Unutarnje tržište

P O L I T I K E E U R O P S K E

U N I J E

„Funkcionaln i je unutarnje t rž ište temel jn i je sastojak europskog rasta . ”

Michel Barnier, europski povjerenik za unutarnje t rž ište i us luge

Od krize do prilike –

vraćanje građana

i tvrtki na put prosperiteta

SADRŽAJ

Zašto nam je potrebno unutarnje tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Kako EU upravlja unutarnjim tržištem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Što čini EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Što je sljedeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Više o temi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Politike Europske unijeUnutarnje tržište

Europska komisijaGlavna uprava za komunikacijuPublikacije1049 BruxellesBELGIJA

Sastavljeno u kolovozu 2013.

Naslovnica i fotografija na drugoj stranici: © iStockphoto.com/melhi

12 str. – 21 × 29,7 cmISBN 978-92-79-24619-7doi:10.2775/8100

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno. Za svaku uporabu ili umnožavanje pojedinih fotografija dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Ova publikacija dio je serije kojom se objašnjava što EU poduzima u različitim područjima politika, zašto je uključen

u ta područja i koji su rezultati.

Dostupne publikacije možete pronaći i preuzeti na sljedećim internetskim stranicama:

http://europa.eu/pol/index_en.htm

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Kako funkcionira EUEuropa 2020.: Europska strategija rasta

Osnivači EU-a

Borba protiv prijevaraCarina

Digitalna agendaEkonomska i monetarna unija i euro

EnergetikaGranice i sigurnost

Humanitarna pomoć i civilna zaštita Istraživanje i inovacije

Javno zdravstvoKlimatska politika

Kultura i audiovizualna djelatnostMigracije i azil

Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sportOkoliš

PoduzetništvoPoljoprivreda

PoreziPotrošači

Pravosuđe, građanstvo, temeljna pravaPromet

ProračunProširenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Ribarstvo i pomorstvoSigurnost hrane

TrgovinaTržišno natjecanje

Unutarnje tržište Vanjski poslovi i sigurnosna politika

Zapošljavanje i socijalna pitanja

3U N U T A R N J E T R Ž I Š T E

Europsko unutarnje tržište, koje se još naziva i jedinstvenim tržištem, ljudima i tvrtkama omogućuje kretanje i slobodnu trgovinu diljem 28 nacija. Ono u praksi pojedincima daje pravo zarađivanja, studiranja i umirovljenja u nekoj drugoj zemlji EU-a. Potrošačima također omogućuje širi izbor artikala za kupnju po konkurentnim cijenama te veću zaštitu tijekom kupnje u domovini, u inozemstvu i putem interneta, a velikim i malim tvrtkama pojednostavnjuje i pojeftinjuje prekogranično poslovanje i globalno natjecanje.

Četiri slobode

Temeljni stupovi jedinstvenog tržišta slobodno su kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala, poznati pod zbirnim nazivom „četiri slobode”, koji su ugrađeni i u Ugovor o Europskoj uniji. Istim ugovorom institucije EU-a dobile su ovlasti da donose zakone (u obliku uredbi, direktiva i odluka) koji imaju prednost nad nacionalnim zakonima i obvezuju sva nacionalna tijela vlasti. Europska komisija igra važnu ulogu u predlaganju zakonodavstva EU-a, pružanju potpore ugovorima o EU-u te osiguranju pravilne primjene prava EU-a u cijeloj Uniji – neovisno o tome primjenjuju li ga pojedinci, nacionalna tijela vlasti ili druge institucije EU-a.

Jedinstvena valuta kao poticaj za jedinstveno tržište

Tržište bolje funkcionira kad svi koriste isti novac. Prvi korak prema zajedničkoj valuti napravljen je 1. siječnja 1999., kada je stvoren euro. Točno 3 godine poslije u optjecaj su ušle novčanice i kovanice eura. Euro danas koriste potrošači i tvrtke u 17 država članica, što je poznato pod zbirnim nazivom „područje eura”. Euro se pokazao otpornim tijekom krize državnog duga zadržavši kupovnu moć dok je EU pritjecao u pomoć jako zaduženim zemljama. U širokoj je uporabi i u međunarodnom platnom prometu te je, uz američki dolar i japanski jen, jedna od glavnih svjetskih valuta. Početkom 2014. Latvija će postati 18. zemlja koja je uvela euro.

Stalno rastuće jedinstveno tržište

Tijekom nešto više od 20 godina svog postojanja jedinstveno se tržište s 345 milijuna potrošača 1992. proširilo na današnjih 500 milijuna. Prekogranična trgovina među zemljama EU-a u smislu vrijednosti razmijenjenih dobara također je porasla s 800 milijardi € u 1992. na 2,8 bilijuna € u 2011. Tijekom istog razdoblja trgovina između EU-a i ostatka svijeta utrostručila se s 500 milijardi € u 1992. na 1,5 bilijuna u 2011.

