7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 1/23

INSTITUCIJE EVROPSKE UNIJE

Evropska unija za razliku od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija ima jedinstvenu institucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile evropske ugovore potvrdile su

svoju spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe nezavisnim institucijama kojeistodobno predstavljaju nacionalne interese, kao i interese Unije. Te institucije međusobno su

 povezane odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke.

VIJEĆE EVROPSKE UNIJE

Glavna institucija Evropske unije je Vijee Evropske unije !"ouncil o# the European Union$ili Vijee EU ili Vijee ministara ili skraeno %Vijee% najva&nije je zakonodavno tijelo Unije.'kuplja ministre vanjskih poslova zemalja (lanica ili resorne ministre !ovisno o temi o kojojse odlu(uje$, a u(estalost okupljanja ovisi o problematici o kojoj se raspravlja. 'no okupljaministre vanjskih poslova )* zemalja (lanica, (iji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravljatemeljem dnevnog reda !npr.+ vijee ministara vanjskih poslova, poljoprivrede, ekonomije,

 prometa, okolia itd.$.

-ao zastupnik zemalja (lanica, Vijee donosi sve zna(ajne pravne odluke, odredbe, direktivei zaklju(ke. Vijee istovremeno utvrđuje unutarnja pravila za Uniju, iako to zadu&enje dijelisa Evropskim parlamentom. Vijee je zajedno s Evropskim parlmentom zadu&eno i za

 prora(un Unije. Vijee zaklju(uje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila -omisija.

Temeljem (lanka / !e0 )1*$ ugovora o Evropskoj ekonomskoj zajednici, Vijee osiguravakoordinaciju opih ekonomskih politika zemalja (lanica.

2redsjednitvo Vijea svakih est mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje (lanice, a prema abecednom redoslijedu imena dr&ava na materinjem jeziku, a male i velike dr&ave predsjedaju naizmjence. Taj e redoslijed trajati do //3. godine, kada se zbog proirenjaUnije mora usvojiti nov na(in rotacije. Za organizaciju rada Vijea zadu&eni su Glavnotajnitvo i 2ravna slu&ba.'dluke Vijea priprema komisija stalnih zastupnika zemalja (lanica i komisija stru(njakanacionalnih ministarstava. 4ad Vijea potpoma&e i Glavno tajnitvo u 5ru0ellesu koje je

nadle&no za pripremu i provedbu odluka.

Vijee odlu(uje o aktivnostima i ciljevima Unije, određuje budue aktivnosti Unije teusklađuje zajedni(ke politike u zemljama (lanicama i rjeava njihove nesuglasice. 6astanciVijea odr&avaju se u 5ru0ellesu, a tri puta na godinu i u 7uksemburgu.

2redsjedajui vodi sastanke Vijea, koordinira provođenje dogovorene politike te arbitrira uslu(aju suprotstavljenih interesa dr&ava (lanica Unije. 6vaka dr&ava ima stalne predstavnike u5ru0ellesu u "'4E2E48u !"ouncil o# 2ermanent 4epresentatives$, koji se sastaju jednom natjedan i pripremaju materijale za rasprave Vijea ministara koje mo&e usvojiti, dopuniti iliodbaciti prijedloge -omisije. 'visno o predmetu, Vijee odlu(uje jednoglasno ili

kvali#iciranom veinom. Za kvali#iciranu veinu glasovi pojedinih zemalja ponderiraju seovisno o njihovoj veli(ini. ' poljoprivredi, ribarstvu, zajedni(kom tr&itu, okoliu i prometu

)

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 2/23

odlu(uje se kvali#iciranom veinom, dok se o poreznoj i industrijskoj politici, kulturi,regionalnoj politici i socijalnoj koheziji, razvoju znanosti i tehnologije te zajedni(koj vanjskoji sigurnosnoj politici i suradnji u unutranjim poslovima i pravosuđu odlu(uje jednoglasno.

Vijee ministara ne treba poistovjeivati s Evropskim vijeem !European "ouncil$ ili

%evropskim summitom%, koji je skup predsjednika dr&ava i vlada (lanica EU koji se sastajuod )9:1. godine najmanje dva puta na godinu. Evropsko se vijee sastaje svakih est mjeseci

 potkraj predsjednitva u dr&avi koja predsjeda Vijeem EU i dogovara osnove buduegrazvoja EU te rjeava pitanja koje Vijee ministara nije moglo rijeiti. 6astanku Evropskogavijea prisustvuju i predsjednici -omisije i 2arlamenta.

;nternet stranica Vijea http+<<ue.eu.int<en<  podijeljena je u sljedee odjeljke+

"=62 Vijea Evropske unije obuhvaa pitanja bilateralnih odnosa dr&ava (lanica i rjeavanjemoguih sukoba, sankcije, zatitu ljudskih prava i sloboda, proces demokratizacije i pravoglasa, unutarnje kon#likte i politi(ko nasilje, sigurnosnu politiku i ulogu međunarodnih

organizacija u suzbijanju kriminala.

 >a stranicama "=628a predstavljeni su tekstovi dokumenata koje je usvojilo Vijee!deklaracije, zajedni(ka stajalita i zajedni(ke akcije$, izvjetaji dr&ave predsjedavateljice i

 posmatra(kih misija EU !"on#iguring the ?atabase$. 2ostoji mogunost pretra&ivanja podataka prema klju(noj rije(i, kronolokom redoslijedu, tematskoj jedinici ili dr&avi!6earch$ te in#ormacije o najnovijoj dokumentaciji !>e@ ?ocuments$. ?ostupan je i kalendar događanja te podaci o izaslanicima Unije u mirovnim procesima i njihovu nadgledanju.

6aradnja u podru(ju pravosuđa i unutranjih poslova A BCD !"ooperation in the =ields o# Bustice and Come D##airs$6aradnja u podru(ju pravosuđa i unutranjih poslova obuhvaa pitanja azila, problemeovisnosti o drogama, suradnju dr&ava (lanica Unije u suzbijanju organiziranog kriminala,

 pranje novca, krivotvorenje dokumenata, ilegalno useljavanje kao i odnose dr&ava (lanica streim zemljama.

;nternet stranica BCD sadr&i tekstove prihvaenih dokumenata Vijea !konvencije, rezolucije,deklaracije i dr.$ vezane za suradnju u navedenim podru(jima i zajedni(ke akcije koje se

 poduzimaju i preporuke nekih novih !"on#iguring the ?atabase$. 2odaci se mogu pretra&ivati prema klju(noj rije(i, kronolokim redoslijedom ili prema tematskoj jedinici !6earch$, amogu je i pristup dokumentima novijeg datuma !>e@ ?ocuments$.

?ostupne su i in#ormacije o podru(jima djelovanja, izvjetaji o aktivnostima i prijedlozi za budue djelovanje, kalendar sastanaka.

Usklađivanje ekonomskih politika !Economic 2olic "oordination$;n#ormacije o pitanju eura, ekonomskim politikama i smjernicama za njihovu provedbu.'djeljak predstavlja programe stabilnosti i konvergencije te statisti(ke zahtjeve tree #azeEvropske monetarne unije A EFU !European Fonetar Union$.

EVROPSKO VIJEĆE

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 3/23

Evropsko vijee !European "ouncil$ 8 !razlikuje se od Vijea Europe 8 "ouncil o# Europe$nastalo je iz prakse uvedene )9:1. godine, da se (elnici dr&ava ili vlada i njihovi ministriredovito sastaju na zajedni(kim zasjedanjima. 'va je praksa ugovorom #iksirana )9:.

godine Bedinstvenim evropskim aktom. 'd tada se Vijee sastaje najmanje dva puta godinje,zajedno s predsjednikom -omisije Evropske unije, koji je ravnopravan (lan Vijea s pravomglasa. 2redsjednik Evropskog parlamenta obraa se sudionicima svakog zasjedanjaEvropskog vijea. U prvo vrijeme, zamisao je bila da se #ormaliziraju zasjedanja na vrhu kojasu se povremeno odr&avala od )9H). a na inicijativu jedne od dr&ava (lanica.

5udui da su pitanja od evropskog zna(aja po(ela igrati sve va&niju ulogu u politi(kom&ivotu zemalja (lanica, postalo je o(ito da postoji potreba za redovitim sastajanjem e#ovadr&ava. >a tim bi zasjedanjima (elnici dr&ava (lanica Unije raspravljali o pitanjima va&nimza Uniju. Ugovorom iz Faastrichta Evropsko vijee postalo je glavni pokreta( najva&nijih

 politi(kih inicijativa Unije i tijelo za donoenje odluka u spornim pitanjima koja nisu rijeena

unutar Vijea Evropske unije !Finistarskog vijea$. Evropsko vijee je vrlo brzo zauzelomedijski prostor, budui da je veina ministara u javnosti dobro poznata, a i zbog (estodramati(nog tona rasprava. Evropsko vijee također raspravlja o aktualnim pitanjimameđunarodne politi(ke scene kroz mehanizam kojim dr&ave (lanice mogu usuglasiti i

 predo(iti zajedni(ku vanjsku i sigurnosnu politiku.

