NUTRI-INSPEKCIJA:Dodaci prehrani protiv celulita

DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

Vene i venskacirkulacija

Vitamin E

Detoksikacija

Zeleni Ëaj

Celulit

TEMA BROJA

STRU»NI »ASOPIS

BR. 7, GOD. 2, SVIBANJ/LIPANJ 2010. ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

SUN»ANJES OPREZOM

»ASOPISZA STRU»NU

JAVNOST

Poπtovane kolegice,poπtovani kolege,

ProljeÊe je vrijeme odræavanja brojnih struËnihskupova. Tako smo se izmeu izlaska ovog i pro-πlog broja inPharme imali prilike susresti na ra-zliËitim kongresima i skupovima u Malom Loπi-nju, Zagrebu, pa Ëak i Genevi. Svi ti susreti bili su

prilika za razmjenu struËnih informacija, ali i za neformalna druæenja.U ime svih suradnika inPharme zahvaljujem Vam na pohvalama i po-drπci koje smo tim putem dobili.

Podroban izvjeπtaj iz Geneve sa sajma Vitafoods 2010, na kojemusmo predstavili specijalno izdanje inPharme na engleskom jeziku, pri-premamo za slijedeÊi broj.

S obzirom na nastupajuÊe godiπnje doba, u ovom broju Ëasopisa pi-πemo o problemima s venama, suncem i naravno, s celulitom, uvijekaktualnim temama pred ljetnu sezonu. Zato se i naπa Nutri-inspekci-ja ovaj put pozabavila dodacima prehrani protiv celulita. Osim opÊegteksta o suncu i njegovom utjecaju na ljudsko tijelo, iz talijanskog far-maceutskog Ëasopisa Farmacia News prenosimo vrlo praktiËan Ëlanako izboru proizvoda za zaπtitu od sunca.

PodsjeÊamo Vas na sve blagodati vitamina E i zelenog Ëaja, dajemopregled biljaka koje pomaæu u detoksikaciji i bavimo se ograniËenji-ma upotrebe nekih biljnih sirovina u djeËjoj kozmetici na razini EU.

Uz informacije o novim proizvodima u ljekarnama, vijesti iz svijeta isve brojnije oglase, u ovom Vas broju pozivamo da odigrate i nagrad-nu igru inPharme i La Roche-Posaya, te osvojite neku od nagrada.

Do ljetnog, srpanjskog broja, æelimo Vam puno toplih sunËanih dana!

mr.sc Lea Pollak, urednica

Uvodnik

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o., BartoliÊi 19, Zagreb

Redakcija i marketing: BartoliÊi 19, Zagrebtel. 01 38 30 789, 38 32 681, faks. 01 38 30 789

e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr, info@inpharma.com.hr

Glavna urednica:Izvrπni direktor:

Lektura:Dizajn i priprema za tisak:

Tisak:Naklada:

mr.sc. Lea PollakBranimir BatinicaIngeborg Paljan, prof.Kreativna kancelarija d.o.o.Vjesnik6.100 primjeraka

inPharma

www.inpharma.com.hr

STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autoriiznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici

“Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bezprethodne suglasnosti IzdavaËa.

inPharma 1

Martina BlaπkoviÊ, dipl.ing.Ines BuhaË, mag.pharm.Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing.

Anita GaliÊ, mag.pharm.mr.sc. Jasminka PapiÊ

Melita PetroviÊ, mag.pharm.mr.sc. Lea Pollakmr.sc. Ivona VidiÊ ©tracdr.sc. Darija VraneπiÊ BenderMaja Zoltner, mag.pharm.

STRU»NI SURADNICI U OVOM BROJU:

Sadr

æajVITAMIN E

Snaæan antioksidans 2

TEMA BROJA

SunËanje s oprezom 4

Pravilan odabir proizvoda za sunËanje 8

AKTUALNO

Vene i venska cirkulacija 15

FITOTERAPIJA

Divlji kesten, Aesculus hyppocastanum 20

NAGRADNA IGRA

inPharma i La Roche-Posay Vas nagrauju 24

LJEKARNI»KA PERSPEKTIVA

Celulit 25

NUTRI-INSPEKCIJA

Dodaci prehrani protiv celulita 31

Vijesti o dodacima prehrani 34

Aktualnosti iz svijeta 35

DETOKSIKACIJA

Biljke i hrana koje pomaæu detoksikaciju organizma 36

POD POVE∆ALOM

Koliko je sigurna djeËja kozmetika 41

FITOTERAPIJA

SinergistiËko djelovanje sastavnica zelenog Ëaja 43

Novo u ljekarnama 47

2 inPharma

Povijest vitamina E zapoËela je 1922.godine kada su tijekom znanstvenogispitivanja prof.dr. Herbert Evans i

prof.dr. Katharine Bishop utvrdili da poku-sne æivotinje za uspjeπno produæenje vrstetrebaju do tada nepoznati sastojak hrane.Toj vaænoj novootkrivenoj supstanciji znan-stvenici su kasnije odabrali ime tokoferol,prema grËkoj rijeËi tokos koja oznaËavaraanje.

O vitaminu E i njegovom djelovanju da-nas znamo mnogo, ali brojna znanstvena is-pitivanja tek otkrivaju nove i interesantnemoguÊnosti njegove primjene. No, kreni-mo redom...

Oblici vitamina EVitamin E zajedniËki je naziv za najma-

nje osam vitamina i njihovih derivata kojise u prirodi obiËno nalaze zajedno, a u ti-jelu imaju sliËne bioloπke aktivnosti. U pri-rodnom obliku su aromatska viskozna uljakoja variraju od bezbojne do svijetloæuteboje. Nazivaju se tokoferoli, a njihovi trine-zasiÊeni analozi tokotrienoli. Obje skupinesu prema svojoj vaænosti i snazi aktivnostiu tijelu dobile nazive prema grËkoj abece-di: alfa, beta, gama i delta. NutricionistiËkisu eksponirani uglavnom alfa-tokoferol (uEuropi) i gama-tokoferol (u Americi). Naj-veÊe zablude nastaju upravo zbog nerazu-mijevanja razliËitih oblika E vitamina koji senalaze na træiπtu. Svaki poËetak oznaËava-nja tog vitamina poËinje s “d” ili “dl”, πtopredstavlja veliku razliku u njegovoj kemij-skoj strukturi. Tzv. “d” oblik E vitamina oz-naËava da je on prirodnog podrijetla, dokoznaka “dl” oznaËava sintetsko podrijetlo.Prirodni je aktivniji, πto znaËi da ga trebamanje da bi se postigle odgovarajuÊe do-ze. Sintetski oblik postoji samo u alfa ob-liku, dok prirodni moæe imati i beta, gamai delta oblik.

