interaktivna karta općine dubrovačko primorje · 2018-10-09 · interaktivna karta općine...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Ana Radić
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje
Diplomski rad
Zagreb, 2018.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 1
I. Autor
Ime i prezime: Ana Radić
Datum i mjesto rođenja: 29. ožujka 1995., Dubrovnik
II. Diplomski rad
Naslov: Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje
Mentor i voditelj: doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić
III. Ocjena i obrana
Datum zadavanja zadatka: 12. siječnja 2018.
Datum obrane: 21. rujna 2018.
Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:
doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić
prof.dr.sc. Stanislav Frangeš
izv. prof. Robert Župan
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 2
Zahvala
Zahvaljujem se svojoj mentorici doc.dr.sc. Vesni Poslončec-Petrić na pomoći, stručnim
savjetima, idejama te susretljivosti tijekom izrade ovog diplomskog rada.
Hvala kolegama i prijateljima koji su mi studentske dane učinili lakšima i bezbrižnijima.
Najveće hvala mojoj obitelji, roditeljima Mirjani i Božu i sestri Nikoleti koji su mi uvijek bili
neizmjerna podrška i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 3
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 4
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje
Sažetak:
U ovom diplomskom radu opisan je postupak izrade interaktivne turističke karte općine
Dubrovačko primorje. U teoretskom dijelu dana su glavna obilježja Dubrovačko-neretvanske
županije i općine Dubrovačko primorje, opisane su najvažnije znamenitosti u općini,
definirani su važniji pojmovi vezani uz kartografiju te su analizirane postojeće karte
pronađene na internetu. U praktičnom dijelu opisan je postupak izrade interaktivne turističke
karte općine Dubrovačko primorje, njezino postavljanje na internet te konačno analiza
izrađene karte.
Ključne riječi: interaktivna karta, općina Dubrovačko primorje, kartografija
Interactive map of Dubrovačko primorje municipality
Abstract:
This graduation thesis describes the process of creating an interactive tourist map of
Dubrovačko primorje municipality. In the theoretical part, the main features of the
Dubrovnik-Neretva County and Dubrovačko Primorje municipality were described, the most
important sights in the municipality were described, important concepts related to cartography
were defined and existing maps found on the Internet were analyzed. In the practical part is
described the procedure of making an interactive tourist map of Dubrovačko primorje
municipality, its setting up on the internet and finally the analysis of the map.
Key words: interactive map, Dubrovačko Primorje municipality, cartography
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 5
Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................... 7
2. Dubrovačko-neretvanska županija i općina Dubrovačko primorje..................................... 8
2.1. Položaj i značaj Dubrovačko-neretvanske županije .................................................... 8
2.2. Najznačajniji lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije ......................................... 9
2.3. Geografska obilježja općine Dubrovačko primorje ................................................... 10
2.4. Povijest općine Dubrovačko primorje ....................................................................... 11
2.5. Znamenitosti .............................................................................................................. 12
2.5.1. Stećci .................................................................................................................. 12
2.5.2. Novakovo greblje – Čepikući ............................................................................. 13
2.5.3. Rotonda .............................................................................................................. 13
2.5.4. Knežev dvor u Slanomu ...................................................................................... 14
2.5.5. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan u Slanomu ..................................... 14
2.5.6. Župna crkva sv. Vlaha u Slanomu ...................................................................... 15
2.5.7. Crkva sv. Orsule ................................................................................................. 15
3. Kartografija ....................................................................................................................... 17
3.1. Digitalna kartografija ................................................................................................. 17
3.2. Web kartografija ........................................................................................................ 18
3.2.1. Podjela web karata ............................................................................................. 19
4. Pregled postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije .......................................... 22
5. Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje ............................................................... 25
5.1. Korišteni programi ..................................................................................................... 25
5.1.1. QGIS 2.18.0 Las Palmas .................................................................................... 25
5.1.2. ArcGIS Online .................................................................................................... 27
5.1.3. Esri Story Maps .................................................................................................. 29
5.2. Prikupljanje i obrada podataka .................................................................................. 30
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 6
5.3. Unos i obrada podataka u QGIS-u ............................................................................. 32
5.4. Unos i obrada podataka u ArcGIS Online-u .............................................................. 35
5.5. Izrada prikaza u Story Maps Journal-u ...................................................................... 39
6. Analiza izrađene interaktivne karte................................................................................... 45
7. Zaključak ........................................................................................................................... 48
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 7
1. Uvod
Suvremena tehnologija danas potiče razvoj kartografije u novom smjeru. Konvencionalne
karte postaju prošlost, a karte na zaslonima pametnih telefona i računala upotrebljavaju se u
svakodnevnom životu. Ponukana time, kartografija je primorana pratiti trendove, te pojmovi
poput digitalne i web kartografije ili interaktivne web karte više nisu nepoznanica. Primjenom
računalne tehnologije umnogome je olakšana izrada kartografskih prikaza. Proces izrade
karata više ne mora biti dugotrajan i složen proces, a to nije jedina prednost koju je iznijela
upotreba ove tehnologije. Tako je izrada karata danas ubrzana te je ubrzan i sam proces
osuvremenjivanja karata, izrada je jeftinija, te su time poboljšani i sami uvjeti rada u
kartografiji. Međutim, uz prednosti dolaze i određeni nedostatci. Računalna tehnologija
dostupna je svima, pa svi koji to žele mogu izrađivati kartografske prikaze. Na taj način mogu
nastati karte koje ne daju istinsku sliku stvarnosti i koje daju pogrešne informacije. Stoga bi
današnji kartograf trebao biti stručnjak kako za baze podataka, tako i za programiranje,
daljinska istraživanja, geografske informacijske sustave te za digitalnu obradu slika.
Današnje potrebe za kartama su raznolike. Vjerojatno najčešće korišteni oblik karata su
upravo interaktivne karte dostupne na internetu zbog kojih se web kartografija istakla kao
najvažnija grana kartografije danas. Web karte predstavljaju ogromni izvor informacija
ukoliko se netko nađe u stranome gradu ili traži put od jedne lokacije do druge. To čini ovu
vrstu karata prikladnom za turiste kada se nađu u stranoj zemlji.
Cilj ovog diplomskog rada je izraditi interaktivnu kartu općine Dubrovačko primorje koja se
smjestila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čije se gospodarstvo temelji upravo na turizmu.
Obzirom na to, važno je da se županija, a tako i njezine općine, predstave turistima u
najboljem mogućem svjetlu te da im pruže dovoljno informacija o mjestima koje je moguće
posjetiti. Najbolji način za to je izrada interaktivne karte koja će biti dostupna na internetu i
koja je bogata mnoštvom korisnih informacija. U nastavku će se prezentirati sama Općina,
objasnit će se osnovni kartografski pojmovi te će se opisati postupak izrade interaktivne karte
koja će biti dostupna na internetu ponajprije za turističke potrebe, ali i za sve ostale
zainteresirane koji će htjeti saznati nešto više o lokacijama unutar Općine. Sama karta
izrađena je u programima QGIS i ArcGIS Online, a postavljena je na internet pomoću Esri-
ovog proizvoda – Story Maps.
Ovom prilikom zahvaljujemo se tvrtki GDi GISDATA Zagreb koja je licence ArcGIS online-
a donirala Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 8
2. Dubrovačko-neretvanska županija i općina Dubrovačko
primorje
2.1. Položaj i značaj Dubrovačko-neretvanske županije
Dubrovačko- neretvanska županija smjestila se na krajnjem jugu Republike Hrvatske. Istočna
granica sa Bosnom i Hercegovinom dijeli županiju na izduženi dio kopna sa razvedenom
obalom i poluotokom Pelješcem, i na nizinski dio gdje se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko
more. Najjužnija točka županije, a ujedno i najjužnija točka Republike Hrvatske, rt Oštro,
mjesto je gdje se more ulijeva u zaljev Boku kotorsku gdje Hrvatska graniči sa susjednom
Crnom Gorom. Sa zapada obale županije opljuskiva Jadransko more, dok se na sjeveru plodna
nizina koja prati deltu rijeke Neretve susreće sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
Cijela županija gravitira gradu Dubrovniku koji se ističe kao administrativno, upravno,
gospodarsko i kulturno središte županije. Grad Korčula smjestio se na istoimenom otoku, a na
području Donje Neretve nalaze se još 3 grada: Metković, Ploče i Opuzen. Uz gradove
županija se dijeli na 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula
Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela
Luka, Zažablje i Župa dubrovačka) (URL 1).
Dubrovačko-neretvanska županija zauzima prostor od 1782,49 km2, što predstavlja 3%
kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Površina mora koje je u sastavu županije je 7489,88
km2, tj. 80,78% površine Županije ili 23% mora Hrvatske. Duljina obale iznosi 1024,63 km
zbog velikog broja otoka i otočića. Najveći otoci su Korčula, Mljet, Lastovo i skupina
Elafitskih otoka (URL 2).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Županije živjelo je 122 568
stanovnika što predstavlja 2,8 ukupnog stanovništa Hrvatske. Najviše stanovnika živi u
gradovima (najviše ih ima grad Dubrovnik (42 615)), a najmanje u ruralnim područjima
(najmanje stanovnika živi u općini Janjina (551)). Prosječna gustoća naseljenosti je 68,82
stanovnika/km2.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 9
2.2. Najznačajniji lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije
Zbog svoje bogate povijesti, prelijepe prirode, mediteranske klime koja zime čini blagima, a
ljeta vrućima i razvedene obale sa brojnim plažama, Dubrovačko-neretvanska županija se
istakla kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i Europi sa
Dubrovnikom kao biserom na svojoj kruni. Tako turizam predstavlja najrazvijeniju
gospodarsku granu županije koja prednjači pred pomorstvom koje je druga najrazvijenija
djelatnost, maslinarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom i brodogradnjom.
U središtu županije je svjetski poznat Grad Dubrovnik, najpoznatiji po svojoj staroj gradskoj
jezgri opasanoj zidinama koje potječu još iz 13. stoljeća. Unutrašnjost starog grada prepuna je
muzeja i kulturnih znamenitosti, a moglo bi se reći da je cijeli Grad jedan veliki kulturno-
povijesni spomenik, kojeg je George Bernard Shaw nazvao biserom Jadrana (URL 3).
Poluotok Pelješac drugi je najveći polutok u Hrvatskoj. Zbog sunca koje grije obronke
peljeških brda, kvalitetne zemlje, morske soli u zraku, ali i zbog višestoljetne tradicije ovo je
mjesto gdje nastaju neka od najboljih svjetskih vina. Zbog toga je Pelješac prepun vinskih
cesta na kojima se mogu pronaći mjesta za degustaciju vina. Na južnom dijelu Pelješca
smjestio se gradić Ston poznat po velikoj prirodnoj solani u kojoj se od davnih vremena
proizvodila morska sol kojom je u povijesti Dubrovačka Republika jako dobro trgovala.
Poznate su i stonske zidine, kao druge najduže zidine u svijetu poslije Kineskog zida i najduže
zidine u Europi, koje se protežu obroncima brda između Stona i Malog Stona te tako spajaju i
brane ova dva mjesta. Mali Ston ističe se kao gastronomsko središte županije gdje se mogu
kušati malostonske kamenice.
Korčula je drugi najposjećeniji grad u županiji. Njezini prepoznatljivi simboli su viteška igra
Moreška, Stari grad i dom Marka Pola (URL 4). Mljet je otok koji se može pohvaliti
netaknutom prirodom sa velikim šumama tipičnim za ovo podneblje. Dio otoka proglašen je
nacionalnim parkom u kojem se nalaze dva slana jezera, Malo i Veliko. Unutar Velikog jezera
nalazi se otočić Svete Marije na kojemu se nalazi Benediktinski samostan iz 12. stoljeća.
Lastovo sa svojim arhipelagom kojeg čine 44 otočića i hridi, 2006. godine proglašen je
parkom prirode, te je tako Lastovsko otočje najmlađi park prirode u Hrvatskoj. Nakon Mljeta,
Lastovo je drugi najšumovitiji otok u Hrvatskoj.
