institucije državne uprave rh od osamostaljenja do Članstva u eu

INSTITUCIJEDRŽAVNE UPRAVE

REPUBLIKE HRVATSKEOD OSAMOSTALJENJA

DO ČLANSTVA UEUROPSKOJ UNIJI

ŽIVANA HEÐBELI

1990. - 2004.I. DIO

Recenzenti: prof. dr. sc. Damir Boras, dr. sc. Petar Pavel Klasinc Izdavač: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Za izdavača: Vesna Teršelič Urednik: Nikola Mokrović Lektura: Nevena Erak

Korektura: Nikola Mokrović

Prijevod sažetka: Tamara Banjeglav

Dizajn, prijelom i tisak: ACT Printlab d.o.o., Čakovec

Naklada: 500 primjeraka

ISBN 978-953-95433-9-4 (cjelina)

ISBN 978-953-7872-01-4

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 791051 Zagreb, prosinac 2011.

Objavljivanje ove knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom o financiranju institucionalne potpore broj 421-02/08-PP-6/12-2. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr

doc. dr. sc. Živana Heđbeli

INSTITUCIJEDRŽAVNE UPRAVE

REPUBLIKE HRVATSKEOD OSAMOSTALJENJA

DO ČLANSTVA UEUROPSKOJ UNIJI

I. DIO1990. - 2004.

SADRŽAJ

UVOD PRAVNI, POLITIČKI I gOSPODARSKO-DRUŠTVENI KONTEKST U KOJEM DJELUJU INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE RH OD 1990. DO 2004. gODINE Osamostaljivanje i razvoj RHUstav RH Sustav državne uprave Ustrojstvo i djelokrug ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija Dužnosnici, službenici i namještenici DužnosniciSlužbenici i namještenici SABOR, PREDSJEDNIK I VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Sabor Socijalističke Republike Hrvatske / Sabor Republike Hrvatske /Hrvatski državni sabor / Hrvatski saborVijeća Sabora Domovi SaboraZastupnički domŽupanijski dom Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske /Predsjedništvo Republike Hrvatske /Predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i Vladini uredi Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske / Vlada Republike Hrvatske Vladini uredi i druga tijela Sekretarijat za zakonodavstvo /Ured za zakonodavstvoUred za odnose s republikama i pokrajinama Ured za prilagođavanje europskim integracijama Ured za nacionalne manjine /

1.

2.

2.12.22.32.4

2.52.5.12.5.2

3.

3.1

3.1.13.1.23.1.2.13.1.2.23.2

3.33.3.1

3.3.23.3.2.1

3.3.2.23.3.2.33.3.2.4

21214857

66777779

81

8288929298

101105

105112

112115115

13

Ured za međunacionalne odnose /Ured za etničke i nacionalne zajednice ili manjine /Ured za nacionalne manjineUred za odnose s javnošću /Ured za priopćavanje /Ured za odnose s javnošćuUred za državnu imovinu /Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom Ured predsjednika VladeUred potpredsjednika VladeUred za iseljeništvo i hrvatske manjineUred za internetizaciju /Središnji državni ured za e-Hrvatsku Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske /Središnji državni ured za razvojnu strategiju Ured za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju vlasničko-pravnih odnosa na nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo /Ured za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije Ured za izbjeglice / Ured za prognanike i izbjeglice Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN-a u Republici Hrvatskoj /Ured za UNPROFOR /Ured za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ /Ured za suradnju s mirovnim operacijama /Ured za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) /Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u Republici Hrvatskoj Ured za ravnopravnost spolova Ured za upravljanje imovinom Republike Hrvatske /Ured za rezidencijalne potrebeUred za projekt sukcesije /Ured za provođenje projekta sukcesijeUred za graniceKomisija za ratne zločineUred za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom /Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom /

3.3.2.5

3.3.2.6

3.3.2.73.3.2.83.3.2.93.3.2.10

3.3.2.11

3.3.2.12

3.3.2.13

3.3.2.14

3.3.2.153.3.2.16

3.3.2.17

3.3.2.183.3.2.193.3.2.20

115

118

120120121121

121

121

122

122

126127

129

130130131

Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i međunarodnim kaznenim sudovima /Ured za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovimaUred za žrtve rataUred za europske integracije Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge / Ured za udrugeUred za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnji nadzorKomisija za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u Republici HrvatskojKomisija za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u Republici HrvatskojKomisija za zatočene i nestaleUred Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestaleUred za ljudska prava Ured za protokol Vlade Republike HrvatskeZastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i njegov UredUred za socijalno partnerstvo u Republici HrvatskojUred za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Promatrač RH pri Međunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivšeJugoslavije od 1991. godine Ured za javnu nabavu Vlade Republike HrvatskeUred za opće poslove Vlade Republike Hrvatske /Ured za opće poslove i protokol Republike Hrvatske /Ured za opće poslove Vlade i Sabora Republike Hrvatske /Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike HrvatskeDirekcija za korištenje službenih zrakoplovaKrizni štabUred za odnose s vjerskim zajednicamaSavjet za nacionalne manjineStručna služba Vlade Republike Hrvatske /Tajništvo Vlade Republike Hrvatske

3.3.2.213.3.2.223.3.2.23

3.3.2.243.3.2.253.3.2.26

3.3.2.27

3.3.2.283.3.2.293.3.2.303.3.2.313.3.2.32

3.3.2.333.3.2.343.3.2.35

3.3.2.363.3.2.37

3.3.2.383.3.2.393.3.2.403.3.2.413.3.2.42

131133133

134136137

137

138138139140141

141142143

145146

146148148149149

150

MINISTARSTVA Ministarstvo za financije / Ministarstvo financija Ministarstvo za narodnu obranu / Ministarstvo obrane Ministarstvo obnoveMinistarstvo povratka i useljeništvaMinistarstvo razvitka i obnove / Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnoveMinistarstvo za unutrašnje poslove /Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo za odnose s inozemstvom / Ministarstvo inozemnih poslova /Ministarstvo vanjskih poslova Ministarstvo za europske integracije /Ministarstvo europskih integracijaMinistarstvo za iseljeništvo / Ministarstvo iseljeništva Ministarstvo za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo / Ministarstvo energetike i industrije /Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike /Ministarstvo gospodarstva /Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Ministarstvo gospodarskog razvitka Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom /Ministarstvo privatizacije Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata /Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata /Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ministarstvo za informiranje / Ministarstvo informiranja Ministarstvo za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu /Ministarstvo prosvjete i kulture /Ministarstvo prosvjete, kulture i športa /Ministarstvo kulture i prosvjete Ministarstvo kulture

4.4.1

4.2

4.34.44.5

4.6

4.7

4.8

4.9

4.10

4.114.12

4.134.14

4.15

4.16

4.17

153

153

160166166

167

169

174

184

186

187193

193194

195

199

200202

Ministarstvo prosvjete i športa /Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Ministarstvo za znanost, tehnologiju i informatiku /Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike /Ministarstvo znanosti /Ministarstvo znanosti i tehnologije Ministarstvo za saobraćaj i veze /Ministarstvo prometa i veza /Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Ministarstvo za pomorstvo /Ministarstvo pomorstva /Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Ministarstvo pomorstva, prometa i veza /Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Ministarstvo za robni promet /Ministarstvo trgovine /Ministarstvo turizma i trgovine Ministarstvo za turizam /Ministarstvo turizma /Ministarstvo turizma i trgovine Ministarstvo turizma i trgovine /Ministarstvo turizma Ministarstvo za pravosuđe i upravu / Ministarstvo pravosuđa i uprave Ministarstvo pravosuđa /Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave /Ministarstvo pravosuđa Ministarstvo uprave /Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo /Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva /Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede /Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva / Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo za vodoprivredu /Ministarstvo vodoprivrede Ministarstvo za zdravstvenu i socijalnu zaštitu /Ministarstvo zdravstva /

4.18

4.19

4.20a

4.20b

4.21

4.22a

4.22b

4.23

4.24

4.25

4.26

4.27

4.28

4.29

208

211

215

216

216

223

223

224

226

228

233

233

238

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Ministarstvo za rad i zapošljavanje /Ministarstvo rada i socijalne skrbi /Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji /Ministarstvo rada i socijalne skrbi Ministarstvo za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline /Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva / Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti /Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša /Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja /Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

DRŽAVNE UPRAVNE ORgANIZACIJE I SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDIDržavne upravne organizacijeRepublički hidrometeorološki zavod /Državni hidrometeorološki zavodRepublički zavod za društveno planiranje /Republički zavod za plan, analize i prognoze Republički zavod za statistiku /Državni zavod za statistiku Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnjuRepublički zavod za industrijsko vlasništvo /Državni zavod za patenteDržavni zavod za intelektualno vlasništvoRepublički zavod za normizaciju i mjeriteljstvo /Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvoRepublički hidrografski institut / Državni hidrografski institutDržavni zavod za makroekonomske analize i prognoze Državna direkcija za robne rezerve /Državno ravnateljstvo za robne rezerve /Državno ravnateljstvo za robne zalihe

4.30

4.31

4.324.33

5.

5.15.1.1

5.1.2

5.1.3

5.1.4

5.1.5

5.1.6

5.1.7

5.1.85.1.9

239

243

248252

254

259259

259

262

262

265

265

268

271272

272

Državna geodetska uprava Državna uprava za vode Državna uprava za zaštitu okoliša Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata /Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata /Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Državni inspektorat Ministarstvo uprave /Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju imjeriteljstvoDržavni zavod za zaštitu od zračenjaDržavna uprava za zaštitu i spašavanjeDržavni zavod za nuklearnu sigurnost Središnji državni uredi Središnji državni ured za upravu Ured za internetizaciju /Središnji državni ured za e-Hrvatsku Ured za državnu imovinu /Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske /Središnji državni ured za razvojnu strategiju

DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJAMA, gRADOVIMA I OPĆINAMA, RAZNA TIJELA Državna uprava u županijama, gradovima i općinama Sustav državne uprave Županije, gradovi, općine Razna tijela Državni protokol Republike Hrvatske Državni ured za reviziju Državno povjerenstvo za provedbu referenduma Republička izborna komisija /Izborna komisija Republike Hrvatske /

5.1.105.1.115.1.125.1.135.1.145.1.15

5.1.165.1.175.1.18

5.1.19

5.1.205.1.215.1.225.25.2.15.2.2

5.2.3

5.2.4

6.

6.16.1.16.1.26.26.2.16.2.26.2.36.2.4

273274275276277

278278279

282

284285285286287287

289

291

294

295295295303320320321321

Državno izborno povjerenstvo Republički savjetiUred privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Sigurnosne službe Pučki pravobraniteljPravobranitelj za djecuPravobraniteljica za ravnopravnost spolovaPovjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

KRATICE LITERATURA I PRAVNI IZVORI

SAŽETAK

SUMMARY

PRILOZII. Kazalo institucijaII. Kazalo diplomatskih misija i konzularnih uredaIII. Kazalo čelnika i povjerenika

6.2.56.2.6

6.2.76.2.86.2.96.2.106.2.11

322325

326326327329330330

333

335

369

373

377377417421

13

1. UVOD

Djelatnost modernih država dijeli se na zakonodavnu, sudsku i izvršnu ili upravnu. Za svaku od navedenih djelatnosti razvijeni su specijalizirani organi. U ustavnim državama zakonodavnu djelatnost obavljaju parlamenti, sudskom se bave sudovi, a upravnom upravni aparat ili administracija. Podsustav državne uprave u razvijenim zemljama najčešće obuhvaća, kao jezgru, deset područja djelatnosti. To su pet tradicionalnih resora unutarnje i vanjske sigurnosti: vojska, vanjski poslovi, policija, pravosuđe i financije. Tome je krajem 19. stoljeća dodano još pet područja: gospodarstvo, društvene, tehničke, komunalne i informacijske službe. Uprava u razvijenim zemljama sve više prelazi granice državne uprave i pretvara se u upravu javnog sektora na kojem, osim države, djeluje niz drugih organiziranih nositelja javnih ovlasti. Uprava putem provedbe zakona obuhvaća cjelokupan život države i građana, osim područja sudbene i zakonodavne vlasti.

Upravu definiramo dvojako: u smislu organizacije i u smislu djelatnosti. Uprava u smislu organizacije podrazumijeva ustanove u kojima službenici obavljaju upravne poslove, odnosno sustavni organizam ministarstava i oblasti koje imaju zadanu organizaciju i djelatnosti. Ministarstva i oblasti djeluju na temelju određenih načela: samostalnosti, zakonitosti, kontinuiteta (trajnosti), dužnosti pružanja usluga, jednakosti uživalaca usluga, javnosti, nemerkantilnosti (ustanove ne obavljaju djelatnost radi koje su osnovane u svrhu stjecanja dobiti). Diferencijacija uprave jest vertikalna i horizontalna. Vertikalno je raščlanjivanje stvaranje novih vrsta teritorijalnih jedinica unutar jedinstvenog sustava uprave (npr. županije, okruzi, kotari …). Državna uprava ostvaruje četiri osnovna zadatka:

• osiguranje stabilne državne vlasti, • reguliranje osnovnih društvenih procesa, • proizvodnja usluga i dobara koji služe zadovoljavanju interesa

državljana, • preuzimanje odgovornosti za minimum materijalne i socijalne

sigurnosti državljana.

Uobičajeno, vrh državnog sustava obuhvaća predstavničku skupštinu, pojedinačnog ili kolektivnog šefa države i tijelo pod imenom vlada, kabinet, izvršno vijeće ili sl. koje povezuje politički vrh države s podsistemom državne uprave.

14

Arhivistika se bavi proučavanjem načela i metoda zaštite arhivskoga gradiva radi njegova korištenja. Kao znanost spada u područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti. S obzirom na predmet proučavanja, arhivistiku se dijeli na arhivsku teoriju, arhivsku praksu, arhivsku tehniku, povijest institucija i arhivsko zakonodavstvo. Povijest institucija sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva.

Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskoga gradiva što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Veza između stvaratelja gradiva i arhivskog rada jest krucijalna, a obavljanje zadaća arhiva i arhivista praktički je nemoguće bez poznavanja povijesti institucija, odnosno poznavanja stvaratelja čijim je djelovanjem i radom gradivo nastalo. Isključivo na temelju poznavanja nastanka, nadležnosti, djelovanja i rada stvaratelja gradiva, moguće je formiranje fondova, utemeljeno vrednovanje registraturnoga i arhivskoga gradiva, njegovo sređivanje, opis, određivanje sadržajne fizionomije, davanje gradiva na korištenje i davanje informacija iz i o gradivu. Povijest institucija istražuje povijesne podatke o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaralaca arhivskoga gradiva. Stvarateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne ili fizičke osobe čijim djelovanjem i radom ono nastaje. Povijest institucija definira stvaratelja, njegovo djelovanje, organizaciju i nadležnosti.

Povezanost arhiva i povijesti institucija proizlazi iz dva temeljna načela arhivistike: provenijencije, to jest, poštivanja fonda i prvobitnog reda, koja su temelj za formiranje fonda, njegovo sređivanje i arhivsku obradu. Načelo provenijencije pretpostavlja da svaka informacija nastaje u točno određenome povijesnom kontekstu, u određenom izvoru informacija. Jedino polazeći od toga moguće ju je ispravno tumačiti i vrednovati. Prvobitni red odražava djelatnost neke institucije i ogleda se u njezinu uredskom poslovanju. Poštivanje prvobitnog reda unutar jedne institucije zapravo znači poštovati onaj oblik čuvanja informacija koji je u vremenu nastajanja odgovarao strukturi pojedine institucije. Bez poznavanja povijesti institucije nije moguće shvatiti sadržaj i vrijednost dokumenata. Struktura gradiva, njegov sadržaj i vrednovanje sačuvanih informacija određeni su njegovim stvarateljem. Informacije koje arhivi i arhivisti daju korisnicima polaze od stvaratelja. Obavijesna pomagala

15

slijede strukturu stvaratelja. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva, odnosno na povijesti institucija.

Knjiga se institucijama bavi isključivo sa stajališta arhivske znanosti, to jest, precizno se identificira stvaratelje gradiva dokumentiranjem upravnih promjena pravnih osoba. Predmet rada nije teorijsko razjašnjavanje pojmova države, uprave ili institucije, analiza odnosa uprave i politike, političkog sustava, političkih kretanja i pojava putem institucija niti se procjenjuje i ocjenjuje (ne)opravdanost čestih reforma uprave, značenje pojedinih institucija, ili putem institucija, same RH. O institucijama državne uprave ne govori se sa stajališta znanosti srodnih i potrebnih arhivskoj: povijesti, prava, upravnog prava, politologije, niti se institucije razmatra sa stajališta sociologije ili antropologije (bez obzira na njihovu izvanrednu važnost za razumijevanje čovjeka i društva u kojemu ljudi žive).

Rad se ne bavi poviješću institucija kao dijelom povijesnih znanosti ili institucijama drugih država, bilo ukinutih, bilo postojećih, niti daje usporedbu povijesti institucija između pojedinih zemalja. Iako nesumnjivo zanimljive, takve teme zahtijevaju posebne radove. Knjiga obuhvaća institucije političkog sustava: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu Republike Hrvatske (RH) i tijela državne uprave u razdoblju od 1990. do 2004. godine, određuje njihove ovlasti, funkcije, nadležnosti i ustrojstvo te daje relevantnu legislativu. Institucije političkog sustava RH u razdoblju od 1990. do 2004. g. stavljene su, na temelju pravnih izvora, u odgovarajući pravni, politički i društveno-gospodarski kontekst, dokumentirane su njihove upravne promjene, dana relevantna legislativa i nadležnosti, organizacija i tijela u sastavu.

U okviru podjele na institucije političkog sustava: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu RH i tijela državne uprave, a unutar toga na ministarstva, državne upravne organizacije, središnje državne urede i državnu upravu u županijama, gradovima i općinama, institucije su obrađene pojedinačno, a njihovo stvaranje, promjene i ukidanje kronološki. Kod pojedinačnih tijela, posebice ministarstava, dana je prva razina unutarnjeg ustrojstva (uprave, službe, zavodi i sl.). Prikaz nižih razina (odjela, odsjeka, pododsjeka) zahtijeva veći broj detaljnijih radova kojima bi to bio osnovni predmet.

Rad je ograničen na tijela državne uprave u strogom smislu te riječi, odnosno na Sabor, Predsjednika i Vladu RH; obrađena su tijela koja zakon o državnoj upravi definira tijelima državne uprave (izvršna vlast). Prema suvremenim shvaćanjima upravu čine i ostala tijela (javni sektor) financirana iz državnog proračuna – prvenstveno tijela s javnim ovlastima, odnosno sva tijela pomoću kojih RH ispunjava svoja prava i dužnosti. Međutim, tako shvaćen pojam uprave bio bi preširok i bez obzira na njihovu međusobnu povezanost; specifičnost, naprimjer, tijela s javnim ovlastima (ustanova) zahtijeva odvojeno proučavanje i zasebne radove. Rad, jednako tako, ne obuhvaća snage civilne i vojne obrane i policije, iako su one u nadležnosti Ministarstva obrane, odnosno unutarnjih poslova. Policija i vojska posebni su, složeni i specifični organizmi koji zahtijevaju zasebno proučavanje i obradu.

U samom se tekstu djela, osim u rijetkim slučajevima, nije ulazilo u opis raznih savjeta, komisija, odbora, povjerenstava… U pravilu, iz naziva savjeta, komisije, povjerenstva vidljiva je njegova djelatnost te osnovne zadaće. U prilogu su kazala institucija, diplomatskih misija i konzularnih ureda, čelnika i povjerenika. Kazala omogućuju brzo pretraživanje tijela, odnosno prezimena osobe. U kazalu institucija navedeni su, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ukinuti i postojeći savjeti, komisije, povjerenstva i dr. te brojevi Narodnih novina u kojima su objavljeni relevantni propisi. Kako u dijelu propisa o određenom savjetu, komisiji, odboru, povjerenstvu i dr. nije određeno tijelo uprave koje za dani savjet ili komisiju obavlja administrativno poslovanje, i pretpostavljivo pohranjuje relevantno gradivo, u prilogu je, s obzirom na to da se pretpostavlja kako bi čelna osoba trebala znati najviše o radu tijela, dano kazalo čelnika. Nedvojbeno će se za cjelovitu arhivsku informaciju o pojedinim stvarateljima morati konzultirati i čelne osobe. U popisu literature nisu navedeni propisi (rješenja, odluke, ukazi…) o imenovanju i izboru dužnosnika, povjerenika Vlade, predsjednika i članova raznih vijeća, povjerenstava, komisija, odbora i sl., odluke o iskazivanju povjerenja članovima ili Vladi RH, kao i odluke o osnivanju diplomatsko-konzularnih predstavništava RH u inozemstvu. Iako korišteni pri radu, njihovo bi navođenje opteretilo popis literature.

Nastanak svake nove države, tako i RH, predstavlja proces te prikaz povijesti institucija ne počinje s, na primjer, 23. svibnja 1991. g. kada je, na temelju referenduma, objavljena odluka da RH ne ostaje u Jugoslaviji, ili 8. listopada 1991. g., kada je Sabor donio odluku da Hrvatska od toga

16

17

dana raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, ili 15. siječnja 1992. g., kada je RH međunarodno priznata kao nezavisna i suverena država. Obuhvaćena je i 1990. godina, s obzirom na to da je Sabor SRH već 11. siječnja 1990. g. donio odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava; 29. lipnja iz naziva Ustava, kao i iz naziva Republike, izostavljene su socijalističke oznake, a poslove državne uprave iz nadležnosti Republike, umjesto dotadašnjih republičkih sekretarijata i komiteta, obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave. Ustavom od 22. prosinca 1990. g. RH je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Jedno od temeljnih načela Ustava načelo je diobe vlasti u kojem je naglašeno da je državna vlast osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Vladavina prava određena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom; Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, Predsjednik Republike državni poglavar, a Vlada obavlja izvršnu vlast.

Domovinski rat i prognaničko-izbjeglička kriza u Hrvatskoj započeli su u proljeće 1991. g. Kriza je svoj smjer promijenila tek 1995. g., nakon oslobođenja dotad okupiranih područja akcijama „Bljesak” i „Oluja”, kada otpočinje masovni povratak prognanika i izbjeglica, kao i njihov povratak u BiH. Područje istočne Slavonije mirno je u siječnju 1998. g. predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon uspostavljanja mira Hrvatska se suočava s kompleksnim procesom tranzicije iz gospodarskih i društvenih odnosa koji su bili determinirani ratom u mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju.

5. ožujka 1999. g. Sabor je odredio prioritete vanjske politike RH – sklapanje sporazuma o pridruženom članstvu u EU, pristupanje Partnerstvu za mir i NATO-u. Svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU mora ispuniti četiri kriterija:

• politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije;

• gospodarski – postojanje djelotvornoga tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU;

• pravni – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU;

• administrativni – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

Vlada je 15. veljače 2001. g. donijela niz zaključaka kojima je obvezala sva ministarstva i državne upravne organizacije da bez odgode pristupe pripremama za promjene zakonodavstva koje će RH biti dužna uskladiti s acquis communaitareom Europske unije (EU). 18. lipnja 2004. g. Europsko je vijeće promaknulo RH u službenog kandidata za članstvo u EU.

Posebne okolnosti osamostaljivanja i razvoja RH kao države (raspad SFRJ, prijelaz od jednostranačkog političkog sustava i gospodarstva utemeljenog na društvenom vlasništvu sredstava za proizvodnju na tržišno gospodarstvo s pretežito privatnovlasničkom strukturom i višestranački politički sustav, Domovinski rat…) utjecali su na nastanak i razvoj institucija državne uprave RH. Uspostavom RH kao samostalne države Hrvatska se po prvi put našla pred zadaćom stvaranja cjelovitog, vlastitog sustava državne uprave. Kako samostalnost znači potrebu formiranja i učvršćivanja svih dijelova upravnog sustava koji su svojstveni samostalnoj državi, RH je, po svom nastanku i osnutku, utemeljila institucije uprave koje u dotadašnjoj SRH nisu postojale, a koje druge suvremene države imaju. Na primjer, nastankom RH osniva se Ministarstvo za iseljeništvo, odnosno ukidaju se dotadašnje institucije, npr. Ministarstvo za boračka i invalidska pitanja, Ured za odnose s republikama i pokrajinama ili Predsjedništvo SRH.

Razvoj RH iznimno je dinamičan. Ukupno gledajući, a i u pojedinim razdobljima, institucija je mnogo i one su raznovrsne. Sam broj ministarstava i zavoda varira zbog čestih promjena, kod ministarstava od četrnaest do devetnaest, kod državnih upravnih organizacija od tri do dvanaest. Institucije državne uprave pojavljuju se kao direktan odgovor na nove okolnosti, odnosno oblik su svladavanja životno važnih zadaća, te se tako, naprimjer, formiraju Ministarstvo obnove, Ured za izbjeglice RH, krizni štabovi, Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, Ured za strategiju razvitka RH, Ured za internetizaciju, Ministarstvo europskih integracija… Svakako, kada djelatnost kojom su se bavile više nema toliku važnost da zahtijeva samostalno tijelo, određene se institucije gase, npr. Ministarstvo iseljeništva, Ministarstvo informiranja, Ministarstvo privatizacije…

18

19

Razvojem društva mijenjaju se ciljevi državne uprave, njezino ustrojstvo i način rada te se od ciljeva vlasti (zaštititi i promicati vanjsku i unutarnju sigurnost države) prelazi na ciljeve službe, tj. na djelatnosti koje služe ostvarivanju i zadovoljavanju interesa državljana. Tako je, na primjer, 1998. g. osnovan Ured za udruge ili 2004. g. Ured za ravnopravnost spolova.

S vremenom se upravne funkcije sve više diferenciraju, tj. iz zadataka koji su u početku jedinstveni i obavlja ih jedinstvena upravna organizacija izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke koje obavljaju posebne organizacije, što dovodi do horizontalne i vertikalne diferencijacije uprave. Tako se u ministarstvima osnivanju uprave, zavodi, uredi, centri, službe i drugo, na primjer, Zavod za javnu upravu djelovao je unutar Ministarstva pravosuđa i uprave od 1990. g., 1993. godine Ministarstvo prestaje s radom, a poslove u odgovarajućem dijelu preuzimaju Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave. Jednako tako, Komisija za ratne zločine praktički prerasta u Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom. Državna se uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata s vremenom transformira u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Zadovoljenje kriterija koji su preduvjeti članstva RH u EU na određen način znači prestanak djelokruga i ovlasti institucija političkog sustava i državne uprave koje su postojale od 1990. do 2004. g. te se one već sada mogu smatrati povijesnima.

U hrvatskoj se arhivistici o institucijama RH do sada praktički nije pisalo. U radnji su korištena djela s područja upravnog prava, članci objavljeni u časopisima koji se bave upravom i upravnim pravom te internetske stranice Vlade RH, Središnjeg državnog ureda za upravu i HIDRA-e. Osnivanje i prestanak, promjena naziva ili nadležnosti neke institucije uvijek su vezani uz relevantni propis. U djelu su korišteni propisi objavljeni u Narodnim novinama, službenom listu RH. Kako kod većine institucija nije u samom propisu određen početak ili prestanak rada, kao relevantan datum uzima se datum kada je određeni propis donesen, odnosno kad je stupio na snagu.

U knjizi nije korišteno registraturno i arhivsko gradivo nastalo radom institucija državne uprave. Sukladno Zakonu o arhivskom gradivu

i arhivima javno arhivsko gradivo predaje se nadležnom arhivu u roku koji u pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka. Uz rijetke iznimke, ogromna većina gradiva nastalog, ili koje nastaje, radom institucija RH još uvijek se nalazi, više ili manje sređeno, kod samih stvaratelja. Dosta dugo značajna su statusna, organizacijska i ostala pitanja institucija rješavana aktima koji su sporadično objavljivani, čime je otežano njihovo pronalaženje i proučavanje. Samim time što, za sada, povijest institucija državne uprave nije moguće upotpuniti informacijama iz cjelovitog i sređenog arhivskog gradiva, ovo djelo ne može dati potpun prikaz materije koja čini njezin sadržaj. Rad je uvod u potpunije sređivanje arhivskog gradiva ukinutih i postojećih stvaratelja. Opis i sređivanje arhivskog gradiva, ponekad i samo njegovo pronalaženje, proces je koji dugo traje te će tek vrijeme pokazati je li, i koliko, knjiga mogla biti potpunija.

20

21

2. PRAVNI, POLITIČKI I gOSPODARSKO-DRUŠTVENI KONTEKST U KOJEM DJELUJU INSTITUCIJE DRŽAVNE UPRAVE RH OD 1990. DO 2004. gODINE

Poglavlje kroz pet potpoglavlja daje povijest osamostaljivanja i razvoja RH, od, naprimjer, datuma održavanja izbora za Sabor ili pred-sjednika RH, preko saborske Deklaracije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, do donošenja Odluke o podnošenju za-htjeva za članstvo RH u EU, a upućuje se i na nastanak određenih insti-tucija kao direktan odgovor na posebne okolnosti nastanka i razvoja RH kao samostalne države. Dane su promjene Ustava koji direktno određuje nazive najviših institucija i djelokrug njihove nadležnosti.

Na temelju objavljenih, relevantnih pravnih propisa prikazan je sustav i promjene državne uprave te promjene ustrojstva i djelokruga ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizaci-ja, propisi o dužnosnicima, službenicima i namještenicima.

2.1 OSAMOSTALJIVANJE I RAZVOJ RH

Događanja 1980-ih, stvaranje Europske Zajednice, raspad SSSR-a i blokovskog sustava, rušenje Berlinskog zida, kraj svjetskog poretka kakav je postojao od 1945. g. odrazili su se i na SFRJ, u kojoj je Hrvat-ska bila jedna od socijalističkih republika. Opći europski demokratski pokret u republikama Jugoslavije jača proces izgradnje republičke dr-žavnosti i unutarnje demokracije, što dodatno pojačava postojeću snaž-nu političku i ekonomsku krizu.1 U Srbiji se zbog statusa autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova širi nezadovoljstvo Ustavom iz 1974. g. Postupno se oblikovalo stajalište o njezinu neravnopravnom položaju i zakinutosti. Godine 1987. na čelo Saveza komunista Srbije došao je 1 Nakon smrti Josipa Broza Tita postupno su do izražaja došle razlike između jugoslavenskih republika oko ustroja i opstanka federacije.

Slobodan Milošević i ubrzo se stavio na čelo svesrpskoga pokreta. Uz pomoć militantnih skupina od 1988. g. počeo je organizirati masovne mitinge po svim većim gradovima u Srbiji, na kojima se zahtijevalo preuređenje Jugoslavije. Srbija je svoja stajališta pokušala nametnuti i ostalim republikama, najprije Sloveniji i Hrvatskoj, koje su zagovarale preustroj Jugoslavije na konfederalnom načelu.

Početkom 1990. g. u Hrvatskoj je na snazi Ustav SRH iz 1974. g.2 11. siječnja 1990. g. Sabor je donio odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH3. Ustav treba mijenjati kako bi se stvorile ustav-ne pretpostavke za daljnju demokratizaciju društva i izmjenu izbornog zakonodavstva u kojem će se ostvariti potpune pravne garancije za jed-nakost građana i ravnopravnost svih političkih organizacija. Sloboda po-litičkog udruživanja jedno od osnovnih i neotuđivih prava građana i rad-nih ljudi te uvjet konstituiranja i ostvarivanja pravne države i političke demokracije. Građani su jednaki u pravima i dužnostima bez obzira na političko uvjerenje, čime se ostvaruju pretpostavke za potpunije funkci-oniranje pravne države u uvjetima političke demokracije. Istog dana na-crti amandmana LIV. do LVII. na Ustav stavljeni su na javnu raspravu4.

14. veljače Sabor je usvojio Amandmane LIV. do LXIII. na Ustav SRH5. Jamči se sloboda tiska i drugih oblika informiranja i javnog izražava-nja, sloboda političkog i drugog udruživanja, sloboda govora i javnog istu-panja, sloboda zbora i drugog javnog okupljanja. Sabor na prijedlog Pred-sjedništva SRH bira predsjednika Izvršnog vijeća Sabora. Izvršno vijeće, kojemu mandat istječe, ostaje na dužnosti do izbora novog Izvršnog vijeća.

22. i 23. travnja6 održani su neposredni, tajni i višestranački izbori,7 na kojima je utemeljen hrvatski Sabor kao ustavotvorna i zako-nodavna skupština. Na konstituirajućoj sjednici prvog višestranačkog Sabora SRH 30. svibnja izabrana je republička vlada i imenovani rukovo-ditelji upravnih resora u Republici. U skladu s istim načelima izabrano je Predsjedništvo Republike i predsjednik Predsjedništva. JNA je u vrije-me održavanja izbora oduzela oružje namijenjeno teritorijalnoj obrani.2 Ustav iz 1974. g. četiri je puta mijenjan i nadopunjavan. Po ovom Ustavu postoji izabrano kolektivno Predsjedništvo.3 NN 2/19904 NN 2/19905 NN 7/19906 NN 8/19907 Savez komunista Hrvatske je u prosincu 1989. g., na XI. kongresu prihvatio višestranački sustav i slobodne izbore.

22

23

27. lipnja Skupština općine Knin donosi Odluku o osnivanju i konstituiranju Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like. Iste odluke do kraja 1990. g. donose skupštine općina Donji Lapac, Obrovac, Dvor, Vojnić, Glina, Kostajnica, Gračac i Benkovac.

29. lipnja donesena je Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH8. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republike treba izostaviti socijalističke oznake. Ime Republike treba biti Republika Hr-vatska, njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav RH, a iste promjene treba izvršiti i u nazivima državnih organa (Predsjedništvo RH, Sabor RH itd.). Grb RH treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava treba biti hrvatska trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u njezinoj sredini. Ustavom treba odrediti da je u RH u službenoj uporabi latinično pismo. Predlaže se da se umjesto naziva Izvršno vijeće Sabora u Ustav unese naziv Vlada RH, i da Predsjedništvo RH čine predsjednik Republike i šest članova Predsjedništva Republike. Poslove državne uprave iz nadležnosti Republike trebaju, umjesto do-tadašnjih republičkih sekretarijata i drugih republičkih organa uprave (komiteta)9, obavljati ministarstva i drugi Republički organi uprave.

25. srpnja doneseni su Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav SRH10. Istog je dana donesen i Ustavni zakon na provođenje Amandma-na LXIV. do LXXV. na Ustav SRH11, a na teritoriju RH prestaju postojati zajednice općina.

Na prvim višestranačkim izborima velik je dio Srba glasovao za SKH, a dio za novoosnovanu Srpsku demokratsku stranku. No tijekom ljeta 1990. g. počelo je rasti međusobno nepovjerenje. Situaciju je pogoršao stav 8 NN 28/19909

10 NN 31/199011 NN 31/1990

Republička direkcija za robne rezerve, Republička geodetska uprava, Republički hidrome-teorološki zavod, Republički komitet za boračka i invalidska pitanja, Republički komitet za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, Republički komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, Republički komitet za informiranje, Republički komitet za odnose s inozemstvom, Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Republič-ki komitet za pomorstvo, saobraćaj i veze, Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu, Republički komitet za rad i zapošljavanje, Republički komitet za robni pro-met, Republički komitet za turizam, Republički komitet za vodoprivredu, Republički komitet za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku, Republički sekretarijat za financije, Republički sekretarijat za narodnu obranu, Republički se-kretarijat za pravosuđe i upravu, Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, Republički štab civilne zaštite, Republički štab Teritorijalne obrane, Republički zavod za društveno planiranje, Republički zavod za javnu upravu, Republički zavod za socijalni rad, Republički zavod za stati-stiku, Republički zavod za tehničku suradnju, Prosvjetni savjet Hrvatske.

Miloševićeva režima koji je postojeće republičke granice sve više dovodio u pitanje. Pritom se težilo stvaranju države koja bi obuhvatila većinu Srba, uključujući i one koji žive u BiH i Hrvatskoj. Općoj su napetosti pridonosili slučajevi otpuštanja Srba s posla u Hrvatskoj i pojava radikalnih hrvatskih nacionalističkih skupina. 25. srpnja u Srbu je osnovano Srpsko nacionalno vijeće i donesena Deklaracija o suverenosti i autonomnosti srpskog naroda, zatim je 17. kolovoza osnovan Savjet narodnog otpora. U sjevernodalma-tinskim i ličkim općinama sa srpskom većinom najavljeno je održavanje referenduma o autonomiji za kraj kolovoza. Referendum nije bio sazvan u skladu sa zakonima pa su ga hrvatske vlasti pokušale spriječiti. Tada je na području Knina, Obrovca i Benkovca blokiran cestovni i željeznički pro-met između kopnene Hrvatske i Dalmacije („balvan-revolucija”). Nekoliko dana kasnije stanje se primirilo, no povremenih blokada prometnica bilo je i u sljedećim mjesecima. Zbog ovakvog je stanja trpjelo gospodarstvo i stvarao se osjećaj nesigurnosti. Iako oružanih sukoba nije bilo, političke nesuglasice bile su sve veće.

24. kolovoza Sabor je donio Rezoluciju o zaštiti ustavnog demo-kratskog poretka i nacionalnim pravima u Hrvatskoj12 kojom je odlučio da, uz ostalo, poziva Europski parlament i druge kvalificirane, javne i privatne organizacije koje istražuju i nadziru stanje ljudskih, političkih, nacionalnih i etničkih prava u svijetu da u Hrvatsku upute svoje proma-trače ili izaslanike, da ustavni poredak i zakone RH zaštiti svim sred-stvima pravne države te da u skladu s dogovorom postignutim između Predsjedništva SFRJ i republika što prije postigne dogovor o uređenju međurepubličkih i međunacionalnih odnosa na osnovi međunarodnog prava i normi civiliziranoga svijeta.

Srpska autonomna oblast Krajina formalno je utemeljena 21. pro-sinca u Kninu, kada Privremeno Predsjedništvo Zajednice opština Sjeverne Dalmacije i Like donosi Statut Srpske autonomne oblasti Krajine.

Ustavom RH od 22. prosinca 1990. g.13 RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne od-luči drugačije.

21. veljače 1991. g. donesen je Ustavni zakon o dopunama Ustav-nog zakona za provedbu Ustava RH14. U RH isključuju se od primjene 12 NN 34/199013 NN 56/199014 NN 8/1991

24

25

odredbe Ustava SFRJ koje nisu u skladu s Ustavom RH. U RH isključuju se od primjene odredbe saveznih zakona, drugih propisa i drugih akata saveznih organa koje nisu u skladu s Ustavom i zakonima RH. U RH isključuju se od primjene odredbe saveznih zakona i drugih propisa i drugih akata saveznih organa koji su objavljeni u tajnom službenom listu te drugim tajnim glasilima i aktima, kao akti ništetni sa stajališta ustav-no-pravnog poretka RH. U RH savezni organi ne mogu bez prethodne suglasnosti Sabora ili predsjednika RH utvrditi postojanje izvanrednih prilika, uvesti izvanredno stanje, uvesti izvanredne mjere ili narediti upotrebu oružanih snaga u miru.

21. veljače Sabor RH donio je Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih repu-blika15. RH prihvaća Rezoluciju Skupštine Republike Slovenije o sporazu-mnom razdruživanju SFRJ na više suverenih i samostalnih država. Nove države koje nastaju razdruživanjem SFRJ suverene su u punom smislu riječi na cjelokupnom prostoru u okviru postojećih granica Republike. Sabor RH predlaže da se postupak razdruživanja izvede postupno, demo-kratski i u interesu svih ugovornih strana. RH je spremna na udruživanje samo s onim republikama – državama današnje SFRJ koje uzajamno pri-znaju temeljna prava svake od njih na opstanak, samostalnost, suverenost, jednakost, međunarodni subjektivitet i štovanje te koje se obvezuju na ne-miješanje u poslove unutrašnje nadležnosti, osim kada je to dopušteno pravilima međunarodnog prava. Za nastavak pregovora suverenih repu-blika RH je suglasna utvrditi minimum saveznih funkcija u prijelaznom razdoblju do postizanja dogovora o razdruživanju, dotično o oblikovanju novog saveza suverenih republika. Svrha Rezolucije jest da služi kao osno-vica i putokaz za konačni dogovor o uređenju međusobnih odnosa RH s drugim republikama i državama, s prijedlogom da se on dovrši do 30. lipnja 1991. SRH upućuje ovu Rezoluciju svim vrhovnim predstavničkim tijelima republika, pokrajina i SFRJ.

21. veljače Sabor RH donio je Rezoluciju o zaštiti ustavnog pore-tka RH16. Ustavni sud RH upozorio je Sabor na neustavnost i nezakoni-tost Naredbe Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. g. te na potrebu da Sabor donese odluke radi zaštite suverenosti, interesa i prava RH, kao i temeljnih prava njezinih građana. Slijed zbivanja i činjenica nastalih nakon te naredbe dokazuje svu razložnost i opravdanost spomenutog 15 NN 8/199116 NN 8/1991

upozorenja. Pozivajući se na spomenutu naredbu, Savezni sekretarijat za narodnu obranu (SSNO) i tijela JNA brojnim postupcima pokazuju kako naredba nije bila donesena, kao što to u njoj piše, “da se rasformi-raju svi oružani sastavi koji nisu u sastavu jedinstvenih oružanih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova”, već je njezina svrha bila stvoriti parapravnu podlogu za rušenje demokratski izabrane vlasti i pravnog poretka u RH, protuzakonito oduzimanje oružja teritorijalne obrane u RH od strane JNA u svibnju 1990. g., onemogućavanje nadležnih organa Ministarstva unutarnjih poslova RH od strane jedinica JNA da uspostave narušeni javni red i mir u Kninu u kolovozu 1990. g., kontinuirana de-monstracija oružane sile jedinica JNA, kako u garnizonima tako i izvan njih na području RH (Varaždin, Vinkovci, Bjelovar, Velika Gorica, Kri-ževci, Jastrebarsko, Virovitica, Zagreb, Duga Resa, Osijek i drugdje), ap-surdna optužba protiv ministra obrane RH, generala Martina Špegelja, da priprema oružanu pobunu protiv JNA na području Virovitice. Očito je da u JNA i SSNO postoje konzervativno-dogmatske i hegemonističko-unitarističke snage koje silom hoće obnoviti stari komunistički poredak i centralističko-hegemonističko ustrojstvo Jugoslavije. Ovakvo ponašanje SSNO i dijela oružanih snaga suprotno je ne samo gledištima najodgo-vornijih predstavnika RH nego i gledištima najviših legitimnih predstav-nika BiH, Makedonije, Slovenije i Kosova. Ono je suprotno i opetovanim izjavama Predsjedništva SFRJ i Saveznog izvršnog vijeća da će poduzeti sve kako bi se stvorili uvjeti za mirno i demokratsko rješenje jugosla-venske krize i sklapanja novog povijesnog dogovora. Sabor RH postavlja zahtjev da Predsjedništvo SFRJ povuče Naredbu od 9. siječnja 1991. g. te da zaustavi neustavna i nezakonita ponašanja Saveznog sekretarijata za narodnu obranu i oružanih snaga. Ako Predsjedništvo SFRJ ne povuče ovu naredbu, Sabor RH dovest će u pitanje sudjelovanje predstavnika RH u saveznim tijelima.

28. ožujka iz Statuta SAO Krajine brišu se izrazi Ustav i Sabor RH te RH, a Srpsko nacionalno vijeće usvaja odluku o razdruživanju od RH. U ožujku je napadnuta policijska postaja u Pakracu. Početkom trav-nja došlo je do oružanog sukoba na Plitvicama, koji je odnio prve žrtve u Hrvatskoj.

17. travnja Sabor je donio Deklaracija o osudi Narodne skupšti-ne Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari RH17. Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije, prema kojoj se navodno u RH pri-17 NN 19/1991

26

27

mjenjuje nasilje nad srpskim narodom od strane državnih vlasti, uteme-ljena je na proizvoljnim i neistinitim tvrdnjama. U općini Titovoj Kore-nici, odnosno Plitvicama, Pakracu i u drugim mjestima na teritoriju RH u kojima su tijela državne vlasti RH djelotvorno uspostavila javni red i mir, nije upotrijebljena sila protiv “interesa srpskog naroda”, već protiv terorističkih pojedinaca i skupina koje narušavajući pravni poredak RH onemogućuju miran život njezinih građana. RH će odlučno, svim sred-stvima pravne države koja joj stoje na raspolaganju, suzbijati napade na svoj pravni poredak. Ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pru-ga, oružanim pljačkama, razbojstvima pa i ubojstvima te drugim zloči-načkim djelovanjem, teror na pojedinim dijelovima RH poprimio je takve razmjere da Hrvati, a ni svi drugi njezini građani, to više ne mogu trpjeti. Nad tim se terorom zgražava cijeli civilizirani svijet. Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije pokušava pružiti legalitet i legitimitet jednoj izmišljenoj, protuustavnoj, nezakonitoj i pravno nepostojećoj tvorevini i njezinim tijelima. Pokušaj administrativnog organiziranja nekoliko hrvat-skih općina izvan ustavnog i pravnog poretka RH predstavlja najgrublji i najorganiziraniji napad na suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. De-klaracija Narodne skupštine Republike Srbije predstavlja državno-pravno neprihvatljiv akt miješanja u unutarnje stvari RH. Sabor RH ocjenjuje Deklaraciju Narodne skupštine Republike Srbije aktom miješanja Repu-blike Srbije u unutarnje stvari Republike Hrvatske te je odbacuje.

17. travnja Sabor je donio Zaključke o političkim prilikama u RH18. Sabor pruža punu podršku Predsjedniku,Vladi RH i drugim njezi-nim tijelima u vezi s aktivnostima koje su poduzeli u zaštiti suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti RH u odnosu na sve oblike nasrtaja na njezin pravni poredak. Sabor smatra neophodnim ubrzati postupak razdruživanja sadašnje SFRJ i mogućeg udruživanja RH u savez suve-renih država te izražava spremnost za međuparlamentarnu suradnju u tome postupku. Sabor RH utvrđuje da je Predsjedništvo SFRJ sastav-ljeno na neustavan način u odnosu na zastupljenost Republike Srbije i autonomnih pokrajina u tom državnom tijelu. Zbog toga se opravda-no postavlja pitanje legitimiteta odluka koje ono donosi. Savezno vije-će Skupštine SFRJ mjesto je na kojem se ne mogu donositi odluke od značenja za suverenitet i interese RH. Sabor zahtijeva od JNA da se od-mah povuče u vojarne kako bi red i mir u RH osiguravale samo njezine redarstvene snage.18 NN 19/1991

25. travnja predsjednik RH donio je Odluku o raspisu referendu-ma19, koji se treba održati 19. svibnja i na kojem građani trebaju odgovo-riti na pitanje jesu li za to da RH može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama, odnosno jesu li za to da RH ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. 2. svibnja u Borovu Selu ubijeno je 12 hrvatskih policajaca. 12. svibnja održava se referendum za pripajanje Srpske autonomne oblasti “Krajine” Republici Srbiji. 20. svibnja Srpska autonomna oblast proglašena je federalnom jedinicom SFRJ.

Na temelju referenduma, 23. svibnja predsjednik RH je objavio Odluku20 da RH može stupiti u savez suverenih država s drugim repu-blikama odnosno da RH ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Hrvatske snage ustrojene su u Zbor narodne garde. Prva brigada osnovana je u Zagrebu, gdje je 28. svibnja održana i prva smotra. 5. lipnja donesena je odluka o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama si-stema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave RH21, ne primjenjuju se ni odredbe propisa donesenih na temelju Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave, koje su u suprotnosti s Ustavom RH.

25. lipnja Sabor RH donio je Ustavnu odluku o suverenosti i sa-mostalnosti RH22, kojom se RH proglašava suverenom i samostalnom državom, pokreće postupak razdruživanja RH od drugih republika i SFRJ i pokreće postupak za međunarodno priznavanje RH. Istog je dana donesena Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH23 koja, uspostavljajući se kao samostalna i suverena država, mijenja svoj položaj i državno-pravni odnos spram SFRJ, pristajući na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i službama od zajedničkog interesa u funkciji razdruživanja. Proglašenjem Ustavne odluke o osamostaljenju ostvarene su pretpostavke za priznavanje RH kao međunarodno-pravnog subjekta, za što će predsjednik RH i Vlada poduzeti sve određene korake. Tadašnje granice RH postaju državne granice prema drugim republika-ma i susjednim državama dotadašnje SFRJ. Na području RH važe samo zakoni koje je donio Sabor RH, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju RH, osim ako to Vlada za pojedini slučaj privremeno ne odo-19 NN 21/199120 NN 24/199121 NN 26/199122 NN 31/199123 NN 31/1991

28

29

bri. RH povlači svoje predstavnike iz Saveznoga vijeća Skupštine SFRJ, kojemu je istekao mandat, a njegovo je postojanje nepotrebno u postup-ku razdruživanja. Uspostavom samostalnosti i suverenosti RH ne želi prekid odnosa s drugim republikama niti poremećaj u gospodarskim, prometnim i financijskim odnosima ili poslovanju.

25. lipnja Velika Narodna Skupština Srba iz Slavonije, Baranje i za-padnog Srema na zasjedanju održanom u Borovom Selu donosi Odluku o položaju srpskog naroda iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u jugosla-venskoj državnoj zajednici, u kojoj se ističe da „danom otcjepljenja odno-sno razdruživanja Hrvatske, srpski narod i dijelovi drugih naroda i nacio-nalnih manjina koji žive na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema ostaju u zajedničkoj državi srpskog naroda i drugih jugoslavenskih naroda koji se opredijele za takvu državnu zajednicu”, te da ta odluka „stupa na snagu danom otcjepljenja, odnosno razdruživanja Hrvatske od SFRJ”.

3. kolovoza Sabor je donio zaključke24 u kojima se govori kako komunistička vlast Republike Srbije, uz pomoć JNA, vodi prema RH agresivnu i ekspanzionističku politiku, potičući i neskriveno pomažući teroriste i njihove pomagače u Hrvatskoj radi osvajanja teritorija RH, i zbog toga RH zamrzava sve odnose s Republikom Srbijom za vrijeme trajanja takve politike službene Srbije. Protiv Hrvatske već se duže vri-jeme vodi nenajavljena i ničim izazvana agresija. To je prikriven, pod-mukao i prljav rat koji je Hrvatskoj nametnut i koji je već do tada odnio mnogobrojne ljudske živote uz ogromna materijalna razaranja čak i či-tavih naselja. U agresiji na Hrvatsku organiziranu od Republike Srbije sudjeluju na izravan i neizravan način i dijelovi JNA uz pomoć terori-stičkih pobunjeničkih skupina. Agresorski napadi na hrvatska područja prouzrokuju razaranja naselja i istjerivanje tisuće obitelji iz njihovih do-mova25 prema genocidnim planovima terorista o stvaranju etnički čistih srpskih područja na teritoriju RH. Sabor zahtijeva od Vlade da vezano za to odmah poduzme sve što je potrebno za mobilizaciju svih snaga za obranu. Sve državne službe i čitav narod moraju prilagoditi svoje dje-lovanje uvjetima u kojima se nalazi RH. Najvažnija zadaća građana je obrana domovine.26 JNA se nije povukla u vojarne, i zbog toga organi RH ne mogu uspostaviti pravni poredak tamo gdje je on narušen. Sve to pokazuje da se pojedine vojne starješine nisu odrekle avanturističkih 24 NN 39/199125 30. kolovoza 1991. g. donesena je Uredba o formiranju Ureda za izbjeglice RH, NN 45/199126 30. kolovoza 1991. g. proglašena je Odluka o kriznim štabovima, NN 44/1991

planova za vojni pohod protiv Hrvatske. Iz iznesenih razloga građani RH smatraju dijelove JNA okupacijskom silom. Sabor zahtijeva da se JNA bez odlaganja povuče u vojarne i da se u primjerenom roku u procesu razdruživanja povuče s teritorija RH. Sabor prihvaća Odluku Predsjed-ništva SFRJ od 3. kolovoza 1991. g. o neodložnom i apsolutnom prekidu vatre u RH i drži nužnom svaku inicijativu i svaki napor, posebno EZ, da se u Hrvatskoj uspostavi hitan prekid vatre. Stoga je neizbježna i do-brodošla misija europskih promatrača i svih drugih oblika neposrednog sudjelovanja Europe u rješavanju krize.

25. kolovoza predsjednik Vlade SAO proglašava se zapovjednikom svih oružanih snaga i teritorijalnih oblasti SAO. Već od kraja kolovoza počeli su napadi na grad Vukovar. U rujnu su hrvatske snage blokirale objekte JNA u cijeloj zemlji. Pojedine su vojarne bile zauzete, a iz preo-stalih se JNA povukla nakon sporazuma postignutog 22. listopada. 7. li-stopada zračno je napadnuto i sjedište Predsjednika Republike. Područ-je Konavala i dubrovačkog primorja snage JNA zauzele su u listopadu, a sam Dubrovnik našao se u potpunom obruču. Od kraja listopada done-sen je niz uredbi o funkcioniranju raznih područja javnih poslova i vlasti za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ugroženosti i jedinstvenosti RH.

8. listopada Stjepanu Mesiću prestala je funkcija člana i pred-sjednika Predsjedništva bivše SFRJ27. Istog je dana Sabor donio odluku28 da RH od toga dana raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ, odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije - SFRJ, ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije - SFRJ, priznaje samostalnost i suverenost osta-lih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti, i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, odr-žavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocija-cije s drugim demokratskim državama, nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju.

Istog je dana Sabor donio zaključke kojima obvezuje organe držav-ne i vojne vlasti da osiguraju potrebna sredstva i snage te odmah poduz-mu odgovarajuće mjere kojima će pružiti potrebnu pomoć braniteljima 27 NN 66/199128 NN 53/1991

30

31

Vukovara u obrani grada i toga dijela teritorija RH, s ciljem da se Vukovar obrani. Na RH je izvršena oružana agresija od strane Republike Srbije i takozvane JNA. RH je prisiljena braniti se od agresije svim raspoloživim sredstvima. Takozvana JNA proglašava se agresorskom i okupatorskom vojskom i mora bez odlaganja napustiti teritorij RH koji je privremeno zaposjela. Pozivaju se republike Bosna i Hercegovina i Crna Gora da ne dopuste korištenje svoga državnog teritorija za vođenje rata protiv RH. Pozivaju se sve države, posebno članice EZ i UN, na uspostavu diplo-matskih odnosa s RH. RH se prema drugim državama i organizacijama obvezuje u cijelosti poštivati prava i obveze dosadašnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na RH. RH će nastaviti sudjelovati u radu Konferencije o Jugoslaviji u Haagu.

9. studenoga Sabor je donio zaključke29 kojima, između ostalog, daje podršku Vladi u provedbi odluka Sabora usmjerenih očuvanju suve-reniteta, teritorijalne cjelovitosti i međunarodnog priznanja RH. Sabor nalaže Vladi intenziviranje djelatnosti usmjerenih na izgradnju hrvatske oružane sile, obrambenih priprema te oslobađanje okupiranih i debloki-ranje dijelova hrvatskoga državnog teritorija, poziva cijeli hrvatski narod i građane Hrvatske, sva državna i druga tijela na obranu domovine te zajedničko i ravnomjerno sudjelovanje u obrambenim naporima, poziva sve građane da svoj doprinos obrani domovine podvrgnu jedinstvenom ustrojstvu i zapovijedanju u hrvatskim vojnim oružanim snagama. Sabor obvezuje Vladu da za brojne civilne žrtve rata poduzme sve potrebne korake u pravcu zaštite njih i njihovih obitelji30. 18. studenoga srpske su snage zauzele Vukovar. Vlada je 22. studenoga zatražila od međunarodne zajednice uspostavu Stalnoga međunarodnog suda za ratne zločine.

5. prosinca Sabor je donio zaključke31 kojima obvezuje Vladu da, s obzirom na teške gospodarske prilike i ratno stanje, ispita sve sluča-jeve: a) ratnog profiterstva, i b) neprimjerenih plaća i drugih privilegija pojedinaca u pojedinim sektorima gospodarstva i javnih poduzeća u vla-sništvu RH, kao i osiromašenje neposrednih proizvođača, pogotovo na selu. Vlada se obvezuje da najveću pažnju posveti izbjeglicama kojih je broj dosegao više od 560 tisuća te razradi program i sve popratne mjere za njihov što brži povratak u područja iz kojih su prognani. Podržava se prijedlog da međunarodne mirovne snage dođu i budu razmještene u 29 NN 59/199130 22. studenoga 1991. g. Vlada je donijela Uredbu o statusu prognanika i izbjeglica, a isti je dan pri Vladi osnovan Ured za prognanike i izbjeglice, NN 64/1991.31 NN 66/1991

Hrvatskoj, s time da moraju biti u funkciji zaštite suvereniteta RH, teri-torijalne cjelovitosti i uspostave pravnog poretka RH. Istog je dana Sabor donio i Odluku o podnošenju zahtjeva za prijem RH u Europsko vijeće32 kojom ovlašćuje predsjednika Sabora da stavi u potrebnu proceduru za-htjev za primanje RH. Istoga je dana Sabor svojim zaključkom zadužio Vladu da pokrene potrebne postupke za prijem, odnosno učlanjenje RH u sve međunarodne vladine i druge institucije ili ustanove od interesa za RH, a posebno za prijem u UN.

11. prosinca objavljen je Prijedlog operacije UN-a za očuvanje mira u bivšoj Jugoslaviji, a sastavili su ga Cyrus Vance i Mark Goulding (tzv. Vanceov plan). Sukladno tom planu, na području RH stvorila bi se tzv. Zaštićena područja Ujedinjenih naroda (United Nations Protec-ted Areas - UNPA) na kojima bi bile razmještene Zaštitne snage UN-a (United Nations Protection Forces – UNPROFOR).

19. prosinca „Srpske autonomne oblasti” i „srpske oblasti” uje-dinjuju se u tzv. „Republiku Srpsku Krajinu” (RSK). Skupština SAO Krajine, Velika Narodna Skupština Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skupština Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija donose 19. prosinca Ustav RSK.

Krajem 1991. g. u Hrvatskoj je bilo već blizu 536 000 prognanika. Otvorena agresija na Hrvatsku završila je potpisivanjem primirja između JNA i hrvatskih snaga 2. siječnja 1992. g. u Sarajevu. Primirje je bilo predu-vjet za početak (UN) mirovne operacije u Hrvatskoj. Vojne snage i proma-trači UN-a bili su raspoređeni u pojedine dijelove Hrvatske koji su ozna-čeni kao „područja pod zaštitom UN-a” (UN Protected Areas - UNPA).

15. siječnja 1992. g. RH je međunarodno priznata kao neovisna i suverena država. 14. veljače Sabor je donio zaključke33 kojima obvezuje sva tijela državne vlasti da, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja i pod-ručja djelovanja, poduzmu sve potrebne mjere za funkcioniranje pravne države na cjelokupnom teritoriju RH. Sabor podržava dolazak Među-narodnih mirovnih snaga34 na određena područja unutar međunarodno priznatih granica RH te obvezuje izvršnu vlast da učini sve kako bi na miran način što je moguće prije – i uz pomoć međunarodne zajednice – 32 NN 66/199133 NN 9/199234 17. veljače 1992. g. osnovan je Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, NN 9/1992

32

33

bio ostvaren puni suverenitet RH i na tim područjima. Vlada se obvezuje poduzeti sve što je potrebno kako bi međunarodna zajednica bila upo-znata s činjenicom da je na privremeno zaposjednutim područjima RH prognano iz svojih domova gotovo cjelokupno hrvatsko i ostalo nesrpsko pučanstvo, te da je na okupirana područja pod zaštitom bivše Jugosla-venske narodne armije Republika Srbija doselila, i doseljava, građane srpske nacionalnosti i na taj način nasilno mijenja etničku strukturu sta-novništva. Sabor utvrđuje da RH u tom trenutku predstoji teška zadaća ne samo povratka privremeno zauzetih područja već svekolika obnova, kako duhovna tako i gospodarska, a naročito obveza povratka svih pro-gnanih u njihove domove.

21. veljače Vijeće sigurnosti osniva UNPROFOR i nalaže što brži početak mirovne operacije. 27. ožujka doneseni su zaključci Sabora35: oda-je se priznanje Vladi što je u teškim uvjetima, kakvi su vladali u 1991., uspjela organizirati obranu zemlje, zbrinuti prognanike i izbjeglice, osi-gurati funkcioniranje pravne države i, premda uz velike poteškoće, spri-ječiti veći pad proizvodnje i održati redovno snabdijevanje stanovništva. Sabor podržava dolazak UNPROFOR-a. Sabor utvrđuje da je zbrinjavanje prognanika i izbjeglica te stvaranje uvjeta za njihov siguran povratak u do-move iz kojih su prognani prioritetan zadatak svih organa vlasti RH.

7. travnja započinje djelovanje UNPROFOR-a na području RH. Sukladno tome, na teritoriju RH osnivaju se četiri UNPA područja na-zvana Sektorima Sjever, Jug, Istok i Zapad. Nad pojedinim područjima koja su graničila s UNPA zonama, a u to su vrijeme bila okupirana i za-pravo nedostupna hrvatskim vlastima, mirovne snage UN-a nisu imale mandat. Ta su područja znana pod nazivom „ružičaste zone”.

8. svibnja Sabor je donio zaključke36 kojima prihvaća ocjenu Vlade da se unutarnje stanje pogoršava pojačanom agresijom Republike Srbije i Crne Gore, bivše JNA i neregularnih srpsko-crnogorskih jedinica, čije su posljedice razaranje hrvatskih gradova i sela, ubijanje i stradanje ci-vilnog pučanstva, čime je dostignuta krajnja granica izdržljivosti. Sabor utvrđuje da velikosrpska imperijalna opcija, posebice njezin memoran-dumski dio u kombinaciji s okrutnosti sile, uz prepoznatljivu bizantsku prevrtljivost i manevriranje novom umjetnom tvorevinom, Saveznom Re-publikom Jugoslavijom, doživljava svoj neuspjeh i izolira agresivnu Srbi-35 NN 18/199236 NN 28/1992

ju i Crnu Goru i njihovu armiju, odnosno soldatesku, od Europe i svijeta. Imperijalne osobine velikosrpske politike stravično se manifestiraju u praksi, a posebice u dijelu stvaranja čistih etničkih područja, njihovoj okupaciji i otimačini materijalnih i inih dobara te progonu i uništavanju nesrpskog pučanstva. U najnovije vrijeme intenzivnije se manifestiraju pojave terorizma i drugih oblika nasilja s nakanom da se uznemiri cjelo-kupno hrvatsko područje, stvori panika i tako poveća val izbjeglica i pro-gnanika. Sabor podržava sve inicijative za sazivanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti i donošenje potrebnih odluka o utvrđivanju agresora Republi-ke Srbije, Crne Gore i bivše jugoslavenske armije i donošenje efikasnih mjera na temelju Glave VII. Povelje Ujedinjenih naroda zbog rata protiv Hrvatske i BiH. Sabor RH podržava prijedloge isključenja bivše Jugo-slavije iz svih međunarodnih institucija kao i postavljanje ultimatuma Srbiji i Crnoj Gori i njihovoj zločinačkoj vojsci od strane EZ-a i KESS-a da će poduzeti efikasne mjere protiv njih ako ne prestanu s razaranjima gradova i sela ubijanjem djece, žena i staraca. Sabor zahtijeva osnivanje međunarodnog suda za ratne zločine na teritoriju RH i Republike Her-ceg-Bosne. Sabor svesrdno podržava inicijative na zasjedanju KESS-a i UN-a za punu političku i gospodarsku izolaciju agresora uključujući, u slučaju nastavka agresije, i vojnu intervenciju.

22. svibnja RH je primljena u članstvo UN.

5. lipnja Sabor je donio rezoluciju37 kojom od Vlade zahtijeva da uloži daljnja nastojanja i upotrijebi sva raspoloživa sredstva da se uz pomoć međunarodne zajednice ostvari povlačenje ili protjerivanje bez odlaganja svih preostalih formacija ostataka tzv. JNA i bilo kojih drugih snaga Srbije i Crne Gore s cijelog područja RH. U lipnju je donesen niz naredbi za primjenu Rezolucije 757(1992) Vijeća sigurnosti UN-a, koja je vezana uz sankcije protiv Srbije i Crne Gore.

Tijekom svibnja i lipnja 1992. oslobođeno je dubrovačko primorje od Ošlja do Mokošice te Župa dubrovačka. Miljevačko područje u zaleđu Šibenika oslobođeno je nakon oružane akcije u lipnju. UNPROFOR je, nakon razmještaja u svibnju i lipnju, preuzeo odgovornost za primirje na hrvatskim bojištima. Dolazak mirovnih snaga prorijedio je ratne sukobe i razorne napade na hrvatske gradove te uglavnom osigurao mir.37 NN 34/1992

34

35

Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora raspisani su za 2. kolovoza38, a za isti su dan raspisani i izbori za predsjednika RH39.

31. listopada Skupština Republike Srpske Krajine i Skupština Re-publike Srpske (RS) usvojile su zajedničku deklaraciju kojom započinju prve pripreme za ujedinjavanje RSK (stvorene na području RH) i RS (stvorene na području BiH).

U listopadu se jugoslavenska vojska povukla iz Konavala, a samo je na krajnji jugoistočni dio, na poluotok Oštro ili Prevlaka, raspoređena promatračka misija UNMOP (UN Monitors on Prevlaka).

28. prosinca 1992. g.40 RH prihvaća načela i institute (odredbe) Eu-ropske povelje o lokalnoj samoupravi potpisane od zemalja članica Vijeća Europe u Strasbourgu 15. listopada 1985. godine. Pod lokalnom samou-pravom podrazumijeva se pravo i zbiljska sposobnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenima zakonom te uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, ureduju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova.

U siječnju 1993. g. hrvatske su snage u Operaciji Maslenica oslo-bodile zadarsko zaleđe s Masleničkim ždrilom i dijelom Velebita te pod-ručje oko brane na Peručkom jezeru kraj Sinja.

Izbori za zastupnike u Županijskom domu Sabora raspisani su za 7. veljače 1993. g.41 Za isti su dan raspisani i izbori za članove predstav-ničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave (općinska vijeća, grad-ska vijeća, županijske skupštine, Skupštinu Grada Zagreba i skupštine kotara s posebnim samoupravnim položajem)42.

17. veljače Vlada je donijela zaključke43 kojima se određuje da među različitim pojavama kriminalnih radnji, od kojih neke dosežu zabrinja-vajuće razmjere, posebnu pozornost treba posvetiti suzbijanju svih po-javnosti terorizma, nasilja, ratnog profiterstva, financijskih malverzacija, uključujući promet krivotvorenog novca i nelegalnu trgovinu devizama, krađe automobila, krivotvorenje dokumenata, malverzacije i protupravno 38 NN 38/199239 NN 38/199240 NN – međunarodni ugovori, 1/199341 NN 1/199342 NN 1/199343 NN 17/1993

prisvajanje imovine u pretvorbi vlasništva, zloupotrebu položaja, trgovinu i širenje droge, pranje novca, utaje poreza, mito i korupciju, kao i maloljet-ničku delikvenciju. Radi suzbijanja svih tih pojava nadležni vladini resori i sva tijela državne uprave trebaju neodložno i sustavno poduzeti potrebne djelotvorne korake u pravnom i provedbenom smislu. Vlada mora ubrzati izgradnju suvremenog pravnog sustava, posebno njegova gospodarskog dijela, poreznog sustava i ustroja državne uprave. Potrebno je, radi suz-bijanja gospodarskog kriminala i narušavanja pravnog poretka, ubrzano pristupiti osposobljavanju i opremanju svih potrebnih kontrolnih meha-nizama, revizorskih službi, financijske policije, devizne inspekcije i cari-ne. Donošenjem Zakona o državnoj upravi treba osigurati pretpostavke za jedinstveni teritorijalni i upravni državni ustroj te djelotvorno funkcioni-ranje sustava državne uprave i lokalne samouprave, vodeći računa o racio-nalizaciji i štednji na svim razinama. Valja pospješiti pretvorbu društvenog vlasništva u smislu otklanjanja svih zlouporaba i slabosti u privatizaciji. Svi državno-upravni organi moraju osigurati zakonitost u svekolikom po-stupanju. Treba poduzeti odlučne korake na svim razinama u djelatnosti svih tijela, djelatnika i dužnosnika civilnih i vojnih vlasti za uklanjanje svih ostataka birokratskih naslaga socijalističkog sustava, kao i svih pojava sa-movoljnog, nasilničkog i protupravnog postupanja prema građanima.

26. ožujka Sabor je donio zaključke44 kojima ocjenjuje da je te-meljni uvjet za svekoliki napredak RH obustava srpske agresije te uspo-stavljanje trajnog mira i ustavnog poretka na cijelom području Republike u njezinim međunarodno priznatim granicama. Zastupnički dom podr-žava ugovaranje sporazuma o produženju mandata UNPROFOR-a do šest mjeseci. Hrvatskoj je od najvećeg interesa završetak rata i političko rješenje krize u suverenoj državi BiH. Zastupnički dom obvezuje Vladu da ubrza rad na izgradnji novog ustroja državne uprave45, kao i suvre-menoga pravnog sustava, osobito glede gospodarskog dijela toga susta-va. Zastupnički dom određuje sljedeće prioritete u provedbi Programa gospodarske obnove i preporoda: - provedbu Stabilizacijskog programa Vlade RH, s osobitim naglaskom na suzbijanje inflacije kao jednog od glavnih uvjeta bržeg gospodarskog razvitka, - skrb za nemoćne i naj-ugroženiji dio pučanstva mora biti briga države, kao i briga o žrtvama Domovinskog rata i briga o obiteljima stradalih branitelja domovine, - nastavak i ubrzanje procesa privatizacije društvenog i državnog vlasniš-tva, uz djelatnije uključivanje hrvatske dijaspore, sa snažnim poticanjem 44 NN 27/199345 3. svibnja 1993. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave, NN 44/1993

36

37

privatnog poduzetništva, na temelju postojećih propisa i njihovom do-gradnjom i prilagodbom novonastalim okolnostima.

25. svibnja Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo je Međunarodni sud za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine (MKS).

30. lipnja Sabor je donio Deklaraciju o vanjskoj politici RH46. Za-stupnički dom Sabora zahtijeva da se svaki sporazum o mandatu UNPRO-FOR-a na teritoriju RH zaključi s RH kao međunarodno priznatom drža-vom i samostalnim subjektom međunarodnog prava. Stoga se zahtijeva da se mandat UNPROFOR-a u RH odvoji od mandata mirovnih snaga u susjednoj Republici BiH kao i Republici Makedoniji. U uvjerenju da će pomoći sadašnjem mirovnom procesu izražava se suglasnost da se man-dat UNPROFOR-a na teritoriju RH produži za razdoblje od mjesec dana.

1. srpnja Sabor je donio zaključke47 kojima, između ostalog, ob-vezuje Vladu da u primjerenom roku Zastupničkom domu podnese na razmatranje i donošenje zakonske prijedloge kojima će se pospješiti pretvorba i privatizacija. U rujnu su hrvatske snage potisnule Srbe iz nekoliko sela u okolici Gospića (tzv. Medački džep).

2. veljače Sabor je, potvrđujući još jednom odlučnost i dosljed-nost Hrvatske da se do trajnog mira, sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima dođe poglavito političkim sredstvima odnosno pregovorima, donio rezoluciju48. Poštovanjem i uvažavanjem kako pojedinačnih inte-resa tako i svekolikih interesa i nastojanja međunarodne zajednice, a posebno EU i UN, Zastupnički dom izražava svoju potporu Zajedničkoj deklaraciji RH i SR Jugoslavije (Srbije / Crne Gore) potpisanoj u Ženevi 19. siječnja 1994. g. Zastupnički dom pozdravlja ženevsku Zajedničku deklaraciju kao dokument od strateškog interesa za RH. Deklaracija izražava uvjerenje da je riječ o važnom i presudnom koraku koji će pri-donijeti ne samo normalizaciji stanja i odnosa dviju država potpisnica nego i početku opće normalizacije stanja kao pretpostavke za uspostavu novoga međunarodnog poretka i promicanju stabilnosti i sigurnosti na cijelom europskome jugoistoku. Izričito priznanje svih država u njiho-vim legitimnim, međunarodnim granicama, a u skladu s Poveljom UN 46 NN 68/199347 NN 68/199348 NN 9/1994

i osnovnim dokumentima KESS-a, bitan je prvi korak na tom putu. Za-stupnički dom još jednom poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutno zaustave svako napadačko djelovanje protiv područja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na području središnje Bosne. Obusta-vom takvih ratnih djelovanja stvorili bi se povoljniji uvjeti za trajno ure-đenje hrvatsko-muslimanskih odnosa te trajnu, stabilnu i prijateljsku suradnju dviju država. Zastupnički dom također poziva sve strane u BiH da smjesta raspuste sve logore, bezuvjetno oslobode ili razmijene pre-ostale zatočenike te pozdravlja izjave Predsjednika RH i Vlade RH, koji su podržali osnivanje međunarodnog suda za ratne zločine na područ-ju cijele bivše Jugoslavije i poziva ih da usko surađuju u djelatnostima tog suda. Zastupnički dom duboko je užasnut golemim stradanjima i krajnje je zabrinut stvarnom prijetnjom opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima u Bosni. Zastupnički dom potiče i Predsjednika RH i Vladu da na diplomatskom, političkom, humanitar-nom i svakom drugom planu učine sve i iskoriste sva sredstva kako bi se zajamčila trajna prisutnost i osigurao normalan i čovjeka dostojan život Hrvata u BiH.

30. svibnja hrvatski dinar prestaje biti sredstvo plaćanja na teri-toriju RH49.

21. lipnja Sabor je donio rezoluciju50 kojom osuđuje genocid u obliku masovnog terora i nasilja što ga okupatorske srpske vlasti čine onemogućavanjem opskrbe vodom stotina tisuća građana RH, posebice gradova Biograda n/m, Zadra i okolice.

16. i 17. srpnja Sabor je donio rezoluciju51 o mandatu UNPROFOR-a kojom zahtijeva da se tzv. ružičaste zone odmah stave pod nadzor hrvat-skih vlasti, da odmah započne uspostava hrvatske civilne vlasti i organizi-rani povratak prognanika na područja pod nadzorom mirovnih snaga, da se odmah uspostavi željeznički i cestovni promet, da se otvori jadranski naf-tovod te stvore tehnički preduvjeti za uključivanje područja pod nadzorom Mirovnih snaga u telekomunikacijski, monetarni i energetski sustav RH.

5. listopada Sabor je donio rezoluciju52 kojom najoštrije osuđuje do-nošenje Zakona Parlamenta Republike Slovenije od 3. listopada 1994. g., ko-49 NN 37/199450 NN 50/199451 NN 56/199452 NN 71/1994

38

39

jim se prisvaja državni teritorij RH, a prema kojemu su u sastav općine Piran uvrštena naselja Škudelini, Bužin, Milni i Škrilje, koja su sastavni dio RH.

24. studenoga Sabor je donio zaključke53 kojima ocjenjuje da je dosadašnji tijek pretvorbe i privatizacije primjeren uvjetima u kojima se našla Hrvatska, suočena s agresijom i potrebom obrane teritorijalne cjelovitosti zemlje, te da je zadovoljio temeljne strateške ciljeve. Zastu-pnički dom ocjenjuje da je u procesu pretvorbe i privatizacije bilo krše-nja zakona te od nadležnih državnih tijela zahtijeva odlučniji pristup u djelatnosti usmjerenoj na sprečavanju nezakonitosti, otkrivanju i privo-đenju odgovornosti počinitelja kažnjivih djela. Isti su dan doneseni i za-ključci kojima Zastupnički dom najoštrije osuđuje izravno sudjelovanje srpskih pobunjeničkih snaga s okupiranih područja RH u napadajima na zapadnu Bosnu, poglavito zaštićenu zonu Bihaća, kao i napade bo-sanskih Srba na teritorij RH, posebno na područja Županje i Brodske Posavine. Zastupnički dom podržava odluku Predsjednika Republike da odobri UN-u i NATO savezu privremenu uporabu hrvatskog zračnog prostora za izvođenje akcija protiv vojnih objekata i postrojbi pobunjenih Srba na okupiranim dijelovima hrvatskog teritorija (UNPA).

Rezolucija Opće skupštine UN-a, donesena 9. prosinca 1994. g., nalaže uspostavljanje (restauraciju) vlasti RH na njezinu cjelokupnom teritoriju. 27. siječnja 1995. g. Sabor je donio deklaraciju54 kojom po-država Odluku Predsjednika Republike o okončanju mandata mirovnih snaga (UNPROFOR) s danom 31. ožujka 1995. godine. Odluka se ne može i ne smije tumačiti kao otvaranje puta ratnoj opciji; naprotiv, ri-ječ je o odluci kojoj je osnovni cilj ubrzati mirovni proces u interesu svih naroda i općeg mira, stabilnosti i sigurnosti u području jugoistočne Europe. 28. ožujka Sabor je donio zaključak55, kojim ostaje kod svojih zaključaka, o okončanju mandata UNPROFOR-a u RH 31. ožujka 1995. godine. RH je pripravna prihvatiti nove međunarodne snage s novim mandatom ustanovljenim putem UN, nakon što se mandat sadašnjih snaga (UNPROFOR) sukladno zahtjevu RH proglasi okončanim 31. ožujka 1995. g. Nove međunarodne snage svojim nazivom i mandatom trebaju biti posebno određene za RH, u nazivu izričito nositi riječ Hr-vatska te i u tom smislu biti odvojene od međunarodnih snaga za druge države zahvaćene krizom na jugoistoku Europe.53 NN 86/199454 NN 7/199555 NN 23/1995

1. i 2. svibnja 1995. g. provedena je vojno-redarstvena akcija Blje-sak kojom je oslobođeno više od 500 km2 teritorija u Posavini i zapad-noj Slavoniji. 25. svibnja Sabor je donio Rezoluciju56 kojom najoštrije osuđuje prisilno preseljavanje, protjerivanje i zlostavljanje u rat ničim upletenog hrvatskog i drugoga nesrpskoga stanovništva, kojemu je cilj promjena demografske (etničke) strukture kako u okupiranim dijelovi-ma Hrvatske i BiH tako i na području Vojvodine i Srbije.

Operacija Oluja donijela je preokret na vojnostrateškom planu. Hrvatske su oružane snage 4. kolovoza iz više smjerova probile srpsku obranu. 4. kolovoza hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s oku-piranih područja upućen je prijedlog na predaju uz jamstvo da im je zajamčena amnestija. 5. kolovoza oslobođen je Knin, a do 7. kolovoza, kada je operacija završena, i cijelo dotad zaposjednuto područje sjeverne Dalmacije, istočne Like, Korduna i Banovine. U Hrvatskoj je pod okupa-cijom ostalo područje Baranje i istočne Slavonije.

Izbori za zastupnike u Zastupničkom domu Sabora raspisani su za 29. listopada 1995. g.57

1. ožujka 1996. g. Sabor je donio Deklaraciju58 kojom je problem nestalih, zatočenih i nasilno odvedenih osoba najbolnije humanitarno i prvorazredno političko pitanje u RH. Na popisu nestalih su 2 792 osobe kojima se, nakon srpske agresije na Hrvatsku, zameo svaki trag. Najveći broj ljudi nestao je tijekom zločinačkog razaranja i okupacije Vukova-ra. Osobiti državni interes RH nalaže da svi budući pregovori s tzv. SRJ moraju ponajprije rješavati pitanja osoba nestalih i zatočenih tijekom Domovinskog rata u RH jer bez rješenja toga pitanja ne može biti opće-mirovnog procesa na području bivše Jugoslavije. Sabor poziva UN i sve njezine organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao i sve parlamente de-mokratskih država, da u ime humanizma i humanitarnoga međunarod-nog prava dignu svoj glas za zaštitu ovih nesretnih ljudi čija je sudbina nepoznata te izvrše daljnji pritisak na tzv. SRJ da surađuje u rješavanju ovih pitanja.

19. travnja donesen je Ustavni zakon o suradnji RH s Međuna-rodnim kaznenim sudom59. Nositelj suradnje s Međunarodnim kazne-56 NN 37/199557 NN 69/199558 NN 19/199659 NN 32/1996

40

41

nim sudom u ime RH je Vlada koja može svojom odlukom osnovati po-sebna tijela radi obavljanja poslova suradnje.60

27. rujna Sabor je odnio rezoluciju61 kojom određuje da mandat Prijelazne uprave za reintegraciju hrvatskog Podunavlja (UNTAES-a) prestaje 15. siječnja 1997. g., nakon čega će Prijelazna uprava predati područje hrvatskog Podunavlja pod potpunu vlast RH.

6. studenoga 1996. g. RH je, na temelju pristupa, postala člani-com Vijeća Europe.

Izbori za zastupnike u Županijskom domu Sabora, kao i za člano-ve predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave te jedinica lokalne uprave i samouprave (općinska vijeća, gradska vijeća, županijske skupšti-ne i Gradska skupština Grada Zagreba), raspisani su za 13. travnja 1997. g.62 Izbori za predsjednika RH raspisani su za 15. lipnja63. 21. studenoga donesena je Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH64. 12. prosinca donesen je Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RH65 kojim, uz ostalo, Sabor RH mijenja naziv u Hrvatski državni sabor. 20. siječnja 1998. g. utvrđen je pročišćeni tekst Ustava66.

5. ožujka 1999. g. Sabor je donio rezoluciju o suradnji s Međunarod-nim kaznenim sudom u Haagu67 kojom poziva Sud da odlučnije i učinkovitije nego do tada odgovori svojim zadaćama u cilju kažnjavanja zločina počinje-nih tijekom rata i agresije na RH 1991. i za višegodišnje okupacije hrvatskoga državnog područja. Sabor osuđuje politizaciju djelovanja Međunarodnoga kaznenog suda odbacujući neodmjerene javne izjave predstavnika Tužitelj-stva suda u svezi s vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja. S obzirom na nedvojben legitimitet tih protuterorističkih akcija na vlastitom državnom po-dručju, Hrvatski državni sabor smatra da su eventualna pojedinačna kaznena djela počinjena s tim u svezi stvar isključivo hrvatskog pravosuđa.

60 Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom osnovan je 4. srpnja 1996. g., NN 61/199561 NN 81/199662 NN 16/199763 NN 49/199764 NN 126/199765 NN 135/199766 NN 8/199867 NN 24/1999

5. ožujka Sabor je donio Deklaraciju o prioritetima vanjske po-litike RH68. Interes, kao i strateško opredjeljenje vanjske politike RH, ostaje i nadalje približavanje u euroatlantske integracije, kojima civiliza-cijski, geografski i kulturološki potpuno pripadamo kao srednjoeuropska i sredozemna zemlja. U cilju bržeg ostvarenja integrativnih procesa i pristupa Hrvatske PHARE programu, WTO-u, CEFTA-i, te sklapanja sporazuma o pridruženom članstvu u EU, RH je spremna dalje razvija-ti demokratski sustav i ispuniti sva svoja opredjeljenja koja proizlaze iz učlanjenja u Vijeće Europe. U smislu vojnih i sigurnosnih integracija, RH svoje mjesto vidi u pristupanju Partnerstvu za mir i NATO-u. Sabor odlučno iskazuje svoje protivljenje tzv. regionalnom pristupu EU odba-cujući sve pokušaje da se RH na bilo koji način politički i institucionalno uklapa u regionalne integracije koje bi bile isključivo vezane za Jugoi-stočnu Europu ili Balkan.

26. ožujka Sabor je donio Deklaraciju o stanju međudržavnih odnosa RH i Republike Slovenije69. Podržavaju se napori Vlade da se pregovorima s Vladom Republike Slovenije traže obostrano prihvatljiva rješenja za sva otvorena pitanja, na način da doprinesu uključivanju obje susjedne države u europske i euroatlantske integracije. Vlada se obvezu-je da u roku od 3 mjeseca izvijesti Zastupnički dom o postignutim do-govorima, ili neuspjehu dogovora, s Vladom Republike Slovenije o svim pitanjima uređenja kopnene granice (u svim spornim slučajevima), gra-nice na moru, nuklearne elektrane u Krškom, štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci i razrješenju imovinsko-pravnih pitanja između dvije države.

U lipnju 1999. g. Vijeće ministara EU usvojilo je Proces stabili-zacije i pridruživanja za RH, BiH, Albaniju, Makedoniju i Saveznu Re-publiku Jugoslaviju, kao modifikaciju “regionalnog pristupa” Europske unije iz travnja 1997. g.

Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sa-bora raspisani su za 3. siječnja 2000. g.70 Izbori za predsjednika RH raspi-sani su za 24. siječnja.71 RH je nakon izbora otpočela proces intenzivnijeg približavanja EU. 15. veljače osnovana je Zajednička konzultativna radna skupina, tehničko radno tijelo EU i RH, koje je osiguravalo mehanizme 68 NN 24/199969 NN 32/199970 NN 125/199971 NN 143/1999

42

43

za pružanje stručnih savjeta i tehničke pomoći u razvoju zakonodavstva, pridonosilo jačanju i izgradnji institucija, te reformi državne uprave, i poboljšavalo razumijevanje načela i ciljeva europske standardizacije unu-tar tijela državne uprave. Prioritetna područja djelovanja skupine bila su: pravne prilagodbe i gospodarske reforme, izgradnja vanjskotrgovinske politike, te reforme u području medija, izbornog zakonodavstva, obra-zovanja državne uprave i pravosuđa. 9. ožujka Vlada je donijela Odluku o izradi strategije razvitka RH „Hrvatska u 21. stoljeću”72.

14. travnja Sabor je donio Deklaraciju o suradnji s Međunarod-nim kaznenim sudom u Den Haagu73. RH smatra da svi počinitelji rat-nih zločina, koje su počinili na području bivše Jugoslavije, trebaju biti kažnjeni, bez obzira na to koje su nacionalnosti, u kojim su postrojbama djelovali i koje su dužnosti obavljali. RH ne dovodi u pitanje pravo Suda da pokreće postupke utvrđivanja odgovornosti za zločine počinjene za vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata.

U Hrvatsku je upućena tzv. fact finding mission s ciljem snima-nja stanja u resorima u svrhu prikupljanja podataka potrebnih za izradu Studije o izvedivosti pregovora (tzv. Feasibility Study) o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Izradom i usvajanjem Studije o izve-divosti u lipnju 2000. godine Europska je komisija dala preporuku Vijeću ministara EU za početak pregovora o SSP-u. Pregovori su otvoreni na marginama Zagrebačkog summita u mjesecu studenom 2000. g.

15. srpnja donesena je Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH74, 10. listopada proglašen je Nacrt promjene Ustava75, a 9. studenoga promjena Ustava76. 4. prosinca donesen je pročišćeni tekst Ustava77. Hr-vatski državni sabor postaje Hrvatski sabor.

13. listopada Sabor je donio Deklaraciju o Domovinskom ratu78. RH je vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski a ne agre-sivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica. Uspješna obrana u Domovinskom ratu s konačnim oslobodilačkim vojnoredar-72 NN 29/2000, a Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske osnovan je 26. srpnja 2000. g., NN 77/200073 NN 41/200074 NN 72/200075 NN 101/200076 NN 113/200077 NN 124/200078 NN 102/2000

stvenim operacijama Bljesak i Oluja te kasnijom mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja stvorila je sve pretpostavke za skladan razvitak RH kao zemlje koja prihvaća demokratske standarde suvremenoga zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približavanja tom svijetu u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom smislu. Temeljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana državnog suvereniteta i teri-torijalnog integriteta RH, čime su stvorene pretpostavke za djelovanje pravne države i vladavine prava, te zakonito funkcioniranje državnih tijela kao najbolji način za daljnju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata.

Vlada je 15. veljače 2001. g. donijela niz zaključaka kojima je obveza-la sva ministarstva i državne upravne organizacije da bez odgode pristupe pripremama za promjene zakonodavstva koje će RH biti dužna uskladiti s acquis communaitareom, te da u izradi novih zakona u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir odredbe acquis communaitarea i o razini usklađenosti izvijeste u obrazloženju zakona. 14. ožujka donesena je Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH79, promjena Ustava proglašena je 28. ožujka80, a 25. trav-nja donesen je pročišćeni tekst81. Županijski dom Sabora prestaje s radom.

30. ožujka Sabor je donio zaključke82 u kojima ističe veliko zna-čenje razvijanja svestranih odnosa RH i BiH kao suverenih, ravnoprav-nih, susjednih i prijateljskih država, te odlučnost RH da kao potpisnica Daytonskoga mirovnog sporazuma pridonese izgrađivanju BiH kao cje-lovite, demokratske i europske države ravnopravnih građana i tri suve-rena, konstitutivna i ravnopravna naroda na cijelom njezinom teritoriju. Sabor izražava duboko neslaganje i žaljenje što je Hrvatski narodni sabor BiH donio odluku o uspostavi privremene Hrvatske samouprave, koja je suprotna Daytonskom mirovnom sporazumu, Ustavu BiH i Ustavu Federacije BiH. Sabor poziva predstavnike Hrvatskoga narodnog sabora da sve nastale probleme rješavaju u okviru Daytonskoga mirovnog spo-razuma i u okviru institucija državnoga ustrojstva. Sabor smatra da se RH ne treba ni na koji način miješati u proces implementacije rezultata parlamentarnih izbora u BiH i konstituiranje nove vlasti.

14. svibnja SSP je u Bruxellesu parafiran, a potpisan 29. listopada, kada je ujedno započeo period od otprilike dvije godine unutar kojeg će RH i sve zemlje članice EU ratificirati SSP kako bi potom mogao stupiti 79 NN 21/200180 NN 28/200181 NN 41/200182 NN 30/2001

44

45

na snagu. Zaključivanjem SSP-a po prvi put se uspostavlja ugovorni odnos između RH i EU. SSP je preferencijalne prirode, a njegova namjena je pridonošenje gospodarskoj i političkoj stabilizaciji RH, te uspostavi bli-skih i dugoročnih veza između ugovornih stranaka. SSP je ujedno i pravni temelj i sadržajni okvir odnosa RH i EU te je stoga prvi korak u instituci-onaliziranju odnosa s EU koji treba omogućiti postupne pripreme RH za ostvarenje punopravnog članstva u EU. Sklapanjem ovog Sporazuma RH se potvrđuje status potencijalnog kandidata za članstvo u EU.

17. srpnja Sabor je odnio zaključke o suradnji s Međunarodnim ka-znenim sudom u Haagu83 kojima odlučno zahtijeva da se i u suradnji s Me-đunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu poštuju sve odredbe Deklara-cije o Domovinskom ratu. Sabor energično odbacuje i osuđuje sve pokušaje obezvređivanja Domovinskog rata te odlučno podržava stavove predsjednika Hrvatske vlade u kojima se odbacuju neprihvatljive političke kvalifikacije i pokušaj revizije Domovinskog rata koje bi mogle značiti čak i njegovu krimi-nalizaciju. Sabor osuđuje politizaciju djelovanja Tužiteljstva Međunarodno-ga kaznenog suda, te odbacuje netočne kvalifikacije predstavnika Tužitelj-stva suda u svezi s vojnoredarstvenim akcijama Bljesak i Oluja.

Vlada je 19. srpnja usvojila Odluku o mjerama u postupku uskla-đivanja zakonodavstva RH s acquis communaitareom čija obvezna pri-mjena započinje 1. prosinca 2001. godine.

Od potpisivanja SSP-a u listopadu 2001. g. Vlada RH je počela is-punjavati preuzete obveze prema Planu provedbe SSP-a, koji je usvojen neposredno prije potpisivanja SSP-a, i od tada je na snazi. Dokument obuhvaća više od 370 zakonodavnih, analitičkih i institucionalnih mjera, te mjera vezanih uz pripremu projekata za tehničku pomoć. RH se na-lazi pred provedbom sveobuhvatnih reformi gospodarskog i političkog sustava RH do sada – reforma i temeljita prilagodba pravnim, gospodar-skim i političkim standardima EU. 29. listopada 2001. g. RH i EZ su u Luksemburgu potpisale Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima.

Sabor je 18. prosinca 2002. g. donio Rezoluciju o pristupanju RH Europskoj uniji84 kojom se utvrđuje da je ulazak RH u punopravno član-stvo u EU strateški nacionalni cilj, i odlučuje da će sustavno i na teme-83 NN 66/200184 NN 152/2002

lju dogovornog djelovanja stranaka predstavljenih u Hrvatskom saboru u potpunosti uskladiti zakonodavni pravni sustav RH sa standardima i pravnim stečevinama EU. Potiče Vladu da do kraja veljače 2003. godine podnese zahtjev za punopravno članstvo RH u EU, a o procesu pregovora izvješćuje Sabor. Zaključcima Sabora od istog datuma85 podržava se Vla-da da podnese zahtjev za članstvo u EU do kraja veljače 2003. g.

Tijekom 2002. i 2003. g. donesen je niz strategija86 koje određuju ciljeve i pravce razvitka RH. 23. siječnja 2003. g. Vlada je donijela Nacio-nalni program RH za pridruživanje EU 2003. g.87 Strateški cilj Hrvatske je pridruženo, a kasnije i punopravno članstvo u EU. Nacionalni program usmjeren je na objedinjavanje svih ciljeva i zadaća RH u provedbi SSP-a, ali i u procesu daljnjeg približavanja EU: usklađivanje zakonodavstva, učinkovito djelovanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava, gospodarske reforme kao i visoka razina zaštite ljudskih prava i emancipi-rana regionalna politika. 13. veljače Vlada je donijela Odluku o podnošenju zahtjeva za članstvo RH u EU88. Zahtjev za članstvo uručit će se grčkom Predsjedništvu EU 21. veljače 2003. g. u Ateni. Vijeće ministara za opće poslove i vanjske odnose EU je 14. travnja donijelo odluku o pokretanju postupka predviđenog člankom 49. Ugovora o EU i pozvalo Europsku ko-misiju da izradi mišljenje (avis) o zahtjevu RH.

Europsko vijeće, održano od 19. do 20. lipnja 2003. g., usvojilo je dokument „Solunska agenda za Zapadni Balkan: Prema europskim in-tegracijama”. Proces stabilizacije i pridruživanja ojačan je i obogaćen elementima iz procesa proširenja: pokretanjem europskih partnerstava, unaprjeđenjem suradnje u području političkog dijaloga i Zajedničke vanj-ske i sigurnosne politike, jačom parlamentarnom suradnjom, podrškom gospodarskom razvoju, podrškom jačanju institucija te otvaranjem različi-tih programa pomoći Zajednice. Na taj način Proces postaje okvir za dalj-nji napredak odnosa država Procesa sve do njihova ulaska u punopravno članstvo. Na sastanku na vrhu u Solunu 21. lipnja 2003. godine Solunska agenda prihvaćena je kao zajednički dokument EU i država Procesa stabi-lizacije i pridruživanja. Europska komisija pripremila je Upitnik za izradu mišljenja o zahtjevu RH koji je 10. srpnja predsjednik Europske komisije Romano Prodi službeno predao predsjedniku Vlade Ivici Račanu.85 NN 152/200286 Npr. Strategija poljoprivrede, energetskog razvitaka, zaštite okoliša i gospodarskog razvitka, Hrvatska u 21. stoljeću…87 NN 30/200388 NN 23/2004

46

47

Vlada RH je 2. listopada 2003. g. usvojila Odgovore na Upitnik te ih je predsjednik Vlade 9. listopada predao predsjedniku Europske komisije. Program Vlade u mandatnom razdoblju 2003. – 2007. g. određuje ulazak RH u EU kao prioritet državne i vanjske politike. Pri tome su unutarnje re-forme, opća konsolidacija sustava, snažniji gospodarski razvoj i intenzivnije vanjskopolitičko djelovanje u područjima koja utječu na dinamiku odnosa RH i EU ključni preduvjet ubrzanog i individualno vrednovanog institucio-nalnog ulaska u punopravno članstvo EU do 2007./2008. g.

Izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru raspisani su za 23. stu-denoga 2003. g.89 15. siječnja 2004. g. donesen je Nacionalni program RH za pridruživanje EU - 2004. godina90. Ispunjavanje većine uvjeta za punopravno članstvo u EU može se osigurati samo putem neometane provedbe SSP-a i promatranju članstva u EU kao nacionalnog interesa prihvaćenog od strane cjelokupnog hrvatskog društva. Imajući u vidu ispunjavanje obveza iz SSP-a, strateški cilj ostvarivanja članstva u EU i odgovornost koju taj cilj nosi sa sobom, društvene, gospodarske i pravne reforme koje su započele ili su pred početkom, RH treba usvojiti stra-teški pristup koji usklađuje preuzete obveze, vlastite mogućnosti, ali i nacionalne interese. Kako cijeli proces ovisi o spremnosti svih ključnih sektora, započelo se s osposobljavanjem svih državnih resora za proces prilagodbe standardima EU, kao i s obrazovanjem ljudskih potencijala u državnoj upravi i pravosuđu te su izvršene nužne pripreme za pri-hvat tehničke pomoći koja pritječe iz EU. Nacionalni program usmjeren je na nekoliko tema koje predstavljaju izazov na putu približavanja RH EU: ispunjavanje politički uvjetovanih kriterija; gospodarske prilagodbe; usklađivanje zakonodavstva RH; jačanje administrativne sposobnosti za provedbu reformi; komunikacijska strategija RH za informiranje hrvat-ske javnosti o približavanju RH europskim integracijama.

29. travnja 2004. g. donesene su Izjava Vlade RH o Mišljenju Eu-ropske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU i europskom par-tnerstvu i Izjava Vlade RH o proširenju EU.91 Vlada pozdravlja Mišljenje Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU usvojeno 20. travnja kao ukupnu, vrlo pozitivnu i objektivnu ocjenu Europske komi-sije o postignućima RH u ispunjavanju Kopenhaških kriterija i uvjeta iz Procesa stabilizacije i pridruživanja kojom se uvažavaju višegodišnje ustrajne političke, gospodarske i sektorske reforme. 89 NN 165/200390 NN 37/200491 NN 57/2004

18. lipnja 2004. g. Europsko vijeće promaknulo je RH u službenog kandidata za članstvo u EU. Prema Kopenhaškim kriterijima iz 1993. g. svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU mora ispuniti tri kriterija:

• politički: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, i prihvaćanje političkih ciljeva Unije;

• gospodarski: postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU;

• pravni: usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU.

Na zasjedanju u Madridu 1995. g. Vijeće Europe odredilo je, kao preduvjet za članstvo, i Madridski kriterij:

• administrativni: prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

2.2 USTAV RH

Ustavom od 22. prosinca 1990 g.92 određuje se da Sabor RH i na-rod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:

- o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u RH,- o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime,- o udruživanju u saveze s drugim državama.

U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakono-davnu, izvršnu i sudbenu. Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Sabor RH je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sabor se sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, bira neposredno tajnim glasovanjem. U Županijski dom građani svake županije, na temelju op-ćega biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastu-pnika. Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito 92 NN 56/1990

48

49

ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županijskog doma. Predsjednik Republike može imenovati, iz reda za Republiku osobito zaslužnih gra-đana, do pet zastupnika u Županijski dom.

Zastupnički dom: - odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; - donosi zakone; - donosi državni proračun; - odlučuje o ratu i miru; - odlučuje o promjeni granica Republike; - raspisuje referendum; - obavlja izbore, ime-novanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom; - nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom; - daje amnestiju za kaznena djela. Zastupnički dom može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, nacionalna prava, izborni su-stav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.

Županijski dom: - predlaže Zastupničkomu domu zakone i raspisi-vanje referenduma; - raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma; - daje Zastupničkomu domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacio-nalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lo-kalne samouprave i uprave; - može u roku od petnaest dana od dana izglasa-vanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkomu domu. U tom slučaju Zastupnički dom o donošenju zakona odlučuje natpolovičnom većinom svih zastupnika, osim kada Zastupnički dom zakone donosi dvotrećinskom većinom.

Predsjednik RH državni je poglavar, zastupa Republiku u zemlji i inozemstvu, brine se za poštivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstve-nost Republike i redovno djelovanje državne vlasti. Predsjednik: - raspisuje izbore za domove Sabora i saziva ih na prvo zasjedanje; - raspisuje refe-rendum, u skladu s Ustavom; - imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade; - na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrješuje dužnosti nje-zine potpredsjednike i članove; - daje pomilovanja; - dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom; - obavlja druge dužnosti određene Ustavom. Na prijedlog Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih i drugih predstavni-štava RH u inozemstvu. Postavlja i opoziva diplomatske predstavnike RH, te prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih diplomatskih predstav-nika. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH, imenuje članove Vijeća narodne obrane RH i predsjedava mu, imenuje i razrješuje dužnosti vojne

zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Sabora predsjednik objavljuje rat i zaključuje mir. Predsjedniku u obavljanju njegovih ovlasti pomažu Predsjedničko vijeće i druga savjetodavna i pomoćna tijela.

Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlaže zakone i državni proračun te provodi zakone i druge propise koje donosi Sabor.

Ustrojstvo državne uprave uređuje se zakonom. Službenici u dr-žavnoj upravi imenuju se na temelju natječaja ako zakonom nije drukči-je određeno. U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.

Građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lo-kalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanistič-kom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim dje-latnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi, te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.

O lokalnoj samoupravi donosi se zakon. Jedinice lokalne samou-prave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina, kotar ili grad. Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u općini i kotaru ili gradu zakonom os-nivati tijela lokalne uprave. Određeni se poslovi državne uprave mogu za-konom prenijeti u djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područja županija određuju se zakonom tako da one budu izražaj povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i sposobne da budu prirodne samoupravne cjeline u okviru Republike. Glavni je grad RH je Zagreb. Grad Zagreb posebna je i jedin-stvena teritorijalna i upravna cjelina, kojoj se ustrojstvo uređuje zakonom.

Dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava93, objavljenim 21. veljače 1991. g., u RH se isključuju od primjene odredbe Ustava SFRJ koje nisu u skladu s Ustavom RH, odredbe saveznih zakona, drugih propisa i drugih akata saveznih organa koje nisu u skladu s Ustavom i zakonima RH, i odredbe saveznih zakona i drugih propisa i drugih akata saveznih organa koji su objavljeni u tajnom službenom listu i drugim tajnim glasi-lima i aktima, kao akti ništetni sa stajališta ustavno-pravnog poretka RH.93 NN 8/1991

50

51

21. studenoga 1997. g. donesena je Odluka o pristupanju promje-ni Ustava RH. 20. siječnja 1998. g. utvrđen je pročišćeni tekst Ustava94. Sabor RH mijenja naziv u Hrvatski državni sabor. Hrvatski državni sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH, sastoji se od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. U Županijski dom građani svake županije, na temelju općega biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastupnika. Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izričito ne odrekne te dužnosti, doživotni član Županij-skog doma. Predsjednik Republike može imenovati iz reda za RH osobi-to zaslužnih građana do pet zastupnika u Županijski dom.

Zastupnički dom: - odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; - donosi zakone; - donosi državni proračun; - odlučuje o ratu i miru; - od-lučuje o promjeni granica RH; - raspisuje referendum; - obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom; - nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom; - daje amnestiju za kaznena djela.

Županijski dom: - predlaže Zastupničkome domu zakone i raspisi-vanje referenduma; - raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma; - daje Zastupničkomu domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacio-nalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lo-kalne samouprave i uprave; - može u roku od petnaest dana od dana izglasa-vanja zakona o Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkomu domu. U tom slučaju Zastupnički dom u donošenju zakona odlučuje natpolovičnom većinom svih zastupnika, osim kada Zastupnički dom zakone donosi dvotrećinskom većinom.

Predsjednik RH državni je poglavar, zastupa RH u zemlji i ino-zemstvu, brine se za poštivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstve-nost RH i redovno djelovanje državne vlasti. Predsjednik: - raspisuje izbore za domove Hrvatskog državnog sabora i saziva ih na prvo zasjeda-nje; - raspisuje referendum u skladu s Ustavom; - imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade; - na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrješuje dužnosti njezine potpredsjednike i članove; - daje pomilova-nja; - dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom; - na prijed-94 NN 8/1998

log Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih i drugih predstavništava RH u inozemstvu, - postavlja i opoziva diplomatske predstavnike RH, te pri-ma vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih diplomatskih predstavnika, - vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH, - imenuje i razrješuje vojne dužnosnike, - imenuje članove Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti i predsjedava Vijeću, - na temelju odluke Zastupničkog doma objavljuje rat i zaključuje mir, - donosi uredbe sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u slučaju ratnog stanja, ili neposredne ugroženosti ne-ovisnosti i jedinstvenosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogu-ćena da redovito obavljaju ustavne dužnosti.

Vlada RH obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlaže zakone i državni proračun, te provodi zakone i druge propise koje donosi Sabor.

Građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lo-kalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanistič-kom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim dje-latnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi, te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. Jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina ili kotar i grad. Njihovo područje određuje se zakonom pošto se prethodno pribavi mišljenje stanovnika tog područja. U obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave samostalna su u skladu sa zakonom i statutom i podliježu samo nadzoru zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u općini ili kotaru i gradu zakonom osnivati tijela lokalne uprave. Ustrojstvo i djelokrug tih tijela uređuje se zakonom. Određeni se poslovi državne uprave mogu zako-nom prenijeti u djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave. U obavlja-nju tih poslova tijela jedinica lokalne samouprave podređena su, u skladu sa zakonom, tijelima državne uprave. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područja županija određuju se zakonom tako da one budu izražaj povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i sposobne za prirodne samoupravne cjeline u okviru RH. Ustrojstvo i djelokrug žu-panijskih tijela određuju se zakonom. Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao županije.

52

53

4. prosinca 2000. g. donesen je pročišćeni tekst Ustava95. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Hrvatski sabor se sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Županijski dom ima najviše 65 zastupnika koje se bira neposredno tajnim glasova-njem u županijama i gradovima s položajem županija. Zastupnički dom i Županijski dom imaju predsjednika, i jednog ili više potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Hrvatskoga sabora.

Zastupnički dom: – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – do-nosi akte kojima izražava politiku Sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – ostvaruje građanski nadzor nad oru-žanim snagama i službama sigurnosti RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom, – nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela. Županijski dom: – predlaže Zastupnič-kom domu zakone i raspisivanje referenduma, – raspravlja i može davati mišljenja o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, – daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja i pro-mjene Ustava.

Predsjednik RH predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, raspisuje izbore za domove Hrvatskoga sabora i saziva ih na prvo zasjedanje, ras-pisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Zastu-pničkom domu i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika u Zastupničkom domu, daje pomilovanja, dodjeljuje odliko-vanja i priznanja određena zakonom, s Vladom surađuje u oblikovanju i provođenju vanjske politike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjedni-ka Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova di-plomatskih misija RH u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjed-nika Vlade prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplo-matskih misija, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH, na temelju 95 NN 124/2000

odluke Zastupničkog doma objavljuje rat i zaključuje mir. Predsjednik Republike i Vlada surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mi-šljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma, supotpisuju Predsjed-nik Republike i predsjednik Vlade.

Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Vlada: – pred-laže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, – predlaže državni proračun i završni račun, – provodi zakone i druge odluke Sabora, – donosi uredbe za izvršenje zakona, – vodi vanjsku i unutarnju politiku, – usmjerava i nadzire rad državne uprave, – brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi.

Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja ure-đuju se zakonom. Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Zakonom i drugim propisima uređuje se status državnih službenika te radno-pravni status namještenika.

Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od čla-nova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Jedini-ce lokalne samouprave su općine i gradovi, njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedi-nice lokalne samouprave. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Ve-ćim gradovima u RH zakonom se mogu dati ovlasti županije. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, ko-munalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožar-nu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja-

54

55

ju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zako-nom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo, u okviru zako-na, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela, te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustav-nosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobod-no raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

25. travnja 2001. g. donesen je pročišćeni tekst Ustava96. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH. Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, bira neposredno tajnim glasovanjem. Sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Sabor: – odlu-čuje o donošenju i promjeni Ustava, – donosi zakone, – donosi državni proračun, – odlučuje o ratu i miru, – donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, – donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH, – odlučuje o promjeni granica RH, – raspisuje referendum, – obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zako-nom, – nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, – daje amnestiju za kaznena djela.

Predsjednik RH predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje re-ferendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom sa-boru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika, 96 NN 41/2001

daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske poli-tike. Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u ino-zemstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih mi-sija RH u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade, prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH, na temelju odluke Hrvatsko-ga sabora objavljuje rat i zaključuje mir. Predsjednik i Vlada surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatsko-ga sabora, supotpisuje predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Vlada: – pred-laže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, – predlaže državni proračun i završni račun, – provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, – donosi uredbe za izvršenje zakona, – vodi vanjsku i unutarnju politiku, – usmjerava i nadzire rad državne uprave, – brine o gospodarskom razvi-tku zemlje, – usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi.

Ustrojstvo i poslovi državne uprave i način njihovog obavljanja ure-đuju se zakonom. Određeni poslovi državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Zakonom i drugim propisima uređuje se status državnih službenika te radno-pravni status namještenika.

Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od čla-nova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Jedini-ce lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge je-dinice lokalne samouprave. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Ve-

56

57

ćim gradovima u RH zakonom se mogu dati ovlasti županije. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, ko-munalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gos-podarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslo-vi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora se voditi računa o širini i priro-di poslova, i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo, u okviru zakona, svo-jim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

2.3 SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE

5. listopada 1990. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravi97 određuje se da poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustro-ja državne uprave u RH. Poslove republičke uprave obavljaju ministarstva i zakonom određene republičke upravne organizacije (zavodi). U poslo-vima od općeg interesa za Republiku Vlada RH, odnosno ministarstva u granicama svojeg djelokruga, kontroliraju politički i upravno djelovanje svih državnih organa uprave, te usmjeravaju i usklađuju njihov rad. 97 NN 41/1990

Ministarstva i drugi organi uprave provode utvrđenu politiku Vlade, odnosno Izvršnog vijeća, te osiguravaju provedbu te politike, osobito ukazivanjem na stanje i pojave od značenja za provedbu po-litike, poduzimanjem ili predlaganjem mjera Vladi odnosno Izvršnom vijeću, pripremanjem i provedbom zakona i drugih propisa kao i dono-šenjem potrebnih propisa u granicama svojeg djelokruga. Ministarstva i drugi organi uprave rješavaju u upravnim stvarima kad u okviru svo-jeg djelokruga rješavaju o pravima i obavezama te pravnim interesima pojedinaca, pravnih osoba ili drugih nositelja prava i obveza. U sklopu inspekcijskog nadzora ministarstva i drugi organi uprave osobito obav-ljaju izravan uvid u poslovanje fizičkih i pravnih osoba glede pridržava-nja zakona, te drugih propisa i akata državnih organa i drugih nositelja javnih ovlaštenja, te poduzimaju zakonom propisane mjere. Ministar-stva i drugi organi državne uprave prate stanje u oblastima za koje su ustrojeni. U tu su svrhu ovlašteni prikupljati, ako što drugo nije nare-đeno kakvim posebnim zakonom, sve potrebite podatke i obavještenja. Ministarstva i drugi organi republičke uprave prate u oblastima za koje su ustrojeni rad i djelovanje organa uprave u općinama i gradskim za-jednicama općina u obavljanju poslova od općeg interesa za Republiku. U ministarstvima i sekretarijatima se za obavljanje određenih upravnih poslova, kad njihovo izvršenje zahtijeva posebnu samostalnost u radu, odnosno za obavljanje određenih stručnih i drugih poslova od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političke zajednice, zako-nom i propisom skupštine društveno-političke zajednice mogu osno-vati organi u sastavu organa uprave (zavodi, uprave, direkcije i inspek-torati). Radom organa u sastavu ministarstva, odnosno sekretarijata rukovodi direktor kojeg imenuje Vlada.

24. listopada 1990. g. donesena je Uredba o načelima za unutar-nje ustrojstvo i način rada ministarstava i zavoda98 koja detaljnije odre-đuje načela za unutarnje ustrojstvo i način rada ministarstava i zavoda99. Polaznu osnovu za utvrđivanje unutarnjeg ustrojstva organa čini grupi-ranje istovrsnih i međusobno srodnih i tehnološki povezanih poslova koji čine jedinstvenu cjelinu. Poslovi i zadaci organa obavljaju se u okviru organizacionih jedinica: sektor, centar, služba, odjel, odsjek, referada, kabinet ministra. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada or-gana utvrđuju se osobito: unutarnje organizacione jedinice i poslovi koji se u njima obavljaju, način rada - tehnologija rada i radni postupci, te 98 NN 43/199099 Prethodni zakoni: NN 12/1984, 17/1986 i 34/1987

58

59

rukovođenje i odgovornost, programiranje i planiranje rada, ovlaštenja i odgovornosti radnika u vršenju poslova i zadataka, prava i obveze radnika u organu, odnos prema građanima i ostvarivanju javnosti rada, odnos prema organima uprave i drugim organima, sistematizacija radnih mje-sta s brojem izvršitelja, unutarnje ustrojstvo organa u sastavu organa.

5. lipnja 1991. g. Vlada je donijela Odluku o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama sistema državne uprave i o Saveznom iz-vršnom vijeću i saveznim organima uprave („Službeni list SFRJ”, br. 23/78, 21/82, 18/85, 37/88, 18/89, 40/89, 72/89, 42/90, 74/90 i 35/91) na teritoriju Republike Hrvatske100.

9. kolovoza 1991. g. donesena je odluka prema kojoj u svim mini-starstvima treba imenovati zamjenike ministra101. 9. studenoga progla-šen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave102. Ministarstva i republičke upravne organizacije koji preuzima-ju poslove i zadatke saveznih organa i organizacija utvrđene ovim zako-nom, kao i pojedinim saveznim zakonima koji su preuzeti i primjenjuju se u RH kao republički zakoni, mogu preuzeti radnike koji su na dan stupanja na snagu ovoga zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova saveznih organa i organizacija na teritoriju RH.

29. srpnja 1993. g. donesen je Zakon o sustavu državne uprave103. Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje pro-pisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora, te drugi upravni i stručni poslovi. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, ili drugim pravnim osoba-ma koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba.

Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski ure-di, odnosno gradski uredi Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne upra-ve mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministar-stava, odnosno državnih upravnih organizacija. Za obavljanje određenih 100 NN 26/1991101 NN 40/1991102 NN 61/1991103 NN 75/1993

poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ure-da mogu se u gradu odnosno u općini osnivati ispostave.

Ministri, njihovi zamjenici, ravnatelji državnih upravnih organi-zacija, župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi za-mjenici dužnosnici su RH. Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koje se imenuje na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Opće, tehničke i po-moćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.

Poslovi državne uprave su: neposredna provedba zakona i drugih propisa, donošenje provedbenih propisa, upravni nadzor, inspekcijski nadzor, drugi upravni i stručni poslovi, praćenje stanja, izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi.

Državnu upravu tvore državna ministarstva, ministarstva i držav-ne upravne organizacije. Državna ministarstva se ustrojavaju za obavlja-nje poslova državne uprave u upravnim područjima u kojim poslove dr-žavne uprave obavljaju isključivo ministarstva. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Državne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva.

Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao:

1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokru-ga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem samostalnosti u radu;

2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga mini-starstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodi-ma se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova;

3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odredbeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva po-sebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.

60

61

Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. Ministar može imati zamjenika i jednog ili više pomoćnika. Radom upravnih organiza-cija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoć-nika ministra. Ministarstvo ima tajnika. Radom državnih upravnih organiza-cija upravlja ravnatelj koji može imati zamjenika, jednog ili više pomoćnika.

Župan i gradonačelnik Grada Zagreba predstavnici su držav-ne vlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba. Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se županijski, odnosno gradski uredi. Županijski, odnosno gradski uredi ustrojavaju se uredbom Vlade za određena upravna po-dručja, na prijedlog odgovarajućih ministarstava. Radom županijskog, odnosno gradskog ureda upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodno pribavlje-no mišljenje odgovarajućeg ministra. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se osnovati is-postave tih ureda u mjestima koja odredi Vlada, na prijedlog župana, od-nosno gradonačelnika Grada Zagreba. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave, mogu se u županiji, gradu, odnosno općini os-novati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.

Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave: - rješava-ju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost, - vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvr-de, - obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izri-jekom stavljeni u nadležnost. Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

Ministarstva provode upravni nadzor nad radom županijskih, od-nosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika, te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a župa-nijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim na-pucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, i pravnih osoba s javnim ovlastima, u obavljanju poslova državne uprave.

28. prosinca 1993. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne uprave104 kojim organi državne uprave postaju državne upravne organizacije.

10. svibnja 1994. g. donesena je Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo i o radnom vremenu tijela državne uprave105 kojom se uređuju nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstava, državnih uprav-nih organizacija i županijskih odnosno gradskih ureda Grada Zagreba (tijela državne uprave), način upravljanja unutarnjim ustrojstvenim je-dinicama tijela državne uprave, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, te uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama u tijelima državne uprave.

U ministarstvima se ustrojavaju uprave i zavodi kao upravne or-ganizacije u sastavu ministarstava. Uprave i zavodi ustrojavaju se u pravilu za određena upravna područja iz djelokruga ministarstva. Radom upravnih organizacija u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik ministra - ravnatelj. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima, upravnim organizacija-ma u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama, u pravilu su odjeli, odsjeci i pododsjeci. Odjel se ustrojava kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica, u pravilu za određeno upravno područje, ili za odre-đenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave, te općih, teh-ničkih ili pomoćnih poslova većeg opsega, čije obavljanje zahtijeva određe-ni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Na čelu odjela je načelnik. Odsjek se ustrojava za obavljanje srodnih poslova državne uprave, drugih međusobno povezanih poslova, te općih, tehničkih i pomoćnih poslova, čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. Na čelu odsjeka je podnačelnik. Pododsjek se ustrojava za obavIjanje srodnih poslova državne uprave, te općih, tehničkih i pomoć-nih poslova manjeg opsega u okviru djelokruga odsjeka, čije obavljanje za-htijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga od-sjeka. Na čelu pododsjeka je voditelj. U ministarstvima se ustrojava kabinet ministra, kao posebna ustrojstvena jedinica ministarstva, koja za ministra i njegovog zamjenika obavlja protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja, te druge stručne i administrativne poslove za službene potrebe ministra. Na čelu kabineta ministra je tajnik kabineta. Uz kabinet ministra mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji za posebne službene potrebe ministarstva.104 NN 117/1993105 NN 37/1994

62

63

Područne jedinice ministarstava odnosno državnih upravnih orga-nizacija ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva, odnosno državne upravne organizacije izvan njihovog sjedišta, čijim radom upravlja pročelnik. Izuzetno, u područnim jedinicama ministarstava odno-sno državnih upravnih organizacija u kojima nema uvjeta za ustrojavanje unutarnje ustrojstvene jedinice, mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji.

Ministarstva imaju tajnika, pomoćnike ministra i pomoćnike ravna-telja državnih upravnih organizacija. U ministarstvima i državnim uprav-nim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjeto-davno tijelo ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije. Sa-stav stručnog kolegija, pitanja koja će se raspravljati i mjesto i vrijeme odr-žavanja utvrđuje ministar, odnosno ravnatelj državne upravne organizacije. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u ministarstvima i državnim pravnim organizacijama os-nivati stručni savjeti, odnosno radne grupe. Stručne savjete, odnosno radne grupe, osniva ministar odnosno ravnatelj državne upravne organizacije.

7. svibnja 1999. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave106, prema kojem su ministarstva i dr-žavne upravne organizacije središnja tijela državne uprave. Ministri, njihovi zamjenici i pomoćnici, državni tajnici, ravnatelji državnih uprav-nih organizacija, te njihovi zamjenici i pomoćnici, župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici dužnosnici su RH. Ministarstva mogu imati državnog tajnika, koji obavlja poslove određe-noga šireg područja iz djelokruga ministarstava, i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, te tehnički koordinira rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstava, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe, i o urednom i pravilnom korištenju imovi-ne i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Radom upravnih orga-nizacija ustrojenih u sastavu ministarstava upravlja pomoćnik ministra. Državne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova držav-ne uprave u jednom ili više upravnih područja. Državne upravne orga-nizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva.106 NN 48/1999

3. veljače 2000. g. donesen je Zakon o izmjenama Zakona o susta-vu državne uprave107 kojim se ukida državne tajnike. Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu, te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe, i o urednom i pravil-nom korištenju imovinom i sredstvima za rad, nadzire rad državnih služ-benika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.

10. svibnja 2001. g. donesena je Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave108. U ministarstvima se upravne organi-zacije u sastavu ministarstava u pravilu ustrojavaju kao uprave, zavodi i ravnateljstva. U okviru upravne organizacije mogu se ustrojiti: službe (sektori), odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Uprave, zavodi i ravna-teljstva ustrojavaju se za određena upravna područja iz djelokruga mi-nistarstava. Radom upravne organizacije u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik ministra odnosno ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. U uredima, agencijama, direkcijama i drugim službama Vlade mogu se ustrojiti odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci. U ministarstvima se ustro-java kabinet ministra kao posebna ustrojstvena jedinica ministarstva. U ministarstvima se ustrojava tajništvo kao posebna ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, orga-nizacijske, financijsko-planske i računovodstvene poslove, poslove infor-matizacije, te opće, pomoćne i tehničke poslove. Ustrojstvene jedinice ministarstava mogu se ustrojiti kao područne jedinice i izvan sjedišta ministarstva. Iznimno se, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta ministarstva, mogu predvidjeti samostalni izvr-šitelji. U ministarstvima se može osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u ministarstvima osnivati stručni savjeti, odnosno radne grupe.

U državnim upravnim organizacijama mogu se ustrojiti službe (sektori), odjeli, odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Radom službe u sastavu državne upravne organizacije upravlja pomoćnik ravnatelja. U državnim upravnim organizacijama ustrojava se kabinet ravnatelja, kao posebna 107 NN 15/2000108 NN 43/2001

64

65

ustrojstvena jedinica. Kabinet ravnatelja je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za ravnatelja i njegovog zamjenika obavlja poslove u vezi pred-stavki i pritužbi građana, protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja, te druge stručne i administrativne poslove za službene potrebe ministra, odnosno ravnatelja. Ustrojstvene jedinice državnih upravnih organizacija mogu se ustrojiti kao područne jedinice i izvan sjedišta državne upravne organizacije. Iznimno se, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta državne upravne orga-nizacije, mogu predvidjeti samostalni izvršitelji. U državnim upravnim or-ganizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ravnatelja državne upravne organizacije. Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o zna-čajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave, mogu se u državnim pravnim organizacijama osnivati stručni savjeti, odnosno radne grupe.

29. lipnja 2001. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o sustavu državne uprave109. Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne uprave. Ministarstva i držav-ne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave osnivaju se kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave. Poslove državne uprave u tijelima dr-žavne uprave obavljaju državni službenici, koje se prima u državnu službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Pomoć-no-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.

22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave110. Tijela državne uprave su ministar-stva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i ure-di državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama. U ministarstvima i u središnjim državnim ureda rade državni tajnici. Mi-nistarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika. Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.