U praksi je najËeπÊa smjesa tokoferola,ali, kada se Ëitaju rezultati istraæivaËkih stu-dija, treba obratiti paænju kojim su oblikomispitivanja raena. Alfa-tokoferol je najak-tivniji od svih i zato se najviπe primjenjujeu prevenciji i lijeËenju, a ujedno je glavni

oblik vitamina E koji nalazimo u æivotinjskimmastima i uljima.

Utjecaj na mozak, srce isrediπnji æivËani sustav

Vitamin E prepoznat je kao glavni anti-oksidans u lipidima staniËnih membrana.Ako se uzme u obzir poznata Ëinjenica dasu sve stanice ljudskog tijela omeene mem-branama u Ëijoj strukturi dominiraju mas-noÊe, nije teπko shvatiti znaËenje tog vaæ-nog vitamina.

Osobito je znaËajna njegova zaπtitna ulo-ga u tkivima koja sadræe relativno visoke ra-zine viπestrukonezasiÊenih masnih kiselina(mozak i srediπnji æivËani sustav). PosebanuËinak na srediπnji æivËani sustav pokazaoje alfa-tokotrienol. Primijenjen kod moæda-nog udara, prevenirao je daljnja oπteÊenjaæivËanih stanica. Naime, moædani krvotokprilikom oπteÊenja potiËe otpuπtanje neu-rotransmitera glutamata. Kod poviπenih ra-zina glutamata enzimi otpuπtaju poveÊa-nu koliËinu arahidonske kiseline koja dje-luje neurotoksiËno. Alfa-tokotrienol se up-liÊe u taj mehanizam inhibirajuÊi enzimat-sku aktivnost i otpuπtanje arahidonske ki-seline u moædano tkivo, prevenirajuÊi takooπteÊenje neurona do Ëak 60% (Izvor: Jour-nal of Neurochemistry, January 2010). Ame-riËka Akademija za neurologiju (AmericanAcademy of Neurology) na svom godiπnjemsastanku u Torontu ustvrdila je da stalno uzi-manje E vitamina moæe smanjiti rizik moæ-danog udara za 53%. Ispitano je 850 oso-ba u dobi od 70 godina. Postignut je i ma-li, ali znaËajan napredak kod ispitivanja Alz-heimerove bolesti. Od 35 svjetskih istraæi-vaËkih centara specijaliziranih za tu bo-lest, ugledna klinika Mayo prva je objavilarezultate ispitivanja po kojima visoke dozevitamina E u kombinaciji sa seleglinom (ta-koer antioksidans) mogu ublaæiti ili odgo-diti najteæe manifestacije te bolesti i smrt.Propadanje kognitivne funkcije mozga, ko-ja podrazumijeva propast pamÊenja i spo-sobnosti govora, moæe se usporiti, πto jenesumnjivo veliki napredak.

UoËen je i uËinak vitamina E na miπiÊe,

posebno na najvaæniji miπiÊ u naπem tijelu- srËani miπiÊ. Dokazano je da taj vitaminznaËajno utjeËe na mortalitet od najubitaË-nije bolesti danaπnjice - infarkta miokarda.Istraæivanje provedeno u Cambridgeu na2000 srËanih bolesnika pokazalo je 77%-tno smanjenje rizika od infarkta srËanogmiπiÊa kod pacijenata koji su uzimali 400do 800 I.J. vitamina E na dan.

Hipolipemijsko djelovanjeVitamin E je glavni antioksidans topiv u

mastima i neobiËno djelotvoran hipolipe-mik. Kolesterol i trigliceridi su masne tvarineophodne za normalan rad organizma,ali u veÊim koliËinama mogu proizvesti ve-liku πtetu, osobito ako postoji poremeÊaju njihovom metabolizmu. Za njihov trans-port krvlju neophodni su spojevi s protei-nima - lipoproteini koji se po svojoj gusto-Êi i veliËini mogu podijeliti u nekoliko sku-pina. Najmanji i najguπÊi su lipoproteini ve-like gustoÊe (HDL). Oni su korisni, jer pre-nose kolesterol do jetre gdje se razgraujei uklanja iz tijela. Nasuprot njima, lipopro-teini niske gustoÊe (LDL) smatraju se πtet-nima, a njihova koliËina u krvi se izravnopovezuje s oboljenjima od srËano-æilnih bo-lesti.

Prirodni hipolipemik vitamin E djelotvor-no poveÊava razinu korisnog HDL-a, a sma-njuje razinu πtetnog LDL-a i ujedno sprje-Ëava oksidaciju lipoproteina. Naime, rezul-tati istraæivanja jasno pokazuju da stvarnaopasnost od lipoproteina niske gustoÊe le-æi u tome πto oni vrlo lako oksidiraju, zbogËega se oπteÊuju. Tako oπteÊeni lako se lije-pe na unutarnje stijenke krvnih æila i pred-stavljaju preduvjet za razvoj aterosklerozekoja je osnova veÊine bolesti krvoæilnogsustava. Ateroskleroza je degenerativnabolest krvnih æila koja za posljedicu imastvaranje naslaga na unutarnjim stijenka-ma æila πto dovodi do njihovog otvrdnuÊa,oπteÊenja i suæavanja. To rezultira smanje-nim pritjecanjem krvi u srce πto moæe uzro-kovati anginu pektoris i srËani udar, ili pakdemenciju i moædani udar ako je rijeË o ar-terijama koje krvlju opskrbljuju mozak. Vi-

Autorica Ëlanka: Maja Zoltner, mag.pharm.

VITAMIN E

Snaæan antioksidans»esto nastaju zablude zbog nerazumijevanja razliËitih oblika E vitamina kojise nalaze na træiπtu. Naime, svaki poËetak oznaËavanja tog vitamina poËinjes “d” ili “dl”, πto znaËi veliku razliku u njegovoj kemijskoj strukturi.

tamin E dokazano sniæava razinu πtetnihmasnoÊa u krvi i sprjeËava njihovo gomila-nje na unutarnjim stijenkama krvnih æila.