EVROPSKI PARLAMENT

Evropski parlament !European 2arliament$ je tijelo demokratskog ;zraza i politi(kog nadzora,koje u(estvuje u donoenju zakonskih odredbi unutar Unije. Evropski parlament ima HH

 poslanika koje od )9:9. godine neposredno biraju građani dr&ava (lanica Unije na razdobljeod pet godina. >jema(ka ima 99 mjesta, =rancuska, ;talija i Velika 5ritanija svaka po :mjesta, Ipanjolska H1, >izozemska 3), 5elgija, Gr(ka i 2ortugal * svaka, Ivedska ,Dustrija ), ?anska i =inska svaka po )H, ;rska )* i 7u0embourg H. 6 obzirom na budue

 proirenje Evropske unije primanjem novih zemalja (lanica, Ugovor iz Dmsterdamaograni(io je broj zastupni(kih mjesta na ://. 2lenarna zasjedanja odr&avaju se u6trassbourgu. 4ad plenarnih zasjedanja koje priprema / komisija odvija se u 5ru0ellesu,kao i zasjedanja klubova stranaka. 6jedite tajnitva 2arlamenta je u 7u0embourgu.

2arlament dijeli zakonodavne nadle&nosti sa Vijeem ministara+ u(estvuje u pripremi prijedloga direktiva i odredbi te daje svoje miljenje o prijedlozima -omisije, a prema prilikama poziva -omisiju da ih izmijeni.

8 Bedinstveni evropski akt kojim su modi#icirani osniva(ki ugovori Unije, predviđa procedurusuradnje između Vijea i 2arlamenta od dva J(itanjaK u 2arlamentu i dva (itanja u Vijeu.'va procedura suradnje oja(ava zakonodavne nadle&nosti 2arlamenta na brojnim podru(jima,

 posebice jedinstvenog tr&ita. 2rocedura suradnje ukinuta je Dmsterdamskim ugovorom!osim pojedinih slu(ajeva u odjeljku Ugovora, koji se ti(e ekonomske i monetarne unije$ da

 bi se pojednostavile zakonodavne procedure i dalo vie prostora zajedni(kom donoenju

odluka.

3

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 4/23

8 Ugovorom iz Faastricthta proirene su legislativne nadle&nosti 2arlamenta jer muomoguuju sudjelovanje u odlukama Vijea u to(no određenim podru(jima+ slobodnokretanje zaposlenih, javno zdravstvo, sloboda pru&anja usluga, unutarnje tr&ite, obrazovanje,znanstveno istra&ivanje, okoli, transevropske prometne mre&e, kultura, zatita potroa(a...6hodno ovim odredbama, u slu(aju da se ne sla&e sa stajalitem Vijea, Evropski parlament

mo&e apsolutnom veinom svojih (lanova odbaciti stav Vijea i okon(ati postupak. ;pak,Ugovor predviđa i postupak mirenja u takvim slu(ajevima.

8 Ugovor iz Dmsterdama je proirio legislativne nadle&nosti 2arlamenta jer mu omoguujesudjelovanje u odlukama koje donosi Vijee u posve novim podru(jima kao to su javnozdravstvo, politika transporta, slobodno kretanje građana, određene odredbe socijalne politikei politike zapoljavanja. 'd tada, prihvaanje zakonskog akta po proceduri suglasnosti!(lanak 19 8bivi (lanak )9 5 Ugovora o EZ$ tra&i odobrenje po hitnom postupku od straneVijea i 2arlamenta, ili izostanak nesuglasnosti od strane 2arlamenta.

-ona(no, temeljem Bedinstvenog evropskog akta, sklapanje međunarodnih dogovora o

suradnji i pridru&ivanju, kao i svako novo proirenje Unije novim (lanovima, podlo&no jerati#ikaciji, tj. odobrenju 2arlamenta. 2rema Ugovoru iz Faastrichta odobrenje 2arlamenta je

 potrebno i za jedinstvenu izbornu zakonsku proceduru, slobodu kretanja i boravka kao i6trukturne #ondove !vidi (etvrto poglavlje$. Ugovor iz Dmsterdama jednako predviđa da je

 privola 2arlamenta potrebna i u slu(aju kada se provode mjere protiv neke od dr&ava (lanicaako ona napravi teki i ozbiljni prekraj osnovnih prava.

2arlament sa Vijeem dijeli i ovlatenja prema prora(unu jer prihvaa prora(un Zajednice.2arlament mo&e i ne prihvatiti prora(un, to se ve vie puta dogodilo. U tom slu(aju trebaiznova zapo(eti cijeli postupak donoenja prora(una.

2rora(un koji priprema -omisija JprolaziK između 2arlamenta i Vijea, dvije institucije kojesu nadle&ne za donoenje prora(una. Za tzv. Jobavezatne trokoveK 8 a to su veim dijelomizdaci za poljoprivredu 8 posljednju rije( ima Vijee. Za ostale, Jneobavezatne trokoveK,

 posljednju rije( ima 2arlament koji ih mo&e i izmijeniti, ali unutar granica koje određujeUgovor. 6voje ovlasti prema prora(unu 2arlament koristi da bi utjecao na zajedni(ku politiku.

Bedna od osnovnih #unkcija 2arlamenta je da Uniji daje politi(ke poticaje. 'n je ipak Evropski #orum par e0cellence, vrelite politi(kih i nacionalnih strujanja koji predstavlja 3:3miljuna građana. >eprestano se zala&e za nove politike za unapređenje ili promjenu

 postojeih. >acrt Ugovora o Evropskoj uniji koji je prihvaen )91. godine postao je

katalizator koji je kona(no doveo dr&ave (lanice do potpisivanja Bedinstvenog evropskogakta. 2arlament je i potaknuo organizaciju dvije međuvladine kon#erencije o pitanjimaekonomske i monetarne unije kao i politi(ke unije. Zahvaljujui nazo(nosti svoja dva

 promatra(a, 2arlament je usko surađivao i na izradi Dmsterdamskog ugovora. ;pak,2arlament tra&i jo veu uklju(enost u budue izmjene Ugovora. -ona(no, 2arlament je itijelo koje ima kontrolne ovlasti Zajednice, kao i tijelo koje odobrava imenovanje

 predsjednika -omisije. 2arlament ima ovlasti da prisili -omisiju na ostavku ako bi jojdvotreinska veina izglasala nepovjerenje. Također daje svoje miljenje o programima-omisije i upuuje joj svoje primjedbe.

2rema Ugovoru iz Dmsterdama, 2arlament e izraditi plan organizacije opih izbora premaJprincipu koji je jednak za sve dr&ave (laniceK. 2arlament nadgleda provedbu zajedni(kih

1

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 5/23

 politika, a in#ormacije kojima raspola&e temelji na izvjeima 'dbora revizora. 2arlamenttakođer kontrolira svakodnevnu administraciju zajedni(kih politika i upuuje usmene i

 pismene upite -omisiji i Vijeu. 2redsjednik Evropskog vijea podnosi 2arlamentu izvijeeo zaklju(cima Evropskog vijea.

;nternet stranice nalaze se na adresi @@@.europarl.eu.int 

Evropski pravobranitel

Evropski pravobranitelj !European 'mbudsman$ djeluje pri Evropskom parlamentu, anjegova je uloga zatita interesa građana u slu(aju spora s institucijama Unije. U određenimslu(ajevima pravobranitelj mo&e od institucija i nacionalnih vlasti zatra&iti dokumentaciju natemelju koje mo&e uputiti preporuke doti(nim institucijama ili Evropskome parlamentu kako

 bi se spor to u(inkovitije rijeio.

EVROPSKA KOMISIJA

Evropska komisija !European "ommission$ je jedno od klju(nih tijela institucionalnogsistema Unije. -omisija je sljednica -omisije EZ nastale ). srpnja )9H:. godine temeljemUgovora o spajanju Visokog ureda Evropske zajednice za ugljen i (elik, -omisije Evropskeekonomske zajednice i Euratoma. 'd *. sije(nja )99*. godine -omisija ima / (lanova !dva(lana za =rancusku, za >jema(ku, za Veliku 5ritaniju, za ;taliju i za Ipanjolsku, i po

 jednog (lana iz ostalih zemalja$. Llanove -omisije imenuju sporazumno vlade dr&ava (lanicana pet godina. -omisiju potvrđuje 2arlament. 2rema Ugovoru iz Dmsterdama, predsjednika-omisije sporazumno imenuju vlade dr&ava (lanica, a Evropski parlament ga potvrđuje.2otom vlade dr&ava (lanica, zajedno sa imenovanim predsjednikom, imenuju ostale (lanove-omisije. "jelokupni sastav -omisije se kona(no predaje na odobrenje 2arlamentu.

