INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

GRAĐEVINSKI FAKULTET

PREDMET:UVOD U GRADITELJSTVO

SEMINARSKI RAD

TEMA: DIMNJACI I VENTILACIONI OTVORI

Profesor: Student:

Mirsad Tarić Fadil Hadzikadunić

Br.indeksa PT- 22/13-I

1

SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………3

2. DIMNJACI I DIMNJAČKI KANALI…………………………………………………………………………………..3

2.1. Osnovni elementi dimnjaka…………………………………………………………………………….4

3. KAPE ZA DIMNJAKE I UKRASNI ZAVRŠECI…………………………………………………………………………….4

4. ČIŠĆENJE DIMNJAKA .....................................................................................................7

5. REDOVNA INSPEKCIJA ................................................................................................................7

6. VOĐENJE DIMNJAČKI KANALA U ZIDU OD OPEKE………………………………………………………………8

6.1 Prefabrikovani dimnjaci…………………………..…………………………………………………………………..9

6.2 Shunt sabirni dimnjaci…………………………………………………………………………………………9

6.3 Shiedel sabirni dimnjaci……………………………………………………………………………………11

6.3.1. Upustvo za montažu………………………………………………………………………………………12

7. REZERVNI DIMNJACI…………………………………………………………………………………………………12

8. VENTILACIONI KANALI………………………………………………………………………………………………14

9. SABIRNI VENTILACIONI KANALI…………………………………………………………………………………15

2

1. UVOD

Primjena vatre poznata je još u najranijim danima ljudske istorije,a značajnu kariku u razvoju drustva predstavlja pripremanje umjetne vatre trenjem drveta o drvo ili kasnije kresanjem kremena ( kasni paleolitik).Ognjište u sredini objekta za stanovanje je otvor na krovu za odvod dima,kao prethodnik dimnjaka,model su porodičnog života kroz dugi istorijski period.

U daljnjem istorijskom razdoblju dimnjaka,spomenućemo prve otvorene kamine u desetom vijeku I kasnije drvene dimnjake premazane ilovačom,preokret u građenju dimnjaka nastaje početkom zidanja dimnjaka od nesagorivih materijala,I to najprije zamkovima,dvorcima I samostanima,jer je građenje u visinu potenciralo problem odvođenja dimnih gasova.Zidni dimnjaci gradili su se stoljećima ,pa i danas su krajevima sa nerazvijenom građevinskom kulturom.

Dimnjaci i dimnjački kanali u zgradama imaju osnovni zadatak da najkraćim mogućim putem odvedu dimne gasove iz ložišta u atmosferu,pri čemu treba da obezbijede optimalne uslove sagorijevanja goriva u ložištu i odgovarajući kvalitet vazduha u zoni boravka ljudi.

Strujanje koje se stvara u dimnjaku zbog razlike u težini izmedju vanjskog vazduha i topli gasova koji nastaju prilikom sagorijevanja goriva,pospješuju proces sagorijevanja.Topli,lakši,gasovi penju se u vis,a hladniji,teži spuštaju se do ložišta i kiseonikom pomažu proces sagorijevanja,odnosno daju gasovima potisak(vuču).Veličina tog potiska zavisi od više faktora.

2. DIMNJACI I DIMNJAČKI KANALI

2.1. Osnovni elementi dimnjaka su:

-dimnjački kanal (vertikalni prostor kroz koji izlaze gasovi iz ložišta)

-zaštitni zidić dimnjačkog kanala

-korisna visina dimnjaka (od ložišta do grla)

-visina dimnjaka (od kanala do grla)

-dimnjačka glava (dio dimnjaka iznad krova)

-dimnjačka kapa(završetak dimnjačke glave)

-grlo dimnjaka(otvor na kapi za izlazak gasova)

-vratašca dimnjaka(gornja na tavanu i donja u podrumu)