PomoÊ kod reumatskih oboljenja

Istraæivanja prof. dr. Klausa Miehlkea saSveuËiliπta u Mainzu upuÊuju da se vitaminE treba ukljuËiti i u terapiju reumatskih obo-ljenja. Sva reumatska oboljenja imaju za-jedniËki simptom: upalu koja uzrokuje bol,otok i ograniËenu pokretljivost. Pritom do-lazi do poveÊanog stvaranja slobodnih ra-dikala kisika koji svojim agresivnim djelo-vanjem predstavljaju i potencijalnu opas-nost za zdravo tjelesno tkivo na podruËjuzahvaÊenom upalom. Vitamin E se ugra-uje u lipidne strukture membrane svakestanice i na taj naËin πtiti njenu povrπinu.U borbi sa slobodnim radikalima i sam bi-va povratno oksidiran, dakle “potroπen”,pa je potrebna stalna opskrba novim, ne-promijenjenim vitaminom. To je potvrdiloi ispitivanje provedeno na pacijentima s kro-niËnim poliartritisom kod kojih je dokaza-na sniæena razina vitamina E u plazmi zaprosjeËno 30% u usporedbi sa zdravim is-pitanicima. Osim antioksidativnog djelova-nja, vitamin E snizuje koliËine prostaglan-dina - sloæenih molekula koje izazivaju upa-le i bol, a pojaËano se stvaraju kod reumat-skih oboljenja.

Antitumorsko djelovanjeU tijeku su i znanstvena ispitivanja anti-

tumorskog djelovanja tog vitamina, poseb-no kod raka prostate. Prema studiji koja jeobuhvatila 29 000 Finaca u dobi od 50 do69 godina proizlazi da dugotrajno uzima-nje E vitamina smanjuje rizik od nastankaraka prostate i smrtnost od te bo-lesti za 32-41%. Ispitanici su bilipodijeljeni u Ëetiri skupine. Jed-na je skupina dobivala 50 mgalfa-tokoferola na dan, drugaskupina beta-karoten, treÊa sku-pina E vitamin i beta-karoten zajed-no, a Ëetvrta placebo. IznenaujuÊe, naj-bolji su rezultati postignuti uprvoj skupini. Istraæivanje jetrajalo 5-8 godina, pa se do-biveni podaci smatraju vr-lo vjerodostojnima.

Sam mehanizam dje-lovanja tog vitamina kodraka prostate joπ nije utvren, ali smatra se da djeluje preveniranjem raz-buktavanja malih, latentnih æariπtatumora koji statistiËki postoje kod40% muπkaraca u dobi nakon70 godina.

Vitamin E aktivno sudje-luje u nizu kemijskih re-akcija u organizmu -

uËinkovito neutralizira djelovanje nitrita initrozamina iz cigareta i industrijski obra-ene konzervirane hrane, koji su opasniËimbenici za nastanak tumora. Nadokna-da vitamina E potrebna je i sportaπima ko-ji zbog intenzivnog treninga stalno “oksi-diraju” svoj organizam.

DoziranjeBuduÊi da je E vitamin topljiv u mastima,

najviπe ga ima u ulju pπeniËnih i kukuruz-nih klica, orasima i sjemenkama, biljnim ulji-ma, obogaÊenom palminom ulju, sunco-kretovom ulju, æumancu jaja i zelenom lis-natom povrÊu. Meutim, ni jedan od tih iz-vora ne moæe osigurati poveÊane koliËinekoje znanstvenici preporuËuju kao zaπtitne.Institut za medicinu ameriËke Akademijeznanosti (Food and Nutrition Board of theNational Academy of Science) preporuËu-je dnevnu dozu od 15 mg vitamina E (22I.J.) umjesto dosadaπnjih 8 mg, πto je po-veÊanje od 88%, uz maksimalni dnevniunos 1000 mg (1500 I.J.). To je svakako ve-liko poveÊanje i uvaæavanje rezultata istra-æivanja. Naime, veÊina znanstvenika koji suispitivali vitamin E slaæe se da zaprotektivne uËinke tog vitamina tre-ba svakodnevnouzimati nekoli-ko stotina in-

ternacionalnih jedinica. Vitamin E se dobropodnosi, a kod uobiËajenih doza nisu pri-mijeÊene neæeljene nuspojave. Ipak, dugo-trajna primjena visokih doza moæe izazvatiprobavne smetnje, umor i glavobolju temoæe utjecati na vrijeme zgruπavanja krvi.

NajËeπÊa suplementarna doza u medi-cinskim pripravcima iznosi 200 I.J., a najbo-lja apsorpcija vitamina E je u suplementi-ma koji su u tekuÊem (uljnom) obliku, ili uobliku uljnih kapsula.

Uz joπ jednu malu napomenu: povre-meno uzimanje tog dragocjenog vitaminau malim dozama ima malu ili nikakvukorist. Osobe starije od 50 godina trebalebi ga uzimati svakodnevno!

E vitamin ima toliko vaænih funkcija daga ni u kom sluËaju ne smijemo zanemari-ti... Njegovi zagovornici s pravom kaæu: “E -za energiju”!

Glavni antioksidans u

lipidima staniËnihmembrana

Vitamin E

inPharma 3

4 inPharma

Nakon dugih mjeseci tmurnih i hlad-nih zimskih dana, svi smo jedva do-Ëekali blagodati lijepa i sunËana

vremena. Sunce je oduvijek pojam svjetlo-sti, topline i æivota. Ono ima vaænu uloguu oËuvanju zdravlja, vitalnosti i dobrog ras-poloæenja.

No, posljednjeg desetljeÊa zdravstvenistruËnjaci upozoravaju i na opasnosti odpretjeranog izlaganja sunËevom zraËenju.