Evropska komisija je pri izvrenju svojih obaveza u velikoj mjeri nezavisna. 'na zastupaisklju(ivo interese Unije i ne smije primati naredbe od strane niti jedne vlade dr&ave (lanice.-ao svojevrsni J(uvar ugovoraK, -omisija nadzire korektnu provedbu naredbi i direktivaVijea i mo&e se obratiti 6udu ako dr&i da neka od dr&ava (lanica ne ispunjava svoje obaveze

 prema Uniji. 5udui da -omisija ima pravo na zakonsku inicijativu, ona u svako doba mo&e poduzeti korake da bi olakala postizanje sporazuma između Vijea i 2arlamenta. -aoupravni organ, -omisija provodi odluke Vijea, na primjer na podru(ju agrarne politike.

-omisija ima dalekose&na ovlatenja pri provođenju zajedni(kih politika, jer je nadle&na zanjihove prora(une+ za istra&ivanje i tehnologiju, pomo zemljama u razvoju, regionalno povezivanje itd.

-omisija je du&na podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Evropski parlament izglasanepovjerenje kvali#iciranom veinom glasova !nepovjerenje dosad nije nikada izglasano$.

6lu&be -omisije se nalaze u 5ru0ellesu i 7u0embourgu. Za provođenje zajedni(kih politika irad opih administrativnih slu&bi, zadu&eno je * odjela, takozvane glavne direkcije !uprave$sa to(no određenim djelokrugom rada. 6uprotno tajnitvima tradicionalnih međunarodnihorganizacija, -omisija koja ujedno igra ulogu J(uvara ugovoraK, ima potpunu #inancijsku

nezavisnost.

*

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 6/23

Ddministrativnu strukturu -omisije (ini 3H opih uprava !?irectorate General A ?G$ ispecijaliziranih slu&bi. 6vakoj je upravi na (elu glavni direktor, koji je odgovoran (lanu-omisije zadu&enom za određeno podru(je rada uprave. U -omisiji radi oko )*.///djelatnika.

-omisija priprema zakonske prijedloge !o kojima odlu(uje Vijee$, primjenjuje na(elazajedni(kih politika EU i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu evropskoga prava idodjelu prora(unskih sredstava. -omisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i

 putem svojih predstavnitava u svijetu.

;sklju(ivo pravo predlaganja zakonodavnih propisa najva&nija je uloga -omisije jer se uUniji ne mo&e usvojiti nijedan zakonski prijedlog koji ne potje(e od -omisije. 2ri

 predlaganju novih propisa -omisija se savjetuje s vladama dr&ava (lanica, predstavnicimaindustrije, sindikata i drugih interesnih skupina na koje prijedlog mo&e utjecati. 2ritom se

 primjenjuje na(elo supsidijarnosti !subsidiarit$ prema kojemu se vlast predaje najni&oj razini!nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj$ i pribli&ava pojedincu. -omisija jedino nema isklju(ivo

 pravo predlaganja propisa u podru(ju zajedni(ke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u pravosuđu i unutranjim poslovima, gdje to pravo dijeli s dr&avama (lanicama.

-omisija također nadzire primjenu evropskoga prava u dr&avama (lanicama. Dko se onouopte ne provodi ili se kri, predmet mora dostaviti Evropskome sudu. U nekim slu(ajevimamo&e i kazniti pojedince i preduzea koji ne potuju evropsko pravo, a naj(ee jenepotivanje politike konkurencije, tj. stvaranje monopola i dogovaranje cijena. -omisijanadgleda i regularnost vladinih subvencija pojedinim industrijama !neke oblike dr&avne

 pomoi mora odobriti isklju(ivo -omisija$, provedbu pravila konkurencije, a regulira i preuzimanje i spajanje velikih preduzea.

Op!te "prave i sl"#be Evropske ko$isie

%lavno tani!tvo Ko$isie

Glavno tajnitvo -omisije !6ecretariat8General o# the "ommission$ zadu&eno je zakoordinaciju djelatnosti unutar -omisije i odnose s drugim institucijama Unije. 'dgovorno je

 predsjedniku -omisije. >jegova stranica sadr&i in#ormacije o zadaama !Fission$, upuujena stranicu 4omana 2rodija !2resident 4omano 2rodi$, a potpuni popis tema dostupnih sa

stranica Glavnog tajnitva sadr&i indeks dostupan na engleskom i #rancuskom jeziku. 'dre#orme -omisije u rujnu )999. kao dio Glavnog tajnitva jest i 'djel za predviđanje razvoja

H

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 7/23

Unije !=or@ard 6tudies Unit$, koji je prije bio samostalna organizacijska jedinica. 'djel (inimultidisciplinarni tim stru(njaka koji nastoje predvidjeti trendove razvoja Unije i tako

 pomoi osmiljavanju zajedni(kih politika Unije.

Pravna sl"#ba

2ravna slu&ba !7egal 6ervice$ poma&e ostalim slu&bama Evropske komisije u radu+ pri izradizakonodavnih prijedloga, nadgledanju potivanja 'sniva(kih ugovora, pri međunarodnim

 pregovorima i provedbi drugih zadaa povjerenih -omisiji. 2ravna slu&ba zastupa -omisiju usporovima pred Evropskim sudom, 2rvostupanjskim sudom i sudom Evropske udrugeslobodne trgovine !European =ree Trade Dssociation 8 E=TD$, kao i u sporovima pri6vjetskoj trgovinskoj organizaciji !Morld Trade 'rganisation 8 MT'$. U 2ravnoj slu&bi rade

 pravnici iz svih dr&ava (lanica kako bi se osiguralo poznavanje svih pravnih sistemaZajednice i svih radnih jezika. Za svoj je rad odgovorna predsjedniku -omisije. Glavni

direktor pravne slu&be, a u slu(aju njegove sprije(enosti njegov zamjenik, u(estvuje natjednim sastancima -omisije.

Tisak i obaviesti

6lu&ba Tisak i obavijesti !2ress and "ommunication$ na svojoj stranici sadr&i obavijesti ozadai 6lu&be i direktorij te upuuje na @eb stranice o televizijskom programu Europe b6atelite, virtualnom uredu za novinare i predstavnitvima u dr&avama (lanicama. Također upuuje na izvore in#ormacija evropskih institucija !Evropskoga parlamenta, Vijea,-omisije, Evropskoga suda i 2rvostupanjskog suda, 4evizorskog suda, Ekonomskog isocijalnog odbora, 'dbora regija, Evropske investicijske banke, Evropske sredinje banke teostalih tijela EU$, @eb poslu&itelje !;NF EU4'2E, "'4?;6, 4O? i ;62'$, baze podataka!;?ED, EU487e0, "E7EP, EU?'4, E"7D6, 6"D?2lus$ i besplatne publikacije, kao i

 publikacije koje izdaju EU4'6TDT i EU48'2.

Ekono$ska i &inan'iska pitana

Za optu upravu Ekonomska i #inancijska pitanja !Economic and =inancial D##airs$, bivi ?G;;, zadu&en je (lan komisije 2edro 6olbes Fira. Zadaci su joj+Q praenje i ocjena gospodarstava dr&ava (lanicaR

Q doprinos koordinaciji ekonomskih politika dr&ava (lanicaR

Q predlaganje, u suradnji s Evropskim monetarnim institutom, potrebnih mjera za pripremuzavrne #aze ostvarivanja ekonomske i monetarne unijeR

:

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 8/23

Q nadgledanje #unkcioniranja evropskoga monetarnog sistema i međunarodnoga monetarnogsistemaRQ priprema tehni(kih i pravnih mjera za brzo uvođenje jedinstvene valuteR

Q nadgledanje jedinstvenoga tr&ita EU, analiza makroekonomskih, sektorskih i regionalnih

u(inaka jedinstvenoga tr&ita i

Q analiza makroekonomskih u(inaka zajedni(kih politika EU, npr. politike konkurencije,oporezivanja, javnih #inancija i sli(no.

 >a internet stranicama opte uprave za Ekonomska i #inancijska pitanja dostupni su podaci o programu njezina rada, opis aktivnosti i prioriteta gospodarske politike, direktorij uposlenih,govori 2edra 6olbesa Fire, te statisti(ki podaci o te(ajnoj listi eura, odabrani statisti(ki

 podaci EU4'6TDT8a, te 5D"C !5anSue des "omptes des Entreprises Carmoniss$ baza podataka.

5D"C sadr&i usklađene statisti(ke podatke za )) evropskih zemalja, Bapan i 6D?. >amijenjena je komparativnim sektorskim analizama i usporedbama u(inkovitosti evropskih,ameri(kih i japanskih tvrtki, a sadr&i podatke o 3 sektora te o poduzeima svrstanima u 3kategorije+ mala !obrt manji od : milijuna E"U$, srednja !obrt između : i 1/ milijuna E"U$ ivelika !s obrtom veim od 1/ milijuna E"U$.

'pta uprava 2reduzea provodi i program B'2 !Boint Venture 2rogramme 2CD4E 8 TD";6$za lake osnivanje i razvoj zajedni(kih preduzea !joint ventures$ u zemljama srednje iisto(ne Europe. 2rogram se #inancira iz programa 2CD4E i TD";6.