3

KAPA OTVOR

VISINA DIMNJAČOG KANALA VRATAŠCA

KORISNA

VISINA

PRIKLJUČAK

LOŽIŠTE

KANAL

VRATAŠCA ZIDIĆ

DIMNJ.DNO

Zgrade se mogu zagrijavati pojedinačno ili centralnim grijanjem(sa bar jednim rezervnim dimnjakom u svakom stanu).Korisna visina dimnjaka ne treba da bude manja od 4,5m kod samostalnog loženja,a dimnjački kanal treba da bude viši od šljemena 0,50m ili 1,00m iznad krovne površine(slika.1.0)dok kod ravnog krova dimnjački kanal mora biti 2.0m viši od površine krova.Kod centralnog grijanja,do 300kw,dimnjački kanal mora biti viši od najvišeg djela zgrade za 1.0m,a za snagu ložišta pd 1000-2000kw,dimnjački kanal mora imati visinu7.0m iznad ložišta ,a da za 2.0m nadvisi krov.U slučaju da u neposrednoj blizini postoji prepreka ili objekat vece visine,dimnjak ga mora nadvisiti za najmanje 1.0m .Na visinu dimnjaka iznad krova utječu takođe i pravac puhanja vjetra i zapaljivost pokrovnog materijala(ako je krovni pokrivač od lahko sagorivi materijala,minimalna visina dimnjačke glave je 2.5m).

4

slika.1.0

3. KAPE ZA DIMNJAKE I UKRASNI ZAVRŠECI

Postoje mnoge vrste kapa za dimnjake i ukrasnih završetaka, različitih stilova i oblika tako da odgovara gotovo svakom ukusu i primeni. Ipak, važno je da se osigura da izabrana kapa ili ukras ne ograničava izlaz proizvoda sagorevanja. Veličina otvora za izlaz, treba da bude ista kao i veličina dimnjaka. Uglavnom kape i ukrasi koje imaju smanjen ili zaoštren vrh se dobro poklapaju, kao što su umeci, naročito okrugli, ili umeci sa poklopcem, koji su prvenstveno namenjeni za ventilaciju kada ognjište nije upaljeno. Ako se dim uvuče u sobu, najbolje je da se proveri da li je sve uredu sa dimnjakom, pre nego što se ode do ukrasa. U mnogim slučajevima, problem može da bude zbog nekih od faktora, kao što su nedovoljna ventilacija, nedovoljan prostor iznad vatre kod kamina i ognjišta ili nedovoljna visina dimnjaka. Ovi problemi najčešće se mogu rešiti pomoću stručnjaka, a ponekad i samo povećanjem visine dimnjaka ili postavljanjem veće kape. Ako nećete da vam kiša ulazi u dimnjak, postoje različite kape. Glinene kape T profila prikazane ulevo su uobičajeni primerci za slucajeve kada se koriste čvrsto gorivo i kamini.

Druga alternativa za tradicionalne zidane dimnjake je izgradnja Dovecote raskidanog tipa, gde se ploča stavi na 4 zidana stuba nad dimnjak. Važno je da se obezbedi da sve četiri strane budu otvorene. Visina i širina svakog otvora ne sme da bude manja od najdužeg horizontalnog preseka unutrašnje strane

Dimnjačka kapa izvodi se od materijala koji podnose velike temperature(najčešce se izliva od betona)sa pravilnim nagibom i okapnicom(slika2.0)

5

slika.2.0.

Ukoliko je položaj dimnjaka na krovu takav da sagorijevajući gasovi imaju poteškoće pri izlasku iz grla dimnjaka ili se čak vraćaju,i ako se gasovi teško udaljavaju od kuće,pa smetaju okolnim stanarima itd tada postavljamo specijalne nastavke za dimnjake.(slika3.0)

slika(3.0)

Svi dimnjaci moraju imati pristup do najviše tačke i svaki dimnjački otvor mora biti pristupačan za čišćenje.Vratašca dimnjaka mogu biti limena(slika 4.0.) i betonska(slika 4.1.),a služe za čišćenje čađi i gareži koja se s vremenom taloži na dnu kanala.

slika(4.0.) slika(4.1.)