UltraljubiËasto zraËenjeNajveÊi dio sunËevog spektra sastoji se

od toplinskog (infracrvenog) i svjetlosnog(vidljivog) zraËenja koje Ëovjek moæe za-mijetiti svojim osjetilima - toplinu koæom,a svjetlost oËima. Mali dio (samo 10%)spektra otpada na ultraljubiËasto zraËenje(UV) koje ne moæemo zapaziti svojim osje-tilima, no moæe nam uzrokovati problemeako mu se izlaæemo prekomjerno i bez za-πtite. Spektar UV zraËenja obuhvaÊa valneduæine od 100-400 nm. Ovisno o valnimduæinama, razlikujemo tri vrste UV zraËenjakoja imaju razliËite energije zraËenja Sun-ca koje dolazi do povrπine Zemlje, a ovis-no o tome i razliËite utjecaje na ljudski or-ganizam. UltraljubiËasto zraËenje C (UVC),valne duæine 200-290 nm, nema znaËajni-ju ulogu, jer ga skoro u potpunosti apsor-bira ozonski sloj Zemlje. Kako znanstveni-ci upozoravaju na oπteÊenje ozonskog slo-ja (tzv. ozonske rupe), moguÊe je da Êe itaj dio UV zraËenja u buduÊnosti predstav-ljati problem. Za πtetno djelovanje sunËe-vog zraËenja na ljudsku koæu odgovornasu ultraljubiËasta zraËenja tipa A i B.

UVB zraËenje kratke valne duæine (290-320 nm) je zraËenje visoke energije, uzro-kuje jaku fototoksiËnost, ali ne prodire udublje slojeve koæe. Odgovorno je za pig-mentaciju koæe, pa pri jaËem izlaganju mo-æe uzrokovati crvenilo (eritem) na koæi iopekotine. Dugotrajnim izlaganjem izazi-va prerano starenje koæe te moæe uzroko-vati i rak koæe.

UVA zraËenje (valne duæine 320-400 nm)

konstantno je kroz cijelu godinu, stvara ne-posrednu pigmentaciju koæe poveÊanomprodukcijom melanina. To zraËenje prodireu dublje slojeve koæe i, iako je niske ener-gije, moæe uzrokovati oπteÊenja koja se ku-muliraju, pa je moguÊ razvoj karcinoma ko-æe u kasnijoj fazi æivota.

Intenzitet UV zraËenja, a time i njegovenegativne posljedice, ovise o nizu faktorakao πto su godiπnje doba, doba dana, ob-laËnost i ËistoÊa zraka te geografski polo-æaj i nadmorska visina. UVB zraËenje je zna-tno slabije zimi, ujutro i kasnije popodnete po oblaËnom vremenu, a najjaËe je ljetiu podne. UVA zrake prodiru (za razliku odUVB zraka) kroz staklo i kroz oblake. A ti-jekom zime blizina snijega ili vode poveÊa-va opasnost zbog reflektirajuÊeg zraËenja.Sve je to dobro znati kako bi se poduzeleodgovarajuÊe preventivne mjere za zaπtituod sunca.

Koristi i opasnosti od suncaZbog porasta broja oboljelih od raka ko-

æe u cijelom svijetu, posljednjih godina me-u zdravstvenim struËnjacima prevladavamiπljenje da je sunËanje πtetno, te da ozon-ske rupe joπ pojaËavaju intenzitet sunËe-vog zraËenja. Na sve se naËine pokuπavasenzibilizirati javnost na opasnosti od sun-Ëanja. Postavlja se pitanje da li se opasno-sti od sunËanja preuveliËavaju, a koristi uma-njuju? Sunce ima vaænu ulogu u normal-nom odvijanju funkcija u organizmu i pri-donosi dobrom raspoloæenju, a tretman UVzraËenjem (fototerapija) joπ se ponekadkoristi kod nekih bolesti kada pacijent nereagira na druge metode lijeËenja (primje-rice kod rahitisa, psorijaze, vitiliga, lupu-sa). No, veÊinom se smatra da je jedini po-zitivni uËinak sunËevih zraka na organizampoticanje sinteze D vitamina u koæi. Vita-min D pospjeπuje apsorpciju kalcija i fos-fata i neophodan je za normalan rast i mi-neralizaciju kosti. Prema WHO, za stvaranjeD vitamina dovoljno je izlaganje UV zraËe-nju od samo 5-15 minuta, dva puta na

tjedan. Osim toga, danas se taj vitamin ug-lavnom nadoknauje hranom i suplemen-tima.

Rizici od UV zraËenja najËeπÊi su na koæi,oËima (katarakta), a novija istraæivanja po-kazuju i da zbog njega slabi imuloπki sus-tav. Koæa, kao naπ najveÊi i najizloæeniji or-gan, najosjetljivija je na sunce. Koæa ljudi bi-jele rase ima malo pigmentnih zrnaca kojaproizvode posebne stanice u koæi - melano-cite. Starenjem njihov broj progresivno opa-da, a i koæa se stanjuje, pa je prirodna zaπ-tita nedostatna. Pretjeranim izlaganjem ko-æe suncu potiËe se stvaranje slobodnih ra-dikala. Oni vidljivo oπteÊuju tkivo koæe, pa seveÊ kratkotrajnim izlaganjem mogu oËito-vati pojave opekotina ili alergije.

Oko 20% ljudi pati od alergije na sun-ce. Ta se alergija pojavljuje naglo, veÊ prvogdana jaËeg izlaganja suncu u vidu sitnih Ëvo-riÊa ili mjehuriÊa, uz svrbeæ. Za taj oblikpreosjetljivosti odgovorne su UVA zra-ke, pa se za preventivu preporu-Ëuju zaπtitne kreme koje sadræeUVA filtre.

Za ublaæavanje alergije koriste se lokalni kortiko-steroidi i sistemski anti-

Autorica teksta: Melita PetroviÊ, mag.pharm.

TEMA BROJA

SunËanje s oprezomUnatoË javnim kampanjama o opasnostima pretjeranog sunËanja, broj oboljelih od raka koæe je u porastu. Zato treba stalno upozoravatida je utjecaj sunca kumulativan, pa se posljedice prekomjernogsunËanja u djetinstvu i mladosti odraæavaju tek u starijoj dobi.

Odgovorna zaπtetno djelovanje

na koæu

UVzraËenja

histaminici, ali oni nisu djelotvorni u pre-ventivi. NajuËinkovitija preventiva je fotote-rapija (postupno izlaganje malim dozamaUVA i/ili UVB zraka) 4-6 tjedana prije oËeki-vanog izlaganja suncu, pod kontrolom spe-cijalista dermatologa.