109 NN 59/2001110 NN 199/2003

2.4 USTROJSTVO I DJELOKRUg MINISTARSTAVA, SREDIŠNJIH DRŽAVNIH UREDA I DRŽAVNIH UPRAVNIH ORgANIZACIJA

25. srpnja 1990. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o organizaciji i djelokrugu republičkih organa uprave i republičkih organizacija111 kojim su postojećim ministarstvima112 dodana dva nova:

- Ministarstvo za iseljeništvo,- Ministarstvo za pomorstvo.

5. listopada 1990. g. donesen je, prvi u RH, Zakon o ustrojstvu repu-bličke uprave113 kojim se utvrđuje ustrojstvo i djelokrug republičkih orga-na državne uprave (ministarstava)114. Ministarstva obavljaju, u oblastima za koje su osnovana i u okviru djelokruga utvrđenog zakonom, upravne i druge stručne poslove u okviru prava i dužnosti Republike, ako ti poslovi nisu stav-ljeni u nadležnost drugih republičkih organa, odnosno ako nisu zakonom, kao javna ovlaštenja, povjereni drugim organizacijama i zajednicama. Repu-blički organi uprave provode nadzor i brinu se o izvršavanju zakona i drugih saveznih i republičkih propisa, i o obavljanju poslova od općeg interesa za Republiku čije izvršavanje, odnosno obavljanje spada u nadležnost organa uprave gradske zajednice općina, odnosno općine. U osiguranju izvršavanja zakona i drugih saveznih i republičkih propisa, i obavljanju poslova od općeg interesa za Republiku, republički organi uprave imaju prema organima upra-ve gradskih zajednica općina i općina prava i dužnosti utvrđene zakonom.

Radom ministarstva rukovodi ministar. Ministra zamjenjuje za-mjenik ministra. Pomoćnik ministra pomaže ministru u rukovođenju pojedinim područjima rada ministarstva, obavlja poslove utvrđene pra-vilnikom kojim se utvrđuje unutrašnja organizacija i način rada organa te obavlja i druge poslove koje mu odredi ministar. Radom organa uprave u sastavu ministarstva rukovode direktor uprave, zavoda, odnosno direkci-je, lučki kapetan i kapetan pristaništa.

Ministarstva su:1. Ministarstvo energetike i industrije,2. Ministarstvo financija,3. Ministarstvo informiranja,

111 NN 31/1990112 Prethodni zakoni: NN 44/1979, 18/1982, 33/1983, 29/1985, 17/1986 i 19/1989113 NN 41/1990114 Prethodni zakoni: NN 44/1979, 18/1982, 23/1983, 29/1985, 17/1986, 19/1989 i 31/1990

66

67

4. Ministarstvo inozemnih poslova,5. Ministarstvo iseljeništva,6. Ministarstvo obrane,7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,8. Ministarstvo prometa i veza,9. Ministarstvo pomorstva,10. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,11. Ministarstvo prosvjete i kulture,12. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,13. Ministarstvo trgovine,14. Ministarstvo turizma,15. Ministarstvo unutarnjih poslova,16. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,17. Ministarstvo vodoprivrede,18. Ministarstvo zdravstva,19. Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike.Ministarstvo za boračka i invalidska pitanja ukida se i prestaje s radom.

Republičke organizacije obavljaju, u oblastima za koje su osnovane i u okviru djelokruga utvrđenog zakonom, upravne i druge stručne poslove u okviru prava i dužnosti Republike, ako ti poslovi nisu stavljeni u nadležnost drugih republičkih organa, odnosno ako nisu zakonom, kao javna ovlašte-nja, povjereni drugim organizacijama i zajednicama. Radom republičkog zavoda rukovodi direktor. Direktora zamjenjuje pomoćnik direktora.

Zavodi su:1. Republički hidrometeorološki zavod,2 Republički zavod za plan, analize i prognoze,3. Republički zavod za statistiku.

27. prosinca 1990. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave115 osnovan je Republički zavod za među-narodnu znanstveno-tehničku suradnju.

8. listopada 1991. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave116. 115 NN 59/1990116 NN 53/A/1991

Ministarstva su:1. Ministarstvo energetike i industrije,2. Ministarstvo financija,3. Ministarstvo informiranja,4. Ministarstvo inozemnih poslova,5. Ministarstvo iseljeništva,6. Ministarstvo obrane,7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,8. Ministarstvo prometa i veza,9. Ministarstvo pomorstva,10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,11. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa,12. Ministarstvo gospodarskog razvitka,13. Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji,14. Ministarstvo trgovine,15. Ministarstvo turizma,16. Ministarstvo unutarnjih poslova,17. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

stambeno-komunalne djelatnosti,18. Ministarstvo zdravstva,19. Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike.

Zavodi su:1. Republički hidrometeorološki zavod,2. Republički zavod za statistiku,3. Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju.

9. studenoga 1991. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o ustrojstvu republičke uprave.117 Ministarstva i republičke upravne organizacije koji preuzimaju poslove i zadatke saveznih organa i organizacija utvrđene ovim zakonom, kao i pojedinim saveznim zakoni-ma koji su preuzeti i primjenjuju se u RH kao republički zakoni, mogu preuzeti radnike koji su na dan stupanja na snagu ovoga zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova saveznih organa i organizacija na terito-riju RH. Primopredaju predmeta u postupku i arhive dovršenih predmeta saveznih organa i organizacija, čija su ovlaštenja postala ovlaštenja mini-starstva i republičkih upravnih organizacija, obavlja komisija koju imenu-je nadležni ministar odnosno rukovoditelj nadležne republičke upravne 117 NN 61/1991

68

69

organizacije. Nezavršeni predmeti uvest će se pod novim oznakama u od-govarajuće evidencije ministarstva, odnosno republičke upravne organi-zacije. Primopredaja dovršenih predmeta u arhivi izvršit će se na temelju arhivske knjige, koja se zaključuje 8. listopada 1991. godine.

29. prosinca 1991. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave118 osnovano je Ministarstvo obnove.

Zavodi su:1. Republički hidrometeorološki zavod,2. Republički zavod za statistiku,3. Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju,4. Republički zavod za industrijsko vlasništvo,5. Republički zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

10. travnja 1992. g. Zakonom o dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave119 osnovan je Republički hidrografski institut.

8. rujna 1992. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministar-stava i drugih organa državne uprave120, kojim se ustrojavaju ministarstva i drugi organi državne uprave i utvrđuje njihov djelokrug. Državna ministar-stva ustrojavaju se u upravnim područjima u kojima poslove državne upra-ve obavljaju isključivo organi državne uprave. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili u više upravnih područja.

Državna ministarstva su:1. Ministarstvo obrane,2. Ministarstvo unutarnjih poslova,3. Ministarstvo vanjskih poslova.Ministarstva su:1. Ministarstvo financija,2. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša,3. Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike,4. Ministarstvo kulture i prosvjete,5. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,6. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,

118 NN 73/1991119 NN 22/1992120 NN 55/1992

8. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,9. Ministarstvo turizma i trgovine,10. Ministarstvo zdravstva,11. Ministarstvo znanosti.

Radom ministarstva upravlja ministar. Ministar ima zamjenika. U upravljanju pojedinim područjem rada ministru pomažu: u ministarstvu po-moćnik ministra, odnosno direktor organa u sastavu ministarstva; u Mini-starstvu unutarnjih poslova i načelnik Policijske uprave te načelnik Centra službe za zaštitu ustavnog poretka; u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i lučki kapetan, odnosno kapetan pristaništa; u Ministarstvu financija i glavni devizni inspektor i glavni inspektor Financijske policije.

Drugi organi državne uprave ustrojavaju se za obavljanje određe-nih stručnih, upravnih i drugih poslova, čije obavljanje zahtijeva ustro-javanje posebne službe i samostalnost u radu. Radom državnog zavoda i instituta upravlja direktor. Direktor može imati zamjenika. U uprav-ljanju pojedinim područjem rada direktoru zavoda odnosno, institutu pomaže pomoćnik direktora.

Samostalni organi državne uprave su:1. Državni hidrometeorološki zavod,2. Državni zavod za patente,3. Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze, 4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,5. Državni zavod za statistiku,6. Državni hidrografski institut.

3. svibnja 1993. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave121.

Državna ministarstva su:1. Ministarstvo obrane,2. Ministarstvo unutarnjih poslova,3. Ministarstvo vanjskih poslova,4. Ministarstvo financija.

Ministarstva su:1. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša,

121 NN 44/1993

70

71

2. Ministarstvo gospodarstva,3. Ministarstvo kulture i prosvjete,4. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,5. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,6. Ministarstvo pravosuđa,7. Ministarstvo uprave,8. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,9. Ministarstvo turizma,10. Ministarstvo zdravstva, 11. Ministarstvo znanosti i tehnologije.

6. listopada 1993. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne uprave122 osnovana je Državna direkcija za robne rezerve.

6. listopada 1994. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija123. Za obavljanje poslova državne uprave ustrojavaju se državna ministarstva, ministarstva, držav-ne upravne organizacije i upravne organizacije u sastavu ministarstva.

Državna ministarstva su:1. Ministarstvo financija,2. Ministarstvo obrane,3. Ministarstvo razvitka i obnove,4. Ministarstvo unutarnjih poslova,5. Ministarstvo vanjskih poslova.

Ministarstva su:1. Ministarstvo gospodarstva,2. Ministarstvo kulture,3. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,4. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,5. Ministarstvo pravosuđa,6. Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom,7. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,8. Ministarstvo prosvjete i športa,9. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,10. Ministarstvo turizma,11. Ministarstvo uprave,

122 NN 94/1993123 NN 72/1994

12. Ministarstvo zdravstva,13. Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Državne upravne organizacije su:1. Državna geodetska uprava,2. Državna uprava za vode,3. Državna uprava za zaštitu okoliša,4. Državni hidrometeorološki zavod,5. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,6. Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze,7. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,8. Državni zavod za patente,9. Državni zavod za statistiku,10. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine,11. Državno ravnateljstvo za robne zalihe, 12. Državni hidrografski institut.

18. listopada 1996. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih or-ganizacija124.

Ministarstva su:1. Ministarstvo gospodarstva,2. Ministarstvo kulture,3. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,4. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,5. Ministarstvo povratka i useljeništva,6. Ministarstvo pravosuđa,7. Ministarstvo privatizacije,8. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,9. Ministarstvo prosvjete i športa,10. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,11. Ministarstvo turizma,12. Ministarstvo uprave,13. Ministarstvo zdravstva,14. Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Državne upravne organizacije su: 1. Državna geodetska uprava,

124 NN 92/1996

72

73

2. Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata,

3. Državna uprava za vode,4. Državna uprava za zaštitu okoliša,5. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,6. Državni hidrometeorološki zavod,7. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,8. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,9. Državni zavod za statistiku,10. Državni hidrografski institut.

Ravnatelji državnih upravnih organizacija za svoj su rad odgovor-ni nadležnom ministru, a ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Vladi.

21. studenog 1997. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizaci-ja125 osnovano je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Državne upravne organizacije jesu:1. Državna geodetska uprava,2. Državna uprava za vode,3. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša,4. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,5. Državni hidrometeorološki zavod,6. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,7. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,8. Državni zavod za statistiku,9. Državni inspektorat,10. Državni hidrografski institut.Ravnatelji državnih upravnih organizacija za svoj su rad odgovor-

ni nadležnom ministru, a ravnatelj Državnog zavoda za statistiku i glavni inspektor Državnog inspektorata izravno Vladi.

7. svibnja 1999. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu mi-nistarstava i državnih upravnih organizacija126. Zakonom se ustrojavaju državna ministarstva, ministarstva i državne upravne organizacije i odre-đuje njihov djelokrug. 125 NN 131/1997126 NN 48/1999

Državna ministarstva jesu:1. Ministarstvo financija,2. Ministarstvo obrane,3. Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove,4. Ministarstvo unutarnjih poslova,5. Ministarstvo vanjskih poslova.

Ministarstva jesu:1. Ministarstvo gospodarstva,2. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,3. Ministarstvo kulture,4. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,5. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,6. Ministarstvo pravosuđa,7. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,8. Ministarstvo prosvjete i športa,9. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,10. Ministarstvo turizma,11. Ministarstvo zdravstva,12. Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Državne upravne organizacije jesu:1. Državna geodetska uprava,2. Državna uprava za vode,3. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša,4. Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu,5. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,6. Državni hidrometeorološki zavod,7. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,8. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,9. Državni zavod za statistiku,10. Državni inspektorat.

Ravnatelji državnih upravnih organizacija za svoj su rad odgovor-ni nadležnom ministru, a ravnatelji Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Državnog zavoda za statistiku i glavni in-spektor Državnog inspektorata odgovorni su izravno Vladi.

74

75

3. veljače 2000. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih orga-nizacija127. Ovim se zakonom ukidaju državna ministarstva.

Ministarstva su:1. Ministarstvo financija,2. Ministarstvo obrane,3. Ministarstvo unutarnjih poslova,4. Ministarstvo vanjskih poslova,5. Ministarstvo gospodarstva,6. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,7. Ministarstvo kulture,8. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,9. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,10. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave,11. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja,12. Ministarstvo prosvjete i športa,13. Ministarstvo rada i socijalne skrbi,14. Ministarstvo turizma,15. Ministarstvo zdravstva,16. Ministarstvo znanosti i tehnologije,17. Ministarstvo za europske integracije,18. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo,19. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo.

22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija128.

Ministarstva jesu:1. Ministarstvo vanjskih poslova,2. Ministarstvo financija,3. Ministarstvo obrane,4. Ministarstvo unutarnjih poslova,5. Ministarstvo pravosuđa,6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,7. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,8. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,9. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

127 NN 15/2000128 NN 199/2003

10. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,12. Ministarstvo kulture,13. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,14. Ministarstvo europskih integracija.

Državne upravne organizacije jesu:1. Državna geodetska uprava,2. Državni hidrometeorološki zavod,3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo,4. Državni zavod za statistiku,5. Državni inspektorat.

3. ožujka 2004. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih or-ganizacija129.

Tijela su državne uprave i središnji državni uredi:1. Središnji državni ured za upravu,2. Središnji državni ured za e-Hrvatsku,3. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

Državne upravne organizacije jesu:1. Državna geodetska uprava,2. Državni hidrometeorološki zavod,3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,5. Državni zavod za statistiku,6. Državni inspektorat,7. Državni zavod za zaštitu od zračenja,8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

129 NN 30/2004

76

77

2.5 DUŽNOSNICI, SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

2.5.1 DUŽNOSNICI

26. travnja 1990. g. donesen je (prvi) Zakon o osobnim dohoci-ma i drugim primanjima funkcionara koje bira ili imenuje Sabor SRH, Predsjedništvo SRH, Ustavni sud Hrvatske i Izvršno vijeće Sabora130. Funkcionarima se smatraju osobe koje bira ili imenuje Sabor, Predsjed-ništvo SRH, Ustavni sud Hrvatske i Izvršno vijeće Sabora. Funkcionari ostvaruju pravo na osobni dohodak, naknadu osobnog dohotka i druga primanja i naknade određenih materijalnih troškova u organu u kojem obavljaju funkciju.

10. srpnja 1998. g.131 donesen je Zakon o obvezama i pravima dr-žavnih dužnosnika132. Dužnosnici u smislu ovoga Zakona su: - predsjednik RH, - zastupnici u Hrvatskom državnom saboru, - članovi Vlade RH, - suci Ustavnog suda RH, - suci Vrhovnog suda RH, - predsjednik Upravnog suda RH, - predsjednik Visokog trgovačkog suda RH, - predsjednik Visokog pre-kršajnog suda RH, - guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvat-ske narodne banke, - državni odvjetnik RH i njegovi zamjenici, - državni pravobranitelj RH i njegovi zamjenici, - pučki pravobranitelj RH i njegovi zamjenici, - glavni državni revizor i njegovi zamjenici, - predstojnik Ureda predsjednika RH, - predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, - ravnatelj Hrvatske izvještajne službe, - ravnatelji državnih upravnih organizacija, - ravnatelji agencija Vlade RH, - zamjenici ministara, - župani i gradona-čelnik Grada Zagreba, - predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, - direktor i zamjenik direktora Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.

Dužnosnici su obvezni obnašati dužnost na način da ne ugroža-vaju vjerodostojnost i povjerenje građana u savjesno i odgovorno obna-šanje dužnosti. U obnašanju dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad državnog i javnog interesa. Stupanjem na dužnost i 130 NN 19/1990131 NN 101/1998132 Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o utvrđivanju plaće i

drugih primanja dužnosnika (NN 60/1992, 75/1992 i 58/1993), Zakona o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske (NN 39/1992, 75/1992, 86/1992 - pročišćeni tekst, i 87/1994 i Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 75/1995 i 106/1995) te odredbe podzakonskih akata donijetih na temelju tih odredaba ovih zakona u dijelu u kojem su izrijekom u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

prestankom obnašanja dužnosti dužnosnici predaju pisanu izjavu o imo-vini. Dužnosnici čiji bi interes u njihovom poslovnom, privatnom ili dru-gom djelovanju mogao doći u sukob s javnim interesom i dužnošću koju obnašaju moraju odmah o mogućem sukobu interesa izvijestiti tijelo koje ih je izabralo, odnosno imenovalo i etičko povjerenstvo. Etičko po-vjerenstvo osniva se Poslovnikom Zastupničkog doma Hrvatskoga držav-nog sabora. Dužnosnicima je zabranjeno primiti bilo kakav dar, uslugu ili obećanje koje bi ih u obnašanju dužnosti moglo dovesti do ovisnosti o bilo kojoj domaćoj ili inozemnoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Za vrijeme obnašanja dužnosti dužnosnici imaju: pravo na plaću, pravo na nakna-du određenih materijalnih troškova i druga prava u svezi s obnašanjem dužnosti. Dužnosnici imaju pravo na plaću nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispu-njavanja uvjeta za mirovinu, a najdulje godinu dana od dana prestanka obnašanja dužnosti. Dužnosnici imaju pravo na životno osiguranje.

Izmjenama Zakona od 13. prosinca 2002. g.133 dužnosnici jesu: – predsjednik RH, – predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora, – zastupnici u Hrvatskom saboru, – predsjednik i članovi Vlade RH, – predsjednik i suci Ustavnog suda RH, – guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke, – glavni državni revizor i njegovi zamjenici, – pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici, – tajnik Hrvatsko-ga sabora, – tajnik Vlade RH, – zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora, – zamjenik tajnika Vlade RH, – zamjenici ministara, – pomoćnici minista-ra, – tajnici ministarstava, – ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja državnih upravnih organizacija, – predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, – ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hr-vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, – direktor, zamjenik direkto-ra i pomoćnici direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, – rektori i prorektori sveučilišta, – glavni državni rizničar, – predstojnici ureda, ravnatelji agencija i direkcija Vlade RH te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada RH, – dužnosnici u Uredu predsjednika Republike koje imenuje Predsjednik RH sukladno odredbama posebnog zakona.

1. listopada 2003. g. donesen je Zakon o sprječavanju sukoba in-teresa u obnašanju javnih dužnosti134 kojim se uređuje sprječavanje su-koba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti. Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošte-133 NN 153/2002134 NN 163/2003

78

79

no, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti, te povjerenje građana. Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali. Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mo-gle utjecati na njihovu objektivnost. Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba. U slučaju dvojbe je li neko po-našanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Dužnosnici za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnaša-ju i ne smiju primati nikakvu drugu plaću ili naknadu, osim ako je to za-konom izričito propisano. Dužnosnici su dužni bez odlaganja izvijestiti tijelo koje ih je izabralo, ili imenovalo, i Povjerenstvo o svakom pritisku ili neprimjerenom utjecaju kojem su izloženi u obnašanju javne dužnosti.

2.5.2 SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Rad službenika i namještenika tijela uprave reguliran je ponaj-prije općim zakonima o radnim odnosima, kao što su Zakon o radnim odnosima ili Zakon o zapošljavanju. Rad službenika i namještenika tijela uprave reguliran je i drugim propisima kao što su, naprimjer, Zakon o upravnoj inspekciji ili Zakon o upravi te Uredba o stručnom osposoblja-vanju i usavršavanju državnih službenika.

4. listopada 1994. g. donesen je, prvi u RH, Zakon o državnim služ-benicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti135 kojim se uređuju položaj, prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, uredima i stručnim službama Vlade i Sabora, te plaće državnih službenika i namješte-nika. Državni službenici su djelatnici visoke, više ili srednje stručne spre-me postavljeni u zvanja, odnosno imenovani na položaje, a koji kao redovno zanimanje obavljaju poslove iz Ustavom i zakonom utvrđenoga djelokruga tih tijela (državna služba). Namještenici su djelatnici više, srednje i niže, kao i s njima izjednačene stručne spreme koji se u tijelima državne vlasti zapošljavaju za obavljanje računovodstveno-financijskih poslova, poslova automatske obrade podataka, administrativnih i pomoćno-tehničkih poslo-va, čije je obavljanje potrebno za pravodobno i kvalitetno obavljanje poslova 135 NN 74/1994

iz djelokruga tijela državne vlasti. U državnu službu može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: punoljetnost, opću zdravstvenu spo-sobnost potrebnu za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta, stručnu spremu određene struke potrebnu za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta, državljanstvo RH. Državni službenici moraju imati položen državni stručni ispit. Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 30. rujna za prethodnih 12 mjeseci.

18. ožujka 1996. g. Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH zaključili su Kolektivni ugovor za državne službe-nike i namještenike136. Ugovorom se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti.

14. ožujka 2001. g. donesen je Zakon o državnim službenicima i namještenicima137. Državni službenici su osobe visoke, više ili sred-nje stručne spreme u državnim tijelima, koji kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđenih Ustavom, zakonom, uredbom ili poslovnikom donijetim na temelju Ustava i zakona. Držav-ni službenici su i osobe visoke, više ili srednje stručne spreme koji u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativ-ne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. Namještenici su osobe srednje i niže stručne spreme koji u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i osta-lim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.136 NN 25/1996137 NN 27/2001

80

81

3. SABOR, PREDSJEDNIK I VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

U poglavlju se, kroz tri potpoglavlja, pojedinačno obrađuju razvoj, relevantna legislativa i nadležnosti Sabora i njegovih vijeća odnosno domova, Vlade, Vladinih ureda i nekoliko komisija, te Pred-sjedništva / Predsjednika RH, njihova organizacija i tijela u sastavu. Određeni su datumi, relevantni propisi, promjena naziva tijela, dane nadležnosti i promijene nadležnosti, tijela u sastavu i njihove promi-jene, osnivanja i ukidanja.

Sabor SRH, najviše zakonodavno tijelo, ustavnim promjenama od 28. srpnja 1990. g. nastavlja s radom kao Sabor RH. Ustavom od 22. prosinca 1990. g. određuje se da je Sabor dvodoman, sastoji se od Za-stupničkog doma i Županijskog doma. Do izbora za zastupnike u Za-stupničkom domu, 2. kolovoza 1992. g., odnosno izbora za zastupnike u Županijskom domu, 7. veljače 1993. g., Sabor je, kao i u doba socijaliz-ma, donosio odluke putem rada tri vijeća: Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada. 12. prosinca 1997. g., izmjenama i dopunama Ustava RH, Sabor RH mijenja naziv u Hrvatski državni sabor. 10. listopada 2000. g. Hrvatski državni sabor mijenja naziv u Hrvatski sabor. 28. ožujka 2001. g. Županijski dom Sabora prestaje s radom, a Zastupnički dom praktički postaje Hrvatski sabor.

Ustavnim promjenama od 28. srpnja 1990. g. Predsjedništvo SRH nastavlja s radom kao Predsjedništvo RH. Ustavom od 22. prosinca 1990. g. Predsjedništvo se ukida, a predsjednik RH državni je poglavar. Prvi je predsjednik RH, od 30. svibnja 1990. g. do smrti, 10. prosinca 1999. g., bio Franjo Tuđman. Potom su na čelu Republike bili predsjednici Sabo-ra, do 2. veljače 2000. g. Vlatko Pavletić, a nakon njega Zlatko Tomčić. 7. veljače 2000. g. izabran je Stipe Mesić.

Prva je Vlada, predsjednik Vlade Stjepan Mesić, imenovana 30. svibnja 1990. g. Izvršno vijeće Sabora, najviši organ izvršne i upravne vla-sti u RH, ustavnim promjenama od 28. srpnja 1990. g., nastavlja s radom kao Vlada Republike Hrvatske.

82

3.1 SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE / SABOR REPUBLIKE HRVATSKE / HRVATSKI DRŽAVNI SABOR / HRVATSKI SABOR

17. veljače 1990. g. Amandmanima LIV. do LXIII. na Ustav SRH138 osnovane su Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti i Komisija za izbor i imenovanja.

26. travnja139 donesen je Poslovnik Sabora SRH140. Poslovnik uređuje rad i organizaciju Sabora. Sabor na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća:

• bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Sabora; • bira i razrješava predsjednika i članove Predsjedništva Republike; • bira i razrješava člana Predsjedništva SFRJ, bira i opoziva

Delegaciju Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ; • bira i razrješava predsjednike radnih tijela Sabora; • bira i razrješava predsjednika i suce Ustavnog suda Hrvatske; • bira i razrješava predsjednika, potpredsjednika i članove Izvršnog

vijeća Sabora; • imenuje i razrješava republičke sekretare i druge funkcionare koji

rukovode radom republičkih organa uprave određene zakonom, kao i njihove zamjenike;

• imenuje i razrješava tajnika Sabora i njegova zamjenika; • odlučuje o promjeni granica SRH; • odlučuje o produženju mandata zastupnika u Saboru, delegacija

i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica, te utvrđuje da su preostale okolnosti zbog kojih je mandat produžen;

• donosi poslovnik Sabora.

Predsjedništvo Sabora čine predsjednik, potpredsjednici i pred-sjednici vijeća. Suradnju Sabora i Skupštine SFRJ ostvaruje, između ostalih, Delegacija Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ. Delegacija predlaže svoje članove za izbor u radna tijela Skupšti-ne SFRJ i radna tijela Vijeća republika i pokrajina, i određuje svoje čla-nove koji će učestvovati u radu radnih tijela Vijeća republika i pokrajina. U Saboru se, radi razmjene mišljenja odnosno razmatranja pitanja od zajedničkog interesa za rad zastupnika, vijeća i radnih tijela, potpunijeg 138 NN 7/1990139 Prethodni Poslovnik: Poslovnik Sabora SRH, NN 25/1986140 NN 21/1990

83

informiranja o pojedinim pitanjima, unapređivanja rada ili razmatranja pitanja koja pokrenu pojedini zastupnici, razvijanja drugih oblika me-đusobne suradnje i društvenih aktivnosti zastupnika, a i radi suradnje s političkim i društvenim organizacijama, s klubovima zastupnika Skup-štine SFRJ i skupština drugih republika i autonomnih pokrajina, osniva Klub zastupnika.

Poslovnikom se osnivaju radna tijela Sabora, kao zajednička rad-na tijela svih vijeća Sabora, za proučavanje i razmatranje općih pitanja politike te pripremu i podnošenje prijedloga o tim pitanjima, za praće-nje provođenja utvrđene politike i izvršavanja zakona i drugi općih akata Sabora, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravlja-nje i drugih pitanja iz nadležnosti Sabora i djelokruga njegovih vijeća te za izvršavanje određenih zadataka od interesa za Sabor i njegova vijeća. U radnim tijelima Sabora razmatraju se i usuglašavaju stavovi izraženi ili upućeni zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u vijećima Sabora ili su izravno upućeni Saboru. Radna tijela Sabora, sagledavajući cjelinu odnosa i interesa, njihovu povezanost i uzajamnu uvjetovanost, zauzimaju stavove uvažavajući kod toga interese i drugih subjekata društva za zajedničke i opće društvene potrebe i o tome oba-vještavaju nadležna vijeća Sabora. U radnim tijelima Sabora razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na dono-šenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole, ili na rješavanje pojedinih pitanja od op-ćeg interesa, ili od interesa za poduzeća, ili građane i njihov položaj u društvu. U radnim tijelima Sabora razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru, te njihove političke i druge inicijative od općeg interesa ili za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Radna tijela Sabora su:1. Komisija za ustavna pitanja, 2. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti, 3. Zakonodavno-pravna komisija, 4. Komisija za Poslovnik Sabora, 5. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ, 6. Komisija za izbor i imenovanja, 7. Administrativna komisija,8. Komisija za društveni nadzor i predstavke,

9. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti,10. Odbor za vanjsku politiku,11. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu,12. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj,13. Odbor za pitanja političkog sistema,14. Odbor za budžet i financije,15. Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze,16. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,17. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,18. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline,19. Odbor za pravosuđe i upravu.

Sabor ima Stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativ-nih, tehničkih i drugih poslova i zadataka.

28. lipnja 1990. g., Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika Sabora SRH141, broj i nazivi radnih tijela su izmijenjeni. Radna tijela su:

1. Komisija za ustavna pitanja, 2. Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti, 3. Zakonodavno-pravna komisija, 4. Komisija za Poslovnik Sabora, 5. Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ, 6. Komisija za izbor i imenovanja, 7. Administrativna komisija, 8. Komisija za društveni nadzor i predstavke, 9. Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti, 10. Odbor za vanjsku politiku, 11. Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu, 12. Odbor za ekonomsku politiku i razvoj, 13. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 14. Odbor za turizam,15. Odbor za pitanja političkog sistema, 16. Odbor za budžet i financije, 17. Odbor za pomorstvo, 18. Odbor za promet i veze, 19. Odbor za informatiku, 20. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, 21. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,

141 NN 28/1990

84

85

22. Odbor za prostorno uređenje, 23. Odbor za zaštitu prirode i čovjekove okoline, 24. Odbor za pravosuđe i upravu.

29. lipnja Sabor SRH je donio Odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH142. Iz naziva se izostavljaju socijalističke oznake, te naziv Sabora treba biti Sabor RH. 28. srpnja objavljen je Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH143 kojim Sabor SRH nastavlja s radom kao Sabor RH.

7. prosinca donesena je Odluka o osnivanju Odbora Sabora RH za za-štitu ljudskih prava144 kao zajedničkom radnom tijelu svih vijeća Sabora RH.

22. prosinca 1990. g. donesen je Ustav RH145 kojim se određuje da se Sabor sastoji od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupni-ke se u domove bira na vrijeme od četiri godine. Unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma i Županijskog doma uređuje se poslovni-kom, u skladu s Ustavom.

Zaključcima146 Sabora, od 3. kolovoza 1991. g., osnovana je Komisija za zločine protiv civilnog stanovništva i čovječanstva na teritoriju RH za vri-jeme agresije. 8. listopada, Zakonom o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata147, osnovana je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.

12. veljače 1992. g. Odbor Sabora za pomorstvo osnovao je Podod-bor za otoke148. 27. ožujka osnovana je Komisija za praćenje pretvorbe društvene imovine149.

27. ožujka donesen je Poslovnik Sabora RH150 kojim se uređuju rad i organizacija Sabora. Poslovnikom je određeno da zastupnici na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada utvrđuju politiku, i donose zakone i druge akte koji se odnose na: - dono-šenje i promjenu Ustava Republike, - odlučivanje o povjerenju predsjed-niku, potpredsjednicima, ministrima i drugim članovima Vlade, - nadzor 142 NN 28/1990143 NN 31/1990144 NN 53/1990145 NN 56/1990146 NN 39/1991147 NN 53/A/1991148 NN 9/1992149 NN 18/1992150 NN 17/1992

rada Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom, - donošenje ustavnih zakona, - slobode i prava čovjeka i građanina i nacionalna prava, - pitanja obrane, zaštite ustavnog poretka i javne sigurnosti, - odluku o ratu i miru, - odlučivanje o promjeni granica RH, - potvrđivanje uredbi sa zakonskom snagom koje donosi Predsjednik Republike, - izborni sustav, - potvrđivanje međunarodnih ugovora u skla-du s Ustavom, - donošenje zakona i raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom, - donošenje zakona o državnim znamenjima, simbolima i himni, - državne blagdane, nagrade i druga priznanja, - osnove gospodarskog su-stava, - monetarni sustav i emisija novca, devizni sustav, vanjskotrgovinski promet i gospodarski odnosi s inozemstvom, osnivanje novčanih i deviznih rezervi, - carinsku i izvancarinsku zaštitu, - porezni sustav, sustav financi-ranja, te izvore i vrste prihoda državnih tijela, te jedinica lokalne samou-prave, - državni proračun i izvršenje proračuna, - završni račun državnog proračuna, - zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, - radne odnose i zapošljavanje, - pravo na štrajk i druga sindikalna prava, - pitanja socijalne skrbi, - mirovinsko i invalidsko osiguranje, - pitanja ravnomjernog regio-nalnoga razvitka Republike, - robne rezerve, - prostorno planiranje, urba-nizam, uređivanje i korištenje građevinskog zemljišta i stambene odnose, te pitanja zaštite prirode i čovjekovog okoliša, - pitanja gospodarske infra-strukture, - pitanja pomorstva i prometa, - pitanja sustava informiranja i djelovanje informatičkih sustava, - pitanja znanosti i tehnologije, - kultu-ru, odgoj, obrazovanje i šport, - poljodjelstvo, vodoprivredu, selo i seljaš-tvo, - turističku djelatnost, - donošenje Poslovnika Sabora, - odlučivanje o produženju saziva Sabora, te utvrđivanje prestanka okolnosti zbog kojih je vrijeme saziva produženo, te o prijevremenom raspuštanju Sabora, - izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Sabora, - izbor i razrješenje predsjednika radnih tijela Sabora, - imenovanje i razrješenje tajnika Sabor i njegova zamjenika, - izbor sudaca Ustavnog suda RH.

Radna tijela su:1. Ustavna komisija,2. Zakonodavno-pravna komisija,3. Komisija za Poslovnik Sabora,4. Komisija za izbor i imenovanja,5. Administrativna komisija,6. Komisija za predstavke i pritužbe,7. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka,8. Odbor za zaštitu ljudskih prava,

86

87

9. Odbor za međunacionalne odnose,10. Odbor za vanjsku politiku,11. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu,12. Odbor za gospodarsku politiku i razvoj,13. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,14. Odbor za turizam,15. Odbor za pitanja političkog sustava,16. Odbor za proračun i financije,17. Odbor za pomorstvo,18. Odbor za promet i veze,19. Odbor za informatiku,20. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,21. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo,22. Odbor za prostorno uređenje,23. Odbor za zaštitu okoliša,24. Odbor za pravosuđe i upravu,25. Odbor za pitanja lokalne samouprave.

24. rujna 1992. g. donesena je Odluka o Stručnoj službi Sabora RH151 koja obavlja stručne, administrativno-tehničke i druge poslove u vezi s radom Sabora.152 22. ožujka 1993. g.153 osniva se Odbor za me-đuparlamentarnu suradnju. 1. veljače 1996. g.154 donesena je Odluka o Stručnoj službi Sabora155.

15. ožujka 1996. g. donesen je Zakon o istražnim povjerenstvi-ma156, istražno povjerenstvo može osnovati Zastupnički dom i Županij-ski dom Sabora za svako pitanje od javnog interesa.

12. prosinca 1997. g. donesen je Ustavni zakon o izmjenama i dopu-nama Ustava RH157 kojim Sabor RH mijenja naziv u Hrvatski državni sabor. 151 NN 60/1992152 Prethodni propis: Odluka o Stručnim službama Sabora RH, NN 13/1983153 NN 24/1993154 NN 11/1996155 Ustrojstvene jedinice Stručne službe su: 1. Tajništvo Sabora, 2. Kabinet predsjednika Sabora, 3. Služba radnih tijela Zastupničkog doma Sabora, 4. Tajništvo Županijskog doma Sabora, 5. Kabinet predsjednika Županijskog doma Sabora, 6. Služba radnih tijela Županijskog doma Sabora, 7. Služba Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava.156 NN 24/1996157 NN 135/1997

Etičko povjerenstvo Hrvatskoga državnog sabora osnovano je 10. srpnja 1998. g.158, i ono utvrđuje sukob interesa dužnosnika.

10. listopada 2000. g. donesen je Nacrt promjene Ustava RH159 kojim Hrvatski državni sabor mijenja naziv u Hrvatski sabor. Zastupnič-ki dom i Županijski dom imaju predsjednika i jednog ili više potpred-sjednika, predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Hrvatskoga sabora.

28. ožujka 2001. g. proglašena je promjena Ustava RH160 kojom Županijski dom prestaje s radom (u propisima Zastupnički dom prak-tički postaje Hrvatski sabor). 26. listopada 2001. g. donesena je Odluka o Stručnoj službi Hrvatskoga sabora161. 14. prosinca 2001. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvat-skoga sabora162 kojim je radnim tijelima Sabora dodan i Odbor za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu. 1. listopada 2003. g. donesen je Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti163 kojim se osniva Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

3.1.1 VIJEĆA SABORA

Poslovnikom Sabora SRH164, od 9. svibnja 1990. g., određeno je da vijeća Sabora odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno i na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Svako vijeće Sabora, u okviru svoga djelokruga: - raspravlja o pitanjima provođenja politike i utvrđuje osnove politike za izvršavanje zakona i drugih općih akata koje donosi; - inicira, razmatra i zaključuje društvene dogovore, dogovore i samoupravne sporazume koje Sabor zaključuje sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina kao i s drugim sudionicima, kada se tim aktima uređuju pitanja iz djelokruga pojedinog vijeća; - razmatra obavještenja Ustavnog suda Hrvatske o stanju i problemima ostvarivanja 158 Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, NN 101/1998159 NN 101/2000160 NN 28/2001161 NN 94/2001. Stručna služba ustrojava se kao: 1. Tajništvo Sabora, 2. Ured predsjednika Sabora, 3. Ured potpredsjednika Sabora, 4. Ured za protokol Sabora, 5. Služba radnih tijela Sabora.162 NN 117/2001163 NN 163/2003164 NN 21/1990

88

89

ustavnosti i zakonitosti; - daje suglasnost na međunarodne ugovore koje zaključuje SFRJ, a koji zahtijevaju donošenje novih, ili izmjenu postoje-ćih, zakona koje pojedino vijeće donosi; - razmatra izvještaje pravosud-nih organa za koje je zakonom određeno da ih podnose Saboru; - pred-laže drugim vijećima Sabora donošenje zakona i drugih akata iz njihove nadležnosti; - raspravlja o prijedlogu za donošenje zakona i o prijedlogu zakona, te o drugim pitanjima iz djelokruga drugih vijeća Sabora i iznosi im svoja mišljenja i prijedloge; - rješava sporno pitanje u vezi sa zadrža-nim izvršenjem propisa IVS-a, ako je to pitanje u samostalnom djelokru-gu vijeća; - razmatra izvještaje o radu IVS-a, i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave, o stanju u odgovarajućoj oblasti upra-ve i o radu organa uprave; - postavlja zahtjev da mu IVS podnese izvještaj o cjelokupnom svom radu ili o pojedinom pitanju iz svoje nadležnosti i usvaja interpelaciju za raspravljanje određenih političkih pitanja u vezi s radom IVS-a; - utvrđuje prijedlog da se raspravi o odgovornosti članova IVS-a, i funkcionara koji rukovode radom republičkih organa uprave, a koje imenuje i razrješava Sabor, i prijedlog da se takav funkcionar ra-zriješi dužnosti; - ostvaruje suradnju sa skupštinama drugih republika i autonomnih pokrajina radi razmatranja i rješavanja pitanja od zajed-ničkog interesa i usmjerava rad drugih organa Republike u poslovima međurepubličke suradnje.

Vijeće udruženog rada165 samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te donosi zakone i druge akte koji se odnose na: - propisiva-nje obveze udruživanja organizacija udruženog rada, kad je to određeno Ustavom; - propisivanje obveze udruživanja dijela sredstava društvene reprodukcije, kad je to određeno Ustavom; - osnivanje i privremeno ure-đivanje organizacije i međusobnih odnosa u samoupravnoj interesnoj zajednici, ili drugom obliku samoupravnog organiziranja, te privremeno rješavanje pitanja koje je bitno za rad samoupravne interesne zajednice, ili drugog oblika samoupravnog organiziranja, kad je to određeno Usta-vom; - propisivanje granica u kojima društveno-političke zajednice mogu utvrđivati svoje prihode iz dohotka organizacija udruženog rada i prometa proizvoda i usluga; - utvrđivanje obveze organizacija udruženog rada, sa-moupravnih organizacija i zajednica, te društveno-političkih zajednica da formiraju rezervna društvena sredstva; - privremenu zabranu raspolaga-nja dijelom društvenih sredstava za potrošnju i za financiranje proširene reprodukcije korisnika tih sredstava; - utvrđivanje načina raspolaganja

165 Način rada i organizacija Vijeća utvrđeni su Poslovnikom Vijeća udruženog rada Sabora SRH, NN 21/1990

viškovima prihoda budžeta društveno-političkih zajednica, i viškovima prihoda samoupravnih interesnih zajednica koji proizlaze iz zakonom utvrđenih obveza, - poduzimanje prema organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organi-zacijama i zajednicama zakonom utvrđenih privremenih mjera; imenuje i razrješava republičkog društvenog pravobranioca samoupravljanja i nje-govog zamjenika.

Vijeće općina166 samostalno raspravlja i utvrđuje politiku, te do-nosi zakone i druge akte koji se odnose na: - osnivanje općina, ukidanje i spajanje općina, izdvajanje pojedinih područja iz sastava jedne i njihovo uključivanje u sastav druge općine, te sjedište općina; - utvrđivanje po-dručja općina i gradskih zajednica općina; - načela postupka osnivanja mjesnih zajednica; - samodoprinos radnih ljudi i građana.

Društveno-političko vijeće167 samostalno: - bira i razrješava predsjednika i suce Vrhovnog suda Hrvatske i drugih republičkih su-dova, te predsjednike i suce redovnih i drugih sudova i druge suce za koje je to utvrđeno zakonom; - imenuje i razrješava republičkog javnog tužioca; - bira i razrješava republičkog javnog pravobranioca; - bira i ra-zrješava direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske; - imenuje i razrješava i druge funkcionare za koje je to određeno ustavom ili zako-nom, odnosno drugim aktom Sabora; - utvrđuje tekst svečane izjave koju daju funkcionari koje bira ili imenuje Sabor, ako tekst svečane izjave nije utvrđen zakonom; - imenuje predstavnike Sabora u savjete i druga druš-tvena tijela određena zakon.

Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno raspravljaju i utvrđuju politiku, te donose zakone i druge akte koji se odnose na: - or-ganizaciju i nadležnost organa društveno-političkih zajednica; - osnivanje i rad organa uprave; - osnivanje, organizaciju i rad sudova i drugih pravo-sudnih organa; - republičko državljanstvo i osobni status građana, - brak, porodicu i starateljstvo, - utvrđivanje kažnjivih djela i izvršavanje kazne-nih sankcija, - amnestiju i pomilovanje, - udruživanje građana, održavanje zborova i drugih javnih skupova, - pravni položaj vjerskih zajednica. 166 Način rada i organizacija Vijeća utvrđeni su Poslovnikom Vijeća općina Sabora SRH, NN 21/1990167 Način rada i organizacija Vijeća utvrđeni su Poslovnikom Društveno-političkog vijeća Sabora SRH, NN 21/1990

90

91

Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno odlučuju o promjeni Ustava SRH, te o davanju suglasnosti na promjenu Ustava SFRJ i za donošenje saveznih zakona i drugih akata o kojima odlučuje Skupština SFRJ na osnovi suglasnosti skupština repu-blika i autonomnih pokrajina.

Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vije-će ravnopravno raspravljaju, utvrđuju politiku, te donose zakone i druge akte koji se odnose na: - društveno planiranje, društvene poslove i druge planske dokumente Republike; - sistem financiranja i sistem izvora i vrsta prihoda društveno-političkih zajednica; - razvoj privredno nedo-voljno razvijenih krajeva; - općenarodnu obranu i društvenu samozašti-tu; - državnu i javnu sigurnost; - biračko pravo, način izbora i opoziva delegacija i delegata u skupštine društveno-političkih zajednica i samo-upravnih interesnih zajednica; - stambene i imovinsko-pravne odnose, - republičke praznike, nagrade i druga priznanja; - osnivanje zajedničkih radnih tijela Sabora; - funkcioniranje političkog sistema socijalističkog samoupravljanja; - vanjsku politiku i međunarodne odnose; - ostvariva-nje ustavnosti i zakonitosti; - ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava čovje-ka i građanina; - društveni sistem informiranja i javno informiranje; - visinu poreza i drugih davanja građana o kojima odlučuje Sabor; - repu-blički budžet i republički završni račun; - utvrđivanje opće bilance sred-stava za financiranje općih društvenih i zajedničkih društvenih potreba; - robne rezerve; - raspisivanje republičkih javnih zajmova; - prostorno planiranje i urbanizam; - uređivanje i korištenje građevinskog zemlji-šta; - samostalni osobni rad; - komunalnu i stambenu privredu; - zaštitu prirode i čovjekove okoline; - sigurnost prometa, zaštitu od požara i ele-mentarnih nepogoda; - mjere za ostvarivanje politike cijena i društvenu kontrolu cijena; - pitanje društveno-ekonomskih odnosa; - zapošljava-nje i međusobne odnose radnika u udruženom radu; - Narodnu banku Hrvatske; - Službu društvenog knjigovodstva u Republici; - sva druga pitanja iz nadležnosti Sabora, osim onih o kojima vijeća Sabora odlučuju samostalno ili Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ravnopravno ili o kojima odlučuje Sabor na zajedničkoj sjednici sva tri vijeća.

3.1.2 DOMOVI SABORA

3.1.2.1 ZASTUPNIČKI DOM

7. rujna 1992. g. donesena je Odluka o privremenom poslovnič-kom redu Zastupničkog doma Sabora RH168 kojom se, do donošenja Poslovnika Doma, uređuje njegovo ustrojstvo i način rada. Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju, i slijedeća radna tijela:

• Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove,• Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,• Odbor za zakonodavstvo,• Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,

Zastupnički dom ima, uz predsjednika koji je ujedno i predsjed-nik Sabora, tri potpredsjednika koji su ujedno i potpredsjednici Sabora.

24. rujna 1992. g. donesen je Poslovnik Zastupničkog doma Sa-bora169. Zastupnički dom: - odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, državni proračun i završni račun državnog proračuna, - odlučuje o ratu i miru, - odlučuje o promjeni državnih granica, - po-tvrđuje međunarodne ugovore, kada je to određeno Ustavom, - raspisuje referendum, - iskazuje povjerenje predsjedniku i članovima Vlade, - od-lučuje o nepovjerenju predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini, - odlučuje o pokroviteljstvu koje prima Sabor.

Zastupnički dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: - predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, - predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma, - članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, - tajnika Zastupničkog doma i njegovog zamjenika, - su-daca Ustavnog suda RH, - predsjednika i sudaca Vrhovnog suda RH i drugih sudova za koje je to utvrđeno zakonom, - javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika, - guvernera Narodne banke Hrvatske, direktora i članova Vijeća Hrvatske radio-televizije, te drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim Ustavom i zakonom. Zastupnički dom obavlja izbor sudaca Ustavnog suda RH do konstituiranja Županijskog doma. Zastupnički dom obavlja imenovanja i razrješenja predsjednika i sudaca Vrhovnog 168 NN 55/1992169 NN 59/1992

92

93

suda RH i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobrani-telja i njihovih zamjenika do izbora Republičkog sudbenog vijeća. Za-stupnički dom nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti od-govornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnički dom daje amnestiju za kaznena djela.

Zastupnički dom ima predsjednika i tri potpredsjednika. Pred-sjednik Zastupničkog doma je i predsjednik Sabora RH. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora RH. Zastupnički dom ima tajnika. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora RH. Tajnih Sabora rukovodi Stručnom službom Sabora.

Radna tijela Zastupničkog doma osnivaju se za proučavanje i razmatranje općih političkih pitanja, te pripremu i podnošenje odgova-rajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Zastupničkog doma, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješa-vanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Zastupničkog doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Zastupnički dom. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena ili upućena zastupnici-ma o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Zastupničkom domu. Radna tijela prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela, odnosno organizacija čiji rad nadzire Zastupnički dom. Radna tijela raz-matraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju zakona podnose svo-je izvješće Saboru, zauzimaju o tome svoja stajališta. U radnim tijelima razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i poticaji koji se odno-se na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole, ili na rješavanje pojedinih pitanja, značajnih za gospodarstvo, za građane i njihov položaj i dru-gih osobito opravdanih pitanja. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Sabo-ru, te njihovi politički i drugi osobito opravdani poticaji. Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripre-me prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu.

Radna tijela Zastupničkog doma su:1. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav,2. Odbor za zakonodavstvo,3. Odbor za vanjsku politiku,4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,5. Odbor za financije i državni proračun,6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,7. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,8. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,9. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,10. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport,11. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,12. Odbor za pomorstvo, promet i veze,13. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove,14. Odbor za predstavke i pritužbe.

Zastupnički dom, u poslovima od zajedničkog interesa, osniva-njem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašava-njem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom isku-stava, međusobnim razmjenama programa rada, te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija, surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija. Radi ispunjenja navedenih zadaća osniva se Odbor za međuparlamentarnu suradnju.

Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju. U Zastu-pničkom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Zastupnički dom osniva Stručnu služ-bu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom, i naziva se Stručna služ-ba Sabora. Radi obavješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo “Izvješća Hrvatskoga sabora” i druge publikacije.

26. ožujka 1993. g. Sabor je donio zaključke170 kojima će Zastu-pnički dom osnovati radno tijelo (komisiju) za praćenje postupka pre-tvorbe i privatizacije društvenih poduzeća. 24. lipnja 1993. g. osnovan je Pododbor za turizam u okviru Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu 170 NN 27/1993

94

95

Zastupničkog doma171. 24. svibnja 1994. g. donesena je Odluka o izmje-nama i dopuni Poslovnika Zastupničkog doma172 kojom se određuje da Zastupnički dom ima predsjednika i pet potpredsjednika. 8. veljače 1995. g. donesena je Odluka o utemeljenju Odbora za mirnu reintegra-ciju hrvatskih okupiranih područja173 u Zastupničkom domu. Odbor je privremeno radno tijelo koje djeluje do okončanja postupka potpune re-integracije hrvatskih okupiranih područja.

29. studenoga 1995. g. donesen je Poslovnik Zastupničkog doma174 kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma. Zastupnički dom ima predsjednika, dva do pet potpredsjednika i tajnika. Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma tvore Predsjedništvo Zastupničkog doma. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora RH. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora RH. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora. Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora.

U radnom tijelu Zastupničkog doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata, te o drugim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma. Radno tijelo prati, u okviru svog dje-lokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Zastupnički dom su-kladno Ustavu i zakonu. Radno tijelo raspravlja o izvješćima tijela i usta-nova, koja ona na temelju zakona podnose Zastupničkom domu. Radno tijelo, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata, i o tome izvješćuje Zastupnički dom. U radnom tijelu raspravlja se o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Zastu-pničkom domu. Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, pot-predsjednika i određeni broj članova iz reda zastupnika u Zastupničkom domu. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbo-re. Radi razmatranja i drugih pitanja Zastupnički dom može, uz radna tijela osnovana Poslovnikom, osnovati i druga radna tijela.

Radna tijela Zastupničkog doma su:1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,2. Odbor za zakonodavstvo,

171 NN 68/1993172 NN 43/1994173 NN 9/1995174 NN 99/1995

3. Odbor za vanjsku politiku,4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,5. Odbor za financije i državni proračun,6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,7. Odbor za turizam,8. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih

zajednica ili manjina,9. Odbor za pravosuđe,10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,11. Odbor za obitelj, mladež i šport,12. Odbor za useljeništvo,13. Odbor za ratne veterane,14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,15. Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu,16. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,19. Odbor za predstavke i pritužbe,20. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

U Zastupničkom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika pre-ma stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Zastupnički dom surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u po-slovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzima-njem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajednič-kog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada, te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom izaslanstava. U Zastupničkom domu osniva se radi ispunjenja navedenih zadaća Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Zastupnički dom osniva Stručnu službu za obavljanje stručnih administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom, i naziva se Stručna služba Sabora.

Izmjenom Poslovnika od 19. lipnja 1998. g.175 Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina mijenja naziv u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.175 NN 89/1998

96

97

30. lipnja 2000. g. donesen je Poslovnik Zastupničkog doma Hrvat-skoga državnog sabora176. Zastupnički dom ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora. Predsjed-nik i potpredsjednici čine Predsjedništvo Zastupničkog doma. Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je zamjenik tajnika Sabora. U Zastupničkom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika.

Radna tijela Zastupničkog doma su:1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,2. Odbor za zakonodavstvo,3. Odbor za vanjsku politiku,4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,5. Odbor za financije i državni proračun,6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,7. Odbor za turizam,8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,9. Odbor za pravosuđe,10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,11. Odbor za obitelj, mladež i šport,12. Odbor za useljeništvo,13. Odbor za ratne veterane,14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,16. Odbor za poljoprivredu i šumarstvo,17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,19. Odbor za predstavke i pritužbe,20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,21. Odbor za europske integracije,22. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, 23. Odbor za ravnopravnost spolova,24. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

15. prosinca 2000. g. donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora177 kojom se osniva Odbor za usuglašavanje koji daje mišljenje domovima Sabora o kojim točkama dnevnog reda Zastupnički i Županijski dom ravnopravno odlučuju.176 NN 71/2000177 NN 129/2000

S obzirom da je 28. ožujka 2001. g. proglašena promjena Ustava RH178, kojom Županijski dom prestaje s radom, Zastupnički dom prak-tički postaje Hrvatski sabor.

3.1.2.2 ŽUPANIJSKI DOM

22. ožujka 1993. g. donesena je Odluka o privremenom poslovnič-kom redu Županijskog doma Sabora RH179 kojom se privremeno uređuje ustrojstvo i način rada Županijskog doma. Broj svih zastupnika u Župa-nijskom domu je 63 uvećan za broj zastupnika koje je Predsjednik RH imenovao iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana.

Županijski dom ima Mandatno-imunitetnu komisiju, i slijedeća radna tijela:

– Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja, – Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo.

Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika.

22. ožujka 1993. godine donesen je Poslovnik Županijskog doma Sabora RH180. Županijski dom: - predlaže Zastupničkom domu zakone i raspisivanje referenduma, - raspravlja i može davati mišljenje o pita-njima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, - daje Zastupničkom domu pismeno, prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvr-đene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, - može u roku od 15 dana, od dana izglasavanja zakona u Zastu-pničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno od-lučivanje Zastupničkom domu, - predlaže Zastupničkom domu pred-sjednika i članove Državnog sudbenog vijeća, - predlaže Zastupničkom domu suce Ustavnog suda RH, - donosi odluke povodom zahtjeva za zaštitu protiv odluke o razrješenju od sudačke dužnosti, - donosi od-luku o raspuštanju Doma, - donosi Poslovnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Doma.

178 NN 28/2001179 NN 24/1993180 NN 24/1993

98

99

Županijski dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: - pred-sjednika i potpredsjednika Županijskog doma, - predsjednika, potpred-sjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, - tajnika Županijskog doma i njegovog zamjenika, - članova stalnih delegacija Sabora u me-đunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama iz reda zastupnika Doma, - drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom i drugim aktima.

Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika. Županij-ski dom ima tajnika. Radi proučavanja općih političkih pitanja i pripremu rasprave i prijedloga za odlučivanje na sjednici Doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Dom, osnivaju se radna tijela Županijskog doma. U radnim tijelima raspravlja se o prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, te općim političkim pitanjima iz djelokruga Doma. Radna tijela, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta, odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Dom. Rad-no tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i do 15 članova.

Radna tijela Županijskog doma su:1. Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo,2. Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja,3. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost, 4. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije.

Županijski dom ima Mandatno-imunitetnu komisiju. U Županij-skom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pri-padnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana.

23. svibnja 1994. g. donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Poslov-nika Županijskog doma181, kojom se određuje da Županijski dom ima predsjednika i tri potpredsjednika.

25. srpnja 1995. g. donesen je Poslovnik Županijskog doma182 ko-jim se uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada Doma. Županijski dom ima predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika. Predsjednik Županijskog doma, potpredsjednici Doma, i predsjednici Odbora za Ustav i Poslovnik, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja, Od-181 NN 43/1994182 NN 55/1995

bora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu, Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, Odbora za gospodarstvo i financije i Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport čine Časništvo Županijskog doma.

Županijski dom ima Mandatno-imunitetni odbor. U Županij-skom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika.

Radna tijela su:1. Odbor za Ustav i Poslovnik,2. Odbor za zakonodavstvo,3. Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja,4. Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu,5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku,6. Odbor za gospodarstvo i financije,7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport.

U Saboru se osniva zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma. Zajednički odbor čine predsjednici i potpredsjednici Zastupnič-kog i Županijskog doma, i po pet zastupnika iz jednog i drugog doma. Sabor surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajednič-kih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, za-jedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija. Radi ispunje-nja navedenih zadaća osniva se Odbor za međuparlamentarnu suradnju.

27. ožujka 1996. g. Odlukom o dopuni Poslovnika Županijskog doma Sabora RH183 radno tijelo Doma je i Odbor za hrvatske branitelje iz domovinskog rata.

10. listopada 2000. g. donesen je Nacrt promjene Ustava RH184. Žu-panijski dom ima najviše 65 zastupnika. Županijski dom: - predlaže Za-stupničkom domu zakone i raspisivanje referenduma, - raspravlja i može davati mišljenja o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, - daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava i zakona kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav te ustrojstvo, djelokrug i način rada 183 NN 28/1996184 NN 101/2000

100

101

državnih tijela, - daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u sluča-jevima vezanim uz obrambeno ustrojstvo RH, a koje se uređuje zakonom.

1. veljače 2001. g. donesen je Poslovnik Županijskog doma Hrvat-skoga sabora185. Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma te predsjednici odbora čine Časništvo Županijskog doma.

Radna tijela Županijskog doma su odbori i povjerenstva: 1. Odbor za Ustav i Poslovnik,2. Odbor za zakonodavstvo,3. Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove,4. Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku,6. Odbor za gospodarstvo i financije,7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport,8. Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,9. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

Radi rasprave o pojedinim temama Županijski dom može, uz stalna radna tijela, osnivati i privremena radna tijela, kao i istražna po-vjerenstva za sva pitanja od javnog interesa. U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika.

28. ožujka 2001. g. proglašena je promjena Ustava RH186 kojom Županijski dom prestaje s radom.

3.2 PREDSJEDNIŠTVO SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE / PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE / PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

30. lipnja 1990. g. Sabor SRH donio je Odluku da se pristupi ra-spravi o promjeni Ustava SRH187. Iz naziva se izostavljaju socijalističke oznake, te je Predsjedništvo sada Predsjedništvo RH, riječi „predsjed-nik Predsjedništva” zamjenjuju se riječima “predsjednik Republike“,

185 NN 13/2001186 NN 28/2001187 NN 28/1990

a Predsjedništvo RH čine predsjednik Republike i šest članova. 28. srpnja objavljen je Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH188 kojim Predsjedništvo SRH nastavlja s radom kao Predsjedništvo RH.

22. prosinca 1990. g. donesen je Ustav RH189 kojim se određuje da je predsjednik RH državni poglavar. Predsjednik zastupa Republi-ku u zemlji i inozemstvu, brine se za poštivanje Ustava, osigurava op-stojnost i jedinstvenost Republike i redovno djelovanje državne vlasti. Predsjednik: - raspisuje izbore za domove Sabora RH i saziva ih na prvo zasjedanje; - raspisuje referendum, u skladu s Ustavom; - imenuje i ra-zrješuje dužnosti predsjednika Vlade RH; - na prijedlog predsjednika Vlade RH imenuje i razrješuje dužnosti njezine potpredsjednike i čla-nove; - daje pomilovanja; - dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom; - obavlja druge dužnosti određene Ustavom. Predsjednik, na prijedlog Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih i drugih predstav-ništava RH u inozemstvu, postavlja i opoziva diplomatske predstavnike RH, te prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih diplomatskih predstavnika. Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH, na temelju odluke Sabora RH objavljuje rat i zaključuje mir. Predsjed-nik proglašava zakone u roku osam dana od kad su, u skladu s Ustavom, doneseni u Zastupničkom domu. Predsjedniku u obavljanju njegovih ovlasti pomažu Predsjedničko vijeće i druga savjetodavna i pomoćna tijela kojima članove imenuje i razrješuje predsjednik Republike.

19. siječnja 1991. g. donesena je, radi obavljanja savjetodavnih i općih poslova iz djelokruga rada Predsjednika, Odluka o osnivanju Ure-da Predsjednika Republike190. 24. studenoga 1994. g. donesena je Odluka o Uredu Predsjednika RH191. Ured obnaša savjetodavne, struč-ne i druge poslove u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi Predsjednik, te u obavljanju drugih njegovih Usta-vom utvrđenih ovlasti. 31. srpnja 2000. g. donesena je Odluka o Uredu Predsjednika RH192. Ured obnaša savjetodavne, administrativne, stručne i druge poslove u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi Predsjednik, te u obavljanju drugih njegovih Ustavom i zakonima utvrđenih ovlasti i obveza.188 NN 31/1990189 NN 56/1990190 NN 5/1991191 NN 86/1994192 NN 80/2000

102

103

5. travnja 1991. g. donesena je Odluka o osnivanju Vrhovnog državnog vijeća RH193 koje, kao savjetodavno tijelo Predsjednika, raz-matra bitna pitanja unutarnje i vanjske državne politike, naročito ona iz područja narodne obrane i zaštite ustavnog poretka RH, te predlaže zakonodavne i provedbene smjernice, zaključke i odluke radi zaštite su-vereniteta i interesa RH194. Vrhovno državno vijeće saziva i predsjedava mu Predsjednik Republike. 10. rujna 1992. g. donesena je Odluka o stav-ljanju izvan snage Odluke o osnivanju Vrhovnog državnog vijeća195.

30. srpnja 1991. g. donesena je Odluka o osnivanju i imenova-nju članova Kriznog štaba196, koji je savjetodavno tijelo predsjednika, sa zadaćom sustavnog praćenja i procjene političko-sigurnosnih prilika u RH, te predlaganja i poduzimanja s tim u svezi potrebnih mjera preko republičkih i drugih državnih (općinskih) tijela.

13. veljače 1992. g. donesena je Odluka o osnivanju Vijeća za strategiju razvitka Hrvatske197. Vijeće se osniva kao savjetodavno tijelo Predsjednika, sa zadaćom priprema znanstvenih i stručnih podloga za donošenje strateških odluka o razvitku RH. Poslove za Vijeće obavlja Cen-tar za strategiju razvitka kao profesionalno radno tijelo Vijeća koje, u ime i po nalozima Vijeća, organizira istraživačke, stručne i tehničke poslove.

10. rujna 1992. g. donesena je Odluka o imenovanju članova Vi-jeća narodne obrane RH198. Vijeće je savjetodavno tijelo Predsjednika kao vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Uloga mu je razmatranje svih pitanja iz domena izgradnje i uporabe oružanih snaga i državne si-gurnosti, te priprema zemlje u cjelini za obranu.

10. rujna 1992. g. donesena je Odluka o imenovanju članova Pred-sjedničkog vijeća199. Vijeće je savjetodavno tijelo Predsjednika. Uloga mu je razmatranje svih bitnih područja državne politike radi koordinaci-je djelatnosti vrhovnih predstavničkih i izvršnih tijela RH. 30. studenog 1995. donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjed-ničkog vijeća200. Vijeće je savjetodavno tijelo Predsjednika koje na po-193 NN 19/1991194 Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju Vijeća za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka RH od 3. siječnja 1991. g.195 NN 72/1992196 NN 37/1991197 NN 9/1992198 NN 72/1992199 NN 72/1992200 NN 98/1995

vremenim sjednicama razmatra pitanja iz ustavnih ovlasti Predsjednika Republike sa ciljem usklađivanja djelatnosti i odluka vrhovnih državnih tijela o aktualnim i dugoročnim pitanjima državne politike, radi osigura-nja poštivanja Ustava, čuvanja demokratskog poretka i jačanja međuna-rodnog položaja, te gospodarskog, kulturnog i društvenog razvitka RH. 15. ožujka 1999. g. donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća201. Vijeće je savjetodavno tijelo Predsjednika, a sa-činjavaju ga Odbor za strateške odluke i radni odbori Vijeća za pojedina područja. Odbor za strateške odluke razmatra pitanja od strateške važ-nosti za rad vrhovnih državnih tijela na području unutarnje politike i na-cionalne sigurnosti, gospodarstva, vanjske politike i društvenog razvitka.

20. siječnja 1993. g. donesena ja Odluka o osnivanju i imenovanju članova Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti202. Vijeće je savjeto-davno tijelo Predsjednika Republike. Uloga mu je razmatranje strateških pitanja državne politike i nacionalne sigurnosti, i u svezi s tim koordina-cija vrhovnih državnih tijela i ustanova. 24. studenog 1995. g., Odlukom o osnivanju Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti203, Vijeće se osniva kao savjetodavno tijelo Predsjednika za područje obrane i nacionalne sigur-nosti.

8. srpnja 1997. g. donesena je Odluka o osnivanju Vijeća za stra-teške odluke204. Vijeće je savjetodavno tijelo Predsjednika, razmatra pi-tanja od strateške važnosti za rad vrhovnih državnih tijela na području gospodarskog i društvenog razvitka, te vanjske i unutarnje politike. 15. ožujka 1999. g. donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća205 kojom se Odluka o osnivanju Vijeća za strateške odluke stavlja van snage.

10. listopada 2000. g. donesen je Nacrt promjene Ustava RH206. Predsjednik Republike: predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovno i usklađeno djelovanje, te za stabilnost državne vla-sti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, povje-rava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele za-stupničkih mjesta u Zastupničkom domu i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika u Zastupničkom domu. Na prijedlog 201 NN 28/1999202 NN 9/1993203 NN 95/1995204 NN 75/1997205 NN 28/1999206 NN 101/2000

104

105

Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomat-skih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu. Na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, te uz mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora, postavlja i opoziva šefove diplo-matskih misija RH u inozemstvu, prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova za-stupnika parlamentarnih stranaka, Predsjednik može raspustiti Zastu-pnički dom Hrvatskoga sabora, te raspisati prijevremene izbore.

3.3 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE I VLADINI UREDI

Od 30. svibnja 1990. g. do 23. prosinca 2003. g. imenovano je 9 vlada.207 Vlade u svom sastavu imaju niz samostalnih stručnih službi: se-kretarijate, urede, komisije, koordinacije…

3.3.1 IZVRŠNO VIJEĆE SABORA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE / VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

14. veljače 1990. g. Amandmanima LIV. do LVIII. na Ustav SRH208 odlučeno je da predsjednika IVS-a bira Sabor na prijedlog Predsjedniš-tva SRH. 26. travnja donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o Izvršnom vijeću Sabora209 koji određuje da Izvršno vijeće210 čine predsjednik i šesnaest članova. Izvršno vijeće ima tri potpredsjednika koje bira Sabor iz reda članova Izvršnog vijeća. 31. svibnja Sabor je ime-207 1. Vlada/IVS 30.V. - 24.VIII.1990. predsjednik Stjepan Mesić 2. Vlada 24.VIII.1990. - 17.VII.1991. predsjednik Josip Manolić 3. Vlada 17.VII.1991. - 12.VIII.1992. predsjednik Franjo Gregurić 4. Vlada 12.VIII.1992. - 3.IV.1993. predsjednik Hrvoje Šarinić 5. Vlada 3.IV.1993. - 7.XI.1995. predsjednik Nikica Valentić 6. Vlada 7.XI.1995. - 27.I. 2000. predsjednik Zlatko Mateša 7. Vlada 27.I.2000. - 30. VII.2002. predsjednik Ivica Račan 8. Vlada 30.VII.2002. - 23.XII.2003. predsjednik Ivica Račan 9. Vlada 23.XII.2003. - predsjednik Ivo Sanader208 NN 7/1990209 NN 18/1990210 Prethodni zakoni o IVS-u: NN 46/1965, 27/1974, 18/1976, 28/1978, 50/1979, 12/1980, 16/1982

novao211 članove prve Vlade212. 30. lipnja Sabor je donio Odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH213. Umjesto naziva Izvršno vi-jeće Sabora u Ustav se unosi naziv Vlada Republike Hrvatske. 25. srpnja donesen je Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav214, kojim Izvršno vijeće Sabora, najviši organ izvršne i upravne vlasti u RH, nastavlja s radom kao Vlada RH.

5. listopada donesen je Zakon o Vladi RH215. Vlada je najviši organ izvršne i upravne vlasti u RH, upravlja nekretninama u vlasništvu RH. Vladu čine predsjednik Vlade, tri potpredsjednika i ministri. Vlada ima uži Kabinet. U sastavu užeg Kabineta Vlade je predsjednik Vlade, pot-predsjednici Vlade i ministri, koje odredi Vlada na prijedlog predsjedni-ka Vlade. Predsjednik Vlade rukovodi radom Vlade i odgovoran je za njen rad, osigurava jedinstvo političkog i upravnog djelokruga Vlade, ostva-ruje s drugim organima Republike i drugim organima i organizacijama, te usmjerava djelovanje Vlade kao cjeline i članova Vlade pojedinačno. Predsjednik Vlade potpisuje akte Vlade.

Ako Vlada utvrdi da se u Gradskoj zajednici općina Zagreb, ili op-ćini, ne osigurava izvršavanje odnosno izvršavaju zakoni i drugi propisi i opći akti ili ne provodi utvrđena politika, ima pravo i dužnost zahtijevati od izvršnih vijeća njihovih skupština da poduzmu određene mjere od-nosno osigurati njihovo neposredno izvršavanje putem ministarstva ili drugih republičkih organa državne uprave.

Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva, ili drugog republičkog organa državne uprave, ako ocijeni da je njime povrijeđen opći interes, odnosno ako je protivan utvrđenoj politici, zakonu ili propisu Vlade. Vlada ima pravo da, na prijedlog ministra, u cijelosti ili djelomično obustavi od izvršenja propis, ili drugi opći akt, skupštine gradske zajednice općina, odnosno skupštine općina i njihovih izvršnih vijeća i organa državne uprave za koji smatra da nije u skladu s Ustavom ili zakonom. Vlada obavlja nadzor nad radom ministarstva, ima pravo da poništava i ukida, po pravu nadzora, pojedinačne upravne akte ministarstva i zavoda. 211 NN 25/1990212 Podaci o članovima i trajanju mandata vlada dostupni su na: http://www.vlada.hr213 NN 28/1990214 NN 31/1990215 NN 41/1990

106

107

Vlada donosi uredbe, odluke, rješenja i zaključke. Vlada donosi propise za izvršavanje saveznih zakona, i drugih saveznih propisa i akata, kad je tim propisima utvrđena nadležnost republičkih organa, a repu-bličkim zakonom nije određena nadležnost drugog republičkog organa. Kada je saveznim zakonom određeno da neki akt donosi ili neku radnju poduzima nadležni organ u Republici, odnosno nadležni republički or-gan, nadležni organ je Vlada, ako zakonom kao nadležni organ nije odre-đen drugi republički organ.

Za davanje prijedloga i mišljenja o pitanjima iz svoje nadležnosti Vlada može osnivati komisije ili druga radna tijela. Za donošenje rješenja u upravnom postupku Vlada osniva posebne komisije čije članove ime-nuje iz reda članova Vlade. Vlada za obavljanje stručnih i drugih poslova za svoje potrebe osniva stručne, tehničke i druge službe i utvrđuje njihov djelokrug i ovlaštenja.

Za obavljanje određenih stručnih poslova osnivaju se samostalne stručne službe Vlade i to:

1. Sekretarijat za zakonodavstvo,2. Ured za odnose s republikom i pokrajinama,3. Ured za prilagođavanje europskim integracijama,4. Ured za nacionalne manjine,5. Ured za odnose s vjerskim zajednicama.

22. prosinca 1990 g. donesen je Ustav RH216 kojim se određuje da Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlaže zakone i državni proračun, te provodi zakone i druge propise koje donosi Sabor RH.

21. veljače 1991. g. donesen je Zakon o dopuni Zakona o Vladi RH217. Predsjednik, potpredsjednici i drugi članovi Vlade imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru RH.

21. ožujka 1991. g. donesen je Zakon o dopunama Zakona o Vladi RH218. Vlada može raspustiti skupštinu općine, odnosno razriješiti iz-vršno vijeće skupštine općine u slučajevima kad one svojim odlukama i radnjama krše Ustav i zakone RH. Istodobno s raspuštanjem općinske 216 NN 56/1990217 NN 8/1991218 NN 14/1991

skupštine odnosno razrješavanjem izvršnog vijeća, Vlada u danoj općini imenuje povjerenika Vlade219.

8. listopada donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH220. Vladu čine predsjednik Vlade, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Sekretarijat za zakonodavstvo i Ured za nacionalne manjine mijenjaju nazive.

14. veljače 1992. g., Zakonom o izmjeni Zakona o Vladi RH221, po-slove i radnike dotadašnjih Ureda za odnose s republikama i pokrajina-ma i Ureda za prilagođavanje europskim integracijama preuzima Mini-starstvo inozemnih poslova. 8. rujna Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi222 osnovan je Ured za odnose s javnošću.

24. ožujka 1994. g. donesen je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Vladi RH223, koji određuje da Vlada, ili od nje ovlašteno ministarstvo, upravlja imovinom u vlasništvu RH.

10. srpnja 1998. g. donesen je Zakon o Vladi RH224. Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Predsjednik Vlade du-žan je, sukladno Ustavu RH, predstaviti Vladu Zastupničkom domu Hr-vatskoga državnog sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju Vladi. Vlada odlučuje o sukobu nadležnosti između tijela državne uprave.

Vlada, ili od nje ovlašteno tijelo upravlja, raspolaže i koristi se imovinom RH, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Vlada može poslove upravljanja i raspolaganja imovinom RH povjeriti Po-vjerenstvu Vlade za upravljanje imovinom RH, koje čine predsjednik Vlade kao predsjedavajući Povjerenstva i članovi Vlade, koje posebnom odlukom odredi Vlada. Za obavljanje poslova evidencije i održavanja imovine RH kojom neposredno upravlja i raspolaže Vlada, te provedbu odluka Povjerenstva ustrojava se Ured za državnu imovinu. U svrhu upravljanja imovinom RH Vlada imenuje članove upravnih i nadzornih odbora javnih poduzeća, predstavnike koji zastupaju RH kao dioničara u skupštinama dioničkih društava, predstavnike RH u skupštinama 219 18. srpnja 1991. g. imenovan je prvi povjerenik (u općini Petrinja), NN 35/1991220 NN 53/A/1991221 NN 9/1992222 NN 55/1992223 NN 29/1994224 NN 101/1998

108

109

društava s ograničenom odgovornošću, te ravnatelje, odnosno upravna vijeća ustanova.

Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Uži kabinet Vlade predlaže provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje pro-grama rada Vlade, prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade, te usklađuje rad članova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaća.

Vlada ima Tajništvo kojim upravlja tajnik. Tajnik usklađuje rad ure-da, agencija, direkcija i drugih stručnih službi Vlade, sukladno Poslovniku Vlade i uredbama o ustrojavanju službi Vlade, usklađuje i nadzire rad taj-nika Ureda predsjednika i tajnika Ureda potpredsjednika Vlade, te poma-že predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade. U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade. U Vladi se ustrojava Ured potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva.

Vlada može osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje pri-jedloga, mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja o pitanjima iz svoga dje-lokruga. Sjednicama stalnoga radnog tijela Vlade, u pravilu, predsjedava jedan od potpredsjednika Vlade. Na čelu ureda je predstojnik.

Za obavljanje stručnih poslova, osnivaju se:- Ured za zakonodavstvo, - Ured za odnose s javnošću,- Ured za nacionalne manjine.

Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge struč-ne službe radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i određuje njihov ustroj. Uredom, agencijom, direkcijom, odnosno drugom službom Vla-de, upravlja predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije, odnosno pročelnik službe kojeg imenuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Za odlučivanje o upravnim stvarima iz svoje nadležnosti i radi predlaga-nja odluka, Vlada može osnivati povjerenstva.

9. prosinca 1999. g. donesen je Poslovnik Vlade RH225 kojim se ure-đuje ustrojstvo i način rada i odlučivanja Vlade226. Vlada donosi uredbe i druge propise, donosi upravne akte, donosi akte u vršenju vlasničkih ovlasti koje ima RH, donosi akte poslovanja, donosi rješenja o imenovanju i ra-225 NN 138/1999226 Prethodni Poslovnik je Poslovnik IVS-a, NN 28/1976, 12/1980

zrješenju dužnosnika i državnih službenika, te članova drugih tijela koje imenuje i razrješava Vlada, daje odgovore na zastupnička pitanja postavljena Vladi, rješava o sukobu nadležnosti između tijela državne uprave, utvrđu-je prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Hrvatski državni sabor, i uredbi koje donosi Predsjednik Republike, daje mišljenja na zakone, dru-ge propise i druge akte koje donose druga tijela državne vlasti, donosi ili predlaže propise i druge akte u svezi sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, predlaže Saboru davanje vjerodostojnog tumačenja zakona, pokre-će postupak pred Ustavnim sudom RH i daje, na traženje Ustavnog suda RH, odgovore u postupcima koji se pred njim vode ako se radi o postupku pokrenutom protiv akta Vlade, a može, na traženje Ustavnog suda, dati i mišljenja u postupcima koji se vode protiv akata drugih tijela državne vlasti, daje upute Državnom pravobraniteljstvu RH o pokretanju postupka i po-stupanju u postupcima pred tijelima sudbene vlasti u kojima je RH stran-ka, donosi strategije razvoja gospodarskih ili društvenih djelatnosti kojima utvrđuje stanje i mjere koje treba poduzeti; donosi deklaracije kojima izra-žava stajališta Vlade o pojedinim pitanjima, daje izvješća u kojima prikazuje stanje u pojedinim područjima, i prijedloge za rješavanje određenih pitanja, donosi rezolucije kojima izražava mišljenja, podnosi prijedloge ili utvrđuje mjere koje treba provoditi, daje preporuke tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne samouprave i tijelima lokalne uprave i samouprave o nači-nu rješavanja pojedinih pitanja.

Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Radi davanja mišljenja, prijedloga i stručnih obrazloženja o pitanjima iz dje-lokruga Vlade, Vlada osniva svoja stalna radna tijela, a posebnim odluka-ma može osnivati i povremena radna tijela. Radno tijelo Vlade ima tajni-ka kojeg imenuje Vlada.

Stalna radna tijela Vlade jesu:- Koordinacija za društvene djelatnosti,- Koordinacija za europske integracije,- Koordinacija za gospodarstvo,- Koordinacija za unutarnju politiku,- Koordinacija za ljudska prava,- Koordinacija za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i odnosa s BiH,- Kadrovska komisija,- Administrativna komisija.

110

111

3. veljače 2000. g. donesen je Zakon o izmjenama Zakona o Vladi RH227. Vladu čine predsjednik, potpredsjednici i ministri. Jedan od pot-predsjednika se imenuje zamjenikom predsjednika.

5. veljače donesen je Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslov-nika Vlade RH228. Stalna radna tijela su:

1. Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava,2. Koordinacija za gospodarstvo,3. Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku,4. Kadrovska komisija,5. Administrativna komisija.

30. ožujka donesen je Poslovnik o izmjeni i dopuni Poslovnika Vlade RH229. Stalno radno tijelo Vlade je i Komisija za odnose s vjerskim zajednicama.

10. listopada donesen je Nacrt promjene Ustava RH230. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika, i ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade, a koja će obnašati dužnost predsjednika Vlade. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjed-nika Hrvatskog sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Vlada je odgovorna Zastupničkom domu Hrvatskoga sabora. Vlada: predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun i za-vršni račun, provodi zakone i druge odluke Sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave i službi sigurnosti, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, obavlja druge po-slove određene Ustavom i zakonom.

19. listopada 2000. g. donesen je Poslovnik o izmjenama i dopuna-ma Poslovnika Vlade RH231. Za obavljanje stručnih poslova Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava, Koordinacije za gospodarstvo i Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku, te Kadrovske i Admini-

227 NN 15/2000228 NN 16/2000229 NN 36/2000230 NN 101/2000231 NN 105/2000

strativne komisije osnivaju se uredi tih radnih tijela, kao sastavni dio Tajništva Vlade. Stalna radna tijela Vlade imaju svoje stručne radne sku-pine. 26. listopada donesen je pročišćeni tekst Poslovnika Vlade RH232. 22. ožujka 2001. donesen je Poslovnik o dopuni Poslovnika Vlade RH233.

14. prosinca 2001. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH234, osniva se Ured za iseljeništvo i hrvatske manjine u inozemstvu.

22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH235. U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade, i središnji državni uredi:

– Središnji državni ured za upravu,– Središnji državni ured za e-Hrvatsku,– Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i– Središnji državni ured za razvojnu strategiju.Radom središnjih državnih ureda upravljaju državni tajnici.

3. ožujka 2004. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih or-ganizacija236 po kojem središnji državni uredi postaju središnja tijela dr-žavne uprave (više nisu tijela VRH).

3.3.2 VLADINI UREDI I DRUgA TIJELA

3.3.2.1 SEKRETARIJAT ZA ZAKONODAVSTVO / URED ZA ZAKONODAVSTVO

Djelokrug, osnove unutarnje organizacije, položaj, ovlaštenja i odgovornosti rukovoditelja Sekretarijata određene su Uredbom od 5. prosinca 1990. g.237 Sekretarijat daje Vladi, sa stanovišta usklađenosti s ustavom i pravnim sistemom, mišljenja o prijedlozima za donošenje za-kona, o nacrtima odnosno prijedlozima zakona, te drugih propisa i općih

232 NN 107/2000233 NN 24/2001234 NN 117/2001235 NN 199/2003236 NN 30/2004, 77/2009237 NN 52/1990

112

113

akata koje donosi Sabor RH odnosno Vlada; priprema i izrađuje prijedlo-ge za donošenje zakona, nacrte odnosno prijedloge zakona i drugih pro-pisa koji ne spadaju u djelokrug republičkih organa uprave ili za koje to odredi Vlada; pruža stručnu pomoć republičkim organima uprave u izra-di zakona i drugih propisa što ih donosi Sabor RH i Vlada; proučava i raz-matra pitanja iz oblasti političkog sistema i izgradnje pravnog sistema, te daje Vladi mišljenja i prijedloge o tim pitanjima; izvršava za potrebe Vlade stručne poslove u vezi s nadzorom nad zakonitošću propisa repu-bličkih organa uprave; brine se za objavu zakona i drugih propisa i općih akata republičkih organa u “Narodnim novinama”, te obavlja i druge po-slove koje mu u svezi s njegovim djelokrugom povjeri Vlada. Sekretarijat daje Vladi mišljenja o nacrtu odnosno prijedlogu akata saveznih organa, i o ustavnosti republičkih zakona i zakonitosti drugih propisa.

8. listopada 1991. g.238 Sekretarijat mijenja naziv u Ured za zako-nodavstvo.

Zakonom od 10. srpnja 1998. g.239 Ured daje mišljenje o uskla-đenosti prijedloga zakona, konačnih prijedloga zakona i drugih akata iz djelokruga Vlade, s Ustavom RH i pravnim poretkom RH, priprema i izrađuje prijedloge akata koje donose Vlada i Sabor, ukoliko ga za odre-đene akte zaduži Vlada, daje stručna mišljenja središnjim tijelima držav-ne uprave u vezi s primjenom zakona i drugih propisa, brine o pravodob-noj objavi zakona i drugih propisa u “Narodnim novinama“.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.240 Ured, kao stručna služba Vla-de, daje mišljenje o usklađenosti prijedloga zakona, konačnih prijedlo-ga zakona i drugih akata iz djelokruga Vlade s Ustavom RH i pravnim poretkom RH, priprema i izrađuje prijedloge akata koje donose Vlada i Sabor, ukoliko ga za određene akte zaduži Vlada, daje stručna mišljenja središnjim tijelima državne uprave u vezi s primjenom zakona i drugih propisa, brine o pravodobnoj objavi zakona i drugih propisa u „Narod-nim novinama“, te obavlja i druge povjerene poslove.

Ured obavlja: 1. analitičke i druge pravne poslove iz područja energetike, industrije, rudarstva, obrtništva, zadrugarstva, poduzetništva, prijevoza i prometa, odnosno plovidbe (cestovni, željeznički, zračni, na

238 NN 53/A/1991239 NN 101/1998240 NN 70/2001

unutarnjim vodama, pomorski), poštanskog i telekomunikacijskog pro-meta, brodarstva i brodogradnje, luka, pomorskog dobra, pomorskog osi-guranja i pomorskih agencija, morskog ribarstva, slatkovodnog ribarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, veterinarstva, trgovine, ugostiteljstva, prometa roba i usluga, cijena, robnih rezervi, mjernih jedinica i mjerila, normizacije, izuma i tehničkih unapređenja, vodoprivrede, zaštite voda, hidrometeorologije, turizma, statistike, financiranja državnih i drugih javnih potreba, poreznog sustava i porezne politike, bankarstva i kredit-nomonetarnog sustava, osiguranja imovine i osoba, carinskog sustava, poreza, pristojbi i igara na sreću; 2. analitičke i druge pravne poslove iz područja: ustavnog uređenja, ustrojstva državne vlasti, ustrojstva lokalne i regionalne (područne) samouprave, sudbene vlasti, odvjetništva, držav-nog odvjetništva, pučkog pravobraniteljstva, izbornog sustava, vjerskih zajednica, političkih stranaka, udruženja građana, unutarnjih poslova, obrane, iseljeništva, obavljanja javnih ovlasti, upravnog i kaznenog zako-nodavstva, osobnih i političkih sloboda i prava, državljanstva, vlasništva i drugih stvarnih prava, prostornog ure đenja i zaštite okoliša, prirodne baštine, stanogradnje, komunalne djelatnosti, izgradnje objekata, kata-stra i geodetskih poslova, braka i obitelji, materinstva i njege djece; 3. analitičke i druge pravne poslove iz područja: javnog priopćavanja, iz-davačko-nakladničke djelatnosti, odgoja i obrazovanja (predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog), kulture i zaštite kul-turne baštine, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (kazališne, filmske, muzejske, arhivske, knjižničarske, scensko-glazbene), športa i tjelesne kulture, tehničkog znanja i vještina, znanosti, tehnologije, informatike, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, rada, zaštite rada, zapo-šljavanja, mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i so-cijalne politike, vojnih i civilnih invalida rata, prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, zaštite obitelji, materinstva, djece i nemoćnih osoba, statusa i ustrojstva javnih službi u društvenim djelatnostima.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.241 Ured daje mišljenje o uskla-đenosti prijedloga zakona, konačnih prijedloga zakona i drugih akata iz djelokruga Vlade, s Ustavom RH i pravnim poretkom RH, priprema i izrađuje prijedloge akata koje donosi Vlada i Hrvatski sabor, ukoliko ga za to zaduži Vlada, daje stručna mišljenja središnjim tijelima državne uprave u vezi s primjenom zakona i drugih propisa, brine o pravodobnoj objavi zakona i drugih propisa u „Narodnim novinama“.241 NN 199/2003

114

115

3.3.2.2 URED ZA ODNOSE S REPUBLIKAMA I POKRAJINAMA

Poslovi Ureda određeni su Uredbom od 5. prosinca 1990. g.242 Ured obavlja, u okviru djelokruga Vlade, stručno-analitičke i druge po-slove u vezi s usuglašavanjem stavova Vlade s nadležnim organima drugih republika, odnosno pokrajina o pitanjima o kojima odlučuje Skupština SFRJ, odnosno Savezno izvršno vijeće. Ured u suradnji s nadležnim republičkim organima i institucijama osobito prati donošenje zakona i drugih propisa i općih akata, i prati mjere koje u provođenju gospodar-ske i druge politike donose, odnosno poduzimaju nadležni organi drugih republika i pokrajina, a koji bi mogli utjecati na gospodarsku i socijalnu politiku RH.

Ministarstvo inozemnih poslova preuzima Ured 14. veljače 1992. g.243

3.3.2.3 URED ZA PRILAgOÐAVANJE EUROPSKIM INTEgRACIJAMA

Poslovi Ureda određeni su Uredbom od 18. prosinca 1990. g.244, Ured obavlja, u okviru djelokruga Vlade, stručne i druge poslove u vezi praćenja tokova europskih integracija, te prilagođavanja pravnog i gospo-darskog sustava RH tim tokovima.

Ministarstvo inozemnih poslova preuzima Ured 14. veljače 1992. g.245

3.3.2.4 URED ZA NACIONALNE MANJINE / URED ZA MEÐUNACIONALNE ODNOSE / URED ZA ETNIČKE I NACIONALNE ZAJEDNICE ILI MANJINE / URED ZA NACIONALNE MANJINE

Djelokrug rada Ureda određen je Uredbom od 5. prosinca.246 Ured obavlja stručne i druge poslove, u okviru djelokruga Vlade, a u svezi s ostvarivanjem utvrđene politike ostvarivanja ravnopravnosti nacional-242 NN 52/1990243 NN 9/1992244 NN 55/1990245 NN 9/1992246 NN 52/1990

nih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, i predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za osiguravanje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava na-cionalnih manjina, daje prijedloge i mišljenja za financiranje određenih potreba nacionalnih manjina.

17. srpnja 1991. g. Ured mijenja naziv u Ured za međunacional-ne odnose247. Ured obavlja stručne i druge poslove u okviru djelokruga Vlade u svezi s ostvarivanjem što skladnijih međunacionalnih odnosa u RH. U skladu s utvrđenim ustavnim principom ravnopravnosti pripad-nika svih naroda i manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, a u okviru djelokruga rada Vlade, Ured predlaže mjere za ostvarenje tih prava, prati primjenu međunarodnih konvencija koje su u svezi s međunacionalnim odnosima, zaštitom na-cionalnih, vjerskih i kulturnih prava pripadnika naroda i manjina, priku-plja podatke i informacije o ostvarivanju međunacionalnih odnosa u RH i svijetu, i predlaže primjenu određenih, u praksi provjerenih, modela ostvarivanja međunacionalnih odnosa i drugih mjera. Administrativne, tehničke i druge poslove za potrebe Ureda obavlja Stručna služba Vlade.

Ured 23. kolovoza 1995. g.248 mijenja naziv u Ured za etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

Od 10. srpnja 1998. g.249 naziv Ureda je Ured za nacionalne manji-ne. Ured obavlja stručne i druge poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđe-ne politike ostvarivanja ravnopravnosti nacionalnih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, pred-laže mjere za ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za osiguranje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava pripadnika nacionalnih manjina, daje prijedloge i mišljenja za financiranje određenih potreba pripadnika nacionalnih manjina i njihovih udruga.

1. listopada 1998. g. donesena je Uredba o Uredu za nacionalne manjine250. Ured obavlja stručne i druge poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike ostvarivanja ravnopravnosti nacionalnih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za osigu-247 NN 36/1991248 NN 62/1995249 NN 101/1998250 NN 132/1998

116

117

ranje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava pripadnika nacionalnih manjina, daje prijedloge i mišljenja za financiranje određenih potreba pripadnika nacionalnih manjina i njihovih udruga.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.251 Ured obavlja stručne poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike ostvarivanja ravnopravnosti nacio-nalnih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za osiguranje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava pri-padnika nacionalnih manjina, daje prijedloge i mišljenja za financiranje određenih potreba pripadnika nacionalnih manjina i njihovih udruga, surađuje s nadležnim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave i drugim institucijama, surađuje s tijelima lokalne i područne (regional-ne) samouprave na područjima gdje živi veći broj pripadnika nacional-nih manjina, surađuje s Vijećem Europe u vezi s primjenom dokumena-ta Vijeća Europe u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina, prati međunarodne dokumente u vezi s pravima nacionalnih manjina, surađuje s drugim međunarodnim institucijama koje iskažu interes za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, prati suradnju udruga i ustanova nacionalnih manjina, čiji se programi financijski pomažu iz državnog proračuna, s institucijama u njihovim matičnim državama, priprema mi-šljenja i stručne analize u vezi s primjenom međunarodnih standarda u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina.

Uredbom od 27. studenoga 2003. g.252 Ured obavlja stručne po-slove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike ostvarivanja ravnopravno-sti nacionalnih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, surađuje s nadležnim ministar-stvima i drugim tijelima državne uprave i drugim institucijama, surađu-je s tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave na područjima gdje živi veći broj pripadnika nacionalnih manjina, surađuje sa Savjetom za nacionalne manjine, surađuje s Vijećem Europe u vezi s primjenom dokumenata Vijeća Europe u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina, prati međunarodne dokumente u vezi s pravima nacionalnih manjina, surađuje s drugim međunarodnim institucijama koje iskažu in-teres za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, prati ostvarivanje prava vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, prati suradnju udruga i usta-251 NN 70/2001252 NN 189/2003

nova nacionalnih manjina s institucijama u njihovim matičnim državama, priprema mišljenja i stručne analize u vezi s primjenom međunarodnih dokumenata u ostvariva nju prava pripadnika nacionalnih manjina.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.253 Ured obavlja stručne i druge poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike ostvarivanja ravnoprav-nosti nacionalnih manjina koje žive na području RH, kao i njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonom, predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za osiguranje sredstava za ostvarivanje ustavnih prava pripadnika nacionalnih manjina, daje prijedloge i mišljenja za financiranje određenih potreba pripadnika nacionalnih manjina i njihovih udruga.

3.3.2.5 URED ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU / URED ZA PRIOPĆAVANJE / URED ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

8. rujna 1992. g.254 određeno je da će Ured preuzeti, danom ukidanja Ministarstva informiranja, dio poslova Ministarstva. 2. listopada donesena je Uredba o Uredu255 koji javnosti priopćava informacije o radu Vlade, ne-posredno ili posredstvom tiska i drugih sredstava javnog informiranja, te vodi dokumentaciju o radu Vlade koja se odnosi na informiranje javnosti.

18. listopada 1996. g.256 Ured preuzima poslove koji se odnose na provedbu zakona i drugih propisa u svezi s novinsko-nakladničkim po-duzećima, uvozom inozemnih javnih glasila i izvozom domaćih glasila, te poslove akreditacije novinara od Ministarstva kulture i drugih poslova koji su s time u svezi, a koji su obavljani u drugim ministarstvima.

23. siječnja 1997. g.257 Ured mijenja naziv u Ured za priopćava-nje Vlade RH. Ured priopćuje domaćoj i inozemnoj javnosti informacije o radu Vlade i njenih tijela neposredno, ili posredstvom sredstava javnog priopćavanja, usklađuje rad službi za odnose s javnošću ministarstava i drugih tijela državne uprave, komunicira s domaćim i inozemnim novi-narima koji izvješćuju o Vladi i njenim tijelima, organizira konferencije za novinstvo i javne nastupe članova Vlade, organizira medijsko praćenje rada

253 NN 199/2003254 NN 55/1992255 NN 61/1992256 NN 92/1996257 NN 8/1997

118

119

Vlade, vodi dokumentaciju o radu Vlade koja se odnosi na informiranje jav-nosti, prati izvješćivanje sredstava javnog priopćavanja o Vladi, te priprema “Press-clipping” za potrebe Vlade, obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na provedbu Zakona i drugih propisa u svezi s novinsko-naklad-ničkom djelatnosti, uvozom inozemnih javnih glasila i izvozom domaćih glasila, obavlja poslove registracije domaćih novinara koji prate rad Vlade i njenih tijela, obavlja poslove vezane za ustroj, oblikovanje i publiciranje elektroničkog glasila Vlade (informacijska točka Vlade u globalnom in-formacijsko-komunikacijskom sustavu - Internet), kao i poslove u svezi s usklađivanjem elektroničkih glasila ministarstava i vladinih tijela, publici-ra tiskovine koje se odnose na promociju rada Vlade i njenih tijela.

Od 10. srpnja 1998. g.258 naziv Ureda je Ured za odnose s jav-nošću. Ured priopćava javnosti o radu Vlade, vodi dokumentaciju koja se odnosi na priopćenja za javnost, obavlja poslove koji se odnose na provedbu zakona i drugih propisa u vezi s novinsko-nakladničkim po-duzećima, uvozom inozemnih javnih glasila, izvozom domaćih glasila, poslove akreditacije novinara i druge poslove s time u vezi, te obavlja i druge povjerene poslove.

18. prosinca 1998. g. donesena je uredba o Uredu259. Ured pri-općava javnosti o radu Vlade, vodi dokumentaciju koja se odnosi na pri-općenja za javnost, obavlja poslove koji se odnose na provedbu zakona i drugih propisa u vezi s novinsko-nakladničkim poduzećima, uvozom inozemnih javnih glasila, izvozom domaćih glasila, poslove akreditacije novinara i druge poslove s time u vezi.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.260 Ured informira javnost o poli-tici i aktivnostima Vlade, informira Vladu o sadržaju i stavovima medija i javnosti, obavlja direktnu komunikaciju s građanima, koordinira komu-nikacijske aktivnosti Vladinih ureda i ministarstava, te obavlja poslove u vezi Zakona o javnom priopćavanju.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.261 Ured izvješćuje javnost o radu Vlade, predsjednika i potpredsjednika Vlade, vodi dokumentaciju koja se odnosi na priopćenja za javnost, obavlja poslove koji se odnose na provedbu zakona i drugih propisa u vezi s novinsko-nakladničkim po-

258 NN 101/1998259 NN 164/1998260 NN 70/2001261 NN 199/2003

duzećima, uvozom inozemnih javnih glasila, izvozom domaćih glasila, poslove akreditacije novinara i druge poslove s time u vezi.

3.3.2.6 URED ZA DRŽAVNU IMOVINU / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

Vidi Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. 3.3.2.7 URED PREDSJEDNIKA VLADE

Stručna služba VRH262 osnovana je 5. prosinca 1990. g. Poslovi i za-daci Stručne službe obavljaju se u sklopu dviju organizacijskih jedinica, i to:

- Tajništva Vlade i - Kabineta predsjednika Vlade.

Ured je ustrojen 10. srpnja 1998. g.263 i obavlja protokolarne i dru-ge stručne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade.

30. ožujka 2001. g. donesena je Uredba o Stručnoj službi Vlade RH264. U Službi se ustrojava, uz Tajništvo VRH, Ured predsjednika Vlade.

31. listopada 2002. g.265 donesena je uredba o Uredu266. Ured obav-lja protokolarne, savjetodavne, analitičke i druge stručne i administrativ-ne poslove za potrebe predsjednika Vlade, a osobito: pripremu stručnih i analitičkih materijala za potrebe predsjednika Vlade, stručnu obradu materijala za sudjelovanje predsjednika Vlade u radu Vlade, Užeg kabine-ta i radu Hrvatskoga sabora, koordinaciju odnosa između Vlade i Sabora, sazivanje i pripremu sjednica Užeg kabineta, te sastanaka predsjednika Vlade i izradu bilješki s tih sastanaka. U Uredu se, kao posebna unutarnja ustrojstvena jedinica, osniva Odjel za makroekonomsku analizu.

262 NN 48/1990, 52/1990 - danom stupanja na snagu uredbe o Službi prestaje važiti Uredba o Stručnoj službi IVS (NN 13/1985)263 NN 101/1998264 NN 29/2001265 Danom stupanja na snagu Uredbe Ured preuzima državne službenike Stručne službe VRH koji su obavljali poslove u Uredu predsjednika VRH.266 NN 129/2002

120

121

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.267 Ured obavlja stručne i admi-nistrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu.

3.3.2.8 URED POTPREDSJEDNIKA VLADE

Ured je ustrojen 10. srpnja 1998. g.268 za potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva, obavlja protokolarne i druge stručne i ad-ministrativne poslove za potrebe potpredsjednika.

3.3.2.9 URED ZA ISELJENIŠTVO I HRVATSKE MANJINE

Ured je osnovan 14. prosinca 2001. g.269 i obavlja stručne i druge poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike osobite skrbi i zaštite di-jelova hrvatskog naroda u drugim državama, kao i poslove koji se odnose na uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama, kao i s njihovim udrugama u drugim državama.

Ured je ukinut 22. prosinca 2003. g.270

3.3.2.10 URED ZA INTERNETIZACIJU / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA E-HRVATSKU

Vidi Središnji državni ured za e-Hrvatsku.

3.3.2.11 URED ZA STRATEgIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEgIJU

Vidi Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

267 NN 199/2003268 NN 101/1998269 NN 117/2001270 NN 199/2003

3.3.2.12 URED ZA KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI NA RAZRJEŠAVANJU VLASNIČKO-PRAVNIH ODNOSA NA NEKRETNINAMA KOJE SU PRENESENE U DRUŠTVENO VLASNIŠTVO / URED ZA KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI DENACIONALIZACIJE

Ured je osnovan 18. prosinca 1990. g.271 i obavlja stručne i druge poslove, u okviru djelokruga Vlade, a u svezi koordiniranja aktivnosti na provođenju utvrđene politike Vlade u oblasti razrješavanja i uređivanja vlasničko-pravnih odnosa, koji su nastali prijelazom imovine u vlasništvu građana i građansko-pravnih osoba u društveno vlasništvo.

19. veljače 1991. g.272 Ured mijenja naziv u Uredu za koordinira-nje aktivnosti denacionalizacije. Ured obavlja stručne i druge poslove, u okviru djelokruga Vlade, a u svezi koordiniranja aktivnosti u oblasti razrješavanja i uređivanja vlasničko-pravnih odnosa, koji su nastali pri-jelazom imovine u vlasništvu građana i građansko pravnih osoba u druš-tveno vlasništvo.

Ured se ukida i prestaje s radom 8. listopada 1991. g.273, a poslove Ureda preuzima Ministarstvo pravosuđa i uprave.

3.3.2.13 URED ZA IZBJEgLICE / URED ZA PROgNANIKE I IZBJEgLICE

Ured je osnovan 30. kolovoza 1991. g.274 Sjedište Ureda je u Mi-nistarstvu rada i socijalne skrbi. Ured: - utvrđuje i osigurava provođe-nje politike Vlade u svezi sa zbrinjavanjem i pomoći izbjeglicama (plan evakuacije, prihvata i zbrinjavanja, stacioniranja izbjeglica po regijama - područjima pojedinih općina ili više općina, plan školovanja i drugo), - utvrđuje mjerila za obračun troškova zbrinjavanja i pomoći izbjegli-cama u skladu sa Zaključkom Vlade da se podmiruju samo minimalni (nužni) troškovi prijevoza i prehrane pod uvjetom da se ne može druga-čije riješiti, - organizira prikupljanje materijalnih sredstava, a posebno hrane, propagira, organizira i koordinira akcije centra za socijalni rad i 271 NN 55/1990272 NN 7/1991273 NN 53/A/1991274 NN 45/1991

122

123

drugih organa i organizacija, a osobito Crvenog križa Hrvatske, Caritasa BK, Merhameta, vjerskih zajednica i organizacija i drugih humanitarnih organizacija te građana, - osigurava osnovne uvjete za život izbjeglica i uvjete za njihovu socijalnu adaptaciju, i u tu svrhu predlaže smještajne objekte koji će se preuzeti u posjed i korištenje naredbom Ministarstva, na osnovi Uredbe Vlade o preuzimanju u posjed i korištenje odmarališta, hotela i drugih hotelsko-turističkih objekata i pokretnina koje se u njima nalaze, a na kojima pravo raspolaganja odnosno vlasništva imaju ili ih drže u posjedu poduzeća i druge pravne i fizičke osobe koje imaju sjedi-šte izvan teritorija RH, - osigurava povrat izbjeglica u svoje domove, a u dogovoru s kriznim štabom područja odnosno općine od kuda su zbjego-vi, - osigurava funkcioniranje jedinstvenog informacijskog i dokumenta-cijskog sustava, kojeg izvršava Odjel za informatizaciju državne uprave u sastavu Ministarstva pravosuđa i uprave u odnosu na potrebne podatke o zbrinjavanju i pomoći izbjeglicama, te jedinstveni sustav izvještavanja Predsjednika RH, Sabora RH, Vlade i svjetske javnosti.

Sjedište Ureda je u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Na čelu Ureda je zapovjednik. Za zapovjednika Ureda imenuje se pomoćnik mi-nistra rada i socijalne skrbi zadužen za socijalnu skrb i obitelj. Ured osniva regionalne urede za izbjeglice za područja više općina. Na čelu regionalnog ureda je direktor centra za socijalni rad u općini u kojem je sjedište regionalnog ureda.

Od 22. studenoga 1991. g. 275 Ured ima novi naziv – Ured za pro-gnanike i izbjeglice. Ured se osniva pri Vladi i obavlja stručne i druge po-slove u provođenju propisa kojima se rješava o statusu i pravima progna-nika i izbjeglica, a naročito: - predlaže Vladi RH mjere u svezi sa zbri-njavanjem i pomoći prognanim i izbjeglim osobama (plan evakuacije, prihvata i zbrinjavanja, stacioniranja prognanika i izbjeglica po regijama - područjima jedne ili više općina, plan školovanja i dr.), i provodi utvr-đenu politiku; - utvrđuje mjerila za obračun troškova zbrinjavanja i po-moći prognanicima i izbjeglicama; - organizira prikupljanje materijalnih sredstava, a posebno hrane i drugih potrepština, propagira, organizira i koordinira akcije centra za socijalni rad i drugih organa i organizacija, a posebno Hrvatskog Crvenog križa, Caritasa Biskupske konferencije, Lanca solidarnosti, Merhameta, vjerskih zajednica i organizacija i dru-gih humanitarnih organizacija te građana; - osigurava osnovne uvjete za život prognanika i izbjeglica i uvjete za njihovu socijalnu adaptaciju i u

275 NN 64/1991

tu svrhu predlaže smještajne objekte koji će se preuzeti u posjed i kori-štenje temeljem Uredbe Vlade RH o preuzimanju u posjed i korištenje odmarališta, hotela i drugih hotelsko-turističkih objekata i pokretnina koje se u njima nalaze, a na kojima pravo raspolaganja odnosno vlasniš-tva imaju ili ih drže u posjedu poduzeća i druge pravne i fizičke osobe koje imaju sjedište izvan teritorija RH; - osigurava povrat prognanika i izbjeglica u svoje domove, a u dogovoru s kriznim štabom područja od kuda su zbjegovi; - surađuje s međunarodnim humanitarnim organi-zacijama i koordinira prikupljanje humanitarne pomoći iz inozemstva uključujući i Hrvatsku dijasporu; - provodi analizu stanja potreba pro-gnanika i izbjeglica, utvrđuje prioritetne potrebe, izrađuje plan zadovo-ljavanja tih potreba, koordinira razne sudionike (Crveni križ, Caritas, Lanac solidarnosti i međunarodne humanitarne organizacije) u osigu-ravanju pomoći, te evaluira provedeno; - poduzima mjere za osiguranje funkcioniranja jedinstvenog informacijskog i dokumentacijskog sustava u odnosu na potrebne podatke o zbrinjavanju i pomoći prognanicima i izbjeglicama te jedinstveni sustav izvješćivanja Predsjednika RH, Sabora RH, Vlade RH i svjetske javnosti.

Radom Ureda rukovodi predstojnik Ureda kojeg imenuje i razr-ješava Vlada. Nadzor nad radom Ureda obavlja Upravno vijeće Ureda. Predsjednika i članove Upravnog vijeća Ureda imenuje i razrješava Vlada.

Ured poslove iz svog djelokruga za područje jedne ili više opći-na odnosno grada obavlja u regionalnim uredima. Na čelu regionalnog ureda je predstojnik regionalnog ureda kojeg imenuje i razrješava pred-stojnik Ureda. U regionalnom uredu se osniva savjet regionalnog ureda. U svrhu organiziranog prikupljanja humanitarne pomoći u inozemstvu i pomoći u zbrinjavanju izbjeglica u inozemstvu Ured može u inozemstvu imenovati svoja povjereništva i povjerenike.

Republički fond «Kralj Zvonimir», za pružanje pomoći prognani-cima i izbjeglicama, u sastavu je Ureda od 15. siječnja 1992. g.276

3. svibnja 1996. g. donesena je Uredba o Uredu277. Ured obavlja upravne, stručne i druge poslove u provođenju propisa kojima se rješa-va o statusu i pravima prognanika i izbjeglica te povratnika, a osobito: - predlaže Vladi RH mjere u svezi zbrinjavanja i pomoći prognanim i

276 NN 2/1992277 NN 36/1996

124

125

izbjeglim osobama (plan izmještaja, prihvata i zbrinjavanja, smještaja prognanika i izbjeglica po regijama - područjima jedne ili više općina i gradova) i provodi utvrđenu politiku; - utvrđuje mjerila za obračun troškova zbrinjavanja i pomoći prognanicima i izbjeglicama te povrat-nicima; - organizira prikupljanje materijalnih sredstava, hrane i drugih potrepština, promiče, organizira i usklađuje raspodjelu humanitarne pomoći u suradnji s tuzemnim i inozemnim humanitarnim organizaci-jama; - surađuje sa centrima za socijalni rad u dijelu koji se odnosi na zbrinjavanje prognanika i izbjeglice te povratnika; - osigurava osnovne uvjete za život prognanika i izbjeglica te povratnika, uvjete za njihovu socijalnu adaptaciju i u tu svrhu predlaže smještajne objekte, koje će preuzeti u posjed i korištenje; - zajedno s Ministarstvom razvitka i obno-ve osigurava povratak prognanika i izbjeglica u svoje domove; - surađuje s međunarodnim organizacijama i usklađuje prikupljanje humanitarne pomoći iz inozemstva uključujući i hrvatsko iseljeništvo; - provodi ra-ščlambu stanja potreba prognanika i izbjeglica te povratnika, utvrđuje prioritetne potrebe, izrađuje plan zadovoljavanja tih potreba, usklađuje različite domaće i inozemne sudionike u prikupljanju pomoći; - orga-nizira jedinstveni dokumentarni sustav u odnosu na potrebne podatke o zbrinjavanju i pomoći prognanicima i izbjeglicama te povratnicima i jedinstveni sustav izvješćivanja Predsjednika RH, Sabora RH, Vlade RH, domaće i svjetske javnosti.

Ured obavlja poslove iz svog djelokruga za područje više općina, gradova odnosno županija u regionalnim uredima. Na čelu regionalnog ureda je pročelnik regionalnog ureda kojeg imenuje i razrješava pred-stojnik.

27. svibnja 1999. g. donesena je Uredba o prestanku rada Ureda278. Poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove.

278 NN 54/1999

3.3.2.14 URED ZA SURADNJU I PRIHVAĆANJE MIROVNIH SNAgA UN U REPUBLICI HRVATSKOJ / URED ZA UNPROFOR / URED ZA UNPROFOR I PROMATRAČKU MISIJU EZ / URED ZA SURADNJU S MIROVNIM OPERACIJAMA / URED ZA SURADNJU S ORgANIZACIJOM ZA EUROPSKU SIgURNOST I SURADNJU (OESS) / URED ZA SURADNJU S MEÐUNARODNIM INSTITUCIJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ured je ustrojen 17. veljače 1992. g.279 i obavlja stručne i druge po-slove u svezi s radom i djelovanjem mirovnih snaga UN-a. U suradnji s nadležnim ministarstvima i radnim tijelima Vlade, prati djelovanje mirov-nih snaga UN-a, pruža i organizira pružanje odgovarajuće stručne i druge pomoći, daje Vladi izvješća o djelovanju mirovnih snaga UN, daje mišljenja i prijedloge za poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite interesa RH.

2. travnja 1992. g. Ured mijenja naziv u Ured za UNPROFOR280.

2. listopada 1992. g. Ured mijenja naziv u Ured za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ281.

3. svibnja 1996. g.282 Ured mijenja naziv u Ured za suradnju s mi-rovnim operacijama i obavlja stručne i druge poslove u svezi s radom i djelovanjem mirovnih operacija u RH, prati djelovanje mirovnih operacija u RH, pruža i organizira pružanje odgovarajuće stručne i druge pomoći, daje Vladi izvješća o djelovanju mirovnih operacija u RH, daje mišljenja i prijedloge za poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite interesa RH.

30. prosinca 1997. g.283 prestala je važiti Uredba o Uredu za su-radnju s mirovnim operacijama, a osnovan je Ured za suradnju s Orga-nizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Ured prati djelo-vanje OESS-a, pruža i organizira pružanje odgovarajuće stručne i druge pomoći OESS-u, izvješćuje Vladu RH o radu i djelovanju OESS-a, daje prijedloge za poduzimanje mjera zaštite interesa RH u svezi s radom i djelovanjem OESS-a. 279 NN 9/1992280 NN 19/1992281 NN 61/1992282 NN 36/1996283 NN 1/1998

126

127

Ured za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) prestaje s radom 31. prosinca 2000. g.284 Službenike i namješte-nike, pismohranu i drugu dokumentaciju preuzima Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u RH utemeljen 14. prosinca 2000. g.285 kao stručna služba Vlade. Ured prati djelovanje OESS-a, Ureda UN-a za vezu (UNLO), te ostalih agencija i ureda UN-a, Promatračke misije Europske unije (ECMM), Organizacije sjevernoatlantskog pakta / Stabilizacijskih snaga (NATO/SFOR) i ostalih agencija za pomoć u RH, pruža i organizira pružanje odgovarajuće stručne i druge pomoći navedenim međunarodnim institucijama, daje prijedloge za poduzimanje mjera zaštite interesa RH u vezi s radom i djelovanjem navedenih međunarodnih institucija.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.286, radi obavljanja stručnih i dru-gih poslova iz djelokruga Vlade, a u vezi s radom i djelovanjem međuna-rodnih organizacija, agencija i ureda u RH, osniva se Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, kao stručna služba Vlade. Ured pra-ti djelovanje OESS-a, Ureda UN-a za vezu (UNLO), te ostalih agencija i ureda UN-a, Promatračke misije Europske unije (ECMM), Organizaci-je sjevernoatlanskog pakta / Stabilizacijskih snaga (NATO/SFOR) i osta-lih agencija za pomoć u RH, pruža i organizira pružanje odgovarajuće stručne i druge pomoći navedenim međunarodnim institucijama, daje prijedloge za poduzimanje mjera zaštite interesa RH u svezi s radom i djelovanjem navedenih međunarodnih institucija.

3. veljače 2004. g. Ured prestaje s radom287, a poslove, dokumen-taciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu te prava i obveze Ureda, preuzima MVP.

3.3.2.15 URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

14. srpnja 2003. g. donesen je Zakon o ravnopravnosti spolova288. Vlada RH će osnovati Ured za ravnopravnost spolova kao stručnu službu za obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova. Ured obavlja stručne i druge poslove na način da: 1. koordinira sve aktivnosti kojima je cilj uspostavljanje ravnopravnosti spolova, što uključuje pruža-284 NN 127/2000285 NN 127/2000286 NN 70/2001287 NN 17/2004288 NN 116/2003

nje profesionalne pomoći u primjeni i provedbi ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na ravnopravnost spolova, 2. odobrava tijelima iz članka 11. Zakona o ravnopravnosti spolova provedbu planova djelovanja, 3. predlaže Vladi RH i državnim tijelima donošenje ili izmjene zakona i drugih propisa kao i usvajanje drugih mjera, 4. izrađuje nacionalnu po-litiku za promicanje ravnopravnosti spolova i nadzire njezinu provedbu, 5. provodi istraživanja, izrađuje analize i svake dvije godine Vladu RH izvještava o provedbi nacionalne politike, 6. prati usklađenost i primje-nu zakona i drugih propisa koji se odnose na ravnopravnost spolova u odnosu na međunarodne dokumente, 7. priprema nacionalna izvješća o ispunjavanju međunarodnih obveza u području ravnopravnosti spolova, 8. surađuje s nevladinim udrugama koje su aktivne u području ravno-pravnosti spolova i osigurava djelomično financiranje njihovih projekata ili aktivnosti, 9. promiče znanje i svijest o ravnopravnosti spolova, 10. prima predstavke stranaka o povredama odredbi Zakona i drugih pro-pisa, 11. izvještava Vladu RH svake godine, najkasnije krajem travnja za prethodnu godinu o svojim aktivnostima.

Ured je osnovan 3. veljače 2004. g.289 kao stručna služba Vlade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u RH. Ured izrađuje cjeloviti sustav zaštite i pro-micanja ravnopravnosti spolova u RH i prati njegovu učinkovitost; izra-đuje nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova i nadzire njezinu provedbu; razmatra stanje pojedinih aspekata ravnopravnosti spolova u RH i sukladnost domaćeg zakonodavstva prema odredbama Ustava RH, Zakona o ravnopravnosti spolova i međunarodnih instrume-nata iz područja ravnopravnosti spolova.

Ured koordinira sve aktivnosti kojima je cilj uspostavljanje rav-nopravnosti spolova; predlaže Vladi i državnim tijelima donošenje ili izmjene zakona i drugih propisa kao i usvajanje drugih mjera; provodi istraživanja i izrađuje analize; surađuje s nevladinim udrugama koje su aktivne u području ravnopravnosti spolova; promiče znanje i svijest o ravnopravnosti spolova; te obavlja druge poslove sukladno Zakonu o rav-nopravnosti spolova. U cilju poboljšanja nacionalnih standarda zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova Ured surađuje s međunarodnom za-jednicom i međunarodnim regionalnim organizacijama; vodi evidenci-ju o međunarodnim instrumentima i pokreće inicijativu za ratificiranje određenih instrumenata; prati provedbu međunarodnih obveza RH u 289 NN 18/2004

128

129

području ravnopravnosti spolova; prati izvješća međunarodnih organiza-cija o stanju ravnopravnosti spolova u RH.

3.3.2.16 URED ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM REPUBLIKE HRVATSKE / URED ZA REZIDENCIJALNE POTREBE

Ured je osnovan 23. listopada 1992. g.290 kao stručna služba Vlade za upravljanje imovinom u vlasništvu RH, odnosno imovinom na kojoj pravo raspolaganja ima RH, koja se koristi za potrebe tijela državne vla-sti, ako za neku imovinu zakonom, ili drugim propisom, ili aktom Vlade nije drugačije određeno. Ured upravlja i imovinom koju čine službe-ne (poslovne) zgrade ili njihovi dijelovi, poslovne prostorije, stambene zgrade, stanovi i garaže te oprema, uređaji i inventar u tim zgradama i prostorijama koje se daju na korištenje stranim diplomatsko-konzular-nim i drugim predstavništvima i predstavnicima stranih država ili me-đunarodnih organizacija. U pogledu imovine kojom ne upravlja Ured, već kojom upravljaju tijela državne vlasti koja se tom imovinom koriste u obavljanju poslova iz svog djelokruga, Ured uspostavlja i vodi evidencije o toj imovini, i ovlašten je da nadzire upravljanje i korištenje te imovine.

Uredbom od 14. prosinca 1995. g.291 Ured je stručna služba Vlade za neposredno upravljanje pokretnom imovinom u vlasništvu RH, odno-sno pokretnom imovinom na kojoj pravo korištenja i raspolaganja ima RH. Ured u odnosu na ovu imovinu ima i vlasnička ovlaštenja. Iznimno, Ured neposredno upravlja i nepokretnom imovinom u vlasništvu RH, kada mu je posebnom odlukom Vlade to izričito povjereno. U odnosu na ovu imovinu Ured nema vlasnička ovlaštenja. Ured obavlja tehničke poslove za rezidencijalne objekte Predsjednika RH. Poslove u svezi s ne-pokretnom imovinom koje je na dan stupanja na snagu ove Uredbe obav-ljao Ured, preuzima Komisija za stambeni i poslovni prostor Vlade RH.

18. prosinca 1998. g.292 Ured mijenja naziv u Ured za rezidencijal-ne potrebe, i obavlja poslove u svezi organizacije korištenja i osiguranja tehničkih uvjeta za uporabu rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH, te ostale poslove za rezidencijalne potrebe. 290 NN 70/1992291 NN 104/1995292 NN 164/1998

Ured 19. srpnja 2001. g. prestaje s radom293, a službenike i na-mještenike Ureda preuzimaju Ured Predsjednika RH, Ured za državnu imovinu i Ured za opće poslove Vlade i Hrvatskoga sabora.

3.3.2.17 URED ZA PROJEKT SUKCESIJE / URED ZA PROVOÐENJE PROJEKTA SUKCESIJE

Ured je osnovan uredbom od 15. siječnja 1993. g.294 Ured orga-nizira, usklađuje, a kada je za to ovlašten i neposredno provodi, poslove u svezi s sukcesijom bivše SFRJ. Pri Uredu djeluju Savjet projekta i ek-spertne skupine. Savjet projekta stručno ocjenjuje i koordinira na pro-vođenju sukcesije poslove ministarstava i drugih organa državne uprave, i o stručnim pitanjima sukcesije daje mišljenja Vladi i drugim tijelima državne vlasti. Stručne i administrativne poslove za Ured, koji se neće obavljati u Uredu i drugim službama Vlade, obavlja MVP.

26. srpnja 2001. g. Ured mijenja naziv u Ured za provođenje pro-jekta sukcesije295.

3.3.2.18 URED ZA gRANICE

14. veljače 1992. g.296 donesen je Zakon o nadzoru državne granice. Ministarstvo inozemnih poslova zajedno s nadležnim tijelima susjednih država obavlja poslove uređivanja. razgraničavanja i obilježavanja određe-ne državne granice. Vlada RH osniva za obavljanje ovih poslova komisiju koja pruža stručno-tehničku pomoć Ministarstvu inozemnih poslova.

Ured je osnovan 23. siječnja 1993. g, 297 kao stručna služba Vlade, za obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova, a za potrebe Državne komisije za granice.

5. srpnja 2001. g. Ured je prestao s radom298, a poslove, sredstva, dokumentaciju, arhivu, državne službenike i namještenike, ta sva prava i dužnosti Ureda preuzima MVP.293 NN 67/2001294 NN 7/1993295 NN 70/2001296 NN 9/1992297 NN 10/1993298 NN 62/2001

130

131

3.3.2.19 KOMISIJA ZA RATNE ZLOČINE

Komisija je osnovana 19. travnja 1993. g.299 Komisija djeluje pri Vladi, sakuplja i obrađuje podatke o ratnim zločinima tijekom rata u RH, te održava kontakte s Međunarodnim sudom za ratne zločine i drugim odgovarajućim međunarodnim institucijama. Komisija za potrebe svoga djelovanja prikuplja svu dokumentaciju o ratnim zločinima i druga do-kazna sredstva kojima raspolažu tijela državne vlasti i nevladine organi-zacije u RH.

4. srpnja 1996. g., stupanjem na snagu Uredbe u Uredu za su-radnju s Međunarodnim kaznenim sudom300, prestaje važiti Odluka o osnivanju Komisije čime njenim članovima prestaje mandat.

Odlukom od 5. prosinca 1996. g.301 Komisija sakuplja i obrađuje podatke o ratnim zločinima tijekom rata u RH, te održava kontakte s Međunarodnim sudom za ratne zločine i drugim odgovarajućim među-narodnim institucijama. Komisija za potrebe svoga djelovanja prikuplja svu dokumentaciju o ratnim zločinima i druga dokazna sredstva kojima raspolažu tijela državne vlasti i nevladine organizacije u RH. Stručne i administrativne poslove Komisije obavljaju stručne službe VRH.