Po(")etni!tvo

Za optu upravu 2oduzetnitvo !Enterprise$ zadu&en je (lan -omisije Erkki 7iikanen.2o(etna stranica te opte uprave upuuje na osobnu stranicu Erkkija 7iikanena i @eb stranicevezane za industriju, inovacije i politiku razvoja preduzea, turizam i zadruge.

'pta uprava 2oduzetnitvo nastala je reorganizacijom -omisije i zapravo ujedinjuje zadaci bivih ?G ;;; ;ndustrija i ?G PP;;; 2olitika razvoja preduzea, trgovina, turizam i zadruge.

Zadu&ena je za politiku EU vezanu za industrije i koordinaciju zakonodavnih prijedloga kojise odnose na jedinstveno tr&ite proizvoda. Također promi(e istra&ivanja vezana za primjenunovih tehnologija i poti(e industrijsku suradnju dr&ava (lanica EU i treih zemalja te analiziraekonomske trendove u najva&nijim industrijskim granama.Glavni je cilj opte uprave 2oduzetnitvo poveanje konkurentnosti evropskih industrija

 poveanjem investicija, razvojem industrijske suradnje, poveanjem konkurencije i kvalitetete boljim uklju(enjem javne uprave u poticanje industrijskog razvoja.

'pta uprava 2oduzetnitvo upravlja programima za poticanje razvoja malih i srednjih preduzea !6mall and Fedium86ized Enterprises 8 6FE$ koji su uglavnom usmjereni na

uklanjanje administrativnih prepreka za otvaranje preduzea i lake #inanciranje poslovnih projekata malih i srednjih preduzea.

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 9/23

 >a njezinoj ;nternet stranici nalazi se opis djelatnosti i programa za mala i srednja preduzea,turizam, obrt i trgovinu, direktorij djelatnika, novosti i prioptenja za tisak te vodi( za mala isrednja preduzea.

Konk"ren'ia

Za provedbu politike konkurencije zadu&en je Fario Fonti, pod (ijim bi nadzorom optauprava -onkurencija !"ompetition$ morala uspostaviti i provoditi koherentnu politikukonkurencije u EU.

'pta uprava -onkurencija, bivi ?G ;V, zadu&ena je za provedbu zajedni(ke politikekonkurencije Evropske unije koja se odnosi na borbu protiv stvaranja kartela, kontrolaspajanja velikih tvrtki, liberalizaciju trgovine i kontrolu dr&avnih intervencija i subvencija.'pta uprava -onkurencija također se bavi međunarodnom dimenzijom konkurencije,

 posebice u odnosima sa 6D?8om i Bapanom, a djeluje i kao savjetnik za politiku

konkurencije u tranzicijskim zemljama srednje i isto(ne Europe.

*apo!lavane i so'ialna pitana

Za zapoljavanje i socijalna pitanja !Emploment and 6ocial D##airs$, (ije je zadaci u velikojmjeri obavljao prijanji ?G V, zadu&ena je Dnna ?iamantopoulou.

'pta uprava Zapoljavanje i socijalna pitanja zadu&ena je za prisutnost socijalne dimenzije udrugim zajedni(kim politikama i gospodarskom razvoju Unije, za jednakost &ena imukaraca, borbu protiv rasizma, kseno#obije i socijalne neravnopravnosti.

Dktivnosti opte uprave Zapoljavanje i socijalna pitanja se&u od zapoljavanja mladih,zdravlja i sigurnosti na poslu, utjecaja gospodarskog rasta i razvoja na migracije idemogra#iju, do obiteljskih pitanja, socijalne zatite i dijaloga, provedbe evropske strategijezapoljavanja i upravljanja Evropskim socijalnim #ondom !European 6ocial =und 8 E6=$.E6= je jedan od strukturnih #ondova Zajednice koji su iscrpnije prikazani u odlomku =ondoviEvropske unije.

'pta uprava Zapoljavanje i socijalna politika koordinira rad Fre&e za suradnju u tra&enjuzaposlenja u Europi !EU4opean Emploment 6ervices >et@ork 8 EU4E6$ te Evropskogaopservatorija za zapoljavanje !European Emploment 'bservator 8 EE'$.

EU4E6 povezuje nacionalne centre za zapoljavanje, Evropsku komisiju i poslodavce, promi(e mobilnost radnika razmjenom podataka o mogunostima zaposlenja i ponudama za posao u dr&avama (lanicama EU. http+<<europa.eu.int<comm<dg/*<elm<eures<inde0.htm

Evropski opservatorij za zapoljavanje mre&a je za razmjenu podataka o politikamazapoljavanja i stanju na tr&itima rada u dr&avama (lanicama EU koja prikuplja podatke o

 politikama zapoljavanja, dokumentira i analizira ih, procjenjuje njihovu uspjenost iobjavljuje nalaze provedenih istra&ivanja. http+<<@@@.ias8berlin.de<

9

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 10/23

'pta uprava Zapoljavanje i socijalna politika upravlja inicijativama za razvoj ljudskih potencijala D?D2T i EF27'FE>T !http+<<@@@.europs.be< $.

D?D2T poma&e zaposlenicima i poslodavcima u prilagodbi promjenama u industriji i na

tr&itu rada te olakava prijelaz u in#ormati(ko drutvo obrazovanjem radnika.http+<<europa.eu.int<en<comm<dg3<guideen<adapt.htm

EF27'FE>Tostvaruje potporu osobama koje se suo(avaju s posebnim tekoama natr&itu rada i uklju(uje (etiri međusobno povezane inicijative+ >'M !ravnopravnost spolova$,C'4;Z'> !pomo invalidima$, ;>TEG4D !pomo hendikepiranima$ i 'UTC6TD4T!obrazovanje i zapoljavanje osoba mlađih od / godina$.

'stale aktivnosti te opte uprave uklju(uju osiguranje socijalne zatite i integracije u drutvumarginaliziranih skupina !starija populacija, hendikepirane osobe$, razmjenu in#ormacija osistemima socijalne zatite u dr&avama (lanicama !F;66'"$, poboljanje socijalnog dijaloga

i unapređivanje tr&ita rada, borbu protiv rasizma i kseno#obije i dr.

Pro$et

'pta uprava 2romet !Transport$ pod nadzorom je 7oole de 2alacio, a zadu&ena je za poboljanje #unkcioniranja evropskoga prometnog sistema. 5avi se cestovnim, &eljezni(kim,zra(nim i pomorskim, teretnim i putni(kim prometom.

Glavna joj je zadaa poboljanje prometne in#rastrukture EU putem suradnje s nacionalnim,regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i nevladinim organizacijama. 'pta uprava 2romet

 bavi se i standardima sigurnosti i zatite okolia u prometu, cijenama i konkurenciji u prijevozu te poticanjem tehni(kih istra&ivanja vezanih za promet. 2rovodi zajedni(ke programe za razvoj transevropskih mre&a TE>8T !Trans8European Transport >et@ork$, programe za promicanje kombiniranog prijevoza 2D"T !2romotion o# "ombined Transport$ i program za istra&ivanja i tehnoloki razvoj prometa.

'snovna podru(ja djelovanja utvrđena su 5ijelom knjigom o zajedni(koj prometnoj politici iZajedni(kim planom djelovanja u prometu u razdoblju )99.8//1. godine.

'koli

Za optu je upravu 'koli !Environment$ zadu&ena Fargot MallstrWm. Ta je opta upravazadu&ena za visoku razinu zatite okolia, poboljanje kvalitete &ivota te poveanje ekolokeu(inkovitosti, o(uvanje prava buduih narataja na zdrav okoli i osiguranje uravnote&enogkoritenja zajedni(kih prirodnih resursa.

2odru(ja djelovanja opte uprave 'koli de#inirana su 2etim akcijskim programom EU zazatitu okolia, a na njezinim su @eb stranicama dostupne in#ormacije o djelatnostima opte

uprave, klju(nim govorima, publikacijama vezanima za zatitu okolia, mogunostima#inanciranja iz 7;=E programa te veze na srodne ;nternet stranice.

)/

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 11/23

7;=E, #inancijski instrument za okoli, omoguuje su#inanciranje programa zatite okolia io(uvanje parkova prirode !do */X trokova$ te tehni(ku pomo za razvoj tijela javne upraveza zatitu okolia u treim zemljama. http+<<europa.eu.int<comm<li#e<home.htm

Tri su osnovna podru(ja djelovanja u sklopu tog instrumenta+

7;=E8E>V;4'>FE>T 8 zatita okoliahttp+<<europa.eu.int<comm<li#e<envir<inde0.htm7;=E8>DTU4E 8 zatita prirodehttp+<<europa.eu.int<comm<li#e<nature<inde0.htm7;=E8TC;4? "'U>T4;E6 8 pomo treim zemljamahttp+<<europa.eu.int<comm<li#e<3countr<inde0.htm

2rogramom ekoloke naljepnice !Eco 7abel 2rogramme$ nastoji se podsticati potroa(e dakupuju ekoloke proizvode. Evropska unija postavlja uvjete za dobivanje oznake koju

dodjeljuju nacionalne vlasti. ;scrpnije obavijesti o programu dostupne su nahttp+<<europa.eu.int<comm<environment<ecolabel<

;stra&ivanja

'pta uprava nastoji promicati ulogu znanosti u drutvu i potaknuti javne rasprave o pitanjima povezanima s istra&ivanjima.