Vaæno je napomenuti da i neki lijekovimogu imati fototoksiËno ili fotoalergijskodjelovanje. Bilo da djeluju sustavno ili seprimjenjuju lokalno, mogu uzrokovati fo-tosenzibilnu reakciju, tj. neugodne nuspo-jave na koæi koje nastaju kod dulje izloæe-nosti sunËevim zrakama. FototoksiËna re-akcija, ili pak fotoalergija, moæe nastati ikao reakcija koæe na neke sastojke u sred-stvima za zaπtitu od sunca, ili u kozmetiË-kim proizvodima (dezodoransima, parfemi-ma). U kremama za zaπtitu od sunca za tosu odgovorni organski filtri, dok anorgan-ski kao cinkov oksid ili titanov dioksid, neizazivaju fotoalergijsku reakciju.

NajËeπÊi fotoalergeni sastojci u zaπtitnimkremama su PABA i njeni derivati. Moguse pojaviti simptomi u obliku osipa na koæipoput urtikarije, ili kao osip u obliku mjehu-riÊastih izboËina, ljuπtenja koæe i jakog svr-beæa. Lijekovi koji mogu izazvati fotosen-zibilne reakcije uglavnom su oni koji i ina-Ëe mogu izazvati nuspojave na koæi, koje sepod djelovanjem sunËanih zraka mogu ipogorπati; primjerice, neki nesteroidni anti-reumatici, sulfonamidi i tetraciklinski anti-biotici, kinolonski antibiotici (ciprofloksa-cin), peroralni kontraceptivi, neki peroralniantidijabetici (derivarati sulfonilureje), tia-zidski diuretici (klorotiazid), tricikliËki anti-depresivi, antiaritmik amiodaron, pa Ëak ineki biljni lijekovi (gospina trava). Potenci-jalna fotosenzibilna reakcija na navedenelijekove neÊe se pojaviti kod svih korisnika,a takva reakcija ne mora se ni ponoviti. Za-πtitna sredstva za sunËanje ne pomaæu kodfotoosjetljivosti uzrokovane lijekovima, po-maæe samo izbjegavanje sunca. Ukoliko sereakcija pojavi, lijeËenje se provodi pero-ralno antihistaminicima i lokalno kortiko-steroidnim mastima.

©tetna djelovanja suncaPretjerano izlaganje suncu (ili na umje-

tan naËin u solarijima) obiËno ima za ciljpreplanuli ten. No, dugogodiπnje i neu-mjereno izlaganje suncu, osim tog kratko-trajnog, upitno estetskog cilja, ima doka-zano πtetne posljedice. Rane posljedice susunËane opekotine (solarni dermatitis) ko-je nastaju nakon neposrednog intenzivnogizlaganja suncu u vrijeme najjaËeg zraËenja(izmeu 10 i 15 sati u ljetnom periodu).

Razvoj opekotina prvenstveno ovisi o ti-pu koæe, trajanju izlaganja suncu i eventu-alnoj refleksiji zraËenja preko vode, snijegaili pijeska. Osim lokalne reakcije na koæi, uteæim sluËajevima mogu se pojaviti i opÊisimptomi kao πto su poviπena tjelesna tem-

peratura, glavobolja, muËnina i povraÊanje. LijeËenje se provodi hladnim oblozima,

neutralnim kremama, eventualno kortiko-steroidnim pripravcima u obliku losiona ilikreme, te peroralno antipiretikom.

Zbog razliËitih oπteÊenja na razini DNK,od neumjerenog sunËanja mogu nastatidugotrajne posljedice od kojih je najblaæeprijevremeno starenje, tzv. fotostarenje. Ge-netski faktori odreuju bioloπko starenje,a negativni utjecaj UV zraËenja moæe gaubrzati. UVA i UVB zrake prodiru u koæu ioπteÊuju strukturu kolagena i elastiËnih vla-kana, uzrokujuÊi gubitak njene gipkosti ielastiËnosti te sposobnosti vezanja vlage,a posljedice su suha koæa, bore i neumjere-na pigmentacija. Najteæa posljedica dugo-trajnog kumulativnog izlaganja UV zraËe-nju su zloÊudne promjene - prekancerozei karcinomi koæe. Dokazana je povezanostuËinka UV zraËenja s nastankom najopas-nije vrste koænog raka - malignim melano-mom, osobito kod osoba svjetlije puti s broj-nim pigmentiranim lezijama. UnatoË javnimkampanjama, usmjerenim na edukaciju sta-novniπtva o opasnostima pretjeranog sun-Ëanja, broj oboljelih od raka koæe je u po-rastu. Zbog toga treba Ëesto naglaπavati iupozoravati naroËito na Ëinjenicu da je ut-jecaj sunca na ljudski organizam kumula-tivan, pa se posljedice prekomjernog sun-Ëanja u djetinstvu i mladosti odraæavaju teku starijoj dobi.

Zaπtita koæe od UV zraËenjaSvjesnost od opasnosti nikako ne znaËi

da se treba odreÊi uæitaka ljeta, no oprezje svakako potreban. Najvaænije je pridræa-vati se preventivnih mjera, izbjegavati izla-ganje suncu u razdoblju od 10 do 16 sati,nositi zaπtitnu odjeÊu, pokrivalo za glavu izaπtitne naoËale, a posebno obratiti paænjuna zaπtitu djece (djecu mlau od 6 mjese-

ci najbolje je ne izlagati suncu), ne zabo-raviti da hlad i oblaci ne πtite i da UVA zra-ke djeluju tijekom cijele godine.

UV index - za sprjeËavanje πtetnog sun-Ëevog zraËenja korisno je i praÊenje poda-taka o UV indeksu koje objavljuju mediji usklopu meteoroloπkog izvjeπtaja. UV indeksstandardiziran od SZO i Svjetske meteoro-loπke organizacije, oznaËava koliËinu UVzraËenja u sredini ljeta, u podne. Stupanjopasnosti oznaËava se jaËinom od 0 (mini-malna opasnost) do 10 (vrlo visoka). Pozna-vanje tog podatka omoguÊava planiranjeaktivnosti na otvorenom, bez izlaganja sun-cu kada je UV indeks visok.

Sredstva sa zaπtitnim faktorom - uprogramu zaπtite svakako je vaæna upotre-ba sredstava sa zaπtitnim faktorom. VeÊinasredstava uËinkovito πtiti protiv UVB zra-ka, a noviji preparati i od UVA. Treba oda-brati najprikladniji preparat s obzirom natip koæe i koristititi ga svakodnevno i is-pravno. Kako bi se postigao odgovarajuÊizaπtitni faktor na koæi, sredstva se morajunanositi u dovoljno debelom sloju (cca. 2mg/cm2, ili 35 ml na cijelo tijelo). U protiv-nom Êe zaπtitni faktor na koæi biti niæi odnavedenog na proizvodu. Sredstva se na-nose na koæu 30 minuta prije izlaganja sun-cu, premazivanje je potrebno ponavljatisvaka dva sata, odnosno nakon svakog ku-panja, te nakon brisanja ruËnikom i znoje-nja.