Konavle su ime dobili od latinske riječi ''canalis'', odnosno po kanalima koji su vodili vodu
Konavoskim poljem, a kako bi ih Konavljani zvali ''konalima''. Središte Općine nalazi se u
Cavtatu, koji predstavlja tipični primjer dubrovačkog urbanizma. Dolina Neretve najpoznatija
je po rodnoj zemlji na kojoj rastu neretvanske mandarine. Najveći grad Metković, drugi je
grad po veličini u županiji. Na povijesnom lokalitetu Vid – Narona otvoren je prvi in situ
muzej u Hrvatskoj gdje je pronađeno arheološko nalazište iz antičkog doba.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 10
2.3. Geografska obilježja općine Dubrovačko primorje
Općina Dubrovačko primorje nalazi se u središnjem dijelu Dubrovačko-neretvanske županije.
Općina se proteže od sela Majkovi i predjela Ratac na istoku prema državnoj granici s
Republikom Bosnom i Hercegovinom kod Neuma (slika 1). Sa sjeverne strane općinu također
opasava ista granica, te tako općina ima četiri granična prijelaza: Bistrina - G. Klek, Imotica -
Duži, Čepikuće - Trebimlja i Slano - Zavala.
Površina općine je 197,11 km2 ili 11,06% površine Županije , što je čini drugom po veličini
među 22 jedinice lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Općina broji 20
naselja: Majkovi-Grbljava, Trnova, Mravinca, Podgora, Čepikuće, Trnovica, Točionik, Lisac,
Podimoč, Visočani, Smokovljani, Ošlje, Stupa, Topolo, Štedrica, Imotica, Slano, Kručica,
Banići i Doli.
Slika 1. Položaj općine Dubrovačko primorje (URL 5)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina je brojala 2 216 stanovnika, koji su činili
1,8 % stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila
je 11,24 stanovnika na km2.
Općina je prirodno podijeljena na dvije cjeline: priobalno područje koje slijedi Jadransku
magistralu te krška brda u poleđini sa starom Napoleonovom cestom. Prisutni prirodni uvjeti
učinili su priobalna naselja gušće naseljenima i razvijenijima, dok naselja u zaleđu
doživljavaju iseljavanje i odumiranje stanovništva. Geografska obilježja Dubrovačkog
primorja ukazuju da je to tipični kraški dinarski prostor s malo plodnih površina, oskudnim
pašnjacima i kamenjarom, što ga čini pravim primjerom mediteranskog područja.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 11
2.4. Povijest općine Dubrovačko primorje
Područje Dubrovačkog primorja bilo je naseljeno već u mlađem kamenom dobu čemu
svjedoče ostaci kostura te keramičke posude pronađene u Močiljskoj i po ostaljim spiljama na
ovom području. Iz prijelaznog razdoblja iz kamenog u metalno doba pronađeni su mnogi
grobni humci (tumili). Iz kasnijih razdoblja pronađene su razrušene kamene ilirske gradine i
gomile, rimski sarkofazi, nekropole, natpisi u kamenu, ostaci crkve zvane Rotonda u blizini
naselja Ošlje, srednjovjekovni nadgrobni spomenici-stečci, brojni natpisi uklesani u
kamenu,…
Hrvati su naselili ovo područje u 7. stoljeću i organizirali svoje teritorijalno političke jedinice-
oblasti. Dubrovačko primorje je bilo uklopljeno u oblast Zahumlje sa 7 župa. U to vrijeme
Hrvati prihvaćaju kršćanstvo, a o pripadnosti hrvatskoj crkvi i kulturi svjedoči starohrvatski
pleter na crkvi Svetog Stjepana u Topolom, na zvoniku crkve Sv. Jeronima i u Franjevačkom
samostanu u Slanomu. 1399. godine Dubrovačko primorje dolazi pod vlast Dubrovačke
Republike koja ga je uspjela kupiti od bosanskog kralja Ostoje za 1500 dukata. Primorjem je
upravljao knez za kojeg je izgrađen dvor na jednom od najljepših položaja u Slanomu (slika
2).
Slika 2. Knežev dvor u Slanomu (URL 6)
Za vladavine Dubrovačke Republike Slano je postalo jedno od najvažnijih mjesta Republike,
jedna od najvećih dubrovačkih luka i pomorsko-lučko središte međunarodnog značaja. Imalo
je dva brodogradilišta, magazin soli, stalnu jednodnevnu brodsku vezu s Dubrovnikom,
nekoliko taverna-butiga od kafe, trgovalo se solju, žitom i stokom. Stanovnici ove uvale,
pomorci i zanatlije ubrajali su se u građanstvo dubrovačko. Mnogi slanski velikaši, armaduri i
kapetani imali su u Dubrovniku svoje palače, a neki su stradali u velikom potresu 1667.
Padom Dubrovačke Republike, Slano i Dubrovačko primorje dolaze pod vlast Francuza od
1806. Za francuske vladavine izgrađena je Napoleonova cesta, ukinuta je knežija i postavljeno
sudište novoosnovanog kantona i općine u Slanomu. Austrija vlada u Dubrovačkom primorju
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 12
nakon Francuza. Za austrijske vlasti (1901-1913.) u Slanomu je produbljena uvala, izgrađena
velika kamena obala, vodovod od Usječenika i izgrađena cesta od Slanoga do Zavale.
Započinje uzgoj krumpira, buhača, duhana, povećava se uzgoj loze i maslina, počinje trgovina
i izvoz buhača, kadulje i lovora u europske zemlje i u Ameriku. Nakon 2. svjetskog rata grade
se zadružni domovi i škole, 1955. Tvornica za preradu ribe Primorka u Slanomu, te dio
vodovoda od Vrela u Grgurićima do tvornice. Elektrifikacijom, zatim prolaskom Jadranske
turističke ceste kroz Dubrovačko primorje 1966. i pronalaskom pitke vode u Nerezima 1970.
otvorila su se velika vrata turizmu koji u priobalnim naseljima ima svoje početke davno prije.
Uslijedio je Domovinski rat. 1.listopada 1991. JNA uz potporu srpskih i crnogorskih
dobrovoljaca napali su Dubrovnik, Konavle i Primorje neograničenim izborom oružja i
bešćutnom taktikom gađanja civilnih ciljeva. Slano su okupirali 4. listopada 1991., spalili i
opljačkali. Primorski je puk prognan iz 15 naselja. Nakon oslobođenja ovog područja, 21.05.
1992. pripremom povratka i povratkom stanovnika iz progonstva, razorni potres 1996. i
katastrofalni požar 2000. još više su otežali obnovu. Život se ipak, uz velike teškoće, vratio u
Dubrovačko primorje i nastavlja se borba kako bi se u njemu trajno održao (URL 7).
2.5. Znamenitosti
2.5.1. Stećci
Tajnoviti spomenici naše kulturno povijesne baštine koji nastaju od kraja 13. do sredine 16.
st., kamena su obilježja na posljednjim počivalištima mrtvih (slika 3). Stećci su postavljani
oko crkava, srednjovjekovnih groblja, na pretpovijesnim gomilama, ali najčešće uz putove.
Neki su ukrašeni prizorima iz života, viticama, palmetama, motivima turnira, lova, kola,
ljudskim likovima. Tipološki se dijele na sljemenjak, sanduk i ploču. U Dubrovačkom
primorju sačuvano je 26 nekropola stećaka (URL 8).
Slika 3. Stećak (URL 9)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 13
2.5.2. Novakovo greblje – Čepikući
Lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama u općini Dubrovačko primorje je
kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima koje se datira u 13. – 15. st., a na kojemu je
vidljivo 6 stećaka u obliku sanduka, ploča i takozvanih sljemenjaka (slika 4). Pojedini stećci
su bogato ukrašeni motivima arkada, lovnih scena (konjanik, jelen), prikaza štita i mača, ptica
kao motiva euharistije, vitica s trolistom, zbog čega je ovo jedno od najsačuvanijih i najljepših
lokaliteta sa stećcima na dubrovačkom području. Osim Novakovog greblja na prostoru
Čepikuća nalazimo u njegovoj neposrednoj blizini još dva lokaliteta sa stećcima - oko Crkve
sv. Martina i Dobrštak (URL 10).
Slika 4. Novakovo greblje (URL 11)
2.5.3. Rotonda
Crkva „Rotonda“ je ruševina osmeroapsidalne kružne građevine s narteksom
(monumentalnim prilazom) koja se može smjestiti u vrijeme između 9. i 11. st. Rotonda je
jedinstvena građevina, vrlo rijetka u povijesti arhitekture vremena kojem pripada. Iznimno je
osebujna sa osam apsida u kružnoj osnovi (slika 5). Po konstrukciji zida i prostora, dakle po
jačini i debljini zidova zaključuje se da su oni nosili jednu višu građevinu, po svemu sudeći
zvonik. Za sada je, na južnom Jadranu, ova crkva usamljeni primjer predromaničkog korpusa
osmerolisnog tlocrta, nad kojim se nekad uzdizao zvonik. Postoji legenda u vezi ove crkve da
su u njenoj blizini zakopana zlatna zvona (URL 10).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 14
Slika 5. Crkva Rotonda (URL 12)
2.5.4. Knežev dvor u Slanomu
Knežev dvor smješten je u sjeveroistočnom dijelu naselja Slano uz glavnu prometnicu.
Sagrađen je 1447.g. Kuća kneza, visoka dvokatnica dužom osi orijentirana je u pravcu istok –
zapad. Na nju se s istočne i zapadne strane vežu manja jednokratna krila koja s južne strane
zatvara visoki ogradni zid tvoreći manje unutrašnje dvorište iz kojeg se pristupa u nadsvedene
prizemne prostorije gospodarske namjene. Glavni ulaz u kompleks je sa zapadne strane. Nad
glavnim ulazom je kameni kip sv. Vlaha. U 19.st. dvor je pregrađivan. Stradao je u
Domovinskom ratu i potresu 1996.g.
2.5.5. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan u Slanomu
Crkva sv. Jeronima (slika 6) nalazi se južno od naselja, na dominantnom mjestu s kojega se
kontrolira čitav zaljev, morski kanal i okolne uzvisine, a od naselja je dijeli put koji vodi od
obale do Kneževa dvora. Dubrovačka Republika odmah nakon stjecanja Dubrovačkog
primorja 1399. g. daje dozvolu bosanskim franjevcima da sagrade samostan zbog suzbijanja
bogumilstva. Samostan je dala sagraditi dubrovačka plemićka obitelj Lisac, a crkvu sv.
Jeronima, obitelj Gradić 1420.g., o čemu svjedoči kamena ploča s natpisom u heksametru koji
je uzidan na pročelju crkve. On govori o donatorima crkve, obitelji Gradić, otac Junije i sinovi
Matej i Marin. Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostatci prve mnogo manje crkve od
današnje. U sjeverozapadnom dijelu samostanskog vrta formiran je lapidarij u kojem se
čuvaju antički sarkofazi, nadgrobne ploče i ulomci kamene arhitektonske plastike pronađeni u
širem arealu samostana (URL 13).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 15
Slika 6. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan (URL 14)
2.5.6. Župna crkva sv. Vlaha u Slanomu
Župna crkva sv. Vlaha građena je u vrijeme ustanovljenja župe 1407.g. No današnja župna
crkva, posvećena istom titularu i podignuta na mjestu prvotne crkve, sagrađena je 1758.g.
(slika 7). Povezana je sa župnom kućom, a cijelo je zdanje obnovljeno 1934.g. Međutim, što
zub vremena, što ratna pustošenja i potresi uništili su i crkvu i kuću. Nastojanjem Zavoda za
obnovu sanirana je zidna konstrukcija crkve, te je potom crkva uređena 2008.g. Od vremena
kad su župu preuzeli redovnici, samostanska crkva uglavnom zamjenjuje župnu u svagdašnjoj
liturgiji (URL 15).
Slika 7. Crkva sv. Vlaha (URL 16)
2.5.7. Crkva sv. Orsule
Brežuljak Orsula nazvan prema crkvi, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu uvale između
naselja Slano i Koceljevići. Ovaj dominantan položaj s kojega se pruža pogled na cijelu uvalu
i njeno neposredno zaleđe, zasigurno je korišten kao važna strateška točka u svim povijesnim
razdobljima. Crkva sv. Orsule sagrađena je na manjem krševitom platou na vrhu brežuljka
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 16
(slika 8), a prema arhivskim podacima potječe iz 15./16. st. To je jednostavna jednobrodna
građevina pravokutnog tlocrta, izdvojene pravokutne apside koja je nekada imala preslicu
uzdignutu nad pročeljem. Crkva je gotovo do temelja porušena u 2. svjetskom ratu, kada je
cijeli plato devastiran iskopanim rovovima te bunkerima na sjevernoj i južnoj strani brežuljka.