Jedinstveno tržište ukratko: činjenice i brojke

– Gospodarstvo s najvećim BDP-om na svijetu

– 500 milijuna potrošača, 20 milijuna malih i srednjih poduzeća

– 28 država članica – Simbol europske integracije – Najveći globalni izvoznik i uvoznik hrane

i stočne hrane – 7 % svjetskog stanovništva – 20 % globalnog izvoza i uvoza

Zašto nam je potrebno unutarnje tržište

Jedinstveno tržište EU-a potrošačima nudi širi izbor artikala za kupnju po konkurentnim cijenama u domovini,

u inozemstvu ili putem interneta.

© iStockphoto/Sturti

4P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Politika koja se razvija

Jedinstveni europski akt iz 1987. bio je prva veća revizija Rimskog ugovora iz 1950-ih, kojim je stvoreno ono što se razvilo u Europsku uniju. Glavni je cilj akta bio davanje zamaha europskoj integraciji i zajedničkom tržištu koje je već postojalo. Aktom su izmijenjena i dopunjena pravila rada europskih institucija, a njihove su ovlasti na određenim područjima proširene. Na tom temelju čelnici zemalja EU-a usuglasili su se oko čuvenog plana s vremenskim rasporedom aktivnosti za donošenje određenog broja novih pravila čiji je cilj „dovršavanje jedinstvenog tržišta”. To je ostvareno i 1. siječnja 1993. jedinstveno je tržište postalo stvarnost za tadašnjih 12 država članica.

Danas jedinstveno tržište obuhvaća 28 zemalja. Na temelju ugovora EU-a s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom većina se pravila jedinstvenog tržišta primjenjuje i u tim zemljama (koje čine dio Europskog gospodarskog područja), s iznimkom propisa o ribarstvu i poljoprivredi. Unutar EU-a putovanje bez putovnica i graničnih kontrola dopušteno je u 22 zemlje schengenskog područja.

No jedinstveno je tržište još daleko od ostvarenja punog potencijala. Danas, tijekom krize, potrebnije je no ikad urediti ona područja u kojima jedinstveno tržište još ne funkcionira jer bi to trebalo donijeti koristi građanima i tvrtkama. To se može učiniti poboljšanjem reguliranja i nadzora financijskih usluga, osobito bankarskog sektora.

U igri su i važni društveno-ekonomski čimbenici. Sve starije stanovništvo nalaže potrebu za većom financijskom sigurnošću, dok rast upotrebe IT alata i interneta u svim dobnim skupinama znači da više ljudi kupuje putem interneta, pa je i u tim područjima potrebno odgovarajuće zakonodavstvo. Osim toga, integriranija i međuovisnija financijska tržišta te širenje internetskih bankovnih i elektroničkih transakcija zahtijevaju jaču regulaciju i nadzor na razini EU-a.

Glas naroda

Prema anketi Eurobarometra iz 2011. europski su građani općenito zadovoljni time što jedinstveno tržište nudi veći izbor proizvoda, više radnih mjesta i pošteno tržišno natjecanje. Jedinstveno tržište, s druge strane, mnogi i dalje smatraju nečime što pogoduje samo velikim tvrtkama, a pogoršava radne uvjete i ne poboljšava život siromašnih i depriviranih ljudi. Anketa pokazuje da je jedinstveno tržište još daleko od toga da bude dovršeno te da više od trećine svih Europljana (35 %) nije svjesno prednosti koje ono nudi.

Izlazak iz krize

Gospodarska i financijska kriza jako je pogodila EU izazvavši šest uzastopnih tromjesečja gospodarskog pada i naglo povećanje broja nezaposlenih na 19 milijuna. Kriza je različito utjecala na države članice EU-a, od kojih je pet zatražilo hitnu pomoć, te je otkrila strukturne slabosti u nekoliko zemalja. Naštetila je i javnim financijama te je poljuljala povjerenje u bankarski sektor.

No kriza nije kraj puta. EU iz nje može izaći jači boljom koordinacijom gospodarskih politika i boljim funkcioniranjem jedinstvenog tržišta, kao i podvrgavanjem financijskog sektora jedinstvenom nadzoru i jednom skupu pravila. Dovršavanje jedinstvenog tržišta i vraćanje povjerenja u njega važan je element napora da se EU vrati na put gospodarskog oporavka.

Eurom se kao jedinstvenom valutom služe potrošači i tvrtke u 17 (uskoro 18) zemalja EU-a, što se zbirno naziva

„područje eura”.