Dodaci prehrani - zaπtita koæe moæese zapoËeti i 4 do 6 tjedana prije sunËa-nja. Brojne studije dokazuju da unos nu-trijenata moæe zaπtititi koæu od oπteÊenja.PreporuËuje se unos namirnica koje sadr-æe beta-karoten (dinja, marelica, lubenica,πpinat, rajËica). Dodaci prehrani s beta-ka-rotenom, te vitaminima A, C i E te sele-nom mogu neutralizirati akutne i kroniËnemanifestacije oπteÊenja koæe od sunËanja.Vrlo djelotvoran antioksidans (jaËi od be-ta-karotena i vitamina E) je astaksantin, pri-rodni karotenoidni pigment iz algi, kojegaje dobro uzimati 4 do 12 tjedana prijesunËanja u dozi od 4 do 10 mg. Astaksan-tin je i dobra zaπtita od alergije.

Provoenjem zaπtitnih mjera, upotrebomsredstava za sunËanje sa zaπtitnim fakto-rom te pripremom za sunËanje prikladnimdodatkom prehrani, moæemo uæivati u bla-godatima ljeta, bez velike opasnosti zazdravlje koæe.

LITERATURA:

www.medicinenet.com/sun-sensitive_drugs

OremoviÊ.L. Fotoprotekcija danas, predavanje,DermaCON 2009.

www.fda.gov/RadiationEmittingProduct/Tanning/ucm

www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000831.htm

www.epa.gov/radtown/sun-exposure.html

www.epa.gov/sunwise/actionsteps.html

inPharma 7

Pretjerano koriπtenje opasnokao i pretjerano

sunËanje

Solarij

Proizvodi za sunËanje primjenjuju se nakoæu upijanjem, rasprπivanjem ili pre-lamanjem, s iskljuËivom ili glavnom

svrhom zaπtite od UV zraka.Na træiπtu se nalazi velik broj razli-

Ëitih proizvoda za sunËanje: kreme,losioni, mlijeka, ulja, gelovi, spreje-vi koji se mogu koristiti za lice iza tijelo, za odrasle i djecu.

UËinkovitost i sigurnost kozme-tiËkih proizvoda za zaπtitu od suncane temelje se samo na vrsti i koliËini sa-dræanih molekula - filtra (kemijskih ili fiziË-kih) nego na cijelom kozmetiËkom priprav-ljanju. Naime, prema vrsti proizvoda moæese postiÊi veÊa zaπtiÊenost, ovisno o prisut-nim filtrima, kako od eritematogenih UVBtako i od UVA zraka koje uzrokuju foto-starenje.

Prije izlaganja suncu savjetuje se konzul-tacija s dermatologom kako bi se utvrdiofototip koæe (tablica 1) i odabrao zaπtitnifaktor koji najviπe odgovara. Proizvod zasunËanje mora upijati zraËenja u UVA i UVBintervalu, mora biti neπkodljiv, lako pod-noπljiv, po moguÊnosti vodootporan te ot-poran na znoj, mora se lako primjenjivatii razmazivati, mora biti fotostabilan i ter-mostabilan, ugodnih organoleptiËkih svoj-stava (miris, boja...) i mora biti formu-liran s ispitanim mirisima te minimal-nim koncentracijama konzervansa iantioksidansa.

Solarni filtriSolarni filtri, regulirani u dodatku V

zakona 713/1986* i u naknadnim iz-mjenama koji odreuje njihovu vrstui maksimalnu iskoristivu koncentra-ciju, formalno se dijele prema pri-rodi i mehanizmu djelovanja na fi-

Pravilan odabir proizvoda za sunËanje

8 inPharma

L. Celleno, V. Canfora, C. Bussoletti: Scegliere il giusto prodotto solare, str. 18-19Farmacia News, br.X, sijeËanj 2010., 19. godiπteTECHNICHE NUOVE SRL., MILANO, ITALIA

TEMA BROJA

PotroπaËi traæe sigurnu i dugoroËnu zaπtitu od sunca i od πtetnosti ultraljubiËastih zraka. Upozorenja na etiketama i metode testiranjauËinkovitosti proizvoda za sunËanje korisne su informacije zaljekarnika kako bi na najbolji naËin mogao savjetovati pacijenta.

inPharma 9

Mogu je izazvati i organski filtri u

kremama zasunËanje

Alergija

10 inPharma

nja testova, radna grupa COLIPA (Europ-ska udruga kozmetiËke industrije osnova-na 1990. od strane struËnjaka iz najveÊiheuropskih industrija i laboratorija za ana-lizu) uspostavila je standardnu metodu zaprocjenu SPF-a. Otad se takva metoda sma-tra pouzdanom, te je pogotovo u Europiprogresivno zamijenila ostale postojeÊe me-tode.

Ustvari, SPF procjenjuje samo jedan pa-rametar, a to je eritem koji je najviπe po-vezan s uËinkom UVB zraka, dok procjenazaπtite od UVA zraka trenutno predstavljastvarne poteπkoÊe za njenu kvantifikaciju;ne postoji lako mjerljiv bioloπki parametarkoji je zajedniËki unutar znanstvene zajed-nice, a mogao bi odraæavati sve uËinkeUVA na koæu.

VaæeÊe metodologijei upozorenja

Trenutno postoje tri in vivo metode zaprocjenu i brojËanu kvantifikaciju fotoza-πtite UVA:

IPD - neposredno tamnjenje pigmenta, PPD - trajno tamnjenje pigmenta, UVA-PF - UVA zaπtitni faktor.

IPD i PPD mjere bioloπki parametar nepo-sredne i trajne pigmentacije. UVA-PF mjeriminimalnu eritemsku reakciju, a posebicetrajno tamnjenje.

Iako se takve metode testiranja koristekao polazne metode, mogu se uzeti u ob-zir i metode testiranja in vitro, imajuÊi u vi-du da u tom sluËaju nisu prisutni estetskiproblemi.