3.3.2.20 URED ZA SURADNJU S MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM / URED ZA SURADNJU S MEÐUNARODNIM SUDOM PRAVDE I MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM / URED ZA SURADNJU S MEÐUNARODNIM SUDOM PRAVDE I MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOVIMA / URED ZA SURADNJU S MEÐUNARODNIM SUDOM I MEÐUNARODNIM KAZNENIM SUDOVIMA

Ured je osnovan 4. srpnja 1996. g.302 kao stručna služba Vlade, koja za Vladu obavlja stručne i administrativne poslove u svezi poslova suradnje RH s Međunarodnim kaznenim sudom koji su prema Ustav-nom zakonu o suradnji RH s Međunarodnim kaznenim sudom (NN

299 NN 34/1993300 NN 61/1996301 NN 103/1996302 NN 61/1996

32/1996) u nadležnosti Vlade303. Radi davanja mišljenja i prijedloga Vladi o pitanjima u svezi poslova suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom koja su u njenoj nadležnosti, te davanja smjernica za rad Uredu osniva se Savjet. Poslove materijalno-financijskog poslovanja Ureda obavlja sam ured neposredno ili obavljanje tih poslova VRH osigurava putem svojih stručnih službi ili nekog ministarstva.

4. prosinca 1997. g. donesena je uredba304 kojom Ured djeluje pri Ministarstvu pravosuđa.

22. srpnja 1999. g. Ured mijenja naziv u Ured za suradnju s Me-đunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom305. Ured se osniva kao stručna služba Vlade, koja za Vladu obavlja stručne, uprav-ne i uredske poslove u svezi poslova suradnje Vlade s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom.

Uredbom od 24. veljače 2000. g.306 Ured djeluje pri Vladi. Radi davanja mišljenja prijedloga VRH o pitanjima u svezi poslova suradnje s MSP i MKS, te davanja smjernica za rad Ureda osniva se Savjet.

1. veljače 2001. g. Ured mijenja naziv u Ured za suradnju s

Međunarodnim sudom pravde i međunarodnim kaznenim sudovima307. Ured se osniva kao stručna služba VRH, koja za Vladu obavlja stručne i upravne poslove u vezi poslova suradnje Vlade s MSP i međunarodnim kaznenim sudovima. Radi davanja mišljenja i prijedloga VRH o pitanji-ma u vezi poslova suradnje s MSP i međunarodnim kaznenim sudovima, te davanje smjernica za rad Ureda, osniva se Savjet za suradnju s MSP i međunarodnim kaznenim sudovima. Savjet može donositi i odluke o pitanjima suradnje s MSP i međunarodnim kaznenim sudovima za koje ga ovlasti VRH.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.308 Ured za suradnju s Međuna-rodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima je stručna služba Vlade, koja za Vladu obavlja stručne i upravne poslove u vezi poslova su-radnje Vlade s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim su-303 Stupanjem na snagu Uredbe o Uredu prestaje važiti Odluka o osnivanju Komisije za ratne zločine, čime njenim članovima prestaje mandat (NN 34/1993).304 NN 131/1997305 NN 80/1999306 NN 29/2000307 NN 10/2001308 NN 70/2001

132

133

dovima. Ured djeluje pri Vladi. Radi davanja mišljenja i prijedloga Vladi o pitanjima u vezi poslova suradnje s Međunarodnim sudom i međuna-rodnim kaznenim sudovima, te davanja smjernica za rad Ureda, osniva se Savjet za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kazne-nim sudovima. Radi davanja mišljenja i prijedloga Vladi o pitanjima u vezi poslova suradnje s Međunarodnim sudom i međunarodnim kazne-nim sudovima, te davanja smjernica za rad Ureda, osniva se Savjet za su-radnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima.

5. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o prestanku rada Savjeta za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim su-dovima i Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima309. Poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, finan-cijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda, preuzima Ministarstvo pravosuđa.

3.3.2.21 URED ZA ŽRTVE RATA

Ured je osnovan 13. svibnja 1993. g.310 kao stručna služba Vlade za provođenje, usmjeravanje i usklađivanje poslova u svezi sa zaštitom žrtava rata i njihovih obitelji, te ostvarivanjem njihovih prava i interesa utvrđenih zakonima i drugim propisima. Pod žrtvama rata se razumije-vaju osobe ubijene, ili nestale, u Domovinskom ratu i članovi njihovih obitelji, vojni i civilni invalidi domovinskoga rata, te osobe koje su ili su bile, zatočenici srpskih logora.

18. listopada 1996. g.311 Ured prestaje s radom, a poslove Ureda preuzima Državna uprava za skrb o zaštiti razvojačenih branitelja i civil-nih žrtava Domovinskog rata.

3.3.2.22 URED ZA EUROPSKE INTEgRACIJE

Ured je osnovan 2. travnja 1998. g.312 radi obavljanja stručnih i drugih poslova u okviru djelokruga Vlade, a u svezi približavanja RH eu-ropskim integracijama. Ured prati proces europskih integracija, pose-309 NN 2/2004310 NN 46/1993311 NN 92/1996312 NN 51/1998

bice EU, obavlja odgovarajuće stručne i druge poslove za ministra za europske integracije, i iz djelokruga Koordinacije za europske integra-cije, izvješćuje Vladu o svom radu, daje prijedloge ministru za europske integracije glede poduzimanja mjera za približavanje RH europskim in-tegracijama, posebice EU, koordinira tijela državne uprave i radna tijela Vlade glede poslova iz njihovog djelokruga koji su u svezi s europskim integracijama.

Ured je ukinut 5. veljače 2000. g.313, a službenike i namještenike, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financij-ska sredstva, te prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo za europske integracije.

3.3.2.23 URED VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA UDRUgE / URED ZA UDRUgE

Povjerenstvo Vlade RH za udruge osnovano je 16. srpnja 1998. g.314 Zadaća Povjerenstva je provedba Odluke o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za RH i financijskoj potpori udruga-ma iz sredstava državnog proračuna.

Ured Vlade RH za udruge je osnovan 1. listopada 1998. g.315 radi obavljanja stručnih i drugih poslova iz djelokruga Vlade, a u svezi s ra-dom, djelovanjem i financiranjem udruga, osim onih za koje Povjeren-stvo Vlade RH za udruge odredi da spadaju u djelokrug Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ured prati rad i djelovanje udruga koje ostvaruju pravo na potporu iz sredstava državnog prora-čuna; prati provedbu Odluke o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za RH i financijskoj potpori udrugama iz sred-stava državnog proračuna (NN 86/1998); kontrolira namjensko kori-štenje sredstava koja su udrugama dodijeljena kao potpora iz državnog proračuna; izvješćuje Vladu i Povjerenstvo Vlade RH za udruge o radu i djelovanju udruga, kao i o utrošku sredstava koja su za te namjene osigurana u državnom proračunu; obavlja stručne i druge poslove za Povjerenstvo Vlade RH za udruge.

313 NN 16/2000314 NN 100/1998315 NN 132/1998

134

135

26. srpnja 2001. g.316 Ured mijenja naziv u Ured za udruge. Ured obavlja stručne i druge poslove iz djelokruga Vlade, a u vezi sa stvaranjem uvjeta za partnerske odnose i međusektorsku suradnju s nevladinim, ne-profitnim sektorom u RH, te druge poslove koje mu povjeri Vlada. Ured prati rad i djelovanje udruga, te stvara pretpostavke za transparentno fi-nanciranje programa udruga, osim onih koje potpadaju u djelokrug rada Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, i profesionalnih udruga čiji se programi financiraju iz sredstava nadležnih ministarstava.

Ured: - surađuje na kreiranju i predlaganju novih zakonskih okvira za djelovanje nevladinog, neprofitnog sektora u RH, koji će poticati razvoj filantropije, dobrovoljnog rada i civilnoga društva kao temelja izgradnje demokratskog, uključivog, socijalnog i solidarnog društva u cjelini, - stva-ra bazu podataka o programima udruga registriranih u RH, te očevidnik - bazu podataka o programima udruga koje ostvare pravo na potporu iz sredstava državnoga proračuna, - prati provođenje Programa suradnje VRH i nevladinog, neprofitnog sektora u RH na republičkoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te predlaže poboljšanja Programa, - prati rad i djelovanje udruga koje ostvaruju pravo na potporu iz sredstava državnoga proračuna u skladu s utvrđenim kriterijima i uvjetima javnog natječaja za dobivanje financijske potpore iz državnoga proračuna, - obavlja poslove stručnog nadzora i evaluacije programa udruga koji su dobili financijsku potporu, - izrađuje standarde za višegodišnje financiranje programa udruga iz dr-žavnoga proračuna, - obavlja stručne poslove edukacije i usavršavanja za-poslenika u državnoj upravi, te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi putem seminara, radionica i savjetovanja za ostvarivanje partnerske suradnje s nevladinim, neprofitnim sektorom u RH sukladno Programu suradnje VRH i nevladinog, neprofitnog sektora u RH, - obavlja stručne i tehničke poslove za radna tijela Ureda: Savjet Ureda, Povjerenstvo za evaluaciju programa udruga i stručne radne skupine za ocjenu programa udruga, - priprema i prati provođenje strategije razvoja suradnje javnog i nevladinog, neprofitnog sektora u RH, kao i uključivanje socijalno od-govornog poslovnog sektora, - priprema izvješća za VRH o utrošku sred-stava koja su kao potpora programskih aktivnosti osigurana i isplaćena udrugama iz sredstava državnoga proračuna. - ostvaruje suradnju s me-đunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama glede upoznavanja s radom međunarodnih udruga registriranih u RH, te predstavljanja zada-ća i aktivnosti Ureda, kako stranim organizacijama registriranim u RH, tako i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama u inozem-316 NN 70/2001

stvu, - prati međunarodnu pravnu regulativu koja omogućava razvoj civil-noga društva u pojedinim zemljama, te na osnovu komparativnih analiza predlaže poboljšanja zakonskih okvira u RH kako bi se potaknuo razvoj nevladinog, neprofitnog sektora i omogućila međusektorska suradnja, - prati relavantna događanja u Europi i svijetu u vezi s radom, djelovanjem i odnosima s udrugama, te modelima međusektorske suradnje, - obavlja stručne poslove vezane uz suradnju i razmjenu iskustva u radu između Ureda i sličnih vladinih institucija u Europi i svijetu koje surađuju, prate i financiraju rad udruga u svojim zemljama, - izrađuje »Sponu« - infor-mativno glasilo Ureda i stručne publikacije s ciljem izvješćivanja o aktiv-nostima Ureda i učinkovitije suradnje tijela državne uprave i udruga u RH sukladno Programu suradnje VRH i nevladinog, neprofitnog sektora u RH, - izrađuje Internet portal o međusektorskoj suradnji u RH, - koor-dinira rad ministarstava i drugih državnih upravnih organizacija u vezi s praćenjem i unapređenjem suradnje s nevladinim, neprofitnim sektorom u RH, - izrađuje Kodeks pozitivne prakse i unapređenja kvalitete djelova-nja, koji sadrži i načela transparentnog financiranja programa udruga iz sredstava državnoga proračuna.

Savjet za razvoj civilnog društva osnovan je 14. ožujka 2002. g.317 Savjet je savjetodavno i stručno tijelo VRH. Stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja Ured.

3.3.2.24 URED ZA EKONOMIKU I RESTRUKTURIRANJE JAVNIH PODUZEĆA

Ured je osnovan 9. travnja 1993. g.318 kao stručna služba Vlade, koja za Vladu obavlja stručne poslove u obnašanju vlasničkih ovlasti nad javnim poduzećima u vlasništvu RH, a naročito u svezi s: - ocjenjiva-njem ekonomičnosti poslovanja (ustroj, djelatnost, racionalnost, profi-tabilnost); - davanjem smjernica organima javnoga poduzeća; - ocjenom planova razvoja javnoga poduzeća koje donosi ili na koje daju suglasnost Sabor ili Vlada; - davanjem suglasnosti, odnosno mišljenja, kad je to pro-pisano zakonom ili aktom poduzeća na odluke o raspolaganju kapita-lom, odluke o osnivanju drugih poduzeća, statusne promjene poduzeća; - utvrđivanjem kriterija za raspoređivanje dobiti i donošenjem odluka o raspoređivanju dobiti; - utvrđivanjem kriterija za raspoređivanje sred-

317 NN 26/2002, 111/2003, NN 34/2004318 NN 28/1993

136

137

stava za plaće i druge naknade; - nadzornim funkcijama nad poslova-njem poduzeća. Ured prati i analizira ustroj, djelatnost i učinkovitost javnih poduzeća u vlasništvu RH, i poduzeća u vlasništvu RH, i predlaže Vladi mjere za njihovo restrukturiranje i privatizaciju.

27. svibnja 1999. g.319 Ured prestaje s radom, a poslove, dokumen-taciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo financija.

3.3.2.25 URED VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA UNUTARNJI NADZOR

Ured je osnovan 18. siječnja 2001. g.320 Ured, za potrebe Vla-de, provjerava financijsko i materijalno poslovanje tijela državne uprave i stručnih službi Vlade (tijela i službe državne izvršne vlasti) i to: 1. da li proračunska sredstva koriste za namjene i na način propisan zakonom i drugim propisima; 2. da li druga sredstva (nekretnine i pokretnine) pribavljaju, te upravljaju, koriste se i raspolažu njima za namjene i na na-čine propisane zakonom i drugim propisima; 3. da li se sredstva koriste svrsishodno i ekonomično.

3.3.2.26 KOMISIJA ZA TRAŽENJE OSOBA NESTALIH U RATNIM DJELOVANJIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Komisija je osnovana 24. prosinca 1991. g.321 sa zadaćom priku-pljanja i obrade podataka o civilnim i drugim žrtvama i nestalim osoba-ma s područja RH zahvaćenih ratnim djelovanjima. Komisija podnosi iz-vješće o svom radu Vladi. Stručne i administrativne poslove za Komisiju obavlja Ured za prognanike i izbjeglice Vlade RH i Hrvatski crveni križ.

13. svibnja 1993. g.322, stupanjem na snagu Uredbe o osnivanju Komisije za zatočene i nestale323 prestaje važiti Uredba o osnivanju i radu Komisije.

319 NN 54/1999320 NN 6/2001321 NN 72/1991322 NN 46/1993323 NN 46/1993

3.3.2.27 KOMISIJA ZA POSTUPANJE S OSOBAMA ZAROBLJENIM U ORUŽANIM SUKOBIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Komisija je osnovana 24. rujna 1991. g.324 Pod zarobljenicima u smislu Uredbe o osnivanju Komisije smatraju se pripadnici JNA, rezer-vni sastav JNA, te druge osobe zarobljene u oružanim sukobima protiv RH. Predsjednika i članove Komisije imenuje odlukom Vlada.

Zadatak Komisije je da primjenom odredaba Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine (“Službe-ni list FNRJ”, broj 24/1950) provodi repatriranje i razmjenu zarobljenika. Komisija nadzire provođenje odredaba Konvencije u vezi postupanja prema zarobljenicima, te uvjetima njihovog smještaja na određenim lokacijama.

13. svibnja 1993. g, stupanjem na snagu Uredbe o osnivanju Ko-misije za zatočene i nestale325 prestaje važiti Uredba o osnivanju i radu.

3.3.2.28 KOMISIJA ZA ZATOČENE I NESTALE

Komisija je osnovana 13. svibnja 1993. g.326 i prikuplja i obrađuje podatke o zatočenim i nestalim osobama s teritorija RH u Domovinskom ratu. Komisija obavlja i određene poslove koji se odnose na zarobljenike pripadnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u Domovinskom ratu protiv RH. Komisija primjenom odredaba Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, od 12. kolovoza 1949. (NN – MU 1/1992), provodi repatriranje i razmjenu zarobljenika i nadzire provođe-nje odredaba spomenute Konvencije, u svezi s postupanjem prema za-robljenicima, te uvjetima njihovoga smještaja na određenim lokacijama. Stručne i administrativne poslove za komisiju obavlja Ured za žrtve rata Vlade RH i Hrvatski crveni križ.

Osnivanjem Komisije prestaje važiti Uredba o osnivanju i radu Komisije za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u RH i Ured-ba o osnivanju i radu Komisije za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u RH.324 NN 50/1991, 60/1991325 NN 46/1993326 NN 46/1993

138

139

23. veljače 1995.327 za obavljanje poslova iz djelokruga Komisije mogu se za područje pojedinih županija (grada Zagreba) osnivati potko-misije koje su radna tijela Komisije. Odjel za nestale i zatočene Ureda za žrtve rata Vlade RH obavlja poslove iz svog djelokruga po uputama predsjednika Komisije.

Ured Vlade RH za zatočene i nestale, osnovan 21. rujna 2000. g.328, preuzima državne službenike i namještenike, prostor i opremu Komisije.

3.3.2.29 URED VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ZATOČENE I NESTALE

Ured je osnovan 21. rujna 2000. g.329 kao stručna služba Vlade, za obavljanje stručnih i administrativnih poslova koji se odnose na traže-nje zatočenih i nestalih, a osobito: – prikuplja, obrađuje i vodi cjelovitu evidenciju o osobama koje su bile zatočene u neprijateljskim logorima tijekom Domovinskog rata, te o svim zatočenim ili nestalim osobama u Domovinskom ratu; – prikuplja, obrađuje i vodi evidenciju o ekshu-miranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz masovnih i pojedinačnih grobnica; – izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju; – organizira i vodi razgovore o zatoče-nim i nestalim osobama sa SR Jugoslavijom i BiH; – preuzima posmrtne ostatke zatočenih i nestalih osoba od BiH i SR Jugoslavije; – prikuplja i obrađuje podatke o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica; – orga-nizira ekshumacije masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju RH, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifika-cije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava. Ured obavlja i poslove koji se odnose na zarobljene pripadnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u Domovinskom ratu protiv RH.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.330 Ured je stručna služba Vlade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova koji se odnose na traže-nje zatočenih i nestalih, a osobito: - prikuplja, obrađuje i vodi cjelovitu evidenciju o osobama koje su bile zatočene u neprijateljskim logorima tijekom Domovinskog rata, te o svim zatočenim ili nestalim osobama u Domovinskom ratu; - prikuplja, obrađuje i vodi evidenciju o ekshu-

327 NN 13/1995328 Uredba o osnivanju Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale, NN 94/2000329 NN 94/2000330 NN 70/2001

miranim, identificiranim i neidentificiranim posmrtnim ostacima iz masovnih i pojedinačnih grobnica; - izdaje uvjerenja o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju; - organizira i vodi razgovore o zatoče-nim i nestalim osobama sa SR Jugoslavijom i BiH; - preuzima posmrtne ostatke zatočenih i nestalih osoba od BiH i SR Jugoslavije; - prikuplja i obrađuje podatke o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica; - orga-nizira ekshumacije masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju RH, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifika-cije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava. Ured obavlja i poslove koji se odnose na zarobljene pripadnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u Domovinskom ratu protiv RH.

Ured prestaje s radom 15. siječnja 2004. g.331, a poslove, doku-mentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i ob-veze, službenike i namještenike Ureda, preuzima Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

3.3.2.30 URED ZA LJUDSKA PRAVA

Ured je osnovan 22. veljače 2001. g.332 kao stručna služba Vlade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova u ostvarivanju sustavnog pri-stupa Vlade zaštiti i promicanju ljudskih prava u RH. Ured izrađuje cjelo-viti sustav zaštite i promicanja ljudskih prava u RH i prati njegovu učin-kovitost; izrađuje Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava i prati njegovu provedbu; razmatra stanje pojedinih ljudskih prava u RH i sukladnost domaćeg zakonodavstva prema odredbama Ustava RH, Ustav-nog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacional-nih zajednica ili manjina u RH i međunarodnih instrumenata iz područja ljudskih prava. U cilju poboljšanja nacionalnih standarda zaštite i promica-nja ljudskih prava, Ured surađuje s međunarodnom zajednicom i međuna-rodnim regionalnim organizacijama; u tome surađuje s Odjelom za ljudska prava Ministarstva vanjskih poslova; vodi evidenciju o međunarodnim in-strumentima i pokreće inicijativu za ratificiranje određenih instrumenata; prati provedbu međunarodnih obveza RH na području ljudskih prava; prati izvješća međunarodnih organizacija o stanju ljudskih prava i sloboda u RH; u suradnji s Odjelom za ljudska prava Ministarstva vanjskih poslova organi-zira međunarodne skupove i međunarodne seminare.331 NN 8/2004332 NN 22/2001

140

141

Povjerenstvo VRH za ljudska prava osnovano je 6. travnja 2000.333 Povjerenstvo je međuresorsko tijelo VRH za pitanja ljudskih prava. Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Ured.

Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima osnovan je 9. svibnja 2002.334 Odbor ima tajništvo koje vodi stručne i administrativno-tehničke poslove. Tajništvo Nacionalnog odbora ustrojava se u Uredu.

3.3.2.31 URED ZA PROTOKOL VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Ured335 je osnovan 26. srpnja 2001. g.336 i obavlja stručne, organiza-cijske i tehničke poslove protokola za potrebe Vlade, predsjednika Vlade, potpredsjednika, zamjenika predsjednika Vlade i potpredsjednika Vlade, a osobito predlaže, osmišljava i provodi aktivnosti vezane za službene po-sjete i putovanja navedenih dužnosnika; prikuplja podatke i priprema ka-lendar posjeta i putovanja; predlaže plan sredstava i troškove putovanja u inozemstvo i stranih posjeta iz inozemstva; brine o osiguranju prijevoza za strana izaslanstva; osmišljava poklone za strane dužnosnike; vodi evi-denciju primljenih poklona; vodi evidenciju troškova svih putovanja i re-prezentacija i izrađuje izvješća o tome za Vladu, te obavlja i druge poslove vezane za posjete i putovanja. Ured obavlja i poslove ceremonijala poseb-nih svečanih i drugih prigoda od značaja za RH koje se odvijaju u zgradi Vlade, ili na drugim lokacijama, a u kojima sudjeluju predsjednik Vlade, potpredsjednik, zamjenik predsjednika Vlade i potpredsjednici Vlade.

3.3.2.32 ZASTUPNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA I NJEgOV URED

28. siječnja 1999. g. donesena je Uredba o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu Uredu337. Zastu-pnik zastupa Vladu pred Europskim sudom za ljudska prava u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim protokolima uz tu Konvenciju (NN – MU 18/1997). Komuni-333 NN 40/2000334 NN 54/2002335 26. srpnja 2001. g. Ured preuzima državne službenike Državnog protokola RH – Odjela pri VRH.336 NN 69/2001337 NN 11/1999

kacija između RH i Europskog suda odvija se putem Vladinog zastupni-ka. Zastupnik prikuplja potrebne obavijesti uvidom u spise predmeta, i po potrebi na drugi način, te utvrđuje činjenice na temelju kojih su donesene odluke u postupcima pred upravnim ili sudbenim tijelima u RH, a protiv kojih je pokrenut postupak pred Europskim sudom. Na te-melju utvrđenih činjenica i u skladu s propisima RH, zastupnik pod-nosi pisano očitovanje Europskom sudu i sudjeluje u raspravi pred tim Sudom. Zastupnik je ovlašten pregovarati sa strankama koje sudjeluju u postupku pred Europskim sudom u svrhu postizanja prijateljskog rje-šenja sukladno članku 39. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zastupnik se brine o izvršenju presuda Europskog suda i o tome izvješćuje Odbor ministra Vijeća Europe. Zastupnika ime-nuje Vlada.

Za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vladi-nog zastupnika osniva se Ured. Ured djeluje pri Ministarstvu pravosuđa.

Od 26. srpnja 2001. g.338 Ured djeluje pri Vladi, koja, putem svojih stručnih službi, osigurava obavljanje poslova materijalno-financijskog poslovanja Ureda.

12. veljače 2004. g.339 Ured prestaje s radom, a poslove, državne službenike i namještenike, opremu, te financijska prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo pravosuđa.

3.3.2.33 URED ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ured je osnovan 13. rujna 2001. g.340 i prati, koordinira i izvještava o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i drugih oblika socijalnog partner-stva na nacionalnoj, kao i na razini jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Ured obavlja i stručne poslove potrebne za rad GSV-a, kao i druge poslove koje mu povjeri VRH. Ured djeluje pri Vladi koja, putem svojih službi, osigurava obavljanje poslova materijalno-fi-nancijskog poslovanja Ureda.338 NN 70/2001339 NN 21/2004340 NN 79/2001

142

143

Osnovni tekst Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju GSV-a341 stupio je na snagu 21. siječnja 1994. g.342 VRH, Hrvatska udruga sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Konfederacija neza-visnih sindikata Hrvatske, kao sindikalne središnjice u RH i Hrvatska gospodarska komora te Hrvatska udruga poslodavaca, kao predstavnici poslodavaca osnivaju GSV kao jedan od vidova tripartitne suradnje.

5. rujna 2001.343 donesen je pročišćeni tekst Sporazuma o GSV-u i drugim oblicima socijalnog partnerstva u RH. GSV se osniva kao naci-onalno tripartitno tijelo, radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelat-nosti sa ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odno-sno interesa zaposlenika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovog usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i ra-zvojne politike. GSV je sastavljeno od predstavnika VRH, udruge poslo-davaca više razine te udruga sindikata (sindikalnih središnjica).

Stručni poslovi za GSV obavljaju se u Uredu za socijalno partner-stvo u RH. Ured za socijalno partnerstvo prati, koordinira i izvještava o radu GSV-a i oblika socijalnog partnerstva na nacionalnoj i na razini jedi-nica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Radi usposta-ve i razvitka tripartitnog dijaloga na ostalim razinama državnog ustrojstva, na kojima se odlučuje o gospodarskom razvitku i o socijalnim interesima radnika i poslodavaca, socijalni su partneri suglasni, da se pored tripartit-nih tijela utvrđenih zakonom mogu osnivati i gospodarsko-socijalna vije-ća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3.3.2.34 URED ZA SUZBIJANJE ZLOUPORABE OPOJNIH DROgA

Ured je osnovan 21. veljače 2002. g.344 Kao stručna služba Vlade sustavno prati pojave, razmatra pitanja, i obavlja druge poslove u vezi s primjenom Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga i provedbom Nacionalne strategije nadzora nad opojnim drogama, suzbijanja zloupo-rabe opojnih droga i pomoći ovisnicima o opojnim drogama.

341 Rad Vijeća temelji se na Zakonu o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01) i Aneksu Sporazuma o gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u RH.342 NN 10/1994343 NN 88/2001, 188/2003, 44/2004344 NN 18/2002

Ured: – izrađuje nacrt Nacionalne strategije koji dostavlja VRH, te razrađuje provedbu Nacionalne strategije, - koordinira, nadzire i prati učinkovitost provedbe Nacionalne strategije, - koordinira rad tijela dr-žavne uprave na području suzbijanja zlouporabe opojnih droga, - daje prethodno mišljenje u postupku donošenja općeg programa za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, - daje prethodno mišljenje u postupku dono-šenja posebnih programa mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i skrbi o ovisnicima, te pomoći ovisnicima o opojnim drogama te povreme-nim uzimateljima opojnih droga, - daje mišljenje u postupku donošenja posebnog programa mjera za odvikavanje od ovisnosti i skrbi o ovisnicima o opojnim drogama te povremenim uzimateljima opojnih droga, - nad-zire provedbu općeg programa za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, te posebnih programa mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i skrbi o ovisnicima, te pomoći ovisnicima o opojnim drogama te povreme-nim uzimateljima opojnih droga, - nadzire provedbu posebnog programa mjera za odvikavanje od ovisnosti i skrbi o ovisnicima o opojnim dro-gama te povremenim uzimateljima opojnih droga, - zaprima i analizira godišnja izvješća o izvršenju općeg programa za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, te posebnih programa mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i skrbi o ovisnicima, te pomoći ovisnicima o opojnim dro-gama te povremenim uzimateljima opojnih droga, koja podnose nadležna ministarstva, državne upravne organizacije i Hrvatski zavod za prevenci-ju ovisnosti, - zaprima i analizira godišnja izvješća o izvršenju posebnog programa mjera za odvikavanje od ovisnosti i skrbi o ovisnicima o opoj-nim drogama te povremenim uzimateljima opojnih droga, koja podnose nadležna ministarstva, državne upravne organizacije i Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti, - zaprima i analizira izvješća s podacima o ovisnici-ma o opojnim drogama i povremenim uzimateljima opojnih droga koji su nakon detoksikacije u postupku odvikavanja, odnosno kojima je pružena pomoć sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, a koje vode ovlaštena tijela, ustanove, udruge i pravne, odnosno fizičke osobe koje obavljaju postupak skrbi ili pružanja pomoći, - zaprima i analizira izvješća o prijavama kaznenih djela i prekršaja u vezi s opojnim drogama, o pravomoćno osuđenim osobama za kaznena djela i prekršaje u vezi s opojnim drogama, o izvršavanju kazne zatvora i drugih sankcija prema tim počiniteljima, o oduzetim količinama opojne droge, novčanim sred-stvima i drugoj imovini iz nedopuštenog prometa opojnih droga, kao i o korisnicima socijalne skrbi, ovisnicima i povremenim uzimateljima opoj-nih droga, te o prijavama carinskih prekršaja u vezi s opojnim drogama, - prikuplja i analizira podatke o godišnjim potrebama opojnih droga koje se

144

145

sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga mogu izraditi i staviti u promet, te prati uzgoj biljaka, uvoz, izvoz i provoz opojnih droga i tvari koje se mogu upotrijebiti za izradu opojne droge na temelju izvješća o dozvolama nadležnih ministarstava, - priprema prijedlog raspodjele sredstava državnog proračuna RH namijenjenog suzbijaju zlouporabe opojnih droga i nadzire trošenje tih sredstava, - surađuje s tijelima držav-ne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, usta-novama socijalne skrbi, odgojnim, prosvjetnim, kulturnim, zdravstvenim i drugim ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama, zakladama, sredstvima javnog priopćavanja, te pravnim i fizičkim osobama, - surađu-je s međunarodnim tijelima, ustanovama, udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama, - obavlja i druge poslove na području suzbijanja zlou-porabe opojnih droga koje mu povjeri VRH.

Pri Uredu kao stručno tijelo djeluje Stručni savjet.

3.3.2.35 PROMATRAČ RH PRI MEÐUNARODNOM SUDU ZA KAZNENI POSTUPAK PROTIV OSOBA ODgOVORNIH ZA TEŠKA KRŠENJA HUMANITARNOg PRAVA POČINJENA NA PODRUČJU BIVŠE JUgOSLAVIJE OD 1991. gODINE

Odlukom od 20. travnja 1995. g.345 Vlada ima promatrača pri Me-đunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teš-ka kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. g. kojeg imenuje posebnom odlukom. Promatrač ima zadaću stručno pratiti rad Suda u njegovom sjedištu, postupke koji se vode pred Međunarodnim sudom, kao i rad ureda Međunarodnog suda i njegovog tužitelja u RH. Promatrač ima i zadaću da: - Vladu RH i nadležna mini-starstva, te Komisiju za ratne zločine redovito izvještava o radu Međuna-rodnog suda i daje stručnu analizu njegovog rada; - Vladi RH i nadležnim ministarstvima, te Komisiji za ratne zločine daje prijedloge i preporuke glede suradnje s Međunarodnim sudom; - obavlja pojedine poslove su-radnje s Međunarodnim sudom koje mu povjeri Vlada ili nadležno mini-starstvo; - pomaže razmjenu informacija i suradnju između Vlade RH, nadležnih ministarstava, Međunarodnog suda i Komisije za ratne zločine.

Promatrač ima ured u MVP.345 NN 28/1995

3.3.2.36 URED ZA JAVNU NABAVU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Ured je osnovan 6. studenoga 2003. g.346 kao stručna služba Vla-de, ovlaštena za provedbu, nadzor i primjenu Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa u području javne nabave, koja daje prethodnu su-glasnost, upute i mišljenja korisnicima glede primjene Zakona o javnoj nabavi, prikuplja, evidentira, obrađuje i analizira podatke o javnoj nabavi, podnosi prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijedlog za pokretanje kaznenog postupka Državnom odvjet-ništvu RH, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i podzakonskih akata koji se odnose na opće uvjete nabave, pravila i postupke nabave, priprema i provodi program izobrazbe subjekata i promidžbu Zakona o javnoj nabavi, sudjeluje u radu međunarodnih institucija glede nabave, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.

3.3.2.37 URED ZA OPĆE POSLOVE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE / URED ZA OPĆE POSLOVE I PROTOKOL REPUBLIKE HRVATSKE / URED ZA OPĆE POSLOVE VLADE I SABORA REPUBLIKE HRVATSKE / URED ZA OPĆE POSLOVE HRVATSKOgA SABORA I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Ured347 je osnovan 5. prosinca 1990. g.348 Kao zajednička stručna služba obavlja stručne i tehničke poslove za potrebe Predsjedništva RH, Sabora i Vlade: financijsko-materijalno poslovanje i rukovanje imovi-nom; uredsko poslovanje, administrativno-tehničke usluge i automatska obrada podataka; tekuće i investicijsko održavanje objekata, poslovnog prostora, stambenog prostora, prostora za reprezentativne i posebne namjene, inventara i opreme; usluge prijevoza; ugostiteljske usluge; imovinskopravne poslove i poslove iz oblasti radnih odnosa i socijalne 346 NN 179/2003347

348 NN 52/1990

146

Danom stupanja na snagu uredbe o Uredu prestaje važiti Uredba o zajedničkim stručnim službama IVS-a (NN 54/1976 i 3/1985). Poslovi i zadaci Sekretarijata za opće poslove nastavljaju se obavljati u Uredu, a poslovi i zadaci Republičkog protokola prenose se djelomično na Kabinet predsjednika Republike (stručno-organizacijski poslovi protokola i ceremonijala), a djelomično na Ured (rukovanje, održavanje i korištenje objekata za reprezentativne potrebe i posebne namjene).

147

zaštite, te preventivne i primarne zdravstvene zaštite. Danom stupanja na snagu uredbe o Uredu prestaje važiti Uredba o zajedničkim stručnim službama IVS-a349.

13. veljače 1991. g.350 Ured mijenja naziv u Ured za opće poslove i protokol Republike Hrvatske. 14. ožujka 1994. utemeljen je Državni protokol RH351, a Ured prestaje obavljati poslove iz djelokruga Državnog protokola.

7. travnja 1994. g.352 Ured za opće poslove Vlade i Sabora RH određen je kao zajednička stručna služba koja obavlja odgovarajuće stručne, tehničke i pomoćne poslove za Vladu i njene urede i Sabor, a na zahtjev i po potrebi određene poslove iz svog djelokruga obavlja i za Ured Predsjednika RH, te za druga državna tijela. Ured obavlja poslove koji se odnose na: - financijsko-materijalno poslovanje i računovodstvo, - investicijsko i tekuće održavanje poslovnih zgrada, te drugih objekata i uredskih prostora, instalacija i inventara, - tehničko održavanje infor-matičke, elektroničke i uredske opreme i uređaja, - nabavu i održavanje telekomunikacijske i audio-video tehnike, - nabavu i rukovanje inventa-rom, opremom i umjetninama, te vođenje o tome odgovarajućeg očevid-nika, - nabavu, skladištenje i distribuciju uredskog pribora, potrošnog materijala, novina, časopisa i drugog tiska, - snimanje sjednica, prijepis, te tiskanje sjedničkih i drugih materijala, - vođenje elektronskog urudž-benog zapisnika, prijem i otpremu pošte, mikrofilmovanje dokumena-ta i pismohranu, - prijevoz zrakoplovom visokih državnih dužnosnika i održavanje zrakoplova, - zajednički autoprijevoz, te nabavu i održavanje automobila, - pružanje ugostiteljskih usluga u internim restoranima i bifeima, - zagrijavanje i čišćenje poslovnog i drugog prostora, te odr-žavanje zelenila, - pravne i personalne poslove, - protupožarnu zaštitu.

26. srpnja 2001. g.353 Ured mijenja naziv u Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH. Ured je zajednička stručna služba, koja obavlja odgovarajuće upravno-pravne, analitičko-normativne, financij-sko-planske i druge opće, administrativno i tehničko pomoćne poslove za Hrvatski sabor, Vladu, Vladine urede i ministarstva, a na zahtjev i po potrebi, određene poslove iz svog djelokruga obavlja i za Ured Predsjed-nika Republike, te za druga tijela državne uprave.

349 NN 54/1976 i 3/1985350 NN 8/1991351 NN 25/1994352 NN 29/1994353 NN 70/2001

3.3.2.38 DIREKCIJA ZA KORIŠTENJE SLUŽBENIH ZRAKOPLOVA

Direkcija je osnovana 15. studenoga 2001. g.354, kao stručna služ-ba Vlade, radi obavljanja zračnog prijevoza zrakoplovima i helikopterima za vlastite potrebe tijela državne vlasti RH355. Direkcija u obavljanju zrač-nog prijevoza za vlastite potrebe obavlja i prijevoz u zračnom prometu za potrebe pravnih osoba kojih je osnivač ili vlasnik RH.

3.3.2.39 KRIZNI ŠTAB

30. kolovoza 1991. g. proglašena je356 Odluka o kriznim štabovi-ma357. Vlada RH, suglasno svojim ustavnim obvezama i ovlastima dužna je osigurati jedinstveno i usklađeno djelovanje izvršnih i upravnih tijela državne vlasti u Republici, te privrednih i društvenih djelatnosti u uvje-tima neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike ili ratnog stanja, kao i pozadinsku podršku i svu ostalu pomoć zapovjed-ništvima i jedinicama oružanih snaga. U tu svrhu osniva se Krizni štab Vlade RH i općinski krizni štabovi kao koordinativna tijela. Predsjednik Kriznog štaba Vlade RH je predsjednik Vlade RH. U općinama u kojima lokalna tijela vlasti redovno obavljaju svoje zadaće i lojalna su RH, pred-sjednik općinskog kriznog štaba je predsjednik izvršnog vijeća skupšti-ne općine a članovi su voditelji općinskih upravnih tijela odgovornih za obranu, privredu i zdravstvo, te policijskih uprava ili stanica. Predsjednik skupštine općine sudjeluje u radu općinskog kriznog štaba sa svim pra-vima i dužnostima člana.

17. ožujka 1992. g. Odluka o kriznim štabovima prestaje važiti358.354 NN 103/2001355

356

357 NN 44/1991358 NN 14/1992

148

Danom stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu Direkcije djelatne vojne osobe, službenici i namještenici Zrakoplovne skupine Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane postaju zaposlenici Direkcije. Preuzete djelatne vojne osobe, za koje suglasnost dade ministar obrane, ostaju djelatne vojne osobe s pravima iz članka 143. Zakona o službi u oružanim snagama (NN 23/1995, 33/1995 i 105/1999).Stupanjem na snagu Odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju i djelatnosti kriznih štabova u RH broj 822/91 od 29. srpnja 1991., kao i sve odluke o osnivanju i imenovanju članova kriznih štabova koje su donesene na temelju te Odluke, uključujući i Odluku o osnivanju i imenovanju članova Kriznog štaba broj 800/91 od 17. srpnja 1991.

149

3.3.2.40 URED ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Ured je osnovan je 5. listopada 1990.359, a ukinut 8. listopada 1991. g.360

3.3.2.41 SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE

13. prosinca 2002. g.361 donesen je Ustavni zakon o pravima na-cionalnih manjina, kojim se osniva Savjet za nacionalne manjine, radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu RH, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostva-rivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina. U tom cilju Savjet surađuje s nadležnim državnim tijelima i tijelima jedinica sa-mouprave, vijećima nacionalnih manjina, odnosno predstavnicima na-cionalnih manjina, udrugama nacionalnih manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti kojima se ostvaruju manjinska prava i slobode. Članove Savjeta za nacionalne manjine imenuje Vlada RH na vrijeme od četiri godine. Savjet za nacionalne manjine ima predsjednika i dva potpredsjednika koje imenuje Vlada RH iz redova članova Savjeta. Za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za Savjet za nacionalne manjine Vlada RH osnovat će stručnu službu Savjeta.

Do osnivanja Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine struč-ne i administrativne poslove za Savjet za nacionalne manjine obavljat će Ured za nacionalne manjine Vlade RH.

8. svibnja 2003.362 osnovana je Stručna služba Savjeta. Služba obavlja stručne, analitičke, administrativne, opće, tehničke i pomoćne poslove za Savjet. Predsjednik Savjeta je i predstojnik Službe.

12. lipnja 2003. g.363 donesen je Statut Savjeta za nacionalne ma-njine. Savjet u okviru svog djelokruga: - predlaže tijelima državne vlasti da rasprave pojedina pitanja od značaja za nacionalnu manjinu, - pred-laže tijelima državne vlasti mjere za unaprjeđenje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njezinom području, - donosi program rada, financijski plan, završni račun i odluke o raspoređivanju sredstava 359 NN 41/1990360 NN 53/A/1991361 NN 155/2002362 NN 77/2003363 NN 106/2003

koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih ma-njina, - daje mišljenja i prijedloge o programima javnih radio postaja i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radio postaja i javne televizije i drugim sredstvima priopćavanja, - predlaže poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima, - traži od tijela državne vlasti i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave podatke i izvješća po-trebna za razmatranje pitanja iz svog djelokruga, - surađuje s nadležnim tijelima međunarodnih organizacija i institucija koja se bave pitanjima nacionalnih manjina, - surađuje s nadležnim tijelima matičnih država pripadnika nacionalnih manjina u RH, - surađuje s nadležnim tijelima državne vlasti u pitanjima od interesa za nacionalne manjine, - surađuje s vijećima i udrugama nacionalnih manjina, - daje suglasnost na odluke koordinacijama Vijeća nacionalnih manjina jedinica područne (regional-ne) samouprave o odlukama o znamenju i simbolima nacionalnih ma-njina i načinu obilježavanja praznika nacionalnih manjina, - surađuje s Uredom za nacionalne manjine VRH, - donosi pravilnik o svome radu, pravilnik o unutarnjem redu stručne službe Savjeta i druge akte suklad-no propisima, - obavlja druge poslove od značaja za nacionalne manjine sukladno propisima.

Radom Savjeta rukovodi predsjednik Savjeta. Stručne i admini-strativne poslove za Savjet obavlja stručna služba Savjeta. Sjedište Sa-vjeta je u Zagrebu.

3.3.2.41 STRUČNA SLUŽBA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE / TAJNIŠTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Stručna služba VRH364 osnovana je 5. prosinca 1990. g.365. Struč-na služba obavlja sve stručne; upravnopravne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Vlade, a osobito poslove koji se odnose na: sazivanje i održavanje sjednica te na izradu zapisnika, zaključaka i izvješća; izradu ili sudjelovanje u izradi stručnih referata, izvješća, bilježaka i pregleda; izradu nacrta rješenja i zaključaka koje donosi Vlada ili njena radna tije-la; brigu o sadržajnoj i formalnoj usklađenosti prijedloga zakona, drugih 364 Danom stupanja na snagu uredbe prestaje važiti Uredba o Stručnoj službi IVS, NN 13/1985365 NN 52/1990

150

151

propisa i akata sa stajalištem Vlade i o pravodobnom upućivanju Saboru ili za objavu; brigu o zaključcima, inicijativama i zastupničkim pitanjima upućenim Vladi, te administrativno-tehničke poslove. Poslovi i zadaci Stručne službe obavljaju se u sklopu dviju organizacijskih jedinica: Taj-ništvo Vlade i Kabinet predsjednika Vlade.

30. ožujka 2001. g. donesena je Uredba o Stručnoj službi Vlade RH366 koja obavlja stručne, analitičke, upravnopravne, administrativne, opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove za potrebe Vlade, pred-sjednika Vlade, potpredsjednika, zamjenika predsjednika Vlade, te pot-predsjednika i članova Vlade. U Službi se ustrojavaju:

1. Tajništvo Vlade, - uredi radnih tijela Vlade, - Služba administrativnih, općih, tehničkih, pomoćnih i informatičkih poslova,2. Ured predsjednika Vlade.

31. listopada 2002. g. donesena je Uredba o Tajništvu Vlade RH367 koje obavlja stručne, analitičke, upravnopravne, administrativne i infor-matičke poslove koji se odnose na izvršavanje ustavnih i zakonskih ovla-sti i odgovornosti Vlade a osobito: usklađivanje rada tijela državne uprave i rada ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi Vlade s radom Vla-de; stručnu i administrativno-tehničku pripremu materijala za raspravu i odlučivanje na sjednicama stručnih radnih skupina i radnih tijela Vlade i sjednicama Vlade; sazivanje i održavanje sjednica stručnih radnih skupina i radnih tijela Vlade te sjednica Vlade; praćenje tijeka sjednica stručnih rad-nih skupina i radnih tijela Vlade i sjednica Vlade; izradu zaključaka i stajali-šta stručnih radnih skupina i radnih tijela Vlade; izradu i otpremanje akata koje donosi Vlada; brigu o objavljivanju akata Vlade; izradu zapisnika sa sjednica Vlade; brigu o izvršavanju obveza Vlade prema Hrvatskome sabo-ru, te administrativne, opće, tehničke i pomoćne poslove za potrebe Vlade, te potpredsjednika i članova Vlade. Za Ured predsjednika Vlade Tajništvo obavlja opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove.

U Tajništvu se ustrojavaju:– Ured tajnika Vlade,– uredi radnih tijela Vlade,– Služba administrativnih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova.

366 NN 29/2001367 NN 129/2002

4. MINISTARSTVA

Poglavlje se bavi razvojem, relevantnom legislativom i nadležno-stima ministarstava, njihovom organizacijom i tijelima u sastavu. Pojedi-načno je obrađeno svako, do 18. lipnja 2004. g. postojeće, ministarstvo, određeni su datumi, relevantni propisi, promjena naziva ministarstva, ukidanja i osnivanja, dani njegove nadležnosti i promjene nadležnosti, tijela u sastavu te njihove promjene, osnivanja i ukidanja.

30. lipnja 1990. g. donesena je Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH. Poslove državne uprave iz nadležnosti Republike, umjesto dotadašnjih republičkih sekretarijata i drugih republičkih or-gana uprave (komiteta), obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave.

Sukladno Zakonu od 5. listopada 1990. g. ministarstva je devet-naest. Prema Zakonu od 8. rujna 1992. g. državnih ministarstva je tri i jedanaest ministarstava. 3. svibnja 1993. g. četiri su državna i jedanaest ministarstava. Zakon od 6. listopada 1994. g. određuje pet državnih i tri-naest ministarstava, kojih se broj 18. listopada 1996. g. povećava na četr-naest. Sukladno Zakonu od 7. svibnja 1999. g. pet je državnih i dvanaest ministarstava. 3. veljače 2000. g. ukidaju se državna ministarstva, te je ministarstava devetnaest. 22. prosinca 2003. g. ministarstva je četrnaest.

4.1 MINISTARSTVO ZA FINANCIJE / MINISTARSTVO FINANCIJA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.368. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: budžet Republike, osiguranje i raspoređivanje sredstava za rad državnih organa i financiranje drugih državnih i javnih potreba (fondovi i dr.); kontro-lu namjenskog korištenja sredstava budžeta: porezni sustav i poreznu politiku (porezne stope, olakšice, oslobođenja i dr.); funkcioniranje in-formacijskog poreskog sustava u Republici; banke i kreditno monetarne mjere: osiguravanje osoba i imovine; nadzor i inspekcijske poslove što se odnose na poreze, takse, igre na sreću i korištenje sredstava za finan-ciranje javnih potreba; nadzor nad provođenjem propisa o republičkim 368 NN 41/1990

153

154

rezervama; neprivredne investicije koje se financiraju iz sredstava repu-bličkog budžeta; pripremu zakona i drugih propisa iz oblasti financij-skog poslovanja poduzeća i drugih pravnih osoba; financijske odnose s inozemstvom; carinski sustav i sustav zaštite. U sastavu Ministarstva je Uprava prihoda.

26. lipnja 1991. g., Zakonom o carinskoj službi RH369, rad organa carinske službe obavlja Carinska uprava RH, koja je sastavni dio Mini-starstva, i carinarnice kao njeni područni organi.

Zakonom od 9. studenoga 1991. g.370 Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na sustav financiranja javnih potreba u Republici; proračun Republike i fondove Republike; državni trezor; porezni sustav i poreznu politiku; financijske odnose s inozemstvom; devizni sustav i kreditne odnose s inozemstvom; carinski sustav, carin-sku tarifu i mjere izvancarinske zaštite, bankarski sustav i kreditno-mo-netarnu politiku; vrijednosne papire; sustav osiguranja imovine i osoba; financijsko poslovanje i računovodstveni sustav pravnih i fizičkih osoba; priređivanje igara na sreću i zabavnih igara; funkcioniranje informacij-skog poreznog i carinskog sustava; kontrolu namjenskog korištenja sred-stava proračuna Republike; nadzor i inspekcijske poslove što se odnose na poreze, takse i druge javne prihode; nadzor nad priređivanjem igara na sreću i zabavnih igara; deviznu kontrolu. U sastavu Ministarstva su Uprava prihoda i Carinska uprava.

5. lipnja 1992. donesen je Zakon o Deviznom inspektoratu RH371, u sastavu Ministarstva, koji obavlja inspekcijski nadzor u oblasti devi-znog i vanjskotrgovinskog poslovanja, te kreditnog poslovanja s inozem-stvom, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.

Zakonom od 8. rujna 1992. g.372 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na sustav financiranja javnih po-treba; državni proračun i fondove; državni trezor; porezni sustav i po-reznu politiku; financijske odnose s inozemstvom; devizni sustav i kre-ditne odnose s inozemstvom; carinski sustav i nadzor; carinsku tarifu i mjere izvancarinske zaštite, kontrolu prometa putnika, robe i usluga s inozemstvom; kontrolu deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, te kre-369 NN 53/1991370 NN 61/1991371 NN 33/1992372 NN 55/1992

ditnih odnosa s inozemstvom; novčani i monetarni sustav te kreditni i bankarski sustav: vrijednosne papire; sustav osiguranja imovine i osoba; bankarske i financijske poslove osiguranja i reosiguranja u inozemstvu: financijsko poslovanje i računovodstveni sustav pravnih i fizičkih osoba: revalorizaciju i amortizaciju; obračunski sustav i sustav plaćanja; platni promet i instrumente plaćanja; knjigovodstvo; priređivanje igara na sre-ću i zabavnih igara; funkcioniranje informacijskog poreznog i carinskog sustava: kontrolu namjenskog korištenja sredstava državnog proračuna; nadzor i inspekcijske poslove što se odnose na poreze, takse i druge jav-ne prihode; nadzor nad priređivanjem igara na sreću i zabavnih igara. U sastavu Ministarstva su Uprava prihoda, Carinska uprava, Devizni in-spektorat i Financijska policija373.

29. srpnja 1993. g. utemeljena je Porezna uprava374, jedinstvena i sa-mostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva. Uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i u područnim uredima.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.375 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: sustav financiranja javnih po-treba; državni proračun i izvanproračunske fondove; porezni sustav i po-reznu politiku; carinski sustav i politiku carinske i izvancarinske zaštite; bankarski i devizni sustav; kreditne odnose s inozemstvom; financijske odnose s inozemstvom; bilančni sustav i sustav plaćanja; platni sustav i instrumente plaćanja; knjigovodstvo; vrijednosne papire; nadzor i in-spekcijske poslove što se odnose na poreze, pristojbe i druge javne pri-hode; nadzor nad priređivanjem igara na sreću i zabavnih igara; sustav ugovornog osiguranja.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.376 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje fiskalne politike i izradu državnog proračuna; izradu osnova za financiranje javnih potreba i nacrt prora-čuna i izvanproračunskih fondova te lokalnih proračuna; konsolidaciju proračuna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedini-ca lokalne uprave i samouprave; izvršavanje državnog proračuna; prora-čunsku kontrolu; državne računovodstvene standarde; izradu računskog plana, vođenje glavne knjige državne riznice i sastavljanje financijskih 373 Zakon o financijskoj policiji uređuje ustrojstvo, poslove i način rada policije, NN 89/1992374 Zakon o Poreznoj upravi, NN 75/1993375 NN 72/1994376 NN 48/1999

155

izvješća; upravljanje proračunskim ulaganjima, izradu izvješća o krat-koročnim financijskim potrebama, praćenje bilance prihoda, rashoda i gotovinskih sredstava, programiranje vanjskog i domaćeg zaduženja, pripremu i vođenje evidencije o emisiji državnih vrijednosnih papira, registriranje neposrednih i uvjetnih obveza države te praćenje visine ot-plate domaćih i vanjskih dugova, evidentiranje i praćenje zajmova koje daje država; pripremu nacrta zakonskih i drugih propisa te osnove za vođenje pregovora iz područja financijskih odnosa s inozemstvom što proizlaze iz multilateralne i bilateralne te kreditne suradnje s međuna-rodnim i regionalnim financijskim institucijama, inozemnim vladama i komercijalnim bankama; operativne poslove u svezi sa članstvom RH u međunarodnim financijskim organizacijama; poticanje stranih ulaganja; sustavno praćenje elementarnih nepogoda i ratnih razaranja; vođenje registra koncesija; izradu analitičkih materijala iz područja bankarskog i deviznog sustava i sustava osiguranja; porezni sustav i poreznu poli-tiku, carinski sustav i politiku carinske i izvancarinske zaštite, nadzor i inspekcijske poslove u području poreza, carina i drugih javnih prihoda, deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, priređivanja igara na sreću i zabavnih igara; poduzimanje mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca; nadzor nabave roba, usluga i ustupanja radova. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: ocjenu poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu RH i predlaže Vladi donošenje mjera u svezi s djelotvornosti, ekonomičnosti i učinkovitosti njihovog poslovanja. Ministarstvo u odnosu na trgovačka društva u vlasništvu RH obavlja i druge nadzorne i druge poslove koje mu odredi Vlada.

2. rujna 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mi-nistarstva377. Ustrojstvene jedinice i upravne organizacije su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za makroekonomske analize i prognoze,4. Uprava za pripremu i konsolidaciju proračuna,5. Uprava za izvršavanje državnog proračuna,6. Uprava za državno računovodstvo,7. Uprava za upravljanje gotovinom i javnim dugom,8. Uprava za međunarodne financijske odnose378, 9. Uprava za gospodarstvo,10. Uprava za financijski sustav i tržište kapitala,

377 NN 96/1999378 25. studenoga 1999. g. naziv promijenjen u Uprava za međunarodne financijske institucije i europske integracije, NN 127/1999

156

157

11. Uprava za informatizaciju i nabavu, 12. Porezna uprava, 13. Carinska uprava, 14. Financijska policija, 15. Devizni inspektorat.

4. srpnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mi-nistarstva379. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Zavod za makroekonomske analize i planiranje,2. Uprava za pripremu i konsolidaciju proračuna,3. Državna riznica,4. Uprava za izvršavanje državnog proračuna,5. Uprava za državno računovodstvo,6. Uprava za upravljanje gotovinom i javnim dugom,7. Uprava za međunarodne financijske institucije i europske integracije,8. Uprava za gospodarstvo,9. Uprava za financijski sustav i tržište kapitala,10. Uprava za nabavu,11. Kabinet ministra,12. Tajništvo Ministarstva,13. Porezna uprava380,14. Carinska uprava,15. Financijska policija,16. Devizni inspektorat.

16. studenoga 2000. g. u Ministarstvu je ustrojena Uprava za fi-nanciranje programa i projekata pomoći Europske unije381. 13. srpnja 2001. g. Financijska policija prestaje s radom382.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva383. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Zavod za makroekonomske analize i planiranje,2. Državna riznica,3. Uprava za međunarodne financijske institucije i europske integracije,

379 NN 65/2000380 Djelokrug i ustrojstvo Porezne uprave uređuju se Zakonom o Poreznoj upravi, NN 67/2001381 NN 115/2000382 NN 67/2001383 NN 70/2001

4. Uprava za financiranje programa i projekata pomoći Europske unije,5. Uprava za gospodarstvo,6. Uprava za financijski sustav,7. Uprava za nabavu,8. Uprava za unutarnji nadzor384,9. Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak,10. Kabinet ministra,11. Tajništvo Ministarstva,12. Porezna uprava, 13. Carinska uprava, 14. Devizni inspektorat, 15. Ured za sprječavanje pranja novca.

Uredbom od 11. prosinca 2003. g.385 ustrojstvena jedinica je i Sa-mostalna služba za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza i carinskih objekata.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.386 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje fiskalne politike i izradu državnog proračuna; izradu osnova za financiranje javnih potreba i nacrt prora-čuna i izvanproračunskih fondova te lokalnih proračuna; konsolidaciju proračuna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedini-ca lokalne uprave i samouprave; izvršavanje državnog proračuna; prora-čunsku kontrolu; državne računovodstvene standarde; izradu računskog plana, vođenje glavne knjige državne riznice i sastavljanje financijskih izvješća; upravljanje proračunskim ulaganjima, izradu izvješća o krat-koročnim financijskim potrebama, praćenje bilance prihoda, rashoda i gotovinskih sredstava, programiranje vanjskog i domaćeg zaduženja, pripremu i vođenje evidencije o emisiji državnih vrijednosnih papira, registriranje neposrednih i uvjetnih obveza države te praćenje visine ot-plate domaćih i vanjskih dugova, evidentiranje i praćenje zajmova koje daje država; pripremu nacrta zakonskih i drugih propisa te osnove za vođenje pregovora iz područja financijskih odnosa s inozemstvom što proizlaze iz multilateralne i bilateralne te kreditne suradnje s međuna-rodnim i regionalnim financijskim institucijama, inozemnim vladama i

384 17. travnja. 2003. g. naziv je promijenjen u Uprava za unutarnju reviziju i nadzor, NN 71/2003385 NN 198/2003386 NN 199/2003

158

159

komercijalnim bankama; operativne poslove u svezi sa članstvom RH u međunarodnim financijskim organizacijama; poticanje stranih ulaganja; sustavno praćenje elementarnih nepogoda i ratnih razaranja; vođenje registra koncesija; izradu analitičkih materijala iz područja bankarskog i deviznog sustava i sustava osiguranja; porezni sustav i poreznu poli-tiku, carinski sustav i politiku carinske i izvancarinske zaštite, nadzor i inspekcijske poslove u području poreza, carina i drugih javnih priho-da, deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja, priređivanja igara na sreću i zabavnih igara; poduzimanje mjera za otkrivanje i sprječavanje pra-nja novca; nadzor nabave robe, usluga i ustupanja radova. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: ocjenu poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu RH i predlaže Vladi donošenje mjera u svezi s djelotvornosti, ekonomičnosti i učinkovitosti njihovog poslovanja. Ministarstvo u odnosu na trgovačka društva u vlasništvu RH obavlja i druge nadzorne i druge poslove koje mu odredi Vlada.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.387 Ministarstvo financija obavlja

upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroe-konomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje ekonomske i fiskalne politike i izradu konsolidiranog proračuna države; izradu osnova za fi-nanciranje javnih potreba i nacrt državnog proračuna i izvanproračun-skih korisnika te lokalnih proračuna; konsolidaciju proračuna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave; izvršavanje državnog proračuna; planira-nje likvidnosti državnog proračuna; upravljanje financijskim tijekovima; proračunski nadzor; državne računovodstvene standarde; razvoj sustava državnog računovodstva i financijskog izvještavanja, vođenje glavne knji-ge državne riznice i sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja proračuna države i proračuna RH; upravljanje proračunskim ulaganji-ma, izradu izvješća o kratkoročnim financijskim potrebama, praćenje bilance prihoda, rashoda i gotovinskih sredstava, registrira neposredne i uvjetne obveze po javnom dugu, ugovara kreditna zaduženja i provodi izdavanje vrijednosnih papira na domaćem i vanjskom tržištu sukladno utvrđenom računu financiranja državnog proračuna, upravlja portfeljem javnog duga; pripremu nacrta zakonskih i drugih propisa te osnove za vođenje pregovora iz područja financijskih odnosa s inozemstvom što proizlaze iz multilateralne i bilateralne te kreditne suradnje s međuna-rodnim i regionalnim financijskim institucijama, inozemnim vladama i komercijalnim bankama; operativne poslove u svezi sa članstvom RH u 387 NN 30/2004

međunarodnim financijskim organizacijama; poticanje stranih ulaganja; sustavno praćenje elementarnih nepogoda i ratnih razaranja; vođenje registra koncesija; izradu analitičkih materijala iz područja bankarskog i deviznog sustava, sustava osiguranja i platnog prometa, tržišta kapitala, izradu analitičkih materijala i predlaganje mjera za unapređenje tih su-stava, nadzor financijskih institucija, izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad pojedinim financijskim institucijama sukladno zakonskim ovla-stima; porezni sustav i poreznu politiku, carinski sustav i politiku ca-rinske i izvancarinske zaštite, nadzor i inspekcijske poslove u području poreza, carina i drugih javnih prihoda, deviznog i vanjskotrgovinskog po-slovanja, priređivanja igara na sreću i zabavnih igara; poduzimanje mjera za otkrivanje i sprječavanje pranja novca. Ministarstvo obavlja poslove ugovaranja, plaćanja, računovodstva i financijskog izvješćivanja u okviru decentraliziranog sustava provedbe pomoći Europske zajednice u RH.

4.2 MINISTARSTVO ZA NARODNU OBRANU / MINISTARSTVO OBRANE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.388 te ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na planiranje razvoja sustava obrane RH, izradu i usklađivanje planova obrane i plano-va za druge izvanredne prilike; procjenu ratnih i drugih opasnosti; civil-nu zaštitu; sistem osmatranja i obavještavanja; obuku iz obrane; mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane; organiziranje posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu; organiziranje općenarodnog otpora; pla-niranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti; regrutiranje, popunu i mobilizaciju oružanih snaga, organa i organizacija, kadrovske i personal-ne poslove rezervnih oficira; sistem financiranja; inspekcijske poslove na području obrane; i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost. Ministarstvo obrane surađuje s komandama i štabovima oružanih snaga kao i s republičkim organima uprave i republičkim organizacijama radi usklađivanja aktivnosti tih organa i organizacija u poslovima obrane. U sastavu Ministarstva je i Štab civilne zaštite RH.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obra-ni389, od 8. studenoga 1990. g., određeno je da je u sastavu Ministarstva Štab civilne zaštite RH390. Predsjedništvo RH donosi odluku o osnivanju

388 NN 41/1990389 NN 47/1990390 Prethodni zakon: Zakon o općenarodnoj obrani, NN 27/1984 i 33/1989

160

161

štabova Teritorijalne obrane operativnih zona, utvrđuje njihove poslove i zadatke i područja koja obuhvaćaju. Komandanta Teritorijalne obra-ne Republike imenuje i razrješava dužnosti Predsjedništvo RH. Organi uprave nadležni za poslove narodne obrane u općinama organiziraju se kao sekretarijati. Ministarstvo u izvršavanju poslova vojne obaveze na-ročito: utvrđuje planove regrutiranja i upućivanja regruta na služenje vojnog roka i prati njihovo provođenje; osniva regrutne komisije i brine se o zakonitosti njihovog rada; vodi evidenciju rezervnih oficira i vojnih službenika i vrši njihov raspored u oružane snage i na druge dužnosti; razrađuje planove mirnodopske i ratne popune jedinica, ustanova i ko-mandi oružanih snaga i osigurava njihovo provođenje; razrađuje planove i osigurava prenošenje naređenih mjera mobilizacije i pripravnosti re-zervnog sastava za oružane snage; organizira i provodi mjere sigurnosti i samozaštite izvršenja poslova vojne obaveze i nadzire rad općinskih or-gana uprave nadležnih za poslove narodne obrane u obavljanju poslova regrutiranja, popune i mobilizacije oružanih snaga.

Zakon o obrani iz 1991. g.391 detaljnije određuje pitanja značajna za obrambeni sustav392. Ministarstvo obrane obavlja upravne i stručne poslove u djelokrugu obrane i zaštite, utvrđene zakonom, te ono obavlja poslove koji se odnose na: - praćenje i usklađivanje aktivnosti na ostva-rivanju utvrđene politike sustava obrane, te predlaganje mjera za nji-hovu izgradnju, razvoj i ostvarivanje u Republici, - procjene mogućih ratnih i drugih opasnosti za zemlju, - izradu plana uporabe oružanih snaga, - sustava vođenja i zapovijedanja oružanim snagama, - uređenje i pripremanje teritorija i akvatorija za djelovanje oružanih snaga, - procje-njivanje sigurnosne situacije i poduzimanje potrebnih mjera za obranu RH, - provođenje propisa i mjera u djelokrugu obrane, - pripremu i pro-vođenje planova uporabe i razvojnih planova oružanih snaga, te utvrđi-vanje ustrojstva i metodologije razvoja oružanih snaga, - mobilizaciju i popunu oružanih snaga, te izvršavanje vojne i materijalne obveze, - po-duku pripadnika i jedinica oružanih snaga, - sigurnost i zaštitu oružanih snaga i Ministarstva obrane, - provođenje utvrđene kadrovske politike u oružanim snagama, - ustrojavanje i pripremu proizvodnih i drugih ka-paciteta za proizvodnju predmeta naoružanja i vojne opreme oružanih snaga, - materijalno i financijsko poslovanje oružanih snaga, materijalno zbrinjavanje oružanih snaga, ustrojstvo i sigurnost prometa, te sanitet-sko zbrinjavanje u oružanim snagama, - izdavanje vojnog tiska i drugu publicističku i izdavačku djelatnost u oružanim snagama, - sudjelova-391 NN 49/1991392 Prethodni zakon: Zakon o općenarodnoj obrani, NN 27/1984, 33/1989, 47/1990 i 4/1991

nje u izradi plana obrane i sigurnosnog plana Republike, te izrađivanje svojega plana obrane i sigurnosnog plana, - sudjelovanje u ustrojavanju i pripremama za narodnu samoobranu i otpor u slučaju rata, - osigura-vanje provođenja i neposredno provođenje poslova novačenja, popune i mobilizacije oružanih snaga, - usklađivanje planova i pripremnih mjera tijela državne uprave i pravnih osoba posebno značajnih za obranu Re-publike, s planom obrane Republike, - provođenje kriptozaštite tajnih podataka i informacija obrane iz ovlasti Republike i brigu o provođenju te zaštite u Republici, - provođenje osposobljavanja građana za obranu, - rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u djelokrugu obrane, - organiziranje i djelovanje sustava motrenja i obavješćivanja, planiranje, praćenje i provođenje vježbi tijela državne uprave i pravnih osoba, obavljanje i drugih poslova iz djelokruga obrane, ukoliko ti poslovi nisu stavljeni u djelokrug drugog tijela državne uprave.

Ministarstvo obavlja štabne i druge stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u svezi s njegovim ovlastima u djelokrugu obra-ne, izuzevši stručne poslove iz djelokruga drugih tijela državne uprave. Ministarstvo obavlja inspekcijske poslove. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove u svezi s izgradnjom vojnih i drugih objekata, posebno značajnih za obranu Republike i s izgradnjom investicijskih objekata u krugu vojarni za potrebe oružanih snaga. U Ministarstvu se osniva Vojni savjet koji daje ministru mišljenja i prijedloge u poslovima iz djelokruga Ministarstva. Stručne poslove sigurnosti oružanih snaga i Ministarstva organizira i obavlja Sigurnosno-informativna služba. Kontrolu rada Si-gurnosno-informativne službe obavlja Ured za zaštitu ustavnog poret-ka. Glavni stožer obavlja procjene mogućih ratnih i drugih opasnosti za zemlju. Za praćenje i usklađivanje aktivnosti na ostvarivanju utvrđene politike sustava obrane, te predlaganje mjera za njihovu izgradnju, ra-zvoj i ostvarivanje u Republici osnivaju se uprave za obranu i uredi za obranu. 393

Zakonom od 8. rujna 1992. g.394 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: planiranje razvitka sustava obrane, izradu i usklađivanje planova obrane i planova sigurnosti; pro-cjenu ratnih i drugih opasnosti; ustrojavanje, opremanje, naoružanje, ra-zvitak i uporabu Hrvatske vojske, nadzor nad proizvodnjom i prometom 393 Danom stupanja na snagu odredaba glave IV. i V. zakona, na teritoriju RH stavljaju se izvan snage odredbe Zakona o općenarodnoj obrani (“Službeni list SFRJ”, broj 21/1982 i 35/1991) i Zakona o vojnoj obavezi (“Službeni list SFRJ”, broj 64/1985, 26/1089 i 30/1091).394 NN 55/1992

162

163

naoružanja i vojne opreme; pričuve proizvoda s posebnom namjenom za potrebe obrane; civilnu zaštitu; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja; sustav vojne obuke; mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane; organiziranje posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu; planiranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti: novačenje, popunu i mobiliza-ciju oružanih snaga, organa i organizacija, kadrovske i personalne poslo-ve pričuvnih časnika i dočasnika; vojno školstvo; vojni sanitet; statusna i druga pitanja vojnih osoba, i pričuvnih časnika i dočasnika: znanstveno-istraživački rad za potrebe obrane; sustav financiranja obrane; zaštitu boraca domovinskog rata, ratnih, mirnodopskih i civilnih invalida toga rata te članova njihovih obitelji; inspekcijske poslove obrane. U sastavu Ministarstva je Stožer civilne zaštite RH.

30. travnja 1993. g. donesen je Zakon o izmjenama Zakona o obrani395. Stručne poslove sigurnosti obrane zemlje i zaštite Ministar-stva obrane i oružanih snaga obavlja Sigurnosno-informativna služba. Danom stupanja na snagu Zakona prestaju s radom uredi za obranu kao općinski organi uprave odnosno organ uprave Grada Zagreba. Poslove, zadatke te djelatnike ureda za obranu preuzima Ministarstvo.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.396 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: planiranje razvitka sustava obra-ne, izradu i usklađivanje planova obrane i planova za druge izvanredne okolnosti; procjenu ratnih i drugih opasnosti; ustrojavanje, opremanje, naoružanje, razvitak i uporabu Hrvatske vojske, proizvodnju i promet na-oružanja i vojne opreme; pričuve proizvoda s posebnom namjenom za po-trebe obrane, upravljanje i raspolaganje imovinom Hrvatske vojske; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja; sustav vojne izobrazbe; mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane; organiziranje posebnih veza za rukovođe-nje i kriptozaštitu; planiranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti; novačenje, popunu i mobilizaciju oružanih snaga, organa i organizacija, kadrovske i personalne poslove pričuvnih časnika i dočasnika; vojno škol-stvo; vojni sanitet; statusna i druga pitanja vojnih osoba i pričuvnih ča-snika; zdravstvenu zaštitu vojnih osoba i njihovih obitelji; socijalnu skrb o vojnim invalidima domovinskog rata i njihovim obiteljima; znanstve-no-istraživački rad za potrebe obrane; sustav financiranja obrane; pitanja pravnog položaja i zaštite invalida domovinskog rata, te udovica i siročadi poginulih učesnika domovinskog rata; inspekcijske poslove obrane.395 NN 49/1993396 NN 72/1994

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.397 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: planiranje razvitka sustava obrane, izradu i usklađivanje planova obrane i planova za druge izvanredne okolnosti; procjenu ratnih i drugih opasnosti; ustrojavanje, opremanje, naoružanje, razvitak i uporabu Hrvatske vojske, proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme; pričuve proizvoda s posebnom namjenom za potrebe obrane, upravljanje i raspolaganje imovinom koja mu je povje-rena; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja; sustav vojne izobrazbe; mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane; organiziranje posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu; planiranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti; novačenje, popunu i mobilizaciju oružanih snaga, tijela i organizacija, kadrovske i personalne poslove pričuvnih časnika i doča-snika; vojno školstvo; vojni sanitet; statusna i druga pitanja vojnih osoba i pričuvnih časnika; zdravstvenu zaštitu vojnih osoba i njihovih obitelji; znanstvenoistraživački rad za potrebe obrane, sustav financiranja obra-ne; inspekcijske poslove obrane.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva398. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Pravna služba,4. Glavni inspektorat obrane,5. Institut za obrambene studije, istraživanja i razvoj,6. Vojni ordinarijat,7. Zrakoplovno-tehnički zavod,8. Uprava za obrambenu politiku,9. Uprava za ljudske resurse,10. Uprava za gospodarenje,11. Uprava za odnose s javnošću i informiranje,12. Uprava za obavještajno-sigurnosne poslove,13. Uprava za komunikacije i informacijsku tehnologiju,14. Uprava za opremanje i nabavu,15. Uprava za financije i proračun.

U sastavu Ministarstva ustrojava se Glavni stožer Oružanih snaga RH, kao tijelo nadležno za zapovijedanje i provođenje vojnostručnih zadaća koje se odnose na osposobljavanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga RH.397 NN 48/1999398 NN 70/2001

164

165

21. ožujka 2002. g. donesen je Zakon o sigurnosnim službama RH399 kojim prestaju s radom Sigurnosno-informativna služba i Obavje-štajna služba Ministarstva.

27. rujna 2002. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva400. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Pravna služba,4. Inspektorat obrane,5. Vojna sigurnosna agencija,6. Služba za odnose s javnošću i informiranje,7. Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava,8. Vojni ordinarijat,9. Uprava za obrambenu politiku,10. Uprava za ljudske resurse,11. Uprava za materijalne resurse,12. Uprava za financije i proračun.U okviru Ministarstva ustrojava se Glavni stožer Oružanih snaga RH.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.401 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge poslove koji se odnose na: planiranje razvitka sustava obra-ne, izradu i usklađivanje planova obrane i planova za druge izvanredne okolnosti; procjenu ratnih i drugih opasnosti; ustrojavanje, opremanje, naoružanje, razvitak i uporabu Hrvatske vojske, proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme; pričuve proizvoda s posebnom namjenom za potrebe obrane, upravljanje i raspolaganje imovinom koja mu je povje-rena; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja; sustav vojne izobrazbe; mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane; organiziranje posebnih veza za rukovođenje i kriptozaštitu; planiranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti; novačenje, popunu i mobilizaciju oružanih snaga, tijela i organizacija, kadrovske i personalne poslove pričuvnih časnika i doča-snika; vojno školstvo; vojni sanitet; statusna i druga pitanja vojnih osoba i pričuvnih časnika; zdravstvenu zaštitu vojnih osoba i njihovih obitelji; znanstvenoistraživački rad za potrebe obrane, sustav financiranja obra-ne; inspekcijske poslove obrane.

399 NN 32/2002400 NN 115/2002401 NN 199/2003

4.3 MINISTARSTVO OBNOVE

Ministarstvo je osnovano 29. prosinca 1991.g.402 Sukladno s po-litikom globalnog razvitka RH, a u cilju povratka prognanog pučanstva i njihovog uključivanja u gospodarski i društveni život, obavlja stručne poslove koji se odnose na koordiniranje i usklađivanje poslova i institu-cija, kao i financiranje u svezi s obnovom ratom razrušenih gradova, sela i njihovog gospodarstva, komunalne infrastrukture, te izgradnje javnih objekata kao i drugih djelatnosti.

8. rujna 1992. g.403 Ministarstvo prestaje s radom.

4.4 MINISTARSTVO POVRATKA I USELJENIŠTVA

Zakonom od 18. listopada 1996. g.404 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak hrvatskog pučanstva iz iseljeništva u RH, te njihovo uključivanje u gos-podarski i društveni život u RH. Ministarstvo je nadležno za predlaganje i praćenje politike povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka iz inozemstva u RH, obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na predlaganje pokretanja postu-paka za izmjene i dopune postojećih zakona te drugih propisa, odnosno postupaka donošenja novih propisa koji imaju zadaću poboljšati uvjete povratka pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i poto-maka iz inozemstva u RH; pruža pomoć pri ulaganju kapitala pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka koji se iz inozem-stva vraćaju, odnosno useljavaju u RH; organizira i provodi informativ-nu, promidžbenu i nakladničku djelatnost čiji je cilj povratak, odnosno useljavanje pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i po-tomaka iz inozemstva u RH. Svoju djelatnost u svezi s povratkom, odno-sno useljavanjem pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka iz inozemstva u RH, Ministarstvo usklađuje s drugim tijelima državne vlasti. Ministarstvo posebice surađuje s tijelima državne uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i drugim tijelima u RH u svezi rješavanja pitanja državljanstva i izdavanja osobnih isprava, stanovanja i zapošljavanja, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja pripadnika hrvat-skog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka koji se iz inozemstva

402 NN 73/1991403 NN 55/1992404 NN 92/1996

166

167

vraćaju, odnosno useljavaju u RH, te u svezi s investicijskim, poreznim i carinskim olakšicama pri njihovu povratku, odnosno useljavanju u RH. Ministarstvo osobito vodi brigu o povratku, odnosno useljavanju pri-padnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka slabijeg imovnog stanja, zbrinjavanju starijih povratnika, odnosno useljenika, te potiče povratak, odnosno useljavanja mladih te njihovo stipendiranje za školovanje u RH. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stav-ljeni u nadležnost u cilju uključivanja povratnika, odnosno useljenika u gospodarski i društveni život RH.

7. svibnja 1999. g.405 Ministarstvo prestaje s radom, a poslove Mi-nistarstva preuzima Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove.

4.5 MINISTARSTVO RAZVITKA I OBNOVE / MINISTARSTVO RAZVITKA, USELJENIŠTVA I OBNOVE

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.406 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: predlaganje temelj-ne koncepcije i strategije razvitka Hrvatske; demografsku politiku; brži razvitak gospodarski nerazvijenih krajeva; razvitak otoka; obnovu gos-podarskih objekata, objekata infrastrukture, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i socijalnih objekata, sakralnih objekata i drugih objekata uništenih u ratnim djelovanjima, a koji su od značenja za razvitak tih područja, te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja; pro-micanje stambene izgradnje naselja uništenih, odnosno oštećenih u rat-nim djelovanjima; predlaganje ukupne politike povratka i zapošljavanja stanovništva u krajevima zahvaćenim ratnim zbivanjima; organiziranje investicijskih radova i radova obnove, te koordiniranje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji objekata od posebnoga društvenog interesa, kao i drugih zajedničkih aktivnosti u krajevima zahvaćenim ratnim djelova-njima, predlaganje financijske politike u svezi sa obnovom; ratne štete.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.407 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razradu temeljnih koncep-cija i osnova nacionalnih programa razvitka RH; demografsku politiku; poticanje razvitka demografski opustjelih i gospodarski zaostajućih po-405 NN 48/1999406 NN 72/1994407 NN 48/1999

dručja; razvitak otoka; obnovu i izgradnju objekata infrastrukture i javne namjene, te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja, te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja; promicanje stambene izgradnje naselja uništenih ili oštećenih ratnim djelovanjima; predlaganje ukupne politike povratka i obnavljanja stanovništva; organiziranje investicijskih i drugih radova obnove i stam-beno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata; koordiniranje aktivno-sti drugih subjekata u izgradnji objekata posebnoga društvenog intere-sa, kao i drugih zajedničkih aktivnosti u krajevima koji su bili zahvaćeni ratnim djelovanjima; predlaganje financijske politike u svezi s obnovom.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenog hrvatskog pučanstva u RH i njiho-vo uključivanje u gospodarski i društveni život u RH, predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka iz inozemstva u RH; pruža pomoć u njihovim poduzetničkim ulaganjima i aktivnostima kroz organizira-nje i provođenje informativne, promidžbene i nakladničke djelatnosti s ciljem povratka i useljavanja; skrbi o zbrinjavanju starijih povratnika i useljenika; potiče povratak i useljavanje mladih, te njihovo školovanje i stipendiranje u RH. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zbrinjavanje i pomoć prognanicima i izbjeglicama i osigura-vanje uvjeta za njihov povratak.

7. svibnja 1999. g.408 Ministarstvo preuzima poslove Ministarstva povratka i useljeništva.

1. srpnja 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mi-nistarstva409. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Uprava za znanstveno-stručna istraživanja i programe,2. Uprava za područni razvitak,3. Uprava za usklađivanje i provedbu nacionalnih razvojnih projekata,4. Uprava za međunarodnu suradnju,5. Uprava za obnovu,6. Uprava za stanogradnju,7. Uprava za iseljeništvo,8. Uprava za potporu useljeništvu,9. Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice,

408 NN 48/1999409 NN 74/1999

168

169

10. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,11. Centar za razvitak otoka,12. Odjel za nadzor, tehničke i pomoćne poslove,13. Ministrov kabinet,14. Tajništvo Ministarstva.

3. veljače 2000. g.410 Ministarstvo prestaje s radom, a poslove Mi-nistarstva preuzimaju Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditelj-stvo i MVP.

4.6 MINISTARSTVO ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE / MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.411. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zaštitu ustavom utvrđenog poretka i poslove u oblasti javne sigurnosti koji se odnose na zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi; sprječavanje i otkri-vanje krivičnih djela; pronalaženje i hvatanje počinilaca krivičnih djela i njihovo privođenje nadležnim organima; održavanje javnog reda i mira i zaštita određenih ličnosti i objekata; obavljanje kriminalističko-tehnič-kih poslova; kontrolu i regulaciju prometa na cestama; kontrolu prelaska preko državne granice i kretanje i boravak u graničnom pojasu, kretanje i boravak stranaca; putnice za prelazak preko državne granice; održavanje javnih skupova; nabavu, držanje i nošenje oružja i municije; eksplozivne tvari; pružanje neophodne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i epidemija-ma; poslove protupožarne inspekcije; obavlja i poslove koji se odnose na: državljanstvo; osobne karte; prijavljivanje prebivališta i boravišta građa-na; vođenje evidencije i statistike iz oblasti unutarnjih poslova; sistem informiranja u oblasti unutarnjih poslova; obrazovanje i usavršavanje radnika unutarnjih poslova412.

18. travnja 1991. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima413. Ministarstvo štiti pravni poredak i Ustavom utvrđeno državno ustrojstvo te nepovredivost državne teritorije

410 NN 15/2000411 NN 41/1990412 Obavljanje unutarnjih poslova pobliže je određeno Zakonom o unutarnjim poslovima, NN 55/1989, 18/1990 i 47/1990 i 19/1991413 NN 19/1991

i brani teritorijalnu cjelovitost RH. Zakon o unutarnjim poslovima414 de-taljnije određuje unutarnja poslove odnosno rad, djelokrug i ustrojstvo Ministarstva. Redarstvene službe ustrojene u Ministarstvu su:

– Služba za zaštitu ustavnog poretka415, – Služba javne sigurnosti (Policija), – Zbor narodne garde.

4. lipnja 1992. g. osnovano je Prihvatilište za strance416 za obav-ljanje stručnih i drugih poslova u provođenju propisa i međunarodnih ugovora kojima se rješava o statusu i pravima stranaca i osoba bez držav-ljanstva. Prihvatilište ima položaj uprave u sastavu Ministarstva.

Zakonom od 8. rujna 1992. g.417 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na zaštitu ustavom utvrđenog po-retka i poslove javne sigurnosti koji se odnose na zaštitu života i imovine i osobnu sigurnost ljudi, sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela, prona-laženje i hvatanje počinilaca kaznenih djela i njihovo privođenje nadlež-nim organima; održavanje javnog reda i mira te zaštitu određenih osoba, objekata i prostora od posebnog interesa, obavljanje kriminalističko-teh-ničkih poslova; sigurnost i kontrolu, te regulaciju prometa na cestama; kontrolu prelaska preko državne granice, zaštitu državne granice, kre-tanja i boravak stranaca, putovnice za prelazak preko državne granice; javne skupove; nabavljanje, držanje i nošenje oružja, streljiva i eksplo-zivnih tvari; pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epidemijama, inspekciju u oblasti zaštite od požara i tehničkih pregleda vozila, regi-straciju vozila. Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja i upravne i dru-ge stručne poslove koji se odnose na: državljanstvo; osobne iskaznice; vozačke isprave; prijavljivanje prebivališta i boravišta građana; vođenje evidencije i statistike iz oblasti unutarnjih poslova; sustav informiranja u oblasti unutarnjih poslova; obrazovanje i usavršavanje službenika unu-tarnjih poslova. U sastavu Ministarstva je Prihvatilište za strance.

28. prosinca 1993. g.418 Ministarstvo preuzima poslove civilne za-štite iz djelokruga Ministarstva obrane.414 NN 11/1977, 34/1979, 27/1981, 12/1985, 46/1987, 55/1989, 16/1990, 47/1990, 19/1991 i 29/1991415 Prethodni naziv: Služba državne sigurnosti.416 NN 33/1992417 NN 55/1992418 NN 117/1993

170

171

Zakonom od 6. listopada 1994. g.419 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zaštitu ustavom utvrđenog poretka i poslove u području javne sigurnosti koji se odnose na: zaštitu života i imo-vine i osobnu sigurnost ljudi, sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela; prona-laženje i hvatanje počinitelja krivičnih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima; održavanje javnog reda i mira, te zaštitu određenih osoba i obje-kata; obavljanje kriminalističko-tehničkih poslova; nadzor i regulaciju pro-meta na cestama; čuvanje državne granice i nadzor prelaska preko državne granice, te kretanja i boravka u graničnom pojasu; kretanje i boravak strana-ca; putovnice za prelazak preko državne granice, održavanje javnih skupova; nabavu, držanje i nošenje oružja i streljiva; eksplozivne tvari; pružanje nuž-ne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epidemijama; poslove protupožarne zaštite i protupožarne inspekcije; poslove civilne zaštite; poslove vatrogastva. Mini-starstvo obavlja i poslove koji se odnose na: državljanstvo; osobne iskaznice; prijavljivanje prebivališta i boravišta građana; vođenje evidencija i statistike iz područja unutarnjih poslova; sustav informiranja u području unutarnjih poslova; obrazovanje i usavršavanje radnika unutarnjih poslova.

6. listopada 1994. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima420. Unutarnji poslovi su poslovi: 1. zaštite Ustavom utvrđenog poretka, 2. zaštite života i osobne sigurnosti ljudi, zaštite imovine, sprečavanja i otkrivanja kaznenih djela, pronalaženja i hvatanja po-činitelja kaznenih djela i njihovog privođenja nadležnim tijelima, održavanja javnog reda i mira, kriminalističke tehnike, sigurnosti i kontrole, te uprav-ljanja prometom na cestama, nadzora i zaštite državne granice, kretanja i boravka stranaca, zaštite određenih osoba, objekata i prostora od posebnog interesa, 3. specijalne policije, 4. javnog okupljanja, nabavljanja, držanja i nošenja oružja i streljiva, vatrogasnih postrojbi Ministarstva, civilne zaštite, inspekcije zaštite od požara, obavljanja nadzora, te ostalih poslova u svezi proizvodnje, prometa i uporabe eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu i prijevoza opasnih tvari, tehničkog pregleda vozila, izdavanja putovnica, osob-nih iskaznica i vozačkih isprava, registracije vozila, prijavljivanja prebivališta i boravišta građana, državljanstva, ostali unutarnji poslovi određeni zakonom. Unutarnje poslove obavljaju redarstvene službe ustrojene u Ministarstvu i to:

1. Služba za zaštitu ustavnog poretka,2. Policija,3. Kriminalistička policija,4. Specijalna policija.

419 NN 72/1994420 NN 76/1994

Zbor narodne garde se ukida. Osniva se civilna zaštita kao oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, tije-la državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica pri-rodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih razaranja.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.421 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: poslove policije i kriminali-stičke policije i to zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi i imovine, spre-čavanje i otkrivanje kaznenih djela; pronalaženje i hvatanje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima; održavanje jav-nog reda i mira te zaštitu određenih osoba, građevina i prostora; obav-ljanje kriminalističko-tehničkih poslova i vještačenja; poslove sigurnosti prometa na cestama; nadzor državne granice; kretanje i boravak strana-ca, te njihova prihvata; putne isprave za prelazak preko državne granice, održavanje javnih okupljanja; državljanstvo; izdavanje osobnih iskaznica, prijavljivanja prebivališta i boravišta građana; izdavanje vozačkih dozvola i registracije motornih vozila; nabavu, držanje i nošenje oružja i streljiva; eksplozivne tvari; pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epide-mijama; poslove zaštite od požara; poslove civilne zaštite; poslove vatro-gastva; zaštitu ustavom utvrđenog poretka; poslove specijalne policije, te nadzora nad radom zaštitarskih tvrtki. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na: vođenje evidencija i statistike iz područja unutarnjih poslova; sustav informiranja u području unutarnjih poslova; obrazovanje i usavršavanje službenika unutarnjih poslova.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.422 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: poslove policije i kriminalističke poli-cije i to zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi i imovine, sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela; pronalaženje i hvatanje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima; održavanje javnog reda i mira, te zaštitu određenih osoba, građevina i prostora; obavljanje krimi-nalističko-tehničkih poslova i vještačenja; poslove sigurnosti prometa na cestama; nadzor državne granice; kretanje i boravak stranaca, te njihova prihvata; putne isprave za prelazak preko državne granice; održavanje javnih okupljanja; državljanstvo; izdavanje osobnih iskaznica, prijavlji-vanja prebivališta i boravišta građana; izdavanje vozačkih dozvola i re-gistracije motornih vozila; nabavu, držanje i nošenje oružja i streljiva; 421 NN 92/1996422 NN 48/1999

172

173

eksplozivne tvari; pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epide-mijama; poslove zaštite od požara; poslove civilne zaštite; poslove vatro-gastva; zaštitu ustavom utvrđenog poretka; poslove specijalne policije, te nadzora nad radom zaštitarskih tvrtki. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji se odnose na: vođenje evidencija i statistike iz područja unu-tarnjih poslova; sustav informiranja u području unutarnjih poslova; ob-razovanje i usavršavanje službenika unutarnjih poslova.

Zakonom o policiji423, od 14. prosinca 2000. g., pobliže se uređu-ju: policijski poslovi, organizacija policije, policijske ovlasti i radnopravni položaj policijskih službenika Ministarstva, a u Ministarstvu, kao uprav-na organizacija u sastavu, osniva Ravnateljstvo policije.

21. ožujka 2002. g. prestaje s radom Služba za zaštitu ustavnog poretka.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.424 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: poslove policije i kriminalističke po-licije i to zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi i imovine, sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela; pronalaženje i hvatanje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima; održavanje javnog reda i mira, te zaštitu određenih osoba, građevina i prostora; obavljanje krimi-nalističko-tehničkih poslova i vještačenja; poslove sigurnosti prometa na cestama; nadzor državne granice; kretanje i boravak stranaca, te njihova prihvata; putne isprave za prelazak preko državne granice; održavanje javnih okupljanja; državljanstvo; izdavanje osobnih iskaznica, prijavlji-vanja prebivališta i boravišta građana; izdavanje vozačkih dozvola i re-gistracije motornih vozila; nabavu, držanje i nošenje oružja i streljiva; eksplozivne tvari; pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epide-mijama; poslove zaštite od požara; poslove civilne zaštite; poslove vatro-gastva; zaštitu ustavom utvrđenog poretka; poslove specijalne policije, te nadzora nad radom zaštitarskih tvrtki. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji se odnose na: vođenje evidencija i statistike iz područja unu-tarnjih poslova; sustav informiranja u području unutarnjih poslova; ob-razovanje i usavršavanje službenika unutarnjih poslova.423 NN 129/2000424 NN 199/2003

4.7 MINISTARSTVO ZA ODNOSE S INOZEMSTVOM / MINISTARSTVO INOZEMNIH POSLOVA / MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.425. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: ostva-rivanje političkih, gospodarskih i drugih odnosa RH s organima drugih država i međunarodnim organizacijama; poslove koji se odnose na dje-latnost inozemnih konzularnih službi u Republici; poslove vezane za djelatnost predstavništava Republike u inozemstvu; suradnju s drugim nadležnim organima i poslovima vezanim za gospodarske i druge odnose s inozemstvom; položaj hrvatske etničke manjine u drugim zemljama.

18. siječnja 1991. g. predsjednik RH donio je Odluku o inoze-mnim uredima RH426. Inozemni uredi RH osnivaju se u drugim država-ma radi promicanja interesa RH, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta, mogu se osnivati i pri međunarodnim organizacijama u okviru OUN-a te pri regionalnim i interesnim udruženjima i savezima država. Dužnost je ureda da razvija-ju prijateljske odnose, te unapređuju političku, gospodarsku, kulturno-prosvjetnu, znanstvenotehničku, informativnu i drugu suradnju s drža-vama i organizacijama pri kojima su osnivani. Ministarstvo neposredno upravlja i usmjerava rad ureda.

19. ožujka 1991. g. donesena je Odluka o osnivanju Odbora za arapske zemlje u Ministarstvu inozemnih poslova427. Odbor, 31. siječnja 1992. g., mijenja naziv u Odbor za arapske i islamske zemlje.428

Zakon o inozemnim poslovima429, od 26. lipnja 1991. g. određu-je da je Ministarstvo organ uprave nadležan za inozemne poslove. Mi-nistarstvo provodi utvrđenu vanjsku politiku RH, i sudjeluje u njenom utvrđivanju. Ministarstvo, prema potrebi, sudjeluje pri uspostavljanju kontakata s inozemstvom putem predstavništava RH u inozemstvu i predstavništava drugih država i međunarodnih organizacija u RH. Mi-nistarstvo svoje poslove i zadatke obavlja neposredno i putem pred-stavništava RH u inozemstvu. Poslovi i zadaci unutar djelokruga rada Ministarstva su osobito: - zastupanje RH u drugim državama, među-425 NN 41/1990426 NN 21/1991427 NN 14/1991428 NN 5/1992429 NN 53/1991

174

175

narodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama, - razvi-janje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama i međunarodnim organizacijama, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima, - praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa, te predlaganje odgovarajućih odluka nadležnim tijelima, - zaštita interesa RH i njenih fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu, - obavljanje stručnih radnji za razgovore i pregovore s predstavnicima drugih država i međunarodnih organizacija, - obavljanje stručnih radnji predviđenih zakonom o sklapa-nju i izvršavanju međunarodnih ugovora, - poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima, - praćenje razvitka i raspravljanje o pitanjima iz oblasti međunarodnog prava, - održavanje i razvijanje sve-kolikih veza s predstavništvima stranih država i međunarodnih organiza-cija u RH, - trajna briga, u suradnji s nadležnim tijelima u RH, o statusu Hrvata koji po bilo kojem osnovu žive izvan domovine. Radi obavljanja poslova i izvršavanja nabrojanih zadataka RH uspostavlja u inozemstvu diplomatska predstavništva, odnosno misije, konzularne urede i kultur-no-informativne centre, a u istu se svrhu koristi specijalnim misijama i svim drugim međunarodnim pravom priznatim oblicima vanjskog za-stupanja. Ministarstvo vodi brigu o unajmljivanju, kupnji, izgradnji i održavanju nekretnina u inozemstvu potrebnih za obavljanje djelatnosti predstavništava430.

Ambasada (veleposlanstvo) obavlja poslove navedene u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, a naročito: - predstavlja RH u državi prijema, - štiti u državi prijema interese RH i njenih fizičkih i pravnih osoba, - razvija prijateljske odnose i suradnju između RH i dr-žave prijema, - obavještava nadležna tijela RH o prilikama i situaciji u državi prijema, - obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u RH. Ambasada razvija svoju djelatnost poglavito na političko-diplomatskom, konzularnom, gospodarskom, kulturno-prosvjetnom, znanstveno-teh-ničkom i informacijskom području.

Konzulat obavlja poslove navedene u Bečkoj konvenciji o konzu-larnim odnosima, a naročito: - štiti interese RH i njenih fizičkih i prav-nih osoba, - obavještava nadležna tijela u RH o prilikama i situaciji u državi prijema, - obavještava državu prijema o prilikama i situaciji u RH, - razvija suradnju s hrvatskim iseljenicima i brine o očuvanju njihovog 430 Stupanjem na snagu ovog zakona u RH stavlja se izvan snage Zakon o obavljanju vanjskih poslova iz nadležnosti saveznih organa uprave i saveznih organizacija (“Službeni list SFRJ”, br. 56/1991).

nacionalnog i kulturnog identiteta, - pruža pomoć državljanima RH u ostvarivanju radnih, socijalnih i ostalih prava u državi prijema, - obavlja upravne poslove i radnje iz oblasti unutarnjih poslova, opće uprave, ma-tičarstva, socijalne skrbi, i dr, - pomaže u djelatnostima hrvatskih podu-zeća i drugih privrednih subjekata, - potiče razvitak kulturnih odnosa. Počasni konzularni funkcionari su državljani države prijema ili držav-ljani RH koji uživaju ugled u dotičnoj zemlji, a svojim radom i odnosom prema RH garantiraju dobro obavljanje povjerenih im funkcija.

Zakonom od 29. prosinca 1991. g.431 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zastupanje RH u drugim drža-vama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencija-ma; razvijanje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama i međuna-rodnim organizacijama; praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa; davanje odobrenja za korištenje deviza kupljenih na inozemnom tržištu pri otvaranju poduzeća u inozemstvu; odobravanje otvaranja predstavništava stranih osoba u RH; davanje odobrenja na pribavljanje i ustupanje prava industrijskog vlasništva, znanja i iskustva, na obavIja-nje privrednih djelatnosti u inozemstvu kao i bankarskih i financijskih poslova osiguranja i reosiguranja u inozemstvu; davanje odobrenja na izvođenje investicijskih radova u inozemstvu i ustupanje investicijskih radova stranoj osobi u RH; zaštitu interesa RH i njenih fizičkih i prav-nih osoba u inozemstvu; poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima; održavanje i razvijanje svekolikih veza s predstav-ništvima stranih država i međunarodnih organizacija; trajnu brigu o sta-tusu Hrvata koji po bilo kojoj osnovi žive izvan domovine.

Zakonom od 8. rujna 1992. g.432 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zastupanje RH u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama; ra-zvijanje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama i međunarodnim organizacijama; praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa; članstvo RH u međunarodnim organizacijama; zaštitu interesa i imovine RH i njezinih fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu; poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima; održavanje i razvija-nje svekolikih veza s predstavništvima stranih država i međunarodnih

431 NN 73/1991432 NN 55/1992

176

177

organizacija: brigu o statusnim i drugim pitanjima Hrvata koji po bilo kojoj osnovi žive izvan domovine, te uspostavljanje, održavanje i promi-canje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama u drugim zemljama i njihovim udruženjima; obavljanje i drugih poslova koji su mu stavlje-ni u nadležnost. Pored navedenih upravnih i drugih stručnih poslova, Ministarstvo sudjeluje u utvrđivanju i provodi utvrđenu vanjsku politiku RH. Ministarstvo, u odgovarajućem dijelu, preuzima poslove ukinutog Ministarstva iseljeništva.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.433 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zastupanje RH u drugim dr-žavama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferen-cijama; razvijanje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama i me-đunarodnim organizacijama; suradnju s međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, posebice sustava Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i KESS-a; praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odno-sa; zaštitu interesa RH i njezinih fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu; poticanje i pomoć u suradnji nadležnih tijela s inozemstvom u politič-kim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; odr-žavanje i razvijanje svekolikih veza s predstavništvima stranih država i međunarodnih organizacija; trajnu brigu o statusu Hrvata koji po bilo kojoj osnovi žive izvan domovine, te uspostavljanje, održavanje i promi-canje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama u drugim zemljama, te s njihovim udruženjima; priopćavanje inozemnoj javnosti, iseljeništvu i hrvatskim državljanima na privremenom radu u inozemstvu o politič-kom, gospodarskom, kulturnom i drugom razvitku RH.

7. lipnja 1996. g. donesen je Zakon o vanjskim poslovima434 kojim se uređuje način obavljanja vanjskih poslova, te osnove ustroja i načina rada Ministarstva i diplomatskih i drugih predstavništava RH u inozemstvu. Mi-nistarstvo je nadležno tijelo državne uprave za provedbu utvrđene vanjske politike RH. Utvrđenu vanjsku politiku provodi Ministarstvo neposredno, odnosno putem diplomatskih i drugih predstavništava RH u inozemstvu (služba vanjskih poslova). Diplomatska i druga predstavništva RH u ino-zemstvu jesu diplomatske misije i konzularni uredi RH u inozemstvu. Di-plomatske misije mogu biti: veleposlanstva (ambasade), poslanstva i stalne misije pri međunarodnim organizacijama. Konzularni uredi mogu biti: ge-neralni konzulati, konzulati, vicekonzulati i konzularne agencije.433 NN 72/1994434 NN 48/1996

Ministar vanjskih poslova predstavlja i upravlja službom vanj-skih poslova. Ministarstvo ima tajnika ministarstva i pomoćnike mini-stra vanjskih poslova. Veleposlanika (ambasadora), šefa stalne misije i poslanika postavlja i opoziva predsjednik Republike. Generalnog kon-zula, konzula, vicekonzula i konzularnog agenta RH, koji su šefovi kon-zularnog ureda, postavlja i opoziva predsjednik Republike. Za obavlja-nje određenih konzularnih poslova, ako se država primateljica tome ne protivi, može se za šefa konzularnog ureda postaviti počasni generalni konzul, počasni konzul, počasni vicekonzul i počasni konzularni agent, ovisno o vrsti konzularnog ureda.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.435 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: predstavljanje RH u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konfe-rencijama; razvijanje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i međunarodnih odnosa; suradnju s međunarodnim organiza-cijama i drugim oblicima međunarodne suradnje država, praćenje ra-zvitka međunarodnih gospodarskih odnosa; zaštitu prava i interesa RH i njezinih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, te uspostavlja-nje, održavanje i promicanje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u drugim državama; razgovore i pregovore s predstavnicima drugih država, međunarodnih organizacija i ostalih su-bjekata međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, pripremu, skla-panje i izvršenje međunarodnih ugovora; poticanje i pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; održavanje i razvijanje veza s misija-ma stranih država i međunarodnih organizacija u RH kao i konzularnim uredima stranih država; praćenje razvitka i sudjelovanje u raspravama iz međunarodnoga javnog i privatnog prava u zemlji i inozemstvu; pru-žanje informacija ustanovama i tijelima stranih država i međunarodnih organizacija, te stranoj javnosti o stanju u zemlji, odnosno o drugim pi-tanjima od značenja za RH.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.436 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: predstavljanje RH u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama; ra-zvijanje i unapređivanje odnosa RH s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i međunarod-435 NN 92/1996436 NN 48/1999

178

179

nih odnosa; suradnju s međunarodnim organizacijama i drugim obli-cima međunarodne suradnje država, praćenje razvitka međunarodnih gospodarskih odnosa; zaštitu prava i interesa RH i njezinih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, te uspostavljanje, održavanje i promica-nje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udruga-ma u drugim državama; razgovore i pregovore s predstavnicima drugih država, međunarodnih organizacija i ostalih subjekata međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, pripremu, sklapanje i izvršenje međuna-rodnih ugovora; poticanje i pomoć u suradnji državnih tijela s inozem-stvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim po-dručjima; održavanje i razvijanje veza s misijama stranih država i među-narodnih organizacija u RH kao i konzularnim uredima stranih država; praćenje razvitka i sudjelovanje u raspravama iz međunarodnog javnog i privatnog prava u zemlji i inozemstvu; pružanje informacija ustanovama i tijelima stranih država i međunarodnih organizacija, te stranoj javnosti o stanju u zemlji, odnosno o drugim pitanjima od značenja za RH.

30. prosinca 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova437. U Ministarstvu se ustrojavaju:

1. I. uprava - I. Politička bilaterala,2. II. uprava - II. Politička bilaterala,3. III. uprava - Politička multilaterala,4. IV. uprava - Gospodarska bilaterala i multilaterala,5. V. uprava - Uprava za konzularne poslove, hrvatske manjine i iseljeništvo,6. Tajništvo Ministarstva,7. VII. Uprava - Sigurnost i komunikacijski sustavi,8. Diplomatska akademija,9. Odjel za međunarodno pravne poslove,10. Odjel za ljudska prava,11. Analitički odjel,12. Odjel za kulturu, prosvjetu i znanost.Diplomatske misije i konzularni uredi su kategorizirani.

Zakonom od 3. veljače 2000. g.438 Ministarstvo, u suradnji s dru-gim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stva-ranje uvjeta za povratak iseljeništva u RH i njihovo uključivanje u gos-podarski i društveni život u RH, predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih 437 NN 1/2000438 NN 15/2000

obitelji i potomaka iz inozemstva u RH; pruža pomoć u njihovim po-duzetničkim ulaganjima i aktivnostima kroz organiziranje i provođenje informativne, promidžbene i nakladničke djelatnosti s ciljem povratka i useljavanja; skrbi o zbrinjavanju starijih povratnika i useljenika; potiče povratak i useljavanje mladih, te njihovo školovanje uz državnu potporu.

20. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova439. Ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo,3. I. uprava - I. Bilaterala za europske zemlje i Sjevernu Ameriku,4. II. uprava - II. Bilaterala za izvaneuropske zemlje,5. III. uprava - Politička i gospodarska multilaterala,6. IV. uprava - Uprava za analitiku, informiranje, izdavaštvo,

kulturu, znanost i prosvjetu,7. V. uprava - Uprava za konzularne poslove, međunarodnopravne

poslove, hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo,8. VII. Uprava - Sigurnost i komunikacijski sustavi,9. Diplomatska akademija,10. Odjel Državnog protokola RH pri MVP.Diplomatske misije i konzularni uredi su kategorizirani.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova440. Ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra, 2. Tajništvo, 3. I. Uprava - I. Bilaterala za europske zemlje i Sjevernu Ameriku, 4. II. Uprava - II. Bilaterala za izvaneuropske zemlje, 5. III. Uprava - Politička i gospodarska multilaterala, 6. IV. Uprava - Uprava za političku analizu, informiranje i kulturu, 7. V. Uprava - Uprava za konzularne poslove, međunarodnopravne poslove, hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, 8. VII. Uprava - Sigurnost i komunikacijski sustavi, 9. Diplomatska akademija, 10. Diplomatski protokol. Diplomatske misije i konzularni uredi su kategorizirani.

439 NN 44/2000440 NN 70/2001

180

181

12. lipnja 2003. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova441. Ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo,3. I. uprava - Uprava za Europu, 4. II. uprava - Uprava za susjedne zemlje, 5. III. uprava - Uprava za izvaneuropske zemlje, 6. IV. uprava - Uprava za gospodarsku diplomaciju, 7. V. uprava - Uprava za multilateralu, 8. VI. uprava - Uprava za analitiku, informiranje i promociju, 9. VII. uprava - Uprava za sigurnost i komunikacijske sustave, 10. VIII. uprava – Uprava za međunarodnopravne i konzularne poslove,11. Diplomatska akademija,12. Diplomatski protokol,13. Samostalni odjel za unutarnji nadzor,14. Samostalni odjel za obradu političke dokumentacije.Diplomatske misije i konzularni uredi su kategorizirani.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.442 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: predstavljanje RH u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama; ra-zvijanje i unaprjeđivanje odnosa RH s drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i međunarod-nih odnosa; suradnju s međunarodnim organizacijama i drugim oblici-ma međunarodne suradnje država, praćenje razvitka međunarodnih gos-podarskih odnosa; zaštitu prava i interesa RH i njezinih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, te uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u drugim državama; razgovore i pregovore s predstavnicima drugih drža-va, međunarodnih organizacija i ostalih subjekata međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, pripremu, sklapanje i izvršenje međunarodnih ugovora; poticanje i pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područji-ma; održavanje i razvija nje veza s misijama stranih država i međunarod-nih organizacija u RH kao i konzularnim uredima stranih država; pra-ćenje razvitka i sudjelovanje u raspravama iz međunarodnoga javnog i privatnog prava u zemlji i inozemstvu; pružanje informacija ustanovama i tijelima stranih država i međunarodnih organizacija, te stranoj javnosti

441 NN 100/2003442 NN 199/2003

o stanju u zemlji, odnosno o drugim pitanjima od značenja za RH. Mini-starstvo, u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljeništva u RH i njiho-vo uključivanje u gospodarski i društveni život u RH, predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka iz inozemstva u RH, pruža pomoć u njihovim poduzetničkim ulaganjima i aktivnostima kroz organizira-nje i provođenje informativne, promidžbene i nakladničke djelatnosti s ciljem povratka i useljavanja; skrbi o zbrinjavanju starijih povratnika i useljenika; potiče povratak i useljavanje mladih, te njihovo školovanje uz državnu potporu.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.443 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: predstavljanje RH u drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama; ra-zvijanje i unaprjeđivanje odnosa RH s drugim državama, međunarod-nim organizacijama i drugim subjektima međunarodnog prava i među-narodnih odnosa; suradnju s međunarodnim organizacijama i drugim oblicima multilateralne suradnje država, osobito u procesu približavanja euroatlantskim integracijama; aktivno sudjelovanje u jačanju među-narodne sigurnosti i suradnje; aktivno sudjelovanje u međunarodnim gospodarskim odnosima i multilateralnim gospodarskim strukturama; zaštitu prava i interesa RH i pravnih osoba sa sjedištem u RH i hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, te uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u drugim državama; suradnju i pregovore s predstavnicima drugih država, međunarodnih organizacija i ostalih subjekata međuna-rodnog prava i međunarodnih odnosa, pripremu, sklapanje i izvršenje međunarodnih ugovora; poticanje i pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; održavanje i razvijanje veza s misijama stranih dr-žava i međunarodnih organizacija u RH, diplomatskim misijama i kon-zularnim uredima stranih država kao i ostvarenje prava stranih diploma-ta vezano za njihovu diplomatsku zaštitu i privilegije; praćenje razvitka i sudjelovanje u raspravama iz međunarodnoga javnog i privatnog prava u zemlji i inozemstvu; pružanje informacija ustanovama i tijelima stranih država i međunarodnih organizacija, te stranoj javnosti o stanju u zemlji, odnosno o drugim pitanjima od značenja za RH. 443 NN 30/2004

182

183

Ministarstvo, u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljeniš-tva u RH i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u RH, predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog naroda, članova njihovih obitelji i potomaka iz inozemstva u RH, pruža pomoć u njihovim poduzetničkim ulaganjima i aktivnostima s ciljem povratka i useljavanja; pruža savjete u pogledu zbrinjavanja sta-rijih povratnika i useljenika; potiče povratak i useljavanje mladih, te nji-hovo školovanje uz državnu potporu. Ministarstvo, u suradnji s drugim ministarstvima i tijelima državne uprave, promiče u zemlji i inozemstvu gospodarske interese RH. Ministarstvo, u suradnji s drugim nadležnim institucijama, obavlja poslove vezane uz sigurnost i zaštitu diplomatskih misija i konzularnih ureda u inozemstvu.

12. ožujka 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova444. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. I. politička uprava - Uprava za EU, NATO i zemlje članice,3. Uprava za multilateralu i međunarodne organizacije,4. Uprava za bilateralnu suradnju,5. Uprava za međunarodnu gospodarsku suradnju,6. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju,7. Uprava za konzularne poslove,8. Uprava za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo,9. Tajništvo,10. Uprava za pravne i kadrovske poslove,11. Diplomatski protokol,12. Diplomatska akademija,13. Uprava za sigurnosnu analitiku, komunikacije i zaštitu,14. Samostalni odjel s odnose s javnošću, 15. Samostalni odjel za unutarnji nadzor, 16. Samostalni odjel za analitiku, 17. Samostalni odjel za međunarodnopravne poslove, 18. Samostalni odjel za NATO.Diplomatske misije i konzularni uredi su kategorizirani.

444 NN 38/2004

4.8 MINISTARSTVO ZA EUROPSKE INTEgRACIJE / MINISTARSTVO EUROPSKIH INTEgRACIJA

Zakonom od 3. veljače 2000. g.445 Ministarstvo sudjeluje, u surad-nji i koordinaciji s MVP, u obavljanju upravnih i drugih poslova koji se odnose na proces približavanja RH EU. Ministarstvo sudjeluje u razgo-vorima i pregovorima s predstavnicima EU i Vijeća Europe, odnosno u pripremi i izvršavanju međunarodnih obveza između RH i EU, te RH i Vijeća Europe. Ministarstvo sudjeluje u koordinaciji i poticanju suradnje državnih tijela s EU, kao i održavanju i razvijanju veza s predstavnicima EU u RH; koordinaciji radnih tijela Vlade, tijela državne uprave i tijela lokalne uprave i samouprave u poslovima iz njihovog djelokruga koji su u vezi s europskim integracijama; koordinira usklađivanje pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU i izvršavanje obveza po preuzetim međuna-rodnim ugovorima sklopljenim u okviru Vijeća Europe; pruža informa-cije o EU i Vijeću Europe, te o procesu približavanja RH EU i suradnji s Vijećem Europe; u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave koordinira programe pomoći i suradnje s EU.

24. veljače 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva446. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za usklađivanje pravnog sustava,4. Uprava za usklađivanje gospodarskog sustava,5. Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU,6. Uprava za informiranje, obrazovanje i prevođenje.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva447. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo,3. Uprava za usklađivanje pravnog sustava,4. Uprava za strategiju integriranja,5. Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU,6. Uprava za informiranje, obrazovanje i prevođenje,7. Tajništvo Glavnog pregovarača za EU.

445 NN 15/2000446 NN 24/2000447 NN 70/2001

184

185

Uredbom od 6. lipnja 2002. g.448 unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo, 3. Uprava za usklađivanje pravnog sustava,4. Uprava za strategiju integriranja,5. Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnju s EU,6. Uprava za informiranje i obrazovanje, 7. Zavod za prevođenje.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.449 Ministarstvo europskih inte-gracija sudjeluje, u suradnji i koordinaciji s MVP, u obavljanju upravnih i drugih poslova koji se odnose na proces približavanja RH EU. Ministar-stvo sudjeluje u razgovorima i pregovorima s predstavnicima EU i Vijeća Europe, odnosno u pripremi i izvršavanju međunarodnih obveza između RH i EU, te RH i Vijeća Europe. Ministarstvo sudjeluje u koordinaciji i poticanju suradnje državnih tijela s EU, kao i održavanju i razvijanju veza s predstavnicima EU u RH; koordinaciji radnih tijela Vlade, tijela državne uprave i tijela lokalne uprave i samouprave u poslovima iz nji-hovog djelokruga koji su u vezi s europskim integracijama; koordinira usklađivanje pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU i izvršavanje obveza po preuzetim međunarodnim ugovorima sklopljenim u okviru Vijeća Europe; pruža informacije o EU i Vijeću Europe, te o procesu približavanja RH EU i suradnju s Vijećem Europe; u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave, koordinira programe pomoći i su-radnje s EU.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.450 Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na proces približavanja RH EU, u suradnji i koordinaciji s MVP i drugim državnim tijelima. Ministarstvo sudjeluje u razgovorima i pregovorima s predstavnicima EU i Vijeća Eu-rope, odnosno u pripremi i izvršavanju međunarodnih obveza između RH i EU, te RH i Vijeća Europe. Ministarstvo sudjeluje u koordinaciji i poticanju suradnje državnih tijela s institucijama i tijelima EU, kao i održavanju i razvijanju veza s predstavnicima EU u RH; koordinaciji radnih tijela Vlade, tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regi-onalne) samouprave u poslovima iz njihovog djelokruga koji su u vezi s 448 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za europske integracije, NN 69/2002449 NN 199/2003450 NN 30/2004

europskim integracijama; koordinira usklađivanje pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU i izvršavanje obveza po preuzetim međunarodnim ugovorima sklopljenim u okviru Vijeća Europe; pruža informacije o EU i Vijeću Europe, te o procesu približavanja RH EU i suradnji s Vijećem Europe; priprema i provodi programe obuke i usavršavanja za proces eu-ropskih integracija; koordinira programe pomoći i suradnje s EU i druge programe bilateralne pomoći u svrhu približavanja EU, prati provedbu programa i inicijativa Europske zajednice, osigurava podršku tijelima Vlade pri koordinaciji sveukupne pomoći koju RH prima iz inozemnih izvora; koordinira strategiju integriranja RH u svrhu punopravnog član-stva u EU; pruža analitičku podršku procesu integriranja u EU; koor-dinira rad na praćenju i provedbi prilagodbi RH prema EU; koordinira prevođenje pravne stečevine (acquis communautaire) EU na hrvatski jezik, te relevantnog hrvatskog zakonodavstva na jedan od službenih je-zika EU, te izdaje službene verzije prijevoda propisa i vodi odgovarajuće baze podataka prijevoda.

4.9 MINISTARSTVO ZA ISELJENIŠTVO / MINISTARSTVO ISELJENIŠTVA

Djelokrug rada Ministarstva određen je Zakonom od 25. srpnja 1990. g.451, ono obavlja poslove koji se odnose na: kulturu, prosvjetu, znanost, socijalnu i gospodarsku politiku za iseljenike Hrvatske, radi uspostavljanja veza s domovinom i korištenja znanja i kapitala, a sa ci-ljem povratka iseljenika i suradnje s iseljenicima. 5. listopada 1990. g.452 novi naziv Ministarstva je Ministarstvo iseljeništva. Ministarstvo obav-lja poslove koji se odnose na: uspostavljanje gospodarskih, kulturnih, prosvjetnih i drugih odnosa s iseljenicima iz RH; uspostavljanje veza iseljenika s domovinom u svrhu korištenja znanja i kapitala; povratak iseljenika i njihovu reintegraciju.

Prema Zakonu od 27. prosinca 1990. g.453 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: uspostavljanje, odr-žavanje i promicanje kulturnih i gospodarskih veza sa iseljenicima koji su iselili s područja RH i Hrvatima iseljenim iz drugih republika i pokra-jina, s radnicima na radu u inozemstvu i članovima njihovih obitelji koji borave u inozemstvu, s hrvatskim etničkim manjinama u drugim drža-451 NN 31/1990452 NN 41/1990453 NN 59/1990

186

187

vama i njihovim udruženjima; davanje mišljenja na programe za zado-voljavanje njihovih prosvjetnih, informacijskih, socijalnih, znanstvenih i drugih potreba kao i mišljenja o njihovom ostvarivanju, izradi programa povratka i uključivanja iseljenika u društveni i gospodarski život RH; vo-đenje evidencija i poduzimanje drugih radnji u svezi s poslovima iz svog djelokruga.

8. rujna 1992. g. 454 Ministarstvo prestaje s radom, a njegove po-slove preuzimaju MVP i Ministarstvo kulture i prosvjete.

4.10 MINISTARSTVO ZA ENERgETIKU, INDUSTRIJU, RUDARSTVO I ZANATSTVO / MINISTARSTVO ENERgETIKE I INDUSTRIJE / MINISTARSTVO INDUSTRIJE, BRODOgRADNJE I ENERgETIKE / MINISTARSTVO gOSPODARSTVA / MINISTARSTVO gOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Djelokrug rada Ministarstva energetike i industrije određen je 5. listopada 1990. g.455, ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: energetiku, industriju (osim prehrambene industrije i pre-rade drveta); rudarstvo; zanatstvo; izdavanje odobrenja za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina; vođenje katastra i izdavanje građe-vinskih i uporabnih dozvola za naftu, plin; inspekcijske poslove koji se odnose na elektroenergiju, rudarstvo i parne kotlove.

8. rujna 1992. g.456 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo industrije, brodogradnje i energetike. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: industriju (osim industrije koja je stavljena u nadležnost drugim ministarstvima); brodogradnju; ener-getiku; rudarstvo; obrtništvo; transfer tehnologije; istraživanje i eksplo-ataciju mineralnih sirovina; izgradnju i uporabu rudarskih i nuklearnih objekata; vođenje katastra; odobravanje pribavljanja i ustupanja prava industrijskog vlasništva, znanja i iskustva; poslove elektroenergetske i rudarske, te inspekcije posuđa pod pritiskom.

454 NN 55/1992455 NN 41/1990456 NN 55/1992

3. svibnja 1993. g.457 Ministarstvo mijenja naziv u Ministarstvo gospodarstva. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnosi na praćenje i prilagođavanje sustava trgovine i trgovinske po-litike potrebama razvitka gospodarstva, stanje i pojave na tržištu roba, trgovinskih usluga te djelovanje mjera gospodarske politike i ukupnih gospodarskih kretanja na djelovanje tržišta i odnose ponude i potražnje, uključivo vanjskotrgovinske tijekove i uvjete razmjene; pravni položaj i poslovanje trgovačkih poduzeća, te drugih učesnika tržišnog poslova-nja: opskrbljenost tržišta; promicanje i razvitak trgovine; cijene roba i usluga u zemlji i inozemstvu; sustav vanjskotrgovinskog poslovanja; sustav zaštite domaće proizvodnje i sustav poticanja izvoza; obavljanje gospodarskih djelatnosti u inozemstvu: obavljanje gospodarskih djelat-nosti stranih osoba u RH: odobravanje otvaranja predstavništava stranih osoba: inozemna ulaganja i zajednička ulaganja sa stranim partnerima; međunarodna suradnja u svezi trgovinske politike, te politike zaštite do-maće proizvodnje, robne rezerve; inspekcijske poslove koji se odnose na tržište i cijene. U sastavu Ministarstva je Direkcija za državne robne rezerve.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.458 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na industriju (osim industrije koja je stavljena u nadležnost drugim ministarstvima); brodogradnju; energetiku; rudarstvo; obrtništvo; zadrugarstvo; transfer tehnologije; odobravanje pribavljanja i ustupanja prava industrijskog vlasništva, zna-nja i iskustva; poslove elektroenergetske i rudarske, te inspekcije posuda pod pritiskom. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: praćenje i prilagođavanje sustava trgovine i trgovinske po-litike potrebama razvitka gospodarstva; stanje i pojave na tržištu roba, trgovinskih usluga, te djelovanje mjera gospodarske politike i ukupnih gospodarskih kretanja na djelovanje tržišta i odnosa ponude i potražnje, uključivo vanjskotrgovinske tijekove i uvjete razmjene; pravni položaj i poslovanje trgovačkih poduzeća, te drugih učesnika tržišnog poslovanja; opskrbljenost tržišta; promicanje i razvitak trgovine; cijene roba i uslu-ga u zemlji i inozemstvu; sustav vanjskotrgovinskog poslovanja; sustav zaštite domaće proizvodnje i sustav poticanja izvoza; obavljanje gospo-darskih djelatnosti u inozemstvu; obavljanje gospodarskih djelatnosti stranih osoba u RH; davanje odobrenja na pribavljanje i ustupanje pra-va industrijskog vlasništva, znanja i iskustva za obavljanje gospodarskih djelatnosti u inozemstvu, kao i davanje odobrenja za izvođenje investicij-457 NN 44/1993458 NN 72/1994

188

189

skih radova u inozemstvu i ustupanje investicijskih radova stranoj osobi u RH; odobravanje otvaranja predstavništava stranih osoba; inozemna ulaganja sa stranim partnerima i evidentiranje tih ulaganja; međunarod-nu suradnju u svezi s trgovinskom politikom te politikom zaštite domaće proizvodnje; inspekcijske poslove koji se odnose na tržište i cijene.

14. ožujka 1995. g. donesen je Zakon o tržišnoj inspekciji459. Po-slove tržišne inspekcije u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i ured Grada Zagreba nadležni za poslove tržišne inspekcije, a u drugom stupnju Ministarstvo.