© iStockphoto/Claudio Arnese

5U N U T A R N J E T R Ž I Š T E

Europska komisija na raspolaganju ima nekoliko alata kojima može osigurati dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta za sve. Tijekom proteklih 20 godina na tom planu pojavile su se dvije glavne novosti. Prije dvadeset godina glavni je način rješavanja problema bio donošenje novog zakonodavstva ili poduzimanje pravnih akcija protiv zemalja EU-a. Današnji je pristup ambiciozniji i praktičniji, a temelji se na tijesnoj suradnji između Komisije i zemalja EU-a, kao i suradnji s građanima i tvrtkama u vezi s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta u praksi. IT alati i internet, k tome, promijenili su način na koji se daju informacije, pa Komisija lakše i brže prikuplja povratne informacije od onih na koje utječu nova pravila i propisi.

Nakon donošenja novog zakonodavstva tijela vlasti prate njegovu provedbu i primjenu. Da bi bila djelotvorna, nacionalna tijela vlasti moraju se međusobno povezivati da bi zajedničkim snagama rješavala sve probleme koji iskrsnu. Povratne informacije prikupljaju se i procjenjuju tijekom svih faza ciklusa, pa tvorci politika mogu odlučiti je li potrebno novo i treba li prilagoditi ili staviti izvan snage postojeće zakonodavstvo.

Savjetovanje s javnošću

Pri razmatranju smjera kojim valja poći Komisija često u okviru takozvanog otvorenog savjetovanja, koje se obično odvija na mreži, traži mišljenje javnosti, tvrtki, strukovnih udruga, sindikata i drugih. Zainteresirane strane svoja iskustva i prijedloge mogu poslati pisanim putem. Komisija ta stajališta uzima u obzir pri sastavljanju nacrta novog zakonodavstva, a zatim osigurava njihovu pravilnu provedbu i primjenu u cijelom EU-u.

Ljestvica postignuća pokazuje primjenjuju li se pravila EU-a

Pravila EU-a radi njihova funkcioniranja potrebno je prenijeti u nacionalne zakone. Od 1998. Komisija ocjenjuje podatke država članica o provedbi i primjeni pravila jedinstvenog tržišta putem „ljestvice postignuća unutarnjeg tržišta”. U tom sustavu izvješćivanja na mreži moguće je vidjeti zemlje s najboljom i najlošijom izvedbom putem grafikona sa svjetlima semafora – zeleno za natprosječni uspjeh, žuto za prosječni uspjeh i crveno za ispodprosječni uspjeh, što znači da

zemlje moraju uložiti više napora. Unatoč trenutnoj gospodarskoj neizvjesnosti države članice EU-a nastavljaju provoditi gotovo sva pravila EU-a – samo 0,6 % direktiva o jedinstvenom tržištu ne prenosi se u nacionalne zakone pravodobno.

Poduzimanje pravnih mjera zbog povreda prava

Svaka je država članica odgovorna za pravilnu i pravodobnu provedbu prava EU-a, a na Komisiji je da to osigura. Slijedom toga, kada se država članica ne pridržava prava EU-a, Komisija ima ovlasti na temelju kojih može okončati povredu, a krajnja je mjera prosljeđivanje slučaja Sud EU-a u Luxembourgu. Postupak zbog povrede prava sastoji se od nekoliko službenih faza, koje često počinju tako da Komisija slijedom pritužbe pokrene istragu. Ako smatra da postoji problem, Komisija istragu može pokrenuti i na vlastitu inicijativu.

Ako se problem ne riješi razmjenom mišljenja između Komisije i vlade države članice, od Suda EU-a može se tražiti presuda o tome je li bilo povrede. No Sud ne može poništiti nacionalnu mjeru koju proglasi neusklađenom s pravom EU-a niti može naložiti državi članici da plati odštetu pojedincu na kojega je povreda prava EU-a imala negativan učinak. Umjesto toga, na dotičnoj je državi članici da poduzme sve mjere potrebne za usklađivanje. Ako se država članica i dalje ne pridržava zakona, Komisija se može ponovno obratiti Sudu i zatražiti periodične kaznene uplate dok se povreda ne okonča i/ili nametanje paušalnog iznosa državi članici.

Presude često postavljaju važne presedane za razjašnjenje argumenata u vezi s postojećim zakonodavstvom. Sud je, primjerice, više puta donio presudu protiv posebnih prava glasa za „zlatne dioničare” u privatiziranim tvrtkama ustvrdivši da takve povlastice narušavaju slobodno kretanje kapitala.