Glavni je instrument za provedbu istra&iva(ke politike EU viegodinji okvirni program kojiorganizacijski i #inancijski podupire suradnju između sveu(ilita, istra&iva(kih centara iindustrije. U razdoblju od )99.8 //. provodi se 2eti okvirni program EZ za istra&ivanja,tehnoloki razvoj i demonstracijske aktivnosti !=i#th =rame@ork 2rogramme o# the European"ommunit #or 4esearch, Technological ?evelopment and ?emonstration Dctivities )99 8//$ (iji je ukupni prora(un gotovo )* milijardi eura. 2odrobniji podaci o 2etom okvirnom

 programu dostupni su na http+<<europa.eu.int<comm<dg)<#p*.html

2ri obavljanju svojih zadaa opta uprava ;stra&ivanja blisko surađuje s drugim odjelima

Evropske komisije kao to su Zajedni(ki istra&iva(ki centar, ;n#ormacijsko drutvo, Energija,'koli, 2oduzetnitvo i 2romet. >a stranicama opte uprave ;stra&ivanja nalazi se opis programa EU za poticanje znanstvenih istra&ivanja, novosti iz svijeta znanosti i kalendar kon#erencija.

Zajedni(ki istra&iva(ki centar 

B4" je centar za znanost i tehnologiju u EU, a (ini ga mre&a instituta u kojima se provode

istra&ivanja. Zadaa im je omoguiti znanstveno8tehni(ka rjeenja za provedbu raznih

))

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 12/23

 politika EU i poveanje konkurentnosti industrija EU.U mre&u B4" povezani su sljedei instituti+

Q ;nstitut za zdravlje i zatitu potroa(a !;nstitute #or Cealth and "onsumer 2rotection, ;spra,

;talija$ http+<<ihcp.etomep.netQ ;nstitut za napredne tehnoloke studije !;nstitute #or 2rospective Technological 6tudies;2T6, 6evilja, Ipanjolska$ http+<<@@@.jrc.esQ ;nstitut za re#erentne materijale i mjere !;nstitute #or 4e#erence Faterials and Feasurements;4FF, Geel, 5elgija$ http+<<@@@.irmm.jrc.beQ ;nstitut za sisteme, in#ormatiku i sigurnost !;nstitute #or 6stems, ;n#ormatics and 6a#et;6;6, ;spra, ;talija$ http+<<@@@.jrc.org<isisQ ;nstitut za transuranijske elemente !;nstitute #or Transuranium Elements, -arlsruhe,

 >jema(ka$http+<<itumagill.#zk.deQ ;nstitut za okoli !Environment ;nstitute E;, ;spra, ;talija$ http+<<@@@.ei.jrc.it

Q ;nstitut za tehnologije sigurnosti !6a#et Technolog ;nstitute, ;spra, ;talija$http+<<@@@.sti.jrc.itQ ;nstitut za primjenu dostignua u istra&ivanju svemira !6pace Dpplications ;nstitute 6D;,;spra, ;talija$ http+<<@@@.sai.jrc.it

4ibarstvo

'pta uprava 4ibarstvo odgovorna je za provedbu zajedni(ke politike ribarstva. Ta je politikausredoto(ena na o(uvanje i upravljanje morskim resursima, razvoj odnosa i zaklju(ivanjesporazuma s treim zemljama i međunarodnim organizacijama, strukturne mjere i zajedni(kuorganizaciju tr&ita za ribarske proizvode.

 >a njezinoj ;nternet stranici nalazi se opis zajedni(ke politike namijenjene ribarstvu idjelatnostima opte uprave, in#ormacije i publikacije, program rada opte uprave, te veze na;nternet stranice koje se bave ribarstvom i srodnim djelatnostima.Za provedbu politike ribarstva koriste se sredstva koja osigurava =inancijski instrument za

 pomo ribarstvu !=inancial ;nstrument #or =isheries Guidance 8 =;=G$, o kojemu se podacimogu nai u poglavlju =ondovi EU.

Zajedni(ko tr&ite

'pta uprava Zajedni(ko tr&ite zadu&ena je za ostvarenje zajedni(kog tr&ita, jednog odnajva&nijih postignua evropske integracije.

?jelatnosti su zajedni(kog tr&ita+

)

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 13/23

Q uklanjanje prepreka slobodnom protoku roba i usluga, kretanju radnika te osnivanju preduzea,Q usklađivanje pravila za javne nabavke, #inancijske usluge, trgova(ko pravoRra(unovodstvene standarde, industrijsko i intelektualno vlasnitvo, zatitu osobnih podataka i

elektroni(ku trgovinu,

Q in#ormiranje preduzea i građana o pogodnostima zajedni(kog tr&ita.

 >a njezinoj ;nternet stranici nalaze se in#ormacije o zatiti intelektualnog i industrijskogvlasnitva, statisti(ki podaci i publikacije o zajedni(kom tr&itu, obavijesti o slobodnom

 protoku roba i usluga, kretanju radnika te osnivanju preduzea u EU i sli(no.

Energija

Ta je opta uprava zadu&ena za osiguranje opskrbe energijom u EU uz konkurentne cijene i uskladu s na(elima o(uvanja okolia.

Glavni su ciljevi energetske politike EU smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima energije,uspostava zajedni(kog tr&ita energije i energenata kako bi se poveala konkurentnost i stopazaposlenosti, te izgradnja transevropskih energetskih mre&a !Transeuropean Energ >et@orks8 TE>8E$. 'snovna stranica opte uprave Energija donosi in#ormacije o (lanici -omisije7ooli de 2alacio i njezinim glavnim zadaama te upuuje na stranice EU4DT'F8a istranice EU o energiji.

'pta uprava Energija surađuje s međunarodnim organizacijama kao to su Feđunarodnaorganizacija za energiju !;nternational Energ Dgenc 8 ;ED$, Feđunarodna agencija zanuklearnu energiju !;nternational Dtomic Energ Dgenc 8 ;DED$, 'E"?, 6vjetska banka,Evropska banka za obnovu i razvoj, i dr., poduzima odgovarajue mjere u okviru opih

 programa pomoi treim zemljama !2CD4E, TD";6 i FE?D$ i programa namijenjenih potivanju prioriteta energetske politike EU. >a njezinim se ;nternet stranicama nalazi opisdjelatnosti, zakonodavstvo vezano uz energiju, obavijesti o raznim događanjima ikon#erencijama, statisti(ki podaci te in#ormacije o programima koje provodi.

Pore)i i 'arinska "nia

 >a ;nternet stranici te opte uprave, dostupne su obavijesti o njezinim djelatnostima,direktorij (lanova, novosti i publikacije, dokumenti i zakonodavni prijedlozi, baze podatakaTD4;" !Tari# ;ntgr "ommunautaire$, YU'TD !Tari## Yuotas and "eilings$, 5T; !5indingTari## ;n#ormation$ i E";"6 !European "ustoms ;nventor o# "hemical 6ubstances$.

Obra)ovane i k"lt"ra

)3

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 14/23

Ta je opta uprava nastala spajanjem opih uprava P ;n#ormacije, obavijesti, kultura,audiovizualni mediji i PP;; 'brazovanje, usavravanje i mladi.

Uz opis zadaa i direktorij, osnovna @eb stranica opte uprave 'brazovanje i kultura upuujena in#ormacije koje su sadr&avale prijanje opte uprave, tj. o obrazovanju, stru(nom

usavravanju i programima za mlade, audiovizualnoj politici, sportu, istra&ivanjima javnogmnijenja građana EU, publikacijama i knji&nicama.

 >a podru(ju obrazovanja, ta opta uprava provodi programe za obrazovanje mladih i stru(nousavravanje odraslih.

 >a podru(ju kulture, opta uprava priprema prvi okvirni program za potporu kulture,2rogram kultura ///., te provodi niz programa. Za podru(je audiovizualne politike nastranicama opte uprave 'brazovanje i kultura nalazi se prikaz pravnog okvira, programa koji

 podr&avaju razvoj audiovizualnih medija !npr. FE?;D$ te smjernice razvoja politike.U podru(ju sporta, opta uprava donosi in#ormacije o strukturi, podru(jima aktivnosti,

događanjima i publikacijama vezanima uz sport. U podru(ju javnoga mnijenja donosirezultate Eurobarometer istra&ivanja te ispitivanja javnoga mnijenja koja provodi Europinion.'brazovanje i kultura upuuje na izvore in#ormacija o EU 8 publikacije i knji&nice koje su

 potanje opisane u poglavlju ;n#ormacije o EU.

Zatita zdravlja i potroa(a

'pta uprava Zatita zdravlja preuzela je neke zadaci prijanjih ?G V Zapoljavanje,industrijski odnosi i socijalna pitanja i ?G PP;V 2olitika zatite potroa(a i zdravlja

 potroa(a. Zadu&ena je za zatitu potroa(a, predlaganje novih zakona u tom podru(ju,nadzor kakvoe proizvoda !osobito prehrambenih$ i sli(no.