16. studenoga 1995. g. donesena je Uredba o prestanku važenja uredbe o Agenciji za učinkovito korištenje i štednju energije460 kojom se Agencija ukida, a Ministarstvo preuzima poslove, spise i arhivu Agencije.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.461 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na industriju (osim industri-je koja je stavljena u djelokrug drugim ministarstvima); brodogradnju; energetiku; rudarstvo; obrtništvo; zadrugarstvo; prijenos tehnologije; odobravanje pribavljanja i ustupanja prava industrijskog vlasništva, zna-nja i iskustva; poslove tržišne, elektroenergetske i rudarske inspekcije, te inspekcije posuda pod pritiskom. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: uvjete za obavljanje trgovine i trgo-vinskog posredovanja u zemlji i s inozemstvom; uključivanje u tijekove međunarodne trgovine i europske integracijske procese; gospodarsku suradnju s pojedinim zemljama; prilagodbu trgovinskog sustava mjeri-lima međunarodne trgovine, a osobito Svjetske trgovinske organizacije; poticanje izvoza i stranih ulaganja; razvitak i sustav slobodnih zona; mje-re za zaštitu domaće proizvodnje, stanje i pojave na tržištu, a posebice kretanje ponude i potražnje i opskrbljenosti tržišta; praćenje i poduzi-manje mjera na području cijena i zaštitu potrošača; ponašanje gospodar-skih subjekata na tržištu, uključivo zaštitu slobodnoga tržišnog natje-canja; ustrojavanje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha, osiguravanje skladišnog prostora za njihov smještaj i čuvanje; intervencije na tržištu.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.462 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na industriju, osim prehrambene i duhanske 459 NN 21/1995460 Propisi o Agenciji: NN 22/1993, 94/1995461 NN 92/1996462 NN 48/1999

industrije; brodogradnju; energetiku; rudarstvo; obrtništvo; zadrugarstvo; malo i srednje poduzetništvo; djelatnost trgovine; trgovinsku politiku; po-litiku zaštite domaće proizvodnje; gospodarsku suradnju s inozemstvom; uključivanje u europske gospodarske integracije; usklađivanje aktivnosti u svezi s prijemom i članstvom RH u svjetskoj trgovinskoj organizaciji, te sudjelovanje u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru ove organizacije; poticanje izvoza i stranih ulaganja; osnivanje i poslovanje slobodnih zona; sustavno poticanje poduzetništva; stanje i pojave na trži-štu, opskrbu i cijene; zaštitu potrošača, te poslove koji se odnose na robne zalihe. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: pri-vatizaciju dionica, udjela, stvari i prava u vlasništvu RH, restrukturiranje i sanaciju pravnih osoba kad je to zakonom određeno, te nadzor zakonitosti rada Hrvatskog fonda za privatizaciju.


1. Uprava za industriju i brodogradnju,2. Uprava za energetiku i rudarstvo,3. Uprava za trgovinu i tržište,4. Uprava za međunarodne gospodarske odnose,5. Uprava za poticanje ulaganja i potporu izvoza,6. Uprava za malo gospodarstvo i poduzetništvo464,7. Uprava za privatizaciju,8. Uprava za strategiju privatizacije,9. Uprava za pravne poslove,10. Uprava za gospodarsku politiku, razvoj i analize,11. Ravnateljstvo za robne zalihe,12. Kabinet ministra, 13. Tajništvo Ministarstva.

Zakonom od 3. veljače 2000. g.465 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na energetiku; industriju osim prehrambe-ne i duhanske industrije; brodogradnju; rudarstvo; djelatnosti trgovine; trgovinsku politiku; politiku zaštite domaće proizvodnje i gospodarsku suradnju s inozemstvom; uključivanje u europske gospodarske integra-cije; usklađivanje aktivnosti u svezi s prijamom i članstvom RH u Svjet-skoj trgovinskoj organizaciji; te sudjelovanje u višestranim trgovinskim 463 NN 81/1999464 Uredbom od 2. ožujka 2000. g. Ministarstvo u svom sastavu više nema Upravu za malo gospodarstvo i poduzetništvo, NN 27/2000465 NN 15/2000

190

191

pregovorima u okviru ove organizacije; poticanje izvoza i stranih ula-ganja; osnivanje i poslovanje slobodnih zona; sustavno poticanje podu-zetništva; stanje i pojave na tržištu; opskrbu i cijene; zaštitu potrošača te poslove koji se odnose na robne zalihe. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na privatizaciju dionica, udjela, stvari i prava u vlasništvu RH i restrukturiranje i sanaciju pravnih osoba kad je to zakonom određeno, te nadzor zakonitosti rada Hrvatskog fonda za privatizaciju.

30. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva466. Ustrojstvene jedinice i upravne organizacije su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za pravne poslove,4. Uprava za energetiku i rudarstvo,5. Uprava za brodogradnju,6. Uprava za industriju,7. Uprava za međunarodne gospodarske odnose,8. Uprava za trgovinu i tržište,9. Uprava za poticanje ulaganja,10. Ravnateljstvo za robne zalihe.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva467. Ustrojstvene jedinice i upravne organizacije su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za energetiku i rudarstvo,4. Uprava za industriju i privatizaciju,5. Uprava za trgovinsku politiku i međunarodne gospodarske odnose,6. Uprava za poticanje ulaganja,7. Ravnateljstvo za robne zalihe.

22. prosinca 2003. g.468 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mi-nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministarstvo vodi aktivnu politiku zapošljavanja, te obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na industriju, osim prehrambene i duhanske industrije; brodogradnju; energetiku; rudarstvo; obrtništvo; zadrugarstvo, osim poljoprivrednoga; malo i srednje poduzetništvo; djelatnost trgovine; trgovinsku politiku; 466 NN 37/2000467 NN 70/2001468 NN 199/2003

politiku zaštite domaće proizvodnje; gospodarsku suradnju s inozem-stvom; uključivanje u europske gospodarske integracije; usklađivanje aktivnosti u svezi s članstvom RH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, te sudjelovanje u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru ove or-ganizacije; poticanje izvoza i stranih ulaganja; osnivanje i poslovanje slo-bodnih i poduzetničkih zona; sustavno poticanje poduzetništva, stanje i pojave na tržištu; opskrbu i cijene; zaštitu potrošača; strateške robne zalihe; privatizaciju dionica i udjela u trgovačkim društvima u vlasništvu RH; restrukturiranje i sanaciju pravnih osoba.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: uređivanje radnih odnosa; tržište rada i upošljavanje; odnose sa sindi-katima i udrugama poslodavaca; radnopravni status hrvatskih državlja-na zaposlenih u inozemstvu i poslove u svezi s njihovim povratkom i zapošljavanjem u zemlji; radnopravni status stranih državljana zaposle-nih u RH; zaštitu na radu; međunarodnu suradnju na području rada i zapošljavanja, te sustav i politiku mirovinskog i invalidskog osiguranja. Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na: promicanje i sustavno unaprjeđivanje obrtništva, zadrugarstva, osim poljoprivrednoga, malog i srednjeg poduzetništva; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, te poslovanje obrtnika i poduzetnika; ostva-rivanje međunarodne suradnje; provedbu posebnih programa Vlade u oblasti obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva.

18. veljače 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva469. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra, 2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za energetiku i rudarstvo,4. Uprava za industriju,5. Uprava za trgovinu,6. Uprava za međunarodne gospodarske odnose,7. Uprava za poticanje ulaganja i izvoz,8. Ravnateljstvo za robne zalihe,9. Uprava za rad i tržište rada,10. Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje,11. Uprava za mala i srednja trgovačka društva i zadruge,12. Uprava za obrt.

469 NN 24/2004

192

193

4.11 MINISTARSTVO gOSPODARSKOg RAZVITKA

Sukladno Zakonu od 8. listopada 1991. g.470 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: koncepciju i stra-tegiju gospodarskog razvitka Republike; osnove gospodarskog sustava i osiguravanje uvjeta za djelovanje tržišta; tekuća gospodarska kretanja; gospodarski razvitak svih krajeva Republike, a posebice onih koji zaosta-ju u gospodarskom razvitku; programiranje restrukturiranja i pretvor-bu pojedinih gospodarskih čimbenika; poticanje i razvoj poduzetništva; zajednička ulaganja sa stranim partnerima; investicijske programe od osobitog interesa za Republiku; izrada odgovarajućih stručnih priloga, podloga i analiza za potrebe izrade dokumenata makroekonomske poli-tike Republike; izrada analiza i informacija o tekućim gospodarskim kre-tanjima i učincima mjera makroekonomske politike; te obavljanje drugih upravnih i stručnih poslova u oblasti gospodarstva izuzev onih koji su stavljeni u djelokrug drugih ministarstava. U sastavu Ministarstva su Agencija za restrukturiranje i razvoj i Zavod za plan, analize i progno-ze. Ministarstvo preuzima poslove Agencije RH za restrukturiranje i razvoj471 i Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze472.

8. rujna 1992. g.473 Ministarstvo prestaje s radom, a njegove po-slove preuzima Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze.

4.12 MINISTARSTVO PRIVATIZACIJE I UPRAVLJANJA IMOVINOM / MINISTARSTVO PRIVATIZACIJE

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.474 Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: uređivanje vlasničkopravnih odnosa koji su nastali prijelazom imovine u vlasništvu građana i građan-skopravnih osoba u društveno vlasništvo; pretvorbu poduzeća sa druš-tvenim vlasništvom; privatizaciju državnih poduzeća, poljoprivrednog zemljišta i šuma; upravljanje državnom imovinom kada je to određeno zakonom; kupnju, prodaju i osnivanje poduzeća kada je to određeno za-konom; nadzire zakonitost rada Hrvatskog fonda za privatizaciju.

470 NN 53/A/1991471 Propisi o Agenciji: NN 18/1990, 47/1990, 19/1991, 29/1991, 53/A/1991472 Propisi o Zavodu: NN 41/1990, 11/1991, 53/A/1991473 NN 55/1992474 NN 72/1994

18. listopada 1996. g.475 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo privatizacije. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne po-slove koji se odnose na: pretvorbu poduzeća s društvenim vlasništvom; privatizaciju državnih poduzeća; kupnju, prodaju i osnivanje trgovačkih društava kad je to određeno zakonom; nadzor zakonitosti rada Hrvat-skog fonda za privatizaciju.

15. listopada 1998. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustroj-stvu Ministarstva476. Ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za privatizaciju,4. Uprava za strategiju privatizacije i dodjelu dionica bez naplate,5. Uprava za pravne poslove.

7. svibnja 1999. g.477 Ministarstvo prestaje s radom. Poslove Mini-starstva preuzima Ministarstvo gospodarstva.

4.13 MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

Zakonom od 3. veljače 2000. g.478 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na obrt i zadruge; promicanje i sustavno unapređivanje obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske po-litike na razvoj obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva, te poslovanje obrtnika i poduzetnika; ostvarivanje međunarodne surad-nje; provedbu posebnih programa Vlade u ovlasti obrtništva, zadrugar-stva, malog i srednjeg poduzetništva. Ministarstvo preuzima poslove Mi-nistarstva gospodarstva koji se odnose na obrtništvo, zadrugarstvo, malo i srednje poduzetništvo.

2. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva479. Upravne organizacije, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice su:

475 NN 92/1996476 NN 138/1998477 NN 48/1999478 NN 15/2000479 NN 27/2000

194

195

1. Uprava za obrt,2. Uprava za zadruge,3. Uprava za malo i srednje poduzetništvo,4. Uprava za upravne i normativne poslove,5. Kabinet ministra,6. Tajništvo Ministarstva.1. lipnja 2000. g. u Ministarstvu je ustrojena Uprava za međuna-

rodnu suradnju480. 26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva481. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za obrt,4. Uprava za trgovačka društva i poduzetništvo,5. Odjel za zadruge.

22. prosinca 2003. g.482 Ministarstvo prestaje s radom kao poseb-no ministarstvo.

4.14 DRŽAVNA UPRAVA ZA SKRB O RAZVOJAČENIM BRANITELJIMA I CIVILNIM ŽRTVAMA DOMOVINSKOg RATA / MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOg RATA / MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEÐUgENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

Zakonom od 18. listopada 1996. g.483 Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata obav-lja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: socijalnu zaštitu civilnih invalida Domovinskog rata, obitelji civilnih osoba ubijenih ili nestalih u Domovinskom ratu i civilnih osoba koje su bile zatočenici ne-prijateljskih logora u Domovinskom ratu, ili su na drugi način postale 480 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, NN 56/2000481 NN 70/2001482 NN 199/2003483 NN 92/1996

stradalnici Domovinskog rata, te njihovih obitelji; obavlja i druge poslove socijalne zaštite razvojačenih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, te njihovih obitelji koji na temelju ovoga Zakona, ili drugih propisa, ne ulaze u djelokrug kojega drugog tijela središnje državne uprave.

21. studenog 1997. g.484 Uprava nastavlja s radom kao Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, civilnih žrtava iz Domovinskog rata, obitelji zatočenih i nestalih civila iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branite-lja i članova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslo-ve koji se odnose na pitanja posmrtne dodjele i promicanja, odnosno dodje-le i promicanja u činove oružanih snaga RH poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, odnosno hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, sukladno posebnim propisima, a obavlja i druge po-slove koji su mu posebnim propisima stavljeni u nadležnost. Ministarstvo preuzima od Ministarstva obrane u cijelosti poslove koji se odnose na so-cijalnu skrb o vojnim invalidima Domovinskog rata i njihovim obiteljima, pitanja pravnog položaja i zaštite invalida Domovinskog rata, te udovica i djece poginulih sudionika Domovinskog rata, branitelja koji su bili zatoče-nici neprijateljskih logora u Domovinskom ratu, te njihovih obitelji, kao i obitelji nestalih branitelja, te druge poslove skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata koje je obavljalo Ministarstvo obrane.

28. siječnja 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva485. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za HRVI iz Domovinskog rata i mirnodopske vojne invalide,4. Uprava za skrb o obiteljima poginuloga, umrloga, zatočenoga

ili nestaloga hrvatskoga branitelja,5. Uprava za pravne poslove,6. Uprava za razvojačene hrvatske branitelje i civilne žrtve iz

Domovinskog rata,484 NN 131/1997485 NN 12/1999

196

7. Uprava za financijske poslove,8. Uprava za stambene poslove.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.486 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog po-ložaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i članova nji-hovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se od-nose na pitanja posmrtne dodjele i promicanja, odnosno dodjele i pro-micanje u činove oružanih snaga RH poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, odnosno hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, sukladno posebnim propisima.

9. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva487. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji,4. Uprava za pravne poslove,5. Uprava za stambene poslove,6. Uprava za financije i proračun,7. Odjel za unutarnji nadzor i kontrolu.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji,4. Uprava za pravne poslove,5. Uprava za stambene poslove,6. Uprava za računovodstveno-financijske poslove.

22. prosinca 2003. g.489 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mi-nistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Ministar-stvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, 486 NN 48/1999487 NN 29/2000488 NN 70/2001489 NN 199/2003

197

rješavanje pravnog položaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih in-valida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, za-točenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pitanja posmrtne dodjele i promicanja, odno-sno dodjele i promicanje u činove oružanih snaga RH poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, odnosno hrvatskih ratnih voj-nih invalida iz Domovinskog rata, sukladno posebnim propisima. Mini-starstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na: brigu o obitelji, provo-đenje mjera pronatalitetne populacijske politike, doplatka za djecu, poti-canje osnivanja savjetovališta i obiteljskih centara, usklađivanje njihovih djelovanja, poticanje preventivnih djelovanja radi smanjivanja razvoda brakova i pobačaja, proučavanje i istraživanje suvremenih problema obitelji i mladeži, poduzimanje mjera za jačanje i učvršćivanje zdravih i skladnih obiteljskih odnosa, posebnu zaštitu obitelji u kojima su na-rušeni međusobni odnosi, posebice među bračnim drugovima, zaštitu djece čiji roditelji žive odvojeno, zaštitu djece o kojima se roditelji valja-no ne brinu, zaštitu djece društveno neprihvatljivog ponašanja, te dje-ce i odraslih osoba pod skrbništvom, borbu protiv ovisnosti i suzbijanje zloporabe droga, kao i usklađivanje praćenja izvršenja obveza preuzetih međunarodnim konvencijama o zaštiti interesa i prava djece.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.490 Ministarstvo obavlja i stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organi-zaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju RH, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifi-kacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava. Ministar-stvo potiče zakonske projekte u cilju poboljšanja kvalitete življenja osoba starije životne dobi, predlaže mjere za poticanje obitelji za zadržavanje starijih i nemoćnih članova u krugu obitelji, razvijanje uslužnih djelat-nosti za potrebe starijih osoba, potiče izvaninstitucionalne oblike skrbi o starijim osobama i obavlja druge poslove skrbi o starijim osobama koji nisu stavljeni u nadležnost drugim tijelima. Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge poslove koji se odnose na: brigu o obitelji, provođenje mjera pronatalitetne populacijske politike, doplatka za djecu, poticanje osni-vanja savjetovališta i obiteljskih centara, usklađivanje njihovih djelova-490 NN 30/2004

198

199

nja, poticanje preventivnih djelovanja radi smanjivanja razvoda brako-va i pobačaja, proučavanje i istraživanje suvremenih problema obitelji i mladeži, poduzimanje mjera za jačanje i učvršćivanje zdravih i skladnih obiteljskih odnosa, posebnu zaštitu obitelji u kojima su narušeni među-sobni odnosi, posebice među bračnim drugovima, zaštitu djece čiji ro-ditelji žive odvojeno, zaštitu djece o kojima se roditelji valjano ne brinu, posvojenje, zaštitu djece i mlađih punoljetnika s poremećajima u pona-šanju, te djece i odraslih osoba pod skrbništvom, prevenciju ovisnosti o drogama, kao i praćenje izvršenja obveza, te postupanje po preuzetim međunarodnim konvencijama o zaštiti interesa i prava djece, promiče prava osoba s invaliditetom, provodi mjere za poboljšanje izvaninstituci-onalnih oblika skrbi za osobe s invaliditetom, potiče podizanje kvalitete obiteljskog života osoba s invaliditetom.

17. ožujka 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva491. Unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji,4. Uprava za stambeno zbrinjavanje,5. Uprava za obitelj,6. Uprava za međugeneracijsku solidarnost,7. Uprava za zatočene i nestale,8. Uprava za proračun i financije.

4.15 MINISTARSTVO ZA INFORMIRANJE / MINISTARSTVO INFORMIRANJA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.492, ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: razvoj i funkcioniranje sustava informiranja u Republici; provođenje zakona i drugih propisa u području radio difuzije, televizije, novinsko-izda-vačkih poduzeća, filma, kao i drugih oblika javnog informiranja: uvoz inozemnih javnih glasila i izvoz domaćih glasila u inozemstvu: praćenje razvoja informativne djelatnosti u Republici; priopćavanje inozemnoj javnosti, iseljeništvu i radnicima na privremenom radu u inozemstvu o

491 NN 38/2004492 NN 41/1990

političkom, gospodarskom, kulturnom i drugom razvoju Republike, pri-općavanje javnosti o radu Sabora RH, Predsjedništvu RH, Vlade RH i drugih republičkih organa uprave; i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost.

8. rujna 1992. g.493 Ministarstvo prestaje s radom, a njegove po-slove preuzima Ministarstvo kulture i prosvjete i Ured za odnose s jav-nošću.494

4.16 MINISTARSTVO ZA PROSVJETU, KULTURU, FIZIČKU I TEHNIČKU KULTURU / MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE / MINISTARSTVO PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA / MINISTARSTVO KULTURE I PROSVJETE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.495, te ono obavlja upravne i druge stručne poslove u oblasti prosvjete, a po-sebice one koji se odnose na: projektiranje koncepcije i načina razvo-ja odgojno obrazovnog sustava; izradu i donošenje nastavnih planova i programa predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u zemlji i inozemstvu; standarde, normative i druge uvjete za odgojno obrazovni rad; stručno obrazovanje nastavnika; osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju u zemlji i inozemstvu; obavljanje inspekcijskih poslova u ovoj oblasti; obavlja upravne i struč-ne poslove u oblasti kulture, a posebice one koji se odnose na: razvoj i unapređivanje kulture, kulturnog života i kulturnih djelatnosti, te zaštitu kulturne baštine; osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za dje-latnost kulture; obavlja upravne i stručne poslove u oblasti sporta, fizič-ke i tehničke kulture, a posebice one koji se odnose na: razvoj sporta, zaštitu i podizanje zdravlja djece, omladine i građana; osposobljavanja djece, omladine i građana za stjecanje tehničkih znanja i vještina; te dje-latnost organizacija u ovim oblastima; uspostavlja i unapređuje suradnju s inozemstvom u ovim oblastima. U sastavu Ministarstva su Zavod za školstvo, Zavod za kulturu i Zavod za zaštitu spomenika kulture. 493 NN 55/1992494 NN 55/1992495 NN 41/1990

200

201

8. listopada 1991. g.496 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo prosvjete, kulture i športa.

5. veljače 1992. donesena je Odluka o osnivanju Fonda za obnovu spomenika kulture Hrvatske497, u Ministarstvu, u cilju prikupljanja sred-stava za obnovu ratom razorenih spomenika kulture na teritoriju RH.

8. rujna 1992. g.498 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministarstvo kulture i prosvjete. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove na području kulture, koji se odnose na: razvitak i unapređivanje kulture, kulturnog života i kulturnih djelatnosti, te zaštitu kulturne, baštine i au-torskog prava; uspostavljanje i promicanje kulturne i prosvjetne surad-nje s inozemstvom, a posebice kulturnih veza s hrvatskim iseljenicima i njihovim udrugama, te davanje mišljenja na programe za zadovoljava-nje njihovih kulturnih i prosvjetnih potreba: osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za djelatnost kulture. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove na području prosvjete koji se odnose na: sustav i izradu nastavnih planova i programa predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u zemlji i inozemstvu; udž-benike, standarde, normative i druge uvjete za odgojno-obrazovni rad: stručno obrazovanje i usavršavanje nastavnika; osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju u zemlji i inozem-stvu; obavljanje inspekcijskih poslova na području prosvjete. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove na području športa, tjelesne i tehničke kulture koji se odnose na: razvitak športa, zaštitu i podizanje zdravlja djece, mladeži i građana; osposobljavanje djece, mladeži i gra-đana za stjecanje tehničkih znanja i vještine, te djelatnost organizacija na ovim područjima. Ministarstvo na području informiranja obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: provođenje zakona i drugih propisa u svezi s radio-televizijom, novinsko-nakladničkim poduzećima i drugim oblicima javnog priopćavanja, te uvoz inozemnih javnih glasila i izvoz domaćih glasila u inozemstvo. U sastavu Ministarstva su Zavod za školstvo, Zavod za kulturu i Zavod za zaštitu spomenika kulture.

6. listopada 1994. g.499 Ministarstvo prestaje s radom, a poslove Ministarstva preuzimaju, u odgovarajućem dijelu Ministarstvo kulture i Ministarstvo prosvjete.496 NN 53/A/1991497 NN 11/1992498 NN 55/1992499 NN 72/1994

4.17 MINISTARSTVO KULTURE

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.500 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove u području kulture, koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture i kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti, te autorskog prava; osnivanje ustanova u kulturi; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i me-đunarodnim institucijama; davanje mišljenja o programima kulturnih potreba pripadnika hrvatskog naroda u drugim zemljama; osigurava-nje financijskih i materijalnih uvjeta za djelatnost kulture (muzejske, knjižničke, arhivske i druge kulturne djelatnosti), te rješava u drugom stupnju u upravnim stvarima zaštite kulturne baštine. Ministarstvo u području informiranja obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: provođenje zakona i drugih propisa u svezi s novinsko-na-kladničkim poduzećima, te uvozom inozemnih javnih glasila i izvoz do-maćih glasila u inozemstvo.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.501 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture i kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osiguravanje ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i među-narodnim institucijama; poticanje programa kulturnih potreba pripad-nika hrvatskog naroda u drugim zemljama; osiguravanje financijskih i materijalnih i svih drugih uvjeta za obavljanje i razvitak djelatnosti kul-ture (muzejske, galerijske, knjižničarske, arhivske, kazališne, glazbene i glazbeno-scenske, nakladničke, likovne i filmske).

Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se od-nose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumenti-ranje i promicanje kulturne i prirodne baštine; središnju informacijsku-dokumentacijsku službu; utvrđuje svojstva zaštićenih dijelova prirode i spomenika kulture, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih spomenika kulture i dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite; osnivanje ustanova za obavljanje poslova djelatnosti zaštite; ocjenjivanje uvjeta za rad prav-nih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslo-500 NN 72/1994501 NN 92/1996

202

203

vima zaštite; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite; provođenje kontrole prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode i spomenika kulture; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjene spomenika kulture i dijelova prirode, te upravlja-nje spomenicima kulture i dijelovima prirode sukladno propisima; utvr-đivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne i prirodne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova; inspekcijskih poslova zaštite prirode. 18. listopada 1996. g.502 Ministarstvo preuzima poslove Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

Zakonom od 21. studenog 1997. g.503 Ministarstvo obavlja i uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih spomenika kulture, te njihovo vrednovanje; vođenje središ-njih upisnika zaštićenih spomenika kulture; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne bašti-ne; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatno-sti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zašti-te kulturne baštine; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne baštine; provedba nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih spomenika kulture; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu spomenika kulture, te upravljanje spomenicima kulture sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za za-štitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.

25. ožujka 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva504. Upravne i unutarnje ustrojstvene jedinice u sastavu su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za normative i upravno-pravne poslove,4. Uprava za arhive,5. Uprava za nakladništvo, knjižnice, informatizaciju, muzeje i likovne djelatnosti,6. Uprava za glazbene i scenske djelatnosti,

502 NN 92/1996503 NN 131/1997504 NN 31/1999

7. Uprava za film,8. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju,9. Uprava za zaštitu kulturne baštine,10. Zavod za kulturu,11. Odjel za financije.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.505 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unap-ređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog živo-ta i kulturnih djelatnosti; osnivanje ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i međunarodnim institucijama; poticanje programa kulturnih potreba pripadnika hrvat-skog naroda u drugim zemljama; osiguravanje financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za obavljanje i razvitak djelatnosti kulture, a osobito mu-zejske, galerijske, knjižničarske, arhivske, kazališne, glazbene i glazbe-no-scenske, nakladničke, likovne i filmske. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih spomenika kulture, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih spomenika kulture; propisivanje mjerila za utvrđivanje pro-grama javnih potreba u kulturi RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne bašti-ne; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine; osigura-vanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza za-štićenih spomenika kulture; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu spomenika kulture, te upravljanje spomenicima kulture sukladno propi-sima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.

9. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva506. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za normativne i upravno-pravne poslove,

505 NN 48/1999506 NN 29/2000

204

205

4. Uprava za zaštitu kulturne baštine,5. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju,6. Uprava za muzejsku, galerijsku, arhivsku, knjižničarsku i nakladničku djelatnost,7. Uprava za likovne, scenske i glazbeno-scenske djelatnosti i glazbu,8. Uprava za kulturni razvitak,9. Zavod za kulturu,10. Odjel za financije.

31. svibnja 2001. g. donesen je Zakon o kulturnim vijećima507 kojim se pri Ministarstvu osnivaju kulturna vijeća za pojedina područja umjet-ničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebice predlaganja programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna RH, te radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na dono-šenje odluka važnih za kulturu i umjetnost. Osnivaju se Vijeća za: – film i kinematografiju, – glazbu, – scenske umjetnosti, – likovne umjetnosti, – arhitekturu i urbanizam, – knjigu i nakladništvo, – medijsku kulturu. Predsjednici Vijeća čine Nacionalno vijeće za kulturu koje utvrđuje pri-jedlog Nacionalnog programa kulture, usklađuje rad Vijeća, te pomaže ministru kulture pri utvrđivanju i provedbi kulturne politike. Administra-tivne, tehničke i druge potrebne poslove za Vijeća obavlja Ministarstvo. Hrvatsko muzejsko vijeće, Hrvatsko knjižnično vijeće, Hrvatsko arhivsko vijeće i Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, uz djelokrug utvrđen posebnim zakonima, imaju i djelokrug Vijeća utvrđen ovim Zakonom. Kulturno vije-će može se osnovati i za područje pojedine županije i grada.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva, 3. Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, 4. Uprava za zaštitu kulturne baštine,5. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju,6. Uprava za kulturni razvitak i stvaralaštvo,7. Zavod za kulturu, 8. Uprava za gospodarenje i financiranje u kulturi.

507 NN 53/2001508 NN 70/2001

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.509 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapre-đenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kultu-ri; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i međunarodnim insti-tucijama; stručne i upravne poslove za Hrvatsko povjerenstvo za UNES-CO; upravne poslove u području javnog informiranja; poticanje progra-ma kulturnih potreba pripadnika hrvatskoga naroda u drugim zemljama; osiguravanje financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za obavljanje i ra-zvitak djelatnosti kulture, a osobito muzejske, galerijske, knjižničarske, arhivske, kazališne, glazbene i glazbeno-scenske, nakladničke, likovne i filmske. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-dokumentacij-sku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; propisiva-nje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kul-turne baštine; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine; osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne baštine; provedbu nadzo-ra prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara; utvrđivanje uvje-ta za korištenje i namjenu kulturnih dobara, te upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine, središnju informacijsko-dokumentacij-sku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u području zaštite prirode RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financira-njem programa zaštite prirode; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zašti-

509 NN 199/2003

206

207

te prirode, provedbu nadzora prometa, uvoza, izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju,4. Uprava za zaštitu kulturne baštine,5. Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku,6. Uprava za glazbeno-scensko i filmsko stvaralaštvo,7. Uprava za knjigu i nakladništvo,8. Uprava za zaštitu prirode,9. Uprava za gospodarenje i financiranje,10. Uprava za normativne i upravno-pravne poslove.

2. travnja 2004. g. donesen je Zakon o kulturnim vijećima511. Kul-turna vijeća osnivaju se pri Ministarstvu za pojedina područja umjet-ničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, a posebice predlaganja programa javnih potreba u kulturi za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna RH, te radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na do-nošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost. Vijeća pružaju stručnu pomoć ministru kulture pri donošenju i provedbi godišnjih i dugoročnih programa javnih potreba u kulturi od interesa za RH i njihovo financira-nje, suodlučuju o utvrđivanju kulturne politike i u tu svrhu daju struč-ne podloge i mišljenja Ministarstvu i ministru. Osnivaju se Vijeća za: – glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, – dramske umjetnosti, – film i kinematografiju, – knjigu i nakladništvo, – likovne umjetnosti,– nove medijske kulture,– međunarodnu kulturnu suradnju i europske integra-cije. Kulturno vijeće osniva se za područje županije, Grada Zagreba, te grada koji ima više od 30 000 stanovnika, a mogu ga osnovati i druge op-ćine i gradovi ako to ocijene svrhovitim. Ministar može sazvati Nacional-no vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri utvrđivanju strategije kulturnog razvitka.510 NN 16/2004511 NN 48/2004

4.18 MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA / MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.512 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove u području prosvjete koji se odnose na: sustav nastavnih planova i programa predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškol-skog obrazovanja u zemlji i inozemstvu; standarde, normative i druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; osnivanje školskih ustanova, stručno obrazova-nje i usavršavanje odgajatelja, učitelja i nastavnika; osiguravanje financij-skih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju u zemlji i inozem-stvu; izvanškolski odgoj mladeži; đačke domove i druga pitanja učeničkog standarda; obavljanje inspekcijskih poslova u ovom području. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove na području športa i tjelesne kul-ture koji se odnose na: razvitak športa, zaštitu i podizanje zdravlja djece, mladeži i građana; osposobljavanje djece, mladeži i građana za stjecanje tehničkih znanja i vještina, te djelatnost udruga u ovim područjima.

4. srpnja 1995. g. donesen je Zakon o prosvjetnoj inspekciji513 ko-jim se uređuju poslovi, prava, dužnosti, ovlasti i način rada prosvjetne inspekcije Ministarstva.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.514 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove u području prosvjete koji se odnose na: sustav predš-kolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nastavne planove i programe; udžbenike, normative i standarde, te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; stručno obrazovanje i usavršavanje odgajatelja, učitelja i nastavnika; uče-nički standard; inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor; osnivanje i nadzor nad zakonitošću rada ustanova, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju. Ministarstvo obavlja i upravne i dru-ge stručne poslove na području športa i tjelesne kulture koji se odnose na: razvitak športa, zaštitu i podizanje zdravlja djece, mladeži i odraslih, te na djelatnost udruga u ovom području. Ministarstvo obavlja i upravne i dru-ge poslove koji se odnose na: osposobljavanje djece, mladeži i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina, te djelatnost udruga u ovom području.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.515 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove u području prosvjete koji se odnose na: sustav predškolskog

512 NN 72/1994513 NN 50/1995514 NN 92/1996515 NN 48/1999

208

209

odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nastavne planove i programe; udžbenike, normative i stan-darde, te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; stručno obrazovanje i usavršavanje odgajatelja, učitelja i nastavnika; učenički stan-dard; inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor, osnivanje i nadzor nad za-konitošću rada ustanova, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslo-ve na području športa i tjelesne kulture koji se odnose na: razvitak športa, zaštitu i podizanje zdravlja djece, mladeži i odraslih te na djelatnost udru-ga u ovom području. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: osposobljavanje djece, mladeži i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina, te djelatnost udruga u ovom području.

13. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva516. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za školstvo,4. Uprava za međunarodnu prosvjetnu suradnju,5. Uprava za šport i tehničku kulturu,6. Uprava za normativne, upravno-pravne i inspekcijske poslove,7. Uprava za financije,8. Zavod za unapređivanje školstva,9. Područne jedinice.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za školstvo,4. Uprava za međunarodnu prosvjetnu suradnju,5. Uprava za pravne i inspekcijske poslove,6. Uprava za financije,7. Zavod za unapređivanje školstva518,8. Odjel za šport i tehničku kulturu.

516 NN 42/2000517 NN 70/2001518 Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prosvjete i športa, od 18. prosinca 2003. g. (NN 200/2003), Zavod nije u sastavu Ministarstva.

22. prosinca 2003. g.519 Ministarstvo nastavlja radom kao Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nastavne planove i programe; udžbenike, normative i standarde, te druge za odgoj-no-obrazovni rad; razvitak školstva; stručno obrazovanje i usavršavanje odgajatelja, učitelja i nastavnika; učenički standard; inspekcijski i struč-no-pedagoški nadzor; osnivanje i nadzor nad zakonitošću rada ustanova, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obra-zovanju; osposobljavanje djece, mladeži i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina, te djelatnost udruga u ovom području. Ministarstvo obav-lja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav i izradu nastavnih planova i programa visoke naobrazbe u zemlji i inozemstvu, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad i stručno obrazovanje i usavrša-vanje nastavnika, smještaj, prehranu i druga pitanja životnoga i radnoga studentskog standarda, te inspekcijske poslove visoke naobrazbe.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvitak znanstvenoistraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih infor-macija i komunikacija; razvitak znanstvenoistraživačkih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; usklađivanje financiranja programa neprestane istraživačke djelatnosti i ugovornih projekata u svrhu ostvarivanja Nacionalnoga znan-stvenoistraživačkog programa, te znanstvenih projekata od posebnog inte-resa; planiranje, usklađivanje i provođenje razvitka informatičke djelatno-sti i njezino povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u RH; planiranje i usklađivanje tehnološkog razvitka u RH; praćenje, evidentiranje i ostva-rivanje znanstvene, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i uključivanje stranih stručnjaka u RH, evidenciju i suradnju s našim stručnjacima u svijetu; obavljanje po-slova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvitak športa i tjelesne kulture; zaštitu i unapređenje zdravlja djece, mladeži i odraslih, te na djelatnost udruga u području športa. Mini-starstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: osposobljavanje djece, mladeži i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina, te djelat-nost udruga u ovom području.

519 NN 199/2003

210

211


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za financije,4. Uprava za normativne i upravno-pravne poslove,5. Uprava za informacijsko društvo,6. Uprava za međunarodnu suradnju,7. Uprava za visoko obrazovanje,8. Uprava za znanost,9. Uprava za srednje obrazovanje,10. Uprava za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje,11. Uprava za šport,12. Uprava za zajedničke programe,13. Samostalni odjel za tehnologijski razvitak,14. Samostalna služba za inspekcijske poslove.

4.19 MINISTARSTVO ZA ZNANOST, TEHNOLOgIJU I INFORMATIKU / MINISTARSTVO ZNANOSTI, TEHNOLOgIJE I INFORMATIKE / MINISTARSTVO ZNANOSTI / MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOgIJE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.521, ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija i komunikacija; razvoj znanstvenih i istraživačkih organizacija; razvoj znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; međurepubličku surad-nju i izradu i izvršavanje programa znanstveno-tehničke suradnje s inozem-stvom; planiranje, usklađivanje i provođenje razvoja informatičke djelatnosti i njeno povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u Republici. U sastavu Ministarstva je Zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju. Mi-nistarstvo preuzima poslove Republičkog zavoda za tehničku suradnju.

8. rujna 1992. g.522 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo znanosti. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji 520 NN 29/2004521 NN 41/1990522 NN 55/1992

se odnose na: razvitak znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija i komunikacija; razvitak znanstvenih i istraživačkih ustanova i drugih organizacija; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; planiranje; usklađivanje i provođe-nje razvitka informatičke djelatnosti i njeno povezivanje u cjeloviti infor-macijski sustav u RH. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na: praćenje, evidentiranje i realizaciju znanstvene, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i angažiranje stranih stručnjaka u RH; evidenciju i suradnju s našim stručnjacima u svijetu; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom obukom naših i stranih stručnjaka na os-novi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma. U sastavu Ministarstva je Zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju.

3. svibnja 1993. g.523 Ministarstvo mijenja naziv u Ministarstvo znanosti i tehnologije. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na ustav i izradu nastavnih planova i programa visokoškolskog obrazovanja u zemlji i inozemstvu te osiguravanje finan-cijskih i materijalnih uvjeta za rad i stručno obrazovanje i usavršavanje nastavnika, te inspekcijske poslove visokog školstva.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.524 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: razvitak znanstvenoistraživač-ke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija i komunikacija; razvitak znanstvenih i istraživačkih ustanova i drugih organizacija; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; koordiniranje financiranja znanstvenih projekata od posebnog interesa; planiranje, uskla-đivanje i provođenje razvitka informatičke djelatnosti i njeno povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u RH. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na praćenje, evidentiranje i realizaciju znan-stvene, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarod-nim organizacijama u skladu sa međunarodnim ugovorima; upućivanje na-ših stručnjaka u inozemstvo i angažiranje stranih stručnjaka u RH; eviden-ciju i suradnju sa našim stručnjacima u svijetu; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazu-ma. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na sustav i izradu nastavnih planova i programa visokoškolskog obrazovanja 523 NN 44/1993524 NN 72/1994

212

213

u zemlji i inozemstvu, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad i stručno obrazovanje i usavršavanje nastavnika, na studentske domove i druga pitanja studentskog standarda; inspekcijske poslove visokog školstva.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.525 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na: razvitak znanstvenoistra-živačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija i komunikaci-ja; razvitak znanstveno-istraživačkih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; usklađivanje financiranja programa neprestane istraživačke djelatnosti i ugovornih projekata u svrhu ostvarivanja Nacionalnoga znanstvenoi-straživačkog programa, te znanstvenih projekata od posebnog interesa, planiranje, usklađivanje i provođenje razvitka informatičke djelatnosti i njezino povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u RH, te planiranje i usklađivanje tehnološkog razvitka u RH. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: praćenje, evidentiranje i ostva-rivanje znanstvene, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu sa međunarodnim ugovori-ma; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i uključivanje stranih stručnjaka u RH; evidenciju i suradnju s našim stručnjacima u svijetu; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktič-nom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na sustav i izradu nastavnih pla-nova i programa visoke naobrazbe u zemlji i inozemstvu, te osiguravanje financijalnih i materijalnih uvjeta za rad i stručno obrazovanje i usavrša-vanje nastavnika, smještaj, prehranu i druga pitanja životnog i radnoga studentskog standarda te inspekcijske poslove visoke naobrazbe.

Ministarstvo 18. listopada 1996. g.526 preuzima, od Ministarstva pravosuđa, poslove Zavoda za informatizaciju pravosuđa i javne uprave.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.527 Ministarstvo obavlja upravne i dru-ge poslove koji se odnose na: razvitak znanstvenoistraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničkih informacija i komunikacija; razvitak znanstvenoistra-živačkih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima: usklađivanje financiranja programa ne-prestane istraživačke djelatnosti i ugovornih projekata u svrhu ostvarivanja 525 NN 92/1996526 NN 92/1996527 NN 48/1999

Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, te znanstvenih projekata od posebnog interesa: planiranje, usklađivanje i provođenje razvitka infor-matičke djelatnosti i njezino povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u RH, informatizaciju tijela državne uprave, te planiranje i usklađivanje teh-nološkog razvitka u RH. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: praćenje, evidentiranje i ostvarivanje znanstvene, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacija-ma u skladu s međunarodnim ugovorima; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i uključivanje stranih stručnjaka u RH; evidenciju i suradnju s našim stručnjacima u svijetu; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na os-novi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na sustav i izradu nastavnih planova i programa visoke naobrazbe u zemlji i inozemstvu, te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad i stručno obrazovanje i usavršavanje nastavnika, smještaj, prehranu i druga pitanja životnog i radnoga student-skog standarda, te inspekcijske poslove visoke naobrazbe.

13. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva528. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika,3. Uprava za znanost,4. Uprava za informatiku,5. Uprava za tehnologiju,6. Uprava za međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,7. Uprava za visoku naobrazbu,8. Uprava za pravne i upravne poslove.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo,3. Uprava za znanost,4. Uprava za informatiku,5. Uprava za međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,6. Uprava za visoku naobrazbu,7. Odjel za tehnologijski razvitak i sustave,8. Odjel za pravne, upravne i inspekcijske poslove.

528 NN 41/2000529 NN 70/2001

214

215


4.20a MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE / MINISTARSTVO PROMETA I VEZA / MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.531, te ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: cestovni, željeznički i zračni promet; promet na unutarnjim vodama; poštansko-telegrafsko-telefonski i radio promet; inspekcijske poslove za cestovni promet i ceste, sigurnost željezničkog prometa, sigurnost plovidbe na unutarnjim vodama, telekomunikacije i poštanski promet.

Zakonom od 9. studenoga 1991. g.532 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na: unutarnji i međunarodni cestovni, željeznički i zračni promet, te promet na unutarnjim vodama; telekomunikacija RH; unutarnji i međunarodni poštanski i telekomuni-kacijski promet, međunarodnu koordinaciju uporabe radio-frekvencija; dodjelu radio-frekvencija; izdavanja dozvola za radio-stanice domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove: unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, telekomu-nikacija RH, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog i telekomunikacij-skog prometa, te kontrolu radio-frekvencijskog spektra. U sastavu Mini-starstva su kapetanije pristaništa i Uprava kontrole letenja.

Od 29. prosinca 1991. g.533 u sastavu Ministarstva su Uprava za sigurnost unutarnje plovidbe i Uprava kontrole letenja534.

8. rujna 1992. g.535 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo pomorstva, prometa i veza.530 NN 199/2003531 NN 41/1990532 NN 61/1991533 NN 73/1991534 Uredba o poslovima kontrole letenja koji se obavljaju po nalogu Ministarstva obrane, NN 13/1992535 NN 55/1992

4.20b MINISTARSTVO ZA POMORSTVO / MINISTARSTVO POMORSTVA / MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Djelokrug rada Ministarstva određen je Zakonom od 25. srpnja 1990. g.536. Ono obavlja poslove koji se odnose na: brodarstvo i brodo-gradnju; pomorski saobraćaj; morsko ribarstvo; luke; te pomorsko osi-guranje. U sastavu Ministarstva su Inspektorat za sigurnost plovidbe na moru, Inspektorat za morsko ribarstvo i lučke kapetanije.

5. listopada 1990. g.537 naziv Ministarstva je Ministarstvo pomor-stva. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odno-se na: brodarstvo i brodogradnju; pomorski promet; morsko ribarstvo; luke, pomorsko osiguranje; inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe na moru i inspekcijske poslove za morsko ribarstvo. U sastavu Ministarstva su lučke kapetanije.

Od 29. prosinca 1991. g.538 u sastavu Ministarstva su lučke kape-tanije, obalna straža i Centar za razvitak otoka.

8. rujna 1992. g. Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministarstvo pomorstva, prometa i veza539.

4.21 MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA / MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

8. rujna 1992. g.540 Ministarstvo pomorstva i Ministarstvo prometa i veza nastavljaju s radom kao Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na unutarnji i međunarodni pomorski, cestovni, željeznički, zračni, poštan-ski i telekomunikacijski promet te promet na unutarnjim vodama; uskla-đivanje gospodarskog razvitka otoka; morsko ribarstvo; zaštitu mora od onečišćenja; luke i pomorsko osiguranje: telekomunikacije i poštu; emi-tiranje radijskih i televizijskih programa; međunarodnu koordinaciju uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija; izdavanje

536 NN 31/1990537 NN 41/1990538 NN 73/1991539 NN 55/1992540 NN 55/1992

216

217

dozvola za radijske postaje domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe na moru, morskog ribarstva, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, sigurnosti željezničkog pro-meta, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vo-dama; telekomunikacija i pošta, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog i telekomunikacijskog prometa, te kontrolu radijskih frekvencija; poslo-ve nadzora Obalne straže. U sastavu Ministarstva su: lučke kapetanije, kapetanije pristaništa, Obalna straža, Uprava Sigurnosti unutarnje plo-vidbe, Uprava kontrole leta i Centar za razvitak otoka.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.541 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na unutarnji i međunarodni pomorski, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i telekomunikacijski promet, te promet na unutarnjim vodama; usklađivanje zaštite mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima i vodno dobro; kopne-ni robno-transportni centri; telekomunikacije, i poštu; izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe objekata, tehničke opreme i instalacija telekomu-nikacija i radijskih komunikacija; dokazivanje kakvoće (certificiranje) i označavanje tehničke opreme i instalacija telekomunikacija i radijskih komunikacija; davanje i ostvarivanje koncesija u javnim telekomunikaci-jama; emitiranje i distribuciju radijskih i televizijskih programa; među-narodnu koordinaciju uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija; izdavanje dozvola za radijske postaje domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove; sigurnost plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, sigurnost željezničkog pro-meta, sigurnost zračne plovidbe, sigurnost plovidbe na unutarnjim vo-dama, telekomunikacija i pošta, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog i telekomunikacijskog prometa, te kontrolu radijskih frekvencija; poslo-ve Obalne straže (lučkih kapetanija).

Zakonom od 18. listopada 1996. g.542 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na unutarnji i međunarodni po-morski, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i telekomunikacijski pro-met, te promet na unutarnjim vodama sa infrastrukturom; usklađivanje zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopneni robno-tran-541 NN 72/1994542 NN 92/1996

sportni centri; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava; telekomunikacije i poštu; izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe objekata, tehničke opreme i instalacija telekomunikacija i radijskih komunikacija, dokazivanje kakvoće (certifi-ciranje) i označavanje tehničke opreme i instalacija telekomunikacija i radijskih komunikacija, davanje i ostvarivanje koncesija u javnim teleko-munikacijama; emitiranje i distribuciju radijskih i televizijskih progra-ma; međunarodnu koordinaciju uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija; izdavanje dozvola za radijske postaje domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove; sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, telekomunikacija i pošta, unutarnjeg i međunarodnoga poštan-skog i telekomunikacijskog prometa te nadzor radijskih frekvencija; po-slove Obalne straže (lučkih kapetanija).

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.543 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na unutarnji i međunarodni pomorski, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i telekomunikacijski promet, te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od one-čišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopneni robno-transportni centri; zrač-ne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava; telekomunikacije i poštu; izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe objekata, tehničke opreme i instalacija telekomunika-cija i radijskih komunikacija; davanje i ostvarivanje koncesija u teleko-munikacijama; emitiranje i distribuciju radijskih i televizijskih progra-ma; međunarodnu koordinaciju uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija; izdavanje dozvola za radijske postaje domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog pro-meta, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vo-dama, telekomunikacija i pošta, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog i telekomunikacijskog prometa, te nadzor radijskih frekvencija; poslove Obalne straže (lučkih kapetanija).543 NN 48/1999

218

219

20. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva544. Upravne organizacije odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Uprava pomorstva,2. Uprava cestovnog prometa,3. Uprava željezničkog prometa,4. Uprava zračnog prometa,5. Uprava unutarnje plovidbe,6. Uprava pošte i telekomunikacija,7. Uprava inspekcijskih poslova,8. Uprava za financije, plan, proračun i nabavu,9. Kabinet ministra,10. Samostalni odjel za unutarnji nadzor, kakvoću, zrakoplovne nesreće i zrakoplovne prekršaje,11. Tajništvo.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva545. Upravne organizacije odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Uprava pomorstva,2. Uprava cestovnog prometa,3. Uprava željezničkog prometa,4. Uprava zračnog prometa,5. Uprava unutarnje plovidbe,6. Uprava pošte i telekomunikacija,7. Uprava inspekcijskih poslova,8. Uprava za financije, plan, proračun i nabavu,9. Kabinet ministra, 10. Samostalni odjel za sustav kakvoće, zrakoplovne nesreće, zrakoplovne prekršaje i međunarodne odnose,11. Tajništvo.


1. Uprava pomorstva,2. Uprava cestovnog prometa,3. Uprava željezničkog prometa,4. Uprava zračnog prometa,

544 NN 44/2000545 NN 70/2001546 NN 125/2003

5. Uprava unutarnje plovidbe,6. Uprava pošte i telekomunikacija,7. Uprava inspekcijskih poslova,8. Tajništvo,9. Kabinet ministra,10. Samostalni odjel za međunarodne poslove, prometnu politiku i europske integracije.

22. prosinca 2003. g.547 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sveobuhvatne mjere zaštite Jadran-skog mora, otoka i priobalja, analizu gospodarenja morskim resursima i prostorom uz morsku obalu, mjere racionalnog korištenja mora kao pri-rodnog resursa, nadzor nad provedbom postupka koncesija na području gospodarskog pojasa i koncesija za podizanje ribogojilišta, unutarnji i međunarodni pomorski, cestovni, željeznički, zračni, poštanski i teleko-munikacijski promet, te promet na unutarnjim vodama s infrastruktu-rom tih vidova prometa; predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopneni robno-tran-sportni centri; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava; telekomunikacije i poštu; izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe objekata, tehničke opreme i instalaci-ja telekomunikacija i radijskih komunikacija; donošenje podzakonskih propisa o koncesijama za obavljanje usluga u javnim telekomunikacija-ma; emitiranje i distribuciju radijskih i televizijskih programa; među-narodnu koordinaciju uporabe radijskih frekvencija, uporabu radijskih frekvencija; izdavanje dozvola za radijske postaje domaćim i stranim osobama; inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnoga cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigur-nosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, tele-komunikacija i pošta, unutarnjeg i međunarodnoga poštanskog i teleko-munikacijskog prometa, te nadzor radijskih frekvencija; poslove Obalne straže (lučkih kapetanija).

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku RH, strategiju razvitka hrvatskog turizma; razvoj i 547 NN 199/2003

220

221

investicije u turizmu; razvitak kongresnoga, nautičkoga, seoskoga, lov-noga, zdravstvenoga, omladinskoga i drugih selektivnih oblika turizma; unaprjeđivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu; sanacijske programe u svezi s restrukturiranjem hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, praćenje i sudjelovanje u procesu privatizacije; turističku infor-matiku, promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu; sustav turističkih zajednica; turističku i ugostiteljsku statistiku; stanje i pojave na područ-ju turističkih i ugostiteljskih usluga; međunarodnu suradnju u svezi s turizmom; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gos-podarske politike na razvoj ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i poslovanje turističkih i ugostiteljskih gospodarskih subjekata; uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti, praćenje i anali-ziranje kvalitete turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete ponude smještaja i usluga; kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; unaprjeđivanje turi-stičke i ugostiteljske djelatnosti.

Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odno-se na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investi-cijskih programa od posebnog značenja za RH i pripremanje prijedloga Vladi za njihovo odobravanje; organiziranje tome odgovarajućih velikih in-frastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata i uređaja vodopri-vredne prometne infrastrukture, osim njihove rekonstrukcije i održavanja, i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od značaja za odr-živi razvitak RH koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju sredstvima državnog proračuna, te usklađuje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih objekata i prati i kontrolira te investicije, te obavlja stručne poslove koji se odnose na pokretanje, usklađivanje i nadzor poslova određenih ak-tima i propisima kojima se uređuje razvitak otoka. Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objekata infrastrukture i javne namjene, te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja, te s njima zemljopisno i gospodarski povezanih područja, kao i stručne poslove koji se odnose na razvitak i obnovu gospodarski zao-stajućih područja i područja stradalih u Domovinskom ratu.

18. veljače 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva548. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:1. Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka,2. Uprava unutarnje plovidbe,

548 NN 24/2004

3. Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora,4. Uprava za otoke,5. Uprava cestovnog prometa,6. Uprava željezničkog prometa,7. Uprava zračnog prometa,8. Uprava telekomunikacija i pošte,9. Uprava prometne inspekcije,10. Uprava za proračun i financije,11. Uprava za turističku politiku i tržište,12. Uprava za razvoj turizma,13. Uprava za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma,14. Uprava za regionalni razvoj,15. Uprava za strateške infrastrukturne projekte,16. Uprava za obnovu obiteljskih kuća,17. Tajništvo,18. Kabinet ministra,19. Samostalni odjel za odnose s javnošću,20. Samostalni odjel za unutarnju reviziju,21. Samostalni odjel za europske integracije i prometnu politiku.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.549 Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na obnovu stambenih jedinica, objekata infrastrukture i javne namjene, te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima zna-čajnim za razvitak područja stradalih u Domovinskom ratu, te obavlja poslove koji se odnose na planiranje i provođenje regionalne razvojne politike i predlaganje izmjena sustava upravljanja regionalnim razvojem; predlaganje i koordinaciju provedbe državnih poticajnih mjera i regi-onalnih razvojnih programa i projekata, te praćenje njihove provedbe i vrednovanje njihovih učinaka; koordinaciju i vođenje svih međure-sorskih radnih skupina vezano uz regionalni razvoj; koordinaciju svih poslova vezanih za usklađivanje s EU na području regionalne politike i upravljanja strukturnim instrumentima. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak.

Od 5. svibnja 2004. g.550 ustrojstvena jedinica Ministarstva je i Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, dok Uprava prometne in-spekcije prestaje postojati.549 NN 30/2004550 NN 60/2004

222

223

4.22a MINISTARSTVO ZA ROBNI PROMET / MINISTARSTVO TRgOVINE / MINISTARSTVO TURIZMA I TRgOVINE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.551. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: stanje i pojave na tržištu roba i trgovinskih usluga i djelovanje mjera gospodarske politike na funkcioniranje tržišta; utjecaj ukupnih gospodarskih kretanja na tržište roba i trgovinskih usluga i odnose ponude i tražnje, uključivo vanjsko-trgo-vačke tokove i uvjete razmjene; pravni položaj i poslovanje trgovačkih podu-zeća i drugih subjekata tržišnog poslovanja; promet roba i usluga u zemlji i inozemstvu; opskrbljenost tržišta; unapređenje i razvoj trgovine; cijene roba i usluga; robne rezerve; inspekcijske poslove koji se odnose na tržište i cijene. U sastavu Ministarstva je Direkcija za republičke robne rezerve. Ministarstvo preuzima poslove Republičke direkcije za robne rezerve. Za-konom o izmjenama i dopunama Zakona o tržišnoj inspekciji552 detaljnije se uređuje rad organa tržišne inspekcije553. Poslove nadzora obavljaju organi tržišne inspekcije u općinama, Gradu Zagrebu i Ministarstvo trgovine.

8. rujna 1992. g.554 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo turizma i trgovine.

4.22b MINISTARSTVO ZA TURIZAM / MINISTARSTVO TURIZMA / MINISTARSTVO TURIZMA I TRgOVINE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.555, ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: generalnu turističku politiku Republike; investicije u turizmu; turističku prometnu politiku; sudjeluje u uređenju prostora vezano za razvoj turizma; poslove nautičkog turizma u sklopu ukupne politike razvoja turizma; turistič-ku informatiku; suradnju u razvitku turizma u stranim i nerazvijenim zemljama; sudjelovanje u predlaganju turističkih predstavništava u ino-zemstvu; ugostiteljstvo, turističku i ugostiteljsku statistiku; inspekcijske poslove u turizmu i ugostiteljstvu.551 NN 41/1990552 NN 53/1991553 Prethodni zakon: Zakon o tržišnoj inspekciji, NN 10/1977 i 47/1989554 NN 55/1992555 NN 41/1990

8. rujna 1992. g. 556 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo turizma i trgovine.

4.23 MINISTARSTVA TURIZMA I TRgOVINE / MINISTARSTVO TURIZMA

8. rujna 1992. g.557 Ministarstvo trgovine i Ministarstvo turizma nastavljaju s radom kao Ministarstvo turizma i trgovine. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: opću turi-stičku politiku RH; investicije u turizmu, turističku prometnu politiku; turističku politiku uređenja prostora; razvitak kongresnog, nautičkog i drugih selektivnih oblika turizma; turističku informatiku; promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu; ugostiteljstvo i turističko posredova-nje; turističku i ugostiteljsku statistiku; inspekcijske poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: praćenje i prilagođavanje sustava trgovine i trgovinske politike potrebama razvitka hrvatskog gospodarstva; stanje i pojave na tržištu roba, trgovinskih i turističkih usluga, te djelovanje mjera gospo-darske politike i ukupnih gospodarskih kretanja na djelovanje tržišta i odnose ponude i potražnje uključivo vanjskotrgovinske tijekove i uvjete razmjene; pravni položaj i poslovanje trgovačkih i turističko-ugostitelj-skih poduzeća, te drugih učesnika tržišnog poslovanja; opskrbljenost tržišta; promicanje i razvitak trgovine; cijene roba i usluga u zemlji i inozemstvu; sustav vanjskotrgovinskog poslovanja; sustav zaštite doma-će proizvodnje i sustav poticanja izvoza; obavljanje gospodarskih djelat-nosti u inozemstvu; obavljanje gospodarskih djelatnosti stranih osoba u Hrvatskoj; odobravanje otvaranja predstavništava stranih osoba u Hr-vatskoj; inozemna ulaganja i zajednička ulaganja sa stranim partnerima; međunarodnu suradnju u svezi s turizmom i trgovinskom politikom te politikom zaštite domaće proizvodnje; robne rezerve; inspekcijske po-slove koji se odnose na tržište i cijene. U sastavu Ministarstva je Direk-cija za državne robne rezerve.

3. svibnja 1993. g.558 Ministarstvo mijenja naziv u Ministarstvo turizma. Poslove Ministarstava turizma i trgovine u odgovarajućem dije-lu preuzimaju Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo turizma.

556 NN 55/1992557 NN 55/1992558 NN 44/1993

224

225

Zakonom od 6. listopada 1994. g.559 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: turističku politiku RH; inve-sticije u turizmu; razvitak kongresnog, nautičkog i drugih selektivnih oblika turizma; turističku informatiku; promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu; ugostiteljstvo i turističko posredovanje; stanje i pojave na području turističkih usluga; međunarodnu suradnju u svezi s turizmom; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske po-litike na razvoj ponude i pružanje turističkih usluga i poslovanje podu-zeća; pravni položaj turističko-ugostiteljskih poduzeća; uvjete obavlja-nja ugostiteljske i turističke djelatnosti; praćenje i analiziranja kvalitete turističke proizvodnje; ugostiteljskih i turističkih usluga; kategorizacija turističkih objekata; unapređivanje turističke djelatnosti; turističku i ugostiteljsku statistiku; inspekcijske poslove u turizmu i ugostiteljstvu.

18. prosinca 1998. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva560. Upravne i unutarnje ustrojstvene organizacije su:

1. Uprava za razvoj turizma,2. Uprava za turističku politiku i tržište,3. Uprava za međunarodnu turističku suradnju,4. Kabinet ministra,5. Ured tajnika Ministarstva.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.561 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku RH, strategiju ra-zvitka hrvatskog turizma; razvoj i investicije u turizmu; razvitak kongre-snog, nautičkog, seoskog, lovnog, zdravstvenog, omladinskog i drugih selektivnih oblika turizma; unapređivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu; sanacijske programe u svezi s restrukturira-njem hotelijersko-ugostiteljskih tvrtki, praćenje i sudjelovanje u proce-su privatizacije; turističku informatiku, promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu; sustav turističkih zajednica; turističku i ugostiteljsku sta-tistiku; stanje i pojave na području statističkih i ugostiteljskih usluga; međunarodnu suradnju u svezi s turizmom; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i poslovanje turističkih i ugo-stiteljskih gospodarskih subjekata; uvjete obavljanja turističke i ugosti-teljske djelatnosti, praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda 559 NN 72/1994560 NN 163/1998561 NN 48/1999

kvalitete ponude smještaja i usluga; kategorizaciju turističkih i ugosti-teljskih objekata; unapređivanje turističke i ugostiteljske djelatnosti.


1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za normativne i upravno-pravne poslove,4. Uprava za turističku politiku i tržište,5. Uprava za razvoj turizma.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava za turističku politiku i tržište,4. Uprava za normativne, upravno-pravne poslove i razvoj turizma.


4.24 MINISTARSTVO ZA PRAVOSUÐE I UPRAVU / MINISTARSTVO PRAVOSUÐA I UPRAVE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.565. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: organiza-ciju i rad pravosudnih organa (redovnih sudova, javnih tužilaštava, javnih pravobranilaštava, organa za vođenje prekršajnog postupka); odvjetniš-tva; međunarodne pravne pomoći i drugih oblika pravne pomoći; izvr-šavanje krivičnih i prekršajnih sankcija; pomilovanje i uvjetne otpuste; stručno osposobljavanje i usavršavanje radnika u pravosudnim organima i organima nadležnim za izvršavanje krivičnih i prekršajnih sankcija; su-stav državne uprave u Republici, osiguravanje provođenja zakona i dru-gih propisa koji se odnose na organizaciju i metode rada u ostvarivanju funkcija organa uprave, organizaciju, stručnost, efikasnost i rad orga-na uprave kao i rad drugih organizacija i zajednica u obavljanju javnih 562 NN 37/2000563 NN 70/2001564 NN 199/2003565 NN 41/1990

226

227

ovlaštenja; osiguravanje provođenja Zakona o općem upravnom postup-ku; stručno osposobljavanje i usavršavanje radnika u organima uprave; poslove upravne inspekcije; imovinsko-pravne poslove koji se odnose na eksproprijaciju; korištenje građevinskog zemljišta; opseg prava vla-sništva na nekretninama; imovinsko-pravni dio komasacije i arondacije zemljišta; samovlasno zauzeće zemljišta u društvenom vlasništvu; pro-met zemljišta i zgrada; imovinsko-pravni dio agrarnih operacija i imo-vinu stranih državljana. Ministarstvo obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu u nadležnosti drugog republičkog organa uprave. U sastavu Ministarstva su Zavod za javnu upravu i Uprava za imovinsko-pravne poslove. Ministarstvo preuzima poslove Republičkog zavoda za javnu upravu.

Sukladno Zakonu od 8. listopada 1991. g.566 Ministarstvo preuzima dio poslova Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditelj-stva: imovinsko-pravne poslove u svezi: eksproprijacije i drugih obličja ograničenja građanskog vlasništva, izgradnje i korištenja građevinskog zemljišta, režima stanovanja i upravnog nadzora nad istim, opsega prava vlasništva na nekretninama, imovinsko-pravnog dijela komasacije i aron-dacije zemljišta, samovlasnog zauzeća zemljišta u državnom vlasništvu, prometa zemljišta i zgrada, imovinsko-pravnog dijela agrarnih operacija, gospodarenja nekretninama u ime i za račun Republike, uređivanja vla-sničko-pravnih odnosa i pretvorbe vlasništva imovine stranih državljana; koordiniranje aktivnosti na denacionalizaciji prinudno oduzete imovine, te poduzimanje i drugih radnji u svezi s poslovima iz svog djelokruga. U sastavu Ministarstva su Zavod za javnu upravu, Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti i Uprava za imovinsko-pravne poslove.

Zakonom od 8. rujna 1992. g.567 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: ustrojstvo i rad, te stručno os-posobljavanje i usavršavanje djelatnika u organima sudbene vlasti (re-dovnih sudova, javnih tužilaštava, javnih pravobranilaštava, organa za vo-đenje prekršajnog postupka), organima koji izvršavaju kaznene i prekr-šajne sankcije i odvjetništvu; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija; pomilovanje i uvjetne otpuste; sustav državne uprave i lokalne uprave i samoupra-ve; stručno osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u tim organima i organizacijama; građanska stanja; osiguravanje provođenja Zakona o 566 NN 53/A/1991567 NN 55/1992

općem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju; poslove upravne inspekcije; informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti; imovinskopravne poslove u svezi s eksproprijacijom i dru-gim ograničenjima vlasništva, korištenja građevinskog zemljišta, pravo vlasništva na nekretninama, imovinskopravni dio komasacije i arondacije zemljišta, samovlasno zauzeće zemljišta u državnom vlasništvu, promet zemljišta i zgrada, imovinskopravni dio agrarnih operacija, uređivanje vlasničkopravnih odnosa, imovinu stranih državljana; denacionalizaciju; obavljanje i drugih poslova koji su mu stavljeni u nadležnost. Ministar-stvo obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu stavljeni u nad-ležnost kojem drugom ministarstvu. U sastavu Ministarstva su Zavod za javnu upravu, Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti, Uprava za imovinskopravne poslove i Uprava za izvr-šenje kaznenih i prekršajnih sankcija.

3. svibnja 1993. g.568 Ministarstvo prestaje s radom. Poslove Mini-starstava, u odgovarajućem dijelu, preuzimaju Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave.

4.25 MINISTARSTVO PRAVOSUÐA / MINISTARSTVO PRAVOSUÐA, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE / MINISTARSTVO PRAVOSUÐA

Prema Zakonu od 3. svibnja 1993. g.569 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: ustrojstvo i rad, te stručno osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima i organima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka, organima koji izvršavaju kaznene i prekršajne sankcije i odvjetništvu; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija; pomilovanje i uvjetne otpuste; imovin-skopravne poslove u svezi eksproprijacije i drugih ograničenja vlasniš-tva, korištenje građevinskog zemljišta, prava vlasništva na nekretninama, imovinskopravni dio komasacije i zemljišta, promet zemljišta i zgrada, imovinskopravni dio agrarnih operacija, uređivanje vlasničkopravnih od-nosa, imovinu stranih državljana; denacionalizaciju. Ministarstvo obav-lja i nadzor nad obavljanjem poslova uprave u organima sudbene vlasti, 568 NN 44/1993569 NN 44/1993

228

229

te državnom odvjetništvu i organima za vodene prekršajnog postupka. U sastavu Ministarstva su Uprava za imovinskopravne poslove, Uprava za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i Zavod za informatizaciju pravosuđa i javne uprave.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.570 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: izradu propisa u području građanskog, kaznenog i trgovačkog prava, te upravnog sudovanja; ustroj-stvo i rad, te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene i prekršajne sankcije, upravne i druge stručne poslove u jav-nom bilježništvu i odvjetništvu; izradu i provedbu propisa o sudskim i javnobilježničkim pristojbama; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija; po-milovanja i uvjetne otpuste, te informatizacije pravosuđa. Ministarstvo obavlja i nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vla-sti, te državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka. Ministarstvo obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: pravo vlasništva; imovinskopravne poslove u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva; imovinskopravne poslove glede građevinskog, po-ljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet zemljišta i zgra-da, te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave; imovinu stranih državljana; poslove denacionalizacije koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.571 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: područje građanskog, kaznenog i trgo-vačkog prava te upravnog sudovanja; ustrojstvo i rad, te stručno osposo-bljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika, državnih pravobra-nitelja i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, državnim pra-vobraniteljstvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene i prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu; sudske i javnobilježničke pristojbe; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršavanje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne ot-puste, te informatizacije pravosuđa. Ministarstvo obavlja i nadzor nad obavljanjem poslova uprave u tijelima sudbene vlasti, te državnom od-570 NN 72/1994571 NN 48/1999

vjetništvu, državnom pravobraniteljstvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: pravo vlasništva; imovinskopravne poslove u svezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva; imovinskopravne poslove glede građe-vinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, komasaciju, promet ze-mljišta i zgrada, te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave; imovinu stranih državljana, te poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave.

3. veljače 2000. g.572 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge poslove koji se odnose na sustav i ustrojstvo državne uprave i lokalne samouprave, nadzor nad radom predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne samouprave; politički i izborni sustav; manjinska prava; organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja i usavršavanja zapo-slenih u državnoj upravi i tijelima jedinica lokalne samouprave; vođenje središnjeg očevidnika o državnim službenicima i namještenicima; rad-nopravni položaj i praćenje primjene sustava plaća djelatnika u tijelima državne uprave i lokalne samouprave; praćenje načina i korištenja sred-stava rada, te primjenu suvremenih metoda rada u državnoj upravi, a po-sebice primjenu računalnih i komunikacijskih sustava u radu; obavljanje stručnih i tehničkih poslova za rad službeničkih sudova i Višega služ-beničkog suda, rješavanje sporova o pravima županija, gradova i općina i Vladina povjerenstva za granice jedinica lokalne samouprave; nadzire zakonitost rada i postupanja u oblasti osobnih stanja građana u svezi s vođenjem državnih evidencija o hrvatskom državljanstvu, biračkom pra-vu, maticama rođenih, vjenčanih i umrlih, rješava u upravnim stvarima u svezi s promjenom osobnog imena, postupa po zahtjevima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH kod pribavljanja i dostavljanja isprava za građane u inozemstvu, obavlja poslove za Međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC), izravno sudjeluje u radu međunarodnih tijela koja se bave pitanjima upravnog prava, državne uprave i lokalne samo-uprave; prati i nadzire provedbu Zakona o općem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju; provodi postupak registracije političkih stranaka, udruga, zadataka, fundacija i vodi odgovarajuće registre; obav-lja poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ministarstvo obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu stavljeni u nadležnost nekom ministarstvu, odnosno drugom tijelu državne uprave.572 NN 15/2000

230

231


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za građansko pravo,4. Uprava za kazneno pravo,5. Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava,6. Uprava za organizacijsko-kadrovske poslove pravosuđa,7. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,8. Uprava za izvršenje sankcija,9. Uprava za poslove opće uprave, upravne inspekcije i građanska stanja,10. Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose,11. Uprava za lokalnu samoupravu,12. Odjel informatičkih poslova.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za građansko pravo,4. Uprava za kazneno pravo,5. Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava,6. Uprava za organizacijsko-kadrovske poslove pravosuđa,7. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,8. Uprava za izvršenje sankcija575,9. Uprava za poslove opće uprave,10. Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose,11. Uprava za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Od 20. ožujka 2003. g.576 jedinica Ministarstva je i Centar za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

22. prosinca 2003. g.577 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo pravosuđa. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se 573 NN 27/2000574 NN 70/2001575 10. siječnja 2002. g. Upravi je promijenjen naziv u Uprava za zatvorski sustav, NN 4/2002576 NN 48/2003577 NN 199/2003

odnose na: područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava, te uprav-nog sudovanja; ustrojstvo i rad, te stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjet-ništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu; sudske i javnobilježničke pristojbe; međunarodnu pravnu pomoć i druge oblike pravne pomoći; izvršava-nje kaznenih i prekršajnih sankcija, pomilovanja i uvjetne otpuste, te informatizaciju pravosuđa. Ministarstvo vrši nadzor nad obavljanjem po-slova uprave u tijelima sudbene vlasti, državnom odvjetništvu i tijelima za vođenje prekršajnog postupka. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: pravo vlasništva; imovinskopravne poslove u vezi s izvlaštenjem i drugim ograničenjima vlasništva; imovinskopravne poslove glede građevinskoga, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ko-masaciju, promet zemljišta i zgrada, te dio agrarnih operacija koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave; imovinu stranih državljana, poslove naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komuni-stičke vladavine koji nisu u djelokrugu drugog tijela državne uprave, te poslove koji se odnose na sukcesiju imovine, prava i obveza bivše SFRJ.

5. siječnja 2004. g.578 jedinica Ministarstva je i Uprava za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.579 Ministarstvo obavlja i upravne i stručne poslove u vezi sa suradnjom Vlade s međunarodnim kaznenim sudovima, poslove zastupanja RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Međunarodnim sudom pravde i drugim međuna-rodnim sudovima, ako posebnom odlukom Vlade nije odlučeno drukčije, te poslove u svezi sa zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za građansko pravo,4. Uprava za kazneno pravo,5. Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava,6. Uprava za organizacijsko-kadrovske poslove pravosuđa,

578 NN 8/2004579 NN 30/2004580 NN 35/2004

232

233

7. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,8. Uprava za zatvorski sustav,9. Uprava za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima,10. Uprava za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava,11. Pravosudna akademija,12. Sektor informatičkih poslova.

4.26 MINISTARSTVO UPRAVE / DRŽAVNO RAVNATELJSTVO ZA DRŽAVNU UPRAVU I LOKALNU SAMOUPRAVU

Vidi pod Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu sa-moupravu.

4.27 MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO / MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA / MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE / MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA / MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOg gOSPODARSTVA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.581. Ono obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: poljoprivredu; slatkovodno ribarstvo; prehrambenu i duhansku industriju; veterinar-stvo; poljoprivredno i šumsko zemljište osim imovinsko-pravnih poslo-va; šumarstvo; preradu drveta; lovstvo; inspekcijske poslove koji se od-nose na poljoprivredu i slatkovodno ribarstvo, veterinarstvo, šumarstvo i lovstvo. U sastavu Ministarstva je Uprava za veterinarstvo.

Od 8. listopada 1991. g.582 Ministarstvo ima novi naziv – Ministar-stvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: poljoprivredu, slatkovodno ribarstvo, prehrambenu i duhansku industriju; veterinarstvo, poljoprivredno i šumsko zemljište osim imovinsko-pravnih poslova; šumarstvo; preradu drveta; lovstvo; uređenje vodotoka i zaštitu od poplava; odvodnjavanje i 581 NN 41/1990582 NN 53/A/1991

navodnjavanje zemljišta; snabdijevanje naselja i industrije vodom i za-štitu vode od zagađivanja; inspekcijske poslove koji se odnose na po-ljoprivredu, slatkovodno ribarstvo, veterinarstvo, šumarstvo i lovstvo, te vodoprivredu; te poduzimanje drugih radnji u svezi s poslovima iz svog djelokruga. U sastavu Ministarstva su Uprava za vodoprivredu i Uprava za veterinarstvo.

Zakonom od 8. rujna 1992. g.583 Ministarstvo ima novi naziv - Mi-nistarstvo poljoprivrede i šumarstva. Ministarstvo obavlja upravne i dru-ge stručne poslove koji se odnose na: poljoprivredu, slatkovodno ribar-stvo, prehrambenu i duhansku industriju; veterinarstvo, poljoprivredno i šumsko zemljište osim imovinskopravnih poslova; šumarstvo i lovstvo; uređenje vodotoka i zaštitu od poplava; odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta; opskrbu naselja i industrije vodom, te zaštitu od štetnog dje-lovanja vode i zaštita voda i vodotoka; inspekcijske poslove koji se odno-se na vodoprivredu, poljoprivredu, slatkovodno ribarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, lovstvo i vodoprivredu. U sastavu Ministarstva su Uprava za vodoprivredu i Uprava za veterinarstvo.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.584 Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: poljoprivredu; ribarstvo; prehram-benu i duhansku industriju; veterinarstvo; poljoprivredno i šumsko ze-mljište; poslove poljoprivredne savjetodavne službe; poslove granične inspekcije zaštite bilja i granične veterinarske inspekcije; uređivanje pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom ze-mljištu u državnom vlasništvu, osim imovinskopravnih poslova; šumar-stvo, lovstvo i drvnu industriju; inspekcijske poslove koji se odnose na poljoprivredu, ribarstvo, veterinarstvo, šumarstvo i lovstvo.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.585 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: poljoprivredu; prehrambenu i duhansku industriju; ribarstvo; veterinarstvo; poljoprivredno i šumsko zemljište; poslove granične inspekcije zaštite bilja i granične veterinarske inspek-cije; uređivanje pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države, osim imovinsko-pravnih po-slova; šumarstvo i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na poljo-privredu i veterinarstvo; davanje suglasnosti za nabavu poljoprivrednih proizvoda za tržište zaliha, a u funkciji reguliranja tržišta robnih zaliha, 583 NN 55/1992584 NN 72/1994585 NN 48/1999

234

235

davanje suglasnosti na uvjete i način prodaje tržišnih zaliha koji se od-nose na poljoprivredne proizvode; provedbu mjera poticajne politike u poljoprivredi i ribarstvu, te njihovu prilagodbu mjerilima svjetske trgo-vinske organizacije; uređenje i koordiniranje kreditiranja poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih proizvoda proračunskim sredstvima; zaštitu i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja; zaštitu poljoprivrednog zemljišta; propisivanje načina vođenja evidencije o poljoprivrednom ze-mljištu; poslove gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države; prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevin-sko; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu; propisivanje uvjeta za proi-zvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; provođenje mjera radi otkrivanja i sprečavanje pojava zaraznih bolesti životinja, te propisivanje uvjeta i načina provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; odre-đivanje granica između unutarnjeg i vanjskog ribolovnog mora, granice ribolovnih zona, te propisivanje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u ribolovu.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe šumskog sjeme-na i šumskih sadnica; ustanovljavanje i dodjeljivanje lovišta na površinama u vlasništvu države; propisivanje uvjeta i kontrolu životinja u proizvodnji i klanju, te preradi proizvoda životinjskog podrijetla; uvjete za utovar, isto-var, pretovar i prijevoz životinja; koordiniranje rada poljoprivredne savje-todavne službe, unapređivanje svih oblika udruživanja u poljoprivredi i ribarstvu; provođenje zakona koji reguliraju međunarodne sporazume iz djelokruga poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i veterinarstva.

6. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva586. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka,4. Uprava poljoprivrede,5. Uprava prehrambene i prerađivačke industrije,6. Uprava šumarstva i lovstva,7. Uprava veterinarstva,8. Uprava ribarstva i poljoprivrede Mediterana,9. Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.

586 NN 39/2000


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka,4. Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi,5. Uprava poljoprivrede i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem,6. Uprava šumarstva i lovstva,7. Uprava veterinarstva,8. Uprava ribarstva. 10. srpnja 2003. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva588. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:1. Kabinet ministra, 2. Samostalni odjel za unutarnji nadzor, 3. Tajništvo Ministarstva, 4. Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka, 5. Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, 6. Uprava poljoprivrede, 7. Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, 8. Uprava šumarstva i lovstva, 9. Uprava za veterinarstvo,10. Uprava ribarstva.

22. prosinca 2003. g.589 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mi-nistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: poljoprivredu; ru-ralni razvitak; prehrambenu i duhansku industriju; ribarstvo; veterinar-stvo; kakvoću poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; zdravstvenu ispravnost hrane životinjskog podrijetla i stočne hrane; poljoprivredno i šumsko zemljište; poslove granične inspekcije zaštite bilja i granič-ne veterinarske inspekcije; pokreće i vodi postupak komasacije, osim imovinskopravnih poslova; uređivanje pravnih odnosa na poljoprivred-nom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države, osim imovinskopravnih poslova; šumarstvo i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i lovstvo, kakvoću po-ljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i veterinarstvo; provedbu mje-ra poticajne politike u poljoprivredi i ribarstvu, te njihovu prilagodbu 587 NN 70/2001588 NN 112/2003589 NN 199/2003

236

237

mjerilima svjetske trgovinske organizacije; uređenje i koordiniranje su-financiranja poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih proizvoda proračunskim sredstvima; poljoprivredno zadrugarstvo; zaštitu i prizna-vanje sorti poljoprivrednog bilja; zaštitu poljoprivrednog zemljišta; pro-pisivanje načina vođenja evidencije o poljoprivrednom zemljištu; poslo-ve gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države; prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i primjene sredstava za zaštitu bi-lja u poljoprivredi i šumarstvu; propisivanje uvjeta za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; provođenje mjera radi otkrivanja i sprečavanje pojava zaraznih bolesti životinja, te propisivanje uvjeta i načina provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; određivanje granica između unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granice ribo-lovnih zona, te propisivanje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u ribolovu.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku i politiku rural-nog razvitka s odgovarajućim politikama EU; provodi Sporazum o stabi-lizaciji i pridruživanju i projekte CARDS programa i ostalih oblika me-đunarodne pomoći i sporazuma u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, prehranu, ruralni razvitak, šumarstvo i ribarstvo EU; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe šumskog sjemena i šumskih sad-nica; ustanovljavanje i dodjeljivanje lovišta na površinama u vlasništvu države; propisivanje uvjeta i kontrolu životinja u proizvodnji i klanju, te preradi proizvoda životinjskog podrijetla; uvjete za utovar, istovar, preto-var i prijevoz životinja; koordiniranje rada poljoprivredne savjetodavne službe, unapređenje poljoprivrednog zadrugarstva i svih oblika udruži-vanja u poljoprivredi i ribarstvu; vodi pregovore iz područja poljoprivrede i ribarstva unutar Svjetske trgovinske organizacije kao i u okviru procesa pristupanja RH EU.

Ministarstvo obavlja i upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom; praćenje i prilago-đavanje vodno-gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvit-ka; uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica: hidromelioracijsku odvodnju i navodnja-vanje zemljišta; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; zaštitu voda i zaštitu mora od zagađivanja s kopna; osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja s pitkom vodom i gospodarstva s industrij-

skom vodom; korištenje vodnih snaga: planiranje i usklađivanje razvoja i izgradnje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih kanalizacijskih sustava od državnog interesa; inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja.


1. Kabinet ministra,2. Samostalni odjel za unutarnju reviziju,3. Tajništvo Ministarstva,4. Uprava poljoprivrede,5. Uprava za poljoprivredno zemljište,6. Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju,7. Uprava za prehrambenu industriju,8. Uprava za veterinarstvo,9. Uprava za održivi razvitak seoskog prostora,10. Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi,11. Uprava ribarstva,12. Uprava šumarstva,13. Uprava za lovstvo,14. Uprava vodnoga gospodarstva,15. Uprava za drvnu industriju.

4.28 MINISTARSTVO ZA VODOPRIVREDU / MINISTARSTVO VODOPRIVREDE

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.591. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: uređenje vodotoka i zaštitu od poplava, odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta; snabdijevanje naselja i industrije vodom i zaštitu voda od zagađivanja: inspekcijske poslove u vodoprivredi; osiguravanje financijskih i mate-rijalnih uvjeta za vodoprivredu; inspekcijske poslove u oblasti vodopri-vrede.

Ministarstvo prestaje s radom 8. listopada 1991. g.592. Poslove Mi-nistarstva preuzima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

590 NN 42/2004591 NN 41/1990592 NN 53/A/1991

238

239

4.29 MINISTARSTVO ZA ZDRAVSTVENU I SOCIJALNU ZAŠTITU / MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.593. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: organi-zaciju praćenja zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva; korištenje zdravstvenih potencijala; osnivanje organizacija zdravstva; izgradnju i investiranje u zdravstvu; stručno usavršavanje zdravstvenih radnika; uspostavljanje i koordinaciju bitnih funkcija zdravstvenog osi-guranja; stručnu kontrolu i nadzor nad stručnim radom u zdravstvu; po-slove sanitarne inspekcije.

Od 8. rujna 1992. g.594 naziv Ministarstva je Ministarstvo zdrav-stva. Ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; zdravstvene stan-darde; izgradnju i investiranje u zdravstvu: osnivanje i ustrojavanje zdravstvenih ustanova; privatnu praksu; nadzor nad stručnim radom u zdravstvu; stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika; praćenje zdrav-stvenog stanja i zdravstvenih potreba pučanstva; zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja; zdravstvenu ispravnost živežnih namirnica i predmeta opće uporabe; utvrđivanje uvjeta i obavljanje nadzora nad proizvodnjom i prometom lijekova, opoj-nih droga i otrova, poslove sanitarne inspekcije.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.595 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite; praćenje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva; zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja; zdravstvene standarde i norme kvalitete lijekova; zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe; proizvodnju i promet opojnih dro-ga; korištenje zdravstvenih potencijala; osnivanje zdravstvenih ustanova; izgradnju i investiranje u zdravstvu; stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika; zdravstveno prosvjećivanje stanovništva; sustav zdravstvenog osiguranja: stručnu kontrolu i nadzor nad stručnim radom u zdravstvu; sanitarni nadzor na državnoj granici; poslove sanitarne inspekcije.593 NN 41/1990594 NN 55/1992595 NN 72/1994

Zakonom od 18. listopada 1996. g.596 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja; zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe; korištenje zdravstvenih potencijala; izgradnju i investiranje u zdravstvu, osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih djelatnika, te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjela naziva zdravstvenim ustanovama: referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar, upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog crvenog križa i komora, zdravstvenoinspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika, te privatnom praksom; registraciju lijekova, nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova, pomoćnih ljeko-vitih sredstava i otrova; proizvodnju, promet i potrošnju opojnih droga; poslove sanitarne inspekcije, sanitarni nadzor u međunarodnom prome-tu na državnoj granici.

5. ožujka 1999. g. donesen je Zakon o sanitarnoj inspekciji597. Po-slove sanitarne inspekcije u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, i ured Grada Zagreba, nadležni za poslove zdravstva, a u drugom stupnju Ministarstvo zdravstva.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.598 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstve-nog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstve-nih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja; zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe; korištenje zdravstvenih potencija-la; izgradnju i investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje državnih i stručnih ispita zdravstvenih dje-latnika, te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva prima-rijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama: referentni centar, klini-ka, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog crvenog križa i komora; zdravstvenoinspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustano-va i zdravstvenih djelatnika, te privatnom praksom: registraciju lijekova, 596 NN 92/1996597 NN 27/1999598 NN 48/1999

240

241

farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda; sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem otrova; proizvodnju, promet i potrošnju opoj-nih droga; sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, prostorima, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi, te sanitarni nadzor u međuna-rodnom prometu na državnoj granici.


1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za stručno-medicinske poslove,4. Uprava za gospodarstvo,5. Uprava za pravne poslove,6. Uprava za sanitarnu inspekciju,7. Odjel za hitne intervencije.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mini-starstva600. Upravne organizacije i druge unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava za stručno-medicinske poslove,4. Uprava za ekonomske poslove u zdravstvu,5. Uprava za pravne poslove,6. Uprava za sanitarnu inspekciju.


1. Kabinet ministra, 2. Odjel za međunarodnu suradnju i informiranje, 3. Tajništvo Ministarstva, 4. Uprava za stručno-medicinske poslove, 5. Uprava za ekonomske poslove u zdravstvu, 6. Uprava za pravne poslove, 7. Uprava za inspekcijske poslove.

599 NN 34/2000600 NN 70/2001601 NN 108/2003

22. prosinca 2003. g.602 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo zdravstva i socijalne skrbi. Ministarstvo obavlja upravne i dru-ge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bo-lesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja; zdravstvenu ispravnost na-mirnica i predmeta opće uporabe; korištenje zdravstvenih potencijala; izgradnju i investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje državnih i stručnih ispita zdravstvenih djelatnika, te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama; referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga crvenog križa i komora; zdravstvenoinspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom: registraciju li-jekova, farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda; sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem otrova; proizvodnju, promet i po-trošnju opojnih droga; sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, prostorima, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi, te sanitarni nad-zor u međunarodnom prometu na državnoj granici. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: socijalnu skrb i sustav socijal-ne politike; zaštitu invalidnih osoba, civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštitu hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata; zaštitu vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata; zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. do 17. kolovoza 1990. i članova njihovih obitelji.


1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Odjel za međunarodnu suradnju,4. Uprava za stručno-medicinske poslove,5. Uprava za ekonomske poslove,6. Uprava za pravne poslove,7. Uprava za sanitarnu inspekciju,

602 NN 199/2003603 NN 38/2004

242

243

8. Uprava za socijalnu skrb,9. Uprava za zaštitu žrtava i sudionika rata.

4.30 MINISTARSTVO ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE / MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI / MINISTARSTVO RADA, SOCIJALNE SKRBI I OBITELJI / MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.604. Ono obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: radne odno-se i zapošljavanje; zaštitu na radu; uređivanje radnih odnosa; ostvari-vanje prava iz radnih odnosa; plaće; mirovinsko i invalidsko osiguranje; doplatak na djecu; imovinska prava iseljenika i radnika u inozemstvu; ostvarivanje prava iz radnih odnosa radnika privremeno zaposlenih u inozemstvu, te poslove vezane za njihov povratak i zapošljavanje u ze-mlji; socijalnu zaštitu, zaštitu porodice i starateljstvo; sustav socijalne politike, te pojave i probleme u toj oblasti, te druge poslove u oblasti socijalne politike i socijalne zaštite; zaštitu boraca narodnooslobodilač-kog rata, vojnih invalida i građanskih žrtava rata; inspekcijske poslove u oblasti zaštite na radu. U sastavu Ministarstva su Zavod za socijalni rad i Zavod za zapošljavanje605. Ministarstvo preuzima poslove Ministarstva za boračko-invalidsku zaštitu i Republičkog zavoda za socijalni rad.

25. veljače 1991. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o inspekciji rada606 određeno je da poslove organa inspekcije rada obavlja Inspektorat rada u sastavu Ministarstva.

18. travnja 1991. g. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o za-pošljavanju607 poslove zapošljavanja i poslove u svezi sa zapošljavanjem obav-lja Zavod za zapošljavanje u sastavu Ministarstva. Radi stvaranja uvjeta za brži razvoj samozapošljavanja osniva se, u okviru Zavoda, Hrvatska agencija za poticanje i razvoj poduzetništva i malih poduzeća (skraćeni naziv HAMP).

14. svibnja 1991. g. donesena je Odluka o osnivanju Republičkog fonda «Zrinski i Frankopani». Fond se osniva, u sastavu Ministarstva, za

604 NN 41/1990605 Republički zavod za zapošljavanje Hrvatske osnovan je Zakonom o zapošljavanju (pročišćeni tekst), NN 55/1990606 NN 9/1991607 NN 19/1991

pružanje posebnih novčanih i drugih pomoći osobama, koje pri obav-ljanju službenih dužnosti po nalogu nadležnih organa RH u obrani su-vereniteta RH od 30. svibnja 1990. godine, budu ranjene ili ozlijeđene. Stručne i računovodstvene i ostale tehničke poslove za Fond obavljaju službe Ministarstva. 17. travnja 1997. g. Republički fond «Zrinski i Fran-kopani“ je ukinut608.

16. rujna 1991. g. donesena je Odluka o osnivanju Republičkog fonda «Kralj Zvonimir», koji se osniva u sastavu Ministarstva za pružanje pomoći izbjeglicama. Stručne i tehničke poslove obavlja Ministarstvo, a računovodstvene poslove Republički fond socijalne zaštite. Od 15. siječnja 1992. g.609 Fond je u sastavu Ureda za prognanike i izbjeglice pri Vladi RH.

8. listopada 1991. g.610 novi naziv Ministarstva je Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji.

6. veljače 1992. g. osnovana je Zaklada “Kraljica Jelena” za financira-nje socijalno-humanitarnih i drugih potreba utvrđenih zakonom611. Admini-strativno-stručne i računovodstvene poslove za Zakladu obavlja Ministarstvo.

8. rujna 1992. g.612 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo rada i socijalne skrbi. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: radne odnose i zapošljavanje; zaštitu na radu, odnose sa sindikatima; sustav minimalnih plaća; mirovinsko i invalid-sko osiguranje; doplatak na djecu; ostvarivanje prava iz radnih odnosa radnika privremeno zaposlenih u inozemstvu, te poslove vezane za nji-hov povratak i zapošljavanje u zemlji; socijalnu zaštitu, zaštitu obitelji i starateljstvo; brigu o domaćim i stranim izbjeglicama i prognanicima, te njihovu socijalnu zaštitu; sustav socijalne politike i druge poslove iz oblasti socijalne politike i socijalne zaštite: zaštitu hrvatskih državljana učesnika II. svjetskog rata; zaštitu vojnih invalida i građanskih žrtava II. svjetskog rata; inspekcijske poslove u oblasti zaštite na radu. U sastavu Ministarstva su Zavod za socijalni rad i Zavod za zapošljavanje.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.613 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: radno pravo i zapošljavanje; 608 NN 44/1997609 NN 2/1992610 NN 53/A/1991611 NN 6/1992612 NN 55/1992613 NN 72/1994

244

245

uređivanje radnih odnosa; zaštitu na radu; tržište rada; odnose sa sin-dikatima; sustav plaća; mirovinsko-invalidsko osiguranje; doplatak na djecu; pitanja radnog prava hrvatskih državljana privremeno zaposlenih u inozemstvu, te poslova vezanih za njihov povratak i zapošljavanje u zemlji; radnopravni status stranih državljana privremeno zaposlenih u RH; socijalnu skrb; posebnu zaštitu djece i skrbništvo; brigu o domaćim i stranim izbjeglicama i prognanicima, te njihovu socijalnu skrb, sustav socijalne politike i druge poslove iz područja socijalne politike i socijalne skrbi, zaštitu hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštitu vojnih invalida i građanskih žrtava II. svjetskog rata; zaštitu građanskih invalida i žrtava domovinskog rata; zaštitu obitelji nestalih osoba; in-spekcijske poslove rada i zaštite na radu.

28. lipnja 1996. g. donesen je Zakon o zapošljavanju614 kojim Za-vod za zapošljavanje u sastavu Ministarstva nastavlja s radom kao Hrvat-ski zavod za zapošljavanje (javna ustanova u vlasništvu RH).

28. lipnja 1996. g. donesen je Zakon o inspekciji rada615 kojim se uređuju ustrojstvo, poslovi, ovlasti, dužnosti i način rada inspekcije rada ministarstva nadležnoga za rad i posebni uvjeti za postavljenje u zvanje inspektora i višega inspektora. Poslove inspekcije rada u prvom stupnju obavljaju područne jedinice, a u drugom stupnju Ministarstvo.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.616 Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: uređivanje radnih odnosa; tr-žište rada i upošljavanje; odnose sa sindikatima i udrugama poslodavaca, radnopravni status hrvatskih državljana zaposlenih u inozemstvu i po-slove u svezi njihovog povratka i zapošljavanja u zemlji; radnopravni sta-tus stranih državljana zaposlenih u RH; zaštitu na radu; međunarodnu suradnju na području rada i zapošljavanja; sustav i politiku mirovinskog i invalidskog osiguranja, te doplatka za djecu; inspekcijske poslove rada i zaštite na radu. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: socijalnu skrb i sustav socijalne politike; posebnu zaštitu obitelji u kojima su narušeni međusobni odnosi, posebice među brač-nim drugovima, zaštitu djece čiji roditelji žive odvojeno, zaštitu djece o kojima se roditelji valjano ne brinu, zaštitu djece društveno neprihvatlji-vog ponašanja, te djece i odraslih osoba pod skrbništvom, kao i usklađi-vanje praćenja izvršenja obveza preuzetih međunarodnim konvencijama 614 NN 59/1996615 NN 59/1996616 NN 92/1996

o zaštiti interesa i prava djece, zaštitu invalidnih osoba, zaštitu hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata; zaštitu vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata, zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. do 17. kolovoza 1990., te članova njihovih obitelji.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.617 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: uređivanje radnih odnosa; tržište rada i upošljavanje; odnose sa sindikatima i udrugama poslodavaca; radno-pravni status hrvatskih državljana zaposlenih u inozemstvu i poslove u svezi s njihovim povratkom i zapošljavanjem u zemlji; radnopravni status stranih državljana zaposlenih u RH; zaštitu na radu; međunarodnu su-radnju na području rada i zapošljavanja, te sustav i politiku mirovinskog i invalidskog osiguranja. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: socijalnu skrb i sustav socijalne politike; posebnu zaštitu obitelji u kojima su narušeni međusobni odnosi, posebice među brač-nim drugovima, zaštitu djece čiji roditelji žive odvojeno, zaštitu djece o kojima se roditelji valjano ne brinu, zaštitu djece društveno neprihvatlji-vog ponašanja te djece i odraslih osoba pod skrbništvom, kao i usklađi-vanje praćenja izvršenja obveza preuzetih međunarodnim konvencijama o zaštiti interesa i prava djece, zaštitu invalidnih osoba, civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštitu hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata; zaštitu vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata; zaštitu osoba stra-dalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. do 17. kolo-voza 1990., članova njihovih obitelji.


1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za radne odnose i tržište rada,4. Uprava socijalne skrbi,5. Uprava zaštite žrtava i sudionika rata, 6. Uprava za financiranje i gospodarenje imovinom, 7. Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 8. Uprava pravnih, računovodstvenih, informatičkih i općih poslova,9. Zavod za zaštitu na radu.

617 NN 48/1999618 NN 77/1999

246

247

16. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva619. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Ured tajnika Ministarstva,3. Uprava za tržište rada, radne odnose i zaštitu na radu,4. Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje,5. Uprava socijalne skrbi,6. Uprava zaštite žrtava i sudionika rata,7. Uprava za međunarodnu suradnju na području rada i socijalne sigurnosti,8. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,9. Zavod za zaštitu na radu.

26. srpnja 2001. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Mi-nistarstva620. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo,3. Odjel za međunarodnu suradnju,4. Uprava za rad i mirovinsko osiguranje,5. Uprava socijalne skrbi,6. Uprava zaštite žrtava i sudionika rata,7. Uprava za financijsko-gospodarske poslove,8. Zavod za zaštitu na radu.

22. prosinca 2003. g.621 Ministarstvo prestaje s radom kao poseb-no ministarstvo.619 NN 31/2000620 NN 70/2001621 NN 199/2003

4.31 MINISTARSTVO ZA gRAÐEVINARSTVO, STAMBENE I KOMUNALNE POSLOVE I ZAŠTITU ČOVJEKOVE OKOLINE / MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOg UREÐENJA I gRADITELJSTVA / MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOg UREÐENJA I STAMBENO-KOMUNALNE DJELATNOSTI / MINISTARSTVO gRADITELJSTVA I ZAŠTITE OKOLIŠA / MINISTARSTVO PROSTORNOg UREÐENJA, gRADITELJSTVA I STANOVANJA

Djelokrug rada Ministarstva određen je 5. listopada 1990. g.622, ono obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na promi-canje i zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine; utvrđivanje uvjeta za radove na zaštićenim objektima prirode, te koordiniranje aktivnosti za promicanje i zaštitu okoliša; prostorno uređenje; graditeljstvo i koor-dinaciju izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku; građevinsko zemljište u funkciji izgradnje (osim imovinsko-pravnih od-nosa); poslove katastra i geodetske djelatnosti; stambeno-komunalnu djelatnost; inspekcijske poslove zaštite okoliša, građevinarstva i urbaniz-ma. U sastavu Ministarstva su: Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirod-ne baštine, Zavod za prostorno uređenje i Uprava za katastar i geodetske poslove. Ministarstvo preuzima poslove Republičke geodetske uprave.

8. listopada 1991. g.623 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: zaštitu okoliša i koordiniranje sveukupnih aktivnosti zaštite okoliša; zaštitu prirode i prirodne baštine; utvrđivanje uvjeta za radove na zaštićenim objektima prirode, te koordiniranje aktivnosti promicanja za-štite okoliša; prostorno uređenje; koordiniranje aktivnosti u svrhu zaštite prirodnih resursa i usklađivanje regionalnog prostornog razvoja; promi-canje uređenja prostora u svrhu efikasnijeg gospodarenja prostorom; gra-diteljstvo i koordinacija izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku; stambeno-komunalne djelatnosti u svrhu promicanja kvalite-te življenja sukladno sociološkim, ekološkim i gospodarskim činiocima i zakonitostima; pravne poslove u svezi s građevinskom dozvolom; poslove informatizacije prostora, katastra, geodetskog sustavnog definiranja od-622 NN 41/1990623 NN 53/A/1991

248

249

nosa u prostoru; kartografija; inspekcijske poslove zaštite okoliša, prirode i prirodne baštine, te prostornog uređenja i građevinske inspekcije. U sastavu Ministarstva je Uprava za geodetske i katastarske poslove.

Od 9. studenoga 1991. g.624 u sastavu Ministarstva su Uprava za geodetske i katastarske poslove, Zavod za zaštitu okoliša, prirode i pri-rodne baštine i Zavod za prostorno uređenje.

8. rujna 1992. g.625 Ministarstvo nastavlja s radom kao Ministar-stvo graditeljstva i zaštite okoliša. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: graditeljstvo; praćenje stanja u gradi-teljstvu (građevinska operativa); usklađivanje izgradnje javnih objekata od posebnog državnog interesa; zaštitu okoliša; zaštitu voda, mora, zraka i tla od zagađivanja; zaštitu prirode i prirodne baštine, utvrđivanje uvjeta za radove na zaštićenim objektima prirode; usklađivanje aktivnosti na promicanju zaštite okoliša; prostorno uređenje; usklađivanje regional-nog prostornog razvitka; uređenje građevinskog zemljišta; stambeno-komunalnu djelatnost; stanovanje; poslove informatizacije prostora i okoliša, katastra i geodetskog sustavnog uređivanja odnosa u prostoru: kartografiju; inspekcijske poslove graditeljstva, zaštite okoliša, prostor-nog uređenja, zaštite prirode, uređenja građevinskog zemljišta, stam-beno-komunalne djelatnosti. U sastavu Ministarstva su Uprava za geo-detske i katastarske poslove, Zavod za zaštitu okoliša, Zavod za zaštitu prirode i Zavod za prostorno planiranje.

6. listopada 1994. g.626 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: prostorno uređenje Hrvatske i usklađivanje regionalnoga prostornog razvitka, pro-storno planiranje i informatizaciju prostora, usklađivanje gospodarskog i prostornog razvitka, te koordiniranje izrade dokumenata prostornog uređenja županija, praćenje stanja u prostoru i provedbu dokumenata prostornog uređenja, usklađivanje aktivnosti tijela državne uprave koja sudjeluju u provedbi dokumenata prostornog uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih osoba iz područja prostornog uređenja, uređenje naselja, te uređenje i korištenje građe-vinskog zemljišta; utvrđivanje uvjeta gradnje na zaštićenim objektima prirode i prirodne baštine; djelovanje instrumenata i mjera gospodarske 624 NN 61/1991625 NN 55/1992626 NN 72/1994

politike na razvitak projektantskih usluga u graditeljstvu i graditeljskih usluga; poslovanje pravnih osoba iz područja graditeljstva, komore, ar-hitekata i građevinara; praćenje i analiziranje kvalitete građevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu; građevne i uporabne dozvole, ko-rištenje, održavanje i uklanjanje građevine; stanovanje, politiku građenja stanova i naselja, socijalnih i službenih stanova; provedbu posebnih pro-grama Vlade RH u stanogradnji, stambeno i komunalno gospodarstvo, praćenje stanja u stambenom i komunalnom gospodarstvu, praćenje i izvješćivanje o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; inspek-cijske poslove prostornog uređenja i građenja.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.627 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na: prostorno uređenje RH i usklađivanje regionalnoga prostornog razvitka, prostorno planiranje i informatizaciju prostora, usklađivanje gospodarskog i prostornog razvit-ka, te koordiniranje izrade dokumenata prostornog uređenja županija, praćenje stanja u prostoru i provedbu dokumenata prostornog uređenja, usklađivanje djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u proved-bi dokumenata prostornog uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih osoba iz područja prostornog uređenja, uređenje naselja, te uređenje i korištenje građevinskog zemljišta; utvrđi-vanje uvjeta gradnje na zaštićenim objektima prirode i prirodne baštine; djelovanje instrumenata i mjera gospodarske politike na razvitak projek-tantskih usluga u graditeljstvu i graditeljskih usluga; poslovanje pravnih osoba iz područja graditeljstva, komore arhitekata, građevinara i drugih inženjera koji sudjeluju u izgradnji; praćenje i analiziranje kvalitete gra-đevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu, građevne i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i uklanjanje građevine; stanovanje, poli-tiku građenja stanova i naselja, socijalnih i službenih stanova, realizaciju posebnih programa Vlade u stanogradnji; stambeno i komunalno gospo-darstvo, praćenje stanja u stambenom i komunalnom gospodarstvu, pra-ćenje i izvješćivanje o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; inspekcijske poslove prostornog uređenja i građenja.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.628 Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: prostorno uređenje RH i usklađivanje regionalnoga prostornog razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i provedbu do-627 NN 92/1996628 NN 48/1999

250

251

kumenata prostornog uređenja RH, lokacijske dozvole, koordiniranje izra-de dokumenata prostornog uređenja županija, gradova i općina radi osigu-ravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađi-vanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata prostornog uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornog uređenja, uređenje naselja, te uređenje i korištenje građevinskog zemlji-šta; utvrđuje uvjete za projektiranje i gradnju građevina; djelovanje instru-menata i mjera gospodarske politike na razvitak projektantskih usluga u graditeljstvu i graditeljskih usluga; poslovanje pravnih i fizičkih osoba iz područja graditeljstva, Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditelj-stvu, te drugih inženjera koji sudjeluju u gradnji; praćenje i analiziranje kvalitete građevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu; građevne i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i uklanjanje građevine; stanova-nje, politiku stanovanja, gradnju stanova i naselja, socijalnih i službenih stanova; realizaciju posebnih programa Vlade u stanogradnji; komunal-no gospodarstvo, politika, praćenje i unapređivanje stanja u komunalnom gospodarstvu, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređe-nju, graditeljstvu i stanovanju, inspekcijske poslove prostornog uređenja i gradnji. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na obavljanje poslova evidencije i održavanja imovine RH kojom neposredno raspolaže Vlada, ako ovim ili drugim zakonom obavljanje tih poslova nije povjereno drugom tijelu državne uprave, te provedbu odluka Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH.

17. lipnja 1999. g donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva629. Ustrojstvene jedinice i upravne organizacije su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava za upravno-pravne poslove,4. Uprava za prostorno uređenje,5. Uprava za graditeljstvo,6. Uprava za stanovanje i komunalno gospodarstvo,7. Uprava za inspekcijske poslove,8. Uprava za državnu imovinu,9. Zavod za prostorno planiranje.

629 NN 65/1999

3. veljače 2000. g.630 Ministarstvo prestaje s radom. Poslove Mini-starstva preuzimaju Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.

4.32 MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I gRADITELJSTVO

Zakonom od 3. veljače 2000. g.631 Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog znače-nja za RH i pripremanje prijedloga Vladi za njihovo odobravanje; organi-ziranje tome odgovarajućih velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata i uređaja vodoprivredne prometne infrastrukture, osim njihove rekonstrukcije i održavanja, i drugih odgovarajućih kru-pnih infrastrukturnih radova od značaja za održivi razvitak RH koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju sredstvima državnog proračuna, te usklađuje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih objekata i prati i kontrolira te investicije, te obavlja stručne poslove koji se odnose na pokretanje, usklađivanje i nadzor poslova određenih aktima i propisima kojima se uređuje razvitak otoka.

Ministarstvo obavlja i poslove koji se odnose na obnovu objeka-ta infrastrukture i javne namjene, te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak tih područja, te sa njima zemljopi-sno i gospodarski povezanih područja; promicanje stambene izgradnje i obnove naselja uništenih ili oštećenih ratnim djelovanjima; predla-ganje ukupne politike povratka i porasta broja stanovnika; organizira-nje investicijskih i drugih radova za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata; predlaganje financijske politike u svezi s obnovom, te stručne poslove koji se odnose na razvitak gospodarski zaostajućih područja. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na djelovanje instrumenata i mjera gospodarske politike u graditeljstvu, stanovanje, politiku stanovanja, gradnju stanova i naselja; socijalnih i

630 NN 15/2000631 NN 15/2000

252

253

službenih stanova; provedbu posebnih programa Vlade u stanogradnji, komunalno gospodarstvo; politika, praćenje i unapređenje stanja u ko-munalnom gospodarstvu, ostvarivanje međunarodne suradnje u gradi-teljstvu i stanovanju. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na obavljanje poslova evidencije i održavanja imovine RH kojom neposredno raspolaže Vlada, ako ovim ili drugim zakonom obavljanje tih poslova nije povjereno drugom tijelu državne uprave, te provedbu odluka Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH. Ministarstvo preuzima poslove Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja koji se odnose na graditeljstvo i stanovanje, komunalno gospodarstvo, evi-denciju i održavanje imovine RH kojom neposredno raspolaže Vlada, te poslove Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove, osim onih koji se odredbama Zakona stavljaju u djelokrug Ministarstva vanjskih poslova.

2. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za632. Upravne organizacije, odnosno unutarnje ustrojstve-ne jedinice su:

1. Uprava za kapitalne investicije,2. Uprava za obnovu,3. Uprava za stanogradnju,4. Uprava za graditeljstvo i stanovanje,5. Uprava za komunalno gospodarstvo,6. Uprava za područni razvoj,7. Uprava za razvoj otoka,8. Uprava za financijsko-računovodstvene poslove,9. Uprava za nadzor i kontrolu,10. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice,11. Kabinet ministra,12. Tajništvo ministarstva.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva633. Upravne organizacije i druge unutarnje ustrojstvene je-dinice su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za kapitalnu infrastrukturu i komunalno gospodarstvo,4. Uprava za obnovu,5. Uprava za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju,

632 NN 27/2000633 NN 70/2001

6. Uprava za otočni i područni razvoj634,7. Uprava za ekonomsko-financijske poslove i poslove nadzora635, 8. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice636.

Od 17. srpnja 2003. g.637 jedinica Ministarstva je i Odjel za nadzor i kontrolu tehničko-financijskih poslova.


4.33 MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOg UREÐENJA / MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOg UREÐENJA I gRADITELJSTVA

Zakonom od 3. veljače 2000. g.639 Ministarstvo zaštite okoliša i pro-stornog uređenja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzaja-mnog djelovanja, izrada prijedloga strategije za unapređenje stanja u oblasti zaštite okoliša; predlaganje, promicanje i praćenje mjera za una-pređivanje zaštite okoliša, osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja (monitoring); vođenje informacijskog sustava zaštite okoliša, utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite okoliša; postupanje s otpa-dom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba iz područja zaštite okoliša; ostvarivanje me-đunarodne suradnje u zaštiti okoliša; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i 634 Uredbom od 17. srpnja 2003. g. Uprava mijenja naziv u Uprava za otočni i regionalni gospodarsko-socijalni razvoj, NN 116/200635 Uredbom od 17. srpnja 2003. g. Uprava mijenja naziv u Uprava za proračun i financije, NN 116/2003636 Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice obavlja administrativno stručne poslove Republičkog fonda “Kralj Zvonimir”, kao stručna služba Republičkog fonda “Kralj Zvonimir”.637 NN 116/2003638 NN 199/2003639 NN 15/2000

254

255

promicanje prirodne baštine, središnju informacijsko-dokumentacij-sku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u području zaštite prirode RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financira-njem programa zaštite prirode; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zašti-te prirode, provedbu nadzora prometa, uvoza izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na prostorno uređenje RH i usklađivanje regionalnoga prostornog razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne surad-nje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornog uređenja; informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i provedbu do-kumenata prostornog uređenja RH, lokacijske dozvole, surađuje u izradi dokumenata prostornog uređenja županija, gradova i općina radi osigu-ravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađi-vanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata prostornog uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornog uređenja, uređenje naselja, te uređuje i korištenje građevinskog zemljišta.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na utvrđivanje uvjeta za projektiranje i gradnju građevina; poslovanje prav-nih i fizičkih osoba iz područja graditeljstva, Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, te drugih inženjera koji sudjeluju u gradnji, praćenje i analiziranje kvalitete građevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu; građevne i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i ukla-njanje građevine, inspekcijske poslove gradnje, te provodi upravni po-stupak iz područja stanovanja i komunalnog gospodarstva. Ministarstvo preuzima poslove Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i sta-novanja koji se odnose na prostorni razvitak i uređenje prostora, lokacij-ske, građevinske i uporabne dozvole, poslove urbanističke i građevinske inspekcije, te tome odgovarajuće upravno-pravne poslove, kao i poslove Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.

2. ožujka 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva640. Ustrojstvene jedinice i upravne organizacije su:

1. Kabinet ministra,2. Tajništvo Ministarstva,3. Uprava za upravno-pravne poslove,4. Uprava za opću politiku zaštite okoliša,5. Uprava za zaštitu okoliša,6. Uprava za zaštitu prirode,7. Uprava za inspekcijske poslove,8. Uprava za prostorno uređenje,9. Uprava za graditeljstvo,10. Zavod za prostorno planiranje.


1. Kabinet ministra, 2. Tajništvo ministarstva,3. Uprava za upravno-pravne poslove,4. Uprava za opću politiku zaštite okoliša,5. Uprava za zaštitu okoliša,6. Uprava za zaštitu prirode,7. Uprava za inspekcijske poslove,8. Uprava za graditeljstvo,9. Zavod za prostorno uređenje.

16. siječnja 2003. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva642. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ministra, 2. Odjel za informiranje, 3. Tajništvo Ministarstva, 4. Uprava za upravno-pravne poslove, 5. Uprava za zaštitu okoliša, 6. Uprava za zaštitu prirode, 7. Uprava za inspekcijske poslove, 8. Uprava za graditeljstvo, 9. Zavod za prostorno uređenje.

640 NN 27/2000641 NN 70/2001642 NN 13/2003

256

257

22. prosinca 2003. g.643 Ministarstvo nastavlja s radom kao Mini-starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja, izrada prijedloga strategije za unapređenje stanja u oblasti zaštite oko-liša; predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša, osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja (monitoring); vo-đenje informacijskog sustava zaštite okoliša, utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad fi-nanciranjem programa zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba iz područja zaštite okoliša; ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na prostorno uređenje RH i usklađivanje regionalnoga prostornog razvit-ka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornog ure-đenja; informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i pro-vedbu dokumenata prostornog uređenja RH, lokacijske dozvole, surađu-je u izradi dokumenata prostornog uređenja županija, gradova i općina radi osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađivanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata prostornog uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornog uređenja, uređenje naselja, te uređuje i korištenje građevinskog zemljišta.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na utvrđivanje uvjeta za projektiranje i gradnju građevina; poslovanje prav-nih i fizičkih osoba iz područja graditeljstva, Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, te drugih inženjera koji sudjeluju u gradnji, praćenje i analiziranje kvalitete građevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu; građevne i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i uklanjanje građevine, inspekcijske poslove gradnje, te provodi upravni postupak iz područja stanovanja i komunalnog gospodarstva. Ministar-stvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na djelovanje instru-643 NN 199/2003

menata i mjera gospodarske politike u graditeljstvu, stanovanje, politiku stanovanja, gradnju stanova i naselja; socijalnih i službenih stanova; pro-vedbu posebnih programa Vlade u stanogradnji, komunalno gospodar-stvo; politiku, praćenje i unapređenje stanja u komunalnom gospodar-stvu, ostvarivanje međunarodne suradnje u graditeljstvu i stanovanju.


1. Kabinet ministra, 2. Tajništvo Ministarstva, 3. Samostalna služba za zakonodavstvo, 4. Samostalna služba za žalbe i prekršaje,5. Uprava za zaštitu okoliša,6. Uprava za prostorno uređenje,7. Uprava za inspekcijske poslove,8. Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo,9. Zavod za prostorno planiranje.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.645 Ministarstvo obavlja upravne i dru-ge poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinj-skog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja, osiguravanje praćenja sta-nja onečišćenja zraka, tla i morskog okoliša, te osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja onečišćavanja zraka, tla i morskog okoliša, te provedbu mjera zaštite; izradu prijedloga mjera za unapređenje stanja u oblasti za-štite okoliša, provedbu ciljeva zaštite okoliša utvrđenih strategijom zaštite okoliša i izradu izvješća o stanju okoliša u Državi, predlaganje, promica-nje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; provedbu procjene utjecaja na okoliš; osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja; sustavno praćenje stanja okoliša (monitoring); vođenje informacijskog sustava za-štite okoliša, utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ocje-njivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba iz područja zaštite okoliša; ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; obavljanje upravnog nadzora i nadzora nad stručnim radom Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša. 644 NN 16/2004645 NN 30/2004

258

259

5. DRŽAVNE UPRAVNE ORgANIZACIJE I SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI

U poglavlju su, kroz dva potpoglavlja, pojedinačno obrađene sve, do 18. lipnja 2004. g. postojeće, državne upravne organizacije i središnji dr-žavni uredi. Određeni su datumi, i relevantni zakoni, promjena naziva in-stitucija, ukidanja i osnivanja, dani njihove nadležnosti i promjene nadlež-nosti, tijela u sastavu institucija i njihove promjene, osnivanja i ukidanja.

5.1 DRŽAVNE UPRAVNE ORgANIZACIJE

Prema zakonu od 5. listopada 1990. g. djeluju tri republičke upravne organizacije (zavoda). Zakonom od 29. prosinca 1991. g. zavoda je pet, a 8. rujna 1992. g. šest. Prema zakonu od 6. listopada 1994. g. broj državnih upravnih organizacija je dvanaest. 18. listopada 1996. g. držav-nih upravnih organizacija je deset. 22. prosinca 2003. g. državnih uprav-nih organizacija je pet, a sukladno zakonu od 3. ožujka 2004. g. osam.

15. listopada 2003. g. donesen je646 Zakon o nuklearnoj sigurnosti kojim se osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost kao tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti.

5.1.1 REPUBLIČKI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD / DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

Djelokrug rada Zavoda određen je 5. listopada 1990. g.647 Zavod obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na praćenje hidromete-oroloških procesa, prikupljanje, obrađivanje i obavljanje hidrometeoro-loških podataka, obavlja i druge poslove koji proizlaze iz međunarodnih konvencija i posebnih propisa.

8. rujna 1992. g.648 Zavod nastavlja s radom kao Državni hidromete-orološki zavod. Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: praćenje 646 NN 173/2003647 NN 41/1990648 NN 55/1992

hidroloških i meteoroloških procesa, prikupljanje, obrađivanje i objavljiva-nje hidrometeoroloških podataka; istraživanje atmosfere i vodnih resursa, primjenu meteorologije i hidrologije u područjima klimatologije, pomor-ske meteorologije, agrometeorologije, umjetnog djelovanja na vrijeme, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena; obavljanje međunarodnih poslova iz područja hidrologije i me-teorologije od interesa za RH. Zavod osigurava stručno, tehničko i tehno-loško jedinstvo obavljanja hidroloških i meteoroloških poslova.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.649 Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: praćenje hidroloških i meteoroloških procesa, priku-pljanje, obrađivanje i objavljivanje hidrometeoroloških podataka; istraži-vanje atmosfere i vodnih resursa; primjenu meteorologije i hidrologije u područjima klimatologije, pomorske meteorologije, agrometeorologije, umjetnog djelovanja na vrijeme, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena; obavljanje međunarodnih poslova iz područja hidrologije i meteorologije od interesa za RH. Zavod osigurava stručno, tehničko i tehnološko jedinstvo obavljanja hidroloških i meteoroloških poslova.

Prema Zakonu od 7. svibnja 1999. g.650 Zavod obavlja stručne po-slove koji se odnose na: praćenje hidroloških i meteoroloških procesa, prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje hidrometeoroloških podataka; istraživanje atmosfere i vodnih resursa; primjenu meteorologije i hidro-logije u područjima klimatologije, pomorske meteorologije, agromete-orologije, umjetnog djelovanja na vrijeme, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena; obavljanje me-đunarodnih poslova iz područja hidrologije i meteorologije od interesa za RH. Zavod osigurava i stručno, tehničko i tehnološko jedinstvo obav-ljanja hidroloških i meteoroloških poslova.

15. ožujka 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda651. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Odjel za zajedničke službe,3. Odjel za obranu od tuče,4. Uprava za opću meteorologiju,5. Uprava za primijenjenu meteorologiju,

649 NN 72/1994650 NN 48/1999651 NN 24/2001

260

261

6. Uprava za meteorološka istraživanja i razvoj,7. Uprava za hidrologiju,8. Uprava za informatiku i tehniku.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda652. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Odjel za zajedničke službe,3. Odjel za obranu od tuče,4. Služba za opću meteorologiju, 5. Služba za primijenjenu meteorologiju, 6. Služba za meteorološka istraživanja i razvoj, 7. Služba za hidrologiju, 8. Služba za informatiku i tehniku.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.653 Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: praćenje hidroloških i meteoroloških procesa, priku-pljanje, obrađivanje i objavljivanje hidrometeoroloških podataka; istraži-vanje atmosfere i vodnih resursa; primjenu meteorologije i hidrologije u područjima klimatologije, pomorske meteorologije, agrometeorologije, umjetnog djelovanja na vrijeme, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena; obavljanje međunarodnih poslova iz područja hidrologije i meteorologije od interesa za RH. Zavod osigurava i stručno, tehničko i tehnološko jedinstvo obavljanja hidrološ-kih i meteoroloških poslova.

29. travnja 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda654. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Odjel pravnih, kadrovskih, računovodstvenih i općih poslova,3. Odjel obrane od tuče,4. Služba opće meteorologije,5. Služba primijenjene meteorologije,6. Služba meteoroloških istraživanja i razvoja,7. Služba hidrologije,8. Služba informatike i tehnike.

652 NN 70/2001653 NN 199/2003654 NN 57/2004

5.1.2 REPUBLIČKI ZAVOD ZA DRUŠTVENO PLANIRANJE / REPUBLIČKI ZAVOD ZA PLAN, ANALIZE I PROgNOZE

Djelokrug rada Zavoda određen je 5. listopada 1990. g.655 Zavod obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na: izradu odgovarajućih stručnih priloga, podloga i analiza za potrebe izrade dokumenata ma-kroekonomske politike; izradu dokumenata dugoročne i srednjoročne razvojne politike Republike; izradu analiza i informacija o tekućim gos-podarskim kretanjima i učincima mjera makroekonomske politike.

8. listopada 1991. g.656 Zavod nastavlja s radom u sastavu Mini-starstva gospodarskog razvitka.

5.1.3 REPUBLIČKI ZAVOD ZA STATISTIKU / DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Djelokrug rada Zavoda određen je 5. listopada 1990. g.657 Zavod obavlja statistička istraživanja u Republici, a osobito prikuplja, obrađu-je, analizira i objavljuje statističke podatke na osnovu jedinstvenog sta-tističkog sistema i programa statističkih istraživanja za cijelu zemlju i programa statističkih istraživanja za Republiku; unapređuje statističke metode; izrađuje statistički informacioni sistem kao dio društvenog si-stema informiranja; daje metodološke i druge stručne upute za statistič-ka istraživanja i nadzire njihovo provođenje.