Politika tržišnog natjecanja koja favorizira potrošača

Politike EU-a o tržišnom natjecanju i jedinstvenom tržištu idu ruku pod ruku jer se ova prva svodi na primjenu pravila da bi se osiguralo da se tvrtke pošteno

Kako EU upravlja unutarnjim tržištem

6P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

natječu. Time se stvara veći izbor za potrošače te pridonosi smanjenju cijena i poboljšanju kvalitete. Akcije Komisije u brojnim su slučajevima povezanim s tržišnim natjecanjem donijele izravne koristi potrošačima na cijelom jedinstvenom tržištu. Jedan od primjera područje je telekomunikacija, na kojem su operatori mobilnih telefonskih mreža previše naplaćivali preusmjerivanje poziva među mrežama (i do 10 puta više od poziva na fiksne linije).

Godine 2009. Komisija je naložila zakonodavnim tijelima EU-a za telekomunikacije da osiguraju cijene preusmjerivanja koje se temelje na stvarnim troškovima. Komisija je kaznila neke operatore zbog protunatjecateljskih praksi, što je dovelo do nižih cijena telefoniranja i transparentnijeg sustava određivanja cijena u cijelom EU-u. Dodatne informacije o politici tržišnog natjecanja EU-a potražite u brošuri „Tržišno natjecanje” iz ove edicije.

Širenje glasa

Informiranje građana i tvrtki o pravima i prilikama koje im nudi jedinstveno tržište jedna je od najvažnijih zadaća Europske komisije. Internet olakšava brzo i djelotvorno davanje informacija te njihovo redovito dopunjavanje na svim jezicima EU-a.

Portal Vaša Europa nudi jednostavne i praktične informacije za građane i tvrtke iz EU-a u rasponu od putnih dokumenata i prava putnika do otvaranja bankovnog računa u nekoj drugoj zemlji EU-a i toga što učiniti u slučaju nepredviđenog liječenja tijekom privremenog boravka u nekoj drugoj državi članici. Tvrtke mogu dobiti i informacije o porezima i računima te mjestima na kojima se moraju prijaviti za financiranje banaka ili poduzetničkih kapitalnih fondova koje podupire EU.

Pružanje pomoći

No EU čini i više od pukog informiranja pojedinaca i tvrtki. Putem raznih kanala on im zapravo pomaže da na najbolji mogući način iskoriste jedinstveno tržište i prevladaju stvarne probleme. Svaki građanin EU-a kojemu je radi kupnje robe i usluga u drugim zemljama EU-a, Islandu ili Norveškoj potreban savjet može se obratiti europskim potrošačkim centrima. Ti centri besplatno daju praktične savjete o uštedi novca i izbjegavanju problema. Nude i stručnu pomoć za podnošenje potrošačkih pritužbi pokušavajući isprva uvijek pronaći sporazumno rješenje.

Godine 2006. pokrenut je Sustav suradnje za zaštitu potrošača. Taj sustav povezuje nacionalna tijela vlasti iz svih zemalja EU-a i omogućuje im međusobnu pomoć pri sprječavanju štetnih komercijalnih praksi koje su suprotne pravilima o zaštiti potrošača EU-a u prekograničnim situacijama – primjerice, razmjenom odgovarajućih informacija. Od pokretanja sustav je obradio više od 1 200 zahtjeva za uzajamnu pomoć i više od 200 upozorenja.

Mreža Solvit izravno pomaže građanima i tvrtkama pri pronalaženju brzih i pragmatičnih rješenja problema koje pogrešnom primjenom pravila EU-a izazivaju javna tijela. Neki se od najčešćih problema odnose na priznanje profesionalnih kvalifikacija, pristup obrazovanju, dozvole boravka i socijalnu sigurnost.

Tvrtke koje žele pružati usluge u više država članica EU-a također mogu dobiti informacije o odgovarajućim postupcima i zahtjevima putem takozvanih točaka jedinstvenog kontakta – objedinjenih ulaznih točaka kojima elektroničkim putem mogu pristupiti u domovini ili u nekoj drugoj zemlji EU-a. Konačno, ali ne i manje važno, europski poduzetnici, od Europske poduzetničke mreže, koja ima gotovo 600 organizacija članica u 50 zemalja, mogu dobiti besplatnu pomoć pri poslovanju, uključujući stručne savjete o zakonodavstvu EU-a o jedinstvenom tržištu u širokom rasponu od patenata do problema s oporezivanjem.

Tražite li posao? Zašto ne biste radili u inozemstvu? Jedinstveno tržište svim građanima EU-a jamči pravo na rad i studiranje u drugim zemljama EU-a.