 >a ;nternet stranici dostupne su in#ormacije o ustroju i djelatnosti opte uprave, zakonodavni propisi i publikacije za zatitu potroa(a, novosti i prioptenja za tisak, kalendar skupova iseminara o zatiti potroa(a, obavijesti o veterinarskim i #itosanitarnim mjerama i drugo.

2ravosuđe i unutranji poslovi

6tvaranje posebne opte uprave za pravosuđe i unutarnje poslove potaknuto je stupanjem nasnagu Ugovora iz Dmsterdama, koji među ciljeve EU postavlja i stvaranje podru(ja slobode,sigurnosti i pravde !Drea o# =reedom, 6ecurit and Bustice 8 D=6B$. 2rije stupanja na snaguUgovora iz Dmsterdama, provodile su se neke akcije s podru(ja BCD, npr. rjeavanje pitanjaazila, imigracije, carinske i policijske suradnje, a nove odredbe omoguuju iri pristup

 pitanjima s podru(ja pravosuđa i unutranjih poslova.

Glavne zadaci opte uprave BCD su rjeavanje pitanja vanjskih granica, imigracije i azila, poticanje policijske i carinske suradnje, uklju(ujui povezivanje s Europolom, sudbenu

suradnju, suradnju u suzbijanju zlouporabe droge, te vanjske odnose.

)1

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 15/23

 >ajpoznatiji programi i instrumenti opte uprave BCD su+

Q Evropski #ond za izbjeglice !European 4e#ugee =und$ koji #inancira dobrovoljnu

repatrijaciju izbjeglica, prognanika i osoba koje tra&e azil

Q 'dsseus, koji regulira pitanja azila i imigracije

Q =alcone, (ije je podru(je djelovanja borba protiv organiziranog kriminala

Q 6T'2, program za spre(avanje trgovine ljudima i spolno iskoritavanje djece

Q 'isin, za suradnju u provedbi zakona

Q Grotius, program za pravnike te

Q ?aphne, program za borbu protiv nasilja nad djecom i &enama.

Vanski poslovi

Zadaci uprave za vanjske poslove su slijedee+

Q upravljanje odnosima između EU i evropskih zemalja koje nisu (lanice EU niti sudjeluju u procesu proirenjaR

Q odnosi s jugoisto(nom Europom, uklju(ujui obnovu -osovaRQ odnosi s isto(nom Europom, te dr&avama -avkaza i sredinje DzijeRQ upravljanje programom Tacis za isto(nu Europu, -avkaz, dr&ave sredinje DzijeRQ odnosi s ;slandom, 7iechtensteinom, >orvekom, Ivicarskom, uklju(ujui 6porazum oEvropskom gospodarskom prostoru !EED Dgreement$RQ odnosi sa 6jevernom Dmerikom, Dustralijom, Bapanom i -orejomRQ odnosi sa srednjim istokom i ju&nim FediteranomRQ odnosi sa 7atinskom DmerikomRQ odnosi s Dzijom !osim Bapana i -oreje$RQ odnosi s međunarodnim organizacijama+ Ujedinjenim narodima, 6jevernoatlantskimsavezom, Zapadnoevropskom unijom i Vijeem EuropeR

Q sudjelovanje -omisije u zajedni(koj vanjskoj i sigurnosnoj politiciRQ upravljanje sa delegacijama -omisije u treim zemljama !vanjska slu&ba$.

Tr+ovina

'pta uprave Trgovina preuzela je neke od zadaa prijanjeg ?G ; !dio koji se odnosi natrgovinsku politiku$ koje uklju(uju zastupanje dr&ava (lanica EU u međunarodnimtrgovinskim pregovorima u sklopu MT'8a i 'E"?8a !'rganisation #or Economic "o8operation and ?evelopment$, olakavanje pristupa evropskih preduzea na tr&ita treih

zemaljaR provedba antidampinkih mjera i vanjski trgovinski odnosi.

)*

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 16/23

6tranice uprave za trgovinu o pripremama za novi krug pregovora o MT' donose in#ormacijeo pristupu EU novom krugu pregovora, dogovorima ministara trgovine (lanica EU,multilateralnim trgovinskim pravilima, te aspektima trgovinske politike koji su posebno va&niza EU+ regionalizaciji u multilateralnom okviru, pre#erencijalnom pristupu za zemlje urazvoju, olakavanju trgovine i uklju(ivanju malih i srednjih preduzea u proces globalizacije

te razmatranju pitanja globalizacije.

Ra)vo

'pta je uprava 4azvoj zadu&ena za odnose sa slabije razvijenim zemljama D#rike, -ariba iTihog oceana !D"2 zemlje$ koje (ine skupinu najsiromanijih zemalja svijeta. 2oti(egospodarski razvoj tih zemalja i njihovo uklju(enje u svjetsko gospodarstvo, vodi kampanjuza borbu protiv siromatva, poti(e razvoj demokracije i vladavine prava te zatitu ljudskih

 prava u tim dr&avama.

 >a internet stranici opte uprave 4azvoj nalaze se opis razvojnih politika, projekata i ostalihdjelatnosti EU tijekom )99. godine, novosti i prioptenja za tisak, izvjetaj o mjerama koje

 provodi EU i novim projektima, dokumenti, publikacije i statistika o razvoju i drugo.

Pro!irene

'snovana je radi olakavanja proirenja EU na zemlja srednje i isto(ne Europe.

Ure( )a ,"$anitarn" po$o- .EC/O0

'snovna je zadaa E"C'8a pru&anje humanitarne pomoi u kriznim situacijama, kao to suhumanitarna kriza na -osovu, potres u Turskoj i sl. >jezine stranice sadr&e in#ormacije oaktivnostima Ureda, odgovore na (esto postavljana pitanja te #inancijske pokazateljedjelovanja Ureda.

EUROSTAT

EU4'6TDT !EU4'6TDT$ je statisti(ki ured Evropske unije. EU4'6TDT obrađuje i prati podatke vezane za gospodarstvo, trgovinu, zaposlenost, obrazovanje, zatitu okolia,energetiku i svakodnevni &ivot. 2odaci su prikupljeni jednakim postupanjem u nacionalnimuredima za statistiku zemalja (lanica, dani su usporedno, a (esto se uspoređuju i s podacima oBapanu i 6D?8u.

Zadaa je EU4'6TDT8a pru&anje statisti(kih podataka institucijama EU radi stvaranja,

upravljanja i ocjenjivanja zajedni(kih politika, uspostavu evropskoga statisti(kog sistema s pomou zajedni(kog jezika i povezivanjem nacionalnih statisti(kih sistema, pru&anje

)H

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 17/23

statisti(kih in#ormacija javnosti, uklju(ujui i koritenje elektroni(kih medija te uspostavutehni(ke suradnje sa svijetom.

Osoble i a($inistra'ia

'pta uprava 'soblje i administracija nasljeđuje zadaci ?G ;P, a s njezine su stranicehttp+<<@@@.europa.eu.int<en<comm<dg/9<dg9home.htm dostupni podaci u mogunostimazapoljavanja u -omisiji i natje(aji. Uprava za in#ormatiku !;n#ormatics ?irectorate 8 ?;$ nasvojim stranicama donosi podatke o svojoj organizaciji, zadaama, dokumentima i vodi(imakoje objavljuje, događajima koje organizira i podatke o natje(ajima.

Uprava za in#ormatiku trebala bi osigurati tehnologiju i in#rastrukturu, kao i tehni(ku ilogisti(ku podrku, uklju(ujui obrazovanje,

Glavne su aktivnosti opte uprave 'soblje i administracija stvaranje i provedba pravila iuredbi za zaposlene, planiranje i upravljanje za alokaciju kadrova !u suradnji s opomupravom 2rora(un$, vrednovanje i praenje administrativne decentralizacije, primjena uredbiza osoblje, predstavljanje -omisije u upravnim pitanjima ispred odbora Evropskoga

 parlamenta i Vijea, koordiniranje sudjelovanja dr&avnih slu&benika dr&ava (lanica u radu-omisije te razmjena in#ormacija i iskustava o pitanjima slu&be. 2ri tome valja istaknuti daupravo opta uprava 'soblje i administracija organizira i provodi socijalni dijalog s

 predstavnicima zaposlenika u svim podru(jima nadle&nosti.

%lavni inspektorat

6lu&ba za unutranji nadzor rada slu&bi Evropske komisije, koja nadgleda pravilnostkoritenja #inancijskih i kadrovskih resursa -omisije. -ontrole koje provodi Glavniinspektorat mogu biti vertikalne !tj. provjera pojedine opte uprave$ ili horizontalne !vieopih uprava ili cijela -omisija$.