8. rujna 1992. g.658 Zavod nastavlja s radom kao Državni zavod

za statistiku. Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: pripre-mu i provedbu programa statističkih istraživanja RH, a posebice priku-plja, obrađuje, čuva, analizira, objavljuje i daje na korištenje statističke podatke na temelju jedinstvene metodologije i jedinstvenih statističkih standarda, unapređivanje statističkih metoda izgrađivanje statističko-ga informacijskoga sustava kao dijela sustava informiranja, uvođenje i vođenje administrativnih i statističkih registara, davanje metodoloških i drugih stručnih uputa za statistička istraživanja i nadzor nad njihovim provođenjem, razmjenjivanje statističkih podataka s drugim državnim i međunarodnim organizacijama.655 NN 41/1990656 NN 53/A/1991657 NN 41/1990658 NN 55/1992

262

263

Zakonom od 6. listopada 1994. g.659 Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: pripremu i provedbu programa statističkih istraživa-nja RH, a posebice prikuplja, obrađuje, čuva, analizira, objavljuje i daje na korištenje statističke podatke na temelju jedinstvene metodologije i jedinstvenih statističkih standarda; unapređivanje statističkih metoda; izgrađivanje statističkoga informacijskog sustava kao dijela sustava in-formiranja; uvođenje i vođenje administrativnih i statističkih registara; davanje metodoloških i drugih stručnih uputa za statistička istraživanja i nadzor nad njihovim provođenjem, razmjenjivanje statističkih podata-ka s drugim državnim i međunarodnim organizacijama.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.660 Zavod obavlja stručne poslo-ve koji se odnose na: pripremu i provedbu programa statističkih istra-živanja RH, a posebice prikuplja, obrađuje, čuva, analizira, objavljuje i daje na korištenje statističke podatke na temelju jedinstvene metodo-logije i jedinstvenih statističkih standarda; unapređivanje statističkih metoda; izgrađivanje statističkoga informacijskoga sustava kao dijela sustava informiranja; uvođenje i vođenje administrativnih i statističkih registara; davanje metodoloških i drugih stručnih uputa za statistička istraživanja i nadzor nad njihovim provođenjem, razmjenjivanje stati-stičkih podataka s drugim državnim i međunarodnim organizacijama. Zavod obavlja i stručne poslove koji se odnose na analizu i prognozu makroekonomskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.661 Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: pripremu i provedbu programa statističkih istraživa-nja RH, a posebice prikuplja, obrađuje, čuva, analizira, objavljuje i daje na korištenje statističke podatke na temelju jedinstvene metodologije i jedinstvenih statističkih standarda; unapređivanje statističkih metoda; izgrađivanje statističkoga informacijskoga sustava kao dijela sustava in-formiranja; uvođenje i vođenje administrativnih i statističkih registara; davanje metodoloških i drugih stručnih uputa za statistička istraživanja i nadzor nad njihovim provođenjem, razmjenjivanje statističkih podata-ka s drugim državnim i međunarodnim organizacijama. Zavod obavlja i stručne poslove koji se odnose na analizu i prognozu makroekonomskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu.659 NN 72/1994660 NN 92/1996661 NN 48/1999

13. srpnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda662. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Odjel međunarodne suradnje,3. Uprava proizvodnih statistika, 4. Uprava uslužnih statistika,5. Uprava statistika rada i životnog standarda,6. Uprava društvenih statistika,7. Uprava nacionalnih računa,8. Uprava razvoja i analize, 9. Uprava informacija, dokumentacije i publicistike, 10. Uprava informatičkih tehnologija, 11. Uprava registra, 12. Uprava pravnih, financijsko-računovodstvenih, općih

poslova i nabave.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda663. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Sektor poslovnih statistika,3. Odjel strukturnih, ekonomskih i proizvodnih statistika poljoprivrede,4. Sektor statistika rada i životnog standarda,5. Sektor društvenih statistika,6. Sektor nacionalnih računa,7. Sektor razvoja, analize i statističkih infrastruktura,8. Sektor informacija, dokumentacije i publicistike,9. Sektor informatičkih tehnologija,10. Sektor pravnih, financijskih i općih poslova,11. Ustrojstvena jedinica - privremeni poslovi i poslovi povećanog opsega iz djelokruga Zavoda. Zakonom od 22. prosinca 2003. g.664 Zavod obavlja stručne poslo-

ve koji se odnose na: pripremu i provedbu programa statističkih istraži-vanja RH, a posebice prikuplja, obrađuje, čuva, analizira, objavljuje i daje na korištenje statističke podatke na temelju jedinstvene metodologije i jedinstvenih statističkih standarda; unapređivanje statističkih metoda; izgrađivanje statističkoga informacijskoga sustava kao dijela sustava in-662 NN 72/2000663 NN 70/2001664 NN 199/2003

264

265

formiranja; uvođenje i vođenje administrativnih i statističkih registara; davanje metodoloških i drugih stručnih uputa za statistička istraživanja i nadzor nad njihovim provođenjem, razmjenjivanje statističkih podata-ka s drugim državnim i međunarodnim organizacijama. Zavod obavlja i stručne poslove koji se odnose na analizu i prognozu makroekonomskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu.

5.1.4 REPUBLIČKI ZAVOD ZA MEÐUNARODNU ZNANSTVENO-TEHNIČKU SURADNJU

Zakonom od 27. prosinca 1990. g.665 Zavod obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na praćenje, evidentiranje i realizaciju znanstve-ne, tehničke i tehnološke suradnje sa stranim zemljama i međunarod-nim organizacijama, upućivanje naših i angažiranje stranih stručnjaka, evidenciju i suradnju s našim stručnjacima u svijetu, kao i obavljanje po-slova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom obukom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma.

8. rujna 1992. g.666 Zavod prestaje s radom, a njegove poslove pre-uzima Ministarstvo znanosti.

5.1.5 REPUBLIČKI ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO / DRŽAVNI ZAVOD ZA PATENTE / DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

Zakonom od 29. prosinca 1991. g.667 određeno je da Zavod obav-lja stručne i druge poslove koji se odnose na: zaštitu izuma, tehničkih unapređenja, industrijskih žigova i drugih oznaka porijekla proizvoda, uzoraka i modela; prikupljanje i vođenje patentne dokumentacije, te pri-općavanje zaštiti i prometu izuma i inozemstvu; zaštitu industrijskog vlasništva koje proistječe iz međunarodnih konvencija i posebnih propi-sa u svezi industrijskog vlasništva.668 665 NN 59/1990666 NN 55/1992667 NN 73/1991668 Zavod preuzima radnike koji su na dan stupanja na snagu ovoga zakona zatečeni u RH na obavljanju poslova preuzetih od Saveznog zavoda za patente.

8. rujna 1992. g.669 Zavod nastavlja s radom kao Državni zavod za patente. Zavod obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na zaštitu izuma, modela i uzoraka, robnih i uslužnih žigova, te oznaka po-drijetla proizvoda.

18. listopada 1996. g.670 Zavod nastavlja s radom kao Državni za-

vod za intelektualno vlasništvo. Zavod obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: zaštitu industrijskog vlasništva, izuma i znakova ra-zlikovanja - modela i uzoraka, robnih i uslužnih žigova, te oznaka podri-jetla proizvoda; informacijsko-dokumentacijske poslove koji se odnose na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na uvid patentne dokumentaci-je zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije informacija iz područja intelektualnog vlasništva; poslove međunarodne suradnje s odgovarajućim državnim institucijama drugih zemalja, kao i s me-đunarodnim organizacijama, posebice sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO/OMPI); poslove koji se odnose na pri-preme, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog vlasništva. Zavod obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na autorska i srodna prava (prava autora, prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma i videograma, pravo organizacija za radiodifuziju).

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.671 Zavod obavlja upravne i struč-ne poslove koji se odnose na: zaštitu industrijskog vlasništva; izume i znakove razlikovanja - modela i uzoraka, robnih i uslužnih žigova, te oznake podrijetla proizvoda; informacijsko-dokumentacijske poslove koji se odnose na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na uvid patentne dokumentacije zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije informacija iz područja intelektualnog vlasništva; poslove međunarodne suradnje s odgovarajućim državnim institucijama drugih zemalja, kao i s međunarodnim organizacijama, posebice sa Svjetskom organizaci-jom za intelektualno vlasništvo (WIPO/OMPI); poslove koji se odnose na pripreme, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz pod-ručja intelektualnog vlasništva. Zavod za intelektualno vlasništvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na autorska i srodna prava (prava autora, prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma i video-grama, pravo organizacija za radiodifuziju).669 NN 55/1992670 NN 92/1996671 NN 48/1999

266

267

8. lipnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda672. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Uprava za patente,3. Uprava za znakove razlikovanja,4. Uprava za autorsko pravo i srodna prava,5. Uprava za informacijsku tehnologiju i dokumentaciju,6. Uprava za informacije i suradnju s okruženjem,7. Uprava za razvoj sustava intelektualnog vlasništva,8. Uprava za poslovanje Zavoda.


1. Kabinet ravnatelja,2. Sektor za patente,3. Sektor za znakove razlikovanja,4. Sektor za autorsko pravo i srodna prava,5. Sektor za informacijsku tehnologiju i dokumentaciju,6. Sektor za informacije i suradnju s okruženjem,7. Sektor za razvoj sustava intelektualnog vlasništva,8. Odjel za poslovanje zavoda.

22. prosinca 2003. g.674 poslove Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo preuzima Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normiza-ciju i mjeriteljstvo.

3. ožujka 2004. g.675 prestaje s radom Državni zavod za intelektu-alno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo. Poslove Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo preuzimaju Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Državni zavod za normizaciju i mje-riteljstvo.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo obavlja upravne i struč-ne poslove koji se odnose na zaštitu industrijskog vlasništva: izume i zna-kove razlikovanja – modela i uzoraka, robnih i uslužnih žigova, topografije poluvodiča, te oznaka podrijetla proizvoda; informacijsko-dokumenta-cijske poslove koji se odnose na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na 672 NN 58/2000673 NN 70/2001674 NN 199/2003675 NN 30/2004

uvid patentne dokumentacije zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije informacija iz područja intelektualnog vlasništva; poslove međunarodne suradnje s odgovarajućim državnim institucijama drugih zemalja, kao i s međunarodnim organizacijama, posebice sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO/OMPI); poslove koji se odnose na pripreme, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog vlasništva. Zavod obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na autorska i srodna prava (prava autora, prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma i videograma, pravo organizacija za radiodifuziju).

5.1.6 REPUBLIČKI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO / DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Zakonom od 29. prosinca 1991. g.676 Zavod obavlja stručne i dru-ge poslove koji se odnose na: hrvatske standarde, tehničke normative i norme kvalitete: unifikaciju i tipizaciju proizvoda, poslova i usluga; pro-vođenje sustava atestiranja, homologacije i oznake kvalitete HUS; su-stav mjernih jedinica, te kontrolu mjera i dragocjenih metala; provedbu obveza koje proistječu iz međunarodnih ugovora i sporazuma u svezi nadležnosti zavoda.677

8. rujna 1992. g.678 Zavod nastavlja s radom kao Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Zavod obavlja upravne i stručne i poslo-ve koji se odnose na: normizaciju, certificiranje, mjeriteljstvo i kontrolu predmeta od plemenitih kovina; uspostavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, certificiranja i mjeriteljstva; promicanje i primjenjivanje normi; uspostavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i infor-macijskog sustava o hrvatskim normama i tehničkim propisima: uspo-stavljanje, opsluživanje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; uspo-stavljanje, opsluživanje i nadzor nad mjerilima i ovlaštenim mjerilištima; obrazovanje u djelatnosti normizacije i mjeriteljstva; nakladništvo u po-dručju normizacije, certificiranja i mjeriteljstva.676 NN 73/1991677 Zavod preuzima radnike koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zatečeni u RH na obavljanju poslova preuzetih od Saveznog zavoda za standardizaciju i Saveznog zavoda za mjere i dragocjene metale.678 NN 55/1992

268

269

Zakonom od 6. listopada 1994. g.679 Zavod obavlja upravne i struč-ne poslove koji se odnose na: normizaciju, certificiranje, mjeriteljstvo i kontrolu predmeta od plemenitih kovina; uspostavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, certificiranja i mjeriteljstva; promicanje i primje-njivanje normi; uspostavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i informacijskog sustava o hrvatskim normama i tehničkim propisima; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; us-postavljanje, opsluživanje u djelatnosti normizacije i mjeriteljstva; na-kladništvo u području normizacije, certificiranja i mjeriteljstva.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.680 Zavod obavlja upravne i dru-ge stručne poslove koji se odnose na: normizaciju, ovlašćivanje (akre-ditaciju), certificiranje, mjeriteljstvo i nadzor predmeta od plemenitih kovina; uspostavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, ovlašćivanja, certificiranja i mjeriteljstva; uspostavljanje i održavanje državnih etalona fizikalnih veličina i osiguranje njihove sljedivosti; izdavanje i prihvaćanje normi; uspostavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i infor-macijskog sustava o hrvatskim i prihvaćenim normama; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor u djelatnostima normizacije i mjeriteljstva; na-kladništvo i distribucija izdanja u području normizacije, certificiranja i mjeriteljstva.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.681 Zavod obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: normizaciju, ovlašćivanje (akreditaciju), cer-tificiranje, mjeriteljstvo i nadzor predmeta od plemenitih kovina; uspo-stavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, ovlašćivanje, certificira-nja i mjeriteljstva; uspostavljanje i održavanje državnih etalona fizikalnih veličina i osiguranje njihove sljedivosti; izdavanje i prihvaćanje normi; uspostavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i informacijskog sustava o hrvatskim i prihvaćenim normama; uspostavljanje, opsluživa-nje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor u djelatnostima normizacije i mjeriteljstva; nakladništvo i dis-tribuciju izdanja u području normizacije, certificiranja i mjeriteljstva.

5. svibnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda682. Unutarnje jedinice su:679 NN 72/1994680 NN 92/1996681 NN 48/1999682 NN 48/2000

1. Odjel za normizaciju,2. Odjel za kakvoću,3. Odjel za mjeriteljstvo,4. Odjel za izdavačku djelatnost i informacijsko-dokumentacijske

poslove,5. Odjel za pravne, financijske i zajedničke poslove,6. Kabinet ravnatelja.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Zavoda683. Unutarnje jedinice su:

1. Odjel za normizaciju,2. Odjel za kakvoću,3. Odjel za mjeriteljstvo,4. Odjel za izdavačku djelatnost i informacijsko-dokumentacijske

poslove,5. Odjel za pravne, financijske, zajedničke i poslove nadzora,6. Kabinet ravnatelja.

22. prosinca 2003. g.684 poslove Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo preuzima Državni zavod za intelektualno vlasništvo, nor-mizaciju i mjeriteljstvo.

3. ožujka 2004. g.685 prestaje s radom Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo. Poslove Državnog zavoda za intelek-tualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo preuzimaju Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo obavlja upravne i dru-ge poslove koji se odnose na: normizaciju, ovlašćivanje (akreditaciju), certificiranje, mjeriteljstvo i nadzor predmeta od plemenitih kovina; us-postavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, ovlašćivanje, certificira-nja i mjeriteljstva; uspostavljanje i održavanje državnih etalona fizikalnih veličina i osiguranje njihove sljedivosti; izdavanje i prihvaćanje normi; us-postavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i informacijskog su-stava o hrvatskim i prihvaćenim normama; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; uspostavljanje, opsluživanje i nad-zor u djelatnostima normizacije i mjeriteljstva; nakladništvo i distribuciju izdanja u području normizacije, certificiranja i mjeriteljstva.683 NN 70/2001684 NN 199/2003685 NN 30/2004

270

271

5.1.7 REPUBLIČKI HIDROgRAFSKI INSTITUT / DRŽAVNI HIDROgRAFSKI INSTITUT

Djelokrug rada Instituta određen je Zakonom od 10. travnja 1992. g.686 Institut obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na znanstveno-istraživačke i razvojne poslove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, poslove hidrografsko-geodetske izmjere Jadrana i ream-bulacije obale, projektiranja i izrade pomorskih navigacijskih karata i nautičkih pomagala, te oceanoloških istraživanja s odgovarajućim istra-živanjem geologije podmorja i meteorološkim promatranjima te izda-vačko-tiskarsku djelatnost.687

8. rujna 1992. g.688 Institut nastavlja s radom kao Državni hi-drografski institut. Institut obavlja stručne poslove koji se odnose na znanstveno-istraživačke i razvojne poslove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, poslove hidrografsko-geodetske izmjere Jadrana; marinsku geodeziju; projektiranje i izradu pomorskih i drugih karata i nautičkih publikacija i pomagala: oceanološka istraživanja s odgovarajućim istraži-vanjima geologije podmorja; izdavačko-tiskarsku djelatnost.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.689 Institut obavlja stručne poslo-ve koji se odnose na znanstveno-istraživačke i razvojne poslove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom; poslove hidrografsko-geodetske izmje-re Jadrana; marinsku geodeziju; projektiranje i izradu pomorskih i dru-gih karata i nautičkih publikacija i pomagala, oceanološka istraživanja s odgovarajućim istraživanjima geologije podmorja; izdavačko-tiskarsku djelatnost.

24. travnja 1998. g. donesen je Zakon o hidrografskoj djelatno-sti690, kojim se osniva Hrvatski hidrografski institut. Državni hidrograf-ski institut nastavlja radom do upisa Instituta u sudski registar ustanova, te s tim danom, prava i obveze, te službenike i namještenike zatečene na radu u Državnom hidrografskom institutu, preuzima Institut.686 NN 22/1992687 Institut preuzima radnike koji su na dan stupanja na snagu zakona zatečeni u RH na obavljanju poslova preuzetih od bivšeg Hidrografskog instituta Jugoslavenske ratne mornarice.688 NN 55/1992689 NN 72/1994690 NN 68/1998

5.1.8 DRŽAVNI ZAVOD ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE I PROgNOZE

Zakonom od 8. rujna 1992. g.691 Zavod obavlja stručne i druge po-slove koji se odnose na: analizu i prognozu makroekonomskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu; praćenje i analizu kretanja u međunarod-nom gospodarskom okruženju; izradu analitičkih podloga za formulira-nje makroekonomske politike i strategije razvitka.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.692 Zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: analizu i prognozu makroekonomskih kretanja u na-cionalnom gospodarstvu; praćenje i analizu kretanja u međunarodnom gospodarskom okruženju; izradu analitičkih podloga za formuliranje makroekonomske politike i strategije razvitka.

18. listopada 1996. g.693 Zavod prestaje s radom, poslove Zavoda preuzima Državni zavod za statistiku.

5.1.9 DRŽAVNA DIREKCIJA ZA ROBNE REZERVE / DRŽAVNO RAVNATELJSTVO ZA ROBNE REZERVE / DRŽAVNO RAVNATELJSTVO ZA ROBNE ZALIHE

Direkcija je osnovana 6. listopada 1993. g.694, obavlja stručne i upravne poslove koji se odnose na: formiranje i korištenje robnih rezervi i osiguranje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi; intervencije na tržištu. 28. prosinca 1993. g. Državna direkcija postaje Državno ravnateljstvo.

6. listopada 1994. g.695 Ravnateljstvo ima novi naziv – Državno rav-nateljstvo za robne zalihe. Obavlja upravne i stručne poslove koji se od-nose na: formiranje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha, osiguravanje skladišnog prostora za njihov smještaj i čuvanje; intervencije na tržištu.

18. listopada 1996. g.696 Ravnateljstvo ulazi u sastav Ministarstva gospodarstva.691 NN 55/1992692 NN 72/1994693 NN 92/1996694 NN 94/1993695 NN 72/1994696 NN 92/1996

272

273

5.1.10 DRŽAVNA gEODETSKA UPRAVA

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.697 Uprava obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izradbu, obnovu i održavanje izmjere i katastra nekretnina; informatizaciju katastra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; vođenje geodetske dokumentacije; vođenje statističkih podataka katastra nekretnina i vodova; geodetsko-katastar-ske poslove za državnu granicu; razvitak i primjenu tehnologije geodet-ske izmjere u znanosti, gospodarstvu i drugim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.698 Uprava obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izradu, obnovu i održavanje izmjere i katastra nekretnina; informatiza-ciju katastra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; vođenje geodetske dokumentacije; vođenje statističkih po-dataka katastra nekretnina i vodova; geodetsko-katastarske poslove za državnu granicu; razvitak i primjenu tehnologije geodetske izmjere u znanosti, gospodarstvu i drugim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru.

5. studenoga 1999. g. donesen je Zakon o državnoj izmjeni i katastru nekretnina699 kojim se uređuje i ustrojstvo Uprave. Uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i područnim uredima.

6. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Uprave700. Upravne i druge poslove iz svoga djelokruga Uprava obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i područnim uredima. Unutarnje ustroj-stvene jedinice Središnjeg ureda u Zagrebu su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Uprava za pravne i računovodstvene poslove te informacijski sustav,3. Uprava za topografsku izmjeru i državne zemljovide,4. Uprava za katastarski sustav,5. Uprava za državnu izmjeru,6. Uprava za geodetsku inspekciju.

697 NN 72/1994698 NN 48/1999699 NN 128/1999700 NN 40/2000

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Uprave701. Upravne i druge poslove iz svog djelokruga Uprava obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i područnim uredima. Unutarnje ustroj-stvene jedinice Središnjeg ureda u Zagrebu su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Sektor za pravne i računovodstvene poslove te informacijski sustav,3. Sektor za topografsku izmjeru i državne zemljovide,4. Sektor za katastarski sustav,5. Sektor za državnu izmjeru.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.702 Uprava obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izra-du, obnovu i održavanje izmjere i katastra nekretnina; informatizaciju kata-stra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; vođenje geodetske dokumentacije; vođenje statističkih podataka katastra ne-kretnina i vodova; geodetsko-katastarske poslove za državnu granicu; razvi-tak i primjenu tehnologije geodetske izmjere u znanosti, gospodarstvu i dru-gim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru.

5.1.11 DRŽAVNA UPRAVA ZA VODE

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.703 Uprava obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom; praćenje i prilagođavanje vodno-gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvitka; uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda i leda; zaštita od erozije i bujica; hidromelioracijska odvodnja i navodnjavanje zemljišta; upravljanje vod-nim dobrom i njegovo korištenje; zaštita voda i zaštita mora od zagađi-vanja s kopna; osigurava zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja pitkom vodom i gospodarstva industrijskom vodom; korištenje vodnih snaga; planiranje i usklađivanje razvoja i izgradnje javnih vodoopskrbnih su-stava i javnih kanalizacijskih sustava od državnog interesa; inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.704 Uprava obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama i vodno-gospodarskim su-701 NN 70/2001702 NN 199/2003703 NN 72/1994704 NN 48/1999

274

275

stavom; praćenje i prilagođavanje vodno-gospodarskog razvitka s potre-bama gospodarskog razvitka; uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica: hidromelio-racijsku odvodnju i navodnjavanje zemljišta; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; zaštitu voda i zaštitu mora od zagađivanja s kopna; osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja s pitkom vodom i gospodarstva s industrijskom vodom; korištenje vodnih snaga; plani-ranje i usklađivanje razvoja i izgradnje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih kanalizacijskih sustava od državnog interesa; inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja.

4. srpnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Uprave705. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet ravnatelja,2. Uprava za pravne i financijske poslove,3. Uprava za opće i računovodstvene poslove i informacijski sustav,4. Uprava za gospodarenje vodama,5. Uprava za inspekcijske poslove. 26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Uprave706. Unutarnje ustrojstvene jedinice su:1. Sektor za upravljanje vodama,2. Odjel za pravne, analitičko-normativne, financijsko-planske,

opće, administrativne i informatičke poslove.

22. prosinca 2003. g.707 poslove Uprave preuzima Ministarstvo po-ljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

5.1.12 DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.708 Uprava obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: opću politiku zaštite okoliša u ostvariva-nju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i živo-tinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; ocjenu dokumentacije glede zaštite okoliša; praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; vođe-nje katastra onečišćavanja i utjecaja onečišćavanja na okoliš (monitoring); 705 NN 65/2000706 NN 70/2001707 NN 199/2003708 NN 72/1994

provedbu procjene utjecaja na okoliš; pitanja koordinacije istraživanja u području zaštite okoliša i njihovog provođenja ukoliko nisu u nadležnosti drugih tijela državne uprave; inspekcijske poslove zaštite okoliša.

Zakonom od 18. listopada 1996. g.709 Uprava obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; predla-ganje, promicanje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; osi-guravanje provedbe katastra onečišćavanja (monitoring); vođenje infor-macijskog sustava zaštite okoliša; utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; inspekcijske poslove zaštite okoliša, poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša.

5.1.13 DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU OBITELJI, MATERINSTVA I MLADEŽI

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.710 Zavod obavlja stručne i zakonom povjerene upravne poslove, koji se odnose na: brigu o dobrobi-ti obitelji, provođenje mjera pronatalitetne populacijske politike, poticanje osnivanja savjetovališta i obiteljskih centara, usklađivanje njihovih djelova-nja, izdavanje popularne literature za roditelje i mladež, poticanje preven-tivnih djelovanja radi smanjivanja razvoda brakova i pobačaja, proučavanje i istraživanje suvremenih problema obitelji i mladeži, poduzimanje mjera za jačanje i učvršćivanje zdravih i skladnih obiteljskih odnosa.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.711 Zavod obavlja stručne i zako-nom povjerene upravne poslove koji se odnose na: brigu o dobrobiti obitelji, provođenje mjera pronatalitetne populacijske politike, doplatka za djecu, poticanje osnivanja savjetovališta i obiteljskih centara, uskla-đivanje njihovih djelovanja, izdavanje popularne literature za roditelje i mladež, poticanje preventivnih djelovanja radi smanjivanja razvoda bra-kova i pobačaja, proučavanje i istraživanje suvremenih problema obitelji i mladeži, poduzimanje mjera za jačanje i učvršćivanje zdravih i skladnih obiteljskih odnosa. 709 NN 92/1996710 NN 72/1994711 NN 48/1999

276

277

18. studenoga 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustroj-stvu Zavoda712. Upravne organizacije su:

1. Zavod za obiteljsku problematiku,2. Uprava doplatka za djecu,3. Odjel za pravne poslove,4. Odjel za financijske, računovodstvene, opće, pomoćne i tehničke poslove.


1. Kabinet ravnatelja,2. Uprava za pravne, financijske i informatičko-analitičke poslove,3. Uprava za zaštitu obitelji,4. Uprava za doplatak za djecu.


1. Kabinet ravnatelja,2. Služba za socijalno osnaživanje,3. Služba za pravne i zajedničke poslove.

22. prosinca 2003. g.715 poslove Zavoda preuzima Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

5.1.14 DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE

Prema Zakonu od 6. listopada 1994. g.716 Uprava obavlja stručne i upravne poslove iz djelatnosti zaštite kulturne i prirodne baštine koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumenti-ranje i promicanje kulturne i prirodne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđuje svojstva zaštićenih dijelova prirode i spomenika kulture, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjeg upisnika zaštićenih spomenika kulture i dijelova prirode; utvrđivanje i propisivanje standarda i normativa djelatnosti; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite; osnivanje ustanova za obavljanje poslova 712 NN 124/1999713 NN 76/2000714 NN 70/2001715 NN 199/2003716 NN 72/1994

djelatnosti zaštite; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite; obavljanje stručnog i upravnog nadzora nad radom pravnih i fizičkih osoba u djelat-nosti zaštite; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite; provođenje kontrole prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode i spomenika kulture; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjene spomenika kulture i dijelova prirode, te upravljanje spomenicima kulture i dijelovima prirode sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne i prirodne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova; inspekcijskih poslova zaštite prirode.

18. listopada 1996. g.717 Uprava prestaje s radom. Poslove Uprave preuzima Ministarstvo kulture.

5.1.15 DRŽAVNA UPRAVA ZA SKRB O RAZVOJAČENIM BRANITELJIMA I CIVILNIM ŽRTVAMA DOMOVINSKOg RATA

Vidi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

5.1.16 DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA

Sukladno Zakonu od 21. studenog 1997. g.718 Uprava obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva za-štićenih dijelova prirode, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upi-snika zaštićenih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje pro-grama javnih potreba u području zaštite prirode RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite prirode; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite pri-rode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite prirode; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu za-štićenih dijelova prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode su-717 NN 92/1996718 NN 131/1997

278

279

kladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova prirodne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite prirode.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.719 Uprava obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinj-skog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; osiguravanje proved-be katastra onečišćavanja (monitoring); vođenje informacijskog susta-va zaštite okoliša: utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; inspekcijske poslo-ve zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja, te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša. Uprava obavlja upravne i druge poslove koji se odno-se na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine; središnju informacijsko-dokumentacij-sku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode, te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova prirode; propisivanjem mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u područ-ju zaštite prirode RH; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financi-ranjem programa zaštite prirode; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite prirode, provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode.

3. veljače 2000. g.720 Uprava prestaje s radom. Poslove Uprave pre-uzima Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.

5.1.17 DRŽAVNI INSPEKTORAT

Sukladno Zakonu od 21. studenog 1997. g.721 Inspektorat obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: nadzor nad obavlja-njem poslova u prometu robom; nadzor nad propisima o radu i zaštiti na

719 NN 48/1999720 NN 15/2000721 NN 131/1997

radu; nadzor nad propisima o elektroenergetici, rudarstvu i istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina; nadzor nad propisima o posudama pod tlakom; nadzor nad propisima o stočarstvu i vinarstvu; nadzor nad propisima o slatkovodnom i morskom ribarstvu; nadzor nad propisima o šumarstvu i lovstvu; nadzor nad propisima o šumarskom sjemenu, šumarskom sadnom materijalu; nadzor nad obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti.

Zakonom od 7. svibnja 1999. g.722 Inspektorat obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: nadzor nad obavljanjem poslova u pro-metu robom; nadzor nad primjenom propisa o radu i zaštiti na radu; elektroenergetici, rudarstvu, istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina, posudama pod tlakom; stočarstvu i vinarstvu; slatkovodnom i morskom ribarstvu; šumarstvu i lovstvu, šumskom sjemenu, šumskom sadnom materijalu; te obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti.

30. lipnja 1999. g. donesen je Zakon o Državnom inspektoratu723. Inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obav-ljanja poslova i provedbu propisa o: prometu robom, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom, stočarstvu i vinarstvu, slatkovodnom i morskom ribarstvu, šumarstvu i lovstvu, šum-skom sjemenu i šumarskom sadnom materijalu, obračunu, naplati i uplati boravišne pristojbe, i o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti.

25. studenoga 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustroj-stvu Inspektorata724. Upravne organizacije i ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet glavnog inspektora, 2. Uprava pravnih poslova, 3. Uprava općih poslova, 4. Uprava nadzora u području prometa robe,5. Uprava nadzora u području poljoprivrede i šumarstva,6. Uprava nadzora kakvoće proizvoda s uvjerenjem, 7. Uprava nadzora u području rada i zaštite na radu, 8. Uprava nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom, 9. Uprava nadzora u postupanju i unapređenja rada.

722 NN 48/1999723 NN 76/1999724 NN 127/1999

280

281

27. travnja 2000. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Inspektorata725. Upravne organizacije i posebna ustrojstvena jedinica su:

1. Kabinet glavnog inspektora,2. Uprava pravnih poslova,3. Uprava općih poslova,4. Uprava nadzora u području prometa robe,5. Uprava nadzora u području poljoprivrede i šumarstva,6. Uprava nadzora kakvoće proizvoda s uvjerenjem,7. Uprava nadzora u području rada i zaštite na radu,8. Uprava nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom,9. Uprava nadzora zakonitosti u postupanju i unapređenja rada.

26. srpnja 2001. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata726. Ustrojstvene jedinice su:

1. Kabinet glavnog inspektora,2. Služba pravnih poslova, 3. Služba općih poslova, 4. Služba nadzora u području trgovine, ugostiteljstva i obrta, 5. Služba nadzora kakvoće proizvoda, 6. Služba nadzora u području poljoprivrede i šumarstva, 7. Služba nadzora u području rada i zaštite na radu, 8. Služba nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.727 Inspektorat obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: nadzor nad obavljanjem poslova u prometu robom; nad zor nad primjenom propisa o radu i zaštiti na radu; elektroenergetici, rudarstvu, istraživanju i iskorištavanju mineralnih si-rovina, posudama pod tlakom; te obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti.

725 NN 46/2000726 NN 70/2001727 NN 199/2003

5.1.18 MINISTARSTVO UPRAVE / DRŽAVNO RAVNATELJSTVO ZA DRŽAVNU UPRAVU I LOKALNU SAMOUPRAVU

Prema Zakonu od 3. svibnja 1993. g.728 Ministarstvo obavlja uprav-ne i druge stručne poslove koji se odnose na ustrojstvo i rad, te stručno osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u organima državne uprave i lokalne samouprave i uprave, sustav državne uprave i lokalne samoupra-ve i uprave, način i sredstva rada, te primjenu suvremenih informatičkih i birotehničkih metoda rada javne uprave i lokalne samouprave; polo-žaj djelatnika u organima državne uprave; građanska stanja, provedbu Zakona o općem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju, udruge građana i vjerske zajednice; politički i izborni sustav; javnu upra-vu; poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ministarstvo obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu stavljeni u nadležnost kojem ministarstvu, odnosno drugom organu državne uprave. U sastavu Ministarstva je Zavod za javnu upravu.

Zakonom od 6. listopada 1994. g.729 Ministarstvo obavlja upravne

i druge stručne poslove koji se odnose na ustrojstvo i rad, te stručno osposobljavanje i usavršavanje djelatnika u tijelima državne uprave i lo-kalne samouprave i uprave; sustav državne uprave i lokalne samouprave i uprave; način i sredstva rada, te primjenu suvremenih metoda rada državne uprave i lokalne samouprave; radnopravni položaj i plaće djelat-nika u tijelima državne uprave i lokalne samouprave; građanska stanja; informatizaciju tijela državne uprave; provedbu Zakona o općem uprav-nom postupku i propisa o uredskom poslovanju; političke stranke, udru-ge građana i vjerske zajednice; politički i izborni sustav; javnu upravu; poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ministarstvo obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu stavljeni u nadležnost kojem ministarstvu odnosno drugom tijelu državne uprave.

7. svibnja 1999. g.730 Ministarstvo nastavlja s radom kao Držav-no ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ravnateljstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na sustav i ustrojstvo dr-žavne uprave i lokalne samouprave, nadzor nad radom predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne samouprave; politički i izborni sustav; manjinska prava; organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja 728 NN 44/1993729 NN 72/1994730 NN 48/1999

282

283

i usavršavanja zaposlenih u državnoj upravi i tijelima jedinica lokalne samouprave; vođenje središnjeg očevidnika o državnim službenicima i namještenicima; radnopravni položaj i praćenje primjene sustava plaća djelatnika u tijelima državne uprave i lokalne samouprave; praćenje na-čina i korištenja sredstava rada, te primjenu suvremenih metoda rada u državnoj upravi, a posebice primjenu računalnih i komunikacijskih su-stava u radu; obavljanje stručnih i tehničkih poslova za rad službeničkih sudova i Višeg službeničkog suda, Komisije Vlade RH za rješavanje spo-rova o pravima županija, gradova i općina i Vladina povjerenstva za gra-nice jedinica lokalne samouprave; nadzire zakonitost rada i postupanja u oblasti osobnih stanja građana u svezi s vođenjem državnih evidencija o hrvatskom državljanstvu, biračkom pravu, maticama rođenih, vjenčanih i umrlih, rješava u upravnim stvarima u svezi s promjenom osobnog ime-na; postupa po zahtjevima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH kod pribavljanja i dostavljanja isprava za građane u inozemstvu, obavlja poslove za Međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC), izravno sudjeluje u radu međunarodnih tijela koja se bave pitanjima upravnog prava, državne uprave i lokalne samouprave; prati i nadzire provedbu Zakona o općem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju; provodi postupak registracije političkih stranaka, udruga, zaklada i fun-dacija i vodi odgovarajuće registre; obavlja poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ravnateljstvo obavlja i druge upravne i struč-ne poslove koji nisu stavljeni u nadležnost kojem ministarstvu, odnosno drugom dijelu državne uprave.

11. studenoga 1999. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustroj-stvu Ravnateljstva731. Upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene je-dinice su:

1. Uprava za poslove opće uprave i inspekcijske poslove,2. Uprava za financijsko-investicijske poslove,3. Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose,4. Uprava za politički sustav i lokalnu samoupravu,5. Uprava za građanska stanja,6. Kabinet ravnatelja, 7. Odjel za kadrovske i opće poslove.

3. veljače 2000. g.732 Ravnateljstvo prestaje s radom. Poslove Ravna-teljstva preuzima Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.731 NN 119/1999732 NN 15/2000

5.1.19 DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.733 Zavod obavlja upravne i dru-ge poslove koji se odnose na: normizaciju, ovlašćivanje (akreditaciju), certificiranje, mjeriteljstvo i nadzor predmeta od plemenitih kovina; uspostavljanje i objedinjavanje sustava normizacije, ovlašćivanje, certi-ficiranja i mjeriteljstva; uspostavljanje i održavanje državnih etalona fi-zikalnih veličina i osiguranje njihove sljedivosti; izdavanje i prihvaćanje normi; uspostavljanje i vođenje središnjega dokumentacijskog i infor-macijskog sustava o hrvatskim i prihvaćenim normama; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor nad certifikacijskim sustavima; uspostavljanje, opsluživanje i nadzor u djelatnostima normizacije i mjeriteljstva; na-kladništvo i distribuciju izdanja u području normizacije, certificiranja i mjeriteljstva. Zavod obavlja i upravne i stručne poslove koji se odnose na: zaštitu industrijskog vlasništva; izume i znakove razlikovanja – mo-dela i uzoraka, robnih i uslužnih žigova, te oznake podrijetla proizvoda; informacijsko-dokumentacijske poslove koji se odnose na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na uvid patentne dokumentacije zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije informacija iz područja inte-lektualnog vlasništva; poslove međunarodne suradnje s odgovarajućim državnim institucijama drugih zemalja, kao i s međunarodnim organi-zacijama, posebice sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasniš-tvo (WIPO/OMPI); poslove koji se odnose na pripreme, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog vlasniš-tva. Zavod obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: autorska i srodna prava (prava autora, prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma i videograma, pravo organizacija za radiodifuziju).

Zavod preuzima poslove Državnog zavoda za intelektualno vla-sništvo i Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

3. ožujka 2004. g.734 Zavod prestaje s radom, a njegove poslove preuzimaju Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.733 NN 199/2003734 NN 30/2004

284

285

5.1.20 DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.735 Zavod obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na praćenja stanja zaštite od ionizirajućih zrače-nja, davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja; organizira i nadzire, a po potrebi i provodi, ispitivanja prisustva vrste i jakosti ionizirajućih zračenja u okolišu, ljudskoj i stočnoj hrani, lijekovima i predmetima opće uporabe; daje dozimetrijske procjene izla-ganja ionizirajućem zračenju osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja, stanovništva od medicinskog izlaganja prilikom dijagnostič-kih i terapijskih postupaka, te od izlaganja zračenju od radionuklida iz okoliša, organizira, nadzire, a po potrebi i provodi, pregled uvjeta rada s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerenje propisanih elemenata i ovje-ru kvalitete uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje; nadzire i vodi propisane evidencije o izvorima ionizirajućih zračenja, potiče znanstve-na, stručna, statistička i druga istraživanja, proučava i procjenjuje utjecaj ionizirajućih zračenja; surađuje s domaćim i međunarodnim organiza-cijama i ustanovama za zaštitu od ionizirajućih zračenja; provodi obveze koje je RH preuzela prema međunarodnim konvencijama i bilateralnim sporazumima u svezi sa zaštitom od ionizirajućih zračenja.

5.1.21 DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.736 Uprava obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu sustava zaštite i spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u katastrofama; osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja, pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementar-nim nepogodama, epidemijama i drugim katastrofama; poslove civilne zaštite; poslove vatrogastva; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja, te me-đunarodnu suradnju u području zaštite i spašavanja.

Državna uprava će početi s radom 1. siječnja 2005. g. S počet-kom rada Državna uprava preuzima odgovarajuće poslove Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane, te državne službenike i namje-štenike Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane sukladno preuzetim poslovima.735 NN 30/2004736 NN 30/2004

5.1.22 DRŽAVNI ZAVOD ZA NUKLEARNU SIgURNOST

15. listopada 2003. g. donesen je737 Zakon o nuklearnoj sigurnosti kojim se osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost kao tijelo držav-ne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Za svrhu provedbe mjera nuklearne sigurnosti i zaštite Državni zavod za nuklearnu sigur-nost: 1. izdaje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti u svezi s nukle-arnim materijalom ili posebnom opremom, 2. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja odnosno potvrde za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju objekta u kojem će se obavljati nuklear-na djelatnost, 3. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, 4. obavlja upravni nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, 5. obav-lja inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, 6. osigurava stručnu pomoć za provođenje državnog plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće, pu-tem djelovanja Tehničkog potpornog centra, 7. osigurava stručnu pomoć u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog materijala ti-jelima državne uprave nadležnim za te poslove, 8. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj, 9. provodi obveze koje je RH preuzela prema međunarodnim konvencijama i bilateralnim spo-razumima, a odnose se na nuklearnu sigurnost i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja, 10. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja nuklearne sigurnosti, te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad, 11. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz RH, 12. potiče i podupire razvojno-istraživački rad u skladu sa zahtje-vima i potrebama razvoja nuklearne sigurnosti u RH, 13. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi u području nuklearne sigurnosti i zaštite, 14. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih propisa.

Za pripremu i provođenje potrebnih stručnih i tehničkih aktiv-nosti nacionalnog programa pripravnosti i djelovanja na području RH u slučaju opasnosti od nuklearne nesreće iz nuklearnih elektrana, osobito u susjednim zemljama, djeluje Tehnički potporni centar. Tehnički pot-737 NN 173/2003

286

287

porni centar u slučaju nuklearne nesreće djeluje u cilju pružanja stručne pomoći ustrojstvu za krizna stanja u RH, a osobito tijelu državne upra-ve koje provodi poslove vodeće organizacije u kriznim stanjima. Zadaci i obveze Tehničkog potpornog centra uključuju naročito: prikupljanje podataka i informacija o nuklearnoj nesreći, suradnju s odgovarajućim centrima drugih zemalja, analizu i procjenu potencijalnih posljedica nuklearne nesreće i pripremu temeljnih stručnih podloga za donošenje odluka o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja stanovništva. Tehnički potporni centar djeluje kao organizacijska jedinica tijela državne uprave nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti.

Državni zavod za nuklearnu sigurnost započet će s radom naj-kasnije do 1. siječnja 2005. godine. S početkom rada Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima poslove Ministarstva gospodarstva koji se odnose na nuklearnu sigurnost i suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Razmjerno preuzetim poslovima, Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima i opremu, pismohranu i drugu dokumen-taciju, sredstva za rad, financijska sredstva, državne službenike i namje-štenike, te prava i obveze Ministarstva gospodarstva.

5.2 SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI

22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH kojim se ustrojavaju središnji državni uredi kao tijela Vlade. 3. ožujka 2004. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zako-na o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija po kojem središnji državni uredi postaju središnja tijela državne uprave.

5.2.1 SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVU

Ured je ustrojen 22. prosinca 2003. g.738, obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na sustav i ustrojstvo državne uprave i lokalne samouprave, politički i izborni sustav.

22. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ureda739. Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na su-738 NN 199/2003739 NN 11/2004

stav i ustrojstvo državne uprave i lokalne samouprave, politički i izborni sustav, nadzor nad radom predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne samouprave; manjinska prava; organiziranje i provedbu stručnog ospo-sobljavanja i usavršavanja zaposlenih u državnoj upravi i tijelima jedini-ca lokalne samouprave; vođenje središnjeg popisa državnih službenika i namještenika; radnopravni položaj državnih službenika i namještenika, te službenika i namještenika zaposlenih u upravnih odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; praćenje primjene sustava plaća u tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave; davanje prethodne suglasnosti na pravilnike o unutarnjem redu državnih tijela, nadzor nad zakonitošću rješenja državnih tijela o prijamu u državnu službu, rasporedu službenika i namještenika na rad-na mjesta, premještaju, stavljanju na raspolaganje i prestanku državne službe; praćenje načina i korištenja sredstava rada, te primjenu suvre-menih metoda rada u državnoj upravi, a posebice primjenu računalnih i komunikacijskih sustava u radu, te uvođenje novih tehnologija u radu ureda državne uprave u županijama; obavljanje stručnih i tehničkih po-slova za rad službeničkih sudova i Višeg službeničkog suda, rješavanje sporova o pravima županija, gradova i općina i Vladina povjerenstva za granice jedinica lokalne samouprave; nadzire zakonitost rada i postu-panja u oblasti osobnih stanja građana u svezi s vođenjem državnih evi-dencija o hrvatskom državljanstvu, biračkom pravu, maticama rođenih, vjenčanih i umrlih, rješava u upravnim stvarima u svezi s promjenom osobnog imena, postupa po zahtjevima diplomatsko-konzularnih pred-stavništva RH kod pribavljanja i dostavljanja isprava za građane u ino-zemstvu, obavljanje poslova za međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC), izravno sudjelovanje u radu međunarodnih tijela koja se bave pitanjima upravnog prava, državne uprave i lokalne samouprave; prati i nadzire provedbu Zakona o općem upravnom postupku i propisa o uredskom poslovanju; provodi postupak registracije političkih strana-ka, zaklada, fundacija, predstavništva stranih zaklada i fundacija u RH, vijeća nacionalnih manjina; obavlja nadzor nad provođenjem Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i vodi odgovarajuće registre; obavlja poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ured obavlja i druge upravne i stručne poslove koji nisu stavljani u nadležnost drugom središnjem tijelu državne uprave.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.740 Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na sustav i ustrojstvo državne uprave i lokalne 740 NN 30/2004

288

289

i područne (regionalne) samouprave, politički i izborni sustav, osobna stanja građana, registraciju političkih stranaka, zaklada, fundacija i dru-gih evidencija utvrđenih posebnim zakonima; planiranje zapošljavanja u državnoj upravi; stručno osposobljavanje i usavršavanje, te radnopravni položaj zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; praćenje načina korištenja sredstava rada, te primjenu su-vremenih metoda rada u državnoj upravi, posebno primjenu računalnih i komunikacijskih sustava u radu, te uvođenje novih tehnologija u radu ureda državne uprave u županijama; obavljanje poslova za međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC), ostvarivanje međunarodne surad-nje u pitanjima upravnog prava, državne uprave i lokalne samouprave; obavlja poslove upravne inspekcije i druge poslove opće uprave. Ured obavlja i druge upravne i stručne poslove koji su mu stavljeni u nadlež-nost posebnim zakonom, kao i poslove koji nisu stavljeni u nadležnost drugom središnjem tijelu državne uprave.

5.2.2 URED ZA INTERNETIZACIJU / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA E-HRVATSKU

Ured je osnovan 21. lipnja 2000. g.741, kao stručna služba Vlade, za obavljanje stručnih i administrativnih poslova internetizacije iz djelo-kruga i za potrebe Vlade, a osobito: stvaranja tehničkih, kadrovskih, or-ganizacijskih, zakonskih, sigurnosnih i financijskih pretpostavki za sve-obuhvatno uvođenje Interneta u svakodnevni rad i život, kao preduvjet brzog, sveobuhvatnog i kvalitetnog ostvarenja ciljeva Programa Vlade; poticanja i koordiniranja izgradnje internetizacijske infrastrukture koja će omogućiti brzu, sigurnu i dostupnu komunikaciju između svih prav-nih i fizičkih subjekata u RH, omogućiti razvoj poduzetništva, te osigu-rati vanjsku tehnološku kompatibilnost i privlačno tehnološko okružje za strane visokotehnološke investicije; pripreme zajedničkih osnova i standarda uvođenja Interneta u tijela državne uprave i omogućavanja suvremene komunikacije tijela državne uprave s građanstvom; promo-viranja internetizacije kao dijela općeg stupnja kulture i obrazovanja, te koordiniranja izrade i organizacije programa stalne obuke, obrazovanja i samoobrazovanja, te uključenja internetizacijskog obrazovanja u sve druge vidove obrazovanja s ciljem kvalitetnog i sveobuhvatnog korište-nja informacijskih resursa na svim razinama. Ured radi po nalozima, uputama i pod nadzorom Povjerenstva za internetizaciju. Pri Uredu, kao 741 NN 62/2000

stručno tijelo, djeluje Savjet za internetizaciju kojeg čine stručnjaci za područje internetizacije koje odredi Povjerenstvo za internetizaciju.

Uredbom od 26. srpnja 2001.742 Ured se osniva kao stručna služba VRH za obavljanje stručnih i administrativnih poslova internetizacije iz djelokruga i za potrebe Vlade RH, a osobito: – stvaranja tehničkih, kadrovskih, organizacijskih, zakonskih, sigurnosnih i financijskih pret-postavki za sveobuhvatno uvođenje Interneta u svakodnevni rad i život, kao preduvjet brzog, sveobuhvatnog i kvalitetnog ostvarenja ciljeva Pro-grama Vlade RH; – poticanja i koordiniranja izgradnje internetizacijske infrastrukture koja će omogućiti brzu, sigurnu i dostupnu komunikaci-ju između svih pravnih i fizičkih subjekata u RH, omogućiti razvoj po-duzetništva, te osigurati vanjsku tehnološku kompatibilnost i privlačno tehnološko okružje za strane visokotehnološke investicije; – pripreme zajedničkih osnova i standarda uvođenja Interneta u tijela državne upra-ve i omogućavanja suvremene komunikacije tijela državne uprave s gra-đanstvom; – promoviranja internetizacije kao dijela općeg stupnja kul-ture i obrazovanja, te koordiniranja izrade i organizacije programa stalne obuke, obrazovanja i samoobrazovanja, te uključenja internetizacijskog obrazovanja u sve druge vidove obrazovanja s ciljem kvalitetnog i sve-obuhvatnog korištenja informacijskih resursa na svim razinama. Ured radi po nalozima, uputama i pod nadzorom Povjerenstva za internetiza-ciju. Pri Uredu, kao stručno tijelo, djeluje Savjet za internetizaciju kojeg čine stručnjaci za područje internetizacije koje odredi Povjerenstvo za internetizaciju.

5. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o prestanku rada Ureda za internatizaciju743 kojom Ured prestaje raditi, a poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda, preuzima Središnji državni ured za e-Hrvatsku.

Središnji državni ured za e-Hrvatsku ustrojen je 22. prosinca 2003. g.744 2. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ure-da745. Ured koordinira poslove iz djelokruga tijela državne uprave i po-vezivanje s privatnim sektorom u provedbi projekta e-Hrvatska. Projekt e-Hrvatska predviđa da će se uspostaviti i umrežiti sustav koji će građa-nima omogućiti da, putem Interneta, obavljaju komunikaciju s javnom

742 NN 70/2001743 NN 2/2004744 NN 199/2003745 NN 11/2004

290

291

upravom. Financijsko-planske, računovodstvene, kadrovske i druge opće poslove, te poslove pisarnice, administrativne i pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda obavlja Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.746 Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na razvitak informacijskog sustava državne uprave; uspostavu tehnološke i sigurnosne informatičke infrastrukture u tijelima državne uprave; racionalizaciju uporabe informatičkih resursa u tijelima državne uprave; povezivanje informacijskih sustava tijela državne uprave kroz jedinstvenu informacijsko komunikacijsku mrežu; donošenje tehnič-kih i normizacijskih pravila uporabe informatičke opreme u tijelima dr-žavne uprave; donošenje stručnih i normativnih podloga za pridruživanje RH EU u područjima razvitka i primjene informacijsko komunikacijske tehnologije (e-Europe); te obavljanje objedinjene nabavke informatičkih resursa za tijela državne uprave. Ured obavlja i poslove koji se odnose na praćenje i koordinaciju projekata iz područja informacijsko-komunika-cijske tehnologije u tijelima državne uprave; sudjelovanje u donošenju i praćenju provedbe zakona i drugih propisa u području primjene informa-cijsko-komunikacijske tehnologije u RH; promicanje i sustavno unapre-đivanje izgradnje internetizacijske infrastrukture u RH, javnog pristupa-nja internetskim uslugama i sadržajima, razvitka primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, sustava elektroničke uprave, elektroničkog obrazovanja, elektroničkog zdravstva i elektroničkog poslovanja.

5.2.3 URED ZA DRŽAVNU IMOVINU / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

Ured je osnovan 10. srpnja 1998. g.747 za obavljanje poslova eviden-cije i održavanja imovine RH kojom neposredno upravlja i raspolaže Vlada, te provedbu odluka Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH. 18. prosinca 1998. g.748 Ured je stručna služba Vlade koja obavlja poslove evi-dencije i održavanja imovine RH, te provodi odluke Vlade i Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH. 27. svibnja 1999. g. donesena je Uredba o stavljanju izvan snage Uredbe o Uredu za državnu imovinu749.

746 NN 30/2004747 NN 101/1998748 NN 164/1998749 NN 54/1999

18. prosinca 1998. g.750 Ured je stručna služba Vlade koja obavlja poslove evidencije i održavanja imovine RH, te provodi odluke Vlade i Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH.

27. svibnja 1999. g. donesena je Uredba o stavljanju izvan snage Uredbe o Uredu za državnu imovinu751.

27. travnja 2000. g. donesena je Uredba o Uredu752. Ured je struč-na služba Vlade koja obavlja poslove evidencije i održavanja imovine u vlasništvu RH, te priprema i provodi odluke Vlade i Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom Republike Hrvatske glede te imovine.

Uredbom od 26. srpnja 2001. g.753 Ured je stručna služba Vlade koja obavlja poslove evidencije i održavanja imovine u vlasništvu RH, te priprema i provodi odluke Vlade i Povjerenstva Vlade za upravljanje imo-vinom RH glede te imovine.

23. studenoga 2000. g.754 Povjerenstvu Vlade za upravljanje imo-vinom se povjeravaju poslovi upravljanja i raspolaganja imovinom RH. Povjerenstvo odlučuje o upravljanju i raspolaganju imovinom RH, tj. stjecanju, otuđenju, davanju u zakup, davanju u najam, davanju na ko-rištenje, odnosno privremenu uporabu, opterećenje založnim pravom, služnošću ili drugim teretom, te određuje namjenu te imovine i obavlja ostale vlasničke ovlasti na imovini RH. Odluke Povjerenstva priprema i provodi Ured za državnu imovinu.

5. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o prestanku rada Ureda za državnu imovinu755 kojom Ured prestaje s radom, a poslove, dokumenta-ciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ure-da, preuzima Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom ustrojen je 22. prosinca 2003. g.756. 750 NN 164/1998751 NN 54/1999752 NN 46/2000753 NN 70/2001754 NN 126/2000, 87/2003755 NN 2/2004756 NN 199/2003

292

293

22. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustroj-stvu Ureda757. Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje nekretninama i pokretninama, te udjelima u trgovačkim društvima u vlasništvu RH, predlaže imenovanje članova nadzornih od-bora, ukoliko to nije određeno posebnim zakonom, te vodi evidenciju o državnoj imovini koja nije posebnim zakonom povjerena na upravljanje drugom tijelu državne uprave.

12. veljače 2004.758 VRH osniva Povjerenstvo za imovinu Vlade RH i povjerava mu poslove upravljanja i raspolaganja imovinom RH. Povje-renstvo odlučuje o upravljanju i raspolaganju imovinom RH, tj. stjeca-nju, otuđenju, davanju u zakup, davanju u najam, davanju na korištenje, odnosno privremenu uporabu, opterećenju založnim pravom, pravom građenja, služnošću ili drugim teretom, određuje namjenu te imovine i obavlja ostale vlasničke ovlasti na imovini RH i to sve u slučajevima kad pojedinačna vrijednost raspolaganja ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom obavlja upravne i stručne poslove pripreme i provođenja odluka Povjerenstva.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.759 Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje nekretninama i pokretninama, te udjelima u trgovačkim društvima u vlasništvu RH, predlaganje ime-novanje članova nadzornih odbora ukoliko to nije određeno posebnim zakonom, vođenje evidencije o državnoj imovini koja nije posebnim zakonom povjerena na upravljanje drugom tijelu državne uprave; pre-tvorbu i privatizaciju, gospodarenje državnim portfeljem, pripremanje osnivanja, kupnje i prodaje trgovačkih društava, pripremanje i dava-nje uputa sukladno zakonu za provođenje i dovršenje privatizacije, pripremanje raspolaganja dionicama, sudjelovanje u izradi prijedloga programa razvoja i restrukturiranja pojedinih pravnih osoba, gospo-darskih djelatnosti i grana, provođenje kontrole nad društvima kod ko-jih je u tijeku pretvorba društvenog kapitala ili drugi oblik provođenja, odnosno dovršenja provedbe postupka privatizacije ili reprivatizacije društvene ili državne imovine. 757 NN 11/2004758 NN 21/2004, 30/2005759 NN 30/2004

5.2.4 URED ZA STRATEgIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE / SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEgIJU

Ured je osnovan 26. srpnja 2000. g.760 kao stručna služba Vlade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova rada na strategiji razvitka RH iz djelokruga i za potrebe Vlade, a osobito za: – koordinaciju rada na pripremi, izradi i provedbi strateških smjernica iz Programa Vlade Re-publike Hrvatske; – izradu prijedloga strateških razvojnih dokumenata, u suradnji s ministarstvima i državnim upravnim organizacijama; – osi-guranje pretpostavki za izradu i provedbu projekta strategije razvitka RH »Hrvatska u 21. stoljeću«. Ured radi po nalozima, uputama i pod nad-zorom Povjerenstva za strategiju razvitka. Pri Uredu, kao stručno tijelo, djeluje Središnji savjet za izradu strategije razvitka.

5. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o prestanku rada Ureda761, a poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda, preuzima Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

Središnji državni ured za razvojnu strategiju ustrojen je 22. prosinca 2003. g.762

22. siječnja 2004. g. donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ureda763. Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na utvr-đivanje prijedloga i provedbu strategije razvitka RH, te koordinaciju s tijelima središnje državne uprave vezano uz ostvarenje ciljeva strategije. Financijsko-planske, računovodstvene, kadrovske i druge opće poslo-ve, poslove pisarnice, administrativne, te pomoćno-tehničke poslove za potrebe Ureda obavlja Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Zakonom od 3. ožujka 2004. g.764 Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na utvrđivanje prijedloga i provedbu strategije razvitka RH, te koordinaciju s tijelima središnje državne uprave vezano uz ostvarenje ciljeva strategije. 760 NN 77/2000761 NN 2/2004762 NN 199/2003763 NN 11/2004764 NN 30/2004

294

295

6. DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJAMA, gRADOVIMA I OPĆINAMA, RAZNA TIJELA

Poglavlje se bavi državnom upravom u županiji, gradu, općini, kao i raznim tijelima koja nisu središnja tijela državne uprave ili uredi Vlade, ali obavljaju poslove izvršne i upravne vlasti. Prikazan je sustav državne uprave u županijama, gradovima i općinama, relevantni propisi i promi-jene, nadležnosti, te relevantni zakoni i promjene vezani uz lokalnu i po-dručnu (regionalnu) upravu i samouprave – općine, gradove, županije, kao i u jednom razdoblju – kotare, te njihove nadležnosti.

Obrađeni su Državni protokol RH, Državni ured za reviziju, Dr-žavno povjerenstvo za provedbu referenduma, Državno izborno povje-renstvo, republički savjeti, Ured privremene uprave za uspostavu hrvat-ske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, sigurnosne službe, Pučki pravobranitelj za ravnopravnost spolova i za djecu, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa.

6.1 DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJAMA, gRADOVIMA I OPĆINAMA

6.1.1 SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE

5. listopada 1990. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o upravi765 kojim se određuje da poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustroja državne uprave u RH.

Poslove općinske uprave i uprave gradske zajednice općina obavljaju sekretarijati i upravne organizacije (zavodi). U općinama i gradskoj zajednici općina ustrojavaju se za pojedine upravne obla-sti sekretarijati, a u manjim se općinama, u pravilu, ustrojava jedan 765 NN 41/1990

sekretarijat kao jedinstveni organ državne uprave, ako zakonom nije drugačije određeno.

U općinama i gradskoj zajednici općina radi obavljanja određenih stručnih i drugih poslova, od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti društveno-političke zajednice, mogu se osnivati upravne organizacije. Upravne organizacije se osnivaju kao zavodi na čijem je čelu direktor. Skupštine više općina i skupština gradske zajednice općina mogu, uz suglasnost nadležnog ministarstva, osnovati u određenim oblastima za-jedničke organe uprave, odnosno moraju ih osnovati kada je to određeno zakonom. O žalbi protiv prvostepenih rješenja općinskih organa uprave odnosno organa uprave gradske zajednice općina rješavaju ministarstva u granicama svojeg djelokruga, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

22. prosinca 1990 g. Ustav RH766 građanima jamči pravo na lokal-nu samoupravu. 21. ožujka 1991. g. Zakon o dopunama Zakona o Vladi RH767 određuje da Vlada može raspustiti skupštinu općine, odnosno ra-zriješiti izvršno vijeće skupštine općine, u slučajevima kad one svojim odlukama i radnjama krše Ustav i zakone RH. Istodobno s raspuštanjem općinske skupštine, odnosno razrješavanjem izvršnog vijeća, Vlada ime-nuje povjerenika Vlade u dotičnoj općini. Povjerenik ima sve ovlasti, duž-nosti i odgovornosti skupštine općine odnosno izvršnog vijeća. Povjere-nik odgovara za svoj rad i djelovanje Vladi.

2. lipnja 1993. g. donesen je Zakon o privremenom djelovanju upravnih i sudbenih tijela768. Organi uprave i službe nastavljaju obavljati poslove državne uprave iz svog djelokruga na cijelom području dosadaš-njih općina. Ako se područje dosadašnje općine nalazi u sastavu dviju ili više županija, organi uprave i službe dosadašnje općine obavljaju i nadalje poslove državne uprave na području dosadašnje općine. U obav-ljanju poslova državne uprave, organi uprave i službe odgovorni su za svoj rad županu županije u čijem sastavu su područja organa uprave i službi. Ako se područje dosadašnje općine nalazi u sastavu dvije ili više županija, organi uprave i službe odgovorni su, u obavljanju poslova dr-žavne uprave, za svoj rad županu županije na čijem je području sjedište organa uprave i službe. Ako na području županije nije izabran župan, u obavljanju poslova državne uprave organi uprave i službe odgovorni su 766 NN 56/1990767 NN 14/1991768 NN 60/1993

296

297

za svoj rad ministru nadležnom za poslove uprave i lokalne samouprave. Do utemeljenja upravnih odjela jedinica lokalne samouprave i uprave, organi uprave i službe obavljat će i poslove iz samoupravnog djelokruga općine, grada i županije, kao jedinica lokalne samouprave i uprave koje su utemeljene na području dosadašnje općine na kojem su djelovali ti organi i službe.

29. srpnja 1993. g. donesen je Zakon o sustavu državne uprave769. Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje pro-pisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora, te drugi upravni i stručni poslovi. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osoba-ma koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (pravne osobe koje imaju javne ovlasti). Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagre-ba. Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski ure-di, odnosno gradski uredi Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministarstava, odnosno državnih upravnih organizacija. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se u gradu odnosno u općini osnivati ispostave.

Župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi za-mjenici dužnosnici su RH. Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se imenuju na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Opće, tehničke i po-moćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.

Poslovi državne uprave su: - neposredna provedba zakona i drugih propisa, - donošenje provedbenih propisa, - upravni nadzor, - inspekcij-ski nadzor, - drugi upravni i stručni poslovi, - praćenje stanja, - izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi.

Župan i gradonačelnik Grada Zagreba su predstavnici držav-ne vlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba. Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba 769 NN 75/1993

ustrojavaju se županijski, odnosno gradski uredi. Županijski, odnosno gradski uredi ustrojavaju se uredbom Vlade za određena upravna po-dručja, na prijedlog odgovarajućih ministarstava. Radom županijskog, odnosno gradskog ureda, upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodno pribavlje-no mišljenje odgovarajućeg ministra. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda, mogu se osnovati is-postave tih ureda u mjestima koja odredi Vlada, na prijedlog župana, od-nosno gradonačelnika Grada Zagreba. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave, mogu se u županiji, gradu, odnosno općini, os-novati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.

Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave: - rješava-ju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost, - vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge po-tvrde, - obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.

Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne upra-ve, odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

Ministarstva provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobi-to pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika, te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a županijski, odnosno gradski ured nije postupio suklad-no prethodno datim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obav-ljanju poslova državne uprave.

30. prosinca 1993. g.770 uređuje se ustrojavanje županijskih ureda, njihov djelokrug, nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica, na-čin upravljanja tim jedinicama, okvirni broj službenika, način planiranja poslova, radno vrijeme, način i postupak preuzimanja poslova državne 770 NN 116/1993

298

299

uprave, te službenika i dokumentacije organa uprave i službi dosadaš-njih općina, te druga pitanja od značaja za rad županijskih ureda.771 Žu-panijski uredi osnivaju se u sjedištima županija. Županijski uredi obav-ljaju poslove državne uprave na području županije. Dotadašnji organi uprave i stručne službe Grada Zagreba nastavljaju s radom na području Grada Zagreba određenom Zakonom o Gradu Zagrebu prema dotadaš-njem ustrojstvu i djelokrugu, do donošenja posebne uredbe o ustrojstvu gradskih ureda.

U županijama se ustrojavaju županijski uredi za poslove državne uprave i to za:

1. gospodarstvo772,2. prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu773,3. rad, zdravstvo i socijalnu skrb774,4. prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša,5. katastarske i geodetske poslove775,6. imovinsko-pravne poslove776,7. statistiku777, te8. opću upravu778.

U županijama se ustrojava i Ured župana. Ured župana ustrojava se za obavljanje određenih stručnih poslova državne uprave za potrebe župana, te za opće, pomoćne i tehničke poslove za potrebe župana i žu-

771

772

773 Obavljanje upravnih poslova iz ovih područja, te za upravna područja brige o djeci i tjelesne kulture.774

775 Upravna područja katastra i geodetskog sustavnog uređivanja odnosa u prostoru te kartografiju.776

777

778

Županije 31. prosinca 1993. g. preuzimaju službenike organa uprave i službi dosadašnjih općina koji su na taj dan obavljali poslove državne uprave koje sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave obavljaju županijski uredi.Ustrojava se za upravna područja industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtništva, vodoprivrede, ribarstva (morskog i slatkovodnog), pomorstva, prometa, veza, turizma, poljoprivrede i šumarstva. Izuzetno, u županijama Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Šibenskoj, Zadarsko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Krapinsko-zagorskoj osnivaju se posebni županijski uredi za turizam, a u županijama Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Šibenskoj, Zadarsko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj i posebni županijski uredi za pomorstvo.

Ustrojava se za upravna područja radnih odnosa, tržišta rada i odnosa sa sindikatima, zdravstvene zaštite, zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja, zaštitu žrtava i sudionika rata te socijalne skrbi.

Obavljanje upravnih poslova iz područja imovinsko-pravnih poslova u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, korištenja građevinskog zemljišta, prava vlasništva na nekretninama, promet zemljišta i zgrada, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa, denacionalizaciju, te obavljanju drugih poslova koji su mu stavljeni u nadležnost.Obavljanje stručnih poslova koji se odnose na prikupljanje, obradu i analiziranje statističkih podataka, kao i drugih poslova iz područja statistike koji su mu stavljeni u nadležnost.Ustrojava se za upravna područja osobnih stanja građana, udruga građana, popisa birača, ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa.

panijskih ureda. Ured župana može obavljati i određene stručne, opće, pomoćne i tehničke poslove i za potrebe županije kao jedinice lokalne samouprave i uprave.

Ispostava se ustrojava za obavljanje određenih poslova iz djelo-kruga županijskih ureda u mjestima predviđenim uredbom Vlade RH. Ispostave županijskih ureda obavljaju poslove državne uprave iz nadlež-nosti županijskih ureda određene pravilnikom o unutarnjem redu župa-nijskih ureda. U županijskim uredima i njihovim ispostavama ustrojava-ju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Županijskim uredima upravlja pročelnik županijskog ureda. Ispostava-ma upravlja voditelj ispostave.

10. svibnja 1994. g.779 uređuju se nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstava, državnih upravnih organizacija i županijskih odnosno gradskih ureda Grada Zagreba (tijela državne uprave), način upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, te uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama u tijelima dr-žavne uprave. Unutarnje ustrojstvene jedinice u županijskim, odnosno gradskim uredima Grada Zagreba (gradski uredi) u pravilu su odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Odsjek se ustrojava kao osnovna unutarnja ustroj-stvena jedinica županijskog, odnosno gradskog ureda, za obavljanje me-đusobno povezanih poslova državne uprave, prema upravnim područ-jima iz djelokruga županijskog odnosno gradskog ureda. Pododsjek se ustrojava za obavljanje međusobno povezanih poslova državne uprave iz djelokruga odsjeka, čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu. Odjeljak se ustrojava u okviru pododsjeka za obav-ljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega, čije obavljanje za-htijeva određenu samostalnost u radu. Županijskim, odnosno gradskim, uredima upravlja pročelnik županijskog, odnosno gradskog ureda. Od-sjecima županijskih odnosno gradskih ureda upravlja pomoćnik pročel-nika županijskog ureda. Pododsjecima županijskih, odnosno gradskih, ureda upravlja predstojnik pododsjeka. Odjeljcima županijskih, odno-sno gradskih, ureda upravlja voditelj odjeljka. Unutarnje ustrojstvene je-dinice u ispostavama županijskih, odnosno gradskih, ureda ustrojavaju se u sastavu odgovarajućeg odsjeka županijskog, odnosno gradskog ure-da. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ispostavama županijskih, odnosno gradskih, ureda ustrojavaju se kao pododsjeci i odjeljci. Izuzetno, u ispo-

779 NN 37/1994

300

301

stavama županijskih, odnosno gradskih, ureda u kojima nema uvjeta za ustrojavanje odjeljka, mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji.

28. lipnja 1995. g. donesena je Uredba o prestanku rada centara republičkih organa uprave780 kojom se određuje da centri republičkih organa uprave prestaju s radom 31. srpnja 1995. g.781 Poslove, dokumen-taciju i opremu, te službenike i namještenike Zajedničkih službi centara republičkih organa uprave 1. kolovoza 1995. g. preuzimaju uredi župana u županijama. Opće, tehničke i pomoćne poslove za potrebe područ-nih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija, koje nemaju svojih vlastitih službi, obavljat će uredi župana.

11. rujna 1997. g. donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda782 kojom se određuje da žu-panijski uredi obavljaju poslove državne uprave na području županije, utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH. U ispostavama županijskih ureda, za obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda, ustrojavaju se pododsjeci i odjeljci. Izuzetno, u ispo-stavama županijskih ureda u kojima nema uvjeta za ustrojavanje podod-sjeka ili odjeljka, mogu se predvidjeti i samostalni izvršitelji.

7. svibnja 1999. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave783. Ministri, njihovi zamjenici i pomoć-nici, državni tajnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, te njihovi zamjenici i pomoćnici, župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagre-ba i njegovi zamjenici dužnosnici su RH. Radom županijskog, odnosno gradskog, ureda upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, od-nosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave.

30. prosinca 1999. g. donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda784 kojom se određuje da se sje-dište pojedinog županijskog ureda može utvrditi izvan sjedišta županije.

780 NN 44/1995781 Uredba o osnivanju centara republičkih organa uprave (NN 19/1986 i 34/1987) prestaje vrijediti danom stupanja na snagu ove Uredbe.782 NN 96/1997783 NN 48/1999784 NN 149/1999

29. lipnja 2001. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o sustavu državne uprave785. Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i uredi državne uprave.

Ministarstva i državne upravne organizacije središnja su tijela dr-žavne uprave, a uredi državne uprave osnivaju se kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedincima područne (regionalne) samouprave. Za obav-ljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedi-nice. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini, osnivati ispostave. Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regional-ne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.

Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samou-prave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito: 1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu, 2. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središ-njim tijelima državne uprave, ili pravnim osobama koje imaju javne ovla-sti, te povjereno tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, 3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.

Uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samo-uprave preuzimaju poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumenta-ciju, sredstva za rad, financijska sredstva, te prava i obveze županijskih ureda. Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju držav-ni službenici, koji se primaju u državnu službu na temelju javnog natje-čaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici

Uredbom od 28. veljače 2002. g.786 ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: – gospodarstvo787, 785 NN 59/2001786 Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o ustrojavanju županijskih ureda NN 116/1993, 23/1996, 96/1997 i 149/1999, NN 21/2002787 Industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo, te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija biljnogojstva i vodopravna inspekcija.

302

303

– društvene djelatnosti788, – prostorno uređenje i graditeljstvo789, – imo-vinsko pravne poslove790, – opću upravu791, – nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, te – statistiku.

U uredu državne uprave obavljaju se i opći, kadrovski, informatič-ki, planski, materijalno-financijski, računovodstveni, administrativni i po-moćno-tehnički poslovi za potrebe ureda državne uprave. Sjedište ureda državne uprave je, u načelu, u sjedištu županije. U uredu državne uprave mogu se ustrojiti sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: službe, odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Izvan sjedišta ureda državne uprave osnivaju se ispo-stave, kao unutarnje ustrojstvene jedinice ureda. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave izvan njegovog sjedišta osni-vaju se ispostave, u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda. U uredima državne uprave osniva se stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo predstojnika ureda državne uprave.

Zakonom od 22. prosinca 2003. g.792 tijela državne uprave su mi-nistarstva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama.

6.1.2 ŽUPANIJE, gRADOVI, OPĆINE

30. lipnja 1990. g. Sabor SRH je donio Odluku da se pristupi ra-spravi o promjeni Ustava SRH793. Sabor RH je konstituiran je 30. svibnja 1990. g., a tih su dana održane i utemeljivačke skupštine općina i Grada

788

789 Graditeljstvo, zaštita okoliša, prostorno uređenje obnova ratom razrušenih objekata.790 Poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija.791 Osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu.792 NN 199/2003793 NN 28/1990

Prosvjeta, kultura, informiranje, šport i tehnička kultura, briga o djeci i tjelesna kultura, radni odnosi, tržište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih državljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 5. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata.

Zagreba. Ustav treba omogućiti općinama da se na samoupravnoj osnovi udružuju u zajednice općina, radi usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa.

28. srpnja 1990. objavljen je Ustavni zakon na provođenje Aman-dmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH794, kojim prestaju postojati zajed-nice općina. 9. studenoga 1990. g.795 donesen je Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Za-greb796. 8. listopada 1991. g.797 ukidaju se gradske zajednice općina.

29. prosinca 1992. donesen je Zakon o područjima županija, gra-dova i općina u RH798 koji utvrđuje županije, gradove i općine u RH, određuje njihov naziv i područje, te uređuje i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave.

Županije na području RH su:I. Županija Zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu,II. Županija Krapinsko-Zagorska sa sjedištem u Krapini,III. Županija Sisačko-Moslavačka sa sjedištem u Sisku,IV. Županija Karlovačka sa sjedištem u Karlovcu,V. Županija Varaždinska sa sjedištem u Varaždinu,VI. Županija Koprivničko-Križevačka sa sjedištem u Koprivnici,VII. Županija Bjelovarsko-Bilogorska sa sjedištem u Bjelovaru,VIII. Županija Primorsko-Goranska sa sjedištem u Rijeci,IX. Županija Ličko-Senjska sa sjedištem u Gospiću,X. Županija Virovitičko-Podravska sa sjedištem u Virovitici,XI. Županija Požeško-Slavonska sa sjedištem u Požegi, XII. Županija Brodsko-Posavska sa sjedištem u Slavonskom Brodu,XIII. Županija Zadarsko-Kninska sa sjedištem u Zadru,XIV. Županija Osječko-Baranjska sa sjedištem u Osijeku.XV. Županija Šibenska sa sjedištem u Šibeniku,XVI. Županija Vukovarsko-Srijemska sa sjedištem u Vukovaru privremeno Vinkovci,XVII. Županija Splitsko-Dalmatinska sa sjedištem u Splitu,XVIII. Županija Istarska sa sjedištem u Pazinu,XIX. Županija Dubrovačko-Neretvanska sa sjedištem u Dubrovniku,

794 NN 31/1990795 NN 47/1990796 Prethodni zakon: Zakon o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb, NN 55/1986 i 13/1987797 NN 53/A/1991798 NN 90/1992

304

305

XX. Županija Međimurska sa sjedištem u Čakovcu,XXI. Grad Zagreb.

U sastavu pojedinih županija su kotarevi sa posebnim samou-pravnim položajem i to:

1. u Županiji Sisačkoj je Kotar Glina,2. u Županiji Zadarsko-Kninskoj je Kotar Knin.

29. prosinca 1992. g. donesen je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi799 kojim se uređuju općina i grad kao jedinice lokalne samoupra-ve, i županija kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Odredbe Zakona primjenjuju se na Grad Zagreb, glavni grad RH, kao i na kotareve s po-sebnim, samoupravnim položajem.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospo-darsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tije-la županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cje-linu. Iznimno, u sastav grada, pored užeg gradskog područja, mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradom čine prirodnu gospodar-sku i društvenu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva koje su lokalne važnosti. Grad je svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika. Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područje županije određuje se tako da ono bude izražaj povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i da predstavlja prirodnu samoupravnu cjelinu u okviru RH.

Općina, grad, županija su pravne osobe. Općina, grad i županija, imaju statut. Statutom općine i grada, u skladu sa zakonom, podrobnije se uređuje njihov samoupravni djelokrug, utvrđuje ustrojstvo, ovlaštenja i način rada njihovih tijela, i organa, oblici konzultiranja građana, provođe-nje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, osnivanje i rad jedinica mjesne samouprave, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne samouprave, te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zako-nom i statutom općine. odnosno grada. Statutom županije podrobnije se uređuje, u skladu sa zakonom, unutarnji ustroj i način rada tijela županije.799 NN 90/1992

Općina, grad, županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i Zakonom i podliježu samo nadzoru zakonitosti koji obavlja Vlada.

Općina u okviru samoupravnog djelokruga:1. osigurava uvjete za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za područje općine,2. osigurava uvjete za uređenje prostora i urbanističko planiranje, te zaštitu čovjekovog okoliša, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,3. vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnih

objekata, obavljanja komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti, te lokalne infrastrukture, ako zakonom nije drugačije određeno,

4. osigurava lokalne potrebe stanovnika u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, javnom zdravlju (ambulante, domovi zdravlja i sl.), zdravstvenoj zaštiti životinja i

zaštiti bilja, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi i športu, ako zakonom nije drugačije određeno,

5. upravlja općinskom imovinom,6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe, u skladu sa zakonom, radi ostvarivanja određenih gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva,7. uređuje i druga pitanja u skladu sa zakonom.

Odlukom općinskog vijeća, u skladu sa statutom županije i statu-tom općine, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga opći-ne prenijeti na županiju odnosno mjesnu samoupravu.

Grad u okviru svog samoupravnog djelokruga, pored poslova koje obavljaju općine, obavlja i sve druge poslove koji su u neposrednoj svezi s in-teresom gradske zajednice za njezin gospodarski, kulturni i socijalni napre-dak, a nisu u nadležnosti drugih tijela. Odlukom gradskog vijeća, u skladu sa statutom županije i statutom grada, mogu se pojedini poslovi iz samouprav-nog djelokruga grada prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu.

Županija u okviru samoupravnog djelokruga: 1. usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog

gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sastavu županije i županije kao cjeline,

306

307

2. usklađuje stajališta općina i gradova o pitanjima o kojima odlučuju tijela državne vlasti u RH, odnosno usklađuje uređivanje pitanja od zajedničkog interesa o kojima odlučuju tijela općina i gradova u sastavu županije, 3. određuje uvjete uređenja i zaštite prostora županije ako zakonom nije drugačije određeno, 4. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih,

zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija kao i objekata infrastrukture od važnosti za područje županije kao cjeline, ako zakonom nije drugačije određeno,

5. obavlja poslove koje su općine i grad prenijele iz svog samoupravnog djelokruga na županiju, 6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe, u skladu sa zakonom, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva općina, gradova

i županije kao cjeline, 7. uređuje i druga pitanja od zajedničkog interesa za općine, gradove i županiju kao cjelinu, u skladu sa zakonom.

Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samou-prave određuju se zakonom.

Općinsko, odnosno gradsko vijeće, i županijska skupština, pred-stavnička su tijela građana i tijela lokalne samouprave koja donose akte u okviru prava i dužnosti jedinice lokalne samouprave, te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave. Unutarnje ustrojstvo i način rada predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave uređuje se, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokal-ne samouprave, poslovnikom predstavničkog tijela. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ima predsjednika i do dva potpredsjednika.

Nositelj izvršne vlasti u okviru prava i dužnosti jedinice lokalne sa-mouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u župani-ji župan. Općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika bira općinsko, od-nosno gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika na način i po postupku utvrđenim poslovnikom vijeća, a u skladu sa statutom općine, odnosno gra-da. Općinski načelnik i gradonačelnik imaju do dva zamjenika. Župana bira županijska skupština većinom glasova svih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom skupštine u skladu sa županijskim statutom. Pred-sjednik RH potvrđuje ili odbija potvrditi izabranog župana. Župan ima, u skladu sa županijskim statutom, do dva zamjenika – podžupana.

Općinsko odnosno gradsko i županijsko poglavarstvo obavlja iz-vršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Općinski načelnik odnosno gradonačelnik i župan predsjednici su općinskog, odnosno gradskog i županijskog poglavar-stva. Članove poglavarstva jedinice lokalne samouprave bira predstav-ničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Članovi poglavarstva jedinice lokalne samouprave u pravilu su pročelnici upravnih odjela jedinice lokalne samouprave. Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave pripre-ma prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne samouprave u obavljanju poslova iz nji-hovog samoupravnog djelokruga, odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samouprave, nadzire njihov rad, obavlja i druge poslove utvrđene statutom jedinice lokalne samouprave. Poglavar-stvo upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave. Ustrojstvo, način rada i odlu-čivanja poglavarstva jedinice lokalne samouprave uređuje se njegovim poslovnikom u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave.

Za obavljanje upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga jedi-nica lokalne samouprave, kao i poslova državne uprave prenijetih na njih, osnivaju se upravni odjeli jedinice lokalne samouprave. Statutom jedini-ce lokalne samouprave mogu, za obavljanje određenih poslova, osnovati upravne urede izvan svog sjedišta.

Općinska tijela su općinsko vijeće i općinski načelnik. Gradska tijela su gradsko vijeće i gradonačelnik. Županijska tijela su županijska skupština i župan.

Mjesni odbor osniva se kao oblik neposrednog sudjelovanja gra-đana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja, ili za dio većeg naselja, od-nosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Organi mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi kao po-sebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar je oblik mjesne samou-

308

309

prave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Država svojim nadzorom podupire lokalnu samoupravu na po-dručju jedinice lokalne samouprave i brine se za poštivanje ustavnosti i zakonitosti. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave u njihovom samoupravnom djelokru-gu obavljaju organi središnje državne uprave svaki u svom djelokrugu. Na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Vlada, u određenim sluča-jevima, može raspustiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samoupra-ve. Kada je raspušteno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Vlada u toj jedinici lokalne samouprave imenuje povjerenika Vlade.

29. prosinca 1992. g. donesen je Zakon o Gradu Zagrebu800 kojim se uređuje ustrojstvo Grada Zagreba, glavnog grada RH. Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, i ima položaj župa-nije. Grad Zagreb ima Statut kojim se, u skladu sa zakonom, podrobnije utvrđuje samoupravni djelokrug Grada Zagreba, ustrojstvo, ovlasti i na-čin rada tijela Grada Zagreba, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave, te druga pitanja važ-na za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba. Grad Zagreb u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja sve poslove koji su stavljeni u sa-moupravni djelokrug grada i županije, kao i sve drugi poslovi koji proi-zlaze iz položaja Grada Zagreba kao posebne i jedinstvene teritorijalne i upravne cjeline, a nisu zakonom povjereni državnim tijelima.

Tijela Grada Zagreba su gradska skupština, gradonačelnik, grad-sko poglavarstvo.

Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradske skupštine uređuje se, u skladu s Zakonom, Statutom Grada i poslovnikom Skupštine. Gradska skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika. Gradonačelnik zastu-pa Grad Zagreb i nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Gradonačelnika bira Gradska skupština, a izbor gradonačelnika potvrđuje Predsjednik RH. Gradonačelnik ima dva zamjenika. Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva. Članove Gradskog poglavarstva bira Gradska skupština. Članovi Gradskog poglavarstva u pravilu su pročelnici upravnih odjela Gradske uprave. Za obavljanje po-

800 NN 90/1992

slova iz samoupravnog djelokruga Grada, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad, osnivaju se gradski upravni odjeli.

30. srpnja 1993. g.801 određeni su poslovi iz samoupravnog djelo-kruga jedinica lokalne samouprave i uprave:

Gospodarstvo:a) poljoprivreda i šumarstvo802,b) vodoprivreda803,c) trgovina804,d) turizam i ugostiteljstvo805.

801 NN 75/1993802 - propisivanje uvjeta pod kojima se može na pojedinom području kroz određeno razdoblje

medonosno bilje koristiti, - određivanje sabirališta za otpadne animalne tvari, - određivanje mjesta i načina neškodljivog otklanjanja životinjskih leševa, otpadaka iz valionica, konfiskata iz klaonica i pokvarenih proizvoda životinjskog porijekla, - propisivanje uvjeta i načina držanja pasa, te načini postupanja sa neregistriranim psima kao i psima i mačkama lutalicama, - organiziranje, u skladu s propisima o zaštiti bilja, zaštite bilja putem praćenja pojava, rasprostranjenosti i štetnosti svih biljnih bolesti, štetočine i korova, te vođenje evidencije o njihovoj rasprostranjenosti, - izvještavanje nadležnog državnog organa u županiji ili Gradu Zagrebu o pojavi određenih biljnih bolesti i štetočina, kao i o poduzetim mjerama, - osiguravanje sredstava za obavljanje određenih poslova za zaštitu bilja, - davanje prijedloga središnjem organu državne uprave nadležnom za poslove slatkovodnog ribarstva za određivanje ribolovnih područja, - ustanovljenje katastra ribolovnih područja, - upravljanje ribolovnim područjem, - davanje ribolovnog područja na gospodarenje pravnim ili fizičkim osobama, - utvrđivanje ribolovnog područja pogodnog za uzgoj riba i drugih vodenih životinja, - donošenje odluke o davanju ovlaštenja športsko-ribolovnim turističkim ili ugostiteljskim organizacijama za izdavanje odobrenja za športski ribolov, - određivanje visine naknade i maksimalne količine dnevnog ulova za športski ribolov, - određivanje granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more, - donošenje odluke da se na određenim manjim ribolovnim područjima (lovištima) ribolov male plave ribe obavlja po redoslijedu koji se određuje ždrijebom, - donošenje odluke o podjeli ribolovnih područja na zone, - donošenje odluke o produženju vremena zabrane lova jastoga, hlapova i kuka, - izdavanje odobrenja za športski ribolov, - određivanje visine naknade za športski ribolov, - iznimno određivanje da se zbog obuke, bez plaćanja naknade, može obavljati skupni lov podvodnom puškom pod nadzorom i na osnovi godišnjih planova pomorskih športskih društava, na unaprijed određenim i za tu svrhu prikladnim područjima, - dodjeljivanje pomorskog dobra u svrhu uzgoja riba i drugih morskih životinja, ukoliko raniji korisnik u roku od godinu dana, nakon što je dobio na korištenje pomorsko dobro, nije postavio naprave za uzgoj, - određivanje pomorskog dobra na kojem se mogu podizati naprave za uzgoj riba i drugih morskih životinja, - davanje pomorskog dobra na korištenje u svrhu podizanja uzgajališta riba i drugih morskih životinja, - odobravanje, uz suglasnost Vlade RH, da se pomorsko dobro prirodno pogodno za uzgoj riba i drugih morskih životinja, može koristiti u druge svrhe, - određivanje pomorskog dobra na kojem se mogu vaditi koralji, spužve, školjkaši i morsko bilje, - ograničenje odnosno zabranjivanje upotrebe pojedinih vrsta mreža ili drugih alata za privredni ili športski ribolov kao i određivanje njihove upotrebe u pojasu od jedne morske milje od obale kopna ili otoka zbog zaštite pridnenih riba i drugih morskih životinja od prekomjernog iskorištavanja i uništavanja

803 - donošenje plana obrane od poplava na ostalim vodama i vodotocima, - donošenje odluke o osiguravanju sredstava za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplava i za ublažavanje nastalih posljedica, te za naknade pravnim osobama i građanima kao i odluke o utvrđivanju prava na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, - donošenje plana za zaštitu voda od zagađivanja na slivnom području, - određivanje zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera

804 - određivanje mjesta održavanja stočnih sajmova na svom području, - davanje suglasnosti na tržni red tržnica na veliko i malo, - određivanje rasporeda, početka i završetka radnog vremena tržnica na malo, - određivanje sajamskog reda na stočnim sajmovima

805 - pripremne radnje za osnivanje turističke zajednice i sazivanje turističkog sabora, - donošenje odluke o propisivanju uvjeta kojima moraju udovoljavati javna poduzeća

310

311

Pomorstvo i promet:a) pomorstvo806,b) promet807,c) željeznički promet808.

Prostorno uređenje i zaštita okoliša:a) prostorno uređenje809,b) zaštita okoliša810.

806 - određivanje korištenja pomorskog odnosno vodnog dobra izuzimajući propisivanje korištenja vodnog dobra vezano za: plovidbu, izgradnju i regulaciju plovnog puta, pristaništa, iskop šljunka i pijeska iz korita rijeka, - određivanje visine naknade za korištenje pomorskog odnosno vodnog dobra, - donošenje odluke da se ovlasti neka pravna osoba da ubire naknadu za korištenje pomorskog odnosno vodnog dobra, - određivanje visine naknade za upotrebu pomorskog odnosno vodnog dobra koju plaća vlasnik ili zakupnik čamca upisanog u očevidnik čamaca, - uskraćivanje prava daljnje upotrebe pomorskog odnosno vodnog dobra, - određivanje da se neovlašteno izgrađeni objekti ili izvršena prinova na pomorskom ili vodnom dobru ukloni i pomorsko, odnosno vodno dobro, u određenom roku dovede u prijašnje stanje, - osnivanje katastra pomorskog dobra, - određivanje luke otvorene za domaći promet, - davanje pomorskog odnosno vodnog dobra na upotrebu zbog izgradnje posebne luke, - propisivanje upotrebe uređenog kupališta

807 - određivanje područja na kojem se obavlja javni linijski gradski i prigradski prijevoz u cestovnom prometu i način obavljanja tog prijevoza kao i određivanje obavljanja javnog linijskog gradskog i prigradskog prijevoza u cestovnom prometu na temelju koncesije, te uvjeti za dobivanje koncesija, - uređivanje organizacije i načina obavljanja autotaksi prijevoza, - uređivanje obavljanja autotaksi prijevoza na temelju koncesije, - izdavanje koncesija, - utvrđivanje mogućnosti obavljanja autotaksi prijevoza kao linijskog prijevoza osoba na relacijama na kojima takav prijevoz nije organiziran, - donošenje programa i načina provjere poznavanja osnovnih podataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području na kojem se obavlja taksi prijevoz, - uređivanje slobodnog prijevoza osoba i stvari zaprežnim vozilima, - donošenje odluke o održavanju, zaštiti, rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta kao i poslovi nadzora nad tim cestama, - donošenje odluke o uređenju prometa na području općine, odnosno grada

808 - određivanje uvjeta i načina obavljanja tramvajskog prometa, te uvjeta i mjera za sigurno odvijanje prometa gradske željeznice (tramvajskog prometa), te uvjeta, mjera i tehničkih elemenata za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje gradske željeznice (tramvaje)

809 - donošenje izmjena i dopuna važećih prostornih planova (dosadašnjih općina) i Grada Zagreba, - donošenje generalnih urbanističkih planova za gradove i naselja gradskog značaja, - donošenje prostornih planova područja posebne namjene, - donošenje provedbenih planova za gradove i naselja, - donošenje posebnih odluka kojima se utvrđuju uvjeti rekonstrukcije postojećih objekata, - donošenje odluka o položajnim zonama ovisno o atraktivnosti pojedinog područja, - donošenje odluke o spajanju i razdvajanju naselja, - određivanje imena naselja, - određivanje imena ulica i trgova, - određivanje organa ili organizacije koji pribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova i pločice s brojevima zgrada, - određivanje načina podmirivanja troškova pribavljanja i postavljanja pločica s imenom naselja, ulica i trgova kao i pločica s brojevima zgrada

810 - proglašenje posebno zaštićenih područja prirode, - proglašenje posebno zaštićenih objekata prirode, - osiguravanje troškova za objekt koji županija, grad odnosno općina proglasila zaštićenim, - osnivanje zavoda za zaštitu prirode, - davanje suglasnosti na statut zavoda za zaštitu prirode, - utvrđivanje mjesta za odlaganje otpadnih tvari,- utvrđivanje uvjeta i načina postupanja s komunalnim otpadom, a posebice stakla, papira i metala, - donošenje odluka o određivanju područja mora namijenjena za kupanje i rekreaciju, - izrada karata područja mora za kupanje, kao i osiguravanje redovite kontrole morske vode

Stambeno komunalna djelatnost:a) stambena djelatnost811,b) komunalna djelatnost812.

811 - donošenje odluke o kućnom redu, - donošenje odluke o nadstojničkim stanovima, - donošenje odluke o mjerilima za utvrđivanje visine stanarine, - donošenje odluke o normativima za održavanje stana i zajedničkih dijelova i uređaja u stambenoj zgradi, - donošenje odluke o plaćanju troškova vezanih uz korištenje stana, - donošenje općeg akta o utvrđivanju kruga osoba kojima se može dati stan na korištenje, a za čije se je stanovanje dužna brinuti općina, - donošenje odluke o najvišim iznosima najamnine za stanove,

- donošenje odluke o najvišim iznosima naknade za korištenje pokućstva i kućanskih aparata, - donošenje odluke o minimalnim uvjetima stanovanja, - utvrđivanje što se smatra teškim uvjetima stanovanja, - donošenje odluke o najvećem standardu veličine i opremljenosti stana, - određivanje zona u naselju

812 - donošenje odluke o komunalnim djelatnostima koje se, pod uvjetima iz članka 1. stavak 2. Zakona o komunalnim djelatnostima, smatraju komunalnim djelatnostima, - donošenje odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova, - donošenje odluka o načinu organiziranja obavljanja komunalnih djelatnosti i davanje suglasnosti, - donošenje odluka o određivanju predstavnika za natječajnu komisiju za imenovanje direktora i upravnog odbora u komunalnoj organizaciji određivanje načina i reda prvenstva pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost za sigurnost života ili zdravlja ljudi ili bi nastala nenadoknadiva šteta; poduzimanje mjera za nastavljanje obavljanja djelatnosti ukoliko to nije u potpunosti osigurala komunalna organizacija; utvrđivanje razloga i eventualne odgovornosti za prekid obavljanja djelatnosti odnosno pružanja usluga, - određivanje visine troškova i načina naknade, - sklapanje ugovora o obvezatnosti uključivanja u udruženje komunalnih djelatnosti, - donošenje osnova plana općine odnosno grada, - određivanje uvjeta o formiranju cijena komunalnih usluga, - nadoknada razlike u cijeni, - određivanje načina plaćanja i izvršavanja obveza plaćanja cijene komunalne usluge, - donošenje odluke o osiguravanju sredstava za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih komunalnih objekata, - utvrđivanje komunalne naknade, - utvrđivanje naselja u kojima se plaća komunalna naknada, - utvrđivanje minimalnog opsega radova održavanja uređenog građevinskog zemljišta, - donošenje odluka o financiranju i izgradnji komunalnih objekata i uređaja na građevinskom zemljištu, - utvrđivanje visine sredstava i način izvršavanja obveza investitora drugog objekta koji rekonstruira postojeći objekt ili ruši postojeći objekt radi izgradnje novog objekta, - nadzor nad radom komunalnih organizacija, - propisivanje komunalnog reda, - briga o grobljima i propisivanju uvjeta i načina njihovog korištenja i upravljanja, - donošenje akta o osnivanju groblja, - donošenje akta o stavljanju groblja izvan upotrebe, - donošenje odluke o sakupljanju posmrtnih ostataka boraca i o njihovom prenosu u zajedničku grobnicu, ili u pojedinačne grobove na postojećim grobljima, ili na grobljima koje će osnovati u tu svrhu, - uređivanje i održavanje groblja i grobova boraca, - osiguranje financijskih sredstava za provođenje odredaba Zakona o grobljima, - propisivanje načina, prikupljanja i čuvanja dokumentacije i vođenja evidencije o grobljima i grobovima boraca i određivanje tijela (organa koje će obavljati te poslove), - imenovanje člana Komisije za određivanje lokacije za novo groblje, - donošenje rješenja o stavljanju groblja izvan upotrebe, - donošenje odluke o prekopavanju groblja, - određivanje namjene zemljišta napuštenog groblja nakon izvršenog prekopavanja

312

313

Kultura i šport813,Imovinsko-pravni poslovi814,Opća uprava815.

Zakonom je točno propisano koje poslove obavlja gradsko ili op-ćinsko vijeće, odnosno županijska skupština (zavisno od svojih interesa). Grad pored poslova iz samoupravnog djelokruga utvrđenog Zakonom, u skladu sa statutom obavlja i druge poslove u uređivanju odnosa u svezi sa svakodnevnim potrebama koje su od neposrednog interesa za gradsku zajednicu, glede njenog gospodarskog i društvenog razvitka. Ministar-stva i druga samostalna tijela državne uprave u okviru svog djelokruga obavljaju poslove iz djelokruga skupština dotadašnjih općina koji nisu ovim ili drugim zakonom, odnosno propisom donijetim na temelju zako-na utvrđeni kao poslovi iz samoupravnog djelokruga tijela jedinica lokal-ne samouprave i uprave. Gradska skupština, poglavarstvo i upravna tijela

813 - davanje suglasnosti na odredbe statuta arhiva, - poduzimanje mjera da se zaštiti arhivska građa i osigura obavljanje arhivske službe u slučaju kada se ukida arhiv, - razmatranje statuta samostalne biblioteke, - osnivanje biblioteke, - donošenje akta o prestanku rada biblioteke, - osnivanje muzejske organizacije, - donošenje odluke o ukidanju muzejske organizacije, - određivanje potrebnih mjera za smještaj i zaštitu muzejske građe u slučaju kada se ukida muzejska organizacija, - potvrđivanje statuta muzejske organizacije, - osnivanje savjeta i odbora građana za čuvanje i staranje o pravilnom održavanju spomenika kulture, - davanje mišljenja o pravu korištenja iskopanih ili nađenih arheoloških spomenika kulture u slučaju spora o njihovoj pripadnosti, - razmatranje statuta Zavoda za zaštitu spomenika kulture, - imenovanje povjerenika za zaštitu spomenika kulture, - prijem prethodne ponude vlasnika za prodaju spomenika kulture, - razmatranje pismene ponude za kupnju spomenika kulture, - osnivanje javnih kazališta, - predlaganje ministru kulture i prosvjete intendanta nacionalnih kazališta, - prihvaćanje programa javnih potreba u športu, te osiguravanje sredstava iz proračuna, - donošenje programa javnih potreba u športu, - utvrđivanje športskih objekata koji su od značenja za općinu odnosno grad Zagreb, - zaključivanje ugovora o upravljanju, korištenju i održavanju športskih objekata koji se održavaju odnosno grade novčanim sredstvima iz proračuna jedinica lokalne samouprave, - donošenje odluke o preuzimanju športskih objekata u vlasništvo

814 - određivanje poslovnih prostorija i lokala koji mogu služiti samo određenim potrebama, - propisivanje koje zgrade koje se podižu na određenom području općine moraju imati poslovne prostorije za određene poslovne djelatnosti u skladu s urbanističkim planom odnosno s odlukom koja taj plan zamjenjuje, - određivanje visine zakupnine, - donošenje propisa o prestanku ugovora o podzakupu, - propisivanje ograničenja raspolaganja građevinskim zemljištem, - određivanje rente, - utvrđivanje troškova pripreme zemljišta, - davanje zemljišta za korištenje u vlasništvo i uzimanje zemljišta iz posjeda, - donošenje odluke o određivanju rokova za isplatu naknade prijašnjem vlasniku, - donošenje odluke o propisivanju uvjeta za davanje zamjenske parcele, - određivanje naknade za zemljište, - donošenje odluke o određivanju atraktivnog područja, - propisivanje općih uvjeta natječaja, - propisivanje slučajeva u kojima se može izvršiti prijenos objekata na kojem su izvedeni znatniji radovi, - utvrđivanje prestanka prava korištenja, - propisivanje uvjeta za davanje u zakup, - davanje na korištenje zemljišta u slučajevima bespravne izgradnje

815 - određivanje vijećnika i zastupnika u Sabor RH za zaključivanje braka, - određivanje područja za vođenje popisa birača, - određivanje vođenja posebnog sveska popisa birača za pojedine dijelove grada odnosno naselja prema biračkom mjestu, - određivanje provjere popisa birača prilikom raspisivanja izbora, - osnivanje komisije za popis birača

Grada Zagreba, do donošenja posebnih zakona i drugih propisa kojima će se odrediti poslovi iz djelokruga Grada Zagreba, obavljaju sve poslove koje su prema važećim zakonima i drugim propisima obavljale dotadaš-nja Skupština Grada Zagreba, njeno Izvršno vijeće i upravna tijela. Do ustrojavanja upravnih odjela u jedinicama lokalne samouprave i uprave, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakona o privremenom djelovanju upravnih i sudbenih tijela, upravne poslove iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave obavljaju tijela uprave i službe dotadašnjih općina.

29. prosinca 1993. g.816 određeno je da općina i gradovi mogu radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje osnovati na-cionalni savez jedinica lokalne samouprave. Nacionalni savez jedinica lokalne samouprave može, u skladu sa zakonom, surađivati s odgova-rajućim međunarodnim organizacijama i udruženjima jedinica lokalne samouprave i pristupati međunarodnim udruženjima lokalnih jedinica. Gradovima u kojima je sjedište županije, kao i gradovima koji imaju više od 40 000 stanovnika, mogu se posebnim zakonom u okviru samouprav-nog djelokruga povjeriti određeni poslovi iz samoupravnog djelokruga županije. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lo-kalne samouprave, kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice, osnivaju se upravni odjeli i službe. U općinama koje imaju manje od 8 000 stanovnika osniva se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih po-slova iz samoupravnog djelokruga općine.

20. rujna 1995. g.817 ustrojava se Zagrebačka županija, čije je sjedište u Gradu Zagrebu. Položaj i ustrojstvo Grada Zagreba, koji je posebna i jedinstvena teritorijalna i uprava cjelina unutar Zagrebačke županije, uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. Zagrebačka županija obavlja sve poslove iz samoupravnog djelokruga županije na području izvan područja Grada Zagreba, ako zakonom nije drukčije određeno, te ako statutom Zagrebačke županije neki poslovi nisu određeni kao zajed-nički poslovi. Gradonačelnik Grada Zagreba po položaju je župan Zagre-bačke županije. Poslove lokalne samouprave za područje čitave Zagre-bačke županije obavljaju upravni odjeli Zagrebačke županije. Skupštinu Zagrebačke županije čine članovi Gradske skupštine Grada Zagreba i članovi skupštine Zagrebačke županije izvan područja Grada Zagreba. Skupština Zagrebačke županije donosi statut i poslovnik o svome radu 816 NN 117/1993817 NN 69/1995

314

315

i bira predsjednika i dva ili više potpredsjednika Skupštine. Skupština Zagrebačke županije donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Zagrebačke županije, osim za područje Grada Zagreba, a općinska i gradska vijeća donose odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela općina i gradova na području Zagrebačke županije sukladno propisima o lokalnoj samoupravi i upravi. Županija Zagrebačka mijenja naziv u Za-grebačka županija, a Grad Zagreb više nije XXI. županija.

20. rujna 1995. g.818 Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritori-jalna i upravna cjelina. Grad Zagreb je u sastavu Zagrebačke županije, u kojoj ima poseban položaj uređen zakonom. Tijela Grada Zagreba imaju prava i obveze županijskih tijela.

Grad Zagreb u okviru samoupravnog djelokruga: - osigurava uv-jete, usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti važnih za područje Grada Zagreba; - osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko plakati-ranje, za zaštitu čovjekova okoliša, te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora; - obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta; - brine o uređivanju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata gradske infrastrukture, obavljanju komunalnih i drugih usluž-nih djelatnosti; - obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora, te drugih objekata važnih za Grad Zagreb; - osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika, obrazovanja i odgoja, javnog zdravlja, zdravstvene zaštite životinja i bilja, socijalne skrbi, kulture, tjelesne kulture i športa; - usklađuje razvitak i mrežu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstve-nih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija i objekata infrastrukture važnih za Grad Zagreb; - obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture; - osniva ustanove, trgovačka društva, te druge pravne osobe radi ostvarivanja određenih gospodarskih, društvenih, komunal-nih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva; - upravlja i gos-podari imovinom Grada Zagreba; - obavlja i druge poslove od interesa za Grad Zagreb, a koji proizlaze iz njegovog ustavnog položaja, ako po-sebnim zakonom nije što drugo određeno. U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave.

Poslovi državne uprave u Gradu Zagrebu povjeravaju se upravnim tijelima Grada Zagreba. Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslo-ve iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. Upravna tijela 818 NN 69/1995

Grada Zagreba ustrojavaju se kao uredi, zavodi ravnateljstva i službe. 17. siječnja 1997. g. donesen je Zakon o područjima županija,

gradova i općina u RH819. Zakonom se utvrđuju županije, gradovi i opći-ne u RH, određuje njihov naziv, područje i sjedišta, te se uređuju i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samoupra-ve, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave.

Županije na području RH su:I. Zagrebačka županija sa sjedištem u Gradu Zagrebu,II. Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini,III. Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku,IV. Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu,V. Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu,VI. Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici,VII. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru,VIII. Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci,IX. Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću,X. Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici,XI. Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi,XII. Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu,XIII. Zadarska županija sa sjedištem u Zadru,XIV. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku,XV. Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku,XVI. Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru,XVII. Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu,XVIII. Istarska županija sa sjedištem u Pazinu,XIX. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku,XX. Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu.

Grad Zagreb, kao glavni grad RH, posebna je i jedinstvena, terito-rijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu. 7. veljače 1997. donesen je Zakon o stavljanju izvan snage Za-kona o Zagrebačkoj županiji820. 7. veljače 1997. g.821 Grad Zagreb poseb-na je jedinstvena teritorijalna upravna i samoupravna jedinica i ima po-ložaj županije. Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa Skupština Grada Zagreba i Skupština Zagre-819 NN 10/1997820 NN 14/1997821 NN 14/1997

316

317

bačke županije osnivaju zajedničko vijeće. Gradska skupština Grada Za-greba i Skupština Zagrebačke županije kao i Poglavarstvo Grada Zagreba i Poglavarstvo Zagrebačke županije mogu prenijeti određena pitanja iz svojeg djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju na zajedničko vijeće.

12. studenoga 1999. g.822 jedinice lokalne samouprave postaju jedinice lokalne uprave i samouprave. Općinskog načelnika, gradona-čelnika, odnosno županijskog načelnika, bira općinsko vijeće, gradsko vijeće, odnosno županijska skupština, na način i po postupku utvrđenim poslovnikom u skladu sa statutom općine, grada, odnosno županije i za-konom. Župan je čelnik tijela državne uprave na području županije i vrši nadzor zakonitosti rada i akata jedinica lokalne samouprave u skladu sa Zakonom. Župana imenuje predsjednik Republike na prijedlog Vlade. Vlada imenuje povjerenika Vlade u jedinici lokalne samouprave. Duž-nost je povjerenika osigurati otklanjanje razloga zbog kojih je došlo do raspuštanja predstavničkog tijela u jedinici lokalne samouprave. Povjere-nik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne samouprave do uspostave njezinih tijela.

10. listopada 2000. g. donesen je Nacrt promjene Ustava RH823. Građanima se jamči pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu. 6. travnja 2001. g.824 jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice po-dručne (regionalne) samouprave su županije. Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Županija je jedinica područne (regionalne) samoupra-ve čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Općina, grad i županija imaju statut. Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, od-nosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provo-đenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustroj-stvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područ-822 NN 128/1999823 NN 101/2000824 NN 33/2001

ne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Općine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Suradnja općina, gradova i županija s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njihovog samoupravnog dje-lokruga, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i zakonom. Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obav-ljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanje, – prostorno i urbanističko planiranje, – komunalne djelatnosti, – brigu o djeci, – socijalnu skrb, – primarnu zdravstvenu zaštitu, – odgoj i osnovno obrazovanje, – kulturu, tjelesnu kulturu i šport, – zaštitu potrošača, – protupožarnu i civilnu zaštitu.

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: - školstvo, – zdravstvo, – prostorno i urbanističko planiranje, – gospo-darski razvoj, – promet i prometnu infrastrukturu, – planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslo-vi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu. Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samouprave i u jedinici područne (regional-ne) samouprave određuju se zakonom.

Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstav-nička su tijela građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, od-nosno područne (regionalne) samouprave, te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave.

Izvršna tijela jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave su u općini općinski načelnik i općinsko poglavarstvo, u

318

319

gradu gradonačelnik i gradsko poglavarstvo, u županiji župan i župa-nijsko poglavarstvo. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predsjednik je općinskoga, gradskog, odnosno županijskog poglavarstva.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice, ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samou-pravnog djelokruga. Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave obavljaju službe-nici i namještenici.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građa-na. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja, ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Tije-la mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mje-snog odbora. U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za po-dručje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Vlada će imenovati svog povjerenika u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave: 1. kada raspusti njezino predstav-ničko tijelo, 2. kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo, 3. kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo.

11. srpnja 2001. g.825 Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Za-greb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelo-kruga grada i djelokruga županije, te druge poslove u skladu sa zakonom. Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Zagrebu povjerava se

825 NN 62/2001

upravnim tijelima Grada Zagreba. Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Izvršna tijela Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagre-ba i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu. Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. Za obav-ljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. U Gradu Zagrebu se mogu osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Grad Zagreb i Zagrebač-ka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela Grada Zagreba i Zagrebačke županije osnivaju zajedničko vijeće.

6.2 RAZNA TIJELA

6.2.1 DRŽAVNI PROTOKOL REPUBLIKE HRVATSKE

14. ožujka 1994. g. utemeljen je Državni protokol RH826, kao za-jednička stručna služba predsjednika RH, Sabora i Vlade koja, prema ustanovljenom redu običaja i pravilima ceremonijala, obavlja stručne, organizatorske i tehničke poslove protokola i ceremonijala za potrebe predsjednika Republike, Sabora, Vlade, MVP, Ministarstva obrane i dru-gih odgovarajućih tijela državne vlasti i državne uprave, te poslove i pro-grame za posebne svečane i druge prigode od značenja za RH, poslove koji se odnose na ostvarivanje prava predstavnika drugih država i me-đunarodnih organizacija u RH, kao i druge odgovarajuće protokolarne poslove i programe. Za obavljanje navedenih poslova ustrojavaju se odje-li, kao unutarnje ustrojstvene jedinice Državnog protokola pri: Uredu predsjednika Republike, Saboru, Vladi, MVP i Ministarstvu obrane.

31. siječnja 2003. g.827 Protokol prestaje s radom. Ured predsjed-nika RH i Vlada preuzimaju dužnosnike, državne službenike i namješte-nike Protokola.

826 NN 25/1994827 NN 34/2003

320

321

6.2.2 DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

30. lipnja 1993. g. donesen je Zakon o državnoj reviziji828. Revizi-ja je ispitivanje dokumenata, isprava, izvješća, sustava interne kontrole i interne revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka, te drugih evidencija radi utvrđivanja da li financijski izvještaji iskazuju istinit fi-nancijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaće-nim računovodstvenim načelima i revizijskim standardima. Revizija je i postupak ispitivanja financijskih transakcija koje predstavljaju državne izdatke u smislu zakonskog korištenja sredstava. Revizija obuhvaća i da-vanje ocjene o djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti, te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja ciljeva iz stanovita programa. Revizija se obvezno obavlja jednom godišnje za državni proračun, fondo-ve na razini Republike i proračune jedinica lokalne samouprave i upra-ve te Narodnu banku Hrvatske. Revizija financijskih izvještaja jedinica državnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih osoba koje se u cijelosti ili djelomice financiraju iz proračuna i pravnih osoba s pretežnim udjelom državnog kapitala obavlja se prema godišnjem pro-gramu Državnog ureda za reviziju. Reviziju obavljaju ovlašteni državni revizori. Državni ured za reviziju osniva se zakonom829.

8. svibnja 2001. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji830. Zakonom se uređuje i revizija postupaka pretvorbe i privatizacije u pravnim osobama koje su taj postupak provele na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i posebnih zakona. Revizija pretvorbe i privatizacije je ispitivanje dokumenata, odluka, po-slovnih knjiga, ugovora i akata na temelju kojih je obavljena pretvorba i privatizacija, kao i druge dokumentacije potrebne radi utvrđivanja je li u postupku pretvorbe i privatizacije došlo do povrede odredaba Zakona o pretvorbi, Zakona o privatizaciji, Zakona o društvenom kapitalu ili po-sebnih zakona.

6.2.3 DRŽAVNO POVJERENSTVO ZA PROVEDBU REFERENDUMA

19. travnja 1996. g. donesen je Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne sa-

828 NN 70/1993829 Državni ured za reviziju preuzima poslove od Službe društvenog knjigovodstva.830 NN 44/2001

mouprave831 kojim se uređuje raspisivanje i provedba referenduma i dru-gih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave. Referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga županija, gradova i općina određenim zakonom i statutom. Drugi oblici neposred-nog odlučivanja i izjašnjavanja birača u obavljanju državne vlasti i lokal-ne samouprave su: savjetodavni referendum, mjesni zborovi građana i predstavke građana. Državni referendum provodi Državno povjerenstvo za provedbu referenduma, povjerenstvo za provedbu državnog referen-duma u županiji, Gradu Zagrebu, gradu i općini i odbori za provedbu glasovanja na državnom referendumu.

Državno povjerenstvo: brine se za zakonitu provedbu državnog referenduma, određuje glasačka mjesta i imenuje predsjednika i člano-ve odbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima RH, određuje vrijeme glasovanja, daje obvezatne upute za rad povjerenstava za provedbu državnog referenduma i odbora u jedinicama lokalne samouprave, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave, propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbu državnog referen-duma, nadzire rad povjerenstva za provedbu državnog referenduma u jedinicama lokalne samouprave, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave, i pruža im stručnu pomoć, utvrđuje i objavljuje službene rezultate provedenog glasovanja na državnom referendumu.

6.2.4 REPUBLIČKA IZBORNA KOMISIJA / IZBORNA KOMISIJA REPUBLIKE HRVATSKE / DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO

15. veljače 1990. g. donesen je Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika832 kojim se uređuje izbor i opoziv odbornika u skupštine općine i gradskih zajednica općina, te zastupnika u Sabor SRH833. Or-gani za provođenje izbora su izborne komisije i birački odbori. Provođe-njem izbora i opoziva u Republici rukovodi Republička izborna komisija. Republička izborna komisija u stalnom sastavu: 1. brine se za zakonito provođenje priprema izbora i opoziva do utvrđivanja punog sastava Re-publičke izborne komisije; 2. daje upute izbornim komisijama o pita-

831 NN 33/1996832 NN 7/1990833 Prethodni zakon: Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, NN 55/1989

322

323

njima provođenja izbora i opoziva; 3. propisuje obrasce o provođenju izbora i opoziva; 4. imenuje izborne komisije u izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Sabor SRH. Republička izborna komisija u punom sastavu: 1. brine se za zakonito provođenje izbora i opoziva; 2. nadzire rad izbornih komisija; 3. objavljuje rezultate izbore i glasanja o opozivu za zastupnike; 4. podnosi izvještaj Saboru SRH o provedenim izborima i glasanju o opozivu za zastupnike. Republički odbor za nadzor izbora provodi opći nadzor nad postupcima političkih i drugih organizacija te kandidata u toku predizborne kampanje.

9. travnja 1992. g. donesen je Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH834 kojim se uređuju izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora. Tijela za provođenje izbora za zastupnike su: Izborna komisija RH, izborne komisije izbornih jedinica i birački od-bori. Komisija: - brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za zastupnike, - imenuje članove izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora, - određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko-kon-zularnim predstavništvima i inozemnim uredima, - propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora, - nadzire rad izbornih komisija izbornih jedinica, - na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje držav-ne liste i sastavlja zbirnu listu državnih lista, - nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu sa zakonom, - objavljuje rezultate izbora za zastupni-ke, - obavlja i druge poslove određene zakonom.

9. travnja 1992. donesen je Zakon o izboru predsjednika RH835. Tijela za provođenje izbora za predsjednika RH su Izborna komisija RH, općinske izborne komisije i birački odbori. Izborna komisija: - brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora predsjednika RH, - imenuje članove općinskih izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad općin-skih izbornih komisija i biračkih odbora, - propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora, - nadzire rad općinskih izbornih komisija, - na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika RH, - nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s zakonom, objavljuje rezultate izbora za predsjednika RH.

29. prosinca 1992. g. donesen je Zakon o izboru članova predstav-ničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave836. Tijela za provođenje 834 NN 22/1992835 NN 22/1992836 NN 90/1992

izbora članova općinskog vijeća su općinska izborna komisija i birački od-bori. Tijela za provođenje izbora članova gradskog vijeća su gradska izbor-na komisija i birački odbori. Tijela za provođenje izbora članova županijske skupštine su županijska izborna komisija, općinska, odnosno gradska iz-borna komisija i birački odbori. Tijela za provođenje izbora članova skup-štine kotara s posebnim samoupravnim položajem su kotarska izborna ko-misija, općinska odnosno gradska izborna komisija i birački odbori.

5. siječnja 1993. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH837. Tijela za provođenje izbo-ra su: Izborna komisija RH, izborne komisije izbornih jedinica, županij-ske izborne komisije i birački odbori.

28. lipnja 1996. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-kon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave838. Tijela za provođenje izbora su županijsko izborno povjeren-stvo, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, općinsko i gradsko izborno povjerenstvo.

29. listopada 1999. g. donesen je Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor839. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Zastu-pnički dom Sabora su: Državno izborno povjerenstvo, izborna povjeren-stva izbornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Županijski dom Sabora su: Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva od-nosno izborno povjerenstvo Grada Zagreba, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori. Etičko je povjerenstvo nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima.

2. travnja 2003. g. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor840. Tijela za pro-vedbu izbora su: Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva iz-bornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori. Etičko je povjerenstvo nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima.837 NN 1/1993838 NN 59/1996839 NN 116/1999840 NN 53/2003

324

325

6.2.5 REPUBLIČKI SAVJETI

Zakonom od 26. srpnja 1990. g.841 savjeti842 su određeni kao savje-todavna tijela za suradnju organa Republike. Savjeti su:

- Savjet za međunarodne odnose,- Savjet za zaštitu ustavnog poretka.

Savjet, u okviru svog djelokruga, radi na načelu usklađivanja sta-vova, polazeći od prava, dužnosti i odgovornosti Sabora RH, Predsjed-ništva RH i Vlade RH. Savjet raspravlja o pojedinim pitanjima na zahtjev Sabora RH, Predsjedništva RH i Vlade RH, ili po vlastitoj inicijativi. Sa-vjet zauzima stavove i daje mišljenja. Savjet čine predsjednik i određeni broj članova. Predsjednike savjeta imenuje iz reda svojih članova Pred-sjedništvo RH.

Savjet za međunarodne odnose, polazeći od Ustava RH i Ustava SFRJ, razmatra načelna i bitna pitanja iz oblasti vanjske politike i odnosa s inozemstvom, raspravlja o prijedlozima i stavovima o bitnim politič-kim, privrednim, kulturnim i drugim pitanjima iz oblasti međunarodne suradnje, a osobito o pitanjima od posebnog značenja za Republiku, sta-vove i daje mišljenja o tim pitanjima, te pokreće inicijative za poduzima-nje mjera za njihovo rješenje, kao i za usklađivanje djelatnosti nadležnih organa Republike i organa društveno-političkih organizacija.

Savjet za zaštitu ustavnog poretka raspravlja o stanju, sistemu i politici na području zaštite Ustavom RH i Ustavom SFRJ utvrđenog poretka, o pitanjima značajnim za političko usmjeravanje i usklađivanje rada organa koji obavlja poslove zaštite ustavnog poretka i za društvenu kontrolu nad tim radom, i o drugim pitanjima značajnima za sigurnost zemlje.

Zakon o republičkim savjetima nije izrijekom ukinut ni jednim propisom, međutim, Ustavom iz 1990. g.843 dolazi do ukidanja Predsjed-ništva SRH, a time i svih savjetodavnih i drugih organa.841 NN 31/1990, 55/1990842 Prethodni zakoni - NN 27/1974, 12/1975 i 17/1978 843 NN 56/1990

6.2.6 URED PRIVREMENE UPRAVE ZA USPOSTAVU HRVATSKE VLASTI NA PODRUČJU ISTOČNE SLAVONIJE, BARANJA I ZAPADNOg SRIJEMA

Ured je osnovan 29. prosinca 1995. g.844 Ured u okviru djelokruga Vlade obavlja stručne i druge poslove u svezi s uspostavljanjem hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, u skla-du s provedbom Erdutskih i Daytonskih sporazuma, a obavlja i druge poslove koje mu odredi Vlada.

Ured je ukinut 22. svibnja 1997. g.845 Službenike i namještenike, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financij-ska sredstva, te prava i obveze Ureda, preuzima Ministarstvo razvika i obnove.

6.2.7 SIgURNOSNE SLUŽBE

17. svibnja 1995. g. donesen je Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost846. Ured je državno izvršno tijelo koje usklađuje, usmjerava i nadzire rad tijela državne uprave djelatnosti kojih je u svezi s obavlja-njem poslova nacionalne sigurnosti.847 U Uredu se ustrojavaju službe:

1. Hrvatska izvještajna služba,2. Nadzorna služba,3. Stožer osiguranja.

Pri Uredu se osniva Stožerni odbor za nacionalnu sigurnost za usmjeravanje i usklađivanje rada državnih ministarstava u obavljanju po-slova nacionalne sigurnosti.