Sadašnja crkva podignuta je 2013.g. nad ostacima stare crkve od koje je sačuvano izvorno
kameno popločenje. Površinski nalazi ulomaka antičkog crijepa (tegula) dokazuju upotrebu
lokaliteta i u antičko doba kao strateškog položaja, te je na ovakvom položaju mogla postojati
manja utvrda, ali i ranija crkva. Ovo povijesno slojevito nalazište doprinosi poznavanju
antičkog i srednjovjekovnog razdoblja šireg slanskog područja, a konačna valorizacija biti će
moguća tek nakon obavljanja arheoloških istraživanja (URL 13).
Slika 8. Crkva sv. Orsule (URL 17)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 17
3. Kartografija
„Riječ kartografija je složenica od dviju grčkih riječi: χαρτης – list papira, povelja, karta i
γραφω – pišem, crtam“ (Lapaine, 2007). Kartografiju nije jednostavno definirati, te postoje
razna objašnjena ovog pojma. Njemački kartograf Günter Hake dao je široku definiciju
kartografije: „Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem
i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim
prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o
značenju objekta pripada i položajna određenost u datom sustavu“. Međunarodno
kartogarfsko društvo (ICA) 2003. godine definiralo je kartografiju kao disciplinu koja se bavi
umjetnošću, znanošću i tehnologijom izrade i korištenja karata.
„Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane značajke ili svojstva,
što je rezultat autorovog kreativnog izbora, a namijenjena je za upotrebu kada su prostorni
odnosi od primarne važnosti“ (ICA, 2003). Prema Međunarodnom kartografskom društvu
(ICA) suvremena definicija karte glasi: „Karta je kodirana predodžba geografske stvarnosti
koja prikazuje izabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a
upotrebljava se kad su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti“
3.1. Digitalna kartografija
Pod digitalnom kartografijom podrazumijevamo primjenu kompjutorske tehnologije u
kartografiji (Frančula, 2004).
Kompjuterska tehnologija se u kartografiji počela primjenjivati sredinom 20. stoljeća. Iako
prvotni cilj da se izrada karata u potpunosti digitalizira nije ni danas ostvariv, kompjuterska
tehnologija uvelike je olakšala današnjim kartografima. Prednosti digitalne kartografije su
„ubrzanje izrade karata, ubrzanje osuvremenjivanja, smanjenje cijene izrade karata,
poboljšanje uvjeta rada, poboljšanje kvalitete karata, rješavanje zadataka koje do sada uopće
nije bilo moguće riješiti ili je njihovo rješavanje bilo skopčano s velikim teškoćama“, te to što
se danas svi „podatci traže u digitalnom obliku“ (Frančula, 2004).
Uvođenje računala u kartografiju ima i neke "negativne učinke'' (Clarke, 1990). Upotreba
računala kod izrade karata zahtjeva da je stručnjak koji izrađiva kartu u potpunosti upoznat sa
svime što pri tome upotrebljava na računalu. Kartograf danas mora biti stručnjak za računalno
programiranje, baze podataka, digitalnu obradu slika, daljinska istraživanja, zemljišne i
geografske informacijske sustave (Frančula, 2004). Upravo to dovodi do drugog problema, a
to je da bilo tko tko nije stručnjak u izradi karata može izraditi kartu, ali onda ta karta može
biti opterećena mnogim pogreškama kojih nestručnjak nije ni svjestan.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 18
3.2. Web kartografija
Kartografija se u posljednje vrijeme počela razvijati i na webu, te je web kartografija jedan od
novijih trendova koji polako preuzima vodeću ulogu. Sve češće na webu možemo pronaći
neku vrstu prezentacije prostornih podataka. Najčešće su to skenirane rasterske karte koje
imaju mogućnost pregledavanja, no u rastućem broju se pojavljuju i interaktivne karte koje
daju mnogo više mogućnosti u odnosu na klasičnu kartu na papiru. Tome je pogodovao razvoj
računalne tehnologije.
Web kartografija se odnosi na svaku vizualnu prezentaciju prostora koja je dostupna na webu
ili namijenjena za web. Najveća podskupina karata koje nisu uključene u ovu definiciju mogu
se naći u digitalnim arhivama analognih karata, jer te karte nisu izvorno namijenjene webu.
Pojam web kartografije pokriva karte koje su prilagođene korisniku, kao i one koje nisu
prilagođene korisniku, ali su fiksne karte položaja, uglavnom s točkama interesa (i njihove
kombinacije), do kartografskih usluga koje nude velike svjetske korporacije i državne
agencije na svojim geoportalima. Iako koncept web kartografije vrlo često slijede animirane i
interaktivne karte, to je samo podskupina svih karata dostupnih u ovom mediju (Wallace,
2011).
Internet je međunarodna računalna mreža koja uz veliki broj računala čini i opći skup
podataka, informacijskih procesa i ljudi koji te podatke daju ili ih upotrebljavaju. Sačinjen je
od mnogo nacionalnih mreža, pruža neizmjeran opći potencijal obavijesti, znanja, načina
komunikacije i suradnju ljudi iz svih krajeva svijeta. Broj računala povezanih na internet
rastao je iz dana u dan. U početku je internet povezivao vrlo malo računala za vojne i
istraživačke namjene, zatim je sve više i više sveučilišta postalo članicama interneta, zatim je
vlada SAD-a povezala većinu svojih institucija, da bi u kasnim osamdesetim bio omogućen
pristup internetu i raznim komercijalnim organizacijama (Meter i dr., 1995).
Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Omogućava svakome tko ima pristup
internetu da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na
jednostavan način pristupi podacima koje netko drugi nudi (Frančula, Tutić, 2002). Prilikom
uspoređivanja klasične karte (obično na papiru) s web-kartom (obično prikazano na zaslonu
računala) prvo mislimo na činjenicu da koriste različite medije za prezentaciju ili vizualizaciju
karata. Velike razlike medija kao nositelji prostornih podataka, kao i razlike u svrhu ove dvije
tehnologije potiču raspravu o posebnim značajkama web tehnologija s obzirom na korištenje
kartografije. Još jedna očigledna karakteristika je skala koja je fiksna i nepromjenjiva u
papirnatim kartama, dok se tzv. zumiranje ili kontinuirana promjena veličine redovito
prikazuje na web mapama kao osnovni vizualizacijski alat koji omogućuje promjenu skale
karata na ekranu čime se prividno približava dolazak ili odlazak s karte (Župan i Frangeš,
2015).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 19
3.2.1. Podjela web karata
Prvu klasifikaciju web karata napravio je Kraak 2001. godine, podjelivši web karte na statične
i dinamične razlikujući pritom interaktivne i pregledne web karte. Ta podjela ostala je važiti
do danas (slika 9).
Statične web karte su karte koje imaju samo mogućnost pregledavanja bez animacije i
interaktivnosti (slika 10). Ova vrsta karata se najčešće susreće na internetu. Nastale su
skeniranjem analognih karata koje sadrže veliku količinu informacija i imaju veliku
razlučivost, te upravo to može predstavljati problem kada se ovako skenirane karte postave na
internet. Ukoliko se prikazuju sa pogrešnom razlučivosti, ove karte prikazane na zaslonu
mogu postati nečitke. Rasterske datoteke se pojavljuju u png, jpeg ili gif formatima, a
vektorke datoteke u svg, pdf ili swf formatima. Korisnik može uvećati ili smanjiti kartu, no
sadržaj karte je statičan. Pritom nije moguće pregledavati područja izvan rubova karte.
Slika 10. Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja (URL 18)
Web karte
Statične karte Dinamične karte
mogućnost samo
gledanja
interaktivno sučelje
i/ili sadržaj
mogućnost samo
gledanja
interaktivno sučelje
i/ili sadržaj
Slika 9. Podjela web karata
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 20
Interaktivna statična karta je karta koja ima mogućnost pokretanja svojevrsnih radnji
pritiskom na kartu (ili neki njezin dio) ili pak prelaskom kursora miša preko karte. Za razliku
od prethodnih, ova vrsta karata omogućuje pomicanje po karti, promjenu mjerila karte
(uvećavanje ili smanjivanje), moguća je veza na neku drugu web stranicu na kojoj se nalaze
dodatne informacije te je moguće uključivanje, odnosno isključivanje odabranih slojeva karte.
Primjer ovakve karte vidljiv je na slici 11. Na ovoj karti slojevi su prikazani različitim bojama
radi lakšeg snalaženja na karti, a moguće je i njihovo uključivanje ili isključivanje. Moguće je
pretraživati kartu, odabrati željenu podlogu, te dobiti informacije o objektima od interesa
pritiskom na pojedini objekt.
Slika 11. Primjer statične interaktivne karte (URL 19)
Dinamički izrađene web karte izrađuju se na zahtjev svaki put kada korisnik ponovno učita
web stranicu, često iz dinamičkih izvora podataka, kao što su baze podataka. Web poslužitelj
generira kartu koristeći poslužitelj za web-kartu ili samopisani program. Za razliku od
statičnih web karata, dinamički izrađene web karte generiraju se 'u letu' kada korisnik učitava
pridruženu web stranicu. Odabir hoće li objaviti statičnu kartu ili dinamičku kartu trebao bi
ovisiti o tome koliko često se podaci karte mijenjaju (Župan i Frangeš, 2015).
Dinamične karte samo sa mogućnošću gledanja sadrže neki oblik animacije koji korisnik
može promatrati, a pritom se ne može pomicati po karti niti mijenjati njezino mjerilo.
Najčešći primjer dinamične karte samo sa mogućnošću gledanja je metorološka karta na kojoj
je prikazana naoblaka. Primjer je vidljiv na slici 12. Kao podloga su korišteni satelitski
snimci, dok je naoblaka prikazana kao animacija koja se giba u vremenu.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 21
Slika 12. Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja (URL 20)
Dinamične interaktivne karte su karte koje se najrjeđe pojavljuju na internetu. One, kao i
prethodne, sadrže neki oblik animacije, no uz to pružaju i mnoge druge mogućnosti. Korisnik
može mijenjati njihov sadržaj, moguć je trodimenzionalni prikaz i kretanje kroz prostor,
dinamički smještaj imena objekata na optimalna mjesta, generiranje pravokutne mreže ili
mreže meridijana i paralela na karti koju stvaramo, umetanje detaljne karte u kartu sitnijeg
mjerila, te stvaranje datoteke za kvalitetan tisak, na osnovi dinamički kreirane karte, direktno
iz web preglednika (Vučetić i Tutić, 2014). Za njihovu izradu koriste se tehnologije Java,
JavaScript ili „virtual environments“ u VRML-u ili QuickTimeVR-u. Primjer ovakve karte
prikazan je na slici 13.
Slika 13. Primjer dinamične interaktivne karte (URL 21)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 22
4. Pregled postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije
Prije početka izrade interaktivne karte što je krajnji cilj ovog diplomskog rada, obavljen je
pregled postojećih interaktivnih karata Dubrovačko-neretvanske županije na internetu.
Internetskim pretraživanjem došlo se do zaključka da ne postoji cjelovita interaktivna karta
Županije koja je bogata sadržajem.
Na internetu je moguće pronaći više interaktivnih prikaza županije, a svi kao podlogu
uglavnom koriste karte preuzete sa Google Maps-a. Na službenoj stranici Dubrovačko-
neretvanske županije nalazi se više ArcGIS aplikacija koje su dostupne na stranicama
ArcGIS-a (URL 22). Ove aplikacije napravljene su za potrebe upravnih tijela Dubrovačko
neretvanske županije od strane GISDATE d.o.o. iz Zagreba. Aplikacijama su obuhvaćene:
poslovne zone, turističke zone, osnovne i srednje škole, sakralni i turistički objekti,
geodemografska karta Dubrovnika, geodemografska karta otoka Korčule i Lastova, gradovi i
općine u županiji, dostupnost interneta na području županije, općine i katastarske općine,
katastar zelenila, te socijalne i zdravstvene ustanove i ljekarne (slika 14). Prednost ovih
aplikacija je njihova dobra razina interaktivnosti budući da se radi o aplikacijama izrađenim u
programu ArcGIS koji podržava sve razine interaktivnosti. Nedostatci su mala razina
informacija dobivenih putem aplikacija, nedovoljna pokrivenost sadržajem te nepotpunost.