Prora1"n

2rora(un se prikuplja iz zajedni(ke vanjske carine, kamata na poljoprivredne proizvode kojise uvoze iz zemalja ne(lanica, davanja za proizvodnju eera i izoglukoze koji se proizvode uUniji, od ),1X prihoda iz poreza na dodanu vrijednost prikupljenog u svim dr&avama Unije idoprinosa dr&ava (lanica koji je razmjeran njihovu bruto drutvenom proizvodu. ;z prora(unase #inanciraju provedba zajedni(kih politika, trokovi #unkcioniranja institucija Unije i plaenjihovih djelatnika. >ajvei dio prora(una namijenjen je provedbi zajedni(ke poljoprivredne

 politike i tzv. strukturne politike za smanjenje gospodarskih dispariteta između bogatijih isiromanijih regija Unije.

):

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 18/23

2inan'iska kontrola

Ured za #inancijsku kontrolu.

Evropski "re( )a borb" protiv prievara

Taj ured !European Dnti8=raud '##ice 8 '7D=$ zadu&en je za provedbu unutranjihadministrativnih istraga u cilju borbe protiv prijevara, korupcije i svakog oblika nezakonitedjelatnosti koja teti #inancijskim interesima Zajednice. Usto, Ured nadgleda pro#esionalno

djelovanje djelatnika Zajednice, a ukoliko utvrdi nepravilnosti pokree disciplinski ili (ak kazneni postupak. Ured surađuje s drugim tijelima Zajednice, posebno -omisijom, a uizravnoj je vezi i s policijom i sudskim vlastima dr&ava (lanica.

*ae(ni1ka sl"#ba )a t"$a1ene i kon&eren'ie

6lu&ba organizira prevođenje kon#erencija i usmene komunikacije, dok je za prevođenje pisanih materijala zadu&ena 2revoditeljska slu&ba.

6lu&ba za tuma(enje i kon#erencije prevodi za potrebe Evropske komisije, Vijea EU,Ekonomskog i socijalnog odbora, 'dbora regija, Evropske investicijske banke i ostalih tijelaEU na sve slu&bene jezike EU. 5avi se i organizacijom kon#erencija, savjetovanjem te

 pru&anjem tehni(ke i logisti(ke pomoi.

Prevo(itelska sl"#ba

2revoditeljska slu&ba zadu&ena je za prevođenje pisanih dokumenata i materijala -omisije.

 >jezine stranice donose in#ormacije o 6lu&bi, zapoljavanju, mogunostima izobrazbe u6lu&bi, prevođenju na jezike zemalja izvan EU, instrumentima za pomo pri prevođenju te predstavnicima 6lu&be u dr&avama (lanicama.

Ure( )a p"blika'ie

Ured za publikacije !2ublications '##ice$ slu&beni je izdava( publikacija i dokumenata svihtijela Unije. 6vake godine Ured objavljuje oko H./// monogra#skih djela i stotinjak 

 periodi(nih izdanja, kao i in#ormacije dostupne putem "? 4'F8a, razli(itih baza podataka,videokaseta i sl. 2odrobnije in#ormacije o Uredu mogu se nai u poglavlju 'dbori, agencije,

uredi i ostala tijela Evropske unije.

)

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 19/23

SU3 PRAV3E EVROPSKE UNIJE

6ud pravde Evropske unije !The "ourt o# Bustice o# the European "ommunities$ ima sjediteu 7u0embourgu i sastoji se od )* sudaca i 9 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenujudr&ave (lanice na H godina. 'ni se odabiru među kandidatima (ija je nepristranost zajam(ena.Uloga 6uda je da osigura potivanje zakona u tuma(enju i provedbi Ugovora.

Tako 6ud mo&e ustanoviti da je jedna od dr&ava (lanica propustila djelovati u skladu s nekomod obaveza preuzetim potpisivanjem UgovoraR 6ud mo&e provjeriti podudarnost pravnih

 postupaka organa Unije sa zakonskim odredbamaR mo&e također ustanoviti propuste u raduEvropskog parlamenta, Vijea ili -omisije.

6ud pravde je također jedina institucija koja mo&e dati miljenje, na zamolbu nacionalnogsuda, o tuma(enju ili valjanosti odredaba zajedni(kih pravnih akata koje provode institucijeUnije. Dko su takva pitanja u procesu pred nacionalnim sudom, 6ud pravde mo&e, a u nekimslu(ajevima i mora dati prethodno rjeenje.

6ud pravde je također jedina instanca mjerodavna za pravorijek u sudovima zemalja (lanica uslu(aju da je nacionalno pravosuđe pozove. 'vaj sistem jam(i jedinstvenu primjenuzajedni(kog evropskog prava na cijelom podru(ju Evropske unije.

Ugovorom iz Dmsterdama, 6ud ima ovlasti provjeriti da li zajedni(ki evropski akti potuju

osnovna prava. 6ud je jednako nadle&an i u podru(ju sloboda i sigurnosti osoba. 6udu unjegovom radu poma&e i 6ud prvog stupnja !The "ourt o# =irst ;nstance$ uspostavljen )9:.godine. 6ud ima )* sudaca, a nadle&an je za pritu&be ulo&ene 6udu pravde po zakonskim

 pitanjima, za parnice koje pravne ili #izi(ke osobe ula&u protiv -omisije Evropske Unije, kaoi između institucija Unije i njihovih slu&benika protiv -omisije.

U okviru prvog stupa, Evropski je sud nadle&an odlu(ivati o prethodnom postupku zatuma(enje i ocjenu valjanosti prava Zajednice te u postupcima povodom izravnih tu&bi.2ostupak za tuma(enje i ocjenu valjanosti ovlaten je pred Evropskim sudom pokrenuti bilokoji nacionalni sud iz jedne od dr&ava (lanica, a svrha je toga postupka da se osiguraujedna(eno tuma(enje i primjena prava Zajednice bez obzira na to koji ga sud primjenjuje,

to je preduvjet o(uvanja prava Zajednice kao prava zajedni(kog svih dr&ava (lanica.

2ovodom izravnih tu&bi, 6ud je nadle&an u vie razli(itih postupaka. Evropska komisija isvaka dr&ava (lanica ovlatena je 6udu podnijeti tu&bu protiv dr&ave (lanice koja ne provodi

 pravo Zajednice. Utvrdi li 6ud da je tu&ba osnovana, dr&ava (lanica protiv koje je donesena presuda du&na je provesti presudu 6uda. Ukoliko to ne u(ini, 6ud ju je ovlaten u ponovljenom postupku nov(ano kazniti.

;zravnom tu&bom pokree se i postupak za ponitenje nekog od akata institucija Unije iliEvropske sredinje banke. Takav su postupak ovlatene pokrenuti institucije Zajednice,Evropske sredinje banke, dr&ave (lanice te pravne i #izi(ke osobe u dr&avama (lanicama.

Dko postupak pokreu pravne ili #izi(ke osobe za odlu(ivanje o tu&benom zahtjevu nadle&an

)9

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 20/23

 je u prvom stupnju 2rvostupanjski sud, s mogunou &albe Evropskome sudu. Tu&ba se podnosi protiv institucije koja je donijela akt (ije se ponitenje tra&i.

;ste osobe ovlatene su 6udu podnijeti i tu&bu protiv nedjelovanja institucija Zajednice, tetime tra&iti da donesu akt koji su propustile donijeti.

Evropski je sud nadle&an odlu(ivati i o tu&bama za naknadu tete na temelju ugovorne iliizvanugovorne odgovornosti za tetu. također je nadle&an odlu(ivati o sporovima izmeđuzaposlenih u institucijama Zajednice i institucija u kojima su zaposleni !tzv. sta## cases$. Za te

 je sporove nadle&an u prvom stupnju 2rvostupanjski sud.

'sim temeljem 'sniva(kih ugovora, nadle&nost 6uda mo&e se ugovoriti arbitrarnomklauzulom u ugovoru koji sklopi Zajednica, bez obzira radi li se o ugovoru javnog ili

 privatnog prava. Usto, nekoliko konvencija potpisanih između dr&ava (lanica EU predviđanadle&nost 6uda u tuma(enju svojih odredbi.

2ostupak pred Evropskim sudom i 2rvostupanjskim sudom uređen je protokolom o 6tatutu

6uda, koji je sastavni dio 'sniva(kih ugovora i pravilima postupka koje donosi sam 6ud, a potvrđuje ih Vijee EU.

6ve presude Evropskoga suda objavljuju se u Zborniku sudske prakse !European "ourt4eports$, a izreke presuda objavljuju se i u 6lu&benom listu Zajednice !'##icial Bournal$.

6ud razmatra pritu&be -omisije i ostalih institucija Unije ili dr&ava (lanica te zasjeda kadnacionalni sudovi dr&ava (lanica tra&e tuma(enje evropskoga prava od Evropskoga suda, kojesu obavezni primijeniti pri odlu(ivanju. 2o primitku predmeta nezavisni odvjetnik razmatra

 predmet i daje prikaz predmeta i svoje miljenje o njemu vijeu sastavljenom od tri ili petsudaca. >akon donoenja, presuda se objavljuje u glasilu 6uda.