21. ožujka 2002. g. donesen je Zakon o sigurnosnim službama RH848 kojim prestaje važiti Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost. Za-konom se, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, u cilju otkrivanja i sprječava-nja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, 844 NN 1/1996845 NN 54/1997846 NN 37/1995847 Danom stupanja na snagu Zakona Ured preuzima djelatnike, imovinu te prava i obveze Ureda za nacionalnu sigurnost osnovanog Odlukom Predsjednika Republike od 21. ožujka 1993. g.848 NN 32/2002

326

327

neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, protiv Ustavom RH i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava RH, i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u po-dručju nacionalne sigurnosti, osnivaju:

– Obavještajna agencija (OA),– Protuobavještajna agencija (POA),– Vojna sigurnosna agencija (VSA)849.

Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosnih službi osniva se Vijeće za nacionalnu si-gurnost, a radi operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi osniva se Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi. Radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za ko-ordinaciju sigurnosnih službi osniva se Ured Vijeća za nacionalnu sigur-nost. U cilju ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosnih službi osniva se Vijeće za nadzor sigurnosnih službi.

7. svibnja 2003. g. Odluka o Vijeću za nadzor sigurnosnih službi850 određuje da administrativne poslove za potrebe Vijeća obavlja služba Vijeća u okviru Ureda Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Sabora.

6.2.8 PUČKI PRAVOBRANITELJ

Ustavom od 22. prosinca 1990. g.851 pučki je pravobranitelj opu-nomoćenik Sabora RH koji štiti ustavna i zakonska prava građana u po-stupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Puč-kog pravobranitelja bira Zastupnički dom na vrijeme od osam godina.

Zakonom od 25. rujna 1992. g.852 pučki pravobranitelj je neovisan i samostalan u svom radu. Nitko mu ne smije davati upute i naloge za njegov rad. Pučki pravobranitelj djeluje u okviru ustavnih i zakonskih odredbi i međunarodnih pravnih akata o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila RH. Pučki pravobranitelj je dužan u svom radu držati 849 Na dan početka primjenjivanja ovoga Zakona prestaju s radom Služba za zaštitu ustavnog poretka, Ured za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-informativna služba i Obavještajna služba Ministarstva obrane.850 NN 78/2003851 NN 56/1990852 NN 60/1992

se načela pravičnosti i morala. Pučkog pravobranitelja bira i razrješuje Zastupnički dom Sabora RH. Pučki pravobranitelj ima tri zamjenika. Pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici biraju se na vrijeme od osam go-dina. Pučki pravobranitelj razmatra pojedinačne slučajeve ugroženosti prava građana koje su im prilikom izvršavanja poslova iz svoje nadležno-sti pričinili organi državne uprave, tijela s javnim ovlastima ili djelatnici u tim organima ili tijelima.

30. travnja 1997. g.853 donesen je Poslovnik o radu pučkog pravo-branitelja, kojim se uređuje način rada pučkog pravobranitelja, organiza-cija i unutarnje ustrojstvo stručne službe (Ureda pučkog pravobranitelja) i druga pitanja značajna za rad pučkog pravobranitelja. Sjedište pučkog pravobranitelja je u Zagrebu. Iznimno, pučki pravobranitelj može u sjedi-štu županije osnovati ispostavu Ureda pučkog pravobranitelja, u skladu sa zakonom. U Uredu pučkog pravobranitelja postoje Služba za savjetničke poslove, Služba za opće poslove i Služba za dokumentaciju i evidenciju.

Ustav od 20. siječnja 1998. g.854 određuje da je pučki pravobrani-telj opunomoćenik Hrvatskog državnog sabora koji štiti ustavna i zakon-ska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Pučkog pravobranitelja bira Zastupnički dom na vri-jeme od osam godina.

Ustav od 4. prosinca 2000. g.855 određuje da je pučki pravobrani-telj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju jav-ne ovlasti. Pučkog pravobranitelja bira Zastupnički dom na vrijeme od osam godina. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oružanim snagama i službama sigurnosti, zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.

Ustav od 25. travnja 2001. g.856 određuje da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava gra-đana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovla-853 NN 71/1997854 pročišćeni tekst – NN 8/1998855 pročišćeni tekst – NN 124/00856 pročišćeni tekst – NN 41/2001

328

329

sti. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obra-ne, oružanim snagama i službama sigurnosti, zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.

6.2.9 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU

29. svibnja 2003. g.857 donesen je Zakon o pravobranitelju za dje-cu. Pravobranitelj za djecu štiti, prati i promiče prava i interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona. Pravobranitelja za djecu imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH. Pravobranitelj za djecu ima dva zamjenika.

Pravobranitelj za djecu: – prati usklađenost zakona i drugih pro-pisa u RH koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava RH, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih doku-menata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, – prati izvršava-nje obveza RH koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, – prati primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, – prati povrede pojedinačnih prava djece i proučava opće pojave i načine povreda prava i interesa djece, – zalaže se za zaštitu i pro-micanje prava i interesa djece s posebnim potrebama, – predlaže podu-zimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece te za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece, – obavještava javnost o stanju prava djece, – obavlja dru-ge poslove određene Zakonom.

Stručni i administrativni poslovi za pravobranitelja za djecu obav-ljaju se u Uredu pravobranitelja za djecu. Sjedište Ureda je u Zagrebu.

Prema Poslovniku od 17. veljače 2004. g.858 pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici čine kolegij pravobranitelja za djecu, a službenici Ureda sudjeluju u radu kolegija prema potrebi. Kolegij pravobranitelja za djecu razmatra: – prijedlog proračuna pravobranitelja za djecu, – prijedlog finan-857 NN 96/2003858 NN 21/2005

cijskog plana pravobranitelja za djecu, – prijedlog poslovnika, pravilnika o unutarnjem redu i drugih akata koje na temelju zakona i Poslovnika donosi pravobranitelj za djecu, – nacrte izvješća Hrvatskom saboru o radu pravo-branitelja za djecu, – nacrte akata koji predstavljaju poticaj za donošenje te izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji se odnose na prava djece ili kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu, – nacrte prijedloga mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece te za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece, – na-čine upoznavanja i savjetovanja djece o ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i interesa, suradnje s djecom te poticanja djece na izjašnjavanje i uvažavanje njihovog mišljenja, – načine obavještavanja javnosti o stanju prava djece, – načelna i druga pitanja od značaja za djecu.

Ured pravobranitelja za djecu ima Službu za stručne poslove i Službu za opće poslove.

6.2.10 PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

14. srpnja 2003. g. donesen je Zakon o ravnopravnosti spolova859. Pravobranitelj/icu za ravnopravnost spolova imenuje i razrješava Hrvat-ski sabor na prijedlog Vlade RH. Pravobranitelj/ica ima zamjenika/cu. Pravobranitelj/ica i njegov/njezin zamjenik/ica dužnosnici su Republike Hrvatske, imenuju se na vrijeme od 8 godina. Pravobranitelj/ica djelu-je neovisno i samostalno, prati provođenje Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova i najmanje jednom godišnje izvješću-je Hrvatski sabor. Pravobranitelj/ica razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeva diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su počinila tijela državne uprave, jedinice ti-jela lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe.

6.2.11 POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

1. listopada 2003. g.860 donesen je Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Zakonom se uređuje sprječavanje 859 NN 116/2003860 NN 163/2003

330

331

sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužno-sti. Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti. U ob-našanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa. Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće s podacima o svojoj imovini, stal-nim prihodima, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, te izvješće po prestanku obnašanja javne dužnosti, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastupila. Radi provedbe Zakona osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo se sastoji od 7 članova koji između sebe biraju predsjednika. Članovi Povjerenstva imenuju se na vrijeme od sedam godina. Iznimno članovi Povjerenstva iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora biraju se na vrijeme trajanja man-data u Hrvatskom saboru. Član povjerenstva može biti ponovno imeno-van najviše jednom.

Stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Povjeren-stva obavlja Ured Povjerenstva.

25. veljače 2004. g.861 donesen je poslovnik Povjerenstva. Sjedište Povjerenstva je u Zagrebu. Povjerenstvo ima predsjednika i zamjenika.

Tijela Povjerenstva su:1. Sjednica Povjerenstva,2. Ured Povjerenstva.

Ured Povjerenstva obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Povjerenstva. Ured Povjerenstva vodi i njime uprav-lja predstojnik Ureda Povjerenstva. U Uredu Povjerenstva ustrojavaju se odsjek za obradu prijava, odsjek očevidnika dužnosnika i odsjek za finan-cijsko-računovodstveno poslovanje, upravljanje i gospodarenje imovinom.

861 NN 25/2004

KRATICE

BiH Bosna i HercegovinaEU Europska unijaEZ Europska zajednicaHDS Hrvatski državni saborHS Hrvatski saborISAAR(CPF) Međunarodna norma arhivističkoga normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obiteljiISAD(G) Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradivaIVS Izvršno vijeće SaboraJNA Jugoslavenska narodna armijaMO Ministarstvo obraneMUP Ministarstvo unutarnjih poslovaMVP Ministarstvo vanjskih poslovaNATO Organizacija sjevernoatlantskog paktaNN Narodne novineOESS Organizacija za europsku sigurnost i suradnju OUN Organizacija Ujedinjenih narodaRH Republika HrvatskaSabor Sabor RH / Sabor SRH / HDS / HSSAD Sjedinjene Američke DržaveSFRJ Socijalistička Federativna Republika JugoslavijaSR Savezna republikaSRH Socijalistička Republika HrvatskaSSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanjuUN Ujedinjeni narodiUNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturuUNPROFOR Zaštitne snage UN-aVlada Vlada Republike HrvatskeVRH Vlada Republike Hrvatske

333

LITERATURA I PRAVNI IZVORI

LITERATURA:

1. Antić, T. Položaj županije u pravnom sustavu Republike Hrvatske. // Hrvatska javna uprava. 1, 2/4 (1999), str. 279-302

2. Antić, T. Prestanak i mirovanje mandata člana lokalnog predstavničkog tijela i određivanje njegova zamjenika. // Hrvatska javna uprava, 3 (2001), 2, str. 331-368

3. Arhivi i arhivsko gradivo : Zbirka pravnih propisa 1828-1997 / priredio Marijan Rastić, Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1998.

4. Arhivistika : predavanja dr. Ivana Beuca na Arhivističkom tečaju u Zagrebu 1968. godine. Zagreb : Arhiv Hrvatske, 1968.

5. Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ : SR Hrvatska. Beograd : Savez arhivskih radnika Jugoslavije, 1984.

6. Augustinović-Pavičić, G., Krpan, D. Grad Zagreb u upravno-teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske. // Hrvatska javna uprava. 1, 4/4 (1999), str. 669-685

7. Babac, B. Obnova hrvatskoga građanskog društva – politička kontrola i državna uprava. Osijek : Pravni fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, 1994.

8. Babac, B. Preustrojavanje lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj u suvislosti razdvajanja «lokalne i regionalne samouprave» od «državne uprave». // Hrvatska javna uprava, 3 (2001), 2, str. 207-260

9. Babić, S. Drugo izdanje norme ISAAR (CPF) – odnos prema evidencijama stvaratelja i imatelja gradiva. // Arhivski vjesnik, 48 (2005), str. 15-27

10. Bačić, S. Razvitak moderne registrature u Hrvatskoj (skripte). Zagreb : Arhiv Hrvatske, 1971.

11. Beuc, I. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije : Pravnopovijesne studije. Zagreb : Pravni fakultet Zagreb, 1985.

12. Bilandžić, D. Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : Glavni procesi 1918-1985. III. dopunjeno izdanje, Zagreb : Školska knjiga, 1985.

13. Bilandžić, D. Hrvatska moderna povijest. Zagreb : Golden marketing, 1999.14. Blažević, R. Lika i hrvatska lokalna (i regionalna) samouprava. // Hrvatska javna

uprava, 1 (2005), str. 137-15215. Blažević, R. Modernizacija i hrvatska uprava. // Hrvatska javna uprava, 4 (2002),

2, str. 233-26716. Blažević, R. Racionalizacija i hrvatska uprava. Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb

: Društveno veleučilište, 2003., str. 349-36417. Boras, D., Heđbeli, Ž. Prilog poznavanju sustava državne uprave u Republici

Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine. // 5. zbornik referatov dopolnilnega izobraževanja s področji arhivistike, dokumentalistike i informatike v Radencih 5.-7. april 2006 : Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Radenci, Slovenija, 5.-7. april 2006., Maribor : Pokrajinski arhiv Maribor, 2006. str. 74-83

18. Borković, I. Upravno pravo. Peto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Informator, 1995.

19. Dojčinović, G. Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?. Zagreb : Ministarstvo za europske integracije, 2001.

20. Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske : Od prvih višestranačkih izbora 1990.

335

do međunarodnog priznanja 15. siječnja 1992. / priredio dr. Anđelko Milardović. Zagreb : Alinea, 1992.

21. Eržišnik, D. Arhivistika : skripte. Zagreb : Državno veleučilište u Zagrebu, 2002.22. Gagro, B. Zaštita prava građana i drugih subjekata od nezakonitog rada tijela

državne uprave. // Javna uprava u demokratskom društvu : zbornik radova. Zagreb : Organizator, 1999. str. 85-98

23. Gaj. Institucije. Beograd : Nolit, 1982.24. Gehlen, A. Čovjek i institucije, Zagreb : Globus : Filozofski fakultet u Zagrebu,

Zavod za filozofiju, 1994.25. Građansko društvo i država : Povijest razlike i nove rasprave. Zagreb : Naprijed, 1991.26. Heđbeli, Ž. Dostupni i sređeni arhivi – pretpostavka i temelj pravne države.

Država i političke stranke, Zagreb : Narodne novine : Hrvatski pravni centar, 2004., str. 123-128

27. Heđbeli, Ž. Položaj, uloga i promjene pismohrana i arhiva kao posljedica širenja elektroničke uprave, magistarski rad. Zagreb, Filozofski fakultet, 2005. (http://www.iias-trieste-maribor.eu/fileadmin/pubblicazioni/Hedbeli.swf)

28. Heđbeli, Ž. Prilog poznavanju djelokruga rada i uredskog poslovanja austrijske uprave do 1868. godine. www.daz.hr/arhol, 29.02.2004.

29. Heđbeli, Ž. Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine. www.daz.hr/arhol, 04.07.2004.

30. Heđbeli, Ž. Zakoni i podzakonski propisi relevantni za rad registratura i arhiva u Republici Hrvatskoj. // Arhiv, 2 (2004), str. 27-41

31. Hrestomatija upravnog prava / priredio Dragan Medvedović. Zagreb : Društveno veleučilište : Pravni fakultet, 2003.

32. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : Novi liber, 2002.33. Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1996.34. Hrženjak, J. Grad Zagreb u sustavu lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. //

Hrvatska javna uprava, 2(2000), 2, str. 299-32035. Hrženjak, J. Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj. Zagreb :

Informator, 1993.36. Informacijske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman.

Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije, 1990.37. ISAAR (CPF) : Međunarodna norma arhivističkoga normiranoga zapisa za

pravne i fizičke osobe te obitelji. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999.38. ISAAR (CPF) : Međunarodni standard arhivističkoga normiranog zapisa

za pravne i fizičke osobe i za obitelji. 2. izdanje, Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 2004., http://www.arhivbih.gov.ba/doc/propisi/isaar_bh.pdf

39. Ivanišević, S. Glavni problemi i mogući pravci reforme lokalne samouprave u Hrvatskoj. // Hrvatska javna uprava. 1, 4/4 (1999), str. 587-598

40. Ivanišević, S. Teritorijalna osnova lokalne i regionalne samouprave uz posebni osvrt na položaj Grada zatreba i njegovu samoupravu. Hrvatska javna uprava, 2(2000), 4, str. 585-601

41. Ivanišević, S., Kregar, J., Pavić, Ž., Perko-Šeparović, I., Petković, S., Pusić, E., Ramljak, M., Šimonović, I. Uprava i društvo. Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 1986.

42. Javna uprava u demokratskom društvu : zbornik radova. Zagreb : Organizator, 1999.43. Justinian. Institucije. Zagreb : Latina et Graeca, 1994.44. Keane, J. Građansko društvo i država. Nove evropske perspektive: Uvod,

Građansko društvo i država : Povijest razlike i nove rasprave. Zagreb : Naprijed, 1991.str. 232-262

336

45. Kellerhals Maeder, A. Država, informacijsko društvo, «dobra vladavina» i arhiv. Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb : Društveno veleučilište, 2003., str. 229-245

46. Kolanović, J. Arhivistika i povijest upravnih institucija. // Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-92). str. 9-20

47. Koprić, I. Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. // Hrvatska javna uprava, 1 (2005), str. 35-79

48. Koprić, I. Modernizacija hrvatske uprave : pitanja, prijedlozi i perspektive. Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb : Društveno veleučilište, 2003., str. 439-452

49. Koprić, I. Neke osnove za raspravu o reformi sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj. // Hrvatska javna uprava. 1, 4/4 (1999), str. 599-608

50. Korpić, I. Proširenje lokalnog samoupravnog djelokruga i sužavanje nadzora središnjih državnih organa. // Hrvatska javna uprava, 2(2000), 3, str. 391-436

51. Koprić, I. Uloga županije u hrvatskom sustavu lokalne samouprave i uprave 1990-ih i perspektive regionalizacije nakon promjena Ustava iz 2000. godine. // Hrvatska javna uprava, 3 (2001), 1, str. 63-87

52. Korać, Lj. Organizacija federacije u socijalističkoj Jugoslaviji 1943-1978. Beograd : Arhiv Jugoslavije : Zagreb : Globus, 1981., str. 15-19, 457-458

53. Krbek, I. Upravni akt. Hrestomatija upravnog prava / priredio Dragan Medvedović. Zagreb. Društveno veleučilište : Pravni fakultet, 2003., str. 3 - 145

54. Kregar, J. Reforma uprave u Hrvatskoj: procesi i mogućnosti. // Hrvatska javna uprava. 1, 3/4 (1999), str. 403-414

55. Lajnert, S. Organizacija znanja na temelju arhivskoga gradiva prema ISAAR/CPF, neobjavljeni seminarski rad na poslijediplomskom studiju – Filozofski fakultet Zagreb, Katedra za arhivistiku, Zagreb, 2006.

56. Lajnert, S. Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas. Zagreb : Hrvatske željeznice, 2004.

57. Lauc, Z. Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito načela supsidijarnosti. // Hrvatska javna uprava. 1, 3/4 (1999), str. 447-472

58. Marčetić, G. Lokalni službenici u Republici Hrvatskoj – okvir za normativnu regulativu. // Hrvatska javna uprava, 2(2000), 3, str. 495-524

59. Miličić, V. Opća teorija prava i države. Sv. 1 : Učenje o sadržajima prava. Zagreb : Sveučilišna tiskara : Pravni fakultet, 1994.

60. Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb : Društveno veleučilište, 2003.61. Palarić, A. Neke reforme lokalne samouprave. // Hrvatska javna uprava, 1, 4/4

(1999), str. 609-62162. Paralić, A. Prilagodba hrvatske državne uprave za pridruživanje Europskoj uniji.

// Hrvatska javna uprava, 1 (2005), str. 3-1163. Pavić, H. Znanstvene informacije. Zagreb : Školska knjiga, 1980. 64. Pavić, Ž. Grad i gradski rubovi. Hrvatska javna uprava, 2(2000), 4, str. 603-63865. Pavić, Ž. Tipovi jedinica lokalne samouprave. // Hrvatska javna uprava, 4 (2002),

1, str. 21-4566. Peto proširenje Europske unije: 2004. Zagreb : Ministarstvo europskih

integracija, 2004.67. Pičuljan, Z. Razvoj i neka otvorena pitanja hrvatske službe vanjskih poslova. //

Hrvatska javna uprava. 1, 3/4 (1999), str. 511-52668. Popis imalaca arhivske i registraturne građe prve i druge kategorije u nadležnosti

Arhiva Hrvatske, NN 15/198969. Pravilnik o evidencijama u arhivima, NN 90/200270. Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva,

NN 90/2002

337

71. Prélot, M. Političke institucije : Opća teorija političkih institucija. Zagreb : Politička kultura, 2002.

72. Priručnik iz arhivistike. Zagreb : Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977.73. Puhek, I. Okvirna pravno-politička pitanja regionalnog ustroja Republike

Hrvatske (prilog upravljanju razvitkom lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj). // Hrvatska javna uprava, 3 (2001), 1, str. 21-61

74. Puhovski, Ž. Civilno društvo u etičkoj perspektivi. // Građansko društvo i država : Povijest razlike i nove rasprave. Zagreb : Naprijed, 1991. str. 263-280

75. Puljiz, V. Socijalna država, decentralizacija, socijalna pomoć. // Hrvatska javna uprava, 2(2000), 2, str. 189-222

76. Pusić, E. Država i državna uprava. Zagreb : Pravni fakultet, 1999.77. Pusić, E. Globalno i lokalno: lokalne jedinice u procesu globalizacije. // Hrvatska

javna uprava, 4 (2002), 1, str. 3-1978. Pusić, E. Hrvatska javna uprava i pregovori o pridruživanju Europskoj uniji. //

Hrvatska javna uprava, 1 (2005), str.13-3479. Pusić, E. Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi. Zagreb :

Školska knjiga, 1997.80. Pusić, E. Lokalna samouprava u Hrvatskoj. // Hrvatska javna uprava, 2(2000), 2,

str. 347-35281. Pusić, E. Međuovisnost djelatnosti i ustrojstva u upravnim organizacijama. //

Hrvatska javna uprava. 1, 3/4 (1999), str. 375-40182. Pusić, E. Modernizacija javne uprave. // Hrvatska javna uprava, 1, 1/4 (1999), str. 1-4283. Pusić, E. Modernizacija velikih europskih upravnih sustava. // Hrvatska javna

uprava, 4 (2002), 2, str. 233-26784. Pusić, E. Nauka o upravi, X. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Školska

knjiga, 1993.85. Pusić, E. Upravni sistemi : Upravni sistemi u Jugoslaviji. Zagreb : Grafički zavod

Hrvatske, 1985.86. Silobrčić, V. Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo. Zagreb : Jumena, 1983.87. Stulli, B. Arhivistika i arhivska služba : Studije i prilozi. Zagreb : Hrvatski

državni arhiv, 1997.88. Šeks, V. Temeljci hrvatske državnosti. Zagreb : Golden marketing : Tehnička

knjiga, 2005.89. Šimac, N. Europski principi javne uprave : od vladanja do služenja građanima.

Zagreb : Udruga za demokratsko društvo, 2002.90. Uvod u informacijsku znanost / Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko

Dovedan. Zagreb : Školska knjiga, 1992.91. Visković, N. Teorija države i prava. Zagreb : Birotehnika : Centar za dopisno

obrazovanje, 2001.92. Vrban, D. Država i pravo. Zagreb : Golden marketing, 2003.93. Vuković, M. Prilog tumačenju Zakona o arhivskome gradivu i arhivima te

njegovih provedbenih propisa. // Arhivski vjesnik, 45 (2002), str. 191-19794. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/1997, 64/200095. Zakon o upravi / pripremio Ilija Bekić. Zagreb : Narodne novine, 1988.96. Zakošek, N. Politički sustav Hrvatske. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 2002.

338

PRAVNI IZVORI:

1990. godina

1. Amandmani LIV do LXIII na Ustav SRH, NN 7/19902. Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav SRH, NN 31/19903. Ispravak Poslovnika Društveno-političkog vijeća Sabora SRH, NN 25/19904. Ispravak Poslovnika Sabora SRH, NN 25/19905. Ispravak Zakona o izbornim jedinicama za izbor delegata u Savezno vijeće

Skupštine SFRJ, NN 11/19906. Ispravak Zakona o radnim odnosima, NN 28/19907. Ispravak Zakona o ustrojstvu republičke uprave, NN 43/1990, 52/19908. Odluka da se pristupi donošenju Ustava RH, NN 31/19909. Odluka da se pristupi raspravi o promjeni Ustava SRH, NN 2/1990, 28/199010. Odluka o dopuni Odluke o izboru predsjednika radnih tijela Sabora, NN 31/199011. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Sabora SRH, NN 25/1990, 28/199012. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Vijeća udruženog rada Sabora SRH,

NN 25/199013. Odluka o izmjenama i dopuni Poslovnika Društveno-političkog vijeća Sabora

SRH, NN 25/199014. Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Vijeća općina Sabora SRH, NN 25/199015. Odluka o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama sistema državne uprave

i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave (“Službeni list SFRJ”, br. 23/78, 21/82,18/85, 37/88,18/89, 40/89,72/89, 42/90, 74/90 i 35/91) na teritoriju RH, NN 26/1991

16. Odluka o osnivanju Odbora Sabora RH za zaštitu ljudskih prava, NN 53/199017. Odluka o osnivanju Radne zajednice južnog i srednjeg Jadrana, NN 18/199018. Odluka o prestanku važenja Odluke o osnivanju Komiteta za općenarodnu

obranu i društvenu samozaštitu SRH, NN 31/199019. Odluka o stavljanju na javnu raspravu Nacrta amandmana LIV do LVII na Ustav

SRH, NN 2/199020. Odluka o stavljanju na javnu raspravu nacrta amandmana LXIV do LXXII na

Ustav SRH, NN 28/199021. Odluka o stavljanju na javnu raspravu Nacrta ustava RH, NN 49/199022. Odluka o ukidanju Komisije Vlade RH za odnose s vjerskim zajednicama, NN

48/199023. Poslovnik Društveno-političkog vijeća Sabora SRH, NN 21/199024. Poslovnik Sabora SRH, NN 21/1990, 25/1990, 28/1990 i 53/199025. Poslovnik Vijeća općina Sabora SRH, NN 21/199026. Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora SRH, NN 21/199027. Rezolucija o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnim pravima u

Hrvatskoj, NN 34/199028. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o Stručnoj službi Vlade RH, NN 48/199029. Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo i način rada ministarstava i zavoda,

NN 43/199030. Uredba o Sekretarijatu za zakonodavstvo, NN 52/199031. Uredba o Stručnoj službi Vlade RH, NN 52/199032. Uredba o Uredu za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju vlasničko-pravnih

odnosa na nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo, NN 55/1990

339

33. Uredba o Uredu za nacionalne manjine, NN 52/199034. Uredba o Uredu za odnose s republikama i pokrajinama, NN 52/199035. Uredba o Uredu za opće poslove Vlade RH, NN 52/199036. Uredba o Uredu za prilagođavanje europskim integracijama, NN 55/199037. Ustav RH, NN 56/199038. Ustavni zakon na provođenje Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav SRH, NN

31/199039. Ustavni zakon o dopuni Ustavnog zakona na provođenje Amandmana XXVII do

LII na Ustav SRH, NN 2/199040. Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provođenje

Amandmana XXVII do LII na Ustav SRH, NN 11/199041. Ustavni zakon o izmjeni i dopunu Ustavnog zakona za provođenje Amandmana

XXVII do LII na Ustav SRH, NN 28/199042. Ustavni zakon za provedbu Ustava RH, NN 56/199043. Ustavni zakon za provođenje Amandmana LIV do LVIII na Ustav SRH, NN 7/199044. Zakon o dopuni Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Vijeće

udruženog rada Sabora SRH, NN 13/199045. Zakon o izbornik jedinicama za izbor delegata u Savezno vijeće Skupštine

Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, NN 7/199046. Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Društveno-političko vijeće

udruženog rada Sabora SRH, NN 7/199047. Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Vijeće udruženog rada

Sabora SRH, NN 7/199048. Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, NN 7/199049. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Izvršnom vijeću Sabora, NN 18/199050. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani, NN 47/199051. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu republičkih

organa uprave i republičkih organizacija, NN 31/199052. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, NN 47/199053. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, NN 41/1990, 47/199054. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnoj inspekciji, NN 47/199055. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave, NN 59/199056. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju, NN 40/199057. Zakon o izmjenama Zakona o područjima općina u Socijalističkoj RH, NN 47/199058. Zakon o izmjenama Zakona o republičkim savjetima, NN 31/199059. Zakon o izmjeni Zakona o načinu raspodjele imovine i o statusu radnika

regionalnih zajednica općina, NN 28/199060. Zakon o ovlaštenjima Vlade RH da propisuje privremene mjere za zaštitu

gospodarskih interesa Republike, NN 52/199061. Zakon o radnim odnosima, NN 19/199062. Zakon o republičkim savjetima (pročišćeni tekst), NN 55/199063. Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku

Gradske zajednice Zagreb, NN 47/199064. Zakon o upravnoj inspekciji, NN 47/199065. Zakon o ustrojstvu republičke uprave, NN 41/199066. Zakon o Vladi RH, NN 41/199067. Zakon o zapošljavanju, NN 19/1990, 55/1990

340

1991. godina

68. Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari RH, NN 19/1991

69. Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH, NN 31/199170. Ispravak Ustavnog zakona o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za provedbu

Ustava RH, NN 33/199171. Odluka o inozemnim uredima RH, NN 21/199172. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Republičkog fonda «Zrinski i

Frankopani», NN 62/199173. Odluka o kriznim štabovima, NN 44/199174. Odluka o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama sistema državne

uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave («Službeni list SFRJ», br. 23/78, 21/82, 18/85, 37/88, 18/89, 4089, 72/89, 42/90, 74/90 i 35/91) na teritoriju RH, NN 26/1991

75. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Kriznog štaba, NN 37/199176. Odluka o osnivanju Odbora za arapske zemlje u Ministarstvu inozemnih poslova,

NN 14/199177. Odluka o osnivanju Republičkog fonda «Kralj Zvonimir», NN 48/199178. Odluka o osnivanju Republičkog fonda «Zrinski i Frankopani», NN 23/199179. Odluka o osnivanju Savjeta za sigurnost prometa na cestama Hrvatske, NN 32/199180. Odluka o osnivanju Ureda Predsjednika Republike, NN 5/199181. Odluka o osnivanju Vrhovnog državnog vijeća RH, NN 19/199182. Odluka o podnošenju zahtjeva za prijem RH u Europsko vijeće, NN 66/199183. Odluka o potvrdi Odluke o neprimjenjivanju odredaba Zakona o osnovama

sistema državne uprave i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznim organima uprave («Službeni list SFRJ», br. 23/78, 21/82, 18/85, 37/88, 18/89, 4089, 72/89, 42/90, 74/90 i 35/91) na teritoriju RH, NN 34/1991

84. Odluka o raspisu referenduma, NN 21/199185. Odluka, NN 24/1991, 53/199186. Pravilnik o iskaznici povjerenika i pomoćnika povjerenika Vlade RH, NN 59/199187. Pregled sastava radnih tijela Sabora RH, NN 30/199188. Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem

udruživanju u savez suverenih republika, NN 8/199189. Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka RH, NN 8/199190. Uredba o dopuni Uredbe o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske

uprave, NN 44/199191. Uredba o Gospodarskom savjetu Vlade RH, NN 11/199192. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za nacionalne manjine,

NN 36/199193. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za opće poslove Vlade RH,

NN 8/199194. Uredba o izmjenama Uredbe o Sekretarijatu za zakonodavstvo, NN 60/199195. Uredba o izmjeni Uredbe o jedinstvenim nazivima zadataka i poslova te o stručnom

osposobljavanju i usavršavanju radnika u organima uprave, NN 60/199196. Uredba o izmjeni Uredbe o osnivanju i radu Komisije za postupanje s osobama

zarobljenim u oružanim sukobima u RH, NN 60/199197. Uredba o izmjeni Uredbe o Uredu za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju

vlasničko-pravnih odnosa na nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo, NN 7/1991

341

98. Uredba o osnivanju i radu komisija za propis i procjenu ratne štete, NN 44/199199. Uredba o osnivanju i radu Komisije za postupanje s osobama zarobljenim u

oružanim sukobima u RH, NN 50/1991100. Uredba o osnivanju i radu Komisije za traženje osoba nestalih u ratnim

djelovanjima u RH, NN 72/1991101. Uredba o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave, NN 30/1991102. Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice, NN 64/1991103. Uredba Vlade RH, NN 8/1991104. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH, NN 31/1991105. Ustavni zakon o dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 8/1991106. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 59/1991107. Ustavni zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH,

NN 31/1991108. Zaključak Sabora, NN 66/1991 109. Zaključci o političkim prilikama u RH, NN 19/1991110. Zaključci, NN 39/1991, 53/1991, 59/1991, 66/1991111. Zakon o carinskoj službi RH, NN 53/1991112. Zakon o dopunama Zakona o Vladi RH, NN 14/1991113. Zakon o dopuni Zakona o Vladi RH, NN 8/1991114. Zakon o inozemnim poslovima, NN 53/1991115. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekciji rada, NN 9/1991116. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, NN 53/A/1991117. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržišnoj inspekciji, NN 53/1991118. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, NN 19/1991,

73/1991119. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, NN 53/A/1991120. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave,

NN 53/A/1991, 61/1991, 73/1991121. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH, NN 53/A/1991122. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju, NN 19/1991123. Zakon o izmjeni Zakona o obrani, NN 73/1991124. Zakon o izmjeni Zakona o ovlaštenju Vlade RH za donošenje uredbi kojima će

uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Sabora RH, NN 53/A/1991125. Zakon o obrani, NN 49/1991126. Zakon o ovlaštenju Vlade RH za donošenje uredbi kojima će se uređivati

pojedina pitanja iz djelokruga Sabora RH, NN 39/1991127. Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radih odnosa i zapošljavanja koji

se u RH primjenjuju kao republički zakoni, NN 34/1991128. Zakon o privremenom korištenju stanova, NN 66/1991129. Zakon o stavljanju izvan snage u RH Zakona o osnovama sistema državne uprave

i o Saveznom izvršnom vijeću i saveznih organima uprave, Zakona o organizaciji i djelokrugu saveznih organa uprave i saveznih organizacija, Zakona o tarifi saveznih administrativnih taksa, Zakona o radu saveznih organa na predstavkama i prijedlozima, Zakona o financiranju federacije, Zakona o pravima i dužnostima saveznih organa u pogledu sredstava u društvenom vlasništvu kojima se koriste, Zakona o naknadama osobnog dohotka delegata u skupštini SFRJ i osobnih dohodaka funkcionara koje proglašava, bira ili imenuje Skupština SFRJ, Zakona o obavljanju vanjskih poslova iz nadležnosti saveznih organa uprave i saveznih organizacija, Zakona o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije što se osnivaju za teritorij SFR Jugoslavije, zakona o Savjetu

342

federacije, Zakona o praznicima SFRJ i Zakon o državnom pečatu SFRJ i pečatima saveznih organa, NN 53/1991

130. Zakon o stavljanju izvan snage Zakona o saveznoj tržišnoj inspekciji, NN 53/1991131. Zakon o unutarnjim poslovima (pročišćeni tekst), NN 29/1991132. Zakon o utvrđivanju ratne štete, NN 61/1991133. Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata, NN 53/A/1991

1992. godina

134. Ispravak Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH, NN 27/1992135. Ispravak Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH, NN 55/1992136. Ispravak Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne

uprave, NN 60/1992137. Ispravak Zakona o ustrojstvu republičke uprave (pročišćeni tekst), NN 39/1992138. Odluka o Hrvatskoj komisiji za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i kulturu,

NN 45/1992139. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Vijeća za strategiju razvitka

Hrvatske, NN 27/1992140. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Sabora RH,

NN 89/1992141. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Odbora za arapske zemlje u

Ministarstvu inozemnih poslova, NN 5/1992142. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Komisije Vlade RH za informatizaciju

državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti, NN 32/1992143. Odluka o obavljanju poslova Glavnog deviznog inspektora RH, NN 55/1992144. Odluka o osnivanju Fonda za obnovu spomenika kulture Hrvatske, NN 11/1992145. Odluka o osnivanju Komisije Vlade RH za informatizaciju državne uprave,

pravosuđa i javnih djelatnosti, NN 30/1992146. Odluka o osnivanju Komisije za invalide u RH, NN 27/1992147. Odluka o osnivanju Nacionalne grupe Sabora RH pri Interparlamentarnoj uniji,

NN 55/1992148. Odluka o osnivanju Odbora za pravnu pomoć braniteljima RH i imenovanju

članova Odbora, NN 22/1992149. Odluka o potvrdi uredbe sa zakonskom snagom koju je donio Predsjednik RH,

NN 9/1992150. Odluka o prestanku važenja Odluke o kriznim štabovima, NN 14/1992151. Odluka o privremenom poslovničkom redu Zastupničkog doma Sabora RH,

NN 55/1992152. Odluka o proglašenju Ustavnog zakona o izmjenama Ustavnog zakona za

provedbu Ustava RH, NN 89/1992153. Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o osnivanju Vrhovnog državnog vijeća

RH, NN 72/1992154. Odluka o Stručnoj službi Sabora RH, NN 60/1992155. Poslovnik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, NN 8/1992156. Poslovnik Sabora RH, NN 17/1992157. Poslovnik Zastupničkog doma Sabora RH, NN 59/1992158. Pravilnik o uvjetima za obavljanje stručnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj

službi, NN 23/1992159. Rezolucija, 34/1992

343

160. Uredba o Agenciji za obnovu, NN 70/1992161. Uredba o izmjenama i dopunama Carinskog zakona,

NN 61/1992162. Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu,

NN 46/1992163. Uredba o izmjenama Uredbe o Uredu za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga

UN u RH, NN 19/1992164. Uredba o izmjenama Uredbe o Uredu za UNPROFOR, NN 61/1992165. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o Uredu za prognanike i izbjeglice, NN 71/1992166. Uredba o određivanju ratom ugroženih područja, NN 72/1992167. Uredba o Uredu za odnose s javnošću, NN 61/1992168. Uredba o Uredu za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, NN 9/1992169. Uredba o Uredu za upravljanje imovinom RH, NN 70/1992170. Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava

RH, NN 27/1992171. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 91/1992172. Ustavni zakon za provedbu Ustava RH (pročišćeni tekst), NN 34/1992173. Zaključak, 18/1992174. Zaključci, NN 9/1992, 18/1992, 28/1992175. Zakon o Deviznom inspektoratu RH, NN 33/1992176. Zakon o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice

Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb, NN 33/1992177. Zakon o dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave, NN 22/1992178. Zakon o dopuni Zakona o obrani, NN 55/1992179. Zakon o financijskoj policiji, NN 89/1992180. Zakon o Gradu Zagrebu, NN 90/1992181. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH, NN 22/1992182. Zakon o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora RH, NN 33/1992183. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i

uprave, NN 90/1992184. Zakon o izboru predsjednika RH, NN 22/1992185. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izbornim jedinicama za Zastupnički

dom Sabora RH, NN 39/1992186. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH,

NN 75/1992187. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima, NN 19/1992188. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH, NN 55/1992189. Zakon o izmjeni dopuni Zakona o utvrđivanju plaća i drugih primanja

dužnosnika, NN 75/1992190. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o unutarnjim poslovima, NN 33/1992191. Zakon o izmjeni Zakona o obrani, NN 19/1992192. Zakon o izmjeni Zakona o područjima općina u RH, NN 9/1992, 22/1992193. Zakon o izmjeni Zakona o unutarnjim poslovima, NN 19/1992194. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, NN 90/1992195. Zakon o nadzoru državne granice, NN 9/1992196. Zakon o ovlasti Vlade RH da donosi uredbe kojima se uređuju pojedina pitanja iz

djelokruga Sabora RH, NN 74/1992197. Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 90/1992198. Zakon o popisima birača, NN 19/1992199. Zakon o pravima zastupnika u Saboru RH, NN 39/1992, 86/1992

344

200. Zakon o pučkom pravobranitelju, NN 60/1992201. Zakon o radnim odnosima (pročišćeni tekst), NN 25/1992202. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne uprave,

NN 55/1992203. Zakon o ustrojstvu republičke uprave (pročišćeni tekst), NN 34/1992204. Zakon o utvrđivanju plaća i drugih primanja dužnosnika,

NN 60/1992205. Ispravak Zakona o izboru predsjednika RH, NN 42/1992206. Odluka o Republičkom fondu «Kralj Zvonimir», NN 2/1992207. Odluka o osnivanju Zaklade «Kraljice Jelene», NN 6/1992208. Odluka o osnivanju Pododbora za otoke, NN 9/1992209. Zakon o izmjeni Zakona o Vladi RH, NN 9/1992210. Odluka o osnivanju Vijeća za strategiju razvitka Hrvatske, NN 9/1992

1993. godina

211. Deklaracija o vanjskoj politici RH, NN 68/1993212. Ispravak Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 2/1993213. Ispravak Zakona o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela i

jedinica lokalne samouprave i uprave, NN 5/1993, 7/1993, 9/1993, 10/1993214. Ispravak Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 90/1993215. Odluka o Hrvatskom komitetu za suradnju s Međunarodnim hidrološkim

programom, NN 15/1993216. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Republičkog fonda «Zrinski i

Frankopani», NN 101/1993217. Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i

članova Državne komisije za UNPROFOR, NN 73/1993218. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova

Administrativne komisije Vlade RH, NN 15/1993219. Odluka o obavljanju poslova Komisije za stambena pitanja Vlade RH, NN 91/1993220. Odluka o osnivanju i imenovanju Administrativne komisije Vlade RH, NN 102/1993221. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Komisije za izvanredne događaje u

zračnom prometu, NN 19/1993222. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za odnose s UNPROFOR-

om, NN 87/1993223. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti,

NN 9/1993224. Odluka o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Drugostupanjske

komisije Vlade RH za rješavanje prava bivših političkih zatvorenika, NN 53/1993225. Odluka o osnivanju Komisije za invalide u RH, NN 6/1993226. Odluka o osnivanju Komisije za nadzor nad radom humanitarnih organizacija,

NN 74/1993227. Odluka o osnivanju Komisije za ratne zločine, NN 34/1993228. Odluka o osnivanju Komisije za stambena pitanja Vlade RH, NN 53/1993229. Odluka o osnivanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga, NN 68/1993230. Odluka o osnivanju Pododbora za turizma u okviru Odbora za gospodarstvo,

razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora RH, NN 68/1993231. Odluka o osnivanju Vijeća za mladež, NN 20/1993232. Odluka o osnivanju Vijeća za socijalnu politiku, NN 14/1993

345

233. Odluka o početku i završetku radnog vremena u tijeku radnog dana u ministarstvima, drugim samostalnim organima državne uprave i službama Vlade RH, NN 3/1993

234. Odluka o privremenom poslovničkom redu Županijskog doma Sabora RH, NN 24/1993

235. Odluka o sjedištu i području na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu, NN 63/1993

236. Poslovnik Županijskog doma Sabora RH, NN 24/1993237. Uredba o izmjeni Zakona o financijskoj policiji, NN 16/1993238. Uredba o osnivanju Komisije za zatočene i nestale, NN 46/1993239. Uredba o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave, NN 48/1993240. Uredba o Uredu za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća, NN 28/1993241. Uredba o Uredu za granice, NN 10/1993242. Uredba o Uredu za sukcesiju, NN 7/1993243. Uredba o Uredu za žrtve rata, NN 46/1993244. Uredba o ustrojavanju županijskih ureda, NN 116/1993245. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 62/1993246. Zaključci, NN 17/1993, 27/1993, 43/1993, 68/1993247. Zakon o dopuni Zakona o utvrđivanju plaće i drugih primanja dužnosnika,

NN 58/1993248. Zakon o državnoj reviziji, NN 70/1993249. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH (pročišćeni tekst), NN 30/1993250. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i

drugih organa državne uprave, NN 44/1993, 94/1993, 117/1993251. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi RH, NN 106/1993252. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH,

NN 1/1993253. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, NN 117/1993254. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju, NN 117/1993255. Zakon o izmjenama Zakona o financijskoj policiji, NN 94/1993256. Zakon o izmjenama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, NN 94/1993257. Zakon o izmjenama Zakona o obrani, NN 49/1993258. Zakon o izmjeni Zakona o Gradu Zagrebu, NN 76/1993259. Zakon o obrani (pročišćeni tekst), NN 74/1993260. Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne

samouprave i uprave, NN 75/1993261. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Sabora RH, NN 94/1993262. Zakon o Poreznoj upravi, NN 75/1993263. Zakon o privremenom djelovanju upravnih i sudbenih tijela, NN 60/1993264. Zakon o sustavu državne uprave, NN 75/1993

1994. godina

265. Aneks Sporazumu o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, NN 65/1994

266. Dopune Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, NN 35/1994

267. Ispravak Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, NN 86/1994

346

268. Ispravak Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 10/1994269. Naputak za provedbu Uredbe o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i

mjesne samouprave, NN 61/1994270. Odluka o Državnom protokolu RH, NN 25/1994271. Odluka o izmjenama i dopuni Poslovnika Zastupničkog doma Sabora RH,

NN 43/1994272. Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Županijskog doma Sabora RH, NN 43/1994273. Odluka o izmjeni Odluke o Hrvatskom komitetu za suradnju s Međunarodnim

hidrološkim programom, NN 19/1994274. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Komisije za invalide u RH, NN 39/1994275. Odluka o osnivanju Odbora za gospodarske odnose s inozemstvom, NN 29/1994276. Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu prirode, NN 63/1994277. Odluka o osnivanju Vijeća za Istru, NN 31/1994278. Odluka o prestanku važenja Odluke o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva

plaćanja na teritoriju RH, te o načinu i vremenu preračunavanja iznosa izraženih u hrvatskim dinarima u kune i lipe, NN 37/1994

279. Odluka o Uredu Predsjednika RH, NN 86/1994280. Rezolucija, NN 9/1994, 50/1994, 56/1994, 70/1994, 71/1994281. Sporazum o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća,

NN 10/1994282. Uredba o Hrvatskoj informacijsko-dokumentacijskoj referalnoj agenciji, NN 43/1994283. Uredba o Komisiji Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i

županija, NN 37/1994284. Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo i o radnom vremenu tijela državne

uprave, NN 37/1994285. Uredba o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave,

NN 25/1994286. Uredba o Uredu za opće poslove Vlade i Sabora RH, NN 29/1994287. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 50/1994288. Zaključci, NN 86/1994289. Zakon o dopunama Zakona o financijskoj policiji, NN 28/1994290. Zakon o dopuni Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 29/1994291. Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćam nositelja

pravosudnih dužnosti, NN 74/1994292. Zakon o državnoj statistici, NN 52/1994293. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekciji rada, NN 29/1994294. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika u Sabor RH,

NN 11/1994295. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, NN 76/1994296. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju, NN 76/1994297. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH,

NN 87/1994298. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Vladi RH, NN 29/1994299. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zapošljavanju, NN 95/1994300. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Sabora RH, NN 79/1994301. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija,

NN 72/1994

347

1995. godina

302. Deklaracija, NN 7/1995303. Ispravak Zakona o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora RH, NN

77/1995, 81/1995304. Ispravak Zakona o radu, NN 54/1995, 65/1995305. Odluka o obilježavanju 5. obljetnice državnosti samostalne, suverene Hrvatske,

NN 30/1995306. Odluka o osnivanju državnih povjereništava za odlikovanja i priznanja, NN

33/1995307. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća, NN 98/1995308. Odluka o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Administrativne

komisije Vlade RH, NN 12/1995, 94/1995309. Odluka o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Drugostupanjske

komisije Vlade RH za rješavanje prava bivših političkih zatvorenika, NN 12/1995310. Odluka o osnivanju Komisije za izradu etičkog kodeksa nositelja javnih dužnosti,

NN 9/1995311. Odluka o osnivanju Odbora za obilježavanje 50. obljetnice Bleiburških žrtava i

žrtava Križnog puta, NN 20/1995312. Odluka o osnivanju Povjerenstva za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost,

NN 16/1995313. Odluka o osnivanju Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti,

NN 95/1995314. Odluka o ovlastima povjerenika Vlade RH za uspostavu lokalne samouprave u

oslobođenim jedinicama lokalne samouprave, NN 57/1995

315. Odluka o promatraču RH pri Međunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine, NN 28/1995

316. Odluka o ustrojavanju službeničkih sudova, NN 45/1995317. Odluka o utemeljenju Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih

područja, NN 9/1995318. Poslovnik o radu Komisije Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina,

gradova i županije, NN 9/1995319. Poslovnik Zastupničkog doma Sabora RH, NN 99/1995320. Poslovnik Županijskog doma Sabora RH, NN 55/1995321. Pravilnik o dopuni Pravilnika o postupku za utvrđivanje grba i zastave jedinice

lokalne samouprave, NN 26/1995322. Pravilnik o obrascima za polaganje državnog stručnog ispita,

NN 85/1995323. Program općeg dijela državnog stručnog ispita, NN 50/1995324. Rezolucija, NN 37/1995325. Rješenje o osnivanju Komisije za zaštitu bilja i imenovanju predsjednika, članova

i tajnika, NN 11/1995326. Uredba o dopunama Uredbe o osnivanju Komisije za zatočene i nestale, NN

13/1995327. Uredba o izmijeni Uredbe o Uredu za međunacionalne odnose, NN 62/1995328. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za upravljanje imovinom RH,

NN 104/1995329. Uredba o otkaznim i otpusnim rokovima za državne službenike, NN 100/1995

348

330. Uredba o prestanku rada centara republičkih organa uprave, NN 44/1995331. Uredba o prestanku važenja uredbe o Agenciji za učinkovito korištenje i štednju

energije, NN 94/1995332. Uredba o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika, NN 45/1995333. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 105/1995334. Zaključak, NN 23/1995335. Zakon o dopunama Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH, NN 72/1995336. Zakon o državnom pečatu RH, NN 33/1995337. Zakon o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora RH, NN 68/1995338. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji, NN 48/1995339. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, NN 69/1995340. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH,

NN 68/1995341. Zakon o izmjeni Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama

nositelja pravosudnih dužnosti, NN 7/1995342. Zakon o ovlastima Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Sabora RH, NN 72/1995343. Zakon o pečatima i žigovima s grbom RH, NN 33/1995344. Zakon o prosvjetnoj inspekciji, NN 50/1995345. Zakon o radu, NN 38/1995346. Zakon o tržišnoj inspekciji, NN 21/1995347. Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost, NN 37/1995348. Zakon o Zagrebačkoj županiji, NN 69/1995

1996. godina

349. Deklaracija, NN 19/1996350. Ispravak Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike RH, NN 46/1996351. Ispravak Poslovnika Zastupničkog doma Sabora RH, NN 8/1996352. Ispravak Zakona o dopuni Zakona o pravima zastupnika u Saboru RH, NN 14/1996353. Ispravak Zakona o inspekciji rada, NN 94/1996354. Ispravak Zakona o zaštiti na radu, NN 94/1996355. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN 25/1996356. Odluka o dopuni Poslovnika Županijskog doma Sabora RH, NN 28/1996357. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o Republičkom fondu «Kralj

Zvonimir», NN 67/1996358. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Hrvatskog savjeta za sigurnost

prometa na cestama, NN 88/1996359. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Vijeća obrane i nacionalne

sigurnosti, NN 97/1996360. Odluka o osnivanju i zadacima Nacionalnog odbora za izradbu Nacionalnog

programa djelovanje za djecu u RH, NN 81/1996361. Odluka o osnivanju i zadaćama Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izložbe

Expo ‘98, NN 32/1996362. Odluka o osnivanju i zadaćama Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim

pravima, NN 47/1996363. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva radi utvrđivanja zakonitosti rada

Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna, 90/1996

349

364. Odluka o osnivanju Komisije za ratne zločine, NN 103/1996365. Odluka o osnivanju Odbora za obilježavanje 15. svibnja kao spomendana

Bleiburških žrtava i žrtava križnog puta, NN 33/1996366. Odluka o osnivanju Povjerenstva za provedbu izbora u Istočnoj Slavoniji, Baranji

i Zapadnom Srijemu, 82/1996367. Odluka o osnivanju Vijeća za poljoprivrednu politiku, NN 50/1996368. Odluka o postupcima za ustroj i provedbu projekta Sustava državne riznice,

NN 26/1996369. Odluka o Stručnoj službi Sabora RH, NN 11/1996370. Rezolucija, NN 81/1996371. Rješenje o osnivanju Komisije za zaštitu bilja i imenovanje predsjednika, članova

i tajnika, NN 105/1996372. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo i o

radnom vremenu tijela državne uprave, NN 25/1996373. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda,

NN 23/1996374. Uredba o izmjenama uredbe o Uredu za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ,

NN 36/1996375. Uredba o Uredu privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području

Istočne Slavonije, Baranja i Zapadnog Srijema, NN 1/1996376. Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice, NN 36/1996377. Uredba o Uredu za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, NN 61/1996378. Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH, NN 110/1996379. Ustavni zakon o suradnji RH s Međunarodnim kaznenim sudom, NN 32/1996380. Zakon o inspekciji rada, NN 59/1996381. Zakon o istražnim povjerenstvima, NN 24/1996382. Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o izboru članova predstavničkih tijela

jedinica lokalne samouprave i uprave, NN 59/1996383. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH, NN

108/1996384. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, NN 57/1996385. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i

državnih upravnih organizacija, NN 92/1996386. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Sabora RH, NN 90/1996387. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju

državne vlasti i lokalne samouprave, NN 33/1996388. Zakon o vanjskim poslovima, NN 48/1996389. Zakon o zapošljavanju, NN 59/1996

1997. godina

390. Ispravak Uredbe o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave, NN 74/1997

391. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju državnih povjerenstava za odlikovanja i priznanja, NN 38/1997

392. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 108/1997

350

393. Odluka o osnivanju Državnog povjerenstva za uspostavu ustavnopravnog poretka RH na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koja su sada pod upravom UNTAES-a, NN 48/1997

394. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povrataka i normalizacije života na ratom stradalim područjima RH, NN 107/1997

395. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 65/1997

396. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom, NN 45/1997397. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju

djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, NN 139/1997398. Odluka o osnivanju Vijeća za strateške odluke, NN 75/1997399. Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH, NN 126/1997400. Odluka o ukidanju Komisije Vlade RH za informatizaciju državne uprave,

pravosuđa i javnih djelatnosti, NN 29/1997401. Odluka o ukidanju Komisije za nadzor nad radom humanitarnih organizacija,

NN 29/1997402. Odluka o ukidanju Odbora za gospodarske odnose s inozemstvom, NN 29/1997403. Odluka o ukidanju Odbora za pravnu pomoć braniteljima RH, NN 29/1997404. Odluka o ukidanju Republičkog fonda «Zrinski i Frankopani», NN 44/1997405. Odluka o ukidanju Vijeća za mladež, NN 29/1997406. Odluka o ukidanju Vijeća za socijalnu politiku, NN 29/1997407. Odluka o zabrani prijama službenika i namještenika u tijela državne uprave i

javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna RH, NN 61/1997408. Odluka o zadovoljavanju stambenih potreba dužnosnika i službenika u tijelima

državne vlasti, NN 140/1997409. Poslovnik o radu Povjerenstvu Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave,

NN 113/1997410. Pravilnik o Diplomatskoj akademiji i savjetničkom ispitu, NN 44/1997411. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za suradnju s Međunarodnim

kaznenim sudom, NN 131/1997412. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda,

NN 96/1997413. Uredba o početku rada županijskih uprava za ceste i društava kapitala iz Zakona

o javnih cestama, NN 56/1997414. Uredba o Povjerenstvu Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave,

NN 113/1997415. Poslovnik o radu pučkog pravobranitelja, NN 71/1997416. Uredba o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave, NN 70/1997417. Uredba o ukidanju Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na

području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, NN 54/1997418. Uredba o Uredu za priopćavanje Vlade RH, NN 8/1997419. Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava RH, NN 135/1997420. Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o Gradu Zagreb, NN 14/1997421. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika RH, NN 71/197422. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o područjima županija, gradova i općina

u RH, NN 124/1997423. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, NN 73/1997424. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i

351

državnih upravnih organizacija, NN 131/1997

425. Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, NN 10/1997426. Zakon o stavljanju izvan snage Zakona o Zagrebačkoj županiji, NN 14/1997

1998. godina

427. Izvješće Vlade RH o dosadašnjem tijeku povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, NN 92/1998

428. Nastavak obnove ratom stradalih područja, NN 159/1998429. Odluka o djelokrugu poslova potpredsjednika Vlade RH, NN 144/1998430. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o Hrvatskoj komisiji za suradnju s

OUN za prosvjetu, znanost i kulturu, NN 87/1998431. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Sabora RH,

89/1998432. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Vijeća obrane i nacionalne

sigurnosti, NN 58/1998433. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i zadaćama Nacionalnog odbora za

obrazovanje o ljudskim pravima, NN 96/1998434. Odluka o osnivanju Državnog povjerenstva za povijesne i ratne žrtve, NN 65/1998435. Odluka o osnivanju i imenovanju supredsjednika i članova Povjerenstva Vlade RH

za udruge, NN 100/1998436. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za ispitivanje okolnosti nastanka plana

«Lisica», utvrđivanje njegovih autora i njihovih motiva, NN 162/1998437. Odluka o osnivanju Koordinacije za europske integracije,

NN 51/1998438. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za promjenu klime, NN 164/1998439. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za rješavanje «Problema 2000.»,

NN 58/1998440. Odluka o osnivanju Povjerenstva za mirovinsku reformu, NN 27/1998441. Odluka o osnivanju Povjerenstva za pitanja kloniranja i ljudskog genoma, NN 66/1998442. Odluka o osnivanju Povjerenstva za potporu potrošačima, NN 3/1998443. Odluka o osnivanju Povjerenstva za provedbu programa aktivnosti Vlade na

rješavanju problema nelikvidnosti, NN 166/1998444. Odluka o osnivanju Vijeća za djecu, NN 132/1998445. Odluka o prestanku važenja Odluke o postupcima za ustroj i provedbu projekta

Sustava Državne riznice, NN 14/1998446. Odluka o zabrani prijama službenika i namještenika u tijela državne uprave i

javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna, NN 66/1998447. Pravilnik o načinu postupanja i pohrani izjava o imovini, NN 127/1998448. Pravilnik o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne

samouprave, NN 94/1998449. Rješenje o osnivanju i imenovanu predsjednika, članova i tajnika Povjerenstva za

vinogradarstvo i vinarstvo, NN 25/1998450. Uredba o Međuministarskom vijeću za osiguranje izvoza, NN 115/1998451. Uredba o prestanku važenja Uredbe o uredu za suradnju s mirovnim

operacijama, NN 1/1998452. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva privatizacije, NN 138/1998453. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva turizma, NN 163/1998454. Uredba o Uredu Vlade RH za udruge, NN 132/1998

352

455. Uredba o Uredu za državnu imovinu, NN 164/1998456. Uredba o Uredu za nacionalne manjine, NN 132/1998457. Uredba o Uredu za odnose s javnošću, NN 164/1998458. Uredba o Uredu za rezidencijalne potrebe, NN 164/1998459. Uredba o Uredu za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju

(OESS), NN 1/1998460. Uredba u Uredu za europske integracije, NN 51/1998461. Ustav RH (pročišćeni tekst), NN 8/1998462. Zakon o hidrografskoj djelatnosti, NN 68/1998463. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnim

službenika, NN 135/1998464. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina

u RH, NN 68/1998465. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o unutarnjim poslovima, NN 161/1998466. Zakon o izmjeni Zakona o Gradu Zagrebu, NN 36/1998467. Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, NN 101/1998, 468. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, NN 131/1998469. Zakon o Vladi RH, NN 101/1998

1999. godina

470. Deklaracija o prioritetima vanjske politike RH, NN 24/1999471. Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa RH i Republike Slovenije,

NN 32/1999472. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za

rješavanje «Problema 2000.», NN 79/1999473. Odluka o izmjeni Odluke o Državnom protokolu RH, NN 13/1999474. Odluka o izmjeni Odluke o Hrvatskom komitetu za suradnju s Međunarodnim

hidrološkim programom, NN 7/1999475. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu

Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 64/1999

476. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Vijeća za poljoprivrednu politiku, NN 40/1999

477. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Predsjedničkog vijeća, NN 28/1999478. Odluka o osnivanju i imenovanju predsjednika, članova i tajnika Organizacijskog

odbora Regionalne konferencije o razminiranju, NN 15/1999479. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje okolnosti i krivnje

državnih i političkih tijela SRH za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske do 30. svibnja 1990., NN 32/1999

480. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za djelatnosti: «Europa: Zajednička baština», NN 40/1999

481. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za obilježavanje 1999. godine kao Međunarodne godine starijih osoba, NN 19/1999

482. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za zaštitu zračnog prometa, NN 43/1999

483. Odluka o osnivanju Povjerenstva za provedbu programa mjera Vlade za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, NN 13/1999

353

484. Odluka o osnivanju Stručne radne skupine za izradu cjelovite reforme sustava lokalne samouprave u RH, NN 101/1999

485. Poslovnik Vlade RH, NN 138/1999486. Rezolucija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, NN 24/1999487. Rješenje o izmjeni rješenja o osnivanju i imenovanju predsjednika, planova i

tajnika Povjerenstva za vinogradarstvo i vinarstvo, NN 100/1999488. Rješenje o osnivanju i imenovanju predsjednika, planova i tajnika Povjerenstva za

poljoprivredno rasadničarstvo, NN 100/1999

489. Uredba o dopuni uredbe o Unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 77/1999 120/1999

490. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, NN 112/1999

491. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN 127/1999

492. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, NN 80/1999

493. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda, NN 149/1999

494. Uredba o izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, NN 37/1999

495. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 100/1999

496. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i socijalne skrbi, NN 101/1999

497. Uredba o izmjeni Uredbe o Uredu za europske integracije, NN 112/1999498. Uredba o prestanku rada Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih

poduzeća, NN 54/1999499. Uredba o prestanku rada Ureda za prognanike i izbjeglice, NN 54/1999500. Uredba o stavljanju izvan snage Uredbe o Uredu za državnu imovinu, NN 54/1999501. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, NN 127/1999502. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ravnateljstva za državnu upravu i

lokalnu samoupravu, NN 117/1999503. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva

i mladeži, NN 124/1999504. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN 96/1999505. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, NN 81/1999506. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata, NN 12/1999507. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 31/1999508. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva

i stanovanja, NN 65/1999509. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i socijalne skrbi, NN 77/1999510. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove,

NN 74/1999511. Uredba o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o

njegovu Uredu, NN 11/1999512. Zakon o dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 22/1999513. Zakon o državnoj izmjeni i katastru nekretnina, NN 128/1999

354

514. Zakon o Državnom inspektoratu, NN 76/1999515. Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta, NN 77/1999516. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor, NN 116/1999517. Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga

državnog sabora, NN 116/1999518. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji, NN 105/1999519. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi,

NN 128/1999520. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, NN 48/1999521. Zakon o izmjenama Zakona o Poreznoj upravi, NN 71/1999522. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 128/1999523. Zakon o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika,

NN 105/1999524. Zakon o izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 117/1999525. Zakon o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u

tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, NN 19/1999526. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Hrvatskoga državnoga sabora, NN 102/1999527. Zakon o sanitarnoj inspekciji, NN 27/1999528. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija,

NN 48/1999

2000. godina

529. Deklaracija o Domovinskom ratu, NN 102/2000530. Deklaracija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu,

NN 41/2000531. Ispravak Uredbe o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 49/2000532. Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu

ministarstava i drugih državnih upravnih organizacija, NN 20/2000533. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN 42/2000534. Nacrt promjene Ustava RH, NN 101/2000535. Odluka o dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine

Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije informatičkog razvitka u RH, NN 46/2000

536. Odluka o dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga dugoročne i cjelovite hrvatske promidžbe, NN 110/2000

537. Odluka o Hrvatskom povjerenstvu za suradnju s OUN naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, NN 76/2000

538. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, NN 129/2000

539. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, NN 99/2000

540. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Vijeća za djecu, NN 102/2000541. Odluka o izmjeni Odluke o Uredu predsjednika RH, NN 24/2000542. Odluka o izradi Strategije razvitka RH «Hrvatska u 21. stoljeću», NN 29/2000

355

543. Odluka o osnivanju Bioetičkog povjerenstva za praćenje genetski modificiranih organizama, NN 50/2000

544. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu stručne podloge mogućeg prijedloga promjena Ustava RH, NN 27/2000

545. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije informatičkog razvitka u RH, NN 45/2000

546. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi, NN 48/2000

547. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga Strategije razvitka hrvatskog športa, NN 53/2000

548. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga dugoročne i cjelovite hrvatske promidžbe, NN 106/2000

549. Odluka o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća «Večernji list» d.d., Zagreb, NN 34/2000

550. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za međunarodno humanitarno pravo, NN 70/2000

551. Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, NN 99/2000552. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za ljudska prava, NN 40/2000553. Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom, NN 102/2000554. Odluka o osnivanju Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o

invalidnosti, NN 5/2000555. Odluka o povjeravanju poslova upravljanja i raspolaganja imovinom RH

Povjerenstvu Vlade za upravljanje imovinom RH, NN 126/2000556. Odluka o prijamu službenika i namještenika u tijela državne uprave i javne

službe koje se financiraju iz državnog proračuna, NN 25/2000557. Odluka o Uredu predsjednika RH, NN 80/2000558. Odluka osnivanju Nacionalnog povjerenstva za sigurnost,

NN 76/2000559. Oduka o izmjeni odluke o osnivanju Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga,

NN 102/2000560. Oduka o pristupanju promjeni Ustava RH, NN 72/2000561. Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika Vlade RH,

NN 16/2000, 105/2000562. Poslovnik o izmjeni i dopuni Poslovnika Vlade RH, NN 36/2000563. Poslovnik Vlade RH (pročišćeni tekst), NN 107/2000564. Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, NN 71/2000565. Promjena Ustava RH, NN 113/2000566. Uredba izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

rada i socijalne skrbi, NN 76/2000567. Uredba o dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa,

uprave i samouprave, NN 60/2000568. Uredba o dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova,

NN 105/2000569. Uredba o dopuni Uredbe o Uredu za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i

Međunarodnim kaznenim sudom, NN 49/2000570. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

za obrt, malo i srednje poduzetništvo, NN 56/2000571. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

znanosti i tehnologije, NN 60/2000

356

572. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN 115/2000

573. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uredu za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom, NN 29/2000

574. Uredba o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, NN 131/2000

575. Uredba o izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, NN 27/2000

576. Uredba o izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, NN 94/2000

577. Uredba o izmjenama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, NN 39/2000

578. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 5/2000

579. Uredba o izmjeni Uredbe o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu Uredu, NN 115/2000

580. Uredba o osnivanju Ureda Vlade RH za zatočene i nestale, NN 94/2000581. Uredba o prestanku rada Ureda za suradnju s Organizacijom za europsku

sigurnost i suradnju (OESS), NN 127/2000582. Uredba o ukidanju Ureda za europske integracije, NN 16/2000583. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave, NN 40/2000584. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za vode, NN 65/2000585. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, NN 46/2000586. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo,

NN 58/2000587. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo,

NN 48/2000588. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku, NN 72/2000589. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva

i mladeži, NN 76/2000590. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN 65/2000591. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, NN 37/2000592. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata, NN 29/2000593. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 29/2000594. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, NN 39/2000595. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pomorstva, prometa i veza,

NN 44/2000596. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne

samouprave, NN 27/2000597. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prosvjete i športa, NN 42/2000598. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i socijalne skrbi, NN 31/2000599. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva turizma, NN 37/2000600. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za europske integracije, NN 24/2000601. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za javne radove, obnovu i

graditeljstvo, NN 27/2000602. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za obrt, malo i srednje

poduzetništvo, NN 27/2000603. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog

uređenja, NN 27/2000

357

604. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva, NN 34/2000605. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i tehnologije, NN 41/2000606. Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 1/2000, 44/2000607. Uredba o Uredu za državnu imovinu, NN 46/2000608. Uredba o Uredu za internetizaciju, NN 62/2000609. Uredba o Uredu za strategiju razvitka RH, NN 77/2000610. Uredba o Uredu za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, NN 127/2000611. Ustav RH (pročišćeni tekst), NN 124/2000612. Zakon o dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, NN 53/2000613. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih

dužnosnika, NN 25/2000, 73/2000614. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i

državnih upravnih organizacija, NN 15/2000615. Zakon o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, NN 15/2000616. Zakon o izmjenama Zakona o Vladi RH, NN 15/2000617. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 129/2000618. Zakon o izmjeni Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija,

gradova i općina u RH, NN 44/2000619. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, NN 97/2000620. Zakon o policiji, NN 129/2000621. Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru,

NN 55/2000

2001. godina

622. Ispravak Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN 38/2001

623. Ispravak Uredbe o prestanku rada Ureda za rezidencijalne potrebe, NN 68/2001624. Ispravak Ustava RH (pročišćeni tekst), NN 55/2001625. Odluka o imenovanju Komisije za državna potraživanja, NN 44/2001626. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Savjeta za granice,

NN 112/2001 627. Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o osnivanju Vijeća za djecu, NN 44/2001628. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu

konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 91/2001

629. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom, NN 6/2001

630. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za besplatnu dodjelu strane robe, NN 20/2001

631. Odluka o osnivanju Komisije za granice, NN 62/2001632. Odluka o osnivanju Međuresorske radne skupine za praćenje provedbe Rezolucije

Vijeća sigurnosti UN 1373(2001) o suzbijanju terorizma, NN 104/2001 633. Odluka o osnivanju Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO-om i

članicama programa «Partnerstvo za mir», NN 67/2001634. Odluka o osnivanju Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu, NN 35/2001635. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za zaštitu zračnog prometa,

NN 67/2001

358

636. Odluka o osnivanju Organizacijskog odbora za obilježavanje 10. obljetnice prve redarstvene akcije «Plitvice 1991.», NN 13/2001

637. Odluka o osnivanju Savjeta za granice, NN 62/2001638. Odluka o pristupanju promjeni Ustava RH, NN 21/2001, 28/2001639. Odluka o smještaju zastupnika Hrvatskoga sabora u Zagrebu u vrijeme zasjedanja

Sabora, radnih tijela i klubova zastupnika (pročišćeni tekst), NN 51/2001640. Odluka o Stručnoj službi Hrvatskoga sabora, NN 94/2001641. Odluka o utvrđivanju Nacrta promjene Ustava RH, NN 24/2001642. Poslovnik o dopuni Poslovnika Vlade RH, NN 24/2001643. Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora (pročišćeni tekst), NN 9/2001644. Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora, NN 13/2001645. Promjena Ustava RH, NN 28/2001646. Sporazum o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog

partnerstva u RH (pročišćeni tekst), NN 88/2001647. Uredba na područjima na kojima djeluju carinarnice Carinske uprave RH,

NN 118/2001648. Uredba o Direkciji za korištenje službenih zrakoplova, NN 103/2001649. Uredba o dopunama Uredbe o osnivanju Ureda Vlade RH za zatočene i nestale,

NN 29/2001650. Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti

poslova u državnoj službi, NN 71/2001651. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i

koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN 89/2001, 112/2001

652. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu Uredu, NN 70/2001

653. Uredba o izmjenama o dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 107/2001

654. Uredba o izmjenama Uredbe o Hrvatskoj informacijsko-dokumentacijskoj referalnoj agenciji, NN 32/2001

655. Uredba o izmjenama Uredbe o Uredu za ljudska prava, NN 70/2001656. Uredba o izmjeni Uredbe o Uredu za strategiju razvitka RH, NN 70/2001657. Uredba o izmjeni Zakona o poreznoj upravi, NN 70A/2001658. Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, NN 43/2001659. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj

službi, NN 37/2001660. Uredba o osnivanju Ureda za socijalno partnerstvo u RH, NN 79/2001661. Uredba o prestanku rada Ureda za granice, NN 62/2001662. Uredba o prestanku rada Ureda za rezidencijalne potrebe, NN 67/2001663. Uredba o Savjetu za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim

kaznenim sudovima i Uredu za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, NN 10/2001, 70/2001

664. Uredba o Stručnoj službi Vlade RH, NN 29/2001665. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave, NN 70/2001666. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za vode, NN 70/2001667. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog hidrometeorološkog zavoda,

NN 70/2001668. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, NN 70/2001669. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo,

NN 70/2001

359

670. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, NN 70/2001

671. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku, NN 70/2001672. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva

i mladeži, NN 70/2001673. Uredba o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Hrvatske informacijsko-

dokumentacijske referalne agencije, NN 32/2001, 70/2001674. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, NN 70/2001675. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, NN 70/2001676. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata, NN 70/2001677. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 70/2001678. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, NN 70/2001679. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,

NN 70/2001680. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pomorstva, prometa i veza,

NN 70/2001681. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne

samouprave, NN 70/2001682. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prosvjete i športa, NN 70/2001683. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i socijalne skrbi, NN 70/2001684. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva turizma, NN 70/2001685. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za europske integracije,

NN 70/2001686. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za javne radove, obnovu i

graditeljstvo, NN 70/2001687. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva za obrt, malo i srednje

poduzetništvo, NN 70/2001688. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog

uređenja, NN 70/2001689. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva, NN 70/2001690. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i tehnologije, NN 70/2001691. Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 70/2001692. Uredba o Uredu Vlade RH za unutarnji nadzor, NN 6/2001693. Uredba o Uredu Vlade RH za zatočene i nestale, NN 70/2001694. Uredba o Uredu za državnu imovinu, NN 70/2001695. Uredba o Uredu za ljudska prava, NN 22/2001696. Uredba o Uredu za nacionalne manjine, NN 70/2001697. Uredba o Uredu za odnose s javnošću, NN 70/2001698. Uredba o Uredu za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, NN 70/2001699. Uredba o Uredu za projekt sukcesije, NN 70/2001700. Uredba o Uredu za protokol Vlade RH, NN 69/2001701. Uredba o Uredu za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, NN 70/2001702. Uredba o Uredu za udruge, NN 70/2001703. Uredba o Uredu za zakonodavstvo, NN 70/2001704. Ustav RH (pročišćeni tekst), NN 41/2001705. Ustavni zakon za provedbu Ustava RH, NN 28/2001706. Zaključci o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, NN 66/2001707. Zaključci, NN 30/2001708. Zakon o državnim službenicima i namještenicima, NN 27/2001

360

709. Zakon o Gradu Zagrebu, NN 62/2001710. Zakon o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupničkog doma Hrvatskoga

sabora, NN 117/2001711. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji, NN 44/2001712. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u

Hrvatskom državnom saboru, NN 107/2001713. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, NN 17/2001, 82/2001714. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima

osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, NN 92/2001

715. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, NN 59/2001716. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH, NN 117/2001717. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju, NN 82/2001718. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u

RH, NN 92/2001719. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnim dužnosnika,

NN 30/2001720. Zakon o izmjeni Zakona o obrani, NN 16/2001721. Zakon o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih službenika,

NN 114/2001722. Zakon o izmjeni Zakona o poreznoj upravi, NN 94/2001723. Zakon o izmjeni Zakona o zapošljavanju, NN 114/2001724. Zakon o kulturnim vijećima, NN 53/2001725. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/2001726. Zakon o ovlastima Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Hrvatskoga sabora, NN 84/2001727. Zakon o Poreznoj upravi, NN 67/2001728. Zakon o prestanku važenja Zakona o Financijskoj policiji, NN 67/2001

2002. godina

729. Ispravak Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, NN 45/2002730. Ispravak Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i

koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN 7/2002731. Ispravak Zakona o obrani, 58/2002732. Ispravak Zakona o sigurnosnim službama RH, NN 38/2002733. Izvješće Ustavnog suda RH u povodu Inicijative Vlade RH, klasa: 004-01/02-

02/12, urbroj: 5030109-02-2 od 10. listopada 2002. godine, NN 133/2002734. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN 3/2002735. Odluka o iskazivanju povjerenja Vladi RH, NN 91/2002736. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade

RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, NN 36/2002

737. Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o osnivanju Komisije za granice, NN 14/2002

738. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Vijeća za djecu, NN 36/2002739. Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, NN 41/2002740. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu

Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog

361

oružja i o njegovu uništenju, NN 18/2002741. Odluka o osnivanju i zadaćama Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim

pravima, NN 55/2002742. Odluka o osnivanju koordinacijskih odbora za realizaciju potprograma

državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005., te imenovanju predsjednika i članova koordinacijskih odbora, NN 31/2002

743. Odluka o osnivanju Koordinacijskog odbora za praćenje i nadzor realizacije Ugovora o zajmu za Projekt ulaganja u mirovinski sustav, između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj; NN 72/2002

744. Odluka o osnivanju Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO-om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, NN 112/2002

745. Odluka o osnivanju Međuresorskog odbora za suradnju RH s OUN za prehranu i poljoprivredu NN 72/2002

746. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, NN 54/2002

747. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, NN 69/2002

748. Odluka o osnivanju Povjerenstva za gospodarske osnove, NN 44/2002749. Odluka o osnivanju Povjerenstva za provođenje javnog natječaja za dodjelu

ribolovnog prava, NN 149/2002750. Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva, te imenovanju

predsjednika i članova Savjeta, NN 26/2002751. Poslovnik Hrvatskoga sabora (pročišćeni tekst), NN 6/2002752. Pravilnik o načinu rada Povjerenstva za uvjetni otpust, NN 35/2002753. Pravilnik o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika, NN 18/2002754. Pravilnik o radu Inspektorata obrane, NN 143/2002755. Pravilnik o radu Povjerenstva za reviziju, NN 18/2002756. Rezolucija o pristupanju RH EU, NN 152/2002 757. Uredba o dopunama Uredbe o Unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa,

uprave i lokalne samouprave, NN 4/2002758. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Direkciji za korištenje službenih

zrakoplova, NN 124/2002759. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

za europske integracije, NN 69/2002760. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Uredu Vlade RH za unutarnji

nadzor, NN 126/2002761. Uredba o izmjenama o dopunama Uredbe o Uredu za državnu imovinu,

NN 58/2002762. Uredba o izmjeni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture,

NN 21/2002763. Uredba o izmjeni Uredbe o zastupniku RH pred Europskim sudom za ljudska

prava i o njegovu Uredu, NN 7/2002764. Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područje

(regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, NN 34/2002765. Uredba o osnivanju Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, NN 18/2002766. Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi, NN 74/2002767. Uredba o Tajništvu Vlade RH, NN 129/2002768. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, NN 115/2002769. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, NN 21/2002770. Uredba o Uredu predsjednika Vlade RH, NN 129/2002

362

771. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, NN 155/2002772. Zaključci, NN 152/2002773. Zakon o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika,

NN 152/2002774. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 79/2002, 83/2002775. Zakon o obrani, NN 33/2002776. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Hrvatskoga sabora, NN 113/2002777. Zakon o sigurnosnim službama RH, NN 32/2002

2003. godina

778. Aneks sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva u RH, NN 188/2003

779. Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenik, NN 9/2003780. Dodatak Ia. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenik, NN 92/2003781. Dodatak Ib. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,

NN 190/2003782. Dodatak Ib. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenik,

NN 182/2003783. Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, NN 142/2003784. Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj Uniji 2003. godina,

NN 30/2003785. Odluka o davanju ovlaštenja za sazivanje konstituirajućih sjednica Vijeća

nacionalnih manjina, NN 97/2003786. Odluka o iskazivanju povjerenja članu Vlade RH, NN 118/2003787. Odluka o iskazivanju povjerenja Vladi RH, NN 200/2003788. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga Sabora, NN 91/2003789. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu

Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, NN 122/2003790. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva, te

imenovanju predsjednika i članova Savjeta, NN 111/2003791. Odluka o izmjenama Odluke o povjeravanju poslova upravljanja i raspolaganja

imovinom RH Povjerenstvu Vlade za upravljanje imovinom RH, NN 87/2003792. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore

i financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, sportskih i zdravstvenih programa i projekata hrvatskih manjina u susjednim i drugim zemljama i Hrvata u BiH, u 2003. godini, NN 124/2003

793. Odluka o osnivanju i zadaćama Vijeća za opće i umjetničko obrazovanje, NN 158/2003

794. Odluka o osnivanju i zadaćama Vijeća za strukovno obrazovanje, NN 158/2003795. Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za obilježavanje desete obljetnice

Međunarodne godine obitelji u RH u 2004. godini, NN 145/2003796. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za suzbijanje HIV/AIDS-a,

NN 10/2003797. Odluka o osnivanju Nacionalnog povjerenstvo za suzbijanje fascioloidoze,

NN 124/2003798. Odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranja

363

obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, sportskih i zdravstvenih programa i projekata hrvatskih manjina u susjednim i drugim zemljama i Hrvata u Bosni i Hercegovini, u 2003. godini, NN 41/2003

799. Odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, NN 187/2003

800. Odluka o osnivanju Povjerenstvo za izradu pojmovnika za službene prijevode akata EU, odnosno hrvatskog zakonodavstva na službene jezike EU, NN 167/2003

801. Odluka o osnivanju Savjeta za mlade, NN 111/2003802. Odluka o podnošenju zahtjeva za članstvo RH u EU, NN 23/2004803. Odluka o prestanku važenja Odluke o Državnom protokolu RH, NN 34/2003804. Odluka o Vijeću za nadzor sigurnosnih službi, NN 78/2003805. Odluka, NN 47/2003806. Pravilnik o načinu rada Povjerenstva za civilnu službu, NN 84/2003807. Pravilnik o sastavu i zadaćama Povjerenstva za otoke, NN 48/2003808. Statut Savjeta za nacionalne manjine, NN 106/2003809. Uredba o dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture,

NN 187/2003810. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o plaćama, dodacima i naknadama u

službi vanjskih poslova, NN 48/2003811. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, NN 48/2003812. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

financija, NN 71/2003813. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

za javne radove, obnovu i graditeljstvo, NN 116/2003814. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

pomorstva, prometa i veza, NN 142/2003815. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, NN 179/2003816. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

obrane, NN 182/2003817. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

zaštite okoliša i prostornog uređenja, NN 198/2003818. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

financija, NN 198/2003819. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

prosvjete i športa, NN 200/2003820. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

prosvjete i športa, NN 200/2003821. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda

državne uprave u županijama, NN 78/2003822. Uredba o izmjenama Uredbe o Uredu za državnu imovinu, NN 106/2003823. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima

složenosti poslova u državnoj službi, NN 197/2003824. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti

poslova u državnoj službi, NN 17/2003825. Uredba o izmjeni Uredbe o Savjetu za suradnju s Međunarodnim sudom i

međunarodnim kaznenim sudovima i Uredu za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, NN 173/2003

364

826. Uredba o izmjeni Uredbe o Tajništvu Vlade RH, NN 36/2003827. Uredba o izmjeni Uredbe o Uredu za nacionalne manjine, NN 189/2003828. Uredba o osnivanju Ureda za javnu nabavu Vlade RH, NN 179/2003829. Uredba o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova, NN 22/2003830. Uredba o Stručnoj služba Savjeta za nacionalne manjine, NN 77/2003831. Uredba o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika, NN 78/2003832. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, NN 112/2003833. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pomorstva, prometa i veza,

NN 125/2003 834. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog

uređenja, NN 13/2003835. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva, NN 108/2003836. Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 100/2003837. Uredba o ustrojavanju disciplinskih sudova Obavještajne agencije, NN 83/2003838. Zaključak, NN 30/2003839. Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, NN 117/2003840. Zakon o državnoj reviziji (pročišćeni tekst), NN 49/2003841. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (pročišćeni tekst), NN 69/2003842. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski

državni sabor, NN 53/2003843. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, NN 114/2003844. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, NN 199/2003845. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi RH, NN 199/2003846. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, NN 114/2003847. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH,

NN 25/2003, 107/2003, 175/2003848. Zakon o nuklearnoj sigurnosti, NN 173/2003849. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga

Hrvatskoga sabora, NN 159/2003850. Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 116/2003851. Zakon o sastavu državne uprave (pročišćeni tekst), NN 190/2003 852. Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, NN 163/2003853. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija,

NN 199/2003

2004. godina, zaključno s 18. lipnjem

854. Ispravak Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN 25/2004

855. Izjava Vlade RH o Mišljenju Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU i europskom partnerstvu, NN 57/2004

856. Nacionalni program RH za pridruživanje EU - 2004. godina, NN 37/2004857. Odluka o davanju ovlaštenja Središnjem državnom uredu za upravljanje

državnom imovinom za raspolaganje imovinom u vlasništvu RH do određenom iznosa odnosno za obavljanje određenih poslova vezanih uz imovinu u vlasništvu RH, NN 21/2004

858. Odluka o dopunama Odluke o osnivanju Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO-om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, NN 68/2004

859. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Nacionalnog odbora za

365

suzbijanje trgovanja ljudima, NN 41/2004860. Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, NN 58/2004861. Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za

ljudska prava, NN 59/2004862. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Nacionalnog odbora za obilježavanje

desete obljetnice Međunarodne godine obitelji u RH u 2004. godini, NN 23/2004863. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za osobe s

invaliditetom, NN 23/2004864. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za prevenciju

poremećaja u ponašanju djece i mladih, NN 23/2004865. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Savjeta za mlade, NN 23/2004866. Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Vijeća za djecu, NN 23/2004867. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za

besplatnu dodjelu strane robe, NN 23/2004868. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Komisije za granice, NN 44/2004869. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Koordinacijskog odbora za praćenje i

nadzor realizacije Ugovora o zajmu za Projekt ulaganja u mirovinski sustav, između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj; NN 51/2004

870. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO-om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, NN 35/2004

871. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provedbu Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 61/2004

872. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, NN 20/2004

873. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva, NN 34/2004874. Odluka o osnivanju Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama, NN 49/2004875. Odluka o osnivanju i imenovanju Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije

na pomorskom dobru, NN 32/2004876. Odluka o osnivanju i imenovanju Vijeća za zaštitu potrošača, NN 68/2004877. Odluka o osnivanju Koordinacijske skupine i Tehničke radne skupine za

praćenje korištenja sredstava koje RH dobiva iz inozemnih izvora, NN 83/2004878. Odluka o osnivanju Povjerenstva za imovinu Vlade RH i povjeravanja tom

povjerenstvu poslova upravljanja i raspolaganja imovinom RH, NN 21/2004879. Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu prijedloga rezolucije o migracijskoj

politici RH, NN 41/2004880. Odluka o osnivanju Savjeta za populacijsku politiku, NN 23/2004881. Odluka o osnivanju Vijeća za poljoprivrednu politiku, NN 35/2004882. Odluka o potvrđivanju Poslovnika o radu pravobranitelja/ice za ravnopravnost

spolova, NN 29/2004883. Poslovnik o radu Povjerenstva za praćenje i unapređivanje rada tijela kaznenog

i prekršajnog postupka, te izvršenja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, NN 18/2004

884. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i postupku, NN 25/2004885. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo

tijela državne uprave, NN 8/2004886. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i

koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN 21/2004887. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, NN 8/2004

366

888. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, NN 55/2004

889. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, NN 60/2004

890. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu Uredu, NN 21/2004

891. Uredba o izmjenama Uredbe o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika, NN 57/2004

892. Uredba o prestanku rada Savjeta za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima i Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, NN 2/2004

893. Uredba o prestanku rada Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, NN 17/2004

894. Uredba o prestanku rada Ureda Vlade RH za zatočene i nestale, NN 8/2004895. Uredba o prestanku rada Ureda za državnu imovinu, NN 2/2004896. Uredba o prestanku rada Ureda za internatizaciju, NN 2/2004897. Uredba o prestanku rada Ureda za strategiju razvitka RH, NN 2/2004898. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog hidrometeorološkog zavoda,

NN 57/2004899. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

NN 24/2004900. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture, NN 16/2004901. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka,

NN 24/2004902. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnosti, NN 38/2004903. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva, NN 42/2004904. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, NN 35/2004905. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva, NN 16/2004906. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,

NN 38/2004907. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,

NN 29/2004908. Uredba o unutarnjem ustrojstvu službe vanjskih poslova, NN 38/2004909. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku,

NN 11/2004910. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvojnu

strategiju, NN 11/2004911. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravu,

NN 11/2004912. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravljanje

državnom imovinom, NN 11/2004913. Uredba o Uredu za ravnopravnost spolova, NN 18/2004914. Zakon o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, NN 30/2004915. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih

dužnosnika, NN 16/2004916. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i

državnih upravnih organizacija, NN 30/2004

367

917. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o radu, NN 30/2004918. Zakon o kulturnim vijećima, NN 48/2004

2005. godina

919. Poslovnik pravobranitelja za djecu, NN 21/2005

368

SAŽETAK

Predmet rada jest povijest institucija državne uprave Republi-ke Hrvatske u razdoblju od 1990. g., osamostaljivanja RH, do 18. lipnja 2004. g., kada Europsko vijeće promiče RH u službenog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Rad obuhvaća institucije političkog sustava RH: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu RH i tijela državne uprave.

U uvodu su objašnjeni temeljni pojmovi i ograničenje na tije-la državne uprave u strogom smislu te riječi. Rad ne obuhvaća tijela s javnim ovlastima ni snage civilne i vojne obrane i policije. Poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjeloku-pnog rada arhiva i arhivista, pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskoga gradiva. Zadatak je arhivske znanosti proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko i registraturno gradivo, a poznavanje povijesti institucija preduvjet je svakoga arhivskog stručnog rada. U hrvatskoj se arhivistici o ovoj temi do sada praktički nije pisalo, a nešto podataka može se naći na internetskim stranicama samih tijela i HIDRA-e.

Drugo se poglavlje bavi, na temelju objavljenih pravnih izvora i literature, kontekstom u kojem djeluju institucije državne uprave. Dana je povijest osamostaljivanja i razvoja RH, promjene Ustava koji direktno određuju nazive najviših institucija i djelokrug njihove nadležnosti. Na temelju objavljenih, relevantnih pravnih propisa prikazan je sustav i pro-mjene državne uprave te promjene ustrojstva i djelokruga ministarstava i državnih upravnih organizacija u cjelini, kao i propisi o dužnosnicima, službenicima i namještenicima.

U trećem se poglavlju obrađuju razvoj, legislativa i nadležnosti Hrvatskog sabora i njegovih vijeća, odnosno domova, Vlade RH i svakog Vladinog ureda i nekoliko komisija, Predsjedništva/Predsjednika RH, njihova organizacija i tijela u sastavu. Određeni su datumi i relevantni zakoni promjena naziva tijela, dane nadležnosti i promjene nadležnosti, tijela u sastavu i njihove promjene, osnivanja i ukidanja.

Četvrto se poglavlje bavi razvojem, relevantnom legislativom i nadležnostima ministarstava, njihovom organizacijom i tijelima u sasta-vu. Pojedinačno je obrađeno svako postojeće ministarstvo, datumi i rele-

369

vantni zakoni, promjena naziva ministarstva, ukidanja i osnivanja, dane njegove nadležnosti i promjene nadležnosti, tijela u sastavu ministarstva i njihove promjene, osnivanja i ukidanja.

U petom su poglavlju pojedinačno obrađene državne upravne organizacije i središnji državni uredi, određeni su datumi i relevantni zakoni promjena naziva institucija, ukidanja i osnivanja, dane njihove nadležnosti i promjene nadležnosti, tijela u sastavu institucije i njihove promjene, osnivanja i ukidanja.

Šesto se poglavlje bavi državnom upravom u županiji, gradu, op-ćini, kao i raznim tijelima koja nisu središnja tijela državne uprave ili uredi Vlade, ali obavljaju poslove izvršne i upravne vlasti. U cjelini su prikazani relevantni zakoni i promjene vezane uz lokalnu i područnu (regionalnu) upravu i samoupravu – općine, gradove, županije, kao i u jednom razdoblju kotare te njihove nadležnosti.

Osnovni je zaključak, vezano za institucije državne uprave RH, razvijenost, odnosno složenost državne organizacije. Posebne okolnosti osamostaljivanja i razvoja RH kao države utjecale su na nastanak i razvoj institucija državne uprave. Uspostavom RH kao samostalne države Hr-vatska se po prvi put našla pred zadaćom stvaranja cjelovitoga, vlastitog sustava državne uprave. Kako samostalnost znači potrebu formiranja i učvršćivanja svih dijelova upravnog sustava koji su svojstveni samostal-noj državi, RH je po svom nastanku i osnutku utemeljila institucije upra-ve koje u dotadašnjoj SRH nisu postojale, a koje druge suvremene države imaju.

Razvoj RH iznimno je dinamičan. Ukupno gledajući, a i u poje-dinim razdobljima, institucija je mnogo i one su raznovrsne. Sam broj ministarstava i zavoda varira zbog čestih promjena: kod ministarstava od četrnaest do devetnaest, kod državnih upravnih organizacija od tri do dvanaest. Institucije državne uprave pojavljuju se kao izravan odgo-vor na nove okolnosti, odnosno oblik svladavanja životno važnih zadaća. Svakako, kada djelatnost kojom su se bavile više nema toliko važnost da zahtijeva samostalno tijelo, određene se institucije gase.

Razvojem društva mijenjaju se ciljevi državne uprave, njezino ustrojstvo i način rada te se od ciljeva vlasti prelazi na ciljeve službe, tj. na djelatnosti koje služe ostvarivanju i zadovoljavanju interesa državlja-

370

na. S vremenom se upravne funkcije sve više diferenciraju, tj. iz zadataka koji su u početku jedinstveni i obavlja ih jedinstvena upravna organi-zacija izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke koje obavljaju posebne organizacije, što dovodi do horizontalne i vertikalne diferenci-jacije uprave.

Kako do sada nije bilo djela čiji bi predmet bila povijest institucija i organizacija državne uprave RH u cjelini, od 1990. do 18. lipnja 2004. godine, opis institucija političkog sustava RH: Sabora, Predsjednika Re-publike, Vlade RH i tijela državne uprave će, kao sistematizirano zna-nje i spoznaja, poslužiti svima koji sudjeluju u radu uprave, arhivistima, upravnim pravnicima, povjesničarima, politolozima, sociolozima, učeni-cima i studentima navedenih disciplina te sadašnjim i budućim korisni-cima arhivskog gradiva. Rad daje materiju relevantnu za potpunije pro-učavanje velikog broja pitanja koja tvore široku problematiku razvoja RH te uklanja potrebu da se buduća istraživanja bave cjelokupnom povijesti institucija RH, već užim, praktično značajnijim područjima. Omogućava se i daje polazište za proučavanje ostalih tijela financiranih iz državnog proračuna, prvenstveno tijela s javnim ovlastima, odnosno svih tijela po-moću kojih RH ispunjava svoja prava i dužnosti. Knjiga pruža polazište za daljnji rad na izradi, bilo u klasičnom obliku bilo u obliku baze poda-taka, popisa svih izvora značajnih za povijest institucija.

Povijest institucija državne uprave odražava nastanak i specifič-nosti razvoja RH u određenome društveno-povijesnome i gospodarskom kontekstu. Zadovoljenje kriterija koji su preduvjeti članstva RH u EU na određen način znači prestanak djelokruga i ovlasti institucija političkog sustava i državne uprave koje su postojale od 1990. do 2004. g. te se one mogu smatrati povijesnima.

Knjiga je popraćena bilješkama, prilozima, kao što su kazalo in-stitucija, diplomatskih misija i konzularnih ureda, čelnika i povjerenika, te popisom kratica, pravnih izvora i literature. Kazala omogućuju brzo pretraživanje tijela, odnosno prezimena osobe. U kazalu institucija na-vedeni su ukinuti i postojeći savjeti, komisije, povjerenstva i druga tijela koja nisu pojedinačno obrađena u radu.

371

SUMMARY

The subject of this book is the history of the Republic of Croa-tia state administration institutions, in the period between1990, when Croatia gained its independence, until June 18, 2004, when European Council promoted Croatia’s status to official candidate for the European Union membership. The book covers institutions of Croatian political system: the Parliament, President of the Republic of Croatia, the go-vernment and state administration bodies.

The introduction explains basic terms and the reasons why the book covers only, strictly speaking, state administration bodies. The book includes neither public sector bodies nor civil defence and military forces and the police. Familiarity with the history and scope of activities of an institution is the starting point of archives’ and archivists’ overall work, and of providing precise and meaningful scientific information to users of archival records as well. The task of archival science is to study the organization and functions of those bodies the work and actions of which created archival and current records. Knowledge about the hi-story of institutions is a precondition for any archival professional work. Croatian archival science produced almost no papers on this subject up until now. Some data can be found at the Croatian Information Docu-mentation Referral Agency (HIDRA) web pages.

The second chapter discusses, on the basis of published legal sources and literature, the context in which Croatian state administrati-on institutions work. The process of Croatia’s gaining of independence is also explained, as well as the state’s development and changes in the Constitution, which directly determine names of the highest institu-tions and scope of their jurisdiction. System and changes of the state administration, changes of organization and domains of ministries and state administrative organizations are presented in theirs totality on the basis of published, relevant legal regulations, as well as regulations on high officials, officers and employees.

The third chapter analyses the development, legislative and ju-risdiction of the Croatian Parliament and its chambers or councils, the government and each of its offices and some of its commissions, the Presidency/President of the Republic of Croatia, their organization and

373

theirs organizational bodies. The exact dates of changes of institution’s names, relevant laws, jurisdictions and changes of jurisdictions are de-termined, as well as organizational bodies and theirs changes, their fo-unding and abolition.

The fourth chapter analyses the development, relevant legislative and jurisdiction of ministries, theirs organization and their organizatio-nal bodies. Each existing ministry is discussed separately, exact dates of changes of ministry’s names, its founding and abolition, relevant laws, jurisdictions and changes of jurisdictions are determined, as well as or-ganizational bodies and their changes, founding and abolition.

The fifth chapter analyses each state administration organizati-ons and central state offices, exact dates of changes of institution’s na-mes, their founding and abolition, relevant laws, jurisdictions and chan-ges of jurisdictions are determined, as well as organizational bodies and their changes, founding and abolition.

The sixth chapter analyses state administration in counties, towns and municipalities, as well as various bodies which are not central state administration bodies or government offices, but perform executi-ve or administrative authority tasks. Local and regional government and self-government, counties, towns and municipalities and, at a certain period, districts, their changes and relevant laws are presented in their entirety, as well as their jurisdictions.

General conclusion regarding Croatian state administration institutions is that state organization is developed or complex. Speci-al conditions of gaining independence and Croatia’s development as a state influenced the development and growth of state administration in-stitutions. Establishment of Croatia as an independent state, faced Cro-atia, for the very first time, with the task to create its own, integral state administration system. Since independence presupposes the necessity to form and consolidate all units of the administrative system which are typical for an independent state, after it was constituted, Croatia foun-ded those institutions, which did not existed in up-to-then Socialistic Republic of Croatia, and which do exist in other modern states.

Development of Croatia is extremely dynamic. When considering the overall situation, as well as particular periods, there are many diver-

374

375

sified institutions. The very number of ministries and bureaus/directo-rates varies a lot, due to frequent changes: with ministries from fourteen to nineteen, and with bureaus from three to twelve. State administration institutions are created as a direct answer to new circumstances or as a form of overcoming vital tasks. Certainly, when the activates they perfor-med is not so important any more so as to be performed by an indepen-dent body, certain institution cease to exist.

With the development of a society, state administration objectives, its organization and manner of performing tasks change. There is a shift from objectives of power to objectives of service, that is to the activities that serve to accomplish and fulfil the citizens’ interests. Administrative functions become differentiated in the course of time. From tasks that were unique at the beginning and performed by a single administrative institution, certain parts are divided into individual tasks performed by separate organizations, which leads to vertical and horizontal differen-tiation of administration.

There has been, up to now, no work that would deal with the history of institutions and Croatian state administration organization in its entirety, from 1990, the year when Croatia gained its independen-ce, until June 18, 2004. For this reason, description of Croatian political system, the Parliament, the President of the Republic, the government and state administration bodies, will serve as systematized knowledge and understanding to all who participate in administration work, to ar-chivists, administrative lawyers, historians, political scientists, sociolo-gists, to students and scholars of the mentioned sciences, as well as to present and future users of archival records. The book offers materials relevant for a more comprehensive study of a large number of questions which constitute the issue of development of the Republic of Croatia and removes the need for future research to deal with the overall hi-story of Croatian institutions, enabling that research to only deal with narrower areas which are more significant in practice. It also enables and provides a starting point for studying the rest of the bodies financed from the state budget – primarily public sector institutions or all bodies through which Croatia fulfils its rights and duties. The book provides the starting point for further work on compilation, whether in a classical or in the form of a data base, of lists of all sources significant for the history of institutions.

History of state administration institutions reflects the creation and specific development of Croatia in a specific socio-historical and economic context. Meeting the criteria which are preconditions for Croatia’s EU accession in a certain way means suspension of domain and authorities of political system and state administration institutions which existed from 1900 to 2004, which is why they can be considered historical.

The book includes footnotes, appendices – such as indexes of institutions, diplomatic missions and consular representations, high officials and commissioners, lists of abbreviations, bibliography and le-gal sources. The index of institutions lists both abolished and existing councils, commissions, committees and other bodies which are not se-parately analysed in the text.

376

377

PRILOZI

KAZALO INSTITUCIJA(naziv tijela (organ uprave koje za dano tijelo obavlja administrativne poslove), broj Narodnih novina)

Arhivski savjet Hrvatske, NN 36/1991

Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu, NN 10/1997Bioetičko povjerenstvo za praćenje genetski modificiranih organizama (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva), NN 50/2000birački odbor, NN 7/1990, 22/1992, 90/1992, 1/1993, 116/1999, 30/1993, 33/2001, 69/2003Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru, NN 10/1997

Čuvar državnog pečata, NN 33/1995

Državna direkcija za robne rezerve, NN 94/1993, 117/1993Državna geodetska uprava, NN 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 128/1999, 40/2000, 70/2001, 31/2002, 199/2003, 30/2004

– geodetska inspekcija, NN 128/1999 – Kabinet ravnatelja, NN 40/2000, 70/2001 – područni uredi, NN 128/1999, 40/2000, 70/2001 – Sektor za državnu izmjeru, NN 70/2001 – Sektor za katastarski sustav, NN 70/2001 – Sektor za pravne i računovodstvene poslove te informacijski sustav, NN 70/2001 – Sektor za topografsku izmjeru i državne zemljovide, NN 70/2001 – Središnji ured u Zagrebu, NN 128/1999, 40/2000, 70/2001 – Uprava za državnu izmjeru, NN 40/2000 – Uprava za geodetsku inspekciju, NN 40/2000 – Uprava za katastarski sustav, NN 40/2000 – Uprava za pravne i računovodstvene poslove te informacijski sustav, NN 40/2000 – Uprava za topografsku izmjeru i državne zemljovide, NN 40/2000

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, NN 117/2001Državna revizija, NN 70/1993, 48/1995, 105/1999, 44/2001, 49/2003Državna uprava za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, NN 92/1996, 131/1997Državna uprava za vode, NN 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 65/2000, 70/2001, 199/2003

– Kabinet ravnatelja, NN 65/2000 – Odjel za pravne, analitičko-normativne, financijsko-planske, opće,

administrativne i informatičke poslove, NN 70/2001 – Sektor za upravljanje vodama, NN 70/2001 – Uprava za gospodarenje vodama, NN 65/2000 – Uprava za inspekcijske poslove, NN 65/2000 – Uprava za opće i računovodstvene poslove i informacijski sustav, NN 65/2000 – Uprava za pravne i financijske poslove, NN 65/2000 – vodopravna inspekcija, NN 107/1995

Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, NN 72/1994, 92/1996Državna uprava za zaštitu okoliša, NN 72/1994, 92/1996

– državna mreža za praćenje kakvoće zraka, NN 48/1995 – inspekcija zaštite okoliša, NN 82/1994, 34/1995

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, NN 131/1997, 48/1999, 15/2000Državni eko-stožer za provođenje Plana intervencija u zaštiti okoliša, NN 82/1999Državni hidrografski institut, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 68/1998Državni hidrometeorološki zavod, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 24/2001, 70/2001, 199/2003, 30/2004, 57/2004

– Kabinet ravnatelja, NN 24/2001, 70/2001, 57/2004 – Odjel obrane od tuče, NN 57/2004 – Odjel pravnih, kadrovskih, računovodstvenih i općih poslova, NN 57/2004 – Odjel za obranu od tuče, NN 24/2001, 70/2001 – Odjel za zajedničke službe, NN 24/2001, 70/2001 – opservatoriji, NN 57/2004 – postaje, NN 57/2004 – radarski centri, NN 24/2001, 57/2004 – Služba hidrologije, NN 57/2004 – Služba informatike i tehnike, NN 57/2004 – Služba meteoroloških istraživanja i razvoja, NN 57/2004 – Služba opće meteorologije, NN 57/2004 – Služba primijenjene meteorologije, NN 57/2004 – Služba za hidrologiju, NN 70/2001 – Služba za informatiku i tehniku, NN 70/2001 – Služba za meteorološka istraživanja i razvoj, NN 70/2001 – Služba za opću meteorologiju, NN 70/2001 – Služba za primijenjenu meteorologiju, NN 70/2001 – Uprava za hidrologiju, NN 24/2001 – Uprava za informatiku i tehniku, NN 24/2001 – Uprava za meteorološka istraživanja i razvoj, NN 24/2001 – Uprava za opću meteorologiju, NN 24/2001 – Uprava za primijenjenu meteorologiju, NN 24/2001

Državni inspektorat, NN 131/1997, 48/1999, 76/1999, 127/1999, 46/2000, 70/2001, 199/2003, 30/2004

– Kabinet glavnog inspektora, NN 127/1999, 46/2000, 70/2001 – područne jedinice, NN 76/1999, 127/1999, 46/2000, 70/2001 – Služba nadzora kakvoće proizvoda, NN 70/2001 – Služba nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom,

NN 70/2001 – Služba nadzora u području poljoprivrede i šumarstva, NN 70/2001 – Služba nadzora u području rada i zaštite na radu, NN 70/2001 – Služba nadzora u području trgovine, ugostiteljstva i obrta, NN 70/2001 – Služba općih poslova, NN 70/2001 – Služba pravnih poslova, NN 70/2001 – Uprava nadzora kakvoće proizvoda s uvjerenjem, NN 127/1999, 46/2000 – Uprava nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom,

NN 127/1999, 46/2000 – Uprava nadzora u području poljoprivrede i šumarstva, NN 127/1999, 46/2000 – Uprava nadzora u području prometa robe, NN 127/1999, 46/2000

378

379

– Uprava nadzora u području rada i zaštite na radu, NN 127/1999, 46/2000 – Uprava nadzora u postupanju i unapređenja rada, NN 127/1999 – Uprava nadzora zakonitosti u postupanju i unapređenja rada, NN 46/2000 – Uprava općih poslova, NN 127/1999, 46/2000 – Uprava pravnih poslova, NN 127/1999, 46/2000

Državni protokol RH, NN 25/1994, 13/1999, 69/2001, 34/2003Državni ured za reviziju, NN 70/1993, 48/1995, 105/1999Državni zavod za intelektualno vlasništvo, NN 92/1996, 131/1997, 48/1999, 78/1999, 58/2000, 70/2001, 199/2003, 30/2004

– inspekcija za autorsko pravo i srodna prava, NN 76/1999 – Kabinet ravnatelja, NN 58/2000, 70/2001 – Odjel za poslovanje zavoda, NN 70/2001 – Sektor za autorsko pravo i srodna prava, NN 70/2001 – Sektor za informacije i suradnju s okruženjem, NN 70/2001 – Sektor za informacijsku tehnologiju i dokumentaciju, NN 70/2001 – Sektor za patente, NN 70/2001 – Sektor za razvoj sustava intelektualnog vlasništva, NN 70/2001 – Sektor za znakove razlikovanja, NN 70/2001 – Uprava za autorsko pravo i srodna prava, NN 58/2000 – Uprava za informacije i suradnju s okruženjem, NN 58/2000 – Uprava za informacijsku tehnologiju i dokumentaciju, NN 58/2000 – Uprava za patente, NN 58/2000 – Uprava za poslovanje Zavoda, NN 58/2000 – Uprava za razvoj sustava intelektualnog vlasništva, NN 58/2000 – Uprava za znakove razlikovanja, NN 58/2000

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, normizaciju i mjeriteljstvo, NN 199/2003, 30/2004Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 48/2000, 70/2001, 199/2003, 30/2004

– Kabinet ravnatelja, NN 48/2000, 70/2001 – mjeriteljska inspekcija, NN 163/2003 – Odjel za izdavačku djelatnost i informacijsko-dokumentacijske poslove,

NN 48/2000, 70/2001 – Odjel za kakvoću, NN 48/2000, 70/2001 – Odjel za mjeriteljstvo, NN 48/2000, 70/2001 – Odjel za normizaciju, NN 48/2000, 70/2001 – Odjel za pravne, financijske i zajedničke poslove, NN 48/2000, 70/2001 – područne jedinice, NN 48/2000, 70/2001 – Središnji savjet, NN 11/1994 – tehnički odbori, NN 86/1998 – Državni zavod za nuklearnu sigurnost, NN 173/2003 – Tehnički potporni centar, NN 173/2003

Državni zavod za patente, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996Državni zavod za statistiku, NN 55/1992, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 72/2000, 70/2001, 103/2003, 199/2003, 30/2004

– Kabinet ravnatelja, NN 70/2001, 72/2000 – Odjel međunarodne suradnje, NN 72/2000 – Odjel strukturnih, ekonomskih i proizvodnih statistika poljoprivrede, NN 70/2001

– Sektor društvenih statistika, NN 70/2001 – Sektor informacija, dokumentacije i publicistike, NN 70/2001 – Sektor informatičkih tehnologija, NN 70/2001 – Sektor nacionalnih računa, NN 70/2001 – Sektor poslovnih statistika, NN 70/2001 – Sektor pravnih, financijskih i općih poslova, NN 70/2001 – Sektor razvoja, analize i statističkih infrastruktura, NN 70/2001 – Sektor statistika rada i životnog standarda, NN 70/2001 – Uprava društvenih statistika, NN 72/2000 – Uprava informacija, dokumentacije i publicistike, NN 72/2000 – Uprava informatičkih tehnologija, NN 72/2000 – Uprava nacionalnih računa, NN 72/2000 – Uprava pravnih, financijsko-računovodstvenih, općih poslova i nabave, NN 72/2000 – Uprava proizvodnih statistika, NN 72/2000 – Uprava razvoja i analize, NN 72/2000 – Uprava registra, NN 72/2000 – Uprava statistika rada i životnog standarda, NN 72/2000 – Uprava uslužnih statistika, NN 72/2000 – Ustrojstvena jedinica-privremeni poslovi i poslovi povećanog opsega iz

djelokruga Zavoda, NN 70/2001Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, NN 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, , 124/1999, 76/2000, 99/2000, 102/2000, 70/2001, 111/2003, 145/2003, 199/2003

– Kabinet ravnatelja, NN 76/2000, 70/2001 – Odjel za financijske, računovodstvene, opće, pomoćne i tehničke poslove, NN

124/1999 – Odjel za pravne poslove, NN 124/1999 – Služba za pravne i zajedničke poslove, NN 70/2001 – Služba za socijalno osnaživanje, NN 70/2001 – Uprava doplatka za djecu, NN 124/1999 – Uprava za doplatak za djecu, NN 76/2000 – Uprava za pravne, financijske i informatičko-analitičke poslove, NN 76/2000 – Uprava za zaštitu obitelji, NN 76/2000 – Zavod za obiteljsku problematiku, NN 124/1999

Državno izborno povjerenstvo, NN 116/1999, 109/2000, 33/2001, 53/2003, 69/2003Državno povjereništvo za civilna odlikovanja, NN 33/1995, 38/1997Državno povjereništvo za odlikovanja i priznanja RH, NN 20/1995Državno povjereništvo za vojna odlikovanja, NN 33/1995, 38/1997Državno povjerenstvo za povijesne i ratne žrtve, NN 65/1998Državno povjerenstvo za provedbu referenduma, NN 33/1996Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda, NN 73/1998Državno povjerenstvo za uspostavu ustavnopravnog poretka RH na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koja su sada pod upravom UNTAES-a, NN 48/1997, 107/1997Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, NN 48/1999, 119/1999, 15/2000

– Kabinet ravnatelja, NN 119/1999 – Odjel za kadrovske i opće poslove, NN 119/1999 – Uprava za financijsko-investicijske poslove, NN 119/1999 – Uprava za građanska stanja, NN 119/1999

380

381

– Uprava za politički sustav i lokalnu samoupravu, NN 119/1999 – Uprava za poslove opće uprave i inspekcijske poslove,

NN 119/1999 – Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose,

NN 119/1999Državno ravnateljstvo za robne rezerve, NN 117/1993, 72/1994Državno ravnateljstvo za robne zalihe, NN 72/1994, 92/1996Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku, NN 10/1997

Etičko povjerenstvo, NN 116/1999, 69/2003

gospodarsko-socijalno vijeće, NN 10/1994, 35/1994, 65/1994, 38/1995, 88/2001, 188/2003, 44/2004grad, NN 90/1992, 2/1993, 58/1993, 90/1993, 10/1994, 29/1994, 124/1997, 10/1998, 68/1998, 22/1999, 117/1999, 128/1999, 44/2000, 101/2000, 129/2000, 33/2001, 92/2001, 79/2002, 83/2002, 25/2003, 107/2003, 175/2003grad Zagreb, NN 28/1990, 47/1990, 90/1992, 76/1993, 69/1995, 10/1997, 14/1997, 10/1998, 36/1998, 101/2000, 62/2001grad Zagreb i Zagrebačka županija – Zajedničko vijeće, NN 62/2001gradonačelnik, NN 90/1992, 33/2001gradska četvrt, NN 33/2001gradska izborna komisija, NN 90/1992gradska zajednica općina, NN 41/1990gradska zajednica Zagreb, NN 47/1990, 33/1992gradski kotar, NN 90/1992, 33/2001gradsko izborno povjerenstvo grada Zagreba, NN 59/1996, 33/2001, 59/1996gradsko izborno povjerenstvo, NN 59/1996, 116/1999, 33/2001, 69/2003gradsko poglavarstvo, NN 33/2001gradsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda, NN 73/1998gradsko vijeće, NN 90/1992, 33/2001

Hrvatski državni sabor, NN 135/1997, 8/1998, 9/2001, 101/2000 – Etičko povjerenstva Hrvatskoga državnog sabora, NN 101/1998, 127/1998 – Istražno povjerenstvo za ispitivanje okolnosti nastanka plana «Lisica»,

utvrđivanje njegovih autora i njihovih motiva, NN 162/1998

– Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća «Večernji list» d.d., Zagreb, NN 34/2000, 63/2000

– Istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela Socijalističke RH za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske do 30. svibnja 1990., NN 32/1999

– Stručna služba Sabora, NN 71/2000 – Zastupnički dom, NN 89/1998, 71/2000

– klub zastupnika, NN 71/2000 – Mandatno-imunitetno povjerenstvo, NN 71/2000 – Odbor za europske integracije, NN 71/2000 – Odbor za financije i državni proračun, NN 71/2000 – Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, NN 71/2000 – Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, NN 71/2000 – Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, NN 71/2000

– Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, NN 89/1998, 71/2000

– Odbor za međuparlamentarnu suradnju, NN 71/2000 – Odbor za obitelj, mladež i šport, NN 71/2000 – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, NN 71/2000 – Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, NN 71/2000 – Odbor za pomorstvo, promet i veze, NN 71/2000 – Odbor za pravosuđe, NN 71/2000 – Odbor za predstavke i pritužbe, NN 71/2000 – Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, NN 71/2000 – Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, NN 71/2000 – Odbor za ratne veterane, NN 71/2000 – Odbor za ravnopravnost spolova, NN 71/2000 – Odbor za turizam, NN 71/2000 – Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, NN 71/2000 – Odbor za useljeništvo, NN 71/2000 – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, NN 71/2000 – Odbor za vanjsku politiku, NN 71/2000 – Odbor za zakonodavstvo, NN 71/2000 – Predsjedništvo Zastupničkog doma, NN 71/2000

Hidrografski institut Jugoslavenske ratne mornarice, NN 22/1992Hidrografsko-navigacijsko vijeće (Hrvatski hidrografski institut), NN 68/1998Hrvatski nacionalni odbor Svjetske izložbe EXPO 2000 u Hannoveru, NN 69/1997, 87/1998, 122/1998, 155/1998Hrvatski nacionalni odbor Svjetske izložbe Expo ‘98 (MVP), NN 32/1996Hrvatski savjet za sigurnost prometa na cestama (Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka), NN 84/1992, 5/1993, 88/1996, 49/2004Hrvatsko arhivsko vijeće, NN 96/1993Hrvatsko vijeće za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom i Operativnim hidrološkim programom, NN 7/1999Hrvatski sabor, NN 101/2000, 9/2001, 28/2001, 117/2001, 6/2002, 41/2002, 91/2003, 58/2004

– Klub zastupnika, NN 6/2002 – Mandatno-imunitetno povjerenstvo, NN 6/2002 – Odbor za europske integracije, NN 6/2002 – Odbor za financije i državni proračun, NN 6/2002 – Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, NN 6/2002 – Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, NN 6/2002 – Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, NN 6/2002 – Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, NN 117/2001, 6/2002 – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, NN 6/2002 – Odbor za međuparlamentarnu suradnju, NN 6/2002 – Odbor za obitelj, mladež i šport, NN 6/2002 – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, NN 6/2002 – Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, NN 6/2002 – Odbor za pomorstvo, promet i veze, NN 6/2002 – Odbor za pravosuđe, NN 6/2002 – Odbor za predstavke i pritužbe, NN 6/2002 – Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, NN 6/2002

382

383

– Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, NN 6/2002 – Odbor za ratne veterane, NN 6/2002 – Odbor za ravnopravnost spolova, NN 6/2002 – Odbor za turizam, NN 6/2002 – Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, NN 6/2002 – Odbor za useljeništvo, NN 6/2002 – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, NN 6/2002 – Odbor za vanjsku politiku, NN 6/2002 – Odbor za zakonodavstvo, NN 6/2002 – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, NN 163/2003 – Predsjedništvo Sabora, NN 6/2002 – Stručna služba Hrvatskoga sabora, NN 94/2001, 117/2001, 6/2002

– Služba radnih tijela Sabora, NN 94/2001 – Tajništvo Sabora, NN 94/2001 – Ured potpredsjednika Sabora, NN 94/2001 – Ured predsjednika Sabora, NN 94/2001 – Ured za protokol Sabora, NN 94/2001

– Zastupnički dom, NN 101/2000, 129/2000, 9/2001, 117/2001 – klub zastupnika, NN 9/2001 – Mandatno-imunitetno povjerenstvo, NN 9/2001 – Odbor za europske integracije, NN 9/2001 – Odbor za financije i državni proračun, NN 9/2001 – Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, NN 9/2001 – Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, NN 9/2001 – Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, NN 9/2001 – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, NN 9/2001 – Odbor za međuparlamentarnu suradnju, NN 9/2001 – Odbor za obitelj, mladež i šport, NN 9/2001 – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, NN 9/2001 – Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, NN 9/2001 – Odbor za pomorstvo, promet i veze, NN 9/2001 – Odbor za pravosuđe, NN 9/2001 – Odbor za predstavke i pritužbe, NN 9/2001 – Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, NN 9/2001 – Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, NN 9/2001 – Odbor za ratne veterane, NN 9/2001 – Odbor za ravnopravnost spolova, NN 9/2001 – Odbor za turizam, NN 9/2001 – Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, NN 9/2001 – Odbor za useljeništvo, NN 9/2001 – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, NN 9/2001 – Odbor za usuglašavanje, NN 129/2000, 9/2001 – Odbor za vanjsku politiku, NN 9/2001 – Odbor za zakonodavstvo, NN 9/2001 – Predsjedništvo Zastupničkog doma, NN 9/2001 – Stručna služba Sabora, NN 9/2001

– Županijski dom, NN 101/2000, 13/2001, 28/2001 – Časništvo Županijskog doma, NN 13/2001 – klubovi zastupnika, NN 13/2001 – Mandatno-imunitetno povjerenstvo, NN 13/2001

– Odbor za gospodarstvo i financije, NN 13/2001 – Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, NN 13/2001 – Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, NN 13/2001, 78/2003 – Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, NN 13/2001 – Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove, NN 13/2001 – Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,

NN 13/2001 – Odbor za Ustav i Poslovnik, NN 13/2001 – Odbor za zakonodavstvo, NN 13/2001 – Stručna služba, NN 13/2001

Istarska županija sa sjedištem u Pazinu, NN 10/1997izborna komisija gradske zajednice općina, 7/1990izborna komisija izborne jedinice, NN 22/1992, 1/1993, 30/1993,izborna komisija jedinice lokalne samouprave, NN 90/1992Izborna komisija RH, NN 22/1992, 90/1992, 1/1993, 30/1993, 59/1996izborna komisija u izbornoj jedinici, 7/1990izborna komisija, NN 7/1990Izborno povjerenstvo grada Zagreba, NN 116/1999izborno povjerenstvo izborne jedinice, NN 116/1999, 69/2003izborno povjerenstvo jedinice lokalne samouprave, NN 59/1996izborno povjerenstvo RH, NN 71/1997Izvršni odbor za obilježavanje 5. obljetnice državnosti samostalne, suverene RH, NN 30/1995Izvršno vijeće Sabora (IVS), NN 7/1990, 18/1990

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - upravna tijela (upravni odjeli i službe), NN 33/2001

Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu, NN 10/1997Komisija za civilnu službu, NN 49/1991Komisija za državna potraživanja, NN 44/2001, 162/2003Komisija za invalide u RH (u 1993. Ministarstvo obrane, u 1994. Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 6/1993, 39/1994, 45/1997Komisija za nadzor nad radom humanitarnih organizacija (Ured za žrtve rata VRH i Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 74/1993, 29/1997Komisija za odlikovanja i priznanja RH, NN 33/1992Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, NN 67/1993, 17/1999Komisija za popise birača, NN 19/1992Komisija za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u RH, NN 50/1991, 60/1991Komisija za privremeno korištenje stanova (Ministarstvo pravosuđa i uprave), NN 66/1991Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, NN 63/1995, 73/1995Komisija za stambena pitanja, NN 20/1990Komisija za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u RH (Ured za prognanike i izbjeglice Vlade RH i Hrvatski crveni križ), NN 72/1991Komisija za vrijednosne papire RH, NN 107/1995, 75/1997, 24/1999Komitet za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu SRH, NN 31/1990Koordinacija za europske integracije, NN 51/1998

384

385

– Savjet Koordinacije, NN 51/1998 – Vijeće ministara, NN 51/1998

Komisija za granice (MVP), NN 62/2001, 14/2002, 44/2004Koordinacijski odbor za informatizaciju (Potprogram D) (Državna geodetska uprava), NN 31/2002Koordinacijski odbor za obnovu katastra i zemljišnih knjiga (Potprogram A) (Državna geodetska uprava), NN 31/2002Koordinacijski odbor za osnovne geodetske podloge (Potprogram B) (Državna geodetska uprava), NN 31/2002Koordinacijski odbor za praćenje i nadzor realizacije Ugovora o zajmu za Projekt ulaganja u mirovinski sustav, između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja), NN 72/2002, 51/2004Koordinacijski odbor za višenamjenski prostorni informacijski sustav (Potprogram C) (Državna geodetska uprava), NN 31/2002Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici, NN 10/1997kotarska izborna komisija, NN 90/1992Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini, NN 10/1997