Također, svaka pojedina aplikacija je zasebna, te kako bi se dobile informacije iz različitih
aplikacija treba posjetiti svaku posebno. Stoga je nepovezanost aplikacija još jedan
nedostatak.
Slika 14. GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije(URL 23)
Pronađene su neke interaktivne karte pojedinih gradova ili općina. To su karta općine Lastovo
na stranici Turističke zajednice općine Lastovo (slika 15), karta otoka Mljeta na stranici
Turističke zajednice općine Mljet, karta Donje Neretve na stranici portala LIKEmetkovic.hr,
karta Pelješca na stranici Turističke zajednice općine Ston. Sve navedene intearktivne karte
imaju za podlogu jednostavne karte preuzete sa Google Maps-a, osim karte Pelješca koja za
podlogu koristi kartu Open StreetMap-a.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 23
Slika 15. Interaktivna karta općine Lastovo (URL 24)
Na službenoj stranici Turističke zajednice grada Dubrovnika postoji interaktivna karta kod
koje je sadržaj podijeljen na kategorije: gradski vodič, korisne informacije, gastro & lifestyle i
smještaj. Karta je bogata sadržajem, ali bi sam sadržaj (lokacije) mogao imati više
informacija. Podloga je Google karta.
Pronađena je i interaktivna karta zaštićenih područja Dubrovačko neretvanske županije (URL
25). Karta je izrađena u sklopu ''bioportala'' (web portala Informacijskog sustava zaštite
prirode) od strane Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Ova karta se sastoji od mnogo slojeva
koji se mogu paliti i gasiti, no kada se određeni sloj prikaže na karti o točkama/poligonima
unutar sloja nije moguće dobiti dodatne informacije.
Na internetskoj stranici Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje pronađena je
interaktivna karta sa turističkim smještajem u Općini preko koje je moguće rezervirati
smještaj u nekoj od ponuđenih turističkih jedinica (slika 16). Vidljivo je da je prikaz
turističkog smještaja siromašan, iako je jedini sloj koji je prikazan na karti. Za podlogu je
korištena Google karta.
Slika 16. Karta smještaja TZ Općine Dubrovačko primorje (URL 8)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 24
Budući da će u okviru ovog diplomskog rada biti izrađena interaktivna karta za područje
Općine Dubrovačko primorje, odlučeno je da se turistički privatni smještaj neće uvrstiti na
kartu, budući da takav prikaz već postoji, a na interaktivnoj karti bi vjerojatno uzrokovao
''zagušenje'' prikaza samog središta općine – mjesta Slano, jer se većina turističkog privatnog
smještaja nalazi upravo u mjestu, a rijetko izvan.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 25
5. Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje
U okviru praktičnog dijela ovog diplomskog rada izrađena je interaktivna karta općine
Dubrovačko primorje. Sama karta je rađena u više etapa. Trebalo je odlučiti što se sve želi
prikazati na karti, na koji način se to želi prikazati i zašto, prikupiti željene podatke,
oblikovati kartografiku,...
5.1. Korišteni programi
Pri izradi interaktivne karte trebalo je odabrati program u kojem će se izrađivati karta. Uvjeti
koje je pritom program trebao zadovoljiti bili su da je pomoću njega moguće izraditi kartu sa
svim značajkama interaktivnosti, da je program besplatan i jednostavan za uporabu, te da je
moguće pomoću njega postaviti kartu na internet tako da bude dostupna svim zainteresiranim
korisnicima.
Prilikom istraživanja pronađeno je mnogo zanimljivih programa, no izbor je pao na program
ArcGIS Online, odnosno Esri-jev proizvod Story Maps. Istražene su mogućnosti programa te
je odlučeno da će se unos i priprema podataka obaviti u programu QGIS, budući da se htjelo
slojeve koji će biti prikazani na karti prikazati kategorizirano. ArcGIS Online nema
mogućnost kategorizacije slojeva, već se svi slojevi i objekti u slojevima prikazuju
'ravnopravno'. Istraživanjem se došlo do zaključka da ukoliko se unaprijed uređen sloj u
nekom drugom programu uveze u ArcGIS Online, taj sloj se prikazuje onako kako je već
uređen. Stoga se program QGIS pokazao idealnim, budući da se zbog upoznatosti sa
programom, pošto se na Geodetskom fakultetu ovaj program dosta primjenjuje u nastavi,
unaprijed znalo sve njegove mogućnosti. Budući da je QGIS ranije korišten, bio je dostupan
na računalu i nije se trebalo pristupiti dodatnim instalacijama. Također, ovaj program može
ispuniti sve željene predradnje kako bi se karta konačno izradila u programu ArcGIS Online.
5.1.1. QGIS 2.18.0 Las Palmas
QGIS (ranije poznat i kao "Quantum GIS") je računalna GIS aplikacija otvorenog koda koja
omogućuje vizualizaciju, upravljanje, uređivanje i analiziranje geopodataka. Slično ostalim
GIS aplikacijama, QGIS korisnicima omogućuje stvaranje karata s većim brojem slojeva koji
koriste različite projekcije karata. Karte mogu biti sastavljene u različitim formatima i za
različite namjene. QGIS omogućuje stvaranje karata koje se sastoje
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 26
od rasterskih ili vektorskih slojeva. Vektorski podaci mogu biti pohranjeni kao točke, linije
ili poligoni, a podržane su različite vrste rasterskih slika. Program podržava
i georeferenciranje. QGIS pruža integraciju s drugim GIS paketima otvorenog koda,
uključujući PostGIS, GRASS GIS i MapServer koji korisniku omogućuju dodatnu
funkcionalnost. Dodatne mogućnosti pružaju i priključci pisani u Pythonu ili C++.
Kao slobodni program pod GNU GPL licencijom, QGIS se može slobodno modificirati za
izvođenje raznih specijaliziranih zadataka, a proširenje njegove osnovne funkcionalnosti
moguće je i kroz korištenje brojnih priključaka. QGIS omogućava upotrebu različitih vrsta
datoteka (dxf, shapefile, itd.) kao i personalizirane geobaze podataka. QGIS
podržava MapInfo, PostGIS i druge različite formate kao i mrežne servise koji omogućuju
korištenje vanjskih izvora podataka (Web Map Service, Web Feature Service itd.) (URL 26).
Danas QGIS (slika 17) održavaju aktivne grupe volontera koje redovito izdaju novije verzije
softvera (eng. updates) i zakrpe (eng. bug fixes). Trenutačno je Quantum GIS preveden na 31
jezik uključujući i hrvatski, te se aplikacija koristi na međunarodnoj razini u akademskim i
profesionalnim krugovima (URL 27). QGIS je licenciran pod GNU-ovom Općom javnom
licencom. GNU Opća javna licenca jamči slobodu dijeljenja i mijenjanja slobodnih programa,
na taj način je program slobodan za sve svoje korisnike. GNU Opća javna licenca je jedna od
najpopularnijih i najpoznatijih licenca koje se koriste za licenciranje slobodnog softvera (URL
28).
Slika 17. Logo programa QGIS (URL 29)
QGIS omogućuje pregledavanje, uređivanje i stvaranje raznih vektorskih i rasterskih formata,
uključujući ESRI Shape datoteke, prostorne podatke u PostgreSQL/PostGIS bazama
podataka, GRASS-ove vektorske i rasterske podatke ili GeoTIFF. Koristeći Python ili C++
moguće je stvoriti prilagođene dodatke (eng. customised plugins) i samostalne GIS aplikacije.
QGIS dodaci proširuju postojeću funkcionalnost, npr. uvoz podataka u obliku razgraničenog
teksta, preuzimanje staza, putova i točaka iz GPS uređaja ili prikazivanje slojeva korištenjem
OGC WMS i WFS standarda (URL 30). QGIS je moguće preuzeti s matične web stranice
(URL 31) na dva načina, kao samostalnu aplikaciju ili kao dio OSGeo4W programskog
paketa. OSGeo4W je programski paket namijenjen Windows operativnim sustavima koji
održava i razvija OSGeo (eng. Open Source Geospatial Foundation). Open Source Geospatial
Foundation (OSGeo) neprofitna je nevladina organizacija koja je osnovana u svrhu pružanja
podrške za otvoren pristup softverima i podacima cijeloj geoprostornoj zajednici. Njezina je
misija podržavati i promovirati razvijanje otvorene (dostupne) geoprostorne tehnologije i
podataka. Zaklada je osnovana u veljači 2006. godine. Želi sponzorirati događaje, pružati
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 27
financijsku, organizacijsku i pravnu podršku za otvoren pristup softverima i podacima široj
geoprostornoj zajednici. Članovi mogu biti sigurni da će njihovi doprinosi biti održavani i
korišteni za opće dobro. Zakladom se pruža pravni i administrativni okvir za bolju podršku
stalnom razvoju i promociji geoprostornih podataka i tehnologije otvorenog koda. OSGeo želi
širiti razvoj softvera, promicati otvoreniji pristup Vladinim geoprostornim podacima i
potpuno besplatnim geopodacima. Na tim je načelima kreiran i održavan projekt
OpenStreetMap. Obrazovanje i osposobljavanje također su procesi koje zaklada potiče i
organizira. Razni odbori unutar zaklade rade na provedbi ove strategije (Rumora, 2014).
5.1.2. ArcGIS Online
ArcGIS (slika 18) je geografski informacijski programski paket za rad s kartama i
geografskim informacijama. Koristi se za izradu i korištenje karata, sastavljanje geografskih
podataka, analiziranje geoinformacija, dijeljenje i otkrivanje geografskih podataka, korištenje
karata i geografskih informacija u nizu aplikacija te upravljanje geografskim podacima u bazi
podataka. Sustav pruža infrastrukturu za izradu karata i geografskih informacija dostupnih
diljem organizacije, zajednice i otvoreno na webu (URL 32).
ArcGIS sadrži sljedeći Windows desktop softver:
• ArcReader, koji omogućuje pregledavanje i upitivanje karata stvorenih drugim
ArcGIS proizvodima;
• ArcGIS za Desktop, licenciran pod tri razine funkcionalnosti: ArcGIS za Desktop
Basic (prethodno poznat kao ArcView), koji omogućuje pregledavanje prostornih
podataka, izradu slojevitih karata i izvođenje osnovne prostorne analize; ArcGIS za
Desktop Standard (ranije poznat kao ArcEditor), koji osim funkcionalnosti ArcViewa
uključuje naprednije alate za manipulaciju shapefile-ovima i geoprostornim bazama
podataka; ArcGIS za Desktop Advanced (prethodno poznat kao ArcInfo), koji
uključuje mogućnosti manipulacije, uređivanja i analize podataka. Tu su i ArcGIS
proizvodi temeljeni na poslužitelju, kao i ArcGIS proizvodi za PDA uređaje.
Proširenja se mogu kupiti zasebno radi povećanja funkcionalnosti ArcGIS-a (URL
32).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 28
Slika 18. Logo programa ArcGIS (URL 33)
ArcGIS Online je online, suradnički web GIS koji omogućuje upotrebu, izradu i dijeljenje
karata, prizora, aplikacija, slojeva, analitike i podataka. Moguć je pristup suvremenom atlasu
svijeta, aplikacijama i Esrijevom sigurnom oblaku gdje se mogu dodati stavke i objavljivati
web slojeve. Budući da je ArcGIS Online sastavni dio ArcGIS sustava, može se koristiti za
proširenje mogućnosti ArcGIS Desktop-a, ArcGIS Enterprise-a, ArcGIS Web API-ja i
ArcGIS Runtime SDK-ova. ArcGIS Online je mjesto za istraživanje podataka, izradu karata i
dijeljenje priča. Pomoću usluge ArcGIS Online može se upotrebljavati i stvarati karte i
prizore, pristupiti kartama spremnim za upotrebu, slojevima i analitikama iz suvremenog
atlasa svijeta, objavljivati podatke kao web slojeve, surađivati i dijeliti, pristupiti kartama s
bilo kojeg uređaja, napraviti karte koristeći svoje poslovne podatke, prilagoditi web stranicu
ArcGIS Online-a i pregledati izvješća o statusu (URL 34). Budući da je softver-as-a-service
(SaaS), ArcGIS Online se može koristiti bilo kada, bilo gdje. Kartama istodobno mogu
komunicirati stotine ili čak milijuni ljudi. Esri brine o ažuriranjima softvera i održavanju kako
biste se mogli usredotočiti na svoj rad (URL 35).