Na temelju direktive 76/768EEZ i naknade izmjene, pro-izvodi za zaπtitu od sunca morali bi sadræavati upo-zorenja na kojima navode da zaπtita nije stopostot-na, te savjete o mjerama opreza tijekom koriπtenja.Na temelju Preporuke Komisije EU od 22. rujna

ziËke πtitove i kemijske filtre.FiziËki πtitovi su Ëestice teπkih metala ko-

je, zahvaljujuÊi svojoj neprozirnosti, pred-stavljaju pravi πtit protiv UV zraËenja pu-tem procesa refleksije i difuzije πtetnih zra-Ëenja (cinkovi oksidi, æeljezo, titan, silicij,aluminij, talk). Takvi filtri koriste se najviπekod osoba sa svijetlom koæom i s visokomosjetljivoπÊu na svjetlo. Cinkov oksid i tita-nov dioksid dva su najkoriπtenija fiziËkaπtita i, iako im se izgled i refleksijska svoj-stva razlikuju, imaju neka zajedniËka obiljeæ-ja, buduÊi da se radi o bezmirisnim bijelimprahovima. Osim toga, titanov dioksid i cin-kov oksid koji se koriste u proizvodima zasunËanje, Ëesto su obloæeni drugim mate-rijalima kao πto su silikon, masne kiseline idr. kako bi se pospjeπilo rasprπivanje unutarpreparata.

Kemijski filtri su molekule koje na selek-tivan naËin mogu upijati ultraljubiËaste zra-ke kao πto su antranilati, benzofenoni, sa-licilati.

OpÊi princip putem kojeg navedene tva-ri uspiju uhvatiti fotone ultraljubiËastih zra-Ëenja temelji se na njihovoj kemijskoj pri-rodi koja im dopuπta interakciju s odree-nim valnim duljinama i na Ëinjenici da temolekule sadræe dvostruke veze koje, upi-jajuÊi energiju, uzrokuju izomeriËku prom-jenu molekule. Ta energija Êe se poslije po-novno vratiti u obliku topline ili fluores-cencije.

U posljednjim formulacijama sve se viπekoristi kombinacija kemijskih i fiziËkih fil-tara, Ëime se jamËi sve veÊi spektar UVA iUVB fotozaπtite, πto omoguÊuje da se sma-nje rizici koji proizlaze iz koriπtenja visokihkoncentracija kemijskih filtara.

Osim toga, odreene kombinacije kemij-

skih filtara koriste se kako bi se ostvarili raz-liËiti uËinci kao πto je otpornost na vodu iliznoj (“sposobnost zadræavanja na koæi”) ivarijacija trajanja fotozaπtitnog uËinka (“sta-bilnost”).

Stupanj zaπtite solarnog filtra izraæen jeSPF-om (Sun Protection Factor - faktor za-πtite od sunca), a to je omjer izmeu mini-malne doze UV zraËenja potrebne za iza-zivanje eritema - crvenila (MED: minimalnadoza eritema) na koæi zaπtiÊenoj solarnimfiltrom i doze potrebne za istu reakciju nanezaπtiÊenoj koæi.

BrojËana vrijednost SPF-a koju je prvi pu-ta obradio Schultze 1956. godine, izraæe-na je omjerom izmeu vremena potreb-nog za uzrokovanje eritema na koæi zaπti-Êenoj proizvodom za sunËanje (MED zaπti-Êena koæa) i vremena potrebnog za uzroko-vanje iste reakcije na nezaπtiÊenoj koæi (MEDnezaπtiÊena koæa), i to prema sljedeÊoj for-muli:

SPF = MED zaπtiÊena koæaMED nezaπtiÊena koæa

BuduÊi da se radi o omjeru koji procje-njuje bioloπku reakciju, bitna je njena prom-jenljivost. Zbog toga, tom vrstom procje-ne a priori je odreen prostor za moguÊegreπke; SPF odreen solarnim simulato-rom ne predstavlja apsolutnu vrijednost,nego uzima u obzir promjenljivost poveza-nu s prihvaÊanjem odreenih statistiËkihkriterija.

Potrebno je uzeti u obzir da je SPF, izra-æen u obliku eksperimentalnog rezultata,vrlo koristan za potroπaËe kao podatak onjegovom uËinku. No, zbog razlika u eks-perimentalnim metodama koriπtenim zaizraËun MED-a i nemoguÊnosti ponavlja-

Pri dugotrajnomizlaganju uzrokuju

ih UVB zrake

Eritemi iopekotine

inPharma 11

2006. (br. 2006/647/EZ) o uËinkovitosti pro-izvoda za zaπtitu od sunca i njihovim upu-tama (objavljeno u Sluæbenom listu EU,26. rujna 2006., br. L 265, 39-43) nagla-πeno je da se proizvodi za zaπtitu od suncasmatraju kozmetiËkim proizvodima suk-ladno Ëlanku 1, stavku 1. direktive 76/768/EEZ VijeÊa od 27. srpnja 1976. o pribliæa-vanju zakonodavstava zemalja Ëlanica ve-zano za kozmetiËke proizvode (Sluæbenilist L 262, od 27.9.1976., str. 169). Direk-tiva je naknadno izmijenjena direktivom2006/65/EZ Komisije (Sluæbeni list L 198od 20.7.2006., stranica 11.).

Za tu preporuku prihvaÊena su sljedeÊaupozorenja:• Nemojte se predugo izlagati suncu, iako

koristite proizvod za zaπtitu od sunca;• Nemojte izlagati djecu i novoro-

enËad izravnom sunËevomsvjetlu;

• Prekomjerno izlaganje suncupredstavlja veliki rizik zazdravlje.

TABLICA 1 Klasifikacija fototipa prema Fitzpatricku

Koæa crveni i nikada netamni

Koæa uvijek pocrveni inikada ne tamni

Katkada se zacrvenipostepeno tamni

Minimalno se zacrveni,uvijek potamni

Rijetko se zacrveni, uvijek brzo potamni

Nikada se ne zacrveni, uvijek intenzivno pigmentirana

STRUKTURNE PROMJENE KOÆE

Poviπena

Poviπena

Srednja

Mala

Minimalna

NepostojeÊa

I

II

III

IV

V

VI

OSJETLJIVOST NA UVFOTOTIP

Ne postoji lakomjerljiv bioloπki

parametar

UVAzaπtita

12 inPharma

PotroπaËi moraju biti upoznati s rizicimaprekomjernog izlaganja suncu. Iako UVBzrake predstavljaju glavni kancerogeni ri-ziËni faktor, ne smije se zanemariti rizik ko-ji predstavljaju UVA zrake. UVA zrake ta-koer uzrokuju prerano starenje koæe. Is-traæivanja pokazuju da prekomjerno izla-ganje UVA i UVB zrakama utjeËe na imu-noloπki sustav tijela.