Ličko-senjska županija sa sjedištem u gospiću, NN 10/1997

Matični uredi, NN 2/1998Međuministarsko vijeće za osiguranje izvoza (Hrvatska banka za obnovu i razvoj), NN 115/1998Međuresorska radna skupina za praćenje provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1373(2001) o suzbijanju terorizma (MVP), NN 104/2001Međuresorska radna skupina za suradnju RH s NATO-om i članicama programa «Partnerstvo za mir», NN 67/2001, 112/2002Međuresorska radna skupina za suradnju RH s NATO-om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, NN 112/2002, 35/2004, 68/2004Ministarstvo europskih integracija, NN 199/2003, 30/2004Ministarstvo energetike i industrije, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu, NN 10/1997Ministarstvo financija, NN 41/1990, 53/A/1991, 61/1991, 55/1992, 44/1993, 72/1994, 29/1997, 48/1999, 54/1999, 96/1999, 127/1999, 15/2000, 65/2000, 115/2000, 67/2001, 70/2001, 71/2003, 198/2003, 199/2003, 30/2004

– Carinska uprava, NN 53/1991, 61/1991, 55/1992, 78/1999, 96/1999, 65/2000, 70/2001

– carinarnice, NN 53/1991, 65/2000, 67/2002, 70/2001, 118/2001, 71/2003 – Komisija za carinski prekršaj u drugom stupnju Carinske uprave RH,

NN 106/1993 – Središnji ured, NN 65/2000, 67/2001, 70/2001

– Devizni inspektorat, NN 33/1992, 55/1992, 43/199696/1999, 65/2000, 70/2001 – Komisija za prekršaje Deviznog inspektorata, NN 33/1992

– Državna riznica, NN 65/2000, 70/2001 – Financijska policija, NN 55/1992, 89/199294/1993, 28/1994, 47/199896/1999,

65/2000, 67/2001 – Centralna služba u Zagrebu, NN 89/1992, 96/1999, 65/2000

– Ured za sprječavanje pranja novca, NN 67/1997, 96/1999, 65/2000 – postaje Financijske policije u županijama, NN 96/1999, 65/2000 – postaje Financijske policije, NN 89/1992

– Kabinet ministra, NN 96/1999, 65/2000, 70/2001 – Porezna uprava, NN 75/1993, 71/1999, 96/1999, 65/2000, 67/2001, 70/2001,

70A/2001, 94/2001, 71/2003 – područni uredi, NN 75/1993, 65/2000, 67/2001, 70/2001, 71/2003 – Središnji ured u Zagrebu, NN 75/1993, 65/2000, 67/2001, 70/2001

– Povjerenstvo za carinsku tarifu, NN 61/2000 – Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak, NN 70/2001, 71/2003 – Samostalna služba za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza i carinskih

objekata, NN 198/2003 – Tajništvo Ministarstva, NN 65/2000, 70/2001 – Uprava prihoda, NN 41/1990, 61/1991, 55/1992 – Uprava za državno računovodstvo, NN 96/1999, 65/2000 – Uprava za financijski sustav i tržište kapitala, NN 96/1999, 65/2000 – Uprava za financijski sustav, NN 70/2001 – Uprava za financiranje programa i projekata pomoći Europske unije, NN

115/2000, 70/2001 – Uprava za gospodarstvo, NN 96/1999, 65/2000, 70/2001 – Uprava za informatizaciju i nabavu, NN 96/1999 – Uprava za izvršavanje državnog proračuna, NN 96/1999, 65/2000 – Uprava za makroekonomske analize i prognoze, NN 96/1999 – Uprava za međunarodne financijske institucije i europske integracije, NN

127/1999, 65/2000, 70/2001 – Uprava za međunarodne financijske odnose, NN 96/1999, 127/1999 – Uprava za nabavu, NN 65/2000, 70/2001, 117/2003 – Uprava za pripremu i konsolidaciju proračuna, NN 96/1999, 65/2000 – Uprava za unutarnji nadzor, NN 70/2001 – Uprava za unutarnju reviziju i nadzor, NN 71/2003 – Uprava za upravljanje gotovinom i javnim dugom, NN 96/1999, 65/2000 – Ured tajnika Ministarstva, NN 96/1999 – Ured za sprječavanje pranja novca, NN 70/2001 – Zavod za makroekonomske analize i planiranje, NN 65/2000, 70/2001

Ministarstvo gospodarskog razvitka, NN 53/A/1991, 55/1992 – Agencija za restrukturiranje i razvoj, NN 53/A/1991 – Zavod za plan, analize i prognoze, NN 53/A/1991

Ministarstvo gospodarstva, NN 44/1993, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 81/1999, 112/1999, 15/2000, 27/2000, 37/2000, 70/2001, 44/2003, 199/2003

– Direkcija za državne robne rezerve, NN 44/1993, 94/1993 – Kabinet ministra, NN 81/1999, 37/2000, 70/2001 – Komisija za praćenje Hrvatske mreže konzultanata, NN 133/1997, 46/1998 – Ravnateljstvo za robne zalihe, NN 81/1999, 37/2000, 70/2001 – rudarska inspekcija, NN 35/1995 – Tajništvo Ministarstva, NN 81/1999, 37/2000, 70/2001 – tržišna inspekcija, NN 21/1995 – Uprava za brodogradnju, NN 37/2000 – Uprava za energetiku i rudarstvo, NN 81/1999, 37/2000, 70/2001 – Uprava za gospodarsku politiku, razvoj i analize, NN 81/1999 – Uprava za industriju i brodogradnju, NN 81/1999 – Uprava za industriju i privatizaciju, NN 70/2001 – Uprava za industriju, NN 37/2000 – Uprava za malo gospodarstvo i poduzetništvo, NN 81/1999, 27/2000

386

387

– Uprava za međunarodne gospodarske odnose, NN 81/1999, 37/2000 – Uprava za poticanje ulaganja i potporu izvoza, NN 81/1999 – Uprava za poticanje ulaganja, NN 37/2000, 70/2001 – Uprava za pravne poslove, NN 81/1999, 37/2000 – Uprava za privatizaciju, NN 81/1999 – Uprava za strategiju privatizacije, NN 81/1999 – Uprava za trgovinsku politiku i međunarodne gospodarske odnose, NN 70/2001 – Uprava za trgovinu i tržište, NN 81/1999, 37/2000

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, NN 199/2003, 24/2004, 30/2004, 55/2004 – Kabinet ministra, NN 24/2004 – Ravnateljstvo za robne zalihe, NN 24/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 24/2004 – Uprava za energetiku i rudarstvo, NN 24/2004 – Uprava za industriju, NN 24/2004 – Uprava za mala i srednja trgovačka društva i zadruge, NN 24/2004 – Uprava za međunarodne gospodarske odnose, NN 24/2004 – Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje, NN 24/2004 – Uprava za obrt, NN 24/2004 – Uprava za poticanje ulaganja i izvoz, NN 24/2004 – Uprava za rad i tržište rada, NN 24/2004 – Uprava za trgovinu, NN 24/2004

Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, NN 55/1992, 44/1993, 72/1994 – građevinski inspektor, NN 77/1992 – inspekcija zaštite prirode, NN 30/1994 – Uprava za geodetske i katastarske poslove, NN 55/1992 – urbanistička inspekcija, NN 30/1994 – Zavod za prostorno planiranje, NN 55/1992 – Zavod za zaštitu okoliša, NN 55/1992 – Zavod za zaštitu prirode, NN 55/1992

Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, NN 131/1997, 12/1999, 37/1999, 48/1999, 15/2000, 29/2000, 94/2000, 70/2001, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 12/1999, 29/2000, 70/2001 – Odjel za unutarnji nadzor i kontrolu, NN 29/2000 – odjeli hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u županijama i Gradu

Zagrebu, NN 12/1999, 29/2000, 70/2001 – Povjerenstvo za reviziju, NN 18/2002 – Tajništvo Ministarstva, NN 70/2001 – Uprava za financije i proračun, NN 29/2000 – Uprava za financijske poslove, NN 12/1999 – Uprava za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, NN 29/2000, 70/2001 – Uprava za HRVI iz Domovinskog rata i mirnodopske vojne invalide, NN 12/1999 – Uprava za pravne poslove, NN 12/1999, 29/2000, 70/2001 – Uprava za računovodstveno-financijske poslove, NN 70/2001 – Uprava za razvojačene hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata,

NN 12/1999 – Uprava za skrb o obiteljima poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga

hrvatskoga branitelja, NN 12/1999 – Uprava za stambene poslove, NN 29/2000 – Uprava za stambene poslove, NN 70/2001 – Ured tajnika Ministarstva, NN 12/1999, 29/2000

Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike, NN 55/1992, 44/1993Ministarstvo informiranja, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992

– Informativni štab, NN 57/1991Ministarstvo inozemnih poslova, NN 41/1990, 21/1991, 53/1991, 53/A/1991, 73/1991, 55/1992

– Odbor za arapske zemlje u Ministarstvu inozemnih poslova, NN 14/1991, 5/1992

– Ured za odnose s republikom i pokrajinama, NN 9/1992 – Ured za prilagođavanje europskim integracijama, NN 9/1992

Ministarstvo iseljeništva, NN 41/1990, 59/1990, 53/A/1991, 55/1992Ministarstvo kulture, NN 72/1994, 92/1996, 131/1997, 31/1999, 48/1999, 77/1999, 100/1999, 120/1999, 5/2000, 15/2000, 29/2000, 53/2001, 70/2001, 21/2002, 187/2003, 199/2003, 16/2004, 48/2004

– Hrvatsko arhivsko vijeće (Hrvatski državni arhiv), NN 105/1997 – Hrvatsko knjižničko vijeće, NN 105/1997 – Hrvatsko muzejsko vijeće, NN 142/1998 – Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, NN 69/1999 – Kabinet ministra, NN, 31/1999, 29/2000, 70/2001, 16/2004 – konzervatorski odjeli, NN 31/1999, 70/2001, 16/2004 – kulturno vijeće grada, NN 48/2004 – kulturno vijeće županije, NN 48/2004 – Nacionalni odbor za djelatnosti: “Europa: Zajednička baština”, NN 40/1999 – Nacionalno vijeće za kulturu, NN 53/2001, 48/2004 – Odjel za financije, NN 31/1999, 29/2000 – Tajništvo Ministarstva, NN 31/1999, 29/2000, 70/2001, 16/2004 – Uprava za arhive, NN 31/1999 – Uprava za film, NN 31/1999 – Uprava za glazbene i scenske djelatnosti, NN 31/1999 – Uprava za glazbeno-scensko i filmsko stvaralaštvo, NN 16/2004 – Uprava za gospodarenje i financiranje u kulturi, NN 70/2001, 16/2004 – Uprava za knjigu i nakladništvo, NN 16/2004 – Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku, NN 16/2004 – Uprava za kulturni razvitak i stvaralaštvo, NN 70/2001 – Uprava za kulturni razvitak, NN 29/2000 – Uprava za likovne, scenske i glazbeno-scenske djelatnosti i glazbu, NN 29/2000 – Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju, NN 31/1999, 29/2000, 70/2001,

16/2004 – Uprava za muzejsku, galerijsku, arhivsku, knjižničarsku i nakladničku djelatnost,

NN 29/2000 – Uprava za nakladništvo, knjižnice, informatizaciju, muzeje i likovne djelatnosti,

NN 31/1999 – Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, NN 31/1999, 29/2000, 70/2001,

16/2004 – Uprava za zaštitu kulturne baštine, NN 31/1999, 29/2000, 70/2001, 16/2004 – Uprava za zaštitu prirode, NN 16/2004 – Vijeće za arhitekturu i urbanizam, NN 53/2001 – Vijeće za dramske umjetnosti, NN 48/2004 – Vijeće za film i kinematografiju, NN 53/2001, 48/2004 – Vijeće za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, NN 48/2004 – Vijeće za glazbu, NN 53/2001

388

389

– Vijeće za knjigu i nakladništvo, NN 53/2001, 48/2004 – Vijeće za likovne umjetnosti, NN 53/2001, 48/2004 – Vijeće za medijsku kulturu, NN 53/2001 – Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije, NN 48/2004 – Vijeće za nove medijske kulture, NN 48/2004 – Vijeće za scenske umjetnosti, NN 53/2001 – Zavod za kulturu, NN 31/1999, 29/2000, 70/2001

Ministarstvo kulture i prosvjete, NN 55/1992, 44/1993, 72/1994 – Zavod za kulturu, NN 55/1992 – Zavod za školstvo, NN 55/1992 – Zavod za zaštitu spomenika kulture, NN 55/1992, 52/1994

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, NN 199/2003, 24/2004, 30/2004, 60/2004

– Kabinet ministra, NN 24/2004 – lučke kapetanije, NN 24/2004 – područne jedinice, NN 60/2004 – prognanička izbjeglička naselja, NN 60/2004 – Samostalni odjel za europske integracije i prometnu politiku, NN 24/2004 – Samostalni odjel za odnose s javnošću, NN 24/2004 – Samostalni odjel za unutarnju reviziju, NN 24/2004 – Tajništvo, NN 24/2004 – Uprava cestovnog prometa, NN 24/2004 – Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, NN 24/2004 – Uprava prometne inspekcije, NN 24/2004, 60/2004 – Uprava telekomunikacija i pošte, NN 24/2004 – Uprava za obnovu obiteljskih kuća, NN 24/2004 – Uprava za otoke, NN 24/2004 – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, NN 60/2004 – Uprava za proračun i financije, NN 24/2004 – Uprava za razvoj turizma, NN 24/2004 – Uprava za regionalni razvoj, NN 24/2004 – Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora, NN 24/2004 – Uprava za strateške infrastrukturne projekte, NN 24/2004 – Uprava za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma, NN 24/2004 – Uprava za turističku politiku i tržište, NN 24/2004 – Uprava zračnog prometa, NN 24/2004 – Uprava željezničkog prometa, NN 24/2004

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, NN 199/2003, 8/2004, 23/2004, 30/2004, 38/2004

– Kabinet ministra, NN 38/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 38/2004 – Uprava za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji,

NN 38/2004 – Uprava za međugeneracijsku solidarnost, NN 38/2004 – Uprava za obitelj, NN 38/2004 – Uprava za proračun i financije, NN 38/2004 – Uprava za stambeno zbrinjavanje, NN 38/2004 – Uprava za zatočene i nestale, NN 38/2004

Ministarstvo obnove, NN 73/1991, 55/1992Ministarstvo obrane, NN 41/1990, 47/1990, 4/1991, 49/1991, 53/A/1991, 73/1991,

55/1992, 56/1992, 44/1993, 74/1993, 117/1993, 72/1994, 57/1996, 131/1997, 48/1999, 15/2000, 70/2001, 32/2002, 33/2002, 115/2002, 182/2003, 199/2003, 30/2004

– Centar za obavješćivanje RH, NN 11/1993 – centri za obavješćivanje, NN 49/1991 – domobranstvo, NN 53/A/1991 – Glavni inspektorat obrane, NN 57/1996, 70/2001 – Glavni stožer oružanih snaga, NN 49/1991, 53/A/1991, 57/1996, 70/2001, NN

33/2002, 115/2002 – inspekcijska služba, NN 49/1991 – Inspektorat obrane, NN 33/2002, 115/2002, 143/2002, 175/2003, 60/2004 – Inspektorat za općenarodnu obranu, NN 4/1991 – Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava, NN 115/2002 – Institut za obrambene studije, istraživanja i razvoj, NN 70/2001 – Kabinet ministra, NN 70/2001, 115/2002 – Kadrovski savjet, NN 33/2002 – komande, NN 49/1991 – Komisija za civilnu službu drugog stupnja, NN 24/1992 – Komisija za privremeno korištenje stanova, NN 66/1991 – motrilačke postaje, NN 49/1991 – novačke komisije, NN 49/1991 – Pravna služba, NN 70/2001, 115/2002 – regrutne komisije, NN 47/1990, 4/1991 – Sigurnosno-informativna služba, NN 49/1991, 49/1993, 32/2002 – služba motrenja i obavješćivanja, NN 49/1991, 11/1993 – Služba za odnose s javnošću i informiranje, NN 115/2002 – Stožer civilne zaštite RH, NN 55/1992 – Štab civilne zaštite RH, NN 41/1990, 47/1990 – štabovi oružanih snaga, NN 49/1991 – Tajništvo Ministarstva, NN 70/2001, 115/2002 – Teritorijalna obrana, NN 49/1991 – Uprava za financije i proračun, NN 70/2001, 115/2002 – Uprava za gospodarenje, NN 70/2001 – Uprava za komunikacije i informacijsku tehnologiju, NN 70/2001 – Uprava za komunikacije i informacijsku tehnologiju - Državni centar za

obavješćivanje, NN 70/2001 – županijski centri za obavješćivanje, NN 70/2001 – gradski centri za obavješćivanje, NN 70/2001

– Uprava za ljudske resurse, NN 70/2001, 115/2002 – Uprava za materijalne resurse, NN 115/2002 – Uprava za obavještajno-sigurnosne poslove, NN 70/2001 – Uprava za obrambenu politiku, NN 70/2001, 115/2002 – Uprava za odnose s javnošću i informiranje, NN 70/2001 – Uprava za opremanje i nabavu, NN 70/2001 – uprave za obranu, NN 49/1991, 64/1999, 70/2001, 115/2002 – uredi za obranu, NN 49/1991, 55/1992, 64/1999 – Vojna sigurnosna agencija, NN 115/2002 – Vojni ordinarijat, NN 70/2001, 115/2002 – Vojni savjet, NN 49/1991, 53/A/1991, 33/2002 – Vojno-tehnički savjet, NN 33/2002 – Zbor narodne garde, NN 49/1991, 53/A/1991

390

391

– Zrakoplovno-tehnički zavod, NN 70/2001Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, NN 41/1990, 52/1991, 53/A/1991, 55/1992, 44/1993, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 15/2000, 39/2000, 70/2001, 112/2003, 199/2003

– fitosanitarna inspekcija, NN 117/2003 – granična inspekcija zaštite bilja, NN 68/1998 – granične veterinarske stanice, NN 52/1991 – Hrvatski veterinarski zavod, NN 52/1991 – inspekcija bilinogojstva, NN 131/1997 – inspektori zaštite bilja, NN 10/1994 – Kabinet ministra, NN 39/2000, 70/2001, 112/2003 – Komisija za zaštitu bilja, NN 11/1995, 105/1996 – lovna inspekcija, NN 10/1994 – područne jedinice, NN 39/2000, 70/2001, 112/2003 – poljoprivredna inspekcija, NN 29/1999, 69/1999, 12/2001, 66/2001, 87/2002 – Povjerenstvo za gospodarske osnove, NN 44/2002 – Povjerenstvo za poljoprivredno rasadničarstvo, NN 100/1999 – Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za dodjelu ribolovnog prava, NN

149/2002 – Povjerenstvo za vinogradarstvo i vinarstvo, NN 25/1998, 100/1999 – Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, NN 70/2001,

112/2003 – Republička poljoprivredna inspekcija, NN 34/1991 – Samostalni odjel za unutarnji nadzor, NN 112/2003 – stočarska inspekcija, NN 70/1997 – Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, NN 39/2000, 112/2003 – Uprava poljoprivrede i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, NN 70/2001 – Uprava poljoprivrede, NN 39/2000, 112/2003 – Uprava poljoprivredne politike i ruralnog razvitka, NN 39/2000, 70/2001,

112/2003 – Uprava prehrambene i prerađivačke industrije, NN 39/2000 – Uprava ribarstva i poljoprivrede Mediterana, NN 39/2000 – Uprava ribarstva, NN 70/2001, 112/2003 – Uprava šumarstva i lovstva, NN 39/2000, 70/2001, 112/2003 – Uprava veterinarstva, NN 39/2000, 70/2001 – Uprava za veterinarstvo, NN 41/1990, 52/199155/1992, 112/2003 – Uprava za vodoprivredu, NN 55/1992 – veterinarska inspekcija, NN 70/1997, 79/1998 – veterinarske stanice, NN 52/1991 – veterinarski uredi, NN 112/2003 – vinarska inspekcija, NN 34/1995 – šumarska inspekcija, NN 68/1998 – Tajništvo ministarstva, NN 39/2000, 70/2001, 112/2003

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, NN 199/2003, 35/2004, 42/2004

– Kabinet ministra, NN 42/2004 – područne jedinice, NN 42/2004 – Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, NN 42/2004 – Samostalni odjel za unutarnju reviziju, NN 42/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 42/2004

– Uprava poljoprivrede, NN 42/2004 – Uprava ribarstva, NN 42/2004 – Uprava šumarstva, NN 42/2004 – Uprava vodnoga gospodarstva, NN 42/2004 – Uprava za drvnu industriju, NN 42/2004 – Uprava za lovstvo, NN 42/2004 – Uprava za održivi razvitak seoskog prostora, NN 42/2004 – Uprava za poljoprivredno zemljište, NN 42/2004 – Uprava za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju, NN 42/2004 – Uprava za prehrambenu industriju, NN 42/2004 – Uprava za veterinarstvo, NN 42/2004 – Veterinarski ured Grada Zagreba, NN 42/2004 – veterinarski uredi županija, NN 42/2004

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, NN 53/A/1991 – Uprava za vodoprivredu, NN 53/A/1991 – Uprava za veterinarstvo, NN 53/A/1991

Ministarstvo pomorstva, NN 41/1990, 55/1990, 53/A/1991, 73/1991, 55/1992 – Centar za razvitak otoka, NN 73/1991 – informacijsko-dokumentacijski centar, NN 41/1990 – Inspektorat sigurnosti plovidbe, NN 55/1990 – lučke kapetanije, NN 41/1990, 73/1991 – obalna straža, NN 73/1991

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, NN 55/1992, 44/1993, 72/1994, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 44/2000, 70/2001, 125/2003, 142/2003, 199/2003

– Centar za razvitak otoka, NN 55/1992 – informacijsko-dokumentacijski centar, NN 55/1992 – Inspekcija cestovnog prometa i cesta, NN 36/1998, 77/1999 – inspekcija nadzora sigurnosti plovidbe, NN 34/1997, 41/1999, 80/2000 – inspekcija pomorskog dobra, NN 158/2003 – Inspekcija sigurnosti željezničkog prometa, NN 77/1992 – inspektori sigurnosti plovidbe, NN 19/1998 – Kabinet ministra, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – kapetanije pristaništa, NN 55/1992 – kapetanije u Sisku, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vukovaru,

NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – kapetanije, NN 19/1998 – lučke kapetanije, NN 55/1992, 124/1997, 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Obalna straža, NN 55/1992 – Republička inspekcija cestovnog prometa i veza, NN 77/1992 – Samostalni odjel za međunarodne poslove, prometnu politiku i europske

integracije, NN 125/2003 – Samostalni odjel za sustav kakvoće, zrakoplovne nesreće, zrakoplovne prekršaje i

međunarodne odnose, NN 70/2001 – Samostalni odjel za unutarnji nadzor, kakvoću, zrakoplovne nesreće i

zrakoplovne prekršaje, NN 44/2000 – Stožer službe traganja i spašavanja, NN 164/1998 – Stručno vijeće za luke unutarnjih voda, NN 142/1998 – Tajništvo, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava cestovnog prometa, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava inspekcijskih poslova, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003

392

393

– Uprava kontrole leta, NN 55/1992, 2/1995 – Uprava pomorstva, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava pošte i telekomunikacija, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava sigurnosti unutarnje plovidbe, NN 55/1992 – Uprava unutarnje plovidbe, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava za financije, plan, proračun i nabavu, NN 44/2000, 70/2001 – Uprava zračnog prometa, NN 44/2000, 70/2001, 125/2003 – Uprava željezničkog prometa, NN 44/2000, NN 70/2001, 125/2003 – zrakoplovni inspektori, NN 132/1998

Ministarstvo povratka i useljeništva, NN 92/1996, 48/1999Ministarstvo pravosuđa, NN 44/1993, 72/1994, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 199/2003, 2/2004, 8/2004, 21/2004, 30/2004, 35/2004

– Centar za izobrazbu, NN 128/1999 – Kabinet ministra, NN 35/2004 – kaznionice, NN 128/1999, 35/2004 – Pravosudna akademija, NN 35/2004 – Sektor informatičkih poslova, NN 35/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 35/2004 – Uprava za financijsko-gospodarske poslove, NN 35/2004 – Uprava za građansko pravo, NN 35/2004 – Uprava za imovinskopravne poslove, NN 44/1993 – Uprava za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, NN 44/1993 – Uprava za kazneno pravo, NN 35/2004 – Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava, NN 35/2004 – Uprava za organizacijsko-kadrovske poslove pravosuđa, NN 35/2004 – Uprava za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava, NN 35/2004 – Uprava za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima, NN 8/2004, 35/2004 – Uprava za zatvorski sustav, NN 35/2004 – Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, NN 131/1997 – zatvori, NN 128/1999, 35/2004 – Zavod za informatizaciju pravosuđa i javne uprave, NN 44/1993, 92/1996

Ministarstvo pravosuđa i uprave, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992, 44/1993 – Uprava za imovinsko-pravne poslove, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992 – Uprava za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, NN 55/1992 – Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti, NN

53/A/1991, 55/1992 – Zavod za javnu upravu, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, NN 15/2000, 27/2000, 29/2000, 39/2000, 60/2000, 70/2001, 4/2002, 48/2003, 78/2003, 179/2003, 199/2003, 8/2004

– Centar za izobrazbu, NN 4/2002 – Centar za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN 48/2003 – Državna ispitna komisija, NN 78/2003 – Kabinet ministra, NN 27/2000, 70/2001 – kaznionice, NN 4/2002 – Odjel informatičkih poslova, NN 27/2000 – Tajništvo Ministarstva, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za financijsko-gospodarske poslove, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za građansko pravo, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za izvršenje sankcija, NN 27/2000, 70/2001, 4/2002 – Uprava za kazneno pravo, NN 27/2000, 70/2001

– Uprava za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, NN 70/2001 – Uprava za lokalnu samoupravu, NN 27/2000 – Uprava za međunarodnu pravnu pomoć, suradnju i ljudska prava, NN 27/2000,

70/2001 – Uprava za organizacijsko-kadrovske poslove pravosuđa,

NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za poslove opće uprave, NN 70/2001 – Uprava za poslove opće uprave, upravne inspekcije i građanska stanja, NN 27/2000 – Uprava za sustav državne uprave i službeničke odnose, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za zatvorski sustav - kaznionice, NN 4/2002 – Uprava za zatvorski sustav - Središnji ured u Zagrebu, NN 4/2002 – Uprava za zatvorski sustav - zatvori, NN 4/2002 – Uprava za zatvorski sustav, NN 4/2002 – zatvori, NN 4/2002

Ministarstvo privatizacije, NN 92/1996, 138/1998, 48/1999 – Kabinet ministra, NN 138/1998 – Uprava za pravne poslove, NN 138/1998 – Uprava za privatizaciju, NN 138/1998 – Uprava za strategiju privatizacije i dodjelu dionica bez naplate, NN 138/1998 – Ured tajnika Ministarstva, NN 138/1998

Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom, 72/1994, 92/1996Ministarstvo prometa i veza, NN 41/1990, 42/1990, 55/1990, 9/1991, 53/A/1991, 61/1991, 73/1991, 55/1992

– Inspektorat sigurnosti plovidbe, NN 55/1990 – kapetanije pristaništa, NN 41/1990, 61/1991 – Republička inspekcija cestovnog prometa i cesta, NN 42/1990 – Republička inspekcija sigurnosti željezničkog prometa, NN 42/1990 – Savjet za sigurnost prometa na cestama, NN 9/1991, 20/1991, 32/1991 – Uprava kontrole letenja, NN 61/1991, 73/1991, 13/1992 – Uprava za sigurnost unutarnje plovidbe, NN 73/1991

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, NN 72/1994, 92/1996, 48/1999, 65/1999, 15/2000

– građevinski inspektori, NN 33/1995, 52/1999, 75/1999, 9/2000 – Kabinet ministra, NN 65/1999 – Tajništvo ministarstva, NN 65/1999 – Uprava za državnu imovinu, NN 65/1999 – Uprava za graditeljstvo, NN 65/1999 – Uprava za inspekcijske poslove, NN 52/1999, 65/1999 – Uprava za prostorno uređenje, NN 65/1999 – Uprava za stanovanje i komunalno gospodarstvo, NN 65/1999 – Uprava za upravno-pravne poslove, NN 65/1999 – Zavod za prostorno planiranje, NN 65/1999

Ministarstvo prosvjete i kulture, NN 41/1990, 47/1990, 59/1990, 11/1991, 53/A/1991 – Zavod za kulturu, NN 41/1990 – Zavod za školstvo, NN 41/1990 – Zavod za zaštitu spomenika kulture, NN 41/1990, 19/1991

Ministarstvo prosvjete i športa, NN 72/1994, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 42/2000, 70/2001, 158/2003, 199/2003, 200/2003

– Kabinet ministra, NN 42/2000, 70/2001 – Odjel za šport i tehničku kulturu, NN 70/2001

394

395

– područne jedinice, NN 42/2000, 70/2001 – Prosvjetna inspekcija, NN 50/1995, 73/1997, 73/1998 – Tajništvo Ministarstva, NN 42/2000, 70/2001 – Uprava za financije, NN 42/2000, 70/2001 – Uprava za međunarodnu prosvjetnu suradnju, NN 42/2000, 70/2001 – Uprava za normativne, upravno-pravne i inspekcijske poslove, NN 42/2000 – Uprava za pravne i inspekcijske poslove, NN 70/2001 – Uprava za školstvo, NN 42/2000, 70/2001 – Uprava za šport i tehničku kulturu, NN 42/2000 – Zavod za unapređivanje školstva, NN 42/2000, 70/2001, 55/2002

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, NN 53/A/1991, 11/1992, 55/1992 – Fond za obnovu spomenika kulture Hrvatske, NN 11/1992 – Zavod za zaštitu spomenika kulture, NN 7/1991

Ministarstvo rada i socijalne skrbi, NN 41/1990, 42/1990, 19/1991, 53/A/1991, 55/1992, 44/1993, 72/1994, 92/1996, 29/1997, 48/1999, 77/1999, 101/1999, 31/2000, 76/2000, 70/2001

– Inspekcija rada, NN 9/1991, 26/1993, 29/1994, 59/1996, 94/1996, 131/1997 – Kabinet ministra, NN 77/1999, 31/2000, 70/2001 – Nacionalni odbor za obilježavanje 1999. godine kao Međunarodne godine starijih

osoba, NN 19/1999 – Odjel za međunarodnu suradnju, NN 70/2001 – Republički fond «Kralj Zvonimir», NN 48/1991, 2/1992, 67/1996 – Republički fond «Zrinski i Frankopani», NN 23/1991, 62/1991, 101/1993, 44/1997 – Tajništvo, NN 70/2001 – Uprava pravnih, računovodstvenih, informatičkih i općih poslova, NN 77/1999 – Uprava socijalne skrbi, NN 77/1999, 31/2000, 70/2001 – Uprava za financijsko-gospodarske poslove, NN 31/2000, 70/2001 – Uprava za financiranje i gospodarenje imovinom, NN 77/1999 – Uprava za međunarodnu suradnju na području rada i socijalne sigurnosti,

NN 31/2000 – Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje, NN 77/1999, 31/2000 – Uprava za rad i mirovinsko osiguranje, NN 70/2001 – Uprava za radne odnose i tržište rada, NN 77/1999 – Uprava za tržište rada, radne odnose i zaštitu na radu, NN 31/2000 – Uprava zaštite žrtava i sudionika rata, NN 77/1999, 31/2000, 70/2001 – Ured tajnika Ministarstva, NN 77/1999, 31/2000 – Zavod za socijali rad, NN 41/1990, 55/1992 – Zavod za zapošljavanje, NN 41/1990, 19/1991, 55/1992, 59/1996, 131/1997,

139/1997, 15/2000, 199/2003 – Hrvatska agencija za poticanje i razvoj poduzetništva i malih poduzeća

(HAMP), NN 19/1991 – Zavod za zaštitu na radu, NN 77/1999, 31/2000, 70/2001

Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji, NN 53/A/1991, 55/1992 – Komisija za invalide u Republici Hrvatskoj, NN 27/1992, 6/1993, 39/1994 – Zaklada “Kraljica Jelena”, NN 6/1992

Ministarstvo razvitka i obnove, NN 72/1994, 48/1999Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove, NN 48/1999, 54/1999, 74/1999, 15/2000

– Centar za razvitak otoka, NN 74/1999 – Ministrov kabinet, NN 74/1999 – Odjel za nadzor, tehničke i pomoćne poslove, NN 74/1999 – Tajništvo Ministarstva, NN 74/1999

– Uprava za financijsko-gospodarske poslove, NN 74/1999 – Uprava za iseljeništvo, NN 74/1999 – Uprava za međunarodnu suradnju, NN 74/1999 – Uprava za obnovu, NN 74/1999 – Uprava za potporu useljeništvu, NN 74/1999 – Uprava za stanogradnju, NN 74/1999 – Uprava za usklađivanje i provedbu nacionalnih razvojnih projekata, NN 74/1999 – Uprava za znanstveno-stručna istraživanja i programe, NN 74/1999 – Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice, NN 74/1999

Ministarstvo trgovine, NN 41/1990, 53/A/1991, 551992 – Direkcija za republičke robne rezerve, NN 41/1990 – tržišna inspekcija, NN 53/1991

Ministarstvo turizma, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992, 44/1993, NN 72/1994, 92/1996, 131/1997, 163/1998, 48/1999, 15/2000, 37/2000, 70/2001, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 163/1998, 37/2000, 70/2001 – Tajništvo ministarstva, NN 70/2001 – turistička inspekcija, NN 48/1995, 8/1996 – Uprava za međunarodnu turističku suradnju, NN 163/1998 – Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, NN 37/2000 – Uprava za normativne, upravno-pravne poslove i razvoj turizma, NN 70/2001 – Uprava za razvoj turizma, NN 163/1998, 37/2000 – Uprava za turističku politiku i tržište, NN 163/1998, 37/2000, 70/2001 – Ured tajnika Ministarstva, NN 163/1998, 37/2000

Ministarstvo turizma i trgovine, NN 55/1992, 44/1993 – Direkcija za državne robne rezerve, NN 55/1992

Ministarstvo unutarnjih poslova, NN 41/1990, 47/1990, 11/1991, 19/1991, 29/1991, 53/A/1991, 73/1991, 9/9992, 55/1992, 44/1993, 117/1993, 72/1994, 76/1994, 92/1996, 161/1998, 48/1999, 15/2000, 53/2000, 199/2003, 30/2004, 41/2004

– civilna zaštita, NN 76/1994 – domobranstvo, NN 73/1991 – granična policija, NN 32/1992, 34/1995, 173/2003 – granični prijelazi, NN 9/1992, 97/1996, 7/1998, 81/1999, 91/1999, 110/1999,

69/2000 – inspektori za zaštitu od požara, NN 12/1994 – Kriminalistička policija, NN 76/1994 – Policija, NN 13/1992, 48/1993, 76/1994, 94/1995, 70/1997, 74/1997, 129/2000 – policijske uprave, NN 47/1990, 30/1991, 44/1991, 48/1993, 94/1995, 74/1997,

129/2000, 39/2001 – postrojbe civilne zaštite, NN 76/1994, 31/1995 – Prihvatilište za strance, NN 33/1992, 55/1992 – Ravnateljstvo policije, NN 129/2000 – Sekretarijat za unutarnje poslove, NN 41/1990 – Služba državne sigurnosti, NN 41/1990, 19/1991 – Služba javne sigurnosti (Policija), NN 19/1991, 29/1991 – Služba za zaštitu ustavnog poretka, NN 19/1991, 29/1991, 76/1994, 53/2000,

32/2002 – Specijalna policija, NN 76/1994 – specijalne jedinice, NN 73/1991 – Stožer civilne zaštite, 31/1995 – Štab civilne zaštite, NN 49/1991

396

397

– vatrogasne postrojbe, 58/1993, 61/1994 – Zbor narodne garde, NN 19/1991, 29/1991, 76/1994

Ministarstvo uprave, NN 44/1993, NN 72/1994, 92/1996, 29/1997, 48/1999 – Državna ispitna komisija, NN 45/1995 – Zavod za javnu upravu, NN 44/1993

Ministarstvo vanjskih poslova, NN 55/1992, 44/1993, 72/1994, 48/1996, 92/1996, 44/1997, 48/1999, 1/2000, 15/2000, 44/2000, 49/2000, 60/2000, 105/2000, 62/2001, 67/2001, 70/2001, 104/2001, 107/2001, 112/2002, 22/2003, 48/2003, 100/2003, 199/2003, 17/2004, 30/2004, 38/2004

– Analitički odjel, NN 1/2000 – Diplomatska akademija, NN 44/1997, 1/2000, 44/2000, 70/2001, 100/2003,

38/2004 – diplomatske misije, NN 1/2000, 44/2000, 70/2001, 100/2003, 38/2004 – Diplomatski protokol, NN 70/2001, 100/2003, 38/2004 – I. politička uprava - Uprava za EU, NATO i zemlje članice, NN 38/2004 – I. uprava - I. Bilaterala za europske zemlje i Sjevernu Ameriku, NN 44/2000, 70/2001 – I. uprava - I. Politička bilaterala, NN 1/2000 – I. uprava - Uprava za Europu, NN 100/2003 – II. uprava - II. Bilaterala za izvaneuropske zemlje, NN 44/2000, 70/2001 – II. uprava - II. Politička bilaterala, NN 1/2000 – II. uprava - Uprava za susjedne zemlje, NN 100/2003 – III. uprava - Politička i gospodarska multilaterala, NN 44/2000, 70/2001 – III. uprava - Politička multilaterala, NN 1/2000 – III. uprava - Uprava za izvaneuropske zemlje, NN 100/2003 – IV. uprava - Gospodarska bilaterala i multilaterala, NN 1/2000 – IV. uprava - Uprava za analitiku, informiranje, izdavaštvo, kulturu, znanost i

prosvjetu, NN 44/2000 – IV. uprava - Uprava za gospodarsku diplomaciju, NN 100/2003 – IV. Uprava - Uprava za političku analizu, informiranje i kulturu, NN 70/2001 – Kabinet ministra, NN 44/2000, 70/2001, 100/2003, 38/2004 – konzularni uredi, NN 1/2000, NN 44/2000, 70/2001, 100/2003, 38/2004 – Odjel Državnog protokola RH pri MVP, NN 44/2000 – Odjel za kulturu, prosvjetu i znanost, NN 1/2000 – Odjel za ljudska prava, NN 1/2000 – Odjel za međunarodno pravne poslove, NN 1/2000 – Samostalni odjel s odnose s javnošću, NN 38/2004 – Samostalni odjel za analitiku, NN 38/2004 – Samostalni odjel za međunarodnopravne poslove, NN 38/2004 – Samostalni odjel za NATO, NN 38/2004 – Samostalni odjel za obradu političke dokumentacije, NN 100/2003 – Samostalni odjel za unutarnji nadzor, NN 100/2003, 38/2004 – Tajništvo, NN 1/2000, 44/2000, 70/2001, 100/2003, 38/2004 – Uprava za bilateralnu suradnju, NN 38/2004 – Uprava za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, NN 38/2004 – Uprava za konzularne poslove, NN 38/2004 – Uprava za međunarodnu gospodarsku suradnju, NN 38/2004 – Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju, NN 38/2004 – Uprava za multilateralu i međunarodne organizacije, NN 38/2004 – Uprava za pravne i kadrovske poslove, NN 38/2004 – Uprava za sigurnosnu analitiku, komunikacije i zaštitu, NN 38/2004

– V. uprava - Uprava za konzularne poslove, hrvatske manjine i iseljeništvo, NN 1/2000 – V. uprava - Uprava za konzularne poslove, međunarodnopravne poslove, hrvatske

manjine, iseljeništvo i useljeništvo, NN 44/2000, 70/2001 – V. uprava - Uprava za multilateralu, NN 100/2003 – VI. uprava - Uprava za analitiku, informiranje i promociju, NN 100/2003 – VII. Uprava - Sigurnost i komunikacijski sustavi, NN 1/2000, 44/2000, 70/2001 – VII. uprava - Uprava za sigurnost i komunikacijske sustave, NN 100/2003 – VIII. uprava – Uprava za međunarodnopravne i konzularne poslove, NN 100/2003

Ministarstvo vodoprivrede, NN 41/1990, 47/1990, 53/1990, 53/A/1991 – Republička vodoprivredna inspekcija, NN 47/1990

Ministarstvo za boračka i invalidska pitanja (ili Ministarstvo za boračko-invalidsku zaštitu), NN 41/1990Ministarstvo za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, NN 41/1990Ministarstvo za europske integracije, NN 15/2000, 16/2000, 24/2000, 70/2001, 69/2002, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 24/2000, 70/2001, 69/2002 – Tajništvo Glavnog pregovarača za EU, NN 70/2001 – Tajništvo Ministarstva, NN 24/2000, 70/2001, 69/2002 – Uprava za informiranje i obrazovanje, NN 69/2002 – Uprava za informiranje, obrazovanje i prevođenje, NN 24/2000, 70/2001 – Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU, NN 24/2000, 70/2001,

69/2002 – Uprava za strategiju integriranja, NN 70/2001, 69/2002 – Uprava za usklađivanje gospodarskog sustava, NN 24/2000 – Uprava za usklađivanje pravnog sustava, NN 24/2000, 70/2001, 69/2002 – Zavod za prevođenje, NN 69/2002

Ministarstvo za financije, NN 41/1990Ministarstvo za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, NN 41/1990Ministarstvo za informiranje, NN 41/1990Ministarstvo za iseljeništvo, NN 31/1990, 41/1990Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, NN 15/2000, 27/2000, 70/2001, 116/2003, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 27/2000, 70/2001 – Odjel za nadzor i kontrolu tehničko-financijskih poslova, NN 116/2003 – Tajništvo ministarstva, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za ekonomsko-financijske poslove i poslove nadzora, NN 70/2001 – Uprava za financijsko-računovodstvene poslove, NN 27/2000 – Uprava za graditeljstvo i stanovanje, NN 27/2000 – Uprava za kapitalne investicije, NN 27/2000 – Uprava za kapitalnu infrastrukturu i komunalno gospodarstvo, NN 70/2001 – Uprava za komunalno gospodarstvo, NN 27/2000 – Uprava za nadzor i kontrolu, NN 27/2000 – Uprava za obnovu, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za otočni i područni razvoj, NN 70/2001 – Uprava za područni razvoj, NN 27/2000 – Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, NN 27/2000, 70/2001

– regionalni uredi, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za razvoj otoka, NN 27/2000 – Uprava za stanogradnju, NN 27/2000

398

399

– Uprava za stanovanje, graditeljstvo i stanogradnju, NN 70/2001 – Uprava za otočni i regionalni gospodarsko-socijalni razvoj, NN 116/2003 – Uprava za proračun i financije, NN 116/2003

Ministarstvo za narodnu obranu, NN 41/1990Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, NN 15/2000, 27/2000, 56/2000, 70/2001, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 27/2000, 70/2001 – Odjel za zadruge, NN 70/2001 – Tajništvo Ministarstva, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za malo i srednje poduzetništvo, NN 27/2000 – Uprava za obrt, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za trgovačka društva i poduzetništvo, NN 70/2001 – Uprava za upravne i normativne poslove, NN 27/2000 – Uprava za zadruge, NN 27/2000

Ministarstvo za odnose s inozemstvom, NN 41/1990Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo, NN 41/1990Ministarstvo za pomorstvo, NN 31/1990, 41/1990

– informacijsko-dokumentacijski centar, NN 31/1990 – Inspektorat za morsko ribarstvo, NN 31/1990 – Inspektorat za sigurnost plovidbe na moru, NN 31/1990 – lučke kapetanije, NN 31/1990

Ministarstvo za pravosuđe i upravu, NN 41/1990Ministarstvo za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu, NN 41/1990Ministarstvo za rad i zapošljavanje, NN 41/1990Ministarstvo za robni promet, NN 41/1990Ministarstvo za saobraćaj i veze, NN 41/1990Ministarstvo za turizam, NN 41/1990Ministarstvo za unutrašnje poslove, NN 41/1990Ministarstvo za vodoprivredu, NN 41/1990Ministarstvo za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, NN 41/1990Ministarstvo za znanost, tehnologiju i informatiku, NN 41/1990Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, NN 15/2000, 27/2000, 70/2001, 13/2003, 198/2003, 199/2003

– građevinska inspekcija, NN 99/2002, 175/2993 – inspekcija zaštite okoliša, NN 151/2003 – Kabinet ministra, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Odjel za informiranje, NN 13/2003 – područne jedinice, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Tajništvo Ministarstva, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Uprava za graditeljstvo, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Uprava za inspekcijske poslove, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Uprava za opću politiku zaštite okoliša, NN 27/2000, 70/2001 – Uprava za prostorno uređenje, NN 27/2000 – Uprava za upravno-pravne poslove, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Uprava za zaštitu okoliša, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Uprava za zaštitu prirode, NN 27/2000, 70/2001, 13/2003 – Zavod za prostorno planiranje, NN 27/2000 – Zavod za prostorno uređenje, NN 70/2001, 13/2003

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, NN 41/1990, 53/A/1991, 199/2003, 16/2004, 30/2004

– Kabinet ministra, NN 16/2004 – područne jedinice, NN 16/2004 – Samostalna služba za zakonodavstvo, NN 16/2004 – Samostalna služba za žalbe i prekršaje, NN 16/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 16/2004 – Uprava za inspekcijske poslove, NN 16/2004 – Uprava za katastar i geodetske poslove, NN 41/1990 – Uprava za prostorno uređenje, NN 16/2004 – Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, NN 16/2004 – Uprava za zaštitu okoliša, NN 16/2004 – Zavod za prostorno uređenje, NN 41/1990, 16/2004 – Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, NN 41/1990

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, NN 53/A/1991, 61/1991, 55/1992

– Uprava za geodetske i katastarske poslove, NN 53/A/1991, 61/1991 – Zavod za prostorno uređenje, NN 61/1991 – Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, NN 61/1991

Ministarstvo zdravstva, NN 41/1990, 12/1991, 53/A/1991, 55/1992, 44/1993, 72/1994, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 34/2000, 70/2001, 10/2003, 108/2003, 199/2003

– Državno povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, NN 111/1997, 23/2000 – farmaceutska inspekcija, NN 124/1997 – Fond za obnovu ratom razrušenih hrvatskih bolnica, NN 55/1991 – Granična sanitarna inspekcija, NN 27/1999 – Kabinet ministra, NN 34/2000, 70/2001, 108/2003 – Odjel za hitne intervencije. NN 34/2000 – Odjel za međunarodnu suradnju i informiranje, NN 108/2003 – područne jedinice, NN 108/2003 – Povjerenstvo za otrove, NN 27/1999 – Sanitarna inspekcija, NN 27/1999, 105/1999 – Stručni savjet za hitnu medicinsku pomoć Ministarstva zdravstva, NN 14672003 – Tajništvo ministarstva, NN 70/2001, 108/2003 – Uprava za ekonomske poslove u zdravstvu, NN 70/2001, 108/2003 – Uprava za gospodarstvo, NN 34/2000 – Uprava za inspekcijske poslove, NN 108/2003 – Uprava za pravne poslove, NN 34/2000, 70/2001, 108/2003 – Uprava za sanitarnu inspekciju, NN 34/2000, 70/2001 – Uprava za stručno-medicinske poslove, NN 34/2000, 70/2001, 108/2003 – Ured tajnika Ministarstva, NN 34/2000 – zdravstvena inspekcija, NN 75/1993, 1/1998, 121/2003

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, NN 199/2003, 30/2004, 38/2004 – Kabinet ministra, NN 38/2004 – Odjel za međunarodnu suradnju, NN 38/2004 – područne jedinice, NN 38/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 38/2004 – Uprava za ekonomske poslove, NN 38/2004 – Uprava za pravne poslove, NN 38/2004 – Uprava za sanitarnu inspekciju, NN 38/2004 – Uprava za socijalnu skrb, NN 38/2004 – Uprava za stručno-medicinske poslove, NN 38/2004

400

401

Ministarstvo znanosti, NN 55/1992, 44/1993 – Zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju, NN 55/1992

Ministarstvo znanosti i tehnologije, NN 44/1993, 72/1994, 92/1996, 48/1999, 15/2000, 60/200, 41/2000, 70/2001, 199/2003

– Kabinet ministra, NN 41/2000, NN 70/2001 – Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, NN 59/1996 – Nacionalno znanstveno vijeće, NN 59/1996 – Odjel za pravne, upravne i inspekcijske poslove, NN 70/2001 – Odjel za tehnologijski razvitak i sustave, NN 70/2001 – Tajništvo, NN 70/2001 – Uprava za informatiku, NN 41/2000, 70/2001 – Uprava za međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju, NN 41/2000, 70/2001 – Uprava za pravne i upravne poslove, NN 41/2000 – Uprava za tehnologiju, NN 41/2000 – Uprava za visoku naobrazbu, NN 41/2000, 70/2001 – Uprava za znanost, NN 41/2000, 70/2001 – Ured tajnika, NN 41/2000 – Vijeće za novčanu potporu visokoga školstva, NN 96/1993

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, NN 199/2003, 29/2004 – Kabinet ministra, NN 29/2004 – područne jedinice, NN 29/2004 – Samostalna služba za inspekcijske poslove, NN 29/2004 – Samostalni odjel za tehnologijski razvitak, NN 29/2004 – Tajništvo Ministarstva, NN 29/2004 – Uprava za financije, NN 29/2004 – Uprava za informacijsko društvo, NN 29/2004 – Uprava za međunarodnu suradnju, NN 29/2004 – Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, NN 29/2004 – Uprava za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, NN 29/2004 – Uprava za srednje obrazovanje, NN 29/2004 – Uprava za šport, NN 29/2004 – Uprava za visoko obrazovanje, NN 29/2004 – Uprava za zajedničke programe, NN 29/2004 – Uprava za znanost, NN 29/2004

Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike, NN 40/1990, 41/1990, 9/1991, 53/A/1991, 55/1992

– Zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju, NN 41/1990

Mjeriteljski savjet (Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo), NN 163/2003mjesni odbor, NN 90/1992, 33/2001

– predsjednik vijeća mjesnog odbora, NN 33/2001 – vijeće mjesnog odbora, NN 33/2001

mjesni zbor građana, NN 90/1992, 33/1996Muzejsko vijeće Hrvatske, NN 50/1995

Nacionalni odbor za izradbu Nacionalnog programa djelovanje za djecu u RH (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 81/1996, 132/1998Nacionalni odbor za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povrataka i normalizacije života na ratom stradalim područjima RH, NN 107/1997

Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima (Tajništvo Odbora u Uredu za ljudska prava), NN 54/2002, 41/2004Nacionalno bioetičko povjerenstvo za medicinu (Ministarstvo zdravstva), NN 35/2001Nacionalno povjerenstvo za preventivnu zaštitu i gašenje požara, NN 58/1993, 87/1996, 106/19999Nacionalno povjerenstvo za promjenu klime, NN 164/1998Nacionalno povjerenstvo za provedbu Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju, NN 65/1997, 108/1997, 64/1999, 91/2001, 18/2002, 4/2003, 61/2004Nacionalno povjerenstvo za provedbu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, NN 69/2002, 122/2003Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje fascioloidoze (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva), NN 124/2003Nacionalno povjerenstvo za suzbijanje HIV/AIDS-a (Ministarstvo zdravstvo), NN 10/2003Nacionalno povjerenstvo za zaštitu zračnog prometa (Ministarstvo pomorstva, prometa i veza), NN 43/1999, 67/2001Nacionalno vijeće za ovlašćivanje (Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo), NN 55/1996Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), NN 123/2003Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, NN 96/1993Nacionalno vijeće za vode (Državna uprava za vode), NN 107/1995Nacionalno vijeće za zaštitu na radu (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 99/2000, 47/2003Nacionalno vijeće za znanost (Agencija za znanost i visoko obrazovanje), NN 123/2003Nacionalno znanstveno vijeće, NN 96/1993

Odbor za gospodarske odnose s inozemstvom, NN 29/1994Odbor za obnovu Osječke Tvrđe (u 1994. Ministarstvo kulture i prosvjete, u 1995. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine), NN 34/1994, 33/1995Odbor za pravnu pomoć braniteljima RH, NN 22/1992, 29/1997odbor za provedbu glasovanja na državnom referendumu, NN 33/1996općina, NN 28/1990, 41/1990, 47/1990, 9/1992, 22/1992, 90/1992, 2/1993, 58/1993, 90/1993, 10/1994, 29/1994, 124/1997, 10/1998, 68/1998, 22/1999, 117/1999, 128/1999, 44/2000, 101/2000, 129/2000, 33/2001, 92/2001, 79/2002, 83/2002, 25/2003, 107/2003, 175/2003općinska izborna komisija, NN 7/1990, 22/1992, 90/1992,općinska komisija za popis i procjenu ratne štete, NN 44/1991, 61/1991općinska popisna komisija, NN 16/1990općinski krizni štab, NN 44/1991, 14/1992općinski načelnik, NN 90/1992, 33/2001općinsko izborno povjerenstvo, NN 59/1996, 116/1999, 33/2001, 69/2003općinsko poglavarstvo, NN 33/2001općinsko vijeće, NN 90/1992, 33/2001Organizacijski odbor za obilježavanje 10. obljetnice prve redarstvene akcije «Plitvice 1991.», NN 13/2001Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku, 10/1997Otočno vijeće (Ministarstvo razvitka i obnove), NN 34/1999

402

403

Počasni odbor za obilježavanje 5. obljetnice državnosti samostalne, suverene RH, NN 30/1995Povjerenstvo za besplatnu dodjelu oduzete ili ustupljene strane robe (Ministarstvo financija), NN 23/2004Povjerenstvo za besplatnu dodjelu strane robe (Ministarstva financija), NN 20/2001, 23/2004Povjerenstvo za civilnu službu, NN 57/1996, 84/2003Povjerenstvo za izbor zdravstvene ustanove za prisilni smještaj ili premještaj osoba s duševnim smetnjama koje su u kaznenom ili prekršajnom postupku oglašene neubrojivim osobama, NN 28/2000Povjerenstvo za izradu pojmovnika za službene prijevode akata EU, odnosno hrvatskog zakonodavstva na službene jezike EU (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), NN 167/2003Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, sportskih i zdravstvenih programa i projekata hrvatskih manjina u susjednim i drugim zemljama i Hrvata u BiH, u 2003. godini (MVP), NN 41/2003, 124/2003Povjerenstvo za odnose s UNPROFOR-om, NN 87/1993Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, NN 163/2003, 25/2004

– Sjednica Povjerenstva, NN 25/2004 – Ured Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, NN 163/2003, 25/2004

– odsjek za obradu prijava, NN 25/2004 – odsjek očevidnika dužnosnika, NN 25/2004 – odsjek za financijsko-računovodstveno poslovanje, upravljanje i

gospodarenje imovinom, NN 25/2004Povjerenstvo za otoke (županija), NN 34/1999, 125/1999, 48/2003Povjerenstvo za potporu potrošačima (Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo pomorstva, premeta i veza, Ministarstvo financija), NN 3/1998Povjerenstvo za praćenje i unapređivanje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka, te izvršenja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, NN 18/2004Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH, NN 81/1999Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome (Ured za nacionalne manjine), NN 187/2003, 20/2004Povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u gradu Zagrebu, u gradu i općini, NN 33/1996povjerenstvo za provedbu državnog referenduma u županiji, NN 33/1996Povjerenstvo za provedbu izbora u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu, 82/1996povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u gradu Zagrebu, gradu i općini, NN 33/1996povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u županiji, NN 33/1996Povjerenstvo za provedbu programa aktivnosti Vlade na rješavanju problema nelikvidnosti, NN 166/1998Povjerenstvo za provedbu programa mjera Vlade za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, NN 13/1999Povjerenstvo za sjemenarstvo, NN 74/2001Povjerenstvo za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta od strane udruga sindikata više razine za zastupljenost u nacionalnim tripartitnim tijelima, NN 19/1999

Povjerenstvo za uvjetni otpust (Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave), NN 35/2002Povjerenstvo za zaštitu od neionizirajućih zračenja, NN 105/1999Povjerenstvo za zaštitu od zračenja, NN 27/1999Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi, NN 10/1997Pravobranitelj za djecu, NN 96/2003Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, NN 116/2003Predsjednik RH, NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 101/2000

– Centar za strategiju razvitka, NN 9/1992 – Krizni štab, NN 37/1991 – Predsjedničko vijeće, NN 72/1992, 98/1995, 28/1999

– Odbor za strateške odluke, NN 28/1999 – Radna skupina Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije

informatičkog razvitka u RH, NN 45/2000, 46/2000 – Radna skupina Predsjednika Republike za izradu prijedloga Strategije razvitka

hrvatskog športa, NN 53/2000 – Radna skupina Predsjednika Republike za izradu prijedloga dugoročne i cjelovite

hrvatske promidžbe, NN 106/2000, 110/2000 – Radna skupina Predsjednika Republike za izradu stručne podloge mogućeg

prijedloga promjena Ustava RH, NN 27/2000 – Radna skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije razvitka

agrara i područja od posebne državne skrbi, NN 48/2000 – Ured Predsjednika Republike, NN 5/1991, 86/1994, 24/2000, 80/2000, 67/2001,

34/2003, 6/2004 – Vijeće narodne obrane RH, NN 72/1992, 9/1993 – Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, NN 9/1993, 95/1995, 97/1996, 107/1996,

58/1998, 73/1998 – Vijeće za strategiju razvitka Hrvatske, NN 9/1992, 27/1992, 30/1992 – Vijeće za strateške odluke, NN 75/1997, 28/1999 – Vrhovno državno vijeće RH, NN 19/1991, 72/1992

Posebna komisija za propis i procjenu ratne štete, NN 61/1991Predsjedništvo RH, NN 7/1990, 28/1990Predsjedništvo SRH, NN 28/1990, 31/1990Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci, NN 10/1997Privremeno stručno povjerenstvo za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, NN 48/1999, 55/1999Prosvjetni savjet Hrvatske, NN 41/1990Pučki pravobranitelj, NN 56/1990, 60/1992, 71/1997, 8/1998, 124/2000, 41/2011

Radna skupina za izradu prijedloga rezolucije o migracijskoj politici RH (Ministarstvo unutarnjih poslova), NN 41/2004Radna zajednica južnog i srednjeg Jadrana, NN 18/1990regionalna zajednica općina, NN 19/1990, 28/1990Republička direkcija za robne rezerve, NN 41/1990Republička geodetska uprava, NN 16/1990, 41/1990Republička građevinsko-urbanistička inspekcija, NN 14/1991Republička izborna komisija, NN 7/1990Republička komisija za propis i procjenu ratne štete (Ministarstvo financija), NN 44/1991, 61/1991Republička rudarska inspekcija, NN 27/1991

404

405

Republička stručna komisija za vinogradarstvo i vinarstvo, NN 4/1990Republički hidrografski institut, NN 22/1992, 55/1992Republički hidrometeorološki zavod, NN 41/1990, 53/A/1991, 55/1992Republički komitet za boračka i invalidska pitanja, NN 10/1990Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo

– Republička stručna komisija za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, NN 11/1990

Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu – Komisija za ocjenjivanje rukopisa udžbenika u osnovnom i srednjem

usmjerenom obrazovanju, NN 15/1990Republički odbor za nadzor izbora, NN 7/1990Republički savjet za sigurnost prometa na cestama, NN 20/1990Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu

– Ispitna komisija za polaganje pravosudnog ispita, NN 17/1990 – kazneno-popravne institucije, NN 19/1990 – Natječajna komisija za popunjavanje slobodnih radnih mjesta pripravnika u

pravosudnim organima, NN 17/1990 – pravosudna milicija, NN 19/1990

Republički štab Teritorijalne obrane, NN 47/1990, 4/1991Republički zavod za društveno planiranje, NN 41/1990Republički zavod za industrijsko vlasništvo, NN 73/1991, 55/1991Republički zavod za javnu upravu, NN 41/1990Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju, NN 59/1990, 53/A/1991, 55/1992Republički zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, NN 73/1991, 55/1992Republički zavod za plan, analize i prognoze, NN 41/1990, 11/1991, 53/A/1991Republički zavod za socijalni rad, NN 41/1990Republički zavod za statistiku, NN 16/1990, 41/1990, 53/A/1991, 55/1992Republički zavod za tehničku suradnju, NN 41/1990Republički zavod za zapošljavanje, NN 19/1990, 40/1990, 19/1991Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, NN 41/1990, 19/1991

Sabor RH, NN 28/1990, 30/1991, 31/1990, 56/1990, 4/1991, 30/1991, 17/1992, 89/1992 – Administrativna komisija, NN 30/1991, 17/1992, 102/1993 – Društveno-političko vijeće, NN 17/1992 – istražna povjerenstva, NN 24/1996 – Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva

za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna, 90/1996

– Komisija za društveni nadzor i predstavke, NN 30/1991 – Komisija za izbor i imenovanja, NN 30/1991, 17/1992 – Komisija za izradu etičkog kodeksa nositelja javnih dužnosti, NN 9/1995 – Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti, NN 30/1991 – Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka, NN

19/1991, 29/1991, 17/1992 – Komisija za Poslovnik Sabora, NN 30/1991, 17/1992 – Komisija za praćenje pretvorbe društvene imovine, NN 18/1992 – Komisija za predstavke i pritužbe, NN 17/1992 – Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ, NN 30/1991 – Komisija za ustavna pitanja, NN 30/1991

– Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, NN 53/A/1991, 8/1992 – Komisija za zaštitu i unapređenje ravnopravnosti naroda i narodnosti, NN 30/1991 – Nacionalna grupa Sabora RH pri Interparlamentarnoj uniji, NN 55/1992 – Odbor Sabora RH za zaštitu ljudskih prava, NN 53/1990 – Odbor za budžet i financije, NN 30/1991 – Odbor za ekonomsku politiku i razvoj, NN 30/1991 – Odbor za gospodarsku politiku i razvoj, NN 17/1992 – Odbor za informatiku, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, NN 89/1998 – Odbor za međunacionalne odnose, NN 17/1992 – Odbor za međuparlamentarnu suradnju, NN 24/1993, NN 55/1995 – Odbor za obilježavanje 15. svibnja kao spomendana Bleiburških žrtava i žrtava

križnog puta, NN 33/1996 – Odbor za obilježavanje 50. obljetnice Bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta,

NN 20/1995 – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za pitanja lokalne samouprave, NN 17/1992 – Odbor za pitanja političkog sustava, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za pomorstvo, NN 30/1991, 17/1992

– Pododbor za otoke, NN 9/1992 – Odbor za pravosuđe i upravu, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za promet i veze, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za proračun i financije, NN 17/1992 – Odbor za prostorno uređenje, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za turizam, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za vanjsku politiku, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za zaštitu ljudskih prava, NN 30/1991, 17/1992 – Odbor za zaštitu okoliša, NN 17/1992 – Odbor za zaštitu prirode i čovjekove okoline , NN 30/1991 – Predsjedništvo Sabora, NN 17/1992 – Stručna služba Sabora, NN 17/1992, 59/1992, 60/1992, 55/1995, 99/1995, 11/1996 – Ustavna komisija, NN 17/1992 – Vijeće općina, NN 17/1992 – Vijeće udruženog rada, NN 17/1992 – Vijeće za provjeru tajnosti, NN 108/1996 – Zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma, NN 55/1995 – Zakonodavno-pravna komisija, NN 30/1991, 17/1992 – Zastupnički dom, NN 56/1990, 55/1992, 59/1992, 89/1992, 43/1994, 99/1995,

8/1996, 89/1998 – klubovi zastupnika, NN 59/1992, 99/1995, 89/1998 – Komisija za izradu etičkog kodeksa nositelja javnih dužnosti, NN 9/1995 – Komisija za praćenje postupka pretvorbe i privatizacije društvenih

poduzeća, NN 27/1993 – Mandatno-imunitetno povjerenstvo, NN 99/1995 – Mandatno-imunitetska komisija, NN 55/1992, 59/1992 – Odbor za financije i državni proračun, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, NN 59/1992, 99/1995

406

407

– Podobor za turizam, NN 68/1993 – Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove, NN 55/1992, 59/1992 – Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, NN 99/1995 – Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

NN 59/1992, 99/1995, 89/1998 – Odbor za međuparlamentarnu suradnju, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja, NN 9/1995 – Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu, NN 99/1995 – Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, NN 59/1992 – Odbor za obitelj, mladež i šport, NN 99/1995 – Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za pomorstvo, promet i veze, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za pravosuđe, NN 99/1995 – Odbor za predstavke i pritužbe, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, NN 59/1992 – Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, NN 99/1995 – Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež, NN 59/1992 – Odbor za ratne veterane, NN 99/1995 – Odbor za turizam, NN 99/1995 – Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, NN 55/1992, 59/1992,

76/1994, 99/1995 – Odbor za useljeništvo, NN 99/1995 – Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, NN 55/1992, 59/1992, 99/1995 – Odbor za vanjsku politiku, NN 59/1992, 99/1995 – Odbor za zakonodavstvo, NN 55/1992, 59/1992, 99/1995 – Predsjedništvo Zastupničkog doma, NN 99/1995

– Županijski dom, NN 56/1990, 24/1993, 43/1994, 55/1995, 28/1996 – Časništvo Županijskog doma, NN 55/1995 – klubovi zastupnika, NN 24/1993, 55/1995 – Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije, NN 24/1993 – Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja, NN 24/1993 – Komisija za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost, NN 24/1993 – Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, NN 24/1993 – Mandatno-imunitetna komisija, NN 24/1993 – Mandatno-imunitetni odbor, NN 55/1995 – Odbor za gospodarstvo i financije, NN 55/1995 – Odbor za hrvatske branitelje iz domovinskog rata, NN 28/1996 – Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, NN 55/1995 – Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, NN 55/1995 – Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja, NN 55/1995 – Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu, NN 55/1995 – Odbor za Ustav i Poslovnik, NN 55/1995 – Odbor za zakonodavstvo, NN 55/1995

Sabor SRH, NN 7/1990, 21/1990, 25/1990, 28/1990 – Administrativna komisija, NN 21/1990 – Društveno-političko vijeće , NN 7/1990, 21/1990, 25/1990

– Komisija za Poslovnik Vijeća, NN 21/1990 – Mandatno-imunitetska komisija Vijeća, NN 21/1990 – Odbor za suradnju s političkim organizacijama, NN 21/1990

– Delegacija Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, NN 21/1990

– delegati iz Republike u Saveznom vijeću Skupštine SFRJ, NN 21/1990 – Izvršni odbor za obilježavanje pedesetgodišnjice ustanka u Hrvatskoj, NN 23/1990 – Klub zastupnika, NN 21/1990 – Komisija za društveni nadzor i predstavke, NN 21/1990 – Komisija za izbor i imenovanja, 7/1990, 21/1990 – Komisija za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti, NN 21/1990 – Komisija za Poslovnik Sabora, NN 21/1990 – Komisija za razmatranje akata Skupštine SFRJ, NN 21/1990 – Komisija za ustavna pitanja, NN 21/1990 – Komisija za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti,

7/1990, 21/1990 – Odbor za budžet i financije, NN 21/1990, 28/1990 – Odbor za ekonomsku politiku i razvoj, NN 21/1990 – Odbor za informatiku, NN 28/1990 – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, NN 21/1990, 28/1990 – Odbor za pitanja političkog sistema, NN 21/1990, 28/1990 – Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, NN 28/1990 – Odbor za pomorstvo, NN 28/1990

– Pododbor za otoke, NN 9/1992 – Odbor za pomorstvo, saobraćaj i veze, NN 21/1990 – Odbor za pravosuđe i upravu, NN 21/1990, 28/1990 – Odbor za promet i veze, NN 28/1990 – Odbor za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline, NN 21/1990 – Odbor za prostorno uređenje, NN 28/1990 – Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo, NN 21/1990, 28/1990 – Odbor za turizam, NN 28/1990 – Odbor za unutrašnju politiku i narodnu obranu, NN 21/1990 – Odbor za vanjsku politiku, NN 21/1990 – Odbor za zaštitu prirode i čovjekove okoline, NN 28/1990 – Počasni odbor za obilježavanje pedesetgodišnjice ustanka u Hrvatskoj,

NN 23/1990 – Predsjedništvo Sabora, NN 21/1990 – Stručna služba Sabora, NN 21/1990 – Vijeće općina, NN 7/1990, 21/1990, 25/1990

– Komisija za Poslovnik, NN 21/1990 – Mandatno-imunitetska komisija, NN 21/1990 – Odbor za pitanja komunalnog sistema, NN 21/1990

– Vijeće udruženog rada, NN 7/1990, 21/1990, 25/1990 – Komisija za poslovnik Vijeća, NN 21/1990 – Mandatno-imunitetska komisija, NN 21/1990

– Zakonodavno-pravna komisija, NN 21/1990Savjet za međunarodne odnose, NN 55/1990, 56/1990Savjet za nacionalne parkove, NN 59/1991, 71/1992, 14/1994Savjet za zaštitu prirode, NN 63/1994Savjet za zaštitu ustavnog poretka, NN 55/1990, 56/1990sigurnosne službe - Obavještajna agencija (OA), NN 32/2002, 83/2003

– Drugostupanjski disciplinski sud, NN 83/2003 – Prvostupanjski disciplinski sud, NN 83/2003

sigurnosne službe - Protuobavještajna agencija (POA), NN 32/2002sigurnosne službe - Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, NN 32/2002, 38/2002

408

409

sigurnosne službe - Vijeće za nacionalnu sigurnost, NN 32/2002 – Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, NN 32/2002

sigurnosne službe - Vijeće za nadzor sigurnosnih službi (Hrvatski sabor), NN 32/2002, 78/2003sigurnosne službe - Vojna sigurnosna agencija (VSA), NN 32/2002Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku, 10/1997Služba osmatranja i obavještavanja, NN 4/1991službenički sudovi, NN 45/1995, 120/2002Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu, NN 10/1997Središnji državni ured za e-Hrvatsku, NN 30/2004Središnji državni ured za razvojnu strategiju, NN 30/2004Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, NN 30/2004Središnji državni ured za upravu, NN 30/2004Statistički savjet RH (Državni zavod za statistiku), NN 52/1994, 103/2003Stručna radna skupina za izradu cjelovite reforme sustava lokalne samouprave u RH, NN 101/1999Stručno povjerenstvo za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, NN 6/2000Stručno tijelo za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru, NN 158/2003, 32/2004

Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku, NN 10/1997Štab civilne zaštite Republike, NN 4/1991

Upravna inspekcija, NN 47/1990Ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Istarskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Zadarskoj županiji, NN 21/2002Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, NN 21/2002Ured pravobranitelja za djecu, NN 96/2003, 21/2005

– Služba za stručne poslove, NN 21/2005 – Služba za opće poslove, NN 21/2005

Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, NN 1/1996, 54/1997Ured pučkog pravobranitelja, NN 71/1997

– Služba za savjetničke poslove, NN 71/1997 – Služba za opće poslove, NN 71/1997 – Služba za dokumentaciju i evidenciju, NN 71/1997

Ured za nacionalnu sigurnost, NN 37/1995, 32/2002 – Hrvatska izvještajna služba, NN 37/1995 – Nadzorna služba, NN 37/1995 – Stožer osiguranja, NN 37/1995 – Stožerni odbor za nacionalnu sigurnost, NN 37/1995

Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu, 10/1997Vatrogasno zapovjedništvo RH, NN 25/2001vijeća nacionalnih manjina, NN 155/2002, 97/2003Vijeće za djecu (1998 - Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2004 - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti), NN 132/1998, 102/2000, 44/2001, 36/2002, 23/2004Vijeća za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka RH, NN 19/1991Vijeće za Istru, NN 31/1994Vijeće za knjižnice, NN 50/1995Vijeće za nuklearnu sigurnost (Državni zavod za nuklearnu sigurnost), NN 173/2003Vijeće za poljoprivrednu politiku, NN 50/1996, 40/1999Vijeće za socijalno partnerstvo u javnim djelatnostima, NN 25/1994Vijeće za zaštitu potrošača, NN 68/2004Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici, NN 10/1997Viši službenički sud, NN 45/1995, 120/2002Vlada RH (VRH), NN 28/1990, 31/1990, 41/1990, 52/1990, 56/1990, 4/1991, 8/1991, 14/1991, 27/1991, 34/1991, 39/1991, 53/A/1991, 9/1992, 55/1992, 74/1992, 94/1993, 29/1994, 79/1994, 72/1995, 90/1996, 104/1996, 135/1997, 101/1998, 131/1998, 102/1999, 138/1999, 15/2000, 16/2000, 36/2000, 97/2000, 101/2000, 105/2000, 107/2000, 24/2001, 84/2001, 117/2001, 113/2002, 34/2003, 159/2003, 199/2003

– Administrativna komisija, NN 102/1993, 12/1995, 94/1995, 138/1999, 16/2000 – Agencija za obnovu, NN 70/1992 – Agencija za učinkovito korištenje i štednju energije (Ministarstvo gospodarstva),

NN 22/1993, 94/1995 – Direkcija za korištenje službenih zrakoplova, NN 103/2001, 124/2002 – Drugostupanjska komisija Vlade RH za rješavanje prava bivših političkih

zatvorenika, NN 53/1993, 12/1995 – Državna komisija za granice, NN 10/1993 – Gospodarski savjet VRH (Republički zavod za plan, analize i prognoze), NN 11/1991 – Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA),

NN 43/1994, 32/2001, 70/2001 – Hrvatska komisija za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i kulturu (Hrvatska

komisija za UNESCO) (Ministarstvo prosvjete, kulture i športa i Ministarstvo inozemnih poslova, u 1998. MVP), NN 45/1992, 87/1998, 153/1998, 76/2000

– Hrvatski komitet za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom (u 1993. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša i MVP, u 1994. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i MVP), NN 15/1993, 19/1994, 7/1999

– Hrvatsko povjerenstvo za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i kulturu (MVP), NN 76/2000

– Kadrovska komisija, NN 138/1999, 16/2000 – Komisija Vlade RH za dodjelu i raspodjelu kontingenta radnih dozvola za SR

410

411

Njemačku (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 2/1995 – Komisija Vlade RH za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih

djelatnosti (Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti), NN 30/1992, 32/1992, 29/1997

– Komisija Vlade RH za odnose s vjerskim zajednicama, NN 48/1990 – Komisija Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija,

NN 37/1994, 9/1995 – Komisija za izvanredne događaje u zračnom prometu (MUP), NN 19/1993 – Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, NN 36/2000 – Komisija za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u RH,

NN 50/1991, 60/1991, 46/1993 – Komisija za privremeno korištenje stanova, NN 66/1991 – Komisija za ratne zločine, NN 34/1993, 61/1996, 103/1996 – Komisija za stambena pitanja Vlade RH, NN 53/1993, 91/1993 – Komisija za stambeni i poslovni prostor Vlade RH, NN 104/1995 – Komisija za suzbijanje zloupotrebe droga (Ministarstvo zdravstva),

NN 68/1993, 102/2000 – Komisija za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u RH,

NN 72/1991, 46/1993 – Komisija za zatočene i nestale (Ured za žrtve rata i Hrvatski crveni križ),

NN 46/1993, 13/1995, 94/2000 – Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava, NN 16/2000 – Koordinacija za društvene djelatnosti, NN 138/1999 – Koordinacija za europske integracije, NN 51/1998, 138/1999

– Savjet koordinacije, NN 51/1998 – Vijeće ministara, NN 51/1998

– Koordinacija za gospodarstvo, NN 138/1999, 16/2000 – Koordinacija za ljudska prava, NN 138/1999 – Koordinacija za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i

odnosa s BiH, NN 138/1999 – Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku, NN 16/2000 – Koordinacija za unutarnju politiku, NN 138/1999 – Koordinacijska skupina VRH za praćenje korištenja sredstava koje RH dobiva iz

inozemnih izvora (Ministarstvo europskih integracija), NN 83/2004 – Krizni štab, NN 44/1991, 14/1992, 15/1992 – Međuresorski odbor za suradnju RH s OUN naroda za prehranu i poljoprivredu

(Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva), NN 72/2002 – Nacionalni odbor VRH za međunarodno humanitarno pravo (MVP), NN 70/2000 – Nacionalni odbor za obilježavanje desete obljetnice Međunarodne godine obitelji

u RH u 2004. godini (Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži), NN 145/2003, 23/2004

– Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima (Tajništvo Odbora u Ministarstvu prosvjete i športa), NN 47/1996, 96/1998, 55/2002, 55/2002

– Nacionalno povjerenstvo za sigurnost, NN 76/2000 – povjerenik Vlade, NN 14/1991, 59/1991, 57/1995, 39/2000, 49/2000, 132/2000,

33/2001, 18/2002, 7/2003 – Povjerenstvo Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave, NN 113/1997 – Povjerenstvo Vlade RH za ljudska prava, NN 40/2000, 59/2004 – Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom (Ministarstvo rada i socijalne

skrbi, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Ministarstvo

obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti), NN 45/1997, 102/2000, 6/2001, 167/2003, 23/2004

– Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 139/1997, 99/2000, 36/2002, 23/2004

– Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, NN 36/2002

– Povjerenstvo Vlade RH za rješavanje «Problema 2000.» (Ministarstvo znanosti i tehnologije), NN 58/1998, 79/1999

– Povjerenstvo Vlade RH za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata (MUP), NN 103/2003

– Povjerenstvo Vlade RH za udruge, NN 100/1998, 132/1998 – Povjerenstvo Vlade za upravljanje imovinom RH, NN 101/1998, 46/2000,

126/2000, 87/2003 – Povjerenstvo za imovinu Vlade RH, NN 21/2004 – Povjerenstvo za internetizaciju, NN 62/2000 – Povjerenstvo za mirovinsku reformu (Ministarstvo rada i socijalne skrbi),

NN 27/1998, 102/1998 – Savjet, NN 27/1998

– Povjerenstvo za pitanja kloniranja i ljudskog genoma (Ministarstvo znanosti i tehnologije), NN 66/1998, 35/2001

– Povjerenstvo za strategiju razvitka, NN 77/2000 – Povjerenstvo za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, NN 16/1995 – Projekt Sustava državne riznice, NN 26/1996, 14/1998

– Nadzorno povjerenstvo Projekta, NN 26/1996 – Povjerenstvo za pripremu i raspis međunarodnog javnog natječaja za izbor

partner-tvrtke za izvedbu Projekta te za izradu prijedloga odabira partner-tvrtke, NN 26/1996

– Promatrač RH pri Međunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine (MVP), NN 28/1995

– Radni tim Vlade RH za izradu Strategije razvitka RH «Hrvatska u 21. stoljeću», NN 29/2000

– Savjet za granice (MVP), NN 62/2001, 112/2001 – Savjet za mlade (Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži), NN

111/2003, 23/2004 – Savjet za nacionalne manjine, NN 155/2002, 77/2003, 106/2003

– Stručna služba Savjeta, NN 77/2003, 106/2003 – Savjet za populacijsku politiku (Ministarstvo obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnosti), NN 23/2004 – Savjet za razvoj civilnog društva (Ured za udruge), NN 26/2002, 111/2003,

34/2004 – Sekretarijat za zakonodavstvo, NN 41/1990, 52/1990, 53/A/1991, 60/1991 – Središnji državni ured za e-Hrvatsku, NN 199/2003, 11/2004, 2/2004, 30/2004 – Središnji državni ured za razvojnu strategiju, NN 199/2003, 2/2004, 11/2004,

30/2004 – Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, NN 199/2003, 2/2004,

11/2004, 21/2004, 30/2004 – Središnji državni ured za upravu, NN 199/2003, 11/2004, 30/2004

– Sektor upravne inspekcije, NN 11/2004 – Stručna služba VRH, NN 48/1990, 52/1990, 29/2001, 129/2002

412

413

– Kabinet predsjednika Vlade, NN 52/1990 – Tajništvo Vlade, NN 52/1990, 29/2001

– Služba administrativnih, općih, tehničkih, pomoćnih i informatičkih poslova, NN 29/2001

– uredi radnih tijela Vlade, NN 29/2001 – Ured predsjednika Vlade, NN 29/2001

– Tajništvo, NN 101/1998, 129/2002, 36/2003 – Kolegij, NN 129/2002 – Služba administrativnih, općih, tehničkih i pomoćnih poslova,

NN 129/2002 – Ured tajnika Vlade, NN 129/2002 – uredi radnih tijela Vlade, NN 129/2002 – Ured Kadrovske i Administrativne komisije, NN 105/2000 – Ured Koordinacija za gospodarstvo, NN 105/2000 – Ured Koordinacija za gospodarstvo, NN 105/2000 – Ured Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava, NN 105/2000

– Tehnička radna skupina za praćenje korištenja sredstava koje RH dobiva iz inozemnih izvora (Ministarstvo europskih integracija), NN 83/2004

– Ured potpredsjednika Vlade, NN 101/1998 – Ured predsjednika Vlade, NN 101/1998, 129/2002, 199/2003 – Ured Vlade RH za udruge, NN 132/1998, 70/2001 – Ured Vlade RH za unutarnji nadzor, NN 6/2001, 126/2002 – Ured Vlade RH za zatočene i nestale, NN 94/2000, 29/2001, 70/2001, 8/2004

– Radna skupina za prikupljanje podataka o nestalim osobama i mjestima masovnih grobnica, NN 94/2000

– Radna skupina za proces ekshumacije i identifikacije, NN 94/2000 – Radna skupina za traženje nestalih osoba na području

Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koja obavlja poslova utvrđene Sporazumom sklopljenim između Vlade RH i UNTAES-a o djelovanju Potkomisije za zatočene i nestale za područje hrvatskog podunavlja, od 12. siječnja 1998. godine, NN 94/2000

– Ured za državnu imovinu, NN 101/1998, 164/1998, 54/1999, 46/2000, 126/2000, 67/2001, 70/2001, 58/2002, 106/2003, 2/2004

– Ured za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća, NN 28/1993, 54/1999 – Ured za etničke i nacionalne zajednice ili manjine, NN 62/1995, 101/1998 – Ured za europske integracije, NN 51/1998, 112/1999, 16/2000 – Ured za granice, NN 10/1993, 62/2001 – Ured za internetizaciju, NN 62/2000, 2/2004

– Savjet za internetizaciju, NN 62/2000 – Ured za iseljeništvo i hrvatske manjine, NN 117/2001, 199/2003 – Ured za izbjeglice RH (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 45/1991, 64/1991

– regionalni uredi, NN 45/1991 – Ured za javnu nabavu VRH, NN 117/2001 – Ured za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije, 7/1991, 53/A/1991 – Ured za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju vlasničko-pravnih odnosa na

nekretninama koje su prenesene u društveno vlasništvo, NN 55/1990, 7/1991 – Ured za ljudska prava, NN 22/2001, 70/2001, 54/2002, 41/2004, 59/2004 – Ured za međunacionalne odnose, NN 36/1991, 53/A/1991, 62/1995 – Ured za nacionalne manjine, NN 41/1990, 52/1990, 36/1991, 53/A/1991, 101/1998,

132/1998, 70/2001, 117/2001, 155/2002, 187/2003, 189/2003, 199/2003

– Ured za odnose s javnošću, NN 55/1992, 61/1992, 8/1997, 101/1998, 164/1998, 70/2001, 199/2003

– Ured za odnose s republikom i pokrajinama, NN 41/1990, 52/1990, 9/1992 – Ured za odnose s vjerskim zajednicama, NN 41/1990 – Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, NN 70/2001, 11/2004 – Ured za opće poslove i protokol RH, NN 8/1991, 25/1994, 29/1994 – Ured za opće poslove Vlade i Sabora RH, NN 29/1994, 67/2001, 70/2001 – Ured za opće poslove Vlade RH, NN 52/1990, 8/1991 – Ured za prilagođavanje europskim integracijama, NN 41/1990, 55/1990, 9/1992 – Ured za priopćavanje, NN 92/1996, 8/1997 – Ured za prognanike i izbjeglice, NN 64/1991, 71/1992, 36/1996, 54/1999, 58/1999

– regionalni uredi, NN 64/1991, 36/1996 – Republički fond «Kralj Zvonimir», NN 2/1992, 67/1996

– Upravni odbor, NN 67/1996 – Ured za projekt sukcesije (VRH i MVP), NN 7/1993, 70/2001

– Savjet projekta, NN 7/1993 – Ured za protokol Vlade RH, NN 69/2001 – Ured za provođenje projekta sukcesije, NN 70/2001 – Ured za ravnopravnost spolova, NN 116/2003, 18/2004 – Ured za rezidencijalne potrebe, NN 164/1998, 68/2001 – Ured za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj, NN 79/2001, 88/2001 – Ured za strategiju razvitka RH, NN 77/2000, 70/2001, 2/2004

– Središnji savjet za izradu strategije razvitka, NN 77/2000 – Ured za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, NN 9/1992, 19/1992 – Ured za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, NN 127/2000, 70/2001,

17/2004 – Ured za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom (u 1997. Ministarstvo

pravosuđa), NN 61/1996, 131/1997, 80/1999 – Savjet, NN 61/1996

– Ured za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, NN 70/2001, 173/2003

– Savjet za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, NN 70/2001, 173/2003

– Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom, NN 80/1999, 29/2000, 49/2000, 10/2001

– Savjet, NN 29/2000, 10/2001 – Ured za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim

sudovima, NN 10/2001, 70/2001, 173/2003, 2/2004 – Savjet, NN 10/2001, 70/2001, 173/2003, 2/2004

– Ured za suradnju s mirovnim operacijama, NN 36/1996, 1/1998 – Ured za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS),

NN 1/1998, 127/2000 – Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, 18/2002

– Stručni savjet, 18/2002 – Ured za udruge, NN 70/2001, 26/2002

– Povjerenstvo za evaluaciju programa udruga koje su dobile financijsku potporu iz državnoga proračuna, NN 70/2001

– Savjet Ureda, NN 70/2001 – Ured za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ, NN 61/1992, 36/1996 – Ured za UNPROFOR, NN 19/1992, 61/1992

414

415

– Ured za upravljanje imovinom RH, NN 70/1992, 104/1995, NN 164/1998 – Ured za zakonodavstvo, NN 53/A/1991, 60/1991, 101/1998, 70/2001, 199/2003 – Ured za žrtve rata, NN 46/1993, 92/1996 – Vijeće za mladež, NN 20/1993, 29/1997 – Vijeće za opće i umjetničko obrazovanje (Ministarstvo prosvjete i športa), NN

158/2003 – Vijeće za poljoprivrednu politiku (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva), NN 35/2004 – Vijeće za socijalnu politiku (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), NN 14/1993,

29/1997 – Vijeće za strukovno obrazovanje, NN 158/2003 – Zastupnik Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i njegov Ured

(Ministarstvo pravosuđa), NN 11/1999, 115/2000, 70/2001, 7/2002, 21/2004Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru, NN 10/1997

Zadarska županija sa sjedištem u Zadru, NN 10/1997Zagrebačka županija sa sjedištem u gradu Zagrebu, NN 69/1995, 10/1997, 14/1997, zajednica općina, NN 28/1990, 31/1990Zajedničko vijeće općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, NN 137/1998Zavod za informatičku djelatnost RH, NN 41/71990Zavod za kulturu Hrvatske, NN 41/1990Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja RH, NN 41/1990Zavod za zaštitu prirode Hrvatske, NN 41/1990

župan, NN 90/1992, 33/2001Županija Bjelovarsko-Bilogorska sa sjedištem u Bjelovaru, NN 90/1992Županija Brodsko-Posavska sa sjedištem u Slavonskom Brodu, NN 90/1992Županija Dubrovačko-Neretvanska sa sjedištem u Dubrovniku, NN 90/1992Županija Istarska sa sjedištem u Pazinu, NN 90/1992Županija Karlovačka sa sjedištem u Karlovcu, NN 90/1992Županija Koprivničko-Križevačka sa sjedištem u Koprivnici, NN 90/1992Županija Krapinsko-Zagorska sa sjedištem u Krapini, NN 90/1992Županija Ličko-Senjska sa sjedištem u gospiću, NN 90/1992Županija Međimurska sa sjedištem u Čakovcu, NN 90/1992Županija Osječko-Baranjska sa sjedištem u Osijeku, NN 90/1992Županija Požeško-Slavonska sa sjedištem u Požegi, NN 90/1992Županija Primorsko-goranska sa sjedištem u Rijeci, NN 90/1992Županija Sisačko-Moslavačka

– Kotar Glina, NN 90/1992Županija Sisačko-Moslavačka sa sjedištem u Sisku, NN 90/1992Županija Splitsko-Dalmatinska sa sjedištem u Splitu, NN 90/1992Županija Šibenska sa sjedištem u Šibeniku, NN 90/1992Županija Varaždinska sa sjedištem u Varaždinu, NN 90/1992Županija Virovitičko-Podravska sa sjedištem u Virovitici, NN 90/1992Županija Vukovarsko-Srijemska sa sjedištem u Vukovaru privremeno Vinkovci, NN 90/1992Županija Zadarsko-Kninska

– Kotar Knin, NN 90/1992Županija Zadarsko-Kninska sa sjedištem u Zadru, NN 90/1992Županija Zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu, NN 90/1992, 69/1995, 23/1996

županija, NN 90/1992, 2/1993, 58/1993, 90/1993, 10/1994, 29/1994, 124/1997, 10/1998, 68/1998, 22/1999, 117/1999, 128/1999, 44/2000, 101/2000, 129/2000, 33/2001, 92/2001, 79/2002, 83/2002, 25/2003, 107/2003, 175/2003županijska izborna komisija, NN 90/1992, 1/1993, 30/1993županijska skupština, NN 90/1992, 33/2001županijska uprava za ceste i društva kapitala, NN 56/1997županijski uredi, NN 116/1993, 23/1996, 96/1997, 149/1999županijsko izborno povjerenstvo, NN 59/1996, 116/1999, 33/2001, 53/2003županijsko poglavarstvo, NN 33/2001županijsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda, NN 73/1998

416

417

KAZALO DIPLOMATSKIH MISIJA I KONZULARNIH UREDA(naziv misije ili ureda, broj Narodnih novina)

Ambasada RH pri Svetoj Stolici, 14/1992Ambasada RH u Abu Dhabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, 56/1992Ambasada RH u Beču, Republika Austrija, 5/1992Ambasada RH u Bernu, Švicarska Konfederacija, 14/1992Ambasada RH u Bonnu, SR Njemačka, 5/1992Ambasada RH u Bruxellesu, Kraljevina Belgija, 22/1992Ambasada RH u Budimpešti, Republika Mađarska, 14/1992Ambasada RH u Canberri, Australija, 14/1992Ambasada RH u Češkoj i Slovačkoj Federativnoj Republici sa sjedištem u Pragu, 78/1992Ambasada RH u Kijevu, Ukrajina, 1571992Ambasada RH u Kraljevini Maroku sa sjedištem u Rabatu, 64/1992Ambasada RH u Ljubljani, Republika Slovenija, 16/1992Ambasada RH u Moskvi, Ruska Federacija, 45/1992Ambasada RH u Rabatu, Kraljevina Maroko, 49/1992Ambasada RH u Republici BiH sa sjedištem u Sarajevu, 64/1992Ambasada RH u Republici Bugarskoj sa sjedištem u Sofiji, 64/1992Ambasada RH u Republici Francuskoj sa sjedištem u Parizu, 73/1992Ambasada RH u Republici Poljskoj, sa sjedištem u Varšavi, 73/1992Ambasada RH u Rimu, Republika Italija, 5/1992Ambasada RH u SAD, sa sjedištem u Washingtonu, 81/1992Ambasada RH u Stockholmu, Kraljevina Švedska, 14/1992Ambasada RH u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske sa sjedištem u Londonu, 57/1992

generalni konzulat RH u Aarhusu, Kraljevina Danska, 73/1992generalni konzulat RH u Aucklandu, Novi Zeland, 74/1992generalni konzulat RH u Berlinu, Savezna Republike Njemačka, 14/1992generalni konzulat RH u BiH, sa sjedištem u Banjoj Luci, 104/2000generalni konzulat RH u BiH, sa sjedištem u Bihaću, 48/1996generalni konzulat RH u BiH, sa sjedištem u Tuzli, 53/1997, 150/2002generalni konzulat RH u Bratislavi, Češka i Slovačka Federativna Republika, 80/1992generalni konzulat RH u Caracasu, Republika Venezuela, 29/1996generalni konzulat RH u Clevelandu, Sjedinjene Američke Države, 40/1994generalni konzulat RH u Frankfurtu, Savezna Republike Njemačka, 14/1992generalni konzulat RH u Hamburgu, Savezna Republike Njemačka, 14/1992generalni konzulat RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa sjedištem u Karachiju, 67/1999generalni konzulat RH u Istanbulu, Republika Turska, 18/1995generalni konzulat RH u Južnoafričkoj Republici, sa sjedištem u Johannesburgu, 37/1994generalni konzulat RH u Kanadi, sa sjedištem u Missisaugi, 67/1994generalni konzulat RH u Kanadi, sa sjedištem u Vancouveru, 30/1995generalni konzulat RH u Los Angelesu, Savezna Država California, SAD, 83/1994generalni konzulat RH u Melbourneu, Australija, 80/1992

generalni konzulat RH u Milanu, Republika Italija, 35/1994generalni konzulat RH u Munchenu, Savezna Republike Njemačka, 14/1992generalni konzulat RH u Perthu, Australija, 9/1993, 4/2003generalni konzulat RH u Republici Čile, sa sjedištem u Antofagosti, 84/1994generalni konzulat RH u Republici Čile, sa sjedištem u Punta Arenas, 84/1994generalni konzulat RH u Republici Čile, sa sjedištem u Santiagu, 84/1994generalni konzulat RH u Republici i Federaciji BiH sa sjedištem u Mostaru, 33/1995generalni konzulat RH u Republici Italiji, sa sjedištem u Trstu, 83/1994generalni konzulat RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu, 68/1993generalni konzulat RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u Mariboru, 53/1995generalni konzulat RH u SAD, Savezna Država Illinois, sa sjedištem u Chicagu, 119/1998generalni konzulat RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Kotoru, 27/1999generalni konzulat RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Subotici, 27/1999generalni konzulat RH u St. Paulu, Savezna Država Minnesota, SAD, 38/1996generalni konzulat RH u Stuttgartu, Savezna Republike Njemačka, 14/1992generalni konzulat RH u Sydneyu, Australija, 52/1992generalni konzulat RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, 65/1995, 5/1999

Inozemni ured RH u Londonu, Velika Britanija, 25/1991Inozemni ured RH u Munchenu, SR Njemačka, 21/1991Inozemni ured RH u Ottawi, Ontario, Kanada, 65/1991Inozemni ured RH u Parizu, Francuska, 22/1991Inozemni ured RH u Rimu, Italija, 25/1991Inozemni ured RH u Sofiji, Republika Bugarska, 62/1991Inozemni ured RH u Stuttgardu, SR Njemačka, 21/1991Inozemni ured RH u Tokyu, Japan, 22/1991Inozemni ured RH u Washingtonu, SAD, 22/1991

Konzulat RH u Demokratskoj Socijalističkoj Republici Šri Lanki, sa sjedištem u Colombu, 68/1999Konzulat RH u Arapskoj Republici Egipat, sa sjedištem u Aleksandriji, 93/1996Konzulat RH u Argentinskoj Republici, sa sjedištem u Rosariju, 174/2003Konzulat RH u Australiji, sa sjedištem u Perthu, 4/2003Konzulat RH u BiH, sa sjedištem u Tuzli, 150/2002Konzulat RH u Clevelandu, Sjedinjene Američke Države, 52/1992Konzulat RH u Cochabambi, Republika Bolivija, 22/1996Konzulat RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Ashdodu, 12/2002Konzulat RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Haifi, 38/1993Konzulat RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Jeruzalemu, 38/1999Konzulat RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Tel Avivu, 124/1998Konzulat RH u Dublinu, Irska, 85/1997Konzulat RH u Francuskoj Republici, sa sjedištem u Lyonu, 105/1998Konzulat RH u Hašemitskoj Kraljevini Jordan, sa sjedištem u Amanu, 30/1995Konzulat RH u Helsinkiju, Finska, 52/1992Konzulat RH u Holbaeku, Kraljevina Danska, 22/1994Konzulat RH u Innsbrucku, Republika Austrija, 97/1995Konzulat RH u Istočnoj Republici Urugvaj, sa sjedištem u Montevideu, 188/2003

418

419

Konzulat RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Barceloni, 45/2002Konzulat RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Pamploni, 44/1998Konzulat RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Sevilli, 22/2004Konzulat RH u Kraljevini Tajland, sa sjedištem u Bangkoku, 53/1993Konzulat RH u Libanonskoj Republici, sa sjedištem u Bejrutu, 97/1998Konzulat RH u Limi, Republika Peru, 19/1995Konzulat RH u Luganu, Švicarska Konfederacija, 30/1992Konzulat RH u Melbournu, Commonwealth of Australia, 64/1992Konzulat RH u Perthu, Australija, 52/1992Konzulat RH u Portugalskoj Republici, sa sjedištem u Funchalu, 52/1999Konzulat RH u Republici Austriji, sa sjedištem u grazu , 78/1999Konzulat RH u Republici Boliviji sa sjedištem u Santa Cruz de la Sierra, 48/1996Konzulat RH u Republici Filipini, sa sjedištem u Manili, 9/1995Konzulat RH u Republici i Federaciji BiH sa sjedištem u Tuzli, 33/1995Konzulat RH u Republici Indiji, sa sjedištem u Mumbaiu, 124/2002Konzulat RH u Republici Italiji, sa sjedištem u Pescari, 67/1994Konzulat RH u Republici Kubi, sa sjedištem u Havani, 110/2002Konzulat RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem u Nagykanizsi, 20/1999, 7/2002Konzulat RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u Mariboru, 3/2002Konzulat RH u Republici Sudan, sa sjedištem u Karthoumu, 51/2000Konzulat RH u Republici Tunis, sa sjedištem u Tunisu, 58/2003Konzulat RH u Ruskoj Federaciji, sa sjedištem u Kalinjingradu, 109/2003Konzulat RH u SAD, sa sjedištem u Kansas Cityju, 122/2003Konzulat RH u SAD, sa sjedištem u New Orelansu, 19/2002Konzulat RH u SAD, sa sjedištem u Pittsburghu, 36/2002Konzulat RH u SAD, sa sjedištem u Seattleu, 19/2002Konzulat RH u San Pedru, SAD, 52/1992Konzulat RH u Seoulu, Republika Koreja, 62/1996Konzulat RH u Sirijskoj Arapskoj Republici, sa sjedištem u Damasku, 1/2004Konzulat RH u Sjedinjenim Meksičkim Državama, sa sjedištem u Ciudad de Mexico, 29/2002Konzulat RH u Solothurnu, Švicarska Konfederacija, 42/1992Konzulat RH u Specijalnom administrativnom području Hong Konga u Narodnoj Republici Kini, sa sjedištem u Hong Kongu, 55/2002Konzulat RH u SR Brazil, sa sjedištem u Sao Paulu, 41/1995Konzulat RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Bremenu, 53/1993Konzulat RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Mainzu, 38/1993Konzulat RH u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zurichu, 23/1993Konzulat RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Bariju, 70/2003Konzulat RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Mundimitru, 110/2003Konzulat RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Napulju, 1/2004Konzulat RH u Zurichu, Švicarska Konfederacija, 46/1992

Misija RH pri Organizaciji Ujedinjenih naroda, New York, 31/1992Misija RH pri Vijeću Europe u Strasbourgu, 85/1992

Opće predstavništvo RH pri institucijama i zemljama EZ, 22/1991

Stalna misija RH pri EZ u Bruxellesu, 45/1992Stalna misija RH pri Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) u Beču, 85/1992

Stalna misija RH pri Organizaciji za Europsku sigurnost i suradnju, UN i međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Beču, 22/1999Stalna misija RH pri UN, New York, 20/1999Stalna misija RH pri EZ u Bruxellesu, 45/1992Stalna misija RH pri Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) u Beču, 85/1992Stalna misija RH pri Organizaciji Ujedinjenih naroda u Beču, 45/1992Stalna misija RH pri Organizaciji Ujedinjenih naroda u genevi, 45/1992Stalna misija RH pri Sjevernoatlantskom savezu, sa sjedištem u Bruxellesu, 62/2000

Veleposlanstvo RH u Arapskoj Republici Egipat, sa sjedištem u Kairu, 9/1993Veleposlanstvo RH u Argentini sa sjedištem u Buenos Airesu, 2/1994Veleposlanstvo RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Tel Avivu, 98/1997Veleposlanstvo RH u Irskoj, sa sjedištem u Dublinu, 63/2001Veleposlanstvo RH u Islamskoj Republici Iran, sa sjedištem u Teheranu, 9/1993Veleposlanstvo RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa sjedištem u Islamabadu, 34/1995Veleposlanstvo RH u Japanu, sa sjedištem u Tokiju, 53/1993Veleposlanstvo RH u Kraljevini Danskoj, sa sjedištem u Kopenhagenu, 9/1993Veleposlanstvo RH u Kraljevini Nizozemskoj, sa sjedištem u Haagu, 34/1995Veleposlanstvo RH u Kraljevini Norveškoj, sa sjedištem u Oslu, 55/1993Veleposlanstvo RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Madridu, 86/1992Veleposlanstvo RH u Republici Albaniji, sa sjedištem u Tirani, 9/1993Veleposlanstvo RH u Republici Čile, sa sjedištem u Santiagu, 86/1992Veleposlanstvo RH u Republici Finskoj, sa sjedištem u Helsinkiju, 71/1997Veleposlanstvo RH u Republici grčkoj, sa sjedištem u Ateni, 19/1993Veleposlanstvo RH u Republici Indiji, sa sjedištem u New Delhiju, 60/1994Veleposlanstvo RH u Republici Indoneziji, sa sjedištem u Džakarti, 34/1995Veleposlanstvo RH u Republici Kazahstan, sa sjedištem u Almaty, 29/1995Veleposlanstvo RH u Republici Makedoniji, sa sjedištem u Skoplju, 23/1993Veleposlanstvo RH u Republici Portugal, sa sjedištem u Lisabonu, 17/1993Veleposlanstvo RH u Republici Rumunjskoj, sa sjedištem u Bukureštu, 86/1992Veleposlanstvo RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u Ankari, 9/1993Veleposlanstvo RH u Slovačkoj Republici, sa sjedištem u Bratislavi, 12/1993Veleposlanstvo RH u SR Brazil, sa sjedištem u Brazilji, 93/1996Veleposlanstvo RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Beogradu, 2/1997Veleposlanstvo RH u Velikoj Socijalističkoj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Džamahiriji, sa sjedištem u Tripoliju, 138/2003

420

421

KAZALO ČELNIKA(prezime i ime osobe, dužnost, broj Narodnih novina)

Abičić Vjekoslav, povjerenik VRH u Gradu Orahovici, 76/1997Acalinović Mihael, povjerenik VRH u Gradu Visu, 76/1997Adlešić Ðurđa

– predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma HDS, 15/2000

– voditelj Izaslanstva Hrvatskog državnoj sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, 64/2000

Ajduković Marina, predsjednica Vijeća za djecu, 103/2000Alajbeg Ljerka

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji, sa sjedištem u Bruxellesu, 86/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, sa sjedištem u Brixellesu, 110/2001

– veleposlanik u MVP RH, 158/1998Alceo Frank, predsjednik Odbora za pomorstvo Sabora, 31/1990, 30/1991Alemani Jelenka, povjerenica VRH u Gradu Makarskoj, 9/2002Alerić Krešimir

– direktor Uprave za imovinskopravne poslove u Ministarstvu pravosuđa i uprave, 58/1990

– generalni konzul RH u Australiji, sa sjedištem u Sydneyu, 119/1997 – konzul RH u BiH, sa sjedištem u Tuzli, 48/1996 – predsjednik Komisije za privremeno korištenje stanova, 73/1991

Alo Rosa, počasni konzul RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Bariju, 70/2003Andrašec Marijan, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, 57/2004Andrić Silva, predstavnik VRH u Povjerenstvu za javne djelatnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Andrić Zoran

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Demokratskoj Socijalističkoj Republici Šri Lanci, sa sjedištem u New Delhiju, 29/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Nepal, sa sjedištem u New Delhiju, 23/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Narodnoj Republici Bangladeš, sa sjedištem u Delhiju, 66/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Indiji, sa sjedištem u New Delhiju, 121/1998

Andrijašević Marin, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Estoniji, sa sjedištem u Helsinkiju, 98/2003Andrilić Mladen

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Lihtenštajn, sa sjedištem u Bernu, 92/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Bernu, 21/2002

– ravnatelj Diplomatske akademije u MVP, 117/1997 – veleposlanik RH u Stalnoj misiji RH pri Europskoj Uniji u Bruxellesu, 66/1996 – veleposlanik u MVP RH, 62/1997

Antičević Marinović Ingrid – ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, 86/2001, 93/2002 – predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma HDS, 15/2000

Antić Krunoslav, predsjednik Mandatno-imunitetske komisije Vijeća općina Sabora RH, 25/1990Antić Ljubomir, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, 60/1992Antić Teodor, predsjednik Povjerenstva VRH za granice jedinica lokalne samouprave, 52/2000Antolović Jadran, supredsjedatelj Mješovite komisije RH i Katoličke crkve za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Katoličke crkve, 34/2004Antonić Eduard, počasni konzul RH u Istočnoj Republici Urugvaj sa sjedištem u Montevideu, 188/2003Antonić Mirko, povjerenik VRH u općinama Mečečani i Utolica, 61/1993Antunović Vedran, povjerenik VRH u Općini Gradac, 113/1997Antunović Željka

– nacionalni povjerenik RH i predsjednica Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izložbe Expo 2000 u Hannoveru, 25/2000

– potpredsjednica VRH i ministrica obrane, 93/2002 – potpredsjednica VRH, 11/2000 – predsjednica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, 68/2002 – predsjednica Odbora za obitelj, mladež i šport, 98/1995 – predsjednica Povjerenstva VRH za ljudska prava, 67/2000 – predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije HS, 12/2004 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 25/2000, 24/2001

Aralica Ivan – predsjednik Državnog povjereništva za civilna odlikovanja, 35/1995, 38/1997 – predsjednik Vijeća za strategiju razvitak Hrvatske, 27/1992

Aramvareekul Vithoon, počasni konzul RH u Bankoku, Kraljevina Tajland, 53/1993Aras Davor, predsjednik Odbora za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Županijskog doma Sabora RH, 39/1996Arlović Mato

– predsjednik Komisije za Poslovnik Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze, 98/1995 – predsjednik Odbora za pravosuđe i upravu Sabora, 14/1991, 30/1991 – predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,

39/1995 – predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma

HDS, 15/2000Arslanagić Midhat, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Japanu, sa sjedištem u Tokiju, 71/1993Auf Franić Hildegard, predsjednica Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam, 109/2001Augter Harald, počasni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Mainzu, 162/2003Aušperger Slavko, povjerenik VRH u Općini Pitomača, 74/2000

Babac Branko – član IVS SRH, 28/1990 – predsjednik Administrativne komisije VRH, 32/1990 – pučki pravobranitelj, NN 55/1993

422

423

– republički sekretar za pravosuđe i upravu, 28/1990Babić Ante, državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju, 3/2004Babić Ivan, predsjednik hrvatske skupine Mješovite hrvatsko-mađarske komisije za provedbu Konvencije o obnavljanju označavanju i održavanju granične crte i graničnih oznaka na hrvatsko-mađarskoj granici, 104/1995Babić Mario, predsjednik Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru, 32/2004Babić Mate

– član IVS RH, 25/1990 – potpredsjednik IVS RH, 25/1990

Babić Petričević Zdenka – generalni konzul RH u Stuttgartu, SR Njemačka, 52/1992 – predsjednik Odbora za useljeništvo HS, 12/2004 – predsjednica Odbora za useljeništvo Zastupničkog doma HDS, 12/1999

Babić Vera – predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaće i porezni sustav Gospodarsko–

socijalnog vijeća, 24/2002 – predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike u javnim službama, 14/2002Bačić Željko, ravnatelj Državne geodetske uprave, 67/2000Bagarić Ante

– župan Požeško-slavonske županije, 60/1997 – župan Županije Požeško-Slavonske, 50/1993

Bagarić Marko, župan Osječko-baranjske županije, 63/2000Bagić Snježana

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za alternativno rješavanje radnih sporova Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004

– predstojnica Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, 133/1997 – predstojnica Ureda za zakonodavstvo, 35/2000 – supredsjedateljica Mješovite komisije RH i Katoličke crkve za rješavanje pravnih

pitanja, 34/2004 – supredsjedateljica Mješovitog povjerenstva VRH i crkava odnosno vjerskih

zajednica za provedbu odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i odredaba Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa sklopljenih između VRH i crkava odnosno vjerskih zajednica, 34/2004

Bago Damir, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Bugarskoj, 13/1994Bago Darinko, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici BiH, sa sjedištem u Sarajevu, 2/1996Baica Ivo, župan Šibensko–kninske županije, 60/1997Baić Stevo

– (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, 63/2001

– predstojnik Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, 85/2001 – Bajić Juro – predsjednik Komisije za državna potraživanja, 44/2001 – predstojnik Ureda za javnu nabavu VRH, 190/2003

Bajs Damir, župan Bjelovarsko-bilogorske županije, 68/2000Bakalić Kaja, predsjednik Vijeća za socijalnu politiku, 15/1993Bakija Katarina, ravnateljica Carinske uprave u Ministarstvu financija, 35/2000Baković Petar, povjerenik VRH u Općini Nerežišća, 113/1997

Bakula Stjepan – ravnatelj Nadzorne službe Ureda za nacionalnu sigurnost, 97/1996 – ravnatelj Obavještajne akademije Ureda za nacionalnu sigurnost, 7/1997

Balenović Krešimir, član Predsjedništva RH, 25/1990Baletić Branka, predsjednik Povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, 109/2000Baletić Milovan, predstojnik Ureda za odnose s javnošću, 74/1992Baletić Zvonimir, ministar u VRH, 39/1991, 55/1992Balić Zorislav, ravnatelj Državne uprave za vode, 7471997Banac Ivo

– ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, 118/2003 – voditeljem Državnog eko-stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša,

121/2003Bandić Ivan, generalni konzul RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu, 188/2003Bandić Milan, gradonačelnik Grada Zagreba, 57/2000Banić Slavica, predstojnica Ureda za zakonodavstvo, 23/2004Barac Zdravka, predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaća i porezni sustav Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004Baraka gordan, župan Šibensko-kninske županije, 23/2000Baram Dan

– počasni konzul RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Jeruzalemu, 38/1999 – počasni konzul RH u Haifi, Država Izrael, 38/1993

Barbarić Jakša, predstavnik RH u Vijeću arbitara Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999Barbić Franka, voditelj projekta Sustava državne riznice, NN 26/1996Barbir Ante

– predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga, 103/2000 – predstavnik VRH u Povjerenstvu za javne djelatnosti Gospodarsko–socijalnog

vijeća, 24/2002 – predstojnik Ureda za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, 26/2002

Barić Dakić Ðurđa, predstojnik Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 85/2001Barišić Slaven, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, 12/1994, 47/1998Barresi Marian, počasni konzul RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Napulju, 1/2004Bartolić Zvonimir, predsjednik Mandatno-imunitetnog odbora Županijskog doma Sabora RH, 98/1995Bašić Josipa, predsjednica Povjerenstva VRH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 6/2001Bašić Marijana, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Ličko-senjskoj županiji, 63/2001Bebić Luka

– ministar obrane, 39/1991 – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, 55/1992,

98/1995 – predsjednik Vijeća općina Sabora RH, 14/1991 – predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, 14/1996

Begović Vitomir, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo u RH, 92/2001

424

425

Bekić Darko – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – opunomoćeni predstavnik u Stalnoj

Misiji RH pri Uredu UN u Ženevi, 87/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – šef Stalne misije RH pri Konferenciji o

europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) u Beču, 9/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Portugalskoj Republici, 124/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Angoli, sa sjedištem u

Lisabonu, 68/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kabo Verde, sa sjedištem

u Lisabonu, 68/1999Benić Ivan, povjerenik VRH u općini Krnjak, 61/1993Beno Krešimir, ravnatelj Državnog ravnateljstva za robne zalihe, 40/1995Bergman Branko, ministar za vodoprivredu, 31/1990Berković Svjetlan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Izraelu, sa sjedištem u Tel Avivu, 119/1997

– predsjednik Komisije za granice, 54/2004 – ravnatelj Diplomatske akademije u MVP, 30/1997 – veleposlanik u MVP RH, 36/1995

Bernasconi Waldo A., počasni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, 30/1992Beroš Slobodan, generalni konzul RH u SAD, Savezna Država New York, sa sjedištem u New Yorku, 142/2003Bertoša Miroslav, generalni konzul RH u Trstu, 22/1995Bešić Josip, direktor Republičkog zavoda za međunarodnu, znanstveno-tehničku suradnju, 18/1991Bešker Ana Marija

– ambasador u MVP RH, 78/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Danskoj, sa sjedištem u

Kopenhagenu, 5/2001 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Island, sa sjedištem u

Kopenhagenu, 92/2001 – stalni predstavnik RH pri Uredu UN u Beču (UNIDO – Organizacija UN

za industrijski razvoj IAEA – Međunarodna agencija za atomsku energiju, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik pri Uredu UN u Beču i pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Beču, 87/1996

– stalni predstavnik RH pri Uredu UN u Beču i specijaliziranim agencijama UN u Beču (UNIDO – Organizacija UN za industrijski razvoj i IAEA – Međunarodna agencija za atomsku energiju), 87/1993

– veleposlanik u MVP RH, 62/1997, 78/1997Beus Richembergh goran, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva, 26/2002Bezmalinović Niko

– i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Moldovi, sa sjedištem u Bukureštu, 48/1997

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Rumunjskoj, sa sjedištem u Bukureštu, 66/1996

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Ruskoj Federaciji, 45/1992Biga Friganović Snježana, predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma HDS, 15/2000Bilandžić Dušan, član Predsjedništva RH, 25/1990Bilanović Branko, povjerenik VRH u Gradu Omišu, 89/1995

Bilić Ante, predsjednik Komisije za priznavanje naziva primarijus, 113/2003Bilić Vanja, predsjednik Koordinacijskog odbora za realizaciju Državnog programa uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima, 36/2003Birkić Marin, povjerenik VRH u Gradu Biogradu na Moru, 23/2004Biščević Hijadet

– ambasador u MVP RH, 78/1992, 82/2004 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Azerbejdžan, sa

sjedištem u Ankari, 63/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kazahstan, sa sjedištem

u Ankari, 60/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Turskoj, 12/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Uzbekistan, sa sjedištem

u Ankari, 42/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, sa sjedištem u

Moskvi, 100/1997 – Biškupić Božo – ministar kulture, 91/1995, 204/2003 – predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, 3/2004

Blažević Francisco Antonio, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Čile sa sjedištem u Santiagu, 53/1995Blažević Franjo Antun

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Boliviji, sa sjedištem u Santiagu, 62/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Peru, sa sjedištem u Santiagu, 2/1996

Bobetko Ivan – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i narodnu obranu Sabora, 30/1991 – predsjednik Odbora za unutrašnju politiku i narodnu obranu Sabora, 28/1990

Bobetko Janko – predsjednik Komisije za rješavanje o pravnu na posebnu novčanu naknadu i

visini naknade, 46/1990 – predsjednik Odbora za ratne veterane, 98/1995

Bobinac Dražen, povjerenik VRH u općini Vrhovine, 61/1993Bobuš Zorislav, predsjednik Povjerenstva VRH za osobe s invaliditetom, 47/1997Bogdanović Kamber Mirjana, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje i socijalnu politiku Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Boko Haris, predstojnik Ureda za strategiju razvitka RH, 103/2000Boljkovac Josip

– član IVS RH, 25/1990 – ministar u VRH, 37/1991 – predsjednik Komisije za pomilovanje RH, 49/2000 – predsjednik Komisije za unutarnju i vanjsku politiku te nacionalnu sigurnost, 24/1993 – republički sekretar za unutrašnje poslove, 25/1990

Bonacci Ognjen, predsjednik Hrvatskog komiteta za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom, 35/1993Boras Florijan, predsjednik Odbora za zakonodavstvo HS, 12/2004Borić Jasna, koordinator Radne grupe za praćenje provedbe Zakona o sanaciji određenih poduzeća, 85/1995

426

427

Bortek Knešaurek Štefanija – predsjednica Vijeća za djecu, 15/1999 – ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 108/1996

Bosiljevac Marinko, predsjednik Koordinacijskog odbora za osnovne geodetske podloge, 31/2002Bosnić Konstantin, počasni konzul RH u Sydneyu, Australija, 52/1992Bošnjak Tomislav

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Islamskoj Republici Iran, sa sjedištem u Teheranu, 48/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa sjedištem u Teheranu, 119/1998

Bošnjak Zoran, veleposlanik u MVP RH, 78/1995Bošnjak Željko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kanadi, sa sjedištem u Ottawi, 179/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Estoniji, sa sjedištem u Helsinkiju, 1/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Finskoj, sa sjedištem u Helsinkiju, 95/1998

– počasni konzul RH u Helsinkiju, Finska, 52/1992 – stalni predstavnik RH pri Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo

(ICAO), sa sjedištem u Montrealu, 179/2003Bošnjaković Dražen, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, 199/2003Božičević Josip, ministar za pomet i veze, 31/1990, 39/1991Božičević Juraj, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje, obrazovanje i usklađivanje s tržištem rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Božić Miroslav, predsjednik Međuresorskog odbora za suradnju RH s OUN za prehranu i poljoprivredu, 72/2003Božikov Velimir, predsjednik Povjerenstva za civilnu službu drugog stupnja, 40/2000Božinović Davor, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Beogradu, 13/2002Božinović Davor

– predstojnik Ured predsjednika RH, 18/2004 – veleposlanik u MVP RH, 74/1999, 88/1999, 82/2004 – Brajković Jure – predsjednik Državne komisije za popis i procjenu ratnih šteta, 28/1994 – predsjednik Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete, 15/1993

Brajnović De Leahy Elica, počasni konzul RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Pamploni, 44/1998Brala Želimir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Portugalskoj Republici, sa sjedištem u Lisabonu, 112/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kabo Verde, sa sjedištem u Lisabonu, 204/2003

Brebrić Bruno, predsjednik Savjeta «Delegatskog vjesnika», 8/1990Brkić Vesna

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za državni proračun Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za proračun Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

Brleković Ivan, predsjednik Odbora za zakonodavstvo Županijskog doma Sabora RH, 52/1997Brnelić Ivan

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Austriji, 5/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Poljskoj, 31/1994 – stalni predstavnik RH pri Međunarodnoj organizaciji za atomsku energiju u

Beču, 41/1993 – veleposlanik u MVP RH, 9/1994

Brodarac Ðuro – župan Sisačko-moslavačke županije, 60/1997 – župan Županije Sisačko-Moslavačke, 50/1993

Brölich Stjepan – povjerenik VRH u Gradu Zagrebu, 33/1996 – ravnatelj Državnog ravnateljstva za robne zalihe, 87/1996

Broz Aleksandar – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Tajland, sa sjedištem u

Džakarti, 39/2004 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Filipini, sa sjedištem u

Džakarti, NN 51/2004 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Indoneziji, sa sjedištem

u Džakarti, 39/2004 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Singapur, sa sjedištem u

Džakarti, 39/2004Brozina Milivoj, župan Primorsko–goranske županije, 14/1998Brozovich W. Frank, počasni konzul RH u SAD, sa sjedištem u Seatlleu, 26/2002Brozović Dalibor

– član Predsjedništva RH, 25/1990 – predsjednik Vijeća za zaštitu slobode javnog informiranja, 92/1994

Brož Viktor – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Češkoj Republcii, sa sjedištem u

Pragu, 159/2003 – voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za 2002. godinu,

31/2002 – voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, 44/2003

Brstilo Mate, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, 41/1996Brunović Franjo, povjerenik VRH u Gradu Samoboru, 38/2000Bubalo Paško, župan Županije Šibenske, 50/1993Bučan Daniel

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Arapskoj Republici Egipat, 37/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Hašemitskoj Kraljevini Jordan, sa

sjedištem u Kairu, 62/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Helenskoj Republici, sa sjedištem

u Ateni, 66/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Armeniji, sa sjedištem u

Ateni, 103/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Gruziji, sa sjedištem u

Ateni, 102/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Libanon, sa sjedištem u

Kairu, 61/1995

428

429

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sudan, sa sjedištem u Kairu, 49/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sa sjedištem u Kairu, 92/1997

– veleposlanik u MVP RH, 107/1998 Budiša Dražen

– ministar u VRH, 39/1991 – potpredsjednik, zamjenik predsjednika VRH, 31/2002

Bujas Juraga Sanja, generalni konzul RH u SAD, Savezna Država California, sa sjedištem u Los Angelesu, 81/2003Bujas Željko, izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, 68/1992Bukovac Miljenko, zapovjednik Stožera za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u RH, 60/1997Bulat Marijan, generalni konzul RH u Talijanskoj Republici sa sjedištem u Milanu, 132/1999Bulić Niko

– ministar turizma i trgovine, 28/1993 – ministar turizma, 50/1993, 91/1995

Buljan Helena, predsjednica Kulturnog vijeća za scenske umjetnosti, 187/2003Buneta Anđelka, predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinsku reformu Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Bunić Stjepan, predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaća i porezni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Burić Jure

– povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991 – župan Dubrovačko-neretvanske županije, 60/1997 – župan Županije Dubrovačko-Neretvanske, 50/1993

Bušić Zdravka, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju, 105/1995Buškulić Željko, povjerenik VRH u Općini Vir, 59/2000Buvač Drago

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Japanu, sa sjedištem u Tokiju, 11/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Koreji, sa sjedištem u Tokiju, 110/2001

Buzolić Juraj, predstavnik Sabora RH u Skupštinu Sveučilišta u Splitu, 28/1991, 28/1992

Caput Pavo, predsjednik Komisije za davanje koncesije i prava lova na lovištima na površinama zemljišta u vlasništvu države, 93/1996Caracuel Manuel Ramon Alarcon, počasni konzul RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Sevilli, 22/2004Caratan Branko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj, sa sjedištem u Stockholmu, 1/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Latviji, sa sjedištem u Stockholmu, 40/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Litvi, sa sjedištem u Stockholmu, 49/2001

Cek Spomenka – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – stalni predstavnik u Stalnoj misiji RH

pri Uredu UN u Ženevi, 79/1998 – koordinatorica suradnje RH sa SECI (South European Cooperative Initiative),

72/2003 – nacionalna koordinatorica za Pakt o stabilnosti, 72/2003 – nacionalni povjerenik RH i član Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izložbe

EXPO 2000 u Hannoveru, 69/1997 – stalni predstavnik u Stalnoj misiji RH pri Uredu UN u Ženevi, 71/2001 – veleposlanik u MVP, 63/1995

Celinić Viktor, povjerenik VRH u Općini Radoboj, 150/2003Cesar Ivan, ministar u VRH, 39/1991Cestar Dragutin, predstavnik RH za provedbu Inicijative Pakta o stabilnosti za suzbijanje organiziranog kriminala, 2/2001Cifrić Ivan, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 39/1991Ciprijanović Katica, povjerenik VRH u Općini Orahovica, 27/1995Coleman O James, počasni konzul RH u SAD, sa sjedištem u New Oreleansu, 26/2002Colić Ante, predsjednik Stručne komisije za davanje koncesija za otvaranje slobodnih carinskih prodavaonica, 19/1995Coner Marijan, župan Bjelovarsko-bilogorske županije, 60/1997Crkvenac Mato