6

Dimnjaci moraju biti termički izolavani,otporni na vatru,visoke temperature i na hemijsko-fizičke osobine dimnih plinova.Unutrašnji zidovi dimnjaka treba da su glatki sa dobro izvedenim spojnicama.Dimnjaci mogu biti pojedinačni i sabirni sa veličinom otvora minimum 140cm²,sa najmanjom debljinom zida od opeke 12 cm a u tavanskom prostoru 25 cm.U dimnjačkim sistemima centralnog grijanja površina presjeka dimnjaka se dobija proračunom,a u novijoj gradnji obavezna je primjena troslojnog dimnjaka:prvi sloj temperaturno otporan,drugi sloj termoizolacioni i treći sloj omotač kao nosiva konstrukcija za vlastitu težinu dimnjaka.Najpovoljniji oblik dimnjačkog kanala je kružni,zatim kvadratni pa tek onda pravougaoni.

Položaj dimnjaka u zgradi treba da je takav da su gubici što manji,po mogućnosti postaviti što je moguće bliže sredini zgrade,ali tako da ne ugrožava konstruktivne elemente objekta.U vanjske zidove nije dozvoljeno smjestiti dimnjačke kanale.

4.ČIŠĆENJE DIMNJAKA

Mehaničko čišćenje četkom i šipkom je jedini način čišćenja koji se preporučuje, pošto i drugi materijali osim čađi mogu da blokiraju dimne puteve npr., od malterisanja starih dimnjaka, zidanja, ptičijih gnezdi itd. Zbog ovog razloga prilikom čišćenja dimovoda hemijska sredstva za čišćenje dimnjaka ili usisivač se ne preporučuju kao alternativa.

Četke za čišćenje treba da budu pravljene od prirodnih dlaka i istog dijametra dimovoda koji se čisti, kao i da bude okačena kugla na kraju ne bi li se sprečilo grebanje po zidovima dimovoda.

5 .REDOVNA INSPEKCIJA

Treba svi dimnjaci da se kontrolišu jednom mesečno da bi se proveri iznos stvorenog taloga. Posle bi se mogla odrediti i učestalost čišćenja, ne bi li se sprečilo stvorenje taloga. Kao savet može da bude da svi dimovodi treba da budu očišćeni pre i tokom grejne sezone da bi se sprečilo stvaranje naloga katrana i čađi, koji imaju korozivno dejstvo na dimnjak i grejno telo tokom perioda mirovanja. Ne preporučuje se da grejno telo prejako sagoreva (dozvoliti da gori žestoko i van kontrole), ili da se zapali dimnjak u pokušaju da se dimnjak očisti. Naslage čađi i katrana mogu biti znatno povedane ako sezapali neosušeno drvo, što može dovesti do požara dimnjaka. Da se ne bi javio požar, preporučljivo je da se proveri dimnjak i grejno telo-da li postoje oštećenja pre ponovnog korišćenja grejnog tela.

Dobra praksa je takođe da se kontrolišu najmanje jednom ili dvaput godišnje izloženi delovi dimnjaka, limenog opšiva i ukrasa, ako ima znakova oštećenja. Isto se dešava i sa dimnjacima koji su izvan zgrada koji mogu da se habaju i da se troše zbog ekstremnih prirodnih uslova. Ako u bilo koje vreme posumnjate ili se pojavi dim ili bilo kakvo isparivanje iz grejnog tela, dimnjaka ili cevi dimnjaka, odmah tražite savet od instalatera ili nabavljača goriva jer mozda postoji blokada ili oštećenje. Nemojte koristiti grejno telo ili dimnjak dok ne budu temeljno provereni da su bezbedni i ispravni.Isparavanje gasova može da bude opasno sa smrtnim posledicama.

7

6. VOĐENJE DIMNJAČKI KANALA U ZIDU OD OPEKE

Svaki sprat ili etaža mora imat svoj dimnjački kanal.Na jedan dimnjački kanal mogu se priključiti jedna ili dvije peći samo sa jednog sprata.

Sve drvene konstrukcije oko dimnjaka moraju biti udaljene minimalno 20 cm od dimnačkog kanala i izolovane slojem betona.

Dimnjački kanali zidaju se u produženom ili cementnom malteru.Priključak za peć radi se na visini od 2 m, a ako su na istoj etaži dvije peći,drugi priključak se

radi na visini od 2,3 m.Ulaz u dimnjak treba da je lučni pod uglom od 45˚ ili 60˚ i da je izveden najkraćim mogućim putem.