Prednost ArcGIS Online-a je što je to online program, tako da se izrađena karta već nalazi na
internetu, te je moguće kartu zadržati privatno, a moguće je podijeliti sa svojom
organizacijom ili pak javno. Nedostatak je, kao što je već spomenuto, nemogućnost
kategorizacije slojeva na karti te nemogućnost uključivanja/isključivanja slojeva za dobivanje
željenog prikaza.
Svi studenti Geodetskog fakulteta u Zagrebu imaju mogućnost raditi u ArcGIS Online-u
budući da je fakultet svima omogućio licencu za rad unutar organizacije fakulteta. Moguće je
pretraživati i pregledavati slojeve, karte ili aplikacije koje su ostali studenti podijelili sa
organizacijom, te ih koristiti pri izradi vlastitog kartografskog prikaza (slika 19).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 29
Slika 19. Radni prostor ArcGIS Online-a (URL 36)
5.1.3. Esri Story Maps
Esri-jeve Story Maps su jednostavan, ali moćan način informiranja, angažiranja i poticanja
ljudi s pričom koju žele ispričati da uključe karte, mjesta, lokacije ili zemljopis. One
olakšavaju iskorištavanje karte kako bi se ispričala priča. To je web aplikacija koja
omogućuju autorima da kombiniraju prekrasne karte s narativnim tekstom, upečatljivim
slikama i multimedijom, uključujući videozapise. Aplikacije su dizajnirane da budu atraktivne
i korisne od bilo koga, što ih čini odličnim za obrazovanje i širenje, bilo javnosti ili određenoj
publici. Story Maps se mogu izrađivati za širok izbor tema. Sve što se može pokazati na karti
može biti predmet Story Mapsa (URL 37).
Story Maps upotrebljavaju karte, tekst i multimediju kako bi se prikazale interaktivne
pripovijesti koje angažiraju korisnike i pružaju trenutačno dostupan geografski kontekst bilo
kojem projektu. Može se upotrijebiti jedan od jedanaest predložaka programa Esri da bi se
odmah počelo uključivati karte, tekst, slike i videozapise, a može se upotrijebiti ArcGIS za
razvojne programere kako bi se izradio predložak ispočetka. Nije potrebno nikakvo GIS
iskustvo ili iskustvo kodiranja za izradu Story Maps-a, no ukoliko određeno iskustvo postoji,
mogu se izraditi prilagođene karte i/ili preuzeti izvorni kod Story Maps-a kako bi se
iskustvene vještine moglo koristiti. Story Maps je također odličan za dijeljenje projekata jer
dolazi s ugrađenim opcijama dijeljenja putem Twittera, Facebooka i ugrađivanje kodova/veza
koje se mogu dijeliti (URL 38).
Story Maps ugrađen je u ArcGIS programski paket. Rad u ArcGIS Online-u i izrada Story
Maps-a omogućena je svakom s bilo kojom vrstom ArcGIS računa i bez ikakvih dodatnih
troškova. Isto tako moguća je prijava za ne-komercijalni ArcGIS javni račun ili prijava sa
Facebook ili Google vjerodajnicama. Također možete kupiti ArcGIS pretplatu za pristup
vrhunskim skupovima podataka, objavljivati vlastite skupove podataka, obavljati geološku
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 30
analizu, postaviti upotrebu u cijelom poduzeću i još mnogo toga (URL 37).
Za izradu interaktivne karte u sklopu ovog diplomskog rada korišten je predložak Story Maps
Journal. Ovaj predložak je se najviše koristi kada se želi kombinirati karta sa tekstualnim
opisom koji pobliže opisuje kartu, te sa multimedijskim i drugim sadržajem. Prikaz je
podijeljen na kartu i narativnu traku koja može sadržavati neku sliku, video ili vezu na drugu
stranicu (slika 20). Sve može biti bazirano na samo jednoj karti ili više njih, a do različitih
prikaza se dolazi pomicanjem prema dnu stranice.
Slika 20. Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake (URL 39)
5.2. Prikupljanje i obrada podataka
Pošto je cilj izraditi interaktivnu kartu Općine koja će prvenstveno biti namijenjena turistima,
pri odabiru objekata prikaza trebalo se uzeti u obzir što je to što bi zanimalo turiste na karti,
odnosno što bi privuklo turiste da koriste baš ovu kartu. Da prikaz ne bi bilo neprivlačan i
monoton, odlučilo se objekte prikaza razvrstati po slojevima te napraviti kategorizaciju istih te
svakoj skupini objekata pridružiti određeni kartografski znak za njihovo bolje raspoznavanje.
Objekti prikaza podijeljeni su na sljedeće kategorije/slojeve:
1. Javne ustanove
2. Turistički objekti
3. Gospodarski objekti
4. Sport i rekreacija
5. Znamenitosti
6. Pješačko/biciklističke i biciklističke staze
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 31
Osim prikaza same interaktivne karte koja je cilj ovog diplomskog rada, željelo se svim
korisnicima ''ispričati priču'' o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te o samoj općini
Dubrovačko primorje. Pošto je za krajnji izgled aplikacije odabran Story Maps Journal,
odlučeno je da će se krenuti sa pričom o Županiji gdje će se prikazati njezine granice i
administrativna podjela, kako bi se zatim fokusiralo na općinu Dubrovačko primorje, gdje će
se prikazati područje općine sa rasporedom naselja unutar općine te konačno interaktivna
karta Općine. Kako bi to bilo moguće trebalo je prikupiti podatke o granici županije i
granicama općina. U tu svrhu iskorišteni su podaci preuzeti sa web stranica Državnog zavoda
za statistiku u srpnju 2014. godine. Ti podaci nisu najnoviji, no ipak su korišteni budući da isti
nisu više dostupni na stranicama Državnog zavoda za statistiku (URL 40).
Nakon ustanovljenja koji slojevi će biti prikazani na karti, krenulo se u prikupljanje podataka.
Svi podaci su pronađeni putem interneta (najviše podataka je prikupljeno sa službene stranice
Općine Dubrovačko primorje (URL 7) i sa službene stranice Turističke zajednice Općine
Dubrovačko primorje (URL 8)), a osobno poznavanje geografskog prostora uvelike je
pomoglo pri zadavanju lokacije i/ili opisa nekih objekata. U kartu su uvršteni svi ili gotovo
svi objekti koji se mogu pronaći na području općine Dubrovačko primorje, a spadaju u jednu
od odabranih kategorija. Tako su se unutar sloja javnih ustanova pronašli dječji vrtić, škola,
poštanski ured, ambulanta, ljekarna i javna vatrogasna postrojba. Unutar sloja turističkih
objekata su hotel, kamp, restoran, fast food, pekara, caffe bar, seosko domaćinstvo,
suvenirnica, trgovina te turističke informacije. U sloju gospodarskih objekata nalaze se
kamenoklesarstvo, kamenolom, uljara, školjkarstvo, ribogojilište te Kuća meda i tradicijskih
proizvoda kao jedinstveni objekt u kojem se mogu kušati i kupiti određeni proizvodi. Kao
poseban sloj, ali u sklopu gospodarskih objekata, našao se i sloj gospodarske zone Banići u
obliku poligona. U sloj sport i rekreacija uvršteni su marina, izleti brodom, rent a boat, jet ski,
pedaline, plaža, odbojka na pijesku, tenis igralište, nogomet/košarka i boćanje. Ovaj sloj bi
mogao biti od velike pomoći turistima u potrazi za avanturom. Turiste koji se žele kulturno
obogatiti u posjeti ovom kraju zanimat će sloj znamenitosti gdje su uvrštene crkve, spomenici
kulture, herpetološki rezervat i vidikovac. Posljednja dva sloja su linijski slojevi koji
predstavljaju staze, što biciklističke, što pješačko-biciklističke. Svaka od ovih staza ima svoje
ime koje je opisuje u svakom smislu. Tako imamo stazu ''Elafiti view'', stazu ''Lungomare'',
stazu ''Majkovska kornjača'', ''Puteve maslinovog ulja'', ''Stazu starog ribara'' te biciklističku
stazu ''Stećci Dubrovačkog primorja''.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 32
5.3. Unos i obrada podataka u QGIS-u
Nakon pokretanja QGIS-a, definiran je referentni koordinatni sustav novog projekta. Odabran
je službeni sustav Republike Hrvatske HTRS96/TM. Prvo je učitan sloj Croatia_county
Državnog zavoda za statistiku koji sadrži podatke o podjeli Republike Hrvatske po
županijama. Pošto se potrebni podaci samo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ostale
županije su obrisane. Učitani sloj (slika 21) već je imao podatke u atributnoj tablici, te ih je
trebalo samo prevesti na hrvatski jezik. Atributi su sjedište, naziv, redni broj, površina i
opseg. Ime sloja preimenovano je u Dubrovačko-neretvanska županija.
Slika 21. Sloj Dubrovačko-neretvanske županije
Drugi sloj preuzet od Državnog zavoda za statistiku je Croatia_municipality, sloj koji sadrži
podatke o općinama u Republici Hrvatskoj. Nakon dodavanja sloja obrisane su sve općine
koje nisu u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije (slika 22). Također se trebala urediti
atributna tablica, no pošto u ovom slučaju sloj sadrži puno objekata (općina), tablica je
izvedena kao excel tablica, te je uređena u programu Microsoft Excel, nakon čega je ponovno
učitana u QGIS. Općine su prikazane različitim bojama radi razlikovanja, no pošto će se sloj
kasnije još uređivati kada se učita u ArcGIS Online, po pitanju stiliziranja nije ništa više
rađeno. Ime sloja preimenovano je u Općine Dubrovačko-neretvanske županije.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 33
Slika 22. Sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije
Nakon podjele Županije po općinama i gradovima, trebalo se fokusirai na općinu Dubrovačko
primorje. Iskorišten je postojeći sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije, koji je
dupliciran te su izbrisane sve općine osim općine Dubrovačko primorje kako bi se dobile
njezine granice koje će se prikazati u aplikaciji. Pošto se fokusiralo samo na općinu, odlučeno
je da će se u prikazu granica općine, prikazati i raspored naselja u općini. Tada je učitan
Digitalni ortofoto Državne geodetske uprave (URL 41) kao WMS sloj pomoću kojeg se
locirana naselja unutar općine. Svakom naselju je dodjeljeno njegovo ime koje će biti
prikazano na karti (slika 23). Sloj naselja spremljen je kao posebni sloj.
Slika 23. Sloj općine Dubrovačko primorje sa prikazanim naseljima
Stvoreni slojevi služit će za ''pričanje'' zaokružene priče o općini Dubrovačko primorje gdje će
korisnici moći pročitati i vidjeti nešto o samoj županiji, a onda i o općini.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 34
Nakon stvaranja ovih slojeva, moglo se krenuti na izradu interaktivne karte općine. Stvoreni
su prije spomenuti slojevi (Javne ustanove, Turistički objekti, Gospodarski objekti, Sport i
rekreacija, Znamenitosti, Pješačko/biciklističke i biciklističke staze), te se krenulo na unos
podataka. U ovu svrhu koristio je prije učitan sloj DOF-a. Za svaki novi objekt trebalo je
odabrati lokaciju na osnovu DOF-a te mu dodijeliti atributne podatke. Atributni podaci
razlikuju se između slojeva, no za gotovo svaki objekt prikupljena je njegova adresa, radno
vrijeme, kontakt, email i web stranica ako postoji. Treba se napomenuti da je najviše vremena
utrošeno upravo na ovaj dio praktičnog rada, budući da se informacije o objektima ne nalaze
na jednom mjestu i trebalo je mnogo istraživanja kako bi se prikupile sve željene informacije.
Za lociranje objekata mnogo je pomoglo osobno znanje, no korištena je pomoć i Google
karata/Google Street View-a (URL 42). Također mnogo su pomogle i brošure u izdanju
Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje koje su dostupne na njihovoj službenoj
web stranici (URL 8).