© iStockphoto/W

dstock

7U N U T A R N J E T R Ž I Š T E

Dovršetak jedinstvenog tržišta prioritet je Europske komisije jer ona želi oživjeti europsko gospodarstvo nakon krize. To je bio i motiv za akte o jedinstvenom tržištu I. i II., niz mjera za poticanje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta.

Prioritetne akcije za novi rast

U travnju 2011. Europska komisija donijela je Akt o jedinstvenom tržištu I. Njime je predviđeno 12 projekata za ponovno pokretanje europskog gospodarstva i otvaranje vrata za veći rast, konkurentnost i društveni napredak. Komisija je sastavila taj popis nakon što je pregledala 850 doprinosa poslanih tijekom 4 mjeseca javne rasprave te mišljenja i zaključke drugih institucija EU-a. Nakon svake akcije ubrzo su uslijedili konkretni prijedlozi novog zakonodavstva ili promjena pravila s ciljem poboljšanja svakodnevnog života građana, potrošača, radnika i tvrtki, osobito malih poduzeća.

Jedan je cilj bio poboljšati pristup financiranju za nove tvrtke, kojima često nedostaju resursi potrebni za zapošljavanje radne snage, lansiranje novih proizvoda ili izgradnju infrastrukture, zbog čega su u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju. Zato je Komisija predložila uredbu kojom bi se postavila jednoobrazna pravila za marketing poduzetničkih kapitalnih fondova u cijeloj Europi. Od srpnja 2013. novi jedinstveni skup pravila trebao bi pomoći da ti fondovi privuku više kapitalnih obveza i postanu čak i veći, čime bi se poduzetničkim tvrtkama otvorile prilike za rast.

Poboljšanje mobilnosti radnika u EU-u bio je drugi prioritet Akta o jedinstvenom tržištu I., u svjetlu činjenice da mnoga radna mjesta za visokokvalificirane zaposlenike ostaju nepopunjena. Komisija je predložila uvođenje „europske profesionalne iskaznice”, koja pojedincima pomaže da im se kvalifikacije jednostavnije i brže priznaju u cijelom EU-u.

Održavanje zamaha

U listopadu 2012., Europska komisija u okviru Akta o jedinstvenom tržištu II. predložila je dodatnih 12 ključnih akcija.

Te je akcije moguće grupirati u četiri glavna pokretača rasta. To su: integrirane mreže, prekogranična mobilnost građana i tvrtki, digitalno gospodarstvo i akcije za jačanje kohezije i koristi za potrošače. „Ovo nam je prilika da iskoristimo svoje zlatno sredstvo, jedinstveno tržište, da bi naše tržišno-socijalno gospodarstvo ponovno postalo konkurentno i oživjelo”, izjavio je prilikom objave te inicijative povjerenik Barnier.

Komisija je nakon toga iznijela konkretne prijedloge za svako od tih područja. U ožujku 2013. predložila je nova pravila za rezanje troškova uvođenja brzog interneta za 30 %. Pravila se temelje na najboljim praksama već iskušanima u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. No inicijativa EU-a u velikoj mjeri prepušta državama članicama da po vlastitom nahođenju riješe organizacijska pitanja.

Europska industrija konkurentnija je kada tvrtke mogu prodavati svoje proizvode na cijelom jedinstvenom tržištu.

© iS

tock

phot

o/M

onke

y Bu

sine

ss Im

ages

Što čini EU

8P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Da bi učvrstila povjerenje potrošača, Komisija je u veljači 2013. predložila nova sigurnosna pravila za potrošačke proizvode u optjecaju na jedinstvenom tržištu te jači tržišni nadzor za neprehrambene proizvode, osobito one koji se uvoze izvan EU-a. CIlj je onemogućiti dolazak štetnih proizvoda u ruke potrošača i poboljšati praćenje da bi ih se u slučaju problema lako otkrivalo i brzo povlačilo s tržišta. Kada pravila donesu Europski parlament i Vijeće, primjenjivat će ih nacionalna tijela za tržišni nadzor. Ta tijela bliže će međusobno surađivati radi koordinacije sigurnosnih provjera proizvoda, osobito na vanjskim granicama EU-a.

Jedinstveno tržište za potrošače

Jedinstveno tržište postoji radi koristi za 500 milijuna potrošača u EU-u, koji imaju pravo kupovati dobre proizvode i usluge od bilo kojeg prodavatelja (pod istim uvjetima i ugovornim obvezama svuda). Što više odluka mogu donijeti na temelju informacija, veći će biti učinak na jačanje jedinstvenog tržišta i poticanje tržišnog natjecanja, inovacije i rasta.

Internet

Iako mnoge osobe smatraju internet nečim bogomdanim, velik broj mreža i usluga koje su se razvile tijekom proteklih 20 godina postojanje može zahvaliti proaktivnoj i fleksibilnoj politici EU-a prema internetu. Najnoviji uređaj ili modni detalj sad se može naručiti iz neke druge europske zemlje i isporučiti naručitelju na kućna vrata. Tvrtka smještena na jednom kraju kontinenta može udružiti snage s nekom na drugom kraju kontinenta pa ponuditi bolju uslugu ili veći izbor proizvoda. U ovom modernom, internetskom svijetu kupac ima veću moć utjecaja na uslugu putem e-pošte ili internetskog objavljivanja recenzije. No utjecaj interneta širi je od puke kupnje i obuhvaća područje kulture. Zahvaljujući politici jedinstvenog tržišta EU-a, javnost sad ima pristup digitalnim verzijama europskih književnih djela, filmova, slika i drugih umjetničkih ostvarenja putem internetskog portala europeana.eu.

Više natjecanja na energetskom tržištu

Zahvaljujući kombinaciji zakonodavstva o jedinstvenom tržištu donesenog tijekom proteklih petnaestak godina i primjene pravila tržišnog natjecanja, nacionalna tržišta više nisu pod kontrolom monopolističkih tvrtki u vlasništvu države, već su otvorena i dobavljačima iz inozemstva. Zbog toga privatna kućanstva i tvrtke sada mogu odabrati svoje dobavljače. Više prekogranične trgovine u energetskom sektoru pridonosi i sprječavanju prekida opskrbe i redukcija struje u državama članicama EU-a. Nekoliko europskih energetskih tvrtki, k tome, sada djeluje u više država članica, što pojačava natjecanje između pružatelja usluga.

Zahvaljujući zakonodavstvu o jedinstvenom tržištu,

kućanstva i tvrtke sad mogu odabrati dobavljača energije.

© iS

tock

phot

o/Sq

uare

dpix

els

9U N U T A R N J E T R Ž I Š T E

Održiva i sigurna industrija

Osim slobodnog kretanja robe, direktivama o jedinstvenom tržištu u cijelom su EU-u postavljeni sigurnosni i ekološki zahtjevi za proizvode u nekoliko kategorija. Ti zakoni ne omogućuju samo slobodno kretanje proizvoda u cijelom EU-u nego donose i velike koristi europskim građanima. Proizvodi su postali mnogo sigurniji. Kada potrošači vide proizvod s etiketom ili oznakom „CE”, to znači da proizvođač jamči njegovu usklađenost sa svim primjenjivim direktivama i mogućnost prodaje u cijelom EU-u. To je dobro za tvrtke koje žele prodavati izvan granica matičnih zemalja, ali i za kupce, koji se ne moraju brinuti je li to što kupuju sigurno i u skladu s normama.

Zaštita inovacija

Da bi se stvorilo istinski jedinstveno tržište, ograničenja slobode kretanja i protunatjecateljske prakse potrebno je eliminirati ili u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti, a istodobno stvarati okruženje koje potiče inovacije i ulaganja. U tom kontekstu zaštita intelektualnog vlasništva ključna je za uspjeh jedinstvenog tržišta. Da bi tvrtkama bilo jednostavnije i jeftinije poslovati u više država članica EU-a, 1993. godine uspostavljen je zaštitni znak Zajednice. U praksi to znači da tvrtke plaćaju manje za registraciju zaštitnog znaka, a one koje prijave podnesu putem interneta mogu uštedjeti još i više.

Tvrtke će uskoro, umjesto podnošenja zasebnih prijava za svaku zemlju, moći prijavljivati jedinstvene patente za invencije, koji će biti valjani u 25 država članica EU-a. To će srezati troškove i birokratske zavrzlame za tvrtke, osobito one manje.

Studiranje i rad u inozemstvu

Danas se većina diploma i profesionalnih kvalifikacija stečenih u jednoj zemlji EU-a priznaje i u drugima, a programi EU-a kao što su Erasmus i Leonardo svake godine stotinama tisuća Europljana omogućuju studiranje i izobrazbu u inozemstvu. Osim što nude osobne koristi građanima, te inicijative jačaju i europsko gospodarstvo. Prema istraživanju Eurobarometra 56 % građana smatra slobodno kretanje ljudi najpozitivnijim rezultatom europske integracije. Osim toga, većina ga smatra korisnim za gospodarstvo.

Koristi za europske tvrtke

Svakoj tvrtki u EU-u otvoren je pristup do 28 nacionalnih tržišta i 500 milijuna potencijalnih kupaca. To većim tvrtkama omogućuje iskorištavanje ekonomije razmjera, a malima i srednjima ulazak na nova tržišta. Te su poduzetničke tvrtke osobito važne za europsko gospodarstvo jer otvaraju 85 % svih novih radnih mjesta u EU-u. One su i među najinovativnijim tvrtkama u EU-u te predstavljaju ključ za izlazak iz krize. Te prednosti jedinstvenog tržišta tvrtkama pomažu i da se natječu u zemljama izvan EU-a.

Politika jedinstvenog tržišta EU-a olakšava poslovanje u Europi na više načina. Jedan je od njih uzajamno priznanje, koje osigurava da nacionalna tehnička pravila ne stoje na putu slobodnoj razmjeni dobara unutar EU-a. Zbog toga se proizvod koji se zakonito proizvodi ili stavlja na tržište u jednoj državi članici može prodavati u bilo kojoj drugoj državi članici. Procjenjuje se da je zakonodavstvo o jedinstvenom tržištu od 2007. smanjilo administrativno opterećenje tvrtkama u EU-u za 25 %.

Direktivama EU-a o jedinstvenom tržištu utvrđeni su sigurnosni i ekološki zahtjevi za proizvode na razini cijelog EU-a.

© EU

10P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Financijske usluge: bolja regulacija i nadzor

Financijska kriza istaknula je potrebu za boljom regulacijom, transparentnošću i nadzorom za sve financijske aktere, proizvode i tržišta u cijelom EU-u. Banke sve više posluju izvan granica matičnih zemalja u skladu s ciljevima jedinstvenog tržišta i slobodnog kretanja kapitala. Iako su banke tako učinkovitije, regulacija i nadzor i dalje se uglavnom obavljaju na nacionalnoj razini.

Već je postignuto mnogo. Od 1. siječnja 2014. sve banke u području eura morat će držati više kapitala i bolji kapital, kao što je određeno revizijom direktive EU-a o kapitalnim zahtjevima. Zahvaljujući novom okviru, banke u EU-u postat će stabilnije te će poboljšati svoju sposobnost adekvatnog upravljanja rizicima povezanim sa svojim aktivnostima i apsorpcije gubitaka koje bi mogle imati. Taj paket nameće i nova ograničenja direktorskih bonusa.

Druge inicijative uključuju nove tehničke standarde za izvedenice kojima se trguje izvan reguliranih burzi,

kao što je utvrđeno u uredbi o infrastrukturi europskih tržišta, koja je stupila na snagu u kolovozu 2013. Postoje i planovi za proširenje pravila investicijskih usluga, kao što su posredništvo i upravljanje portfeljima te veću zaštitu potrošača putem poboljšane pristupačnosti i transparentnosti bankovnih računa.

Regulacija radi otklanjanja prekograničnih rizika i problema zahtijeva pravilan nadzor na europskoj razini. To je bio motiv za stvaranje triju europskih tijela koja djeluju od 2011. To su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala te Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. Da bi se prepoznale vrste rizika koje se mogu proširiti na cijeli financijski sektor i osiguralo da oni ne ugrožavaju financijsku stabilnost, osnovan je i Europski odbor za sistemske rizike.

Obnova povjerenja u financijski sustav jedan je od razloga za osnivanje planirane bankarske unije s jedinstvenim skupom pravila za sve banke u području eura.

© iS

tock

phot

o/Ta

n W

ei M

ing

0

50

100

150

200

250

300

4102 0102 7002

Preuzimanje podataka u inozemstvu (po MB)

Pozivi iz inozemstva (po minuti)

Slanje SMS-a iz inozemstva

Euro

cent

i, be

z PD

V-a

Eurotarifa je maksimalna cijena dopuštena zakonom EU-a. Prvi je put uvedena 2009., za preuzimanje podataka 2012.

EU je od 2007. ostvario smanjenje cijena za roaming od više od 80 %.

JEFTINIJE MOBILNE TELEFONSKE USLUGE U INOZEMSTVU

11U N U T A R N J E T R Ž I Š T E

Vraćanje povjerenja u banke

Dužnička kriza područja eura istaknula je potrebu za dubljim reformama da bi se razbio začarani krug između banaka i riznica nacionalnih vlada. Ako neka zemlja stvori prevelik javni dug, pa joj se smanji kreditna sposobnost, to na dno povlači i banke, koje su često najveći državni vjerovnici. I obratno, ako banke slabo posluju, vlada je katkad prisiljena posredovati i potrošiti novac da ih spasi.

Da bi se presjekla ta veza i obnovilo povjerenje javnosti u banke, zajednička pravila nisu dovoljna. Osobito za zemlje koje imaju zajedničku valutu potreban je dublji i integriraniji pristup financijskom nadzoru. To je razlog zbog kojega su se čelnici EU-a u lipnju 2012. obvezali osnovati „bankarsku uniju” s jedinstvenim skupom pravila za sve banke u području eura. Ta je vizija dodatno razrađena u Komisijinu planu za gospodarsku i monetarnu uniju u studenome 2012.

Počevši od kraja 2014., sve banke i drugi zajmodavci u području eura bit će pod nadzorom Europske središnje banke u okviru takozvanog „jedinstvenog nadzornog mehanizma”. Njemu se mogu pridružiti i zemlje EU-a izvan područja zajedničke valute.

Mehanizam će se dopuniti „jedinstvenim mehanizmom rješavanja”, koji će biti odgovoran za sanaciju posrnulih financijskih ustanova uz minimalni trošak za porezne obveznike i realni sektor, kao što je utvrđeno u prijedlogu

Komisije iz srpnja 2013. Od kolovoza 2013. na snazi su i stroža pravila EU-a o državnoj pomoći, koja od zajmodavaca koji ostanu bez novca traže da se, prije nego što zatraže državnu pomoć, obrate vlastitim ulagačima.

Prema tim planovima, radi restrukturiranja posrnulih banaka osnovat će se novi europski fond koji će se financirati sredstvima samog bankarskog sektora. Ako sredstva njezinih dioničara i kreditora ne budu dovoljna, a novi fond još ne prikupi dovoljno sredstava, banku je iznimno moguće izravno dokapitalizirati, tj. može se ponuditi svjež kapital kao jedan element planova spašavanja banaka koje bi inače bankrotirale. To se, umjesto putem nacionalnih vlada, može odvijati putem trajne europske zaštitne mreže poznate pod nazivom europski stabilizacijski mehanizam.

Uspostava sigurnog i odgovornog europskog financijskog sektora koji je naklonjen potrošačima i potiče rast ostaje prioritet, a za kratkoročno razdoblje u pripremi je još nekoliko ključnih prijedloga. Među njima su i revidirana pravila za strukovne mirovinske fondove, strukturna reforma banaka i revidirana pravila za inovativne usluge plaćanja, uključujući kartično, internetsko i plaćanje mobilnim uređajima.

Iako je mnogo podrobnosti reformi još uvijek potrebno razraditi, europski čelnici nedvojbeno su voljni predvoditi novu eru robusnog gospodarskog rasta koji će se temeljiti na čvrstom i pouzdanom financijskom sektoru.

Stabilne banke važne su za građane, osobito kad kupuju novi stan ili kuću.©

iSto

ckph

oto/

Just

in H

orro

cks

12P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Unatoč svemu što je dosad postignuto, u europskom je jedinstvenom tržištu još uvijek potrebno zatvoriti mnoge pukotine, osobito u područjima usluga i energetike. To se može obaviti samo na razini EU-a da bi se pojedincima i tvrtkama omogućilo da iskoriste jedinstveno tržište na najbolji mogući način.

U godinama koje su pred nama Komisija želi pridonijeti razvoju socijalnih poduzeća u Europi – poduzeća koja nisu samo u potrazi za profitom, već služe interesu zajednice u smislu socijalnih, društvenih i ekoloških ciljeva – te socijalnog gospodarstva u cjelini. EU bi, da bi pridonio zatvaranju pukotine u financiranju za male i nove tvrtke, mogao imati ulogu i u poticanju kolektivnog financiranja, poznatog i pod nazivom crowdfunding, putem interneta. U lipnju 2013. Komisija je organizirala prvu radionicu radi istraživanja raznih pitanja u vezi s kolektivnim financiranjem, a popratila ju je i studijom o mogućim političkim inicijativama.

NA-70-12-012-H

R-C

Više o temi

ISBN 978-92-79-24619-7doi:10.2775/8100

X Pregled politike jedinstvenog tržišta EU-a potražite na web-mjestu Komisije na adresi: http://ec.europa.eu/internal_market/index_en.htm

X Popis javnih savjetovanja: http://ec.europa.eu/yourvoice/consultations/index_hr.htm X Informacije o zakonodavstvu i prijedlozima EU-a u vezi s tržištem financijskih usluga i kapitala:

http://ec.europa.eu/internal_market/top_layer/financial_capital/index_en.htm X Portal Vaša Europa za građane i tvrtke: http://europa.eu/youreurope/ X Vodič kroz usluge koje malim tvrtkama nudi Europska poduzetnička mreža i priče o uspjehu

poduzetnika kojima je pomogla: http://een.ec.europa.eu X Imate li pitanja o Europskoj uniji? Obratite se službi za informiranje građana Europe Direct:

00 800 6 7 8 9 10 11 – http://europedirect.europa.eu

Europi su potrebna nova poduzeća.

© iStockphoto/Peepo

Što je sljedeće