PotroπaËima su takoer potrebne smjer-nice o uËinkovitosti prikladnog proizvodaza sunËanje, koje uzimaju u obzir stupanjizloæenosti suncu i vrstu koæe. Navedenapreporuka posebice pruæa smjernice o nuæ-nosti povezivanja obiljeæja odreenog pro-izvoda za zaπtitu od sunca s njegovim upu-tama; o minimalnoj uËinkovitosti proizvo-da za zaπtitu sunca na naËin da jamËe vi-soki stupanj zaπtite od UVA i UVB zraka,te o primjeni jednostavnih i razumljivih eti-keta na navedenim proizvodima kako bise olakπao izbor prikladnog proizvoda zapotroπaËa.

Korisne upute za upotrebuProizvodi za zaπtitu od sunca trebali bi

sadræavati upute za upotrebu kako bi seomoguÊilo postizanje stvarno navedenoguËinka kao npr.:• Nanijeti proizvod za zaπtitu od sunca

prije izlaganja suncu;• Redovito nanositi proizvod kako bi se

zaπtita odræala, posebice nakon znoje-nja, moËenja ili brisanja.

Proizvodi za zaπtitu od sunca trebali bisadræavati upute za upotrebu koje bi jam-Ëile nanoπenje dovoljne koliËine proizvodana koæu da bi se postigla navedena uËin-kovitost. U tu bi se svrhu na primjer pikto-gramom, ilustracijom ili mjerom mogla pri-kazati nuæna koliËina. Proizvodi za zaπtituod sunca trebali bi sadræavati objaπnjenjerizika koji proizlaze iz primjene smanjenekoliËine proizvoda, kao npr.:

“Upozorenje: smanjenjem navedene ko-liËine razina zaπtite znatno se smanjuje”.

Proizvodi se moraju nanositi u koliËinamajednakim onima koriπtenim tijekom ispiti-vanja, to jest 2 mg/cm2, πto je jednako 6Ëajnih æliËica losiona (otprilike 36 grama)za tijelo prosjeËne odrasle osobe.

Ta je koliËina veÊa od one koju potroπa-Ëi inaËe nanose.

Nanoπenje manje koliËine proizvoda znat-no smanjuje zaπtitu. Na primjer, ukoliko sekoliËina nanoπenog proizvoda prepolovi,pruæena zaπtita moæe se smanjiti od dva dotri puta!

Proizvodi za zaπtitu od sunca trebali bijamËiti minimalni stupanj zaπtite od UVA iUVB zraka. Stupanj zaπtite trebao bi semjeriti koriπtenjem standardiziranih meto-da ispitivanja koje se mogu ponoviti. Mi-nimalni stupanj zaπtite zajamËen proizvo-dima zaπtite od sunca trebao bi biti sljede-Êi:• zaπtita od UVB zraka sa zaπtitnim fak-

torom 6 koji se dobiva primjenom Me-unarodne metode ispitivanja SPF-a(2006.) ili istovrijedan stupanj zaπtiteprocijenjen in vitro metodom;

• zaπtita od UVA zraka sa zaπtitnim fak-torom UVA jednakim 1/3 faktora zaπti-te od sunca, dobivenim primjenom PPD

metode, to jest trajno tamnjenje pig-menta (vezano ponajprije za UVA zra-ke) izmijenjen od strane francuske sani-tarne agencije (Agence française de sé-curité sanitaire des produits de santé -AFSSAPS) ili istovrijedan stupanj zaπtiteprocijenjen in vitro metodom;

• kako bi zajamËili visok stupanj zaπtite,dermatolozi takoer preporuËuju kritiË-nu valnu duljinu od najmanje 370 nm;

• kritiËna lambda vrijednost kao najboljiraspoloæivi instrumentalni parametar zaprocjenu stvarne zaπtite od sunca tipiË-nog proizvoda ima znaËajno eksperi-mentalno znaËenje, buduÊi da nam jas-no pokazuje uËinkovitost zaπtite proiz-voda za sunËanje u odnosu na UVAzrake (320-400) neovisno o vrijednostiSPF, dajuÊi navedenom proizvodu stu-panj zaπtite na temelju omjera UVA/UVB sukladno skali Boots. KritiËnalambda vrijednost proizvoda je valnaduljina prema kojoj podruËje krivuljespektralne apsorpcije predstavlja 90%ukupne apsorpcije. UËinkovitost proiz-voda za zaπtitu od sunca trebala bi bitinavedena na etiketi klasifikacijom kate-

TABLICA 2 PreporuËene etikete prema kategoriji

6-9,910-14,9

15-19,920-24,925-29,9

30-49,950-59,9

60 +

1/3 faktora zaπtite odsunca navedenog naetiketi

370 nm

IZMJERENI FAKTORZA©TITE OD SUNCA

MINIMALNI PREPORU»ENIFAKTOR ZA©TITE OD UVA

PREPORU»ENA KRITI»NAVALNA DULJINA

610

152025

3050

50+

Niska zaπtita

Srednja zaπtita

Visoka zaπtita

Jako visoka zaπtita

FAKTOR ZA©TITE OD SUNCA NAVEDEN NA ETIKETI

KATEGORIJA NAVEDENANA ETIKETI

Uzrok preranomstarenju koæe

PreviπesunËanja

gorije kao πto su “niska”, “srednja”,“visoka” i “jako visoka”. Svaka kate-gorija trebala bi biti jednaka specifiË-nom stupnju zaπtite od UVA i UVBzraka (tablica 2).

Kategorija bi na etiketi, na vidljiv naËin,trebala prikazivati faktor zaπtite od sunca.Viπestrukost brojeva koriπtenih na etiketa-ma za prikazivanje faktora zaπtite od sun-ca trebala bi biti umanjena kako bi omo-guÊila lakπu usporedbu raznih proizvoda,bez ograniËavanja odabira potroπaËa.

LITERATURA:

The relation between the amount of sunscreenapplied and the sun protection factor in