Kada su uneseni svi podaci, uređen je stil slojeva (slika 24). Svim slojevima je za stil izabrano
'kategoriziran' po njihovoj vrsti. Tako su kategorije dobile podkategorije kako bi krajnji izgled
interaktivne karte bio što ljepši i privlačniji. Upravo zbog ovog koraka za izradu interaktivne
karte izabran je QGIS. Naime, kada bi se objekti unosili direktno u programu ArcGIS Online,
ne bi bila moguća kategorizacija slojeva već bi se svi objekti unutar podkategorija prikazivali
s jednokom važnošću, odnosno podkategorije ne bi postojale. Sve podkategorije koje na ovaj
način postoje u QGIS-u, u ArcGIS Online-u bi bile kategorije, te bi tako imali puno kategorija
koje bi bilo teško razlikovati. Na ovaj način, da se slojevi urede u programu QGIS, moguće je
da se prilikom uvoza slojeva u program ArcGIS Online sačuva podjela na kategorije i
podkategorije.
Slika 24. Uređivanje stila sloja
Objekti su uređeni, te je uređena atributna tablica svakog sloja koja će se također uvesti u
program ArcGIS Online. Krajnji rezultat rada u QGIS vidljiv je na slici 25.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 35
Slika 25. Krajnji rezultat rada u QGIS-u
5.4. Unos i obrada podataka u ArcGIS Online-u
Rad u programu ArcGIS Online omogućen je svim studentima Geodetskog fakulteta u
Zagrebu. Prijava u sustav moguća je primjenom korisničkog imena i lozinke dobivene od
strane fakulteta.
Za stvaranje Story Maps Journal-a bilo je potrebno izraditi karte u programu ArcGIS Online
kako bi se iste zatim mogle umetnuti u Story Maps. Svakom prikazu unutar Story Maps-a
odgovara jedna karta, tako da ih je bilo potrebno izraditi više. Kao što je već bilo rečeno,
krenut će se sa 'pričom' o Županiji gdje će se prikazati njezine granice i administrativna
podjela, kako bi se zatim fokusiralo na općinu Dubrovačko primorje, gdje će se prikazati
područje općine sa rasporednom naselja unutar općine te konačno interaktivna karta općine.
Stoga je trebalo kreirati 4 karte: granice Dubrovačko-neretvanske županije, administrativna
podjela Dubrovačko-neretvanske županije, granice općine Dubrovačko primorje te konačno
interaktivnu kartu općine Dubrovačko primorje.
Program ArcGIS Online vrlo je jednostavan i zapravo ne nudi previše mogućnosti. Moguće je
odabrati jednu od ponuđenih podloga ili učitati svoju podlogu, uvesti neke od ponuđenih
slojeva ili svoj sloj kao što je napravljeno u ovom slučaju, te je moguće izvoditi analize nad
slojevima. Postoje i upute za pomoć pri izradi karte ukoliko se netko prvi put susreće sa
programom. Na kraju, moguće je kartu podijeliti unutar svoje organizacije ili javno.
Prva karta koju je trebalo izraditi je karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije.
Izabrano je stvaranje nove karte. Prvi korak je da se približi na željeno područje, što je u
ovom slučaju Dubrovačko-neretvanska županija. Nakon toga trebalo je izabrati podlogu.
Izabrana je topografska karta pošto je dosta svijetla te se na njoj ocrtava reljef. Također,
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 36
prikazuje državne granice što bi moglo korisnicima olakšati u shvaćanju prostora. Pošto je
podloga svijetla, lako će se istaknuti prostor županije u boji. Kada je izabrana podloga, učitan
je sloj Dubrovačko-neretvanske županije unaprijed pripremljen u programu QGIS. Prilikom
učitavanja sloja potrebno je učitati kompresiranu datoteku koja sadrži datoteke dbf, prj, qpj,
shp, shx jednog sloja (slika 26).
Slika 26. Učitavanje sloja županije u ArcGIS Online
Nakon učitavanja sloja, uslijedilo je uređivanje njegovog stila. Cilj je da se županija i njezine
granice što bolje istaknu od pozadine te je postavljeno da se prostor županije prikazuje u
zelenoj boji, ali je postavljena i prozirnost sloja ( ~40%) kako bi se vidio reljef sa topografske
karte. Granica županije je prikazana crvenom linijom (slika 27). Tako uređen sloj spremljen je
radi sigurnosti, a spremljena je i nastala karta kako bi se mogla učitati u Story Maps.
Slika 27. Karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije
Druga karta koju je trebalo izraditi je karta sa administrativnom podjelom županije, tj.
podjelom po općinama. Ponavlja se postupak sa učitavanjem sloja (sloj općina Dubrovačko-
neretvanske županije) unaprijed pripremljenog u programu QGIS. Nakon učitavanja sloja
trebalo je urediti stil sloja. Pošto se ovaj sloj sastoji od više objekata/općina, odabrano je da se
svaka općina prikaže različitom bojom kako bi se stvorila razlika među njima. Također je
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 37
zadana prozirnost sloja. Trebalo je urediti atributnu tablicu sloja pošto se pri učitavanju
pomiješaju slova ukoliko riječ sadrži neko slovo sa kvačicom. Legenda se sastoji od imena
općina. Rezultat je prikazan na slici 28.
Slika 28. Karta sa općinama Dubrovačko-neretvanske županije
Ove dvije karte služile su kako bi se dale osnovne informacije o županiji, a dalje će se
fokusirati na općinu Dubrovačko primorje. Cilj je izraditi interaktivnu kartu općine, no prije
nje ipak korisnicima donijeti priču o županiji i općini. Stoga, treća karta koju je trebalo
napraviti je karta koja prikazuje granicu općine Dubrovačko primorje sa rasporedom naselja u
općini. Za to je iskorišten sloj koji je unaprijed pripremljen u programu QGIS. To je sloj
općine Dubrovačko primorje, koji sadrži podatke o području općine, prikazane kao poligon, te
naseljima u općini. Sloj je učitan u ArcGIS Online na isti način kao i dva prethodna sloja.
Namješten je stil sloja tako da područje općine bude transparentno i da se vidi podloga. Ovaj
put je za podlogu izabrana karta OpenStreetMap-a, koja ima ucrtane ceste i uzvisine (slika
29). Također je učitan i sloj naselja. Svako naselje prikazano je točkastim simbolom crnom
bojom. Uključeno je obilježavanje sloja (eng. label) imenima naselja, koja su povučena iz
atributne tablice sloja.
Slika 29. Karta općine Dubrovačko primorje
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 38
Sljedeći korak bio je izrada interaktivne karte općine Dubrovačko primorje. Svi slojevi su već
pripremljeni u QGIS-u, tako da ih je trebalo uvesti u ArcGIS Online. Krenulo se sa izradom
potpuno nove karte (eng. Map) gdje je prvo izabrana željena podloga, ovaj put je ponovno
izabrana topografska karta radi svjetle boje na kojoj će se lako moći uočiti sadržaj.
Pomicanjem po karti i zumiranjem dovelo se prikaz na željeno područje – područje općine
Dubrovačko primorje. Sada se moglo krenuti sa uvoženjem slojeva koji su unaprijed
pripremljeni u programu QGIS. Prvo se uveo sloj općine Dubrovačko primorje koji je
poslužio za izradu prethodne karte, ali ovaj put neće biti prikazano područje općine na način
da bude prikazana ispuna, već samo granica općine koja će služiti kao orijentir do kud seže
područje prikaza. Za njezino iscrtavanje izabrana je zelena isprekidana linija koja je dobro
uočljiva na podlozi. Postavljeno je da se granica općine ipak ne pojavljuje u legendi na karti
pošto ona nije objekt od interesa.
Nakon toga, krenulo se na uvoženje ostalih slojeva. Uvezeni su slojevi: javne ustanove,
turistički objekti, gospodarski objekti (sa gospodarskom zonom Banići), sport i rekreacija,
znamenitosti, te pješačko-biciklističke staze i biciklistička staza. Svi objekti unutar slojeva su
uvezeni kao točkasti objekti, a prilikom uvoza svakog pojedinog sloja odabran je stil sloja.
Stil sloja odabran je na način da je svakoj podskupini objekata unutar sloja dodijeljen
jedinstveni (kartografski) znak koji je izabran između mnoštva ponuđenih predefiniranih
simbola od strane programa ArcGIS Online-a. Simboli su birani na način da što bolje opisuju
podskupinu objekata koju predstavljaju (slika 30).
Slika 30. Izabrani simboli svih objekata
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 39
Dobivena karta vidljiva je na slici 31.
Slika 31. Interaktivna karta dobivena u programu ArcGIS Online
5.5. Izrada prikaza u Story Maps Journal-u
Za konačnu prezentaciju izrađenih kartografskih prikaza odabran je Esri-jev proizvod Story
Maps Journal koji je prije opisan. Ovaj proizvod je odabran zbog zanimljivog kombiniranja
karte sa opisnim tekstom i slikama. Ovim načinom prezentiranja omogućeno je stvaranje
svojevrsne priče koja tvori jednu cjelinu. Omogućeno je dati korisniku određene informacije
prije pregledavanja same interaktivne karte. Pošto je ova karta namjenjena prvenstveno
turistima (ali ne isključivo), ovakvim načinom prezentiranja moći će pročitati nešto o županiji
u kojoj se smjestila općina Dubrovačko primorje koju posjećuju, a zatim će dobiti informacije
o općini, te na samom kraju moći će pregledavati interaktivnu kartu koja će im pomoći u
snalaženju prilikom odabira lokacija koje će posjetiti. Klikom na određeni objekt dobit će
informacije o samom objektu, kao što je npr. radno vrijeme, te će im to uvelike pomoći pri
odabiru lokacija i organiziranju svoga vremena kako bi njihov posjet općini Dubrovačko
primorje prošao što ispunjeniji sadržajem i raznolikošću.
Ovaj proizvod koristi se isključivo za prezentiranje sadržaja, te pošto nije potrebno dodatno
sređivanje već pripremljenog sadržaja, rad u ovom programu se pokazao vrlo jednostavnim.
Potrebno je učitati karte obrađene u programu ArcGIS Online, te im dati željeni opis koji će
se smjestiti unutar narativne trake.
Story Maps nudi više predložaka za prezentaciju, a ovisno o sadržaju koji se želi prezentirati,
korisnik odabire onaj za kojeg smatra da će najbolje predstaviti željenu temu. Za potrebe ovog
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 40
diplomskog rada, odabran je Story Maps Journal, koji se najviše koristi kada se želi
kombinirati karta sa tekstualnim opisom koji pobliže opisuje kartu, te sa multimedijskim i
drugim sadržajem. U ovoj aplikaciji prikaz se dijeli na kartu i narativnu traku koja se može
smjestiti s lijeve ili s desne strane karte, a koja može sadržavati tekst, sliku, video ili vezu na
drugu stranicu. Aplikacija se može bazirati samo na jednom prikazu – jednoj karti ili može
sadržavati više karata, kao što je u ovom slučaju. Pritom se prelazi s karte na kartu
pomicanjem prema dnu stranice.
Velika prednost ove aplikacije je što se ona nalazi na internetu, te se sadržaj uređuje online.
Kada završimo sa uređivanjem sadržaja i želimo naš proizvod predstaviti ostalima,
jednostavno odaberemo opciju da se web aplikacija podijeli javno. Tada se aplikacija nalazi
na webu, te je svi zainteresirani mogu pogledati.
Za početak rada, odabrano je stvaranje novog Story Maps Journal-a (build a map journal).
Tada se nudi odabir izgleda aplikacije, te je moguće odabrati između dva oblika prikaza bočne
trake – traka se nalazi uz rub ili 'plutajuća' traka (slika 32). Izabran je prikaz sa trakom koja se
nalazi uz desni rub kako bi opisni tekst karte također došao do izražaja.
Slika 32. Izbor izgleda aplikacije (URL 43)
Zatim je potrebno unijeti naslov svoje aplikacije koji će uvijek biti prisutan na prikazu.
Budući da je okosnica cijele aplikacije interaktivna karta općine Dubrovačko primorje, no
postoje i druge karte koje se tiču općine te Dubrovačko-neretvanske županije, odlučeno je da
se za naslov cijele aplikacije uzme 'Općina Dubrovačko primorje'.
Prilikom stvaranja aplikacije, za svaki pojedini prikaz/kartu, potrebno je odabrati što će se
nalaziti na prikazu. To može biti karta, slika, video ili neka web stranica. Za narativnu traku
potrebno je upisati naslov koji opisuje prikaz, te je moguće prikaz opisati tekstom, moguće je
odabrati sliku, video ili opet vezu na neku drugu stranicu.