– ministar financija, 11/2000, 93/2002 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 25/2000, 24/2001 – predsjednik Povjerenstva za besplatnu dodjelu strane robe, 20/2001

Crnić Ivica – ministar pravosuđa i uprave, 51/1992, 28/1993, – ministar u VRH, 23/1992, 50/1993 – predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, 64/2003, 166/2003, 8/2004, 21/2004

Crnić Jadranko, predsjednik Republičkog odbora za nadzor izbora, 11/1990Crnić Zlatko

– predsjednik Izborne komisije RH, 36/1992 – predsjednik Republičke izborne komisije, 9/1991

Crnković Pozaić Sanja, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje i socijalnu politiku Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Cvitan Onestin

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Ukrajini, 52/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Makedoniji, sa sjedištem

u Skoplju, 83/1994 – ministar unutarnjih poslova, 33/1991

Cvitanović Irena – predstavnik VRH u Povjerenstvu za alternativno rješavanje radnih sporova

Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004 – predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji VRH i Sindikata državnih službi za

tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, 10/2002

– predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, 81/2004

Cvjetković Kurelec Vesna, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Berlinu, 55/2003Cvrk Zoran, ravnatelj Stožera osiguranja Ureda za nacionalnu sigurnost, 29/2000Cvrtila Vlatko, predsjednik Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, 167/2003

430

431

Cvrtnjak Sonja, predstojnik Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, 85/2001

Čačić gordan, ravnatelj Vojne sigurnosne agencije (VSA), 155/2002 Čačić Radimir

– predsjednik Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 98/1995 – ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo, 16/2000, 93/2002 – ministar razvitka, useljeništva i obnove, 11/2000 – predsjednik Odbor za pomorstvo, promet i veze HS, 12/2004

Čaklović Aleksandar, direktor Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, 34/1992Čargonja Darko

– ministar u VRH, 23/1992 – potpredsjednik VRH, 51/1992

Čavka Marinko, povjerenik VRH u Općini Civljane, 7671997Čeh Milka, predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji VRH i Sindikata državnih službi za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, 10/2002Čepo Dalibor, povjerenik VRH u Općini Benkovac, 93/1996Čermak Ivan

– ministar gospodarstva, 50/1993 – ministar industrije, brodogradnje i energetike, 28/1993

Červenko Zvonimir, predsjednik Odbora za hrvatske branitelje iz domovinskog rata Županijskog doma Sabora RH, 52/1997Čičin-Šain Ante

– ambasador u Ministarstvu inozemnih poslova RH, 43/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH pri Europskoj zajednici, 77/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Irskoj, sa sjedištem u Londonu,

24/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike

Britanije i Sjeverne Irske, sa sjedištem u Londonu, 45/1994Čimbur Željko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Laoskoj Narodnoj Demokratskoj Republici, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 195/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Maleziji, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 179/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Socijalističkoj Republici Vijetnam, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 195/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Uniji Mjanma, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 195/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanika RH u Bruneju Darussalam, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 195/2003

Čobanković Petar – ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, 204/2003 – predsjednik Povjerenstva za dodjelu koncesija za korištenje poljoprivrednog

zemljišta u vlasništvu RH, 22/2004 – župan Vukovarsko-srijemske županije, 62/2000

Čop Katrina, predstojnica Ureda za državnu imovinu, 98/2000Čorović Naima, predsjednik Komisije za civilnu službu drugog stupnja, 24/1992Čović Ante

– ministar znanosti, tehnologije i informatike, 39/1991 – počasni generalni konzul RH u Aucklandu, Novi Zeland, 86/1992

Čović Tonči, povjerenik VRH u Općini Tučepi, 76/1997Črnac Vlado, povjerenik VRH u Općini Lanište, 93/1997Črnja Marin

– ministar za rad i zapošljavanje, 31/1990 – predsjednik Republičkog komiteta za boračka i invalidska pitanja, 25/1990

Čučić Ljubomir, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji, sa sjedištem u Bruxellesu, 112/2000Čumbelić Petar, predsjednik Odbora za gospodarstvo i financije Županijskog doma Sabora RH, 98/1995Čutura Mladen, generalni konzul RH u Kanadi, sa sjedištem u Mississaugi, 62/1996

Ćepić Nedjeljko, povjerenik VRH u Gradu Novoj Gradiški, 40/2000Ćosić Krešimir, voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, 12/2004Ćutić Ivan, povjerenik VRH u Općini Perušić, 145/1999

Da Silva Oswald Julio Muller, počasni konzul RH u SR Brazil, sa sjedištem u Sao Paulu, 146/2002Dalić Martina

– predsjednica Povjerenstva za potporu potrošačima, 3/1998 – supredsjedateljica Mješovitog povjerenstva RH i Katoličke crkve za rješavanje

gospodarskih pitanja, 34/2004Damaka Hedi, počasni konzul RH u Republici Tunis, sa sjedištem u Tunisu, 58/2003Damjanović Ivan, pomoćnik ministrice pravosuđa – ravnatelj Uprave za zatvorski sustav u Ministarstvu pravosuđa, 22/2004Danaher gerard, počasni konzul RH u Irskoj, sa sjedištem u Dublinu, 85/1997Daničić Jasnica, predsjednica hrvatske skupine Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo, 16/2002Dasović Jure, povjerenik VRH za općinu T. Korenica, 46/1996De Sousa Regina Maria Anjo Franco, počasni konzul RH u Portugalskoj Republici, sa sjedištem u Funchalu, 52/1999De Zoysa Tilak, počasni konzul RH u Demokratskoj Socijalističkoj Republici Šri Lanki, sa sjedištem u Colombu, 68/1999Debelić Nikola

– generalni konzul RH u Australiji, sa sjedištem u Perthu, 51/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Moldavi, sa sjedištem u

Bukureštu, 116/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Rumunjskoj, 91/1992

Debeljuh Dino – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Demokratskoj Socijalističkoj

Republici Šri Lanki, sa sjedištem u New Delhiju, 124/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Nepal, sa sjedištem u

New Delhiju, 195/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Narodnoj Republici Bangladeš, sa

sjedištem u New Delhiju, 164/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Indiji, sa sjedištem u

New Delhiju, 100/2003 – potpredsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma

HDS, 99/2000Debrecin Antun, predsjednik Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi, 48/2000

432

433

Dečak Ðuro – predsjednik Odbora za ratne veterane Zastupničkog doma HDS, 15/2000 – župan Virovitičko–podravske županije, 60/1997

Degoricija Slavko – ministar obnove, 1/1992 – ministar u VRH, 37/1991 – predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, 60/1992 – predsjednik Vijeća općina Sabora RH, 25/1990

Del Campo Steta Laura Martin, počasni konzul RH u Sjedinjenim Meksičkim Državama, sa sjedištem u Ciudad de Mexico, 29/2002Del Vechio Ivan, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Tel Avivu, 81/2003Delač Vladimir, povjerenik VRH u općini Pakrac, 47/1991Delbianco Luciano, župan Županije Istarske, 50/1993Denac Ivan, predsjednik Komisije za izuzetno priznavanje prava na starosnu mirovinu sudionicima narodnooslobodilačkog rata, 46/1990Dešković Slobodan, predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje statusa „hrvatskih branitelj“ zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu, 31/1997Dević Pero, predstavnik RH u Vijeću miritelja Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999Deželić Ðuro

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Danskoj, 26/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Norveškoj, sa sjedištem

u Kopenhagenu, 10371993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Island, sa sjedištem u

Konephagenu, 80/1993Deželić gjuro, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Slovačkoj Republici, sa sjedištem u Bratislavi, 38/1996Dimnik Božo, počasni konzul RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u Kopru, 7/2002Dobranović Željko, predstojnik Ureda Predsjednika RH, 53/2000Dodig goran

– koordinator VRH za obnovu građanske tolerancije, 36/1995 – predstojnik Ureda za međunacionalne odnose, 24/1995

Dolenec Josip, povjerenik VRH u općini Jakubovac, 53/1993Dolić Ante, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu Županijskog doma Sabora RH, 52/1997Domijan Miljenko, predsjednik Nacionalnog odbora za djelatnosti: «Europa: Zajednička baština», 40/1999Dominković Zlatko, ministar poljoprivrede i šumarstva, 107/1996Domljan Žarko

– predsjednik Komisije za zaštitu i unapređivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti Sabora, 28/1990, 30/1991

– predsjednik Odbora za dodjelu republičkih nagrada za znanstvenoistraživački rad, 54/1990

– predsjednik Odbora za obnovu Dubrovnika, 7/1995, 105/1995 – predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora, 31/1990, 60/1992, 98/1995 – predsjednik Sabora RH, 25/1990 – šef delegacije Sabora RH u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, 55/1992 – šef Delegacije Sabora RH u Skupštinu Konferencije za europsku sigurnost i

suradnju, 91/1992

– voditelj Izaslanstva Sabora RH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za 1996. godinu, 105/1995

– voditelj Izaslanstva Sabora RH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za 1995. godinu, 7/1995

– voditelja Izaslanstva Sabora RH u Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe za 1997. godinu, 110/1996

Dorešić Miroslav, ravnatelj Zavoda za školstvo u Ministarstvu prosvjete i športa, 83/1994Došen Marija, predstavnik VRH u Zajednički komisiju za tumačenje kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, 14/2002Drandić Valter, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne grupe HS pri Interparlamentarnoj uniji, 12/2004Drandić Valter, predsjednik Odbora za turizam Zastupničkog doma HDS, 15/2000Drobnjak Vladimir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – stalni predstavnik RH pri OUN u New Yorku i svim njezinim tijelima, 98/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u svojstvu šega Misije RH pri Europskim zajednicama, sa sjedištem u Bruxellesu, 112/2000

– veleposlanik u MVP RH, 100/1997 – veleposlanik u Stalnoj misiji RH pri OUN u New Yorku, 91/1995

Dropulić–Matulović Marina, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 7/1995Družak Tomislav, ravnatelj Hrvatske izvještajne službe, 13/1999Dukai Katja, povjerenica VRH u Općini Orebić, 34/2004Dulčić Adinda

– predsjednica Povjerenstva VRH za osobe i invaliditetom, 8/2001 – ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinska i mladeži, 46/2000

Ðapić Ante – predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe HS, 12/2004 – predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe Zastupničkog doma HDS, 15/2000 – predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe, 60/1992, 98/1995

Ðodan Šime – ministar obrane, 33/1991 – predsjednik Gospodarskog savjeta VRH, 25/1991 – predsjednik Odbora za budžet i financije Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, 55/1992

Ðukić Milan, predstojnik Ureda za međunacionalne odnose, 23/1991Ðurkić Ivan, ministar poljoprivrede i šumarstva, 20/1999

El–Naggar Moustafa Yakout, počasni konzul RH u Arapskoj Republici Egipat, sa sjedištem u Aleksandriji, 95/1996Erceg Neda, ravnateljica Hrvatske informacijsko dokumentacijske referalne agencije, 158/1998Erhatić Marijan, predsjednik Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete, 45/1991

Fabijančić Zlatko, predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaće i porezni sustav Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002Fekete Željko, povjerenik VRH u općini Borovo, 65/1994

434

435

Ferić–Vac Mirjana – voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za 2002.

godine, 117/2001 – voditelj Izaslanstva HDS u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za 2000.

godinu, 32/2000Fičor Miljenko, predsjednik Komisije za vrijednosne papire RH,120/2002Fijan Tomislav, povjerenika VRH u Gradu Supetru, 5/2000Filipović Dominik, predsjednik Komisije za predlaganje uvođenja doplatnih maraka, 18/1994Fistović Belobrk Branko, počasni konzul RH u Limi, Peru, 2/1995Fižulić goranko

– ministar gospodarstva, 11/2000 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 25/2000, 24/2001

Flego gvozden, ministar znanosti i tehnologije, 93/2002Folnegović Šmalc Vera, predsjednik Državnog povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, 23/2000Franić Ivica, pomoćnik ministra unutarnjih poslova – ravnatelj Ravnateljstva policije u MUP-u, 11/2004Franolić Dražen, predstojnik Ureda Kadrovske i Administrativne komisije – tajnik, 109/2000Frković Ante

– direktor Uprave prihoda, 68/1992 – župan Ličko-senjske županije, 60/1997 – župan Županije Ličko-senjske, 50/1993

Fuchs Jockel, počasni konzul RH u Mainzu, SR Njemačka, 38/1993Furač Vladimira, povjerenica VRH u Općini Vojnić, 7/2003

gagro Božidar – ambasador u Ministarstvu inozemnih poslova RH, 72/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Alžirskoj Narodnoj Demokratskoj

Republici, sa sjedištem u Parizu, 111/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Burkini Faso, sa sjedištem u

Rabatu, 16/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Maroko, sa sjedištem u

Rabatu, 75/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Senegal, sa sjedištem u

Rabatu, 113/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Tunis, sa sjedištem u

Rabatu, 71/1998 – opunomoćeni predstavnik RH pri Europskom parlamentu i Europskom vijeću u

Strasbourgu, 72/1992gajski Milko, predsjednik Republičke izborne komisije, 7/1990galjer Jasna, predsjednica Kulturnog vijeća za likovne umjetnosti, 109/2001ganza–Aras Tereza

– predsjednik Komisije za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, 24/1993 – predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik Županijskog doma Sabora RH, 98/1995

gašparac–Skokić Ljiljana, predsjednica Povjerenstva za vinogradarstvo i vinarstvo, 25/1998gašparović Vilena, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, 63/2001

gaži Ivica – ministar poljoprivrede i šumarstva, 7/1995 – predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda,

143/1998 – predsjednik Odbora za ekonomsku politiku i razvoj Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 98/1995 – župan Županije Zagrebačke, 50/1993

gelo Branko, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, 78/2000gelo Jakov, direktor Republičkog zavoda za statistiku, 1/1991giba Branko, predstojnik Ureda državne uprave u Virovitičko-posavskoj županiji, 114/2001girardi-Jurkić Vesna

– ministar kulture i prosvjete, 28/1993 – ministar prosvjete, kulture i športa, 23/1992, 51/1992 – stalni predstavnik RH pri OUN za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO), sa

sjedištem u Parizu, 83/1994gizdić Reić Jasenka, povjerenica VRH u Općini Klis, 134/2002glavan Miroslav, povjerenik VRH u Općini Vir, 55/1996glavaš Branimir

– predsjednik Mandatno-imunitetske komisije Vijeća udruženog rada Sabora RH, 25/1990

– predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabota, 199/2003

– župan Osječko-baranjske županije, 60/1997, 29/1999 – župan Županije Osječko-Baranjske, 50/1993

gligo Nikša, predsjednik Kulturnog vijeća za glazbu, NN 187/2003glušić Željko, predsjednik Republičke komasacione komisije, 54/1990gojčeta Branimir

– direktor Uprave za geodetske i katastarske poslove, 68/1992 – direktor Uprave za katastar i geodetske poslove u Ministarstvu zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva, 58/1990 – ravnatelj Državne geodetske uprave, 83/1994

goldštajn Milivoj, predstavnik RH u Vijeću miritelja Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999golem Frane Vinko, ministar inozemnih poslova, 48/1990golušić Ivo

– (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 63/2001

– predstojnik Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 85/2001golja Ercole, predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, 85/2001goreta Mirko, povjerenik VRH u Gradu Šibeniku, 23/2004gottlicher Darko, predstojnik Ureda za ljudska prava, 33/2001grabar Kitarović Kolinda

– ministrica europskih integracija, 204/2003 – predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa

Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004grabić Nikola, veleposlanik u MVP RH, 62/1997grabić Vladimir, povjerenik VRH u Općini Stupnik, 80/2001granić goran

– koordinator izrade Strategije razvitka RH «Hrvatska u 21. stoljeću», 29/2000

436

437

– potpredsjednik VRH, 11/2000, 31/2002, 93/2002 – potpredsjednik, zamjenik predsjednika VRH, 16/2000 – predsjednik Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 60/1992 – predsjednik Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, 93/2002 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 24/2001

granić Mate – ministar vanjskih poslova, 53/1993 – potpredsjednik VRH i ministar vanjskih poslova, 91/1995 – potpredsjednik VRH, 39/1991, 51/1992, 55/1992, 28/1993 – predsjednik Komisije za raspored sredstava Zaklade „Kraljica Jelena“, 27/1992 – predsjednik Odbora za europske integracije Zastupničkog doma HS, 8/2001

grbac Ivica – predsjednik Komisije za davanje koncesije prava lova u lovištima na površinama

zemljišta u vlasništvu države, 109/2003 – predsjednik Komisije za davanje u zakup lovišta na površinama zemljišta u

vlasništvu države, 10/2003grbić gordana, predsjednik Odbora za pitanja političkog sistema Sabora, 28/1990, 30/1991grbin Ivo, predstavnik RH u Vijeću miritelja Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999grdešić Ivan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SAD, sa sjedištem u Washingtonu, 112/2000

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sjedinjenim Meksičkim Državama, sa sjedištem u Washingtonu, 7972001

gredelj Marijan, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, 102/2001gredelj Vladimir, povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991gregov Ivo, predstojnik ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, 85/2001gregur Nikola, župan Koprivničko-križevačke županije, 60/1997gregurić Franjo

– potpredsjednik VRH, 48/1990 – predsjednik Kriznog štaba VRH, 44/1991 – predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove, 98/1995 – predsjednik VRH, 37/1991, 39/1991 – veleposlanik u MVP RH i posebni izaslanik Predsjednika RH za odnose s

hrvatsko-bošnjačkom Federacijom i BiH, 50/1997grgić Boris, predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004grgurić Zinko, povjerenik VRH u Općini Fužine, 123/2002grlić–Radman gordan, veleposlanik u MVP RH, 46/1999grubišić Ante

– direktor Direkcije za republičke robne rezerve u Ministarstvu trgovine RH, 54/1990

– direktor Republičke direkcije za robne rezerve, 28/1990 – v.d. direktora Direkcije za državne robne rezerve, 74/1992 – direktor Direkcije za robne rezerve, 3/1993 – ravnatelj Državnog ravnateljstva za robne rezerve, 10/1994

grubišić Ćiro – generalni konzul RH u BiH, 67/1996

– generalni konzul RH u veleposlanstvu RH u Republici BiH, sa sjedištem u Sarajevu, 32/1994

grujić Ivan – predsjednik Komisije za zatočene i nestale, 49/1993 – predstojnik Ureda VRH za zatočene i nestale, 103/2000

grzelj Zlatko, vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, 80/2001gržetić Zvonko, direktor Republičkog hidrografskog instituta, 27/1992gulin Danimir, predsjednik Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde, 73/1994gustović Ercegovac Andrea, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Slovačkoj Republici, sa sjedištem u Bratislavi, 53/2001

Habaybeh Abdel-Nour Odeh, počasni konzul RH u Hašemitskoj Kraljevini Jordan, sa sjedištem u Amanu, 30/1995Hanžeković Marijan

– član VRH, 31/1990 – ministar za financije, 31/1990

Havranek Jasmina, predsjednica Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, 78/2003Hebrang Andrija

– član IVS RH, 25/1990 – ministar obrane, 72/1998 – ministar zdravstva, 39/1991, 92/1993, 91/1995 – potpredsjednik VRH i ministar zdravstva i socijalne skrbi, 204/2003 – predsjednik Komisije za priznavanje naziva primarijus, 38/1990, 71/1994 – predsjednik Republičkog komiteta za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, 25/1990 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 9/2004

Hehet Josip, ravnatelj Uprave za zatvorski sistem u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, 21/2002Hein Aleksandar, veleposlanik u MVP RH, 82/2004Herak Ivan

– ministar turizma, 38/1999 – predsjednik Odbora za turizam, 98/1995

Herceg Stjepan – predsjednik komisije za pomilovanje RH, 5/1991 – predsjednik Mandatno–imunitetske komisije, 55/1992

Herman Vilim, predsjednik Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Zastupničkog doma HDS, 15/2000Hermann Nikolaus, počasni konzul RH u Republici Austriji, sa sjedištem u Grazu, 78/1999Hitrec Hrvoje, ministar informiranja, 14/1991Hitrec Želimir

– predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze, 60/1992 – župan Krapinsko-zagorske županije, 60/1997 – župan Županije Krapinsko-zagorske, 13/1996

Hlad Dragutin, predstojnik Ureda za odnose s republikama i pokrajinama, 6/1991Hlad Mijo

– predsjednik Odbora Sabora RH za pitanja lokalne samouprave, 28/1992 – predsjednika Odbora vijeća općina za pitanja komunalnog sistema Sabora,

31/1990Hobeiche C. Badih, počasni konzul RH u Libanonskoj Republici, sa sjedištem u Bejrutu, 97/1998

438

439

Hodalić Ivan, predsjednik Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 39/1995Hojski Slaven, predstojnik Ureda Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku – tajnik, 109/2000Holbl Nenad, generalni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu, 72/2003Horvat Anica, županica Osječko-baranjske županije, 119/1997Horvat Ivan, župan Virovitičko-podravske županije, 27/2000Horvat Ivica, povjerenik VRH u Općini Skakavac, 20/1996Horvat Ivica, predstavnik VRH u Povjerenstvu za privatizaciju Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Horvatić Željko, predsjednik Komisije za ratne zločine, 5/1997Host Marinko, povjerenik VRH u Općini Viškovo, 7671997Hotujac Ljubomir, predsjednik Stručnog savjeta Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, 190/2003Hozjak Pavao, povjerenik VRH u Općini Mala Subotica, 18/2002Hrabra Suzana

– povjerenica VRH u Općini Ražanac, 89/2001 – (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, 63/2001

Hrala Josip, predstavnik VRH u Povjerenstvu za privatizaciju Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Hranjski Marijan, predsjednik Komisije za ratne zločine, 62/1995Hrdalo Nikša, predstojnik Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 190/2003Hrnjak Milan, predsjednik Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekova okoline, 25/1990Hrvatin Branko, predsjednik Višeg službeničkog suda, 123/2002Huber Krunoslav, povjerenik VRH u Općini Nova Bukovica, 99/2000Hyun Myung–Kwan, počasni konzul RH u Republici Koreji, sa sjedištem u Seoulu, 146/2002

Ibler Mladen – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Australji, sa sjedištem u Cangberri,

89/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj sa sjedištem u

Stockholmu, 79/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Novom Zelandu, sa sjedištem u

Canberi, 4/2000 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Estoniji, sa sjedištem u

Stochkolmu, 31/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Finskoj, sa sjedištem u

Stockholmu, 53/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Latviji, sa sjedištem u

Stockholmu, 41/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Litvi, sa sjedištem u

Stockholmu, 41/1997 – počasni konzul RH u Holaeku, Kraljevina Danska, 22/1994 – veleposlanik u MVP RH, 19/1996

Ilić Ivan – ivanredni i opunomoćeni ambasador RH u SR Njemačkoj, 5/1992

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Austriji, sa sjedištem u Beču, 107/1998

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, 54/1996 – veleposlanik u MVP RH, 74/1997

Ivanac Ante, povjerenik VRH u Općini Brela, 12/1999Ivandić Branka

– predstojnik Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, 85/2001 – (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji,

63/2001Ivanišević Katica

– predsjednica Nacionalnog odbora za obilježavanje 1999. godine kao Međunarodne godine starijih osoba, 19/19999

– predsjednik Županijskog doma Sabora RH, 43/1994, 52/1997Ivanišević Nansi, ministrica prosvjete i športa, 102/1999Ivanišević Stjepan

– ministar pravosuđa, 11/2000 – ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, 16/2000 – predsjednik Nacionalnog povjerenstva za sudjelovanje RH na X. kongresu UN-a

o prevenciji zločina i postupanju s prijestupnicima, 27/2000Ivanjka Šime, počasni konzul RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u Mariboru, 3/2002Ivas Rade, predsjednik Odbora za pravosuđe HS, 26/2004Iveković Ivan

– direktor Uprave prihoda, 43/1993 – ravnatelj Porezne uprave u Ministarstvu financija, 35/2000 – ravnatelj Porezne uprave, 91/1993

Ivelja Nives, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva, 124/2003Ivezić grga, državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, 3/2004Ivezić Luka, povjerenik VRH u općini Ivankovo, 65/1994Ivić Tomislav, predstavnik VRH u Povjerenstvu za rad i socijalnu politiku Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Ivić Vinko, predsjednik Muzejskog vijeća Hrvatske, 108/1996

Jadro Dubravka – predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinski i zdravstveni sustav Gospodarsko-

socijalnog vijeća, 38/2004 – predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje Temeljnog kolektivnog

ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, 81/2004Jakovčević Andrija, i stalni predstavnik RH pri Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo (ICAO), sa sjedištem u Montrealu, 73/1998Jakovčić Ivan

– ministar u VRH za europske integracije, 11/2000 – ministar za europske integracije, 16/2000

Jakovčić Josip, župan Županije Karlovačke, 5571993Jakubek Robert, počasni konzul RH u Republici Boliviji, sa sjedištem u Santa Cruz de la Sierra, 48/1996Jandroković gordan, predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu HS, 12/2004Janković Matej

– ministar poljoprivrede i šumarstva, 91/1995 – župan Županije Vukovarsko-Srijemske, 50/1993

440

441

Janušević Hrvoje, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, 68/2002Janjić Želimir, supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva RH i crkava odnosno vjerskih zajednica za vjeronauk u javnim školama i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama, 34/2004Japundžić Dražen, povjerenik VRH u općini Okučani, 45/1995Jarnjak Ivan

– ministar unutarnjih poslova, 23/1992, 51/1992, 28/1993, 91/1995 – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost HS, 12/2004 – predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, 107/1996

Jašić Zoran – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu, 53/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Bonnu,

38/1996 – ministar financija, 51/1992, 28/1993

Javornik Nenad, predsjednik Komisije za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u RH, 72/1991Jelaska Sibila, predsjednica Bioetičkog povjerenstva za praćenje genetski modificiranih organizama, 50/2000Jelavić Ante, predstavnik Sabora RH u Sveučilišnu Skupštinu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 16/1991Jelčić Olga, supredsjedateljica Mješovitog povjerenstva VRH i Hrvatske biskupske konferencije za izradu popisa imovine oduzete katoličkoj crkvi za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavina, 6/2001Jelinić Srećko, predstojnik Ureda za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, 95/1996Jelkovac Vlado

– povjerenik VRH u Općini Skakavac, 64/1995 – župan Karlovačke županije, 60/1997

Jeren Branko – ministar znanosti i tehnologije, 50/1993 – ministar znanosti, 17/1993, 28/1993 – predsjednik Komisije za stambena pitanja VRH, 53/1990

Jordanić Branko, glavni inspektor Državnog inspektorata, 28/1998Josić Mile, povjerenik VRH u Gradu Obrovcu, 126/2000Josipović Ivo, promatrač RH pri Međunarodnom sudu za kazneni postupak protiv osoba odgovornih za teška kršenja humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije od 1991. godine, 36/1995Jukić Božidar, predsjednik Komisije za preuzimanje imovine i obveza Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske, 8/1994Jukić Vlado, predsjednik Odbora za ratne veterane HS, 12/2004Junašević Hrvoje, vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, 10/2002Jungwirth Amon, glavni republički rudarski inspektor u Republičkom komitetu za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, 9/1990Juras Josip

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Albaniji, sa sjedištem Tirani, 89/1999

– ministar rada i socijalne skrbi, 28/1993 – ministar rada, socijalne skrbi i obitelji, 23/1992, 51/1992

– predsjednik Drugostupanjske komisije VRH za rješavanje prava bivših političkih zatvorenika, 12/1995

Jurčić Ljubo – ministar gospodarstva, 93/2002 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 103/2002

Juretić Bernardica – predsjednica Stručnog savjeta Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga,

103/2002 – predstojnica Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, 182/2003

Jurica Neven – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Australiji, 86/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Norveškoj, sa sjedištem u

Oslu, 107/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Novom Zelandu, 14/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Bugarskoj, sa sjedištem u

Sofiji, 20/1996 – predsjednik Komisije za društveni nadzor i predstavke Sabora, 28/1990 – predsjednik Odbora Sabora RH za zaštitu ljudskih prava, 14/1991 – predsjednik Odbora za vanjsku politiku HS, 12/2004 – predstojnik Ureda za priopćavanje VRH, 30/1997 – presjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava Sabora, 30/1991

Juričić Mladen – generalni konzul RH u Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfut/M, 113/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Albaniji, 47/1993

Juričić Radovan – predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, 190/2003 – (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, 63/2001

Jurić Jerbić Blanka, vršiteljica dužnosti predstojnika Ureda za protokol VRH, 138/2003Jurišić Stipan, počasni konzul RH u Republici Kubi, sa sjedištem u Havani, 110/2002Jurjević Dragan, povjerenik VRH u općini Obrovac, 47/1991Jurjević Marin, predsjednik Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu HS, 83/2002Jurjević Petar, glavni republički inspektor za šumarstvo i lovstvo u Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, 16/1990Jurković Dražen

– povjerenik VRH u Općini Gospić, 44/1991 – povjerenik VRH u Općini Titova Korenica, 49/1992

Jurković Mladen, predsjednik Komisije za invalide u RH, 10/1993Jurlina Bernardo

– generalni konzul RH u BiH, sa sjedištem u Bihaću, 48/1996 – ministar rada i socijalne skrbi, 14/1991, 39/1991 – predsjednik Upravnog vijeća Ureda za prognanike i izbjeglice, 70/1991 – veleposlanik u MVP, 22/1994 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Bugarskoj, 68/1992 – potpredsjednik IVS RH, 25/1990

Juroš Ivan, predsjednik Povjerenstva za dodjelu koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, 32/1997Jurušić Petar, potpredsjednik Županijskog doma HDS, 20/2000Juzbašić Slobodan

– direktor Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, 3/1991

442

443

– v.d. direktora Uprave za veterinarstvo, 68/1992Juzbašić Živko, ministar u VRH, 39/1991

Kabić Serđo, predstavnik VRH u Povjerenstvu za državni proračun Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004Kačić Hrvoje

– predsjednik Državne komisije za granice, 6/1994 – predsjednik hrvatske skupine Diplomatske hrvatsko-slovenske komisije za uređenje

graničnih pitanja, 8/1994 – predsjednik Odbora Sabora RH za vanjsku politiku, 40/1990 – predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora, 30/1991

Kajfeš Franjo – ministar energetike i industrije, 23/1992, 51/1992 – župan Županije Krapinsko-Zagorske, 50/1993

Kajić Rasima, direktor Zavoda za kulturu, 78/1992Kalmeta Božidar

– ministar mora, turizma, prometa i razvitka, 204/2003 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 9/2004

Kalogjera Dragutin, član IVS RH, 25/1990Kalogjera Vanja, izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 54/1992Kancijan Nikola, predsjednik odbora za promet i veze Sabora, 30/1991, 31/1990Kandžija Vinko

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Kraljevini Maroko, sa sjedištem u Rabatu, 64/1992

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Demokratskoj i Narodnoj Republici Alžiru, 86/1992

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Tunisu, sa sjedištem u Alžiru, 45/1993

Karafilipović Andrija, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini, sa sjedištem u Kijevu, 1872001Karagić Mijo, počasni konzul RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem u Nagykanizsi, 20/19999Karakaš Zdenko

– generalni konzul RH u Frankfurtu, u SR Njemačkoj, 55/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Poljskoj, sa sjedištem u

Varšavi, 121/1998 – ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno komunalne-djelatnosti,

51/1992Karamarko Tomislav

– predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, 23/2000 – šef Kabineta predsjednika VRH, 6/1991

Karas Neven, povjerenik VRH u Gradu Velika Gorica, 32/2000Kardum Josip, predsjednik Republičke disciplinske komisije drugog stupnja, 54/1990Karić Ante, povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991Karlovčan Vjekoslav

– generalni konzul RH u Perthu, Australija, 41/1993 – generalni konzul RH u SAD, Savezna Država New York, sa sjedištem u New Yorku,

98/1997Kaštelan Andrija, predsjednik Povjerenstva za pitanja kloniranja i ljudskog genoma, 66/1998

Katičić Martin, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, 98/1995Katić Žarko

– predsjednik Mandatno–imunitetnog odbora Županijskog doma Sabora RH, 52/1997 – predsjednik Radne skupine za izradu prijedloga rezolucije o migracijskoj politici RH,

57/2004Kel Josip, povjerenik VRH u općini Tordinci, 65/1994Keller goroslav, generalni konzul RH u Australiji, sa sjedištem u Sydneyu, 55/2003Kero Domagoj, generalni konzul RH u SAD, Savezna Država New York, sa sjedištem u New Yorku, 49/1999Kirinčić Željko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji, sa sjedištem u Pekingu, 32/2000

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Indoneziji, sa sjedištem u Džakarti, 61/1995

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Tajland, sa sjedištem u Džakarti, 29/1997

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Mongoliji, sa sjedištem u Pekingu, 32/2000

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Narodnoj Republici Kini, sa sjedištem u Pekingu, 52/1999

– zvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Filipini, sa sjedištem u Džakarti, 27/1996

Kiš Miroslav, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, 98/1995Klajner Milena, predstojnica Ureda za nacionalne manjine, 52/2003Klarić Ante

– predsjednik Odbora za zakonodavstvo, 55/1992 – predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora RH, 28/1992 – pučki pravobranitelj, NN 54/1996

Klarić Kukuz Ivana, povjerenica VRH u Općini Kijevo, 158/2003Klemente Karmen

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo, provedbu propisa i ostvarivanje zaštite rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

Klepo Mićo, predsjednik Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti, 117/2001, 167/2003Klepo Miroslav, povjerenik VRH u Općini Viškovci, 158/2003Klisović Joško, predsjednik Međuresorske radne skupine za praćene nacionalne provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1373 (2001) o suzbijanju terorizma, 114/2001Knego Andro, generalni konzul RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Milanu, 82/2004Knezić Josip, direktor Carinske uprave, 68/1992Knezović Zvonko, predstojnik Ureda za žrtve rata, 49/1993Koharović Nebojša, izvanredni i opunomoćeni veleposlanika RH u Republici Poljskoj, sa sjedištem u Varšavi, 84/2003Kojaković Andrija

– i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Irskoj, sa sjedištem u Londonu, 126/1997

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Narodnoj Republici Kini, 74/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Tajland, sa sjedištem u

Pekingu, 53/1994

444

445


– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Filipini, sa sjedištem u Pekingu, 31/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Gani, sa sjedištem u Londonu, 16/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, sa sjedištem u Londonu, 41/1997

Koketi Boris, supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva VRH i Hrvatske biskupske konferencije za izradu popisa imovine oduzete Katoličkoj crkvi za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i za izradu prijedloga rješavanja problema te koordinaciju aktivnosti tijela državne uprave u poslovima povrata imovine, 34/2004Kolarić Aleksandra, predstojnica Ureda za odnose s javnošću, 45/2000Kolić Ivan, povjerenik VRH u općini Plaški, 61/1993Kombol Marijan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa sjedištem u Islamabadu, 34/1995

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Islamskoj Republici Iran, sa sjedištem u Teheranu, 98/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini, sa sjedištem u Kijevu, 66/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanika RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa

sjedištem u Teheranu, 142/2003König Rudolf, župan Vukovarsko-srijemske županije, 60/1997Kopčić Nikola

– direktor Republičkog zavoda za industrijsko vlasništvo, 34/1992 – ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, 99/1996

Koprić Ivan, povjerenik VRH u Gradu Vrbovcu, 38/2000Korlević Zdenko, povjerenik VRH u Gradu Slatini, 74/2000Kos Sanja, predstojnica Ureda za odnose s javnošću, 118/2002Kosek Zlatko, glavni republički elektroenergetski inspektor u Republičkom komitetu za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, 18/1990Kosor Jadranka

– potpredsjednica VRH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 204/2003

– predsjednica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, 54/2004 – predsjednica Povjerenstva VRH za osobe s invaliditetom, 63/2004 – predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome,

28/2004 – predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, 43/2004 – predsjednica Savjeta za mlade, 77/2004 – predsjednica Savjeta za populacijsku politiku, 23/2004 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 9/2004

Kostović Ivica – potpredsjednik VRH za humanitarna pitanja i ministar znanosti i tehnologije, 91/1995 – potpredsjednik VRH, 92/1993 – predsjednik Povjerenstva VRH za rješavanje «Problema 2000.», 58/1998 – predsjednik Upravnog vijeća Ureda za prognanike i izbjeglice, 110/1993, 16/1996 – predstavnik VRH pri Prijelaznoj upravi za uspostavu hrvatske vlasti na području

Istočne Slavonije, Baranja i Zapadnog Srijema, 1/1996 – predstojnik Ureda predsjednika RH, NN 137/1998

– supredsjednik Povjerenstva VRH za udruge, 100/1998 – veleposlanik u MVP RH, 7/1993

Kosty Tito, direktor Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu čovjekove okoline u Republičkom komitetu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline, 18/1990Kovač Mario, ministar pomorstva, prometa i veza, 31/2002Kovač Milan

– ministar privatizacije, 107/1996 – ministar zadužen za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i

odnosa s BiH, 38/1999 – predsjednik Administrativne komisije Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Odbora za useljeništvo Zastupničkog doma HDS, 15/2000

Kovačev Ivan, direktor Sektora za privredne djelatnosti u Republičkom zavodu za društveno planiranje, 14/1990Kovačev Mirko, predsjednik Komisije za davanje u zakup lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države, 30/1999Kovačević Božo

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, sa sjedištem u Moskvi, 148/2003

– ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, 16/2000, 93/2002 – voditelj Državnog eko-stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša, 78/2000 – ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 11/2000

Kovačević Dragan – predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora RH,

19/1996 – predstavnik VRH u Povjerenstvu za privatizaciju Gospodarsko-socijalnog vijeća,

38/2004Kovačević Dragutin, predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinsku reformu Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Kovačević Ivica, predsjednik Povjerenstva za poljoprivredno rasadničarstvo, 100/1999Kovačević Kruno, predstojnik Ureda za suradnju s mirovnim operacijama, 60/1997Kovačević–Čavlović Jasmina, generalni konzul RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Subotici, 14/2000Kovačić Marijan, Glavni inspektor Financijske policije, 12/1993Kovačić Miroslav, državni tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku, 3/2004Kralj Draganić Tatjana

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Armeniji, sa sjedištem u Ateni, 159/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Gruziji, sa sjedištem u Ateni, 179/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Helenskoj Republici, sa sjedištem u

Ateni, 142/2003Kraljević Drago, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Rimu, 109/2000Kraljević Dragoljub

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Cipar, sa sjedištem u Rimu, 106/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Malti, sa sjedištem u Rimu, 90/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici San Marino, sa sjedištem u Rimu, 86/2001

– stalni predstavnik RH pri Organizaciji za prehranu i poljodjelstvo (FAO), pri

446

447

Međunarodnom fondu za poljoprivredni razvoj (IFAD) i pri Svjetskom programu za hranu (WFP) sa sjedištem u Rimu, 76/2001

Kraljević Hrvoje – ministar znanosti i tehnologije, 11/2000 – predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu HS, 137/2002

Kramarić Danica – predsjednik Povjerenstva za izbor zdravstvene ustanove za prisilni smještaj ili

premještaj osoba s duševnim smetnjama koje su u kaznenom ili prekršajnom postupku oglašene neubrojivim osobama, 28/2000

– predstavnica VRH u Povjerenstvo za javne djelatnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća, 138/2002

Kramarić Mihajlo – direktor Zavoda za javnu upravu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, 64/1992 – direktor Zavoda za javnu upravu, 59/1993

Kramarić Zlatko – predsjednik Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zastupničkog doma HDS,

15/2000 – predsjednik Nacionalnog vijeća za vode, 64/2000

Kramarić Želimir, ravnatelj Državnog protokola i veleposlanik u MVP RH, 41/1997Kranjčević Ivan, povjerenik VRH u Gradu Otočcu, 38/2000Krasić Šima, glavni državni revizor, 45/2002Kregar Josip, povjerenik VRH u Gradu Zagrebu, 28/2000Kresović Rogulja Olga

– predsjednica Hrvatskog izaslanstva Stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma između RH i Republike Slovenije i pograničnom prometu i suradnju, 114/2001

– predsjednica Komisije za granice, 62/2001Kriste Petar

– ministar trgovine, 39/1991 – ministar za robni pomet, 34/1990 – republički sekretar za narodnu obranu, 25/1990

Krivačić Jasna, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji, 63/2001Križanec Vjekoslav, generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Hamburgu, 92/1997Krnić Frane

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Čileu, 74/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Boliviji, sa sjedištem u

Santiago de Chileu, 9/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Andori, sa sjedištem u

Madridu, 123/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Nizozemskoj, sa sjedištem u

Den Haagu, 148/2003 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u

Madridu, 96/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kubi, sa sjedištem u

Madridu, 14/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Peru, sa sjedištem u Satniagu,

112/1993 – predstojnik Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim

sudovima, 148/2002

– stalni predstavnik RH pri Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Den Haagu, 148/2003

– veleposlanik u MVP RH, 75/1995Krpina Drago

– povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991 – predsjednik Komisije za izradu etičkog kodeksa nositelja javnih dužnosti, NN 9/1995 – predsjednik Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja, 9/1995 – predsjednik Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Zastupničkog doma HDS, 15/2000

Krznarić Luka, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje, obrazovanje i usklađivanje s tržištem rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Kubelka Dragan, privremeni ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, 51/2004Kuhar Branka, povjerenica VRH u Općini Brdovec, 2472001Kujundžić Milivoj, predsjednik Mandatno-imunitetne komisije, 98/1995Kukuljica Mato, predsjednik Kulturnog vijeća za film i kinematografiju, 109/2001Kukurozović Ivica, povjerenik VRH u općinama Titova Korenica i Udbina, 61/1993Kuljevan Antica, počasni konzul RH u Republici Peru, sa sjedištem u Limi, 64/2002Kuman Dušan, povjerenik VRH u općini Benkovac, 47/1991Kuntarić Antun

– direktor Zavoda za školstvo u Ministarstvu prosvjete, kulture i športa, 42/1992 – direktor Zavoda za školstvo, 68/1992

Kuprešak Zlatko, nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti, 4/2001Kuprešak Željko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Moldovi, sa sjedištem u Bukureštu, 22/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Rumunjskoj, sa sjedištem u Bukureštu, 93/2001

– veleposlanik u MVP RH, 107/1998Kus Damir, povjerenik VRH u Općini Lobor, 150/2003Kušćer Vlado, direktor Uprave kontrole leta, 68/1992Kušćera Vladimir, direktor Uprave kontrole letenja u Ministarstvu prometa i veza, 25/1992Kušević Aure, predsjednik Komisije za nadzor nad radom humanitarnih organizacija, 74/1993Kutle Ante

– predsjednik Nacionalnog povjerenstva za promjenu kline, 164/1998 – predsjednik Odbora za zaštitu prirode i čovjekove okoline Sabora, 31/1990 – predsjednik Odbora za zaštitu prirode i čovjekove okoline Sabora, 31/1990, 30/1991 – ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša, 32/1996

Kvesić Marko, povjerenik VRH u općini Beli Manastir, 44/1991

Lacković Mladen, ravnatelj Nadzorne službe Ureda za nacionalnu sigurnost, 71/1997Laginja Robert, predsjednik Komisije za davanje koncesije prava lova u lovištima na površinama zemljišta u vlasništvu države, 30/1999Lalanne-Berdouticq Yvan, počasni konzul RH u Francuskoj Republici, sa sjedištem u Lyonu, 105/1998Landek Ivan, predsjednik Koordinacijskog odbora za višenamjenski prostorni informacijski sustav, 31/2002Landesman Jossi, počasni konzul RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Tel Avivu, 143/1998Lang Slobodan

– posebni savjetnik predsjednika Republike i veleposlanik u MVP za humanitarna pitanja, 116/1993

448

449

– predsjednik Odbora za izgradnju Hrvatske bolnice Nova Bila, 60/1994Lapić Boža, predstojnica Ureda Koordinacije za gospodarstvo – tajnica, 109/2000Lasić Vitomir, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Makedoniji, sa sjedištem u Skopju, 91/1998Lazić Srećko, sekretar Sekretarijata za zakonodavstvo VRH, 32/1990Ledić Tomislav, predsjednik Povjerenstva za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, 45/2000Ledinski Željko, župan Županije bjelovarsko-bilogorske, 60/1994Leko Josip, predsjednik Odbora za zakonodavstvo HS, 91/2001, 199/2003Leko Zvonimir

– glavni devizni inspektora RH, 74/1994 – obavlja poslove Glavnog deviznog inspektora RH, 55/1992

Lelas Božo, predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaća i porezni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Lepoglavac Ivan, generalni konzul RH u BiH, sa sjedištem u Banja Luci, 79/2001Levačić Branko, župan Međimurske županije, 64/1997Linić Slavko

– potpredsjednik VRH, 11/2000, 93/2002 – predsjednik Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša HS, 12/2004 – predstavnik VRH u Gospodarsko–socijalnom vijeću, 25/2000

Livaja Mario, generalni konzul Hrvatske u Kanadi, sa sjedištem u Mississaugi, 102/2003Livljanić Ivo

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH pri Svetoj Stolici, 14/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Suverenom Viteškom redu od Malte,

23/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Boliviji, sa sjedištem u

Santiagu, 55/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Čile, sa sjedištem u Santiagu,

113/1998Lončarić Damir

– ravnatelj Hrvatske izvještajne službe Ureda za nacionalnu sigurnost, 53/2000 – ravnatelj Obavještajne agencije (OA), 75/2003

Loparić Željko, počasni konzul RH u SR Brazil, sa sjedištem u Sao Paulu, 41/1995Lovrinčević Srećko, župan Osječko-baranjske županije, 97/1998Lučev Ivan, predsjednik Odbora za informatiku Sabora, 30/1991, 31/1990Lučin Šime

– ministar unutarnjih poslova, 11/2000, 93/2002 – predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 10. obljetnice prve redarstvene

akcije «Plitivice 1991.», 13/2001Lukač Koritnik gordana, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, NN 157/2003Lukanović Ilija

– generalni konzul RH u SR Njemačkoj sa sjedištem u Berlinu, 108/1995 – generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Stuttgartu, 143/1998

Lukina Karajković Lidija, zastupnica VRH pred Europskim sudom za ljudska prava, 54/1999Luks-Kalogjera Silvija, veleposlanik u MVP RH, 60/1993Lukšić Branimir, župan Splitsko-dalmatinske županije, 60/1997Lužavec Željko, ministar pomorstva, prometa i veza, 11/1996

Ljubičić Petar, generalni konzul RH u BiH, sa sjedištem u Bihaću, 145/1997Ljubić Pero, povjerenik VRH u Općini Konavle, 80/2001

Macan Trpimir, predsjednik Arhivskog savjeta Hrvatske, 15/1993Maceljski Milan

– predsjednik Komisije za zaštitu bilja, 11/1995, 105/1996 – predsjednik Vijeća za poljoprivrednu politiku, 35/2004

Maček Ratko, predstojnik Ureda za odnose s javnošću, 3/2004Madey Neven

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – stalni predstavnik u Stalnoj misiji RH pri Uredu UN u Ženevi, 20/1996

– stalni predstavnik RH pri Vijeću Europe u Strasbourgu, u svojstvu izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika RH, 119/2000

– veleposlanik u MVP RH, 95/1996 – veleposlanik u Stalnoj misiji RH pri OUN u Ženevi, 91/1995

Majdak Ivan – ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 51/1992 – ministar u VRH, 28/1993 – predsjednik Organizacijskog odbora Regionalne konferencije o razminiranju, 15/1999

Majid Khawaja Anver, počasni generalni konzul RH u Islamskoj Republici Pakistan, sa sjedištem u Karachiju, 67/1999Majnarić Darko, direktor Hrvatskog veterinarskog zavoda, NN 10/1992, 74/1992Malčić Jurica

– ministar uprave, 50/1993 – pučki pravobranitelj, 170/2001

Malenica Branko, predsjednik Povjerenstva za provedbu programa mjera Vlade za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, 13/1999Maletić Ivan, povjerenik VRH u Općini Primorski Dolac, 81/2004Mamić Stipe, predstavnik VRH u Povjerenstvu za kolektivno pregovaranje Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004Manolić Josip

– član Predsjedništva RH, 25/1990 – predsjednik Komisije Predsjedništva SR Hrvatske za organizaciona i kadrovska

pitanja, 29/1990 – predsjednik Kriznog štaba, 37/1991 – predsjednik VRH, 34/1990 – predsjednik Županijskog doma Sabora RH, 24/1993

Marelić Rade, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Albaniji, sa sjedištem u Tirani, 49/2001Marendić Božo

– koordinator projekta sukcesije bivše SFRJ, 55/1993 – stalni predstavnik RH pri Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji u Bruxellesu za

pitanje sukcesije, 31/1992Margetić Mato, povjerenik VRH u Gradu Slavonskom Brodu, 20/2001Maričić Ante, povjerenik VRH za Grad Knin, 26/1996Maričić Ivica, nacionalni povjerenik RH i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za Svjetsku izložbu EXPO 2005 u Aiciu, Japan, 134/2002Maričić Ratko

– generalni konzul RH u BiH, sa sjedištem u Mostaru, 7/2002 – predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Županijskog doma

Sabora RH, 52/1997

450

451

Marić Stjepan, predsjednik Odbora za gospodarstvo i financije Županijskog doma Sabora RH, 52/1997Marić Zvonimir, generalni konzul RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu, 97/1998Markić Anita, povjerenica VRH u Gradu Ivanić Gradu, 38/2000Markotić gordan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – stalni predstavnik u Stalnoj misiji RH pri Uredu UN, sa sjedištem u Ženevi, 32/2003

– koordinator suradnje RH za SECI (South European Cooperative Initiative), 21/2002

– nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti, 21/2002 – stalni predstavnik RH pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), sa sjedištem

u Ženevi, u svojstvu izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika RH, 32/2003Markov Ante

– predsjednik Odbora za turizam HS, 12/2004 – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost HS, 137/2002

Marković Zvonimir – ambasador u MVP RH, 68/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u

Beogradu, 2/1997 – predsjednik Odbora za socijalnu politiku i zdravstvo Sabora, 28/1990, 30/1991 – predstavnik Sabora RH u Skupštinu Sveučilišta u Splitu, 66/1991

Markt Dubravka – direktor Republičkog zavoda za zapošljavanje Hrvatske, 44/1990 – direktor Zavoda za zapošljavanje, 68/1992

Maroević Ivo, predsjednik Muzejskog vijeća Hrvatske, 7/1995Maršanić Vojko, povjerenik VRH u Općini Jelenje, 76/1997Martić Nenad, povjerenik VRH u Općini Slavonski Šamac, 21/2003Martinec Mira, veleposlanica u MVP RH, 74/1999Martinić Boženko, povjerenik VRH u Općini Pučišta, 42/19999Martinović Jozo, ministar financija, 39/1991Maruna Boris

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Boliviji, sa sjedištem u Santiagu de Chile, 204/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Čile, sa sjedištem u Santiagu de Chile, 179/2003

Maštruko Ivica – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Italiji, 15/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Malti, sa sjedištem u

Rimu, 81/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Armeniji, sa sjedištem u

Ateni, 27/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Cipar, sa sjedištem u

Rimu, 59/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Grčkoj, sa sjedištem u

Ateni, 92/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u

Ljubljani, 95/1996Matek Vladimir

– opunomoćeni predstavnik RH pri Vijeću Europe i Europskom parlamentu u

Strasbourgu, 48/1996 – predsjednik Međuresorske radne skupine za suradnju RH i NATO-a i članicama

programa «Partnerstvo za mir», 96/2001 – veleposlanik u MVP RH, 78/1995

Mateša Zlatko – ministar gospodarstva, 67/1995 – ministar u VRH, 28/1993 – predsjednik VRH, 91/1995

Matešić goran, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, 167/2003Matešić Ljubinko, generalni konzul RH u Australiji, sa sjedištem u Sydneyu, 10/1999Matičić Pavao, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo i provedbu propisa i ostvarivanje zaštite prava Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Matić Nediljko, predsjednik Mandatno-imunitetske komisije, 60/1992Matić Željko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji, sa sjedištem u Bruxellesu, 92/1997

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, sa sjedištem u Bruxellesu, 123/1997

Matija Ivan – predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,

60/1992 – predsjednik Vijeća udruženog rada Sabora RH, 25/1990

Matijević Dražen, predsjednik Odbora za pravnu pomoć braniteljima RH, 22/1992Matijević Katja, predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinski i zdravstveni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Matijević Robert, predstojnik Ureda Koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava – tajnik, 109/2000Matijević Vrsaljko Ljubica, pravobraniteljica za djecu, 118/2003Matković Bianca, predstojnica Ureda predsjednika VRH, 3/2004Matković Marica, generalni konzul RH u SAD, Savezna Država Ilinois, sa sjedištem u Chicagu, 142/2003Matulović Dropulić Marina

– gradonačelnica Grada Zagreba, 60/1997 – ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 91/1995 – ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 204/2003 – voditeljica Državnog eko-stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša,

43/2004Matušić Frano, voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, 12/2004Matvijev Mladen, vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, 71/1995, 2/1996Mauher Mladen

– predstavnik RH i supredsjedavatelja Radne skupine Pakta o stabilnosti za internetizaciju za Jugoistočnu Europu – e-Balkans, 2/2000

– predstojnik Ureda za internatizaciju, 103/2000Meder Ferdinand

– direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Ministarstvu prosvjete i kulture RH, 1/1991

– direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture, 68/1992 – ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, 83/1994

452

453

Medić Mato, predsjednik Republičke arondacione komisije, 54/1990Medić Zlatko, predsjednik Koordinacijskog odbora za informatizaciju, 31/2002Medo Mate

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Istočnoj Republici Urugvaj, sa sjedištem u Buenos Airesu, 40/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Argentini, 15/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Paragvaj, sa sjedištem u

Buenos Airesu, 43/1994Medved Jozo, predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Županijskog doma HS, 23/2001Medvedović Zvonimir

– član IVS RH, 25/1990 – ministar za robni promet, 31/1990

Međimorec Miroslav – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Lihtejnštajn, sa

sjedištem u Bernu, 148/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa

sjedištem u Bernu, 52/1999 – veleposlanik u MVP, 37/1995

Mencer Helena Jasna, predstojnica Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, 34/2001Mesić Stjepan

– član Predsjedništva SFRJ iz RH, 34/1990 – predsjednik IVS RH, 25/1990 – predsjednik Nacionalne grupe Sabora RH pri Interparlamentarnoj uniji, 55/1992 – predsjednik Odbora za dodjelu republičkih nagrada za znanstvenoistraživački

rad, 43/1993 – predsjednik RH, 21/2000 – predsjednik Zastupničkog doma Sabora RH, 55/1992

Meštrović Luka – generalni konzul RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u Istanbulu, 75/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Venezueli, sa sjedištem u

Braziliji, 112/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Brazil, sa sjedištem u Brazilji,

93/1996Meštrović Mate, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Bugarskoj, sa sjedištem u Sofiji, 53/1997Meštrović Matko, direktor Zavoda za kulturu u Ministarstvu prosvjete i kulture RH, 58/1990Metelko Zgombić Andrea, predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Meter Jozo

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Novom Zelandu, sa sjedištem u Canberri, 18/1996

– župan Županije Brodsko-Posavske, 50/1993Mićanović Miroslav, predsjednik Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo, 109/2001Mićin Silvio, predstojnik Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća, 45/1995Mihalić Anđelko, povjerenik VRH u Općini Gornji Kneginec, 71/1995Mihanović Marin

– generalni konzul RH u Berlinu, Savezna Republika Njemačka, 52/1992 – konzul RH u Berlinu, SR Njemačka, 52/1992

Mihanović Mate, predsjednik Središnjega etičkog povjerenstva nadležnog za multicentična klinička ispitivanja za lijekove i medicinske proizvode, 183/2003Mihanović Nedjeljko

– predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća, 30/1994 – predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne grupe Sabora RH pri

Interparlamentarnoj uniji, 52/1994 – predsjednik Izvršnog odbora za obilježavanje 5. obljetnice državnosti

samostalne, suverene Hrvatske, 30/1995 – predsjednik Komisije za odlikovanja i priznanja, 67/1993 – predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, 17/1999 – predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu, 60/1992, 98/1995 – predsjednik Odbora za obilježavanje 50. obljetnice Bleiburških žrtava i žrtava

Križnog puta, 21/1995 – predsjednik Odbora za obilježavanje 50. obljetnice pobjede antifašističke

koalicije u Europi i svijetu, 95/1994 – predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Zastupničkog doma Sabora RH, 43/1994

Mijač Kusanović Rudi Josip, počasni konzul RH u Punta Arenas, Republika Čile, 84/1994Mijalić Jadranko, predsjednik Odbora za financije i državni proračun Zastupničkog doma HDS, 15/2000Mijočević Vinko, povjerenik VRH u općini Hrvatska Kostajnica, 36/1991Mikolčić Stjepan, župan Županije Virovitičko-Pdravske, 50/1993Mikolić Mario

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Danskoj, sa sjedištem u Kopenhagenu, 31/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Norveškoj, sa sjedištem u Kopenhagenu, 66/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Island, sa sjedištem u Kopenhagenu, 75/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini, sa sjedištem u Kijevu, 25/2002

– voditelj Državnog protokola i veleposlanik u MVP RH, 107/1993Mikša Branko

– gradonačelnik Grada Zagreba, 50/1993 – ministar trgovine, 23/1992, 51/1992

Mikšić Boris A., počasni generalni konzul RH u SAD, sa sjedištem u St. Paulu, 38/1996Mikulić Nenad, vršitelj dužnosti ravnatelja Državne uprave za zaštitu okoliša, 77/995Milanović Dragan, povjerenik VRH u Općini Donji Lapac, 59/2000Milanović Zoran

– nacionalni koordinator za »Akcijski plan za članstvo« i predsjednik Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO-om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, 112/2002

– predsjednik Nacionalnog povjerenstva za provedbu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, 69/2002

Milas Ivan – čuvar državnog pečata RH, 40/1995 – ministar pravosuđa i uprave, 34/1992 – potpredsjednik VRH, 53/1992, 55/1992 – predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Sabora, 30/1991 – predsjednik Komisije za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim

454

455

sukobima u RH, 50/1991 – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog

doma Sabora RH, 19/1996 – predsjednika Komisije Sabora za izbor i imenovanje, 25/1990 – voditelj Izaslanstva Sabora RH u Skupštini Organizacije o europskoj sigurnosti i

suradnji, 105/1995Milašin Milan, povjerenik VRH u Općini Gvozd, 171/2003Miletić Edmond

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo, provedbu propisa i ostvarivanje zaštite rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

– predstavnik VRH u Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika, 78/2000

Miličić Volga – predstojnica Ureda za opće poslove HS i VRH, 47/2002 – vršitelj dužnosti predstojnice Ureda za opće poslove Vlade i Sabora RH, 79/1994

Milković Janko, predsjednik Prvostepene disciplinske komisije za radnike republičkih organa uprave, 59/1990Milošević Aleksandar, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Makedoniji, sa sjedištem u Skopju, 1/2001Miljanić Miha

– direktor Zavoda za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine u Ministarstvu zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva RH, 5/1991

– direktor Zavoda za zaštitu prirode, 68/1992Miljavac Pavle, ministar obrane, 143/1998Miljenić Orsat, predstojnik Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom, 35/2000Miljenović Žarko

– direktor Državnog zavoda za makroekonomske analize i prognoze, 79/1992 – direktor Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze u Ministarstvu

gospodarskog razvitka, 2/1992Mimica Neven

– ministar za europske integracije, 86/2001, 93/2002 – predsjednik Odbora za europske integracije HS, 12/2004

Mintas Hodak Ljerka – koordinator Povjerenstva za mirovinsku reformu, 27/1998 – ministrica u VRH za europske integracije, 32/1998 – potpredsjednik VRH za unutarnju politiku i društvene djelatnosti, 91/1995 – predsjednica Nacionalnog odbora za izradbu Nacionalnog programa djelovanje

za djecu u RH, 81/1996 – predsjednica Stručne radne skupine za izradu cjelovite reforme sustava lokalne

samouprave u RH, 101/1999 – supredsjednik Povjerenstva VRH za udruge, 100/1998

Mišerić Bosiljko – ministar pravosuđa i uprave, 39/1991 – potpredsjednik VRH, 33/1995 – predsjednik Istražnog povjerenstva za utvrđivanje okolnosti i krivnje državnih i

političkih tijela RH za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske do 30. svibnja 1990., 32/1999

– predsjednik Odbora za pravosuđe, 98/1995Mišetić Ivan, ravnatelj Državnog protokola i veleposlanik u MVP RH, 7/1995

Mitrović Boris – generalni konzul RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u Istambulu, 53/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Tajland, sa sjedištem u

Džakarti, 10/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Filipini, sa sjedištem u

Džakarti, 32/2000 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Indoneziji, sa sjedištem

u Džakarti, 78/1999, 112/1999Mitrović Frane, generalni konzul RH u Talijanskoj Republici sa sjedištem u Milanu, 108/1995Mladineo Mirjana

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u svojstvu šefa Misije RH pri Europskim Zajednicama, sa sjedištem u Bruxellesu, 139/2003

– predstojnica Ureda za europske integracije, 117/1999 – veleposlanik u MVP RH, 93/1997

Mlađenović Stjepan, povjerenik VRH u Gradu Petrinji, 83/2000Mlakar Davorin



– ministar uprave, 18/1994 – ministar uprave, 91/1995 – predsjednik Komisije VRH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i

županija, 43/1994 – predsjednik Povjerenstva za provedbu izbora u Istočnoj Slavoniji, Baranji i

Zapadnom Srijemu, 82/1996Mlikotin Tomić Deša, predsjednik Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja, 109/1995Mlinarić Marijan

– ministar unutarnjih poslova, 204/2003 – župan Varaždinske županije, 60/1997 – župan Županije Varaždinske, 89/1995

Močibob Branko, ministar u VRH, 91/1995Modun Ana, generalni konzul RH u Australiji, sa sjedištem u Melbourneu, 148/2003Moguš Milan, predsjednik Hrvatskog povjerenstva za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i kulturu (Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO), 118/1998, 76/2000Molak Branimir, zapovjednik Stožera civilne zaštite RH, 22/1993Molnar Ivan, povjerenik VRH u općini Pakrac, 44/1991Morić Joško, predsjednik Komisije za izvanredne događaje u zračnom prometu, 19/1993Morsan Sergej

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Španjolskoj, 7/1993 – ministar turizma, 96/1997

Mratović Veljko, predsjednik članova Radne skupine Predsjednika Republike za izradu stručne podloge mogućeg prijedloga promjena Ustava RH, 27/2000Mrduljaš Davor, predsjednik Povjerenstva VRH za granice jedinica lokalne samouprave, 38/1999Mrkalj Petar, povjerenik VRH u Općini Vrginmost, 5/1992Mrkonjić Ivan, predsjednik Izbornog povjerenstva RH, 14/1997Mršić Zdravko

– član IVS RH, 25/1990 – predsjednik Republičkog komiteta za odnose s inozemstvom, 25/1990

456

457

Mršić Zvonimir, predsjednik Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu HS, 12/2004Mudrinić Ivica

– ministar pomorstva, prometa i veza, 37/1993, 91/1995 – ministar prometa i veza, 51/1992, 28/1993 – predsjednik Komisije VRH za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih

djelatnosti, 32/1992Muftić Osman

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Iranu, 86/1992 – predsjednik Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku, 25/1990

Muharemija Amir – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Azerbajdžanskoj Republici, sa

sjedištem u Ankari, 26/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kazakstan, sa sjedištem

u Ankari, 22/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u

Ankari, 80/2001, 52/2002Muljačić Jakša

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Nizozemskoj, sa sjedištem u Den Haagu, 50/1997

– predstojnik Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima, 138/2003

– stalni predstavnik RH pri Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Den Haagu, 147/1998

– veleposlanik u MVP, 37/1995Munivrana Mišo, generalni konzul RH u SAD, Savezna Država California, sa sjedištem u Los Angelesu, 34/1997Mursalo Andrija Tvrtko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Južnoafričkoj Republici, sa sjedištem u Pretoriji, 39/1995

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mauricius, sa sjedištem u Pretoriji, 113/1998

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mozambik, sa sjedištem u Pretoriji, 149/1998

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Namibiji, sa sjedištem u Pretoriji, 53/1999

– počasni generalni konzul RH u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, 37/1994Musinov Svetin, povjerenik VRH u Gradu Trogiru, 43/1999Mustajbegović Jadranka, predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, 99/2000Musulin Marina, predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Mužević Drago, počasni konzul RH u Cochabambi, Republika Bolivija, 22/1996

Nalis Milena – predstavnik VRH u Povjerenstvu za rad i socijalnu politiku Gospodarsko-

socijalnog vijeća, 38/2004 – predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje

primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika, 78/2000Nemet Marijanka, predsjednik Državne komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, 43/1996

Nick Stanko – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem

u Budimpešti, 109/2000 – veleposlanik u MVP RH, 9/1993

Nikolašević Mirko, povjerenik VRH u općini Borovo, 61/1993 Nikolov Jadranka, povjerenica VRH u Osječko-baranjskoj županiji, 181/2003Nissan Khouchab N., počasni konzul RH u Sirijskoj Arapskoj Republici, sa sjedištem u Damasku, 1/2004Nobilo Mario

– ambasador u Ministarstvu inozemnih poslova RH, 47/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador – šef Misije RH pri OUN, New York,

52/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – šef Stalne misije RH pri Organizaciji za

europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Beču, 95/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kubi, sa sjedištem u

New Yorku, 60/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u

Ljubljani, 52/2004 – veleposlanik – stalni predstavnik RH pri Uredu UN u Beču (UNOV),

Organizaciji za industrijski razvitak (UNIDO), Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) i Organizaciji za sveobuhvatnu zabranu nuklearnog testiranja (CTBTO), 93/1997

Nogolica Zvonko, predstojnik Ureda za suradnju i prihvaćanje mirovnih snaga UN u RH, 21/1992Nosić Elena, predstojnica Ureda državne uprave u Splitsko–dalmatinskoj županiji, 68/2004Novačić Ivan, predsjednik Državne komisije za popis i procjenu ratne štete, 32/1997Novačić Olivera

– predstavnica VRH u Povjerenstvu za politiku plaća i porezni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 138/2002

– predstavnica VRH u Povjerenstvu za proračun Gospodarsko-socijalnog vijeća, 138/2002

Novak Dubravko, predsjednik Komisije za davanje koncesije prava lova u lovištima na površinama zemljišta u vlasništvu države, 52/1997Novaković Dinko, povjerenik VRH u Općini Oriovac, 100/2001Novokmet Slavko, generalni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, 5/1999Novosel Ivan

– predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma Sabora RH, 98/1995

– predsjednik Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanje Županijskog doma HDS, 47/1998

Njavro Ðuro – predsjednik Odbora za financije i državni proračun Zastupničkog doma Sabora

RH, 19/1996 – predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, 98/1995

Njavro Juraj – ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 139/1997 – ministar u VRH, 94/1993, 101/1996

458

459

– ministar zdravstva, 51/1992, 28/1993 – predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, 98/1995 – ravnatelj Državne uprave za skrb o razvojačenim braniteljima i civilnim žrtvama

Domovinskog rata, 95/1996

Obradović Tamara, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo i provedbu propisa i ostvarivanje zaštite prava Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Obradović Željko, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, 63/2001Obuljen Nikola, voditelj Izaslanstva Sabora RH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za 1998. godinu, 139/1997Odak Franka, predsjednica Stalne komisije za ocjenu studija utjecaja na okoliš magistralnih cesta i autocesta s pratećim objektima u RH, 90/1996Olafsson Hallgrimur, počasni konzul RH u Republici Islandu, sa sjedištem u Reykjaviku, 91/1998Olujić Krunoslav

– predsjednik Državnog povjerenstva za provedbu referenduma, 39/1996 – predsjednik Izborne komisije RH, 66/1995 – predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, 81/1994

Omerbašić Ševko, predsjednik Odbora za arapske zemlje u Ministarstvu inozemnih poslova, NN 14/1991, 5/1992Opačić Milanka

– predsjednik Mandatno–imunitetnog povjerenstva Zastupničkog doma HDS, 15/2000 – predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova HS, 134/2002

Ostojić Ranko, pomoćnik ministra unutarnjih poslova – ravnatelj policije, 8/2001Ošust Vlado, župan Županije vukovarsko-srijemske, 271996

Padovan Ivo, predsjednik Etičkog povjerenstva, 130/1999, 176/2003Pahić Darmir, predsjednik Koordinacijskog odbora za obnovu katastra i zemljišnih knjiga, 31/2002Pajalić Vera, predstojnica Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, 124/2003Palarić Antun

– državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravu, 3/2004 – predsjednik Komisije VRH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i

županija, 90/1999 – ravnatelj Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu,

54/1999Palijaš Dubravko, visoki predstavnik RH za provedbu Inicijative Pakta o stabilnosti za suzbijanje korupcije, 35/2000Pančić Ivica, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 93/2002, 11/2000Pankretić Božidar

– ministar poljoprivrede i šumarstva, 11/2000, 93/2002 – predsjednik Povjerenstva za dodjelu koncesije za korištenje poljoprivrednog

zemljišta u vlasništvu RH, 14/2002 – predsjednik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo HS, 12/2004

Panjan Ðuro – predsjednik Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanje, 24/1993 – predsjednik Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanje Županijskog doma Sabora

RH, 98/1995

Parać Ivan – ministar rada i socijalne skrbi, 92/1993 – predsjednik Administrativne komisije VRH, 102/1993 – veleposlanik u MVP RH, 1/1996

Parać Zoran, predsjednik Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja, 66/1997, 5/2000, 92/2000Parašilović Emica, povjerenica VRH u Gradu Orahovici, 89/2001, 21/2003Parcen Kornelija, predstojnik Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, 85/2001Park Sung Kyou, počasni konzul RH u Republici Koreji, sa sjedištem u Seoulu, 62/1996Paro Josip

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Gambiji, sa sjedištem u Londonu, 164/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, sa sjedištem u Londonu, 118/2002

– veleposlanik u MVP RH, 100/1997Pasecki Branimir, župan Zagrebačke županije, 60/1997Pasecki Branko, povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991Pašić Petar

– povjerenik VRH u Gradu Kninu i općinama Kistanje, Ervenik, Orlić i Civljani, 61/1993

– povjerenik VRH u Općini Donji Lapac, 49/1992 – povjerenik VRH u Općini Knin, 1/1992 – povjerenik VRH za općine Kistanje, Ervenik, Orlić i Civljani, 26/1996

Pavelić Jurica – nacionalni povjerenik RH i članova Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske

izložbe EXPO 2000 u Hannoveru, 87/1998 – potpredsjednik VRH, 62/1991

Pavelić Zlatko – povjerenik VRH u Primorsko-goranskoj županiji, 103/1997 – povjerenik VRH u Županiji Primorsko-Goranskoj, 34/1996

Pavlak Darko, predsjednik Nacionalnog vijeća za vode, 30/1996Pavlaković Miljenko, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, 63/2001Pavletić Vladimir, ministar prosvjete i kulture, 39/1991Pavletić Vlatko

– član IVS RH, 25/1990 – predsjednik Izvršnog odbora i imenovanju tajnika i blagajnika Nacionalne grupe

Sabora RH pri Interparlamentarnoj uniji, 28/1996 – predsjednik Odbora za obilježavanje 15. svibnja kao spomendana Bleiburških

žrtava i žrtava križnog puta, 33/1996 – predsjednik Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku

kulturu, 25/1990 – predsjednik Zastupničkog doma Sabora RH, 98/1995 – predsjednika Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, 7/1995 – zamjenik predsjednika Republike Hrvatske, 124/1999

Pavlišić Josip, predsjednik Vijeća za Istru, 31/1994Pavlov goran, ravnatelj Centra za razvitak otoka u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, 23/1994Pavlović Čedomir

– ministar u VRH, 51/1992, 55/1992, 28/1993

460

461

– predstojnik Ureda za međunacionalne odnose, 74/1992Pavlović Ivan, ministar pomorstva, prometa i veza, 86/1999Pavlović Nikola, povjerenik VRH u Gradu Dubrovniku, 69/2001Pecek Željko

– ministar u VRH za obrt, malo i srednje poduzetništvo, 11/2000 – ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, 16/2000, 93/2002

Peći Josip, predstavnik Sabora RH u Sveučilišnu skupštinu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 34/1992Pejčinović Burić Marija, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje, obrazovanje i usklađivanje s tržištem rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Pejković Lovre, predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice, 11/1997Pekorari Renata

– ravnateljica Hrvatske informacijsko dokumentacijske referalne agencije, 19/1997 – v.d. ravnatelja Hrvatske informacijsko dokumentacijske referalne agencije, 94/1995

Pende Robert, predstavnik VRH u Povjerenstvu za privatizaciju Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002, 38/2004Penić Ivan

– ministar privatizacije i upravljanja imovinom, 7/1995, 91/1995 – ministar unutarnjih poslova, 107/1996

Percan Ivica, predsjednik Komisije za društveni nadzor i predstavke Sabora, 14/1991, 30/1991Perica Ðuro, predsjednik Komisije za kontrolu zakonitosti rada Službe državne sigurnosti Sabora, 28/1990, 30/1991Perinčić Damir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Finskoj, sa sjedištem u Stockholmu, 18/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Letoniji, sa sjedištem u Stockholmu, 18/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Litvi, sa sjedištem u Stockholmu, 13/1994

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Bruneju Darussalam, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 32/2000

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj, 28/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Laoskoj Narodnoj Demokratskoj

Republici, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 62/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Maleziji, sa sjedištem u Kuala

Lumpuru, 8/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Socijalističkoj Republici Vijetnam,

sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 62/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Uniji Mjanma, sa sjedištem u

Kuala Lumpuru, 32/2000 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Estoniji, sa sjedištem u

Stockholmu, 13/1994Perišić Vladimir, povjerenik VRH u Općini Bale, 27/2004Perković Ivan, povjerenik VRH u općini Skakavac, 65/1994Perković Mate, ravnatelj Porezne uprave, 95/1996Peronja Kruno,

– predsjednik Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu Županijskog doma HDS, 101/2000

– župan Županije splitsko–dalmatinske, 10/1994

Petko Ivan, povjerenik VRH u Općini Orle, 42/1999Petković Zoran, predstojnik Ureda državne uprave u Šibensko–kninskoj županiji, 1114/2001Petrač Božidar, šef Delegacije Sabora RH u Parlamentarnoj skupštini Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, 76/1993Petrak Tomislav, direktor Uprave za veterinarstvo, 3/1993Petrić Rino, voditelj hrvatskog dijela Zajedničke radne skupine VRH i Vlade Talijanske Republike za uspostavljanje zajedničkog sustava nadzora pomorske plovidbe na Jadranskom moru, 143/2002Petrović Marijan

– ministar povratka i useljeništva, 101/1996 – ministar u VRH zadužen za koordinaciju iseljeništva, 91/1995 – ministar u VRH, 33/1995

Pezer Blečić Slavica, glavna devizna inspektorica u Deviznom inspektoratu u Ministarstvu financija, 27/2004Picula Tonino

– ministar vanjskih poslova, 11/2000, 93/2002 – voditelj Izaslanstva HS u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku

sigurnost i suradnju, 12/2004Pičuljan Zoran

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Češkoj Republici, sa sjedištem u Pragu, 6/1998

– veleposlanik u MVP, 37/1995Pintar Mladen, povjerenik VRH u Općini Lokve, 123/2002Piplica Željko, povjerenik VRH u Općini Donji Lapac, 1/1996Pipunić Sanda, predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji VRH i Sindikata državnih službi za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, 10/2002Pisac Mate, povjerenik VRH u Općini Klis, 95/1999Pitalo Jose Trevisan, počasni konzul RH u Antofagosti, Republika Čile, 84/1994Pitlović Antun, župan Županije brodsko–posavske, 33/1995Pivčević Ladislav, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, 73/2003Pivčević Stanić Vera, predsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Sabora RH, 108/1996Plaščak Ivan, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Osječko–baranjskoj županiji, 63/2001Plavša Matić Cvjetana, predstojnica Ureda VRH za udruge, 137/1998Plečko Vlatka

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za državni proračun Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za proračun Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002

Plećaš Zvonko, generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Munchenu, 34/2001Plevnik Žarko, generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Hamburgu, 72/2003Podbevšek Joško, ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA), 35/2004Pokrajčić Marijan

– predsjednik Natječajne komisije za radnike koje imenuje Vlada RH, 48/1990 – predsjednik Povjerenstva za žalbe, 73/2003

Polić Tomislav, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Splitsko–dalmatinskoj županiji, 63/2001

462

463

Poljak Stipe, povjerenik VRH u Općini Slunj, 1/1992Poljanić Pero, generalni konzul RH u SAD, sa sjedištem u New Yorku, 92/1993Poljanić Petar, generalni konzul RH u SR Jugoslaviji, sa sjedištem u Kotoru, 14/2000Popić Hari, povjerenik VRH u Općini Opuzen, 81/1996Popović Anton–Marčelo, ministar turizma, 48/1991Porges Nenad, ministar gospodarstva, 35/1997Posarić Juraj, predsjednik Komisije za ocjenu «Studije utjecaja na okoliš naftovoda Slobodnica – Donja Vrba», 90/1996Posavec Branimir

– predstojnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, 85/2001 – (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji,

63/2001Pravdić Velimir, predsjednik Savjeta prostornog uređenja države, 40/2000Prebanić Franjo, predsjednik Komisije za davanje u zakup lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države, 93/1996Prelog Nenad, izvanredni i opunomoćeni veleposlanika RH u Irskoj, sa sjedištem u Dublinu, 84/2003Prgin Ivo, povjerenik VRH u Općini Primošten, 80/2001Pribičević Ðorđe

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Helenskoj Republici, sa sjedištem u Ateni, 64/1997

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Armeniji, sa sjedištem u Ateni, 134/1997

Primorac Dragan, ministar znanosti, obrazovanja i športa, 204/2003Privora Milada, ravnateljica Državnog protokola RH i veleposlanica u MVP, 27/2000Prka Božo

– ministar financija, 54/1994, 91/1995 – predsjednik Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde,

98/1993Prodan Ivo, načelnik Uprave za zdravstvo u MO, 24/1992Prpić Branimir, predsjednik Republičke stručne komisije za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, 3371992Prpić Ivan, povjerenik VRH u općini Gračac, 61/1993Prtenjača Šime

– predsjednik Odbora za financije i državni proračun HS, 12/2004 – župan Zadarske županije, 60/1997 – župan Županije Zadarsko-Kninske, 50/1993

Prus Marijan, predstojnik Ureda za zakonodavstvo, 35/1993Pugelnik Božidar

– ministar prosvjete i športa, 32/1998 – predsjednik Komisije za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost

Županijskog doma Sabora RH, 55/1995 – predsjednik Odbora za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Županijskog

doma HS, 23/2001 – predsjednik Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu Županijskog

doma Sabora RH, 98/1995Puljić Zvonimir

– povjerenik VRH za Grad Knin, 62/1996 – predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik Županijskog doma Sabora RH, 52/1997 – povjerenik VRH za općine Kistanje, Ervenik i Orlić, 5/1997

Pupovac Milorad, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju HS, 12/2004Pusić Vesna, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne grupe HDS pri Interparlamentarnoj uniji, 31/2000Pušić Baldo, predstojnik Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 68/2004Putrić Mirko

– povjerenik VRH u Općini Vojnić, 49/1992 – povjerenik VRH u Općini Vrginmost, 33/1992, 61/1993

Puževski Valentin, predsjednik Mandatno-imunitetne komisije, 24/1993

Račan Ivica – predsjednik Nacionalnog odbora za izradu Nacionalne strategije o održivom

razvoju, 17/2003 – predsjednik Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranja obrazovnih,

kulturnih, znanstvenih, sportskih i zdravstvenih programa i projekata hrvatskih manjina u susjednim i drugim zemljama i Hrvata u BiH, u 2003. godini, 41/2003

– predsjednik VRH, 11/2000, 93/2002Račić Pavao, povjerenik VRH u općini Gračac, 23/1992Radić Danica, povjerenica VRH u Gradu Virovitici, 4/2003Radić Ðenio, predsjednik Komisije za razmatranje akata Skupštine SFR Jugoslavije Sabora, 28/1990, 30/1991Radić Jure

– ministar znanosti, tehnologije i informatike, 23/1992 – nacionalni povjerenik RH i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske

izložbe EXPO 2000 u Hannoveru, 98/1999 – potpredsjednik VRH i ministar razvitaka i obnove, 80/1994, 91/1995 – predsjednik Državnog povjerenstva za uspostavu ustavnopravnog poretka RH na

područjima Osječko–baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koja su sada pod upravom UNTAES–a, 48/1997

– predsjednik Komisije za provedbu natječaja za izgradnju autocesta u Hrvatskoj, 74/1994

– predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze Zastupničkog doma HDS, 15/2000

– predstojnik Ureda predsjednika RH, 52/1992Radić Miljenko, direktor Uprave kontrole letenja u Ministarstvu prometa i veza, 13/1992Radić Ognjen, povjerenik VRH u Gradu Makarskoj, 87/1997Radin Furio

– predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina HS, 12/2004 – predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Zastupničkog

doma HDS, 15/2000Radnić Zrinka, v.d. predstojnik Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, 142/2003Radojković Veljan, predstojnik Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 85/2001Radoš Jozo

– ministar obrane, 11/2000 – predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva HS, 134/2002

Radovanić Hrvoje, predsjednik Međuministarskog vijeća za osiguranje izvoza, 117/1998Rađenović Igor, predstojnik Ureda VRH za unutarnji nadzor, 93/2002Raguž Dominik, predsjednik Komisije za davanje u zakup lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države, 83/1994

464

465

Rajić Simo, predsjednik Odbora za pravosuđe i upravu Sabora, 28/1990Ralčić Pavao, povjerenik VRH u općini Gračac, 23/1992Ramljak Dražen, ravnatelj Uprave kontrole leta u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, 2/1994Ramljak Milan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Austriji, 116/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u

Berlinu, 49/2001 – potpredsjednik IVS RH, 25/1990 – potpredsjednik VRH ministar pravosuđa, 72/1998 – potpredsjednik VRH, 39/1991 – predsjednik Komisije za koordinaciju aktivnosti vezanih uz nalaz i prodaju

«Seusove kolekcije», 88/1992, 20/1994 – veleposlanik u MVP, 80/1993

Ramuščak Marijan – ministar uprave, 32/1998 – predsjednik Državnog izbornog povjerenstva za izbor predsjednika RH, 143/1999 – predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, 122/1999 – predsjednik Komisije VRH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i

županija, 49/1998 – predsjednik Komisije za privremeno korištenje stanova, 77/1992 – predsjednik Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanje Županijskog doma Sabora

RH, 52/1997 – predsjednik Povjerenstva VRH za granice jedinica lokalne samouprave, 88/1998 – župan Županije Međimurske, 55/1993

Randić Andrija, predsjednik Komisije za ocjenu konačne studije o utjecaju na okolinu željezničkog spoja riječkog čvora i istarskih željeznica, 86/1993Razmilić Vlahović Jorge, počasni konzul RH u Santiagu, Republika Čile, 84/1994Ražnjević Momir, povjerenik VRH u Općini Polača, 80/2001Rebić Adalbert

– ministar u VRH, 7/1995 – predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice, 70/1991

Rebić Niko, predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, 58/2004Reiner Željko, ministar zdravstva, 72/1998Reljić Smiljan, ravnatelj Nadzorne službe Ureda za nacionalnu sigurnost, 7/1997Rendulić Željko, predsjednik Komisije za davanje u zakup lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države, 52/2000Reyes Edgardo P., počasni konzul RH u Republici Filipini, sa sjedištem u Manili, 9/1995Ribičić Admira, predstavnik VRH u Povjerenstvu za kolektivno pregovaranje Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Rijetković Mato, povjerenik VRH u Gradu Garešnici, 14/1999Ritz Neda, stalna predstavnica RH pri OUN za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO), sa sjedištem u Parizu, 40/2001Rodeš Stjepan, predsjednik Odbora za zakonodavstvo Županijskog doma Sabora RH, 98/1995Roić Luka, predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije HS, 91/2001Roje Ante, predstavnik Sabora RH u Skupštinu Sveučilišta u Splitu, 66/1991Roje Josip, župan Županije Primorsko-Goranske, 50/1993Rojnica Ivo, veleposlanik u MVP RH, 86/1993Rončević Berislav, ministar obrane, 204/2003

Rosandić Šarić Neda – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Istočnoj Republici Urugvaj, sa

sjedištem u Buenos Airesu, 97/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Argentini, sa sjedištem u

Buenos Airesu, 42/1995 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Paragvaj, sa sjedištem u

Buenos Airesu, 97/1995Rosenboom Bardelt Johanness, počasni konzul RH u Bremenu, SR Njemačka, 53/1993Rosseti Rikard

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Argentinskoj Republici, sa sjedištem u Buenos Airesu, 49/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Istočnoj Republici Urugvaj, sa sjedištem u Buenos Airesu, 50/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Paragvaj, sa sjedištem u Buenos Airesu, 50/2002

Rotim Franko – predsjednik Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama, 49/1993,

23/1996, 70/2004 – predsjednik Savjeta za sigurnost prometa na cestama Hrvatske, 37/1991

Rudolf Davorin – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH i u Republici Cipar, sa sjedištem u

Rimu, 20/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Italiji, sa sjedištem u

Rimu, 92/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Malti, sa sjedištem u

Rimu, 27/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici San Marino, sa sjedištem

u Rimu, 94/1994 – ministar inozemnih poslova, 22/1991 – ministar pomorstva, 39/1991 – ministar za pomorstvo, 31/1990 – predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i

kulturu, 87/1993 – stalni predstavnik – guverner RH pri Međunarodnom fondu za poljoprivredni

razvitak (IFAD), 93/1997 – stalni predstavnik RH pri OUN za prehranu i poljoprivredu u Rimu, 37/1994

Rusan Ivan – ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, 90/1995, 27/2000 – ravnatelj Hrvatsko informacijsko-dokumentacijsko referalne agencije, 49/1994

Ružman Mladen, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za sigurnost, 76/2000

Sabati Zvonimir – predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Zastupničkog

doma HS, 8/2001 – župan Županije Varaždinske, 50/1993

Said Frans Henry, počasni konzul RH u Republici Malti, sa sjedištem u Valleti, 9/1995Sajko Krešimir, predstavnik RH u Vijeću arbitara Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999Sakač Dragutin, povjerenik VRH u Općini Ljubeščica, 137/1998Sakoman Slavko, predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga, 8/1994

466

467

Saks Branka, predstojnik Ureda državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 85/2001Salaj Branko

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Francuskoj, 47/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Nizozemskoj sa

sjedištem u Den Haagu, 95/1995 – ministar informiranja, 44/1991 – stalni predstavnik RH pri UNESCO-u, sa sjedištem u Parizu, 13/1993

Salaj Matija – direktor Zavoda za prostorno planiranje, 68/1992 – direktor Zavoda za prostorno uređenje u ministarstvu zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva RH, 9/1991Sammartin Antonio, počasni konzul RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Mundimitru, 142/2003San Jose Julie Cesar Barcena, počasni konzul RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Barceloni, 45/2002Sanader Ivo

– ministar znanosti, tehnologije i informatike, 51/1992 – predsjednik Povjerenstva za imovinu VRH, 21/2004 – predsjednik VRH, 203/2003 – predstojnik Ureda predsjednika RH, 96/1995

Sančević Zdravko – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici BiH, 64/1992 – ministar iseljeništva, 65/1991 – predsjednik Odbora za useljeništvo, 98/1995

Sančević Zoran, počasni konzul RH u Republici Venezueli, sa sjedištem u Caracau, 78/1999Sardelić Celestin, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, 109/2000Schlesinger Samuel Ivan, počasni konzul RH u Državi Izrael, sa sjedištem u Ashdodu, 12/2002Schmidt Hans Secher, počasni generalni konzul RH u Aarhusu, Kraljevina Danska, 73/1992Scibilia Pietro, počasni konzul RH u Pescari, Republika Italija, 67/1994Selem Petar, predsjednik Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu HS, 12/2004Sesar Marijan, predstavnik RH u Vijeću miritelja Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999Sesvečan Damir, predsjednik Mandatno–imunitetnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, 199/2003Shah Czae, počasni konzul RH u Republici Indiji, sa sjedištem u Mumbaiu, 124/2002Siketa Nikša, povjerenik VRH u Općini Lastovo, 76/1997Simončić Viktor, vršitelj dužnosti ravnatelja Državne uprave za zaštitu okoliša, 11/1995Simonić Ante

– potpredsjednik VRH, 93/2002 – predsjednik Nacionalnog povjerenstva za suzbijanje HIV/AIDS–a, 72/2003 – predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Zastupničkog doma HDS,

15/2000 – predsjednik Savjeta za mlade, 150/2003 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 104/2002

Sindičić Petar, direktor Uprave prihoda u Ministarstvu financija RH, 54/1990Sladojević–Šola Domagoj

– generalni konzul RH u SAD, Savezna Država Illinois, sa sjedištem u Chicagu, 49/1999

– generalni konzul RH u SAD, Savezna Država Ohio, sa sjedištem u Clevelandu, 41/1995

Slavica Mirjan, povjerenik VRH u Općini Vojnić, 84/1996Slaviček Milivoj, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Poljskoj, 91/1992Slemenšek Željko, glavni republički sanitarni inspektor u Republičkom komitetu za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, 18/1990Slunjski Josip

– komandant Republičkog štaba civilne zaštite RH, 31/1990 – komandant Štaba civilne zaštite RH, 52/1900 – predstojnik Ureda za opće poslove i protokol RH,12/1993

Smiljan Ivica, predsjednik Komisije za vrijednosne papire RH, 93/1996Smrečki Boris, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za zaštitu zračnog prometa, 67/2001Sobol gordana

– ministrica u VRH, 93/2002 – predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma HS, 8/2001 – predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova HS, 12/2004

Sohara Nada, predstojnik Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, 85/2001Sokol Smiljko, ministar u VRH, 53/1992, 55/1992Sokolić Stjepan, povjerenik VRH u Općini Mače, 137/1998Sokolić Vladimir, generalni konzul RH u Munchenu, Savezna Republika Njemačka, 52/1992Sopta Petar, predsjednik Republičke stručne komisije za vinogradarstvo i vinarstvo, 4/1990Spevec Olgica, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, 167/2003Spudić Željko, predstojnik Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, 85/2001Sremić Marko

– povjerenik VRH u Općini Glina, 64/1991 – povjerenik VRH u Općini Gornji Klasinić, 61/1993

Srića Dalibor, glavni devizni inspektor Deviznog Inspektorata, 74/2000Srića Velimir, predsjednik Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga strategije informatičkog razvitka u RH, 45/2000Stahuljak Zlatko, izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Češkoj i Slovačkoj Federativnoj Republici, 46/1992Stančer Ivan, župan Županije Koprivničko-Križevačke, 50/1993Staničić Tonči

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Bugarskoj, sa sjedištem u Sofiji, 66/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Srbiji i Crnoj Gori, sa sjedištem u Beogradu, 65/2004

– veleposlanik u MVP RH, 100/1997Stanić Vera

– predsjednik Odbora Sabora za prostorno uređenje, 54/1990 – predsjednik Odbora za prostorno uređenje Sabora, 30/1991 – predsjednik Upravnog odbora Republičkog fonda «Zrinski i Frankopani»,

25/1991Stanković Ivanka, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 63/2001Stavljenić Rukavina Ana, ministrica zdravstva, 11/2000Stipčević Aleksandar, predsjednik Savjeta za knjižnice Hrvatske, 39/1992Stipišić Dolores, povjerenica VRH u Općini Jelsa, 80/2001Stojaković Luka, predsjednik Vijeća za financiranje razvitka poljoprivrede, 76/1996

468

469

Stojanović Milan, predstavnik VRH u Povjerenstvo za zapošljavanje i socijalnu politiku Gospodarsko-socijalnog vijeća, 68/2002Strenja Branimir



– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kini, sa sjedištem u Pekingu, 32/1995

Strugar Vladimir – ministar prosvjete i športa, 11/2000, 93/2002 – predsjednik Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima, 155/2002

Stupar Simo, povjerenik VRH u Gradu Belom Manastiru, 104/1999Sučec Trakošćanec Ivana, predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnosti i vanjsku politiku Županijskog doma Sabora RH, 52/1997Suhanek Ana, povjerenica VRH u Općini Ljubeščica, 99/2000Sulimanac Stjepan, predsjednik Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Sabora, 48/1990, 30/1991, 60/1992Suman Podgajski Ivka, predsjednica Povjerenstva za dodjelu koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, 84/1998, 45/2000Supičić Ivan, predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s OUN za prosvjetu, znanost i kulturu, 56/1994Svete Zdenko, predstojnik Ureda za prilagođavanje europskim integracijama, 1/1991Sviben Kazimir, predsjednik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, 60/1992, 11/1996

Šarčević Petar – ambasador u Ministarstvu inozemnih poslova RH, 43/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u SAD, 72/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Leichtenstein, sa

sjedištem u Bernu, 31/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa

sjedištem u Bernu, 8/1996Šare Ante, predstojnik Ureda za koordiniranje aktivnosti na razrješavanju vlasničkopravnih odnosa na nekretninama koju su prenesene u društveno vlasništvo, 1/1991Šarinić Hrvoje

– predsjednik Povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om, 87/1993 – predsjednik VRH, 51/1992 – predstojnik Ureda Predsjednika RH, 23/1992, 81/1994, 95/1996 – šef Kabineta predsjednika Predsjedništva SRH, 29/1990

Šegota Boris – predsjednik Komisije za izdavanje obveznica za obnovu RH, 4371993 – predsjednik Odbora za financiranje i državni proračun, 60/1992

Šehić Amir, ravnatelj Direkcije za korištenje službenih zrakoplova, 118/2001Šeks Vladimir

– potpredsjednik VRH, 51/1992, 55/1992, 28/1993 – povjerenik VRH za koordinaciju kriznih štabova više općina, 47/1991 – predsjednik Drugostupanjske komisije VRH za rješavanje prava bivših političkih

zatvorenika, 53/1993

– predsjednik Državne komisije za UNPROFOR, 47/1993 – predsjednik HS, 199/2003 – predsjednik Istražnog povjerenstva za ispitivanje okolnosti nastanka plana

«Lisica», utvrđivanje njegovih autora i njihovih motiva, 162/1998 – predsjednik Komisije za pomilovanje RH, 73/1992, 18/1996 – predsjednik Komisije za ustavna pitanja Sabora, 28/1990, 30/1991 – predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, 98/1995 – predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora, 14/1991, 30/1991

Šeparović Miroslav – direktor Uprave za imovinskopravne poslove u Ministarstvu pravosuđa i uprave,

64/1992 – ministar pravosuđa, 34/1995, 91/1995 – ravnatelj Hrvatske izvještajne službe, 65/1998

Šeparović Zvonimir – izvanredni i opunomoćeni ambasador – šef Misije RH pri OUN, New York,

31/1991 – ministar inozemnih poslova, 39/1991 – ministar pravosuđa, 38/1999

Šepić Nenad, predstavnik RH u Vijeću arbitara Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova, 51/1999Šibl Milovan, predsjednik Republičkog komiteta za informiranje, 25/1990Šibl Neva, predsjednik Komisije za pomilovanje RH, 47/2002Šikić Željko, generalni konzul RH u Austriji, sa sjedištem u Melbourneu, 93/1997Šiljeg Boško, predsjednik Mandatno-imunitetske komisije Društveno-političkog vijeća Sabora RH, 25/1990Šiljeg Luka, povjerenik VRH za Dubrovačko-neretvansku županiju, 97/1998Šimac Ivica

– ravnatelj Uprave za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija u Ministarstvu pravosuđa, 104/1993

– v.d. direktora Uprave za imovinskopravne poslove u Ministarstvu pravosuđa i uprave, 64/1992

Šimac Smiljan – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Alžirskoj Narodnoj demokratskoj

Republici, sa sjedištem u Parizu, 38/1997 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Francuskoj Republici, sa sjedištem

u Parizu, 61/1995 – veleposlanik MVP RH, 66/1999

Šimara Ante, povjerenik Vlade u Općini Podravska Slatina, 36/1991Šimek Ivan, generalni konzul RH u Munchenu, SR Njemačka, 37/1994Šimić Anđelko



Šimić Mila, predstojnica Ureda za etičke i nacionalne zajednice ili manjine, 32/1998Šimonović Ivan

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – šef Stalne misije RH pri Uredu UN, sa sjedištem u New Yorku, 95/1996

– veleposlanik u MVP, 37/1995Šimunec Nenad, povjerenik VRH u Općini Gornji Kneginec, 18/2002

470

471

Šimunović Ante, glavni republički inspektor parnih kotlova u Republičkom komitetu za energetiku, industriju i rudarstvo, 9/1990Šimunović Ivan

– predsjednik Upravnog odbora Republičkog fonda «Kralj Zvonimir», 52/1991 – zapovjednik Ureda za izbjeglice, 45/1991

Šimunović Pjer, nacionalni koordinator za »Akcijski plan za članstvo« i predsjednik Međuresorske radne skupine za suradnju RH s NATO–om i provedbu »Akcijskog plana za članstvo«, 18/2004Širac Marko

– direktor Uprave za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 21/1992

– direktor Uprave za vodoprivredu, 68/1992 – ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 107/1996 – ravnatelj Državne uprave za vode, 86/1994

Široki Boris, počasni generalni konzul RH u Republici Venezueli, sa sjedištem u Caracasu, 29/1996Šišić Tadija, povjerenik VRH u Općini Gračac, 1/1996Škara Joso

– ministar rada i socijalne skrbi, 7/1995, 91/1995 – predsjednik Administrativne komisije VRH, 12/1995, 94/1995

Škare Ožbolt Vesna – ministrica pravosuđa, 204/2003 – predsjednica Nacionalnog odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja,

ubrzanog povrataka i normalizacije života na ratom stradalim područjima RH, 107/1997

Škegro Borislav – ministar financija, 96/1997 – potpredsjednik VRH za područje gospodarstva i financija, 91/1995 – potpredsjednik VRH, 28/1993 – voditelj Nadzornog povjerenstva projekta Sustava državne riznice, NN 26/1996

Škoro Miroslav, generalni konzul RH u Republici Mađarskoj, 47/1995Škrabalo Ivo, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Zastupničkog doma HDS, 31/2000Škrabalo Zdenko

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Švicarskoj Konfederaciji, 20/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Liechtenstein sa

sjedištem u Bernu, 91/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mađarskoj, sa sjedištem

u Budimpešti, 8/1996 – ministar inozemnih poslova, 34/1992, 51/1992 – ministar vanjskih poslova, 28/1993

Škugor Milan, predstojnik Ureda VRH za unutarnji nadzor, 57/2004 Šolc Aleksandar, izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Mađarskoj, 14/1992Šolić Ante, povjerenik VRH u općini Okučani, 61/1993Šoštarić Branko, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za suzbijanje fascioloidoze, 124/2003Špegelj Martin

– ministar za narodnu obranu, 34/1990 – predsjednik Državnog povjereništava za vojna odlikovanja, 49/2000 – zapovjednik Zbora narodne garde, 30/1991

Špehar Vladimir, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, 63/2001Šprem Boris, predstojnik Ureda za zakonodavstvo, 94/2003Šprlje Ivan, župan Dubrovačko–neretvanske županije, 161/1998Šribar Peter, predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo, provedbu propisa i ostvarivanje zaštite rada Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002Štambuk Drago

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Arapskoj Republici Egipat, sa sjedištem u Kairu, 113/1998

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Bahrein, sa sjedištem u Kairu, 46/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Katar, sa sjedištem u Kairu, 23/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Kuvajt, sa sjedištem u Kairu, 35/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Hašemtiskoj Kraljevini Jordan, sa sjedištem u Kairu, 23/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, sa sjedištem u Kairu, 94/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Indiji, 86/1994 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Jemen, sa sjedištem u

Kairu, 52/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sudan, sa sjedištem u

Kairu, 20/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Saveznoj demokratskoj Republici

Etiopiji, sa sjedištem u Kairu, 74/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sirijskoj Arapskoj Republici, sa

sjedištem u Kairu, 35/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sultanatu Oman, sa sjedištem u

Kairu, 66/1999 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima,

sa sjedištem u Kairu, 16/1999Štambuk Dubravka, predstavnik VRH u Zajednički komisiju za tumačenje kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, 14/2002Štefanović Tomislav, povjerenik VRH u općini Daruvar, 44/1991Šteković Marija, predstojnica Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, 114/2001Štern Davor

– ministar gospodarstva, 91/1995 – ministar u VRH, 62/1995 – veleposlanik u MVP, 37/1995

Štimac Radin Helena, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova, 27/2004Štubelj Božidar, povjerenik VRH u gradu Križevcima, 120/2000Štula Milan, direktor Uprave za imovinsko-pravne poslove u Republičkom sekretarijatu za pravosuđe i upravu, 9/1990Štulina Joso, povjerenik VRH u Gradu Ninu, 61/2000Šuica Dubravka, predsjednik Odbora za obitelj, mladež i šport Zastupničkog doma HDS, 15/2000Šuker Ivan

– ministar financija, 204/2003

472

473

– predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 9/2004 – predsjednik Povjerenstva za besplatnu dodjelu strane robe, 23/2004

Šunjić Marijan – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Suverenom Viteškom redu od

Malte, 158/1998 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, 91/1998

Šušak gojko – član IVS RH, 25/1990 – ministar iseljeništva, 39/1991 – ministar obrane, 48/1991, 51/1992, 28/1993, 91/1995 – predsjednik Državnog povjereništava za odlikovanja i priznanja, 33/1995 – predsjednik Državnog povjerenstva za vojna odlikovanja, 38/1997

Šušnjić Daroslav, predsjednika Državne komisije za utvrđivanje katastarskog prihoda, 91/1993Šutina Davorin, povjerenik VRH u Gradu Pregradi, 76/1997Švegović Ivan, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, 63/2001

Tadić Marko, direktor Uprave za veterinarstvo, 41/1993Tadić Vera

– generalni konzul RH u Hamburgu, SR Njemačka, 35/1994 – generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Stuttgartu, 86/2001 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Južnoafričkoj Republici, sa

sjedištem u Pretoriji, 66/1999 – veleposlanica u MVP RH, 100/1997

Tarbuk Mladen, predsjednik Kulturnog vijeća za glazbu, 109/2001Tarjan Ivan

– ministar poljoprivrede i šumarstva, 39/1991, 28/1993 – predsjednik Komisije za davanje koncesija prava lova u lovištima na površinama

zemljišta u vlasništvu države, 83/1994 – predsjednik Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, 25/1990

Tepeš Davorin, predstojnik Ureda za upravljanje imovinom RH, 21/1993Terze Ružica, predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinsku reformu Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002Terzić Vesna, generalni konzul RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Milanu, 159/2003Teskara Cvitko

– povjerenik VRH u Općini Civljani, 5/1997 – povjerenik VRH u Općini Kijevo, 93/1996

Težači Milivoj, povjerenik VRH u Općini Gornji Kneginec, 39/1999Thoni Arthur, počasni konzul RH u Innsbrucku, Republika Austrija, 40/1994Tirelli Enzo, ministar energetike i industrije, 39/1991Tolić Benjamin

– generalni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, 97/1995 – konzul, šef Konzulata RH u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu,

25/1995 – veleposlanik u MVP RH, 107/1998

Tolnauer Aleksandar, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, 52/2003Tolušić Mijo, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Brazil, sa sjedištem u Braziliji, 204/2003

Tomac Mirko, župan Brodsko-posavske županije, 60/1997Tomac Zdravko

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Sloveniji, 42/1992 – potpredsjednik VRH, 39/1991 – predsjednik Državnog povjereništava za civilna odlikovanja, 49/2000 – predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma HDS, 15/2000 – voditelj Izaslanstva HDS u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku

sigurnost i suradnju, 31/2000Tomaš Milivoj, predstojnik Ureda za UNPROFOR i Promatračku misiju EZ, 41/1993Tomašić Ante, generalni konzul RH u SAD, Savezna država Ohio, sa sjedištem u Clevelandu, 80/1999Tomašić Vjekosav, generalni RH u Talijanskoj Republici, sa sjedištem u Trstu, 78/1999Tomčić Zlatko

– ministar graditeljstva i zaštite okoliša, 28/1993 – ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 80/1994 – predsjednik Zastupničkog doma HDS, 15/2000 – zamjenik predsjednika RH, 15/2000

Tomić Ivica – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Arapskoj Republici Egipat, sa

sjedištem u Kairu, 86/2001 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Arapskoj Republici Siriji, sa

sjedištem u Kairu, 26/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Katar, sa sjedištem u Kairu,

34/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Državi Kuvajt, sa sjedištem u

Kairu, 7/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Hašemitskoj Kraljevini Jordan, sa

sjedištem u Kairu, 10/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Bahrein, sa sjedištem u

Kairu, 50/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, sa

sjedištem u Kairu, 14/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Libanonskoj Republici, sa

sjedištem u Kairu, 14/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Azerbejdžan, sa

sjedištem u Ankari, 87/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Jemen, sa sjedištem u

Kairu, 14/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kazahtsan, sa sjedištem

u Ankari, 95/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Sudan, sa sjedištem u

Kairu, 22/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u

Ankari, 31/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Uzbekistan, sa sjedištem

u Ankari, 81/1996 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Saveznoj Demokratskoj Republici

Etiopiji, sa sjedištem u Kairu, 19/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Slovačkoj Republici, 47/1993 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sultanatu Oman, sa sjedištem u

474

475

Kairu, 1/2002 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima,

sa sjedištem u Kairu, 7/2002Tomljanović Emil, predsjednik Odbor za pravosuđe HS, 12/2004Tomljenović Kata

– (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Vukovarsko–srijemskoj županiji, 63/2001

– predstojnik Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 85/2001Topić Jakša

– predsjednik Nacionalnog vijeća za ovlašćivanje, 98/1998 – predsjednik Središnjeg savjeta Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo,

98/1998, 103/2002 – ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, 15/1995, 40/2000

Topić Željko, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, 59/2004Travaš Robert, šef Kabineta predsjednika VRH, 55/1992Trbojević Milan, ravnatelj Porezne uprave u Ministarstvu financija, 102/2001Trbuljak goran, predsjednik Kulturnog vijeća za medijsku kulturu, 109/2001Trconić Luka, predsjednik Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma HDS, 15/2000Trnski Tihomir, župan Županije Bjelovarsko–Bilogorske, 50/1993Troha Ferdinand, povjerenik VRH u Gradu Požegi, 58/2004Trstenjak Stjepan, povjerenik VRH u Općini Vinica, 18/2002Tuđman Franjo

– predsjednik Odbora za obnovu Dubrovnika, 40/1990 – predsjednik Predsjedničkog vijeća, 28/1999 – predsjednik Predsjedništva RH, 25/1990 – predsjednik RH, 51/1992, 66/1997

Tuđman Miroslav, ravnatelj Hrvatske izvještajne službe Ureda za nacionalnu sigurnost, 42/1995Tufekčić Željko

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za politiku plaće i porezni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za proračun Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002

Turčić-Kranjčec Ivan, glavni republički vodoprivredni inspektor u Republičkom komitetu za vodoprivredu, 18/1990Turek Franjo, ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA), 75/2003Turić Marko, predsjednik Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo HS, 12/2004Turina Marko, počasni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, 46/1992Turkalj Davor, povjerenik VRH u Općini Perušić, 34/2004Turković Petar, predsjednik Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga Strategije razvitka hrvatskog športa, 53/2000Turšić Vito

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za kolektivno pregovaranje Gospodarsko–socijalnog vijeća, 38/2004

– predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, 81/2004

Tus Antun, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – šef misije RH pri Sjevernoatlantskom savezu, sa sjedištem u Bruxellesu, 7/2001Tušek Alojz, ministar pomorstva, prometa i veza, 11/2000Tušek Branislav, predsjednik Savjeta za obnovu i razvoj grada Vukovara, 102/2001

Učur Marinko, povjerenik VRH u Gradu Novom Vinodolskom, 13/2001Udovičić Božo, predsjednik Republičkog komiteta za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, 25/1900Ujević Milan, predstojnik Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća, 3271993Uljar Anton, ravnatelj Carinske uprave u Ministarstvu financija, 102/2001Urban Želimir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Brazil, sa sjedištem u Braziliji, 107/1998

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Venezueli, sa sjedištem u Brazili, 66/1999

Urban Željko, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kanadi, sa sjedištem u Otawi, 97/1993Uroić Bruno

– počasni konzul RH u Švicarskoj Konfederaciji, 42/1992 – voditelj Izaslanstva Sabora RH u Skupštini Organizacije za europsku sigurnost i

suradnju, 105/1995Uzel Željko, povjerenik VRH u Gradu Kutini, 138/1999Uzorinac Petar, generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu/M, 81/2003

Valentić Nikica – predsjednik Državnog povjerenstva za povijesne i ratne žrtve, 65/1998 – predsjednik VRH, 28/1993

Varga Vera, predstojnica Ureda za europske integracije, 62/1998Vašiček Vesna, glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija, 111/2000Vavra Ivan, predstavnik VRH u Povjerenstvu za javne djelatnosti Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Vedriš Mladen

– ministar u VRH, 23/1992 – potpredsjednik VRH, 91/1992

Vedriš Zvonimir, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za zaštitu zračnog prometa, 43/1999Vekić Ivan, ministar unutarnjih poslova, 39/1991Velić Boris


– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Narodnoj Republici Kini, sa sjedištem u Pekingu, 159/2003

Veljačić Ivan, povjerenik VRH u Općini Vinodolskoj, 76/1997Verbeke Lino, počasni konzul RH u Kraljevini Belgiji, sa sjedištem u Bruggeu, 92/1999Veselica Vladimir, ministar u VRH, 39/1991Vidić Marin zv. Bili, povjerenik Vlade u Općini Vukovar, 36/1991Vidić Stanko, glavni inspektor Financijske policije, 40/2000Vidmarović Ðuro, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini, sa sjedištem u Kijevu, 94/1994Vidonić Zlatko, povjerenik VRH u Općini Generalski Stol, 47/2002Vidošević Dunja, predstojnica Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća, 42/1996

476

477

Vidošević Nadan – ministar gospodarstva, 92/1993 – predsjednik Komisije za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije, 24/1993 – župan Županije Splitsko-Dalmatinske, 50/1993

Vidošević Tomislav – predstojnik Ureda za suradnju s međunarodnim institucijama u RH, 2/2001 – predstojnik Ureda za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i

suradnju (OESS), 4/1998Vidović Davorko

– ministar rada i socijalne skrbi, 11/2000, 93/2002 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 24/2001, 25/2000 – predsjednik Odbora za obitelj, mladež i šport HS, 12/2004

Vidović Igor, predsjednik Nacionalnog vijeća za ovlašćivanje, 103/2002Vidović Mirjana, generalni konzul RH u SR Njemačkoj, sa sjedištem u Hamburgu, 108/1999Vidović Slavko

– direktor Zavoda za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti u Ministarstvu pravosuđa i uprave, 64/1992

– ravnatelj Zavoda za informatizaciju pravosuđa i javne uprave u Ministarstvu pravosuđa, 103/1993

Vidović Vjekoslav – predsjednik Republičke izborne komisije, 9/1991 – predsjednik Republičke komisije za provedbu referenduma po Odluci od 25.

travnja 1991., 21/1991Vidović Vlado, povjerenik VRH u Općini Preko, 43/2000Vilajtović Mirko

– predstojnik Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, 85/2001 – (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji,

63/2001Vilović Ranko, konzul, šef Konzulata RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Zurichu, 23/1993Višić Paško, povjerenik VRH u Gradu Šibeniku, 16/2001Vitez Zlatko, ministar kulture, 80/1994Vitrisal Mirjana, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Virovitičko–podravskoj županiji, 63/2001Vlahović Stefan, počasni konzul RH u Ruskoj Federaciji, sa sjedištem u Kalinjingradu, 109/2003Vlahušić Andro

– ministar zdravstva, 104/2001, 93/2002 – predsjednik Povjerenstva za zaštitu od zračenja, 104/2002

Vlašić Pleše Dubravka – predstavnica VRH u Povjerenstvo za međunarodne odnose i pripremu pristupa

Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 138/2002 – predstavnica VRH u Povjerenstvo za zakonodavstvo, provedbu propisa i

ostvarivanje zaštite prava Gospodarsko-socijalnog vijeća, 138/2002Vogelsang Judith K., počasni konzul RH u SAD, sa sjedištem u Kansas Citiju, 159/2003Vojković Hrvoje

– ministar gospodarstva, 31/2002 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 42/2002

Vokić Ljilja, ministar prosvjete i športa, 80/1994, 91/1995

Volenik Stanislav, predsjednik Povjerenstva za sjemenarstvo, 74/2001Volf Ivan, povjerenik VRH u općini Grubišno Polje, 44/1991Vrana Kamilo, generalni konzul RH u Republici Turskoj, sa sjedištem u Istanbulu, 14/2002Vranyczany Dobrinović Janko

– izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Kraljevini Belgiji, 43/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Kraljevini Nizozemskoj, sa

sjedištem u Bruxellesu, 64/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Velikom Vojvodstvu Luxemborug, sa

sjedištem u Bruxellesu, 64/1992 – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – šef Stalne misije RH pri Europskoj

zajednici u Bruxellesu, 95/1996 – ministar za turizam, 31/1990

Vrbošić Josip, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, 49/2001Vrdoljak Antun, član Predsjedništva RH, 25/1990Vresk Josip, ravnatelj Uprave za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu pravosuđa, 116/1993Vrgoč Hrvoje, direktor Zavoda za školstvo u Ministarstvu prosvjete i kulture RH, 54/1990Vrhovac Božidar, predsjednik Središnjeg etičnog povjerenstva, 63/2004Vrkić Ivica, predstojnik Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranja i Zapadnog Srijema, 1/1996Vrljić Ivan, glavni devizni inspektor RH, 36/1995Vučko Filip

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kneževini Andori, sa sjedištem u Madridu, 72/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Madridu, 72/2003

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kubi, sa sjedištem u Madridu, 81/2003

Vučković Milojko – član Predsjedništva RH, 25/1990 – predsjednik Komisije Predsjedništva SR Hrvatske za pomilovanja, 29/1990 – predsjednik Savjeta Predsjedništva RH za izbor kadrova u pravosuđu, 50/1990

Vuić Josip, povjerenik Vlade u općini Petrinja, 35/1991Vujevich M. Marion, počasni konzul RH u SAD, sa sjedištem u Pittsburghu, 36/2002Vujević Marinko, povjerenik VRH u Općini Galovac, 10/2003Vujić Antun, ministar kulture, 11/2000, 93/2002Vukadin Jagoda, predstavnik VRH u Zajedničkoj komisiji za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika, 78/2000Vukas Jerko

– generalni konzul RH u Melbourneu, Australija, 41/1993 – generalni konzul RH, sa sjedištem u Mississaugi, 62/1997

Vukašić Vesna, predsjednik Privremenog stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, NN 48/1999Vukelić Branko

– ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, 204/2003 – predstavnik VRH u Gospodarsko-socijalnom vijeću, 9/2004

Vukelić Nenad, predstojnik Ureda državne uprave u Ličko-senjskoj županiji, 114/2001Vukmir Branko, predstavnik RH u Vijeću arbitara Međunarodnog centra za rješavanje

478

479

ulagačkih sporova, 51/1999Vukojević Vice

– predsjednik Društveno–političkog vijeća Sabora RH, 54/1991 – predsjednik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, 61/1991 – predsjednik Odbora za izbor, imenovanje i administrativne poslove, 55/1992 – predsjednik Odbora za zakonodavstvo, 98/1995 – predsjednik Ustavne komisije Sabora RH, 28/1992 – predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora, 28/1990

Vukorep Antun – povjerenik VRH u općinama Dvor i Gvozdansko, 61/1993 – povjerenik VRH u Općini Dvor, 1/1992

Vukov Colić Dražen – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Austriji, sa sjedištem u

Beču, 112/2000 – predsjednik Radne skupine Predsjednika Republike za izradu prijedloga

dugoročne i cjelovite hrvatske promidžbe, 106/2000Vukov Vice, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Švicarskoj Konfederaciji, sa sjedištem u Bernu, 5/2001Vuković Milan

– predsjednik Izborne komisije RH, 82/1992 – predsjednik Komisije za ratne zločine, 35/1993

Vuković Nikola, povjerenik VRH u Općini Udbina, 1/1996Vuković Nikola, v.d. ravnatelja Državnog zavoda za makroekonomske analize i prognoze, 33/1996Vukšić Ivan, (privremeni) predstojnik Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, 63/2001Vukušić Herman, predstavnik VRH u Povjerenstvu za mirovinski i zdravstveni sustav Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Vukušić Jagoda, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Norveškoj, sa sjedištem u Oslu, 11/2001Vukušić Vesna, predsjednica Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, 6/2000Vulić Mile, povjerenik VRH u općini Nadvode, 61/1993

Wu Ying–Sheung gordon, počasni konzul RH u Specijalnom administrativnom području Hong Konga u Narodnoj Republici Kini, sa sjedištem u Hong Kongu, 55/2002

Zagorščak Davorin, generalni konzul RH u BiH, sa sjedištem u Tuzli, 134/1997Zdravčević Franjo, predstojnik Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, 85/2001Zdunić Stjepan

– član IVS RH, 25/1990 – generalni direktor Republičkog zavoda za društveno planiranje, 25/1990 – ministar gospodarskog razvoja, 62/1991 – ministar u VRH, 39/1991

Zečić Wendy, predstojnica Ureda za protokol VRH, 83/2002, 102/2001Zenka Franjo

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Suverenom Viteškom redu od Mlate, sa sjedištem u Vatikanu, 79/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, sa sjedištem u Vatikanu, 109/2000

Zgrebec Dragica, predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma HDS, 15/2000Zidarević Dinko, predsjednik Povjerenstva za provedbu programa aktivnosti Vlade na rješavanju problema nelikvidnosti, 166/198Zidarić Franjo, povjerenik VRH u Gradu Bakru, 61/2000Zorić Damir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, 13/1999

– predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice, 37/1996 – veleposlanik u Ministarstvu inozemnih poslova, 76/1996

Zovak Tihomir – predsjednik Komisije za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije, 105/1993 – predsjednik Odbora za gospodarstvo i financije Županijskog doma Sabora RH,

98/1995Zrinušić Zdravko, glavni inspektor Financijske policije, 138/1998Zrnc Krunoslav, povjerenik VRH u Općini Tounj, 158/2003Zulić Muhamed

– ministar u VRH, 39/1991 – predsjednik Komisije za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim

sukobima u RH, 60/1991Zuppa Vjeran, predsjednik Kulturnog vijeća za scenske umjetnosti, 109/2001

Žagar Miljenko – ambasador u MVP RH, 68/1992 – izvanredni i opunomoćeni ambasador RH u Republici Sloveniji, 72/1992 – veleposlanik u MVP, 7/1997

Žaja Božo Borko, predstavnik RH u Mješovitom povjerenstvu RH i Katoličke crkve za rješavanje gospodarskih pitanja, 47/2002Žaja Marko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Demokratskoj Republici Sveti Toma i Prinsipe, sa sjedištem u Lisabonu, 31/1997

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Francuskoj Republici, sa sjedištem u Parizu, 78/1999

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Angoli, sa sjedištem u Lisabonu, 79/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Capo Verde, sa sjedištem u Lisabonu, 17/1995

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Portugal, sa sjedištem u Lisabonu, 92/1993

– nacionalni povjerenik za Expo ‘98, 32/1996 – veleposlanik u MVP RH, 128/1998

Žganec Nino – predstavnik VRH u Povjerenstvu za rad i socijalnu politiku Gospodarsko–

socijalnog vijeća, 38/2004 – predstavnik VRH u Povjerenstvu za zapošljavanje i socijalnu politiku

Gospodarsko–socijalnog vijeća, 24/2002Žic Dubravko, povjerenik VRH u Gradu Novigradu, 143/2002Žic Fuchs Milena, ministrica znanosti i tehnologije, 20/1999Žic Inga

– predstavnik VRH u Povjerenstvu za međunarodne odnose i pripremu pristupa

480

481

Hrvatske Europskoj uniji Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004 – predstavnik VRH u Povjerenstvu za zakonodavstvo i provedbu propisa i

ostvarivanje zaštite prava Gospodarsko-socijalnog vijeća, 38/2004Žiganto Igor, predsjednik Hidrografsko-navigacijskog vijeća, 63/2004Žirovčić Dubravko

– izvanredni i opunomoćen veleposlanik RH u Republici Tunis, sa sjedištem u Rabatu, 92/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Kraljevini Marko, sa sjedištem u Rabatu, 110/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Kamerun, sa sjedištem u Rabatu, 34/2004

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Senegal, sa sjedištem u Rabatu, 92/2002

Žitko Žarko, povjerenik VRH u Gradu Visu, 80/2001Žitnjak Petar, povjerenik VRH u Općini Stubičke Toplice, NN 171/2003Živković Marijan, direktor Republičkog zavoda za plan, analize i prognoze RH, 3/1991Žižak Antonija, predsjednica Povjerenstva VRH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 54/2002Žižić Lucia Isabel, počasni konzul RH u Argentinskoj Republici, sa sjedištem u Rosariju, 174/2003Žnidarić Krešimir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Laoskoj Narodnoj Demokratskoj Republici, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 53/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Maleziji, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 61/1995

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Socijalističkoj Republici Vijetnam, sa sjedištem u Kuala Lumpuru, 54/1996

Žufić Stevo – župan Istarske županije, 64/1997 – župan Županije Istarske, 15/1997

Župan Rusković Pave, ministrica turizma, 11/2000, 93/2002Županić Matko

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Južnoafričkoj Republici, sa sjedištem u Pretoriji, 86/2001

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mauricius, sa sjedištem u Pretoriji, 52/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Mozambik, sa sjedištem u Pretoriji, 68/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Namibiji, sa sjedištem u Pretoriji, 37/2002

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Republici Zambiji, sa sjedištem u Pretoriji, 92/2002

Žurić Duško, predstavnik VRH u Povjerenstvu za privatizaciju Gospodarsko-socijalnog vijeća, 24/2002Žuvanić Roland, ministar pomorstva, prometa i veza, 93/2002Žuvela Tonči, predsjednik Odbora za financije i državni proračun HS, 137/2002Žužul Miomir

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik – stalni predstavnik RH pri Uredu OUN u Ženevi, 9/1993

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SAD, sa sjedištem u Washingtonu, 6/1996

– izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u Sjedinjenim Meksičkim Državama sa sjedištem u Washingtonu, 75/1996

– ministar vanjskih poslova, 204/2003 – posebni izaslanik predsjednika RH za pregovore i rad s Kontakt grupom i

drugim predstavnicima međunarodne zajednice, 50/1994 – veleposlanik u MVP RH za suradnju s međunarodnim institucijama UN u

Ženevi, 3/1993

482

Cijena: 120 kn

institucije državne uprave rh od osamostaljenja do Članstva u eu

Documents