EVROPSKI REVI*IJSKI SU3

Evropski revizijski sud !European "ourt o# Duditors$ kontrolira prihode i rashode Unije idodjelu prora(unskih sredstava. 6jedite je 6uda u 7uksemburgu. 6ud (ini )* sudaca

revizora, po jedan iz svake dr&ave (lanice Unije, koje imenuje Vijee ministara, a nakonsavjetovanja sa 2arlamentom. 6uci se biraju na estogodinji mandat.

'dbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije, kao i ispravnost upravljanjasredstvima. >a kraju svake godine rad 'dbora sa&ima se u godinje izvijee. Ugovorom izFaastrichta, 'dbor revizora dobio je status institucije Evropske unije, jer je uvrten kaonjezino *. tijelo.

Ugovor iz Dmsterdama, 'dboru daje pravo da pred 6udom pravde Unije po potrebi branisvoja prava. ;stim Ugovorom 'dboru su proirene ovlasti nadzora nad #ondovima Unijekojima upravljaju organizacije van sistema Unije.

/

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 21/23

4adu Vijea i -omisije na podru(ju gospodarstva i atomske energije poma&e 'dbor zaekonomska i socijalna pitanja !the Economic and 6ocial "ommittee$. 'vaj odbor ima (lana koji zastupaju razli(ite interesne zajednice ekonomskog i socijalnog &ivota. 2rije no tose donese neka odluka o velikom broju pitanja !zaposlenje, Evropski socijalni #ond,

 pro#esionalna izobrazba$, mora se pribaviti miljenje 'dbora. 'dbor i na vlastitu inicijativu

mo&e izraziti svoje stajalite.

'dbor za ekonomska i socijalna pitanja omoguuje bolju uklju(enost i aktivnije sudjelovanje privrede i sindikalnih udru&enja u razvoju Unije.

'dbor za regije !the "ommittee o# the 4egions$ osnovan je Ugovorom iz Faastrichta. ;ma (lana, predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti, koje na (etiri godine imenuje Vijee na

 prijedlog zemalja (lanica. Vijee ili -omisija tra&i miljenje 'dbora u pitanjima koja suodređena Ugovorom, a na vlastitu inicijativu 'dbor mo&e izraziti svoja stajalita.

Ugovor iz Dmsterdama iri podru(je djelovanja za oba 'dbora i otvara mogunost da ih

Evropski parlament tra&i za miljenja po određenim pitanjima.

6ve institucije i tijela Unije koji koriste sredstva iz prora(una te tijela nacionalnih,regionalnih i lokalnih vlasti koja upravljaju sredstvima dobivenim iz prora(una Unije morajuvoditi evidenciju o svojim #inancijama, a njihovu opravdanost kontrolira i 4evizijski sud. 6ud

 provodi kontrolu dokumentacije kako bi se uvjerio u ispravnost dodjele sredstava iz prora(una. 2ogreke, nepravilnosti i mogue prijevare 4evizijski sud objavljuje i ujedno predla&e nadle&nim tijelima akcije koje treba poduzeti.

6voja zapa&anja 6ud objavljuje u godinjem izvjetaju koji razmatraju Vijee i 2arlament,navodei pritom i podru(ja u kojima valja provesti promjene, te u posebnim izvjetajima kojise objavljuju u 6lu&benom listu Unije.

;nternet stranica 4evizijskoga suda sadr&i među ostalim obavijesti o ustroju 6uda, njegovojulozi i radnim programima !2resentation$ te pristupu dokumentima !Dccess to ?ocumentsCeld b the "ourt$, popis izvjetaja i miljenja 6uda u proteklih * godina !7ist o# 4eports and'pinion Ddopted b the "ourt ?uring the 7ast =ive ears$, godinji izvjetaj za )99H. i )99:.!Dnnual 4eport )99H, )99:$, poseban godinji izvjetaj za )99:. !6peci#ic Dnnual 4eport)99:$, preglede revizijskih politika i standarda !"ourt Dudit 2olicies and 6tandards$,smjernice za primjenu revizijskih standarda ;ntosai !European ;mplementing Guidelines #or the ;ntosai Duditing 6tandards$ te obavijesti i prioptenja za tisak !;n#ormation >otes and

2ress 4eleases$.

456789:; <=>?6;@>; ;>:; 

[\]^\_ ̂ ^]`]^\_ f\[` ][_\ `[^^. [\ [_, `\_f_[`\_^_]_ ]_\[ \_q] ^ [][ ]_ \_ `_^ ^]_.[f__ 3/. _ )99. [^ ^ _^_ f\[`^ ][_\^ ^^.  ).

 __\_ )999. [^ `\q_ f _[^ q_ `\^] f\[` ][_\`[^^ [_ [\_ [ \_ f\[`[ ^]_ \_^ ___.

)

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 22/23

w_f^ [\_^ +

• xqf\y^ [[\ (6 чланова).

_ q_ f_[f `[[f {|. }_[f^ ^\_ `[\_q][ [`\^_ f__ \_f_ ~_^_ f\[q[. }_[f^ ^\_ [\_[ _[_] [^_.

• • \̀_f^ €_f

(Чланови Извршног одбора и гувернери централних банака еврозоне; 6+13=19

чланова)

•`\_f^ €_f _f_^^ [\_ {|. •`\_f^ €_f [ [[^ [_f[] f^[] _[f_ ~_[f_. {| q__ _ `\_f_ [^~^[][f_ [`^_, `\[f[^ ]_~ `[[f, _q^\ ^ `\_f_ f^q^]

 \q\f_]_ \_f_ ~_^_ ^ `\[][f^y ]_[ [f_ `_[ `\[]__ \^[\^^ •.

• w\_^ €_f

(ред!едник и "от"ред!едник #$% и гувернери !вих зе&а'а чланица #вро"!ке

 уние *+*= *9 чланова)

w\_^ €_f _f[_f[ [, [[\^^\_ `[[f ^ `\^`\]_ _`\[y^\_ f\[q[.

{^ {| [\_f_ `_ ][^ ^ ^_^_ ]__ [ X f\[q[^. {|

[\[^y `[ [f_ _ \^y _[ ^ _^^ _ \[f_~^ `\[^qf[_ ^_ `\]_ [^]_ [ \^q^[ ][_\ _^[^. [q__ `[ [] y[[\ _]_ f\[q[^. ‚[` f\[^]_ _ ^ {| ^^ _^[_\_ _ f\[q[^ [qf[_f_ ^_f_ ̀ [^^~_ ]y__ ][_\`[^^. f\[^] ~^ ]\_ _^[_^ \_^ ___ ^ {|. €^y{| __q^ ƒ\_\. €__y^ `\^ „_ ‚[ …\^y !\.  ,-./0

2.4- 578-: $ ^q ƒ\_. xq_\_ [f]\ //3. \f^ `\^ {| ^[ †^] ‡q\ ![. 7< 7>-/?-@ $ ^q ˆ[_^.

456789:; B>5=9?B<B7>; ;>:; !x|$ ^_^_ ^^^_ f\[` ^.[f__ ‰^] )9*. [^ [f[\[] [ [^f_ f\[` q_^. ƒ^_^\_^f^^[ `\[ [^ [`\^[ __^\_[] \_qf[ •^. Š^[_\^ x| q] ~_^ f\[` ^. \]_ [] f_^yf x| _[ \^^ ^^ ^]_][[^ _ _ _`^_[] \^y __f^ [f_ `[ f[]_ `[f[^] [f^]_`[y[ ̂ ]_ _^^_^ ŠŠŠ.

x| ]_ ^ [ _ [f_ [ ^~^f[ \^[ ^_^\_ `\[[^ _ \^ _~^ ^ ][^ _ ^_^\_ ^^ ^ `[ f[]_ `[ ^__f^^ \^.

\[^ [ __ ^_^\_ ][\_ _ ^]_ ^f \_qf[_ f\[` ^+

7/21/2019 Institucije Evropske Unije-seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/institucije-evropske-unije-seminarski 23/23

•  \_qf[ f\[`^ ^\^_,•  \_qf[ ]_^ `\q_,• f_\_ `\[f\[`^ ]\_ !\_`[\, []^_^, \^_$,• `[\y_ ^[\]_^[^] [[^_]_,• q_y^_ `\^\[ [[^,• `[[y_ q\_f_ ^ [\_q[f__.

…_[ [ ^ `\[_ ][\_ _ `\[^^\_ _\_qf^ \^. \[^ ][\__ `\^f _ ^qf[\ ^f^^_.

x| _f^ _^[_\ f\[`[] ^f^^[[] [ !xƒ$. xƒ f[\)991. _[ ^ [][^[ \_qf[ ]_^ ^ \^ `\q_. ƒ^_^_ \f_ _ `] `[\^_ ^ \_f^ ^^^_. xƒ [^] _ \^[\^^f\[` ^ _ \^[\^^ f\[` [[ \[f^ q[ !.  AB5C$‹^y_, x_ ^ Œ[\fy[.

x| _[[]_ ^^^_. _ \_^ `\]_ ][[^]_ _`^_^ \^y_.[\ [_ _\_ _ f^] ^^^_]_ f\[` ^. }_[f^ x| ^]_][[^ _ `\^f ^_]_ ^ __^]_ f^ ^^^_ •^.