Za početnu stranicu odlučeno je da se sastoji od slike koja prikazuje centar općine – mjesto
Slano te dati osnovni opis općine Dubrovačko primorje (slika 33).
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 41
Slika 33. Početna stranica web aplikacije
Za sljedeći prikaz odabrana je Dubrovačko-neretvanska županija, odnosno karta sa njezinim
granicama koja je stvorena u programu ArcGIS Online (slika 34). Kako je prije rečeno,
prilikom odabiranja prikaza, moguće je odabrati da to bude karta. Prilikom odabiranja
postavki za prikaz karte, moguće je odabrati da bude vidljiva legenda karte, ukoliko je ista
dostupna, te da se prikaže i pregledna karta u dnu stranice koja se može i spustiti tako da ne
smeta prikazu. Pregledna karta služi kako bi se netko tko ne poznaje prostor prikazan na karti,
lakše snašao sa smještajem prostora u svjetske okvire. Pošto se ArcGIS Online kao program
ističe sa svojim značajkama interaktivnosti, one su vidljive već u ovoj fazi aplikacije. Naime,
kartu sa granicama županije je moguće pregledavati, pomicati se po njoj, mjenjati mjerilo
karte (zumirati), kartu je moguće pretraživati te ukoliko se pritisne na sam prostor županije
koji je obojan zelenom bojom te se tako ističe od podloge, otvara se prozor sa informacijama
o županiji. Također je potrebno urediti narativnu traku. Za ovu kartu/prikaz postavljen je
naslov Dubrovačko-neretvanska županija, a u tekstu koji se smjestio ispod naslova opisan je
geografski smještaj županije unutar Republike Hrvatske i njezine granice.
Slika 34. Prikaz granica Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 42
U sljedećem prikazu dana je karta administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije,
pošto je to sljedeća karta napravljena koja je vezana uz županiju. Karta je napravljena i
uređena u programu ArcGIS Online, te je na isti način uvezena kao je karta prije. Ova karta
sadrži i legendu pošto su općine prikazane različitim bojama. Do informacija o općinama
također se može doći ukoliko se klikne na neku od općina kada će se otvoriti prozor sa
dodatnim informacijama. Naslov ovog prikaza je 'Podjela županije' te je sama podjela i
opisana u nastavku (slika 35).
Slika 35. Prikaz administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije
Nakon predstavljanja županije u kojoj se smjestila općina Dubrovačko primorje, vrijeme je da
se prijeđe i na samu općinu. Prije same interaktivne turističke karte općine, dana je karta
smještaja općine izrađena u programu ArcGIS Online. Karta prikazuje smještaj općine, te
time i njezine granice, a prikazan je i raspored naselja unutar općine (slika 36). Ova karta
nema svoju legendu jer ona nije potrebna, a dana je pregledna karta budući da se prikazuje
smještaj općine u prostoru. U tekstu su opisana naselja u općini, te su podijeljena na zapadni i
istočni dio općine.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 43
Slika 36. Prikaz općine Dubrovačko primorje unutar aplikacije
Posljednja karta izrađena u programu ArcGIS Online, a ujedno i najvažnija karta, je
interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje (slika 37). Za ovu kartu odabrano je
da se prikaziva legenda, budući da je karta bogata simbolima podijeljenim u više kategorija.
Ti simboli imaju zadanu veličinu, te i kada se zumira karta, njihova veličina ostaje
nepromijenjena. Kada se klikne na neki od simbola, otvara se prozor sa informacijama o
objektu. Koje informacije će se pojaviti, ovisi o tipu, odnosno kategoriji objekta u koju je
smješten. Tako nemaju sve kategorije objekata isti tip informacija. Dane su one informacije za
koje se smatralo da će biti od koristi korisnicima karte ovisno o tipu objekata. Što je mjerilo
karte krupnije, to je jasnija lokacija objekata na karti. Zbog simbola koji su odabrani za
predstavljanje objekata, svim korisnicima bi trebalo biti jasno već na prvi pogled što pojedini
simbol predstavlja. Međutim, ukoliko to nije slučaj, sve informacije o tipu i imenu objekta
pronaći će se u pomoćnom prozoru s informacija kada se klikne na objekt. U tekstualnom
opisu u narativnoj traci s desne strane dane su upute za korištenje karte koje će korisnicima
biti od pomoći. Upute glase: uvećajte prikaz za dobivanje više informacija; pojedinačno
označite željeni objekt, ovisno o odabranom prikazat će se informacije istog; legenda u
gornjem desnom kutu pomoći će vam u boljem snalaženju na karti; za pretraživanje lokacija
pritisnite ikonicu povećala sa lijeve strane.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 44
Slika 37. Prikaz interaktivne turističke karte unutar aplikacije
Ovom kartom unutar Story Maps Journal-a postavljene su sve karte izrađene u programu
ArcGIS Online, te je tako završena izrade ove aplikacije. Još je trebalo dati svojevrsni pečat,
pa se u postavkama postavilo da u zaglavlju narativne trake stoji naznaka 'Diplomski rad: Ana
Radić', te je uz to postavljen logo Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Tada se karta mogla javno podijeliti tako da se učini dostupna svima. Odabrana je opcija
'Share', te se otvorio novi prozor u kojem se odbire način dijeljenja aplikacije (slika 38).
Odabrano je da se aplikacija dijeli javno, odnosno 'public'. Link na kojem se može pronaći
karta je sljedeći: http://arcg.is/0vvWOO.
Slika 38. Dijeljenje aplikacije
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 45
6. Analiza izrađene interaktivne karte
Interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje je postavljana na internet te je tako
postala web karta dostupna svima sa pristupom internetu. Ova web karta pripada skupini
interaktivnih statičnih karata. Takve karte imaju mogućnost pokretanja svojevrsnih radnji
pritiskom na kartu (ili neki njezin dio) ili pak prelaskom kursora miša preko karte, odnosno
posjeduju interaktivnost. Karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada (vidi sliku
35) ima sljedeće značajke interaktivnosti: moguće je pomicanje po karti, promjena mjerila
karte (zumiranje) te je moguća veza na neku drugu web stranicu na kojoj se nalaze dodatne
informacije. Još jedna značajka koju inače posjeduju statične interaktivne karte, a ova karta je
ne posjeduje, je mogućnost uključivanja, odnosno isključivanja slojeva. Razlog tomu opisan
je u poglavlju 5.1.2 (Korišteni programi).
U praktičnom dijelu ovog diplomskog rada je napravljen, moglo bi se reći, niz interaktivnih
karata. Koristeći program Story Maps stvorena je svojevrsna aplikacija kojoj se može
pristupiti putem laptopa, tableta, pametnih telefona... Više interaktivnih karata su postavljene
jedna nakon druge tvoreći logičan slijed, a narativna traka koja se nalazi pokraj svake karte
daje korisniku zanimljivu pozadinu onoga što vidi na karti.
Na svakoj od objavljenih karata ističu se značajke interaktivnosti navedene na početku
poglavlja. Prve tri karte su dosta jednostavne te ne sadrže mnogo objekata prikaza.
Najbogatija sadržajem je zadnja – interaktivna turistička karta. Na njoj su objekti podijeljeni u
različite kategorije, a zatim i u podkategorije radi lakšeg snalaženja. Za snalaženje među
simbolima postoji i legenda koju je lako pomaknuti da ne smeta pregledavanju karte (slika
39). Na njoj su popisani svi simboli koji su korišteni na karti, a simboli su izabrani na način
da najbolje opisuju skupinu objekata koju predstavljaju.
Slika 39. Dio karte sa legendom
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 46
Povećavanjem mjerila i dolaskom do željenog objekta, moguće je pobliže vidjeti njegovu
lokaciju. Klikom na objekt otvara se mali prozor sa dodatnim informacijama o objektu (slika
40). Tu se mogu saznati sve informacije od značaja koje mogu biti bitne korisniku, a ukoliko
korisnik želi saznati nešto više tu je i veza na drugu internetsku stranicu, tj. stranicu objekta.
Slika 40. Prozor sa dodatnim informacijama o objektu
Pregledavanjem i proučavanjem postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije i općine
Dubrovačko primorje, čiji su opisi dani u poglavlju 4. (Pregled postojećih karata Dubrovačko-
neretvanske županije), uočeno je da ne postoji ovakva ni slična karta. Stvorena aplikacija
pruža korisniku priču o županiji i općini učeći ga pritom osnovnim znanjima o ovom prostoru.
Obzirom na to da je za prostor općine Dubrovačko primorje postojala samo jedna interaktivna
karta na webu (karta turističkih smještajnih jedinica u općini, bazirajući se pri tom samo na
centar općine), karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada ima utoliko više
prednosti u odnosu na postojeću. Prednosti su to što je karta privlačna i zanimljiva za turiste
budući da mogu saznati više informacija nego što bi ih dobili samo pregledavajući kartu.
Sama interaktivna turistička karta pokriva područje cijele općine, a ne samo centar općine u
kojem ima najviše sadržaja. Karta je bogata sadržajem iz svih kategorija, te svaki korisnik
zasigurno može pronaći ono što ga zanima. Za svaki objekt prikazan na karti moguće je dobiti
informacije, te turist (korisnik) ne mora posjećivati druge internetske izvore kako bi pronašao
nešto što ga zanima o objektu, npr. njegovo radno vrijeme ili adresu. Unutar informacija o
objektu, dana je i veza na web stranicu objekta, pa ukoliko korisnik želi saznati nešto više o
samom objektu od interesa, može jednostavno jednim klikom posjetiti tu stranicu.
Nedostatak izrađene interaktivne karte je to što ne postoji mogućnost uključivanja, odnosno
isključivanja slojeva na karti, već se svi slojevi (kategorije) pojavljuju istodobno na karti s
jednakom važnošću. Razlog tomu leži u nedovoljnoj razrađenosti programa ArcGIS Online
koji ne pruža tu mogućnost. Ono što se uspjelo napraviti je posložiti objekte po kategorijama
te ih organizirati na način da svaka kategorija ima podkategorije. To je vidljivo u legendi
karte gdje su kategorije jasno odjeljene. Međutim, obzirom na postojeću kartu na stranicama
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 47
Turističke zajednice općine Dubrovačko primorje (URL 8) koja sadrži samo jedan sloj koji se
također ne može uključivati/isključivati, ni ovo nije veliki minus izrađene karte.
Budući da ni Općina Dubrovačko primorje ni Turistička zajednice općine Dubrovačko
primorje na svojim web stranicama nemaju prikladne (interaktivne) karte ili ih nemaju uopće,
karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada mogla bi im se ponuditi kao
jedinstveni proizvod kojim bi se bolje predstavila općina i njezin prostor, kako turistima koji
dođu u posjet našoj općini, tako i lokalnom stanovništvu ili pak svakom zainteresiranom
korisniku. Karta se može postaviti na njihovim web stranicama (ili na jednoj od njih) te bi na
taj način kartu učinili još dostupnijom svima budući da većina turista sigurno posjeti njihove
stranice prilikom dolaska na ljetovanje u ove krajeve. Time bi se mogla obogatiti njihova web
stranica, te tako turistima postati još zanimljivija. Karta se uvijek može dodatno nadograditi ili
ispraviti, a moguće je tekst prevesti na neki strani jezik kako bi se učinila pristupačnija
stranim turistima. Hoće li sve ostati slovo na papiru ili će se pretvoriti u uspješan poslovni
plan, odredit će budućnost.
Osobnim pregledavanjem izrađene karte ustanovljeno je da općina Dubrovačko primorje ne
obiluje turističkim sadržajem, te da je to jedna od stvari na kojima općina treba poraditi u
budućnosti. Većina turističkog sadržaja se nalazi u mjestima na obali, tj. najviše sadržaja ima
sami centar općine, naselje Slano. Naselja u zaleđu su pomalo izuzeta iz života općine, te ne
nude turistički sadržaj.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 48
7. Zaključak
Kartografija danas je moderna znanost. Ona se razvija i na webu, te je web kartografija jedan
od novijih trendova koji polako preuzima vodeću ulogu. Vjerojatno najčešće korišteni oblik
karata su upravo karte dostupne na internetu. Veliki dio tih karata čine interaktivne statične
karte. Cilj ovog diplomskog rada je izraditi jednu takvu kartu te je objaviti na internetu.
