željka Krištof, dr. med. predsjednica

Udruge „Hipokrat“ s temom „Zaštita

prava pacijenata“.

Nakon radnog dijela družili smo se uz

osvježenje. Slavonskobrodska TV i

Radio Slavonija pratili su rad Tribine i o

tome obavijestili javnost u svojim informativnim emisijama.

Predsjednica

Jasmina Polak

38 INFORMACIJE

DRUŠTVO OSOBA S INVALIDITETOM “BARANJSKO SRCE” BELI MANASTIR

10 godina “Baranjskog srca”

Društvo osoba s invaliditetom

„Baranjsko srce“ Beli Manastir

obilježilo je Svečanom sjednicom

Skupštine, u utorak, 15. studenog

2011. godine desetu obljetnicu

svoga osnutka i djelovanja. Na

obilježavanju se okupilo preko

stotinu uzvanika, gostiju i članova

udruge. Pokrovitelj ove obljetnice

bila je Zajednica saveza osoba s

invaliditetom Hrvatske - SOIH, a

financijsku potporu pružilo je

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Skupštinu je otvorio počasni član udruge Vladimir Kedmenec, koji je prije deset godina

otvorio i osnivačku Skupštinu, predložio je i radno predsjedništvo, predsjednika,

dopredsjednicu i tajnika udruge, što je i prihvaćeno. Tajnik udruge je kroz kraći presjek

događanja u proteklih 10. godina, upoznao nazočne o osnutku, 19. studenoga 2001. godine,

te o postignućima u razvoju Društva koji su doprinijeli poboljšanju kvalitete života osoba s

invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju na području Baranje, a u tu svrhu tiskana je i

brošura „Naši prvih deset godina“ u kojoj je kronološki, slikom i riječju, prikazan osnutak i

razvoj Društva.

Zaslužnim pojedincima, Savezima udruga invalida, jedinicama lokalne samouprave,

donatorima i sponzorima, podijeljene su Zahvalnice za izniman doprinos u osnutku i potpori

razvoja Udruge, te medijima za doprinos u medijskoj promociji Društva osoba s invaliditetom

„Baranjsko srce“. Svečana Skupština završila je svečanim ručkom uz glazbenu podlogu.

Predsjednik

Josip Mezga

39 INFORMACIJE

UDRUGA INVALIDA RADA VUKOVAR

Slonić za dječji vrtić

U povodu Svjetskog dana djeteta,

Udruga invalida rada Vukovar darovala

je 24. listopada 2011. godine djeci

dječjih vrtića Vukovar I i Vukovar II u

Borovu naselju maketu “bebe” slonića u

prirodnoj veličini. Maketa je uradak

kreativne radionice Udruge, izrađena

tehnikom kaširanja papira, a sama

izrada trajala je skoro četiri mjeseca.

Tajnica Udruge Anđelka Trnjak, čija je

izrada slonića bila zamisao, rekla je

djeci kako su ga radili s puno ljubavi te

im ga poklanjaju s puno radosti. Slonić je prvi put javno izložen 14. svibnja 2011. godine u

centru Vukovara. Tada je u povodu obilježavanja Dan grada, održano natjecanje 10-ak

udruga invalida iz šire regije u organizaciji

UIR Vukovar. Obzirom da je slonić privukao

veliki broj djece, u Udruzi je odlučeno da ga

se pokloni vrtiću. Veseloj svečanosti uz

djecu i odgajatelje nazočili su i zamjenica

gradonačelnika Danijela Stanković,

pročelnica Upravnog odjela za društvene

djelatnosti Dragica Holoker-Radumilo te

predstavnici Udruge. U ime djece, Udruzi se

zahvalila ravnateljica vrtića Vukovar I

Dubravka Sabo, a mališani su prisutne

oduševili kratkim glazbeno-scenskim

programom.

Predsjednik

Ivan Galić

40 INFORMACIJE

UDRUGA INVALIDA RADA GRADA SISKA

KAMPANJA BIJELE VRPCE

Udruga invalida rada grada Siska

obilježila je Međunarodni dan borbe

protiv nasilja nad ženama pod nazivom

„KAMPANJA BIJELE VRPCE“ na

Gradskoj tržnici "Kontroba" i srednjoj

školi Gimnazija Sisak 25. listopada

2011. godine. Sugrađanima,

muškarcima i mladićima na Gradskoj

tržnici "Kontroba" i srednjoj školi

Gimnazija Sisak dijelili smo i stavljali

bijele vrpce na ovratnike, te dijelili letke

"muško NE nasilju nad ženama i

djevojkama".

3. PROSINAC - MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM

I ove godine Udruga invalida rada grada

Siska obilježila je 03. prosinac -

Međunarodni dan osoba s invaliditetom

izložbom slika ulja na platnu naše članice

Ružice Malović (80% osoba s invaliditetom).

Izložba je postavljena u prostorijama

Hrvatskog saveza udruga invalida rada u

Zagrebu, Hrgovići 47 do 03. siječnja 2012.

godine. Donacijom za kupljenu sliku

gospođa Ružica će moći kupiti neophodne

lijekove i materijal za daljnji rad. Na info-

pultu Gradske tržnice "Kontroba" Udruga se

41 INFORMACIJE

predstavila radovima iz Kluba kreativne

radionice i dijelila letke i brošure sugrađanima

sa svrhom senzibiliziranja javnosti

intervju: ivo mohoriĆsolidarnosti tomislav ivić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika jelena...

Documents