Dimenzije dimnjačkog kanala su 14x14 cm,14x20,5 cm,20,5x20,5 cm ,itd.Najefikasnije vođenje dimnjački kanala je vertikalno.Ali ako imamo više spratova i peći,a želimo zadržati isti položaj peći,dimnjački kanali se povijaju za max. Ugao od 30˚ u odnosu na vertikalu (slika 5.0.)

slika (5.0.)

Ako objekat ima podrum,vratašca za čišćenje gareži ima svaki kanal,a ako objekat nema podrum,onda dimnjački kanal počinje u onoj etaži gdje su ložišta,sa vratašcima za čišćenje ispod priključaka(primjer A i B na slici 6.0.)

Vodjenje dimnjački kanala sa skretanjem omogućava isti tlocrtni položaj peći,odnosno svi priključci su na istoj vertkali,gledajući presjek objekta.Čišćenje gareži vrši se u podrumu

8

primjer(C).Vratašca za čišćenje mogu biti u svakoj etaži ispod priključka (primjer .D.)Vođenje dimnjački kanala sa hladnim kanalom ima prednost nad prethodnim slučajevima,jer imamo jedan kanal (hladni) koji ide od podruma do krova i koji ima vratašca za čišćenje u podrumu,a položaj peći u tlocrtu svake etaže je isti (primjer E)

slika 6.0.6.1.Prefabrikovani dimnjaci

Dimnjaci od blokova i cijevi(montažni dimnjaci)

6.2.Shunt sabirni dimnjaci

U objektima sa više etaža sa prefabrikovanim sistemom građenja primjenjuju se sabirni dimnjaci ili kanali.Sastavljeni su od prefabrikovani elemenata,zauzimaju malo mjesta,jednostavni su za izvođenje i dobro funkcionišu.Najčešći način izvođenja ovih dimnjaka je po sistemu shunt(šunt).Sastoji se od matičnog (primarnog) kanala presjeka 20/20 cm koji ide od podruma do krova i sekundarnog kanala presjeka 12/20 koji odvodi dim iz peći u matični kanal i ide samo od sprata do sprata.

Na jedan matični kanal mogu se priljučiti sekundarni kanali sa najviše 5 etaža.Ako zgrada ima više etaža,od šest etaža postavlja se drugi shunt-dimnjak (slika 7.0.)

9

slika 7.0

Elementi shunt dimnjaka rade se od prefabrikovani betonski elemenata različiti oblika i dimenzija (slika.7.1)koje slaganjem formiramo u dimnjački kanal koji sam sebe nosi a isti mora imati temelj.

Unutar zgrade kanal se obziduje opekom 12 cm,udaljenom od kanala min 3 cm.

slika(7.1.)

Na vrhu kanala,na krovu je isisivač koj omogućava pravilnu cirkulaciju vazduha i obezbjeđuje pravilan izlaza dima bez obzira na vjetar i kišu (slika 8.0.)

slika(8.0.)

10

6.3.Shiedel dimnjak-montažni

To je montažni dimnjak koji je sastavljen od industrijski izgrađeni elemenata,koji po svojoj konstrukciji i kvaliteti upotrebljenih materijala,uz pravilnu montažu ,osugirava besprikornu funkcionalnost i trajnost.

Dimnjaci shiedel sastoje se iz tri osnovna elementa:-shiedel šamotne cijevi-mineralne trake-Shiedel plaštaOkrugli presjek (dobro strujanje i čišćenje plinova),unutarnja šamotna cijev i više slojna

konstrukcija,osnovne su karakteristike ovog sistema.Okrugli presjek osigurava najpovoljniji protok dimnih plinova,kao i najlakše čišćenje.Unutrašnja cijev je vatrostalna, nepropusna za plinove i otporna na promjenu temperature,a

ima i dovoljnu tvrdoću pa je prikladna za visoke dimnjake.Više slojna konstrukcija omogućava slobodno dilatiranje u svim smjerovima,dobru izolaciju i brzu montažu (slika.9.0)

slika(9.0.)Troslojna izvedbaShiedelov izolirani dimnjak sa prozračivanjem sa unutrašnje strane je sustav izgradjen od

serijski proizvedenih građevinskih elemenata koji su prilagođeni jedan drugom.Sastoji se od:-Keramiča cijev -Izolacija-PlaštKeramiča cijev okrugla unutarnja cijev izrađena je od visokovrijedne keramike otporne na

vatru.Njezine osobine su prilagođene specijalnim zahtjevima tehnike dimnjaka.Po mjeri izrađena unutarnja keramička cijev odlikuje se visokom postojanošću na temperaturu i temperaturne promjene.Izvanredno je otporna na kiseline,izuzetno nepropusna i stabilna.

Izolacija od plošno savitljive mineralne vune u cijelosti zatvara unutarnju cijev.Ona garantuje toplinsku izolaciju dimnjaka.

Plašt je izgrađen od laganog betona.Kanali u uglovima omogućavaju prozračivanje izolacijskog sloja sa unutrašnje strane.Istovremeno se vrši sigurno centriranje stupa unutrašnje cijevi i izolacijskog

11

sloja.Mala specifična težina materijala rukovanje čini jednostavnim,a sastavljanje se vrši bez problema.

6.3.1.Upustvo za montažu:

Koliko će dimnjak dugo i dobro služiti dok traje i objekt,ovisi od pravilne montaže.-građevinska visina pojedinog elementa uzimajući u obzir mort je 33,3 cm, i tako da iz tri elementa dobijemo 1 metar dimnjaka.-u unutrašnjosti zgrada dimnjak nije potrebno obziđivati, nego samo ožbukati ili obložiti tapetama.-vanjski dio dimnjaka potrebno je zaštiti od atmosferskih utjecaja. ( ozida se zidom d= 12cm)-elementi se spajaju produžnim mortom -Schiedel unutarnji ulošci – su vatrostalne kiselootporne šamotne cijevi. Spajaju se na utor.Ivica utora mora biti okrenuta prema gore.- Šamotne cijevi-unutarnji ulošci dimnjaka spajaju se posebnim vatrostalnim kitom,koji se miješa sa vodenim staklom u omjeru 4 : 3- Dilataciona vrpca – od mineralne vune opletena je žicom ili nesagorivom niti. Vrpca se omota oko šamotne cijevi u prostor izmežu omotača i cijevi uvijek pri spajanju omotača i. Tako je omogućeno istezanje šamotnih cijevi koje nastaje zbog promjene temperature dimnih plinova.- Fazonski komadi omogucuju jednostavnu montažu vrata za čišćenje, i priključka peći.-temelj dimnjaka mora biti tako dimenzioniran i građen da ne dođe do slijeganja i pukotina(slika 9.1.)

slika (9.1.)

Troslojni sabirni dimnjaci

12

Upotrebljavaju se kao sabirni dimnjaci sa priključcima u različitim etažama što je vrlo ekonomično.Razmak između dva priključka ne smije biti manj od 0.3 m, niti veći od 4.0 m.Na istu vertikalu mogu se priključiti samo peći približno istog kapaciteta.

Rade se od prefabrikovanih elemenata u tri sloja:-vatrostalne cijevi ili elementi-termoizolacioni sloj-omotač

Primjenju ju se za sve vrste goriva.Prečni otvora je 13,5;16,0; i 20.0 cm itd,od čega zavisi broj priključaka na jednoj vertikali (slika 10.0)i slika (10.1.)

Proizvode se kao jednostruki,dvostruki, a mogu biti kombinovani sa kanalima za ventilaciju.

slika(10.0)

Dugotrajno građenje samostalnih dimnjaka u prošlosti (za potrebe fabrika,kotlovnica itd.)uspješno su zamjenili armiranobetonski troslojni montažni dimnjaci.Sastoje se iz istih slojeva kao troslojni sabirni dimnjaci,samo što se u elemente omotača ubacuje armatura za prenos opterećena zbog vlastite težine,zemljotresa ili vjetra (slika 0.0)

Svi samostalni dimnjaci zamišljeni su tako da su višestruki dimnjaci sastavljeni od jednostrukih.Na taj način omogućena je fazna izgradnja većih postrojena,jer dimnjaci se mogu dograđivati.

7. REZERVNI DIMNJACI

Predviđeni su propisima o tehničim mjerama za termičku zaštitu zgrada za klimatsku zonu 1 u zajedničkim stambenim zgradama,bez obzira na sistem grijanja.Uslovljava se mogućnost zagrijavanja bar jedne prostorije u stanu .

13

Rezervni dimnjaci proizvode se od vatrostalnh prefabrikovanih elemenata spratne visine (280 cm) različitih oblika,domenzija i kapaciteta.

Funkcionišu kao sabirni dimnjaci,sa jednim priljučkom na svakom spratu,i to tako da dimni gasovi odlaze u sabirni kanal(primarni),dok je sekundarni kanal,ustvari,produžetak(čunak) svake peći-čelicna cijev Ø12 cm koja se nalazi u svakom betonskom dimnjačkom bloku,a vidi se,montira i na njega priključi peć tek prema potrebi.

Nakon prvih sest etaža koje imaju presjek dimnjačkog kanala 600cm²,postavljaju se dimnjački elementi većeg presjeka,900²,itd.

8. VENTILACIONI KANALI

U savremenim koncepcijama objekata visokogradnje zbog racionalnog korišćenja prostora imamo prostorije bez prirodnog osvjetljenja i provjetravanja.Po našim popisima u takve prostorije postavljaju se kanali za provjetravanje.Rade se od prefabriovani elemenata manjih ili većih dimenzija.Izvode se kao pojedinačni i sabirni.

Pojedinačni ventilacioni kanaliPojedinačni ventilacioni kanali izvode posebno za svaku prostoriju koja se provjetrava i to od

te prostorije do iznad krova za objete visine od 5 etaža (slika 11.0.)Ako je objekat viši,rade se sabirni ventilacioni kanali.

slika( 11 .0.)

Sistem provjetravanja može biti prirodni (do 12 etaža) ili prisilni (ventilatorima)Za poslednje dvije etaže svakog objekta preporučuje se provjetravanje prislinim putem.

Po mogućnosti ventilacione kanale treba postaviti uz dimnjake koji su često u upotrebi ili uz grijane prostorije.Ne postavljaju se u vanjske zidove.

Presjek ventilacioni kanala može biti okrugao,kvadratičan ili pravougaon sa svjetlm otvorom 150cm²,može biti od blokova visine 33 cm ili visine etaže.

Ventilacioni blokovi od laganog betona mogu se postavljati u sklopu zida.

14

Ventilacioni elementi mogu biti od opečnog materijala,betona od drobljene opeke,laganog betona,šamota ili materijala sličnih osobina.

9. SABIRNI VENTILACIONI KANALI

Sabirni ventilacioni kanala je kanal koji se izvodi od najniže etaže objekta do iznad krova i na njega se priključuju sekundarni ,priključni kanali prostorija koje provjetravamo sa svih spratova. Na sabirni ventilacion kanal mogu se priključiti najviše dva sekundarna venitlaciona kanala sa jednog sprata i to iz jednog stana. Oblici i položaji primarnog i sekundarnih kanala mogu biti različiti.

Ovakvo venitiliranje koje se bazira na razlici temperature između zraka u prostoriji koju zračimo i okoline može biti efikasno u stambenmi zgradama do 12 spratova.Kod viših zgrada i kod nekih težih uslova ventilacije,neophodno je primjeniti ventilaciju na mehanički uzgon s ventilatorima.

Ventilacioni otvor prostorije zadnjeg sprata treba da je udaljen 5 m od vrha sabirnog kanala.Sekundarni kanal najvipeg sprata mora biti visok najmanje 2,5m

Zagađen vazduh iz prostorija ulazi u sekundarne kanale kroz otvore postavljene 20cm ispod stopne konstrukcije,zatim odlazi u matični kanal pa preko isisivača na vrhu ventilacionog kanala u atmosferu.Dovod svjećeg vazduha u prostorije koje provjetravamo vrši se preo proreza (debljine 2cm) koje ostavljamo na vratima ili ispod njih. Ako cirkulacija vazduha u sabirnom kanalu nije dovoljna,dovod čistog vazduha predviđa se horizontalnim kanalima ispod podrumske međuspratne konstrukcije.U prostorijama sa većim zagađenjem vazduha predviđamo sisteme za ubacivanje svježeg vazduha u njih.

Sabirni ventilacioni sistemi mogu se izvesti od manjih prefabrikovanih elemenata ili elemenata visine etaže.

15