S obzirom da su web karte lako dostupne, to ih čini odličnim kandidatom za prezentiranje
nekog područja. Moglo bi se reći da time one postaju i sredstvo komunikacije. Karte su
postale, kako sredstvo za snalaženje u prostoru, što je njihova osnova uloga, tako i sredstvo za
prijenos informacija. Stoga su idealan alat koji može poslužiti u turističke svrhe. Pomoću
interaktivne statične karte može se na odličan način turistima prezentirati neko područje
pružajući im pritom mnoštvo informacija na jednom mjestu. Na taj način profitiraju i turisti
koji koriste te informacije za planiranje svog odmora i druga strana koja na turizmu temelji
svoju zaradu.
U ovom diplomskom radu opisana je jedna od mnogobrojnih mogućnosti izrade interaktivne
statične karte. Konačan proizvod nastao u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada je
interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje objavljena na internetu. Za njezinu
izradu koristio se program QGIS, te na internetu dostupni programi ArcGIS Online i Story
Maps. Ti programi su korišteni jer su lako dostupni, jednostavni za korištenje, imaju
pristupačno sučelje i besplatni su. Najdugotrajniji i najopsežniji dio posla bio je istraživački
dio prikupljanja podataka korištenih pri izradi karte. Izrađena karta ima prostora za
nadograđivanje i poboljšavanje u budućnosti.
Općina Dubrovačko primorje svoje gospodarstvo temelji na turizmu, kao i većina općina
hrvatskog primorja. Turizam se najbolje promovira putem interneta, a u tu svrhu izrađena je i
ova karta koja se može uklopiti u internetsku stranicu Općine ili Turističke zajednice općine
te tako postati jedinstveni proizvod kojim bi se predstavila općina i njezin prostor, kako
turistima koji dođu u posjet našoj općini, tako i lokalnom stanovništvu ili pak svakom
zainteresiranom korisniku.
Izrađena interaktivna karta je postavljena na internetu te je tako postala dostupna svima koji
imaju pristup internetu. Može joj se pristupiti putem laptopa, tableta, pametnih telefona...
Program Story Maps izvrsno je poslužio za prezentaciju izrađenog sadržaja na način da je
karti dao moderan izgled razumljiv za svakog korisnika.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 49
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 50
Literatura
Clarke, C. K. (1990): Analytical and computer cartography. Prentice Hall, New Jersey, USA
Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski
fakultet, Zagreb
Frančula, N., Tutić, D. (2002): „Kartografija, GIS i internet“, Časopis Kartografija i
geoinformacije, Vol. 1, No. 1, rujan 2002, Zagreb, izdavač: http://hrcak.srce.hr/file/4515
(16.06.2018.)
ICA (2003): A Strategic Plan for the International Cartographic Association 2003-2011,
https://icaci.org/files/documents/reference_docs/ICA_Strategic_Plan_2003-2011.pdf
(09.05.2018.)
Lapaine, M. (2007): Kartografske projekcije,
http://www.kartografija.hr/old_hkd/projekcije_dugo.pdf (16.06.2018.)
Meter i dr. (1995): Internet@Hr - Kako na mrežu iz Hrvatske. Znak, Zagreb
Rumora A. (2014): Predstavljamo... OSGeo, Časopis Ekscentar, br. 17, 21-33, Zagreb,
izdavač: https://hrcak.srce.hr/file/185300 (24.08.2018.)
Vučetić, N., Tutić, D. (2014): Digitalna kartografija, skripta sa predavanja, Sveučilište u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb
Wallace, T. (2011): On art Science In Web Cartography,
http://timwallace.wordpress.com/2011/04/19/on-art-science-in-webcartography/ (17.06.2018.)
Župan, R., Frangeš, S. (2015): Web-cartography, skripta sa predavanja, Sveučilište u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 51
Internetski izvori
URL 1: Dubrovačko-neretvanska županija,
http://www.edubrovnik.org/polozaj-i-znacaj/ (20.04.2018.)
URL 2: NauTour, Informacije o regijama,
http://www.nautour.info/hrvatska.php (28.04.2018.)
URL 3: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije,
http://www.visitdubrovnik.hr/index.php/hr/ (10.05.2018)
URL 4: Portal za škole,
http://www.skole.hr/veliki-odmor/sirom-svijeta?news_id=2958 (02.05.2018.)
URL 5: Položaj općine Dubrovačko primorje,
https://www.dubrovackoprimorje.hr/osnovni-podaci (23.05.2018.)
URL 6: Knežev dvor u Slanomu,
https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/10/H20171028023460.jpg (23.05.2018.)
URL 7: Općina Dubrovačko primorje,
https://www.dubrovackoprimorje.hr/ (06.06.2018.)
URL 8: Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje,
http://www.visit-slano.com/?l=hr (09.06.2018.)
URL 9: Stećak,
https://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2014/03/zupanija-stecci-02.jpg (23.05.2018.)
URL 10: Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje, Brošura ''Tematska biciklistička
staza Stećci Dubrovačkog primorja'',
https://www.visit-slano.com/images/biketrail2015.pdf (01.06.2018.)
URL 11: Novakovo greblje,
http://www.dubrovniknet.hr/data/1380276455m295.jpg (23.5.2018.)
URL 12: Crkva Rotonda,
https://t3.ftcdn.net/jpg/00/78/65/20/240_F_78652009_kgloyrcGFDbAzLxlEzmLH2rloBgMJJ
bt.jpg (23.5.2018.)
URL 13: bus.hr,
https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-opcine-dubrovacko-primorje/#23 (24.05.2018.)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 52
URL 14: Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan,
https://dobarzivot.net/wp-content/uploads/Samostan-i-crkva-Svetog-Jeronima-594x446.jpg
(23.05.2018.)
URL 15: Dubrovačka biskupija, Dekanati i biskupije,
http://www.dubrovacka-
biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=126&Itemid=59
4 (23.05.2018.)
URL 16: Crkva sv. Vlaha,
http://saint-blaise.eu/images/Slano/Crkva%20svetoga%20Vlaha%20u%20Slanomu.JPG
(23.5.2018.)
URL 17: Crkva sv. Orsule,
https://www.dubrovackoprimorje.hr/fotogalerija#lg=1&slide=8 (21.08.2018.)
URL 18: Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja,
https://www.hgi-cgs.hr/Dubrovacko-neretvanska-zupanija.htm (17.5.2018.)
URL 19: Primjer statične interaktivne karte,
http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/interaktivna-karta/ (17.5.2018.)
URL 20: Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja,
http://oiswww.eumetsat.org/IPPS/html/MSG/RGB/AIRMASS/CENTRALEUROPE/
(17.5.2018.)
URL 21: Primjer dinamične interaktivne karte,
https://www.yr.no/kart/#lat=45.95661&lon=15.996&zoom=5&laga=nedb%C3%B8rskyer&pr
oj=3575 (17.5.2018.)
URL 22: ArcGIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije,
https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html (22.05.2018.)
URL 23: GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije,
https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html (23.05.2018.)
URL 24: Interaktivna karta općine Lastovo,
https://tz-lastovo.hr/vodic-po-lastovu/interaktivna-karta/ (23.05.2018.)
URL 25: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-
neretvanske županije, karta zaštićenih područja,
https://zastita-prirode-dnz.hr/zasticeni-dijelovi-prirode/karta-zasticenih-podrucja/
(22.05.2018.)
URL 26: Wikipedija; QGIS, https://hr.wikipedia.org/wiki/QGIS (29.05.2018.)
URL 27: Quantum GIS, http://en.wikipedia.org/wiki/Quantum_GIS (24.08.2018.)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 53
URL 28: GNU Opća javna licenca, http://dokumentacija.linux.hr/GPL.html (24.08.2018.)
URL 29: Logo programa QGIS,
https://www.onlinebooksreview.com/uploads/blog_images/2018/02/19_qgis-logo-new.png
(24.08.2018.)
URL 30: Quantum GIS, http://www.osgeo.org/qgis (24.08.2018.)
URL 31: Quantum GIS, http://hub.qgis.org/projects/quantum-gis/wiki/Download
(24.08.2018.)
URL 32: ArcGIS, https://en.wikipedia.org/wiki/ArcGIS (24.08.2018.)
URL 33: Logo programa ArcGIS,
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/df/ArcGIS_logo.png (24.08.2018.)
URL 34: ArcGIS Online Help,
https://doc.arcgis.com/en/arcgis-online/reference/what-is-agol.htm (29.05.2018.)
URL 35: ArcGIS Online,
https://www.esri.com/en-us/arcgis/products/arcgis-online/overview (24.08.2018.)
URL 36: Radni prostor ArcGIS Online-a,
http://unizg-gf.maps.arcgis.com/home/webmap/viewer.html?useExisting=1 (24.05.2018.)
URL 37: Story Maps, https://storymaps.arcgis.com/en/faq/ (24.08.2018.)
URL 38: University of Illinois at Urbana-Champaign,
http://guides.library.illinois.edu/storymaps (29.05.2018.)
URL 39: Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake,
https://storymaps.arcgis.com/en/?buildApp=true# (24.05.2018.)
URL 40: DZS, https://www.dzs.hr/ (09.06.2018.)
URL 41: Geoportal DGU; DOF, http://geoportal.dgu.hr/wms (29.05.2018.)
URL 42: Google Maps, https://www.google.hr/maps?hl=hr (10.06.2018.)
URL 43: Izbor izgleda aplikacije,
https://unizg-gf.maps.arcgis.com/apps/MapJournal/index.html?fromScratch (21.08.2018.)
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 54
Popis slika
Slika 1. Položaj općine Dubrovačko primorje.......................................................................... 10
Slika 2. Knežev dvor u Slanomu .............................................................................................. 11
Slika 3. Stećak .......................................................................................................................... 12
Slika 4. Novakovo greblje ........................................................................................................ 13
Slika 5. Crkva Rotonda ............................................................................................................ 14
Slika 6. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan ................................................................. 15
Slika 7. Crkva sv. Vlaha ........................................................................................................... 15
Slika 8. Crkva sv. Orsule .......................................................................................................... 16
Slika 10. Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja................................................ 19
Slika 9. Podjela web karata ...................................................................................................... 19
Slika 11. Primjer statične interaktivne karte ............................................................................ 20
Slika 12. Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja .................................................... 21
Slika 13. Primjer dinamične interaktivne karte ........................................................................ 21
Slika 14. GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije .................................................... 22
Slika 15. Interaktivna karta općine Lastovo ............................................................................. 23
Slika 16. Karta smještaja TZ Općine Dubrovačko primorje .................................................... 23
Slika 17. Logo programa QGIS ................................................................................................ 26
Slika 18. Logo programa ArcGIS ............................................................................................ 28
Slika 19. Radni prostor ArcGIS Online-a ................................................................................ 29
Slika 20. Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake .............................. 30
Slika 21. Sloj Dubrovačko-neretvanske županije .................................................................... 32
Slika 22. Sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije ......................................................... 33
Slika 23. Sloj općine Dubrovačko primorje sa prikazanim naseljima ..................................... 33
Slika 24. Uređivanje stila sloja ................................................................................................. 34
Slika 25. Krajnji rezultat rada u QGIS-u .................................................................................. 35
Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 55
Slika 26. Učitavanje sloja županije u ArcGIS Online .............................................................. 36
Slika 27. Karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije ............................................ 36
Slika 28. Karta sa općinama Dubrovačko-neretvanske županije ............................................. 37
Slika 29. Karta općine Dubrovačko primorje ........................................................................... 37
Slika 30. Izabrani simboli svih objekata .................................................................................. 38
Slika 31. Interaktivna karta dobivena u programu ArcGIS Online .......................................... 39
Slika 32. Izbor izgleda aplikacije ............................................................................................. 40
Slika 33. Početna stranica web aplikacije ................................................................................ 41
Slika 34. Prikaz granica Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije ........................ 41
Slika 35. Prikaz administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije
.................................................................................................................................................. 42
Slika 36. Prikaz općine Dubrovačko primorje unutar aplikacije ............................................. 43
Slika 37. Prikaz interaktivne turističke karte unutar aplikacije ................................................ 44
Slika 38. Dijeljenje aplikacije .................................................................................................. 44
Slika 39. Dio karte sa legendom ............................................................................................... 45
Slika 40. Prozor sa dodatnim informacijama o objektu ........................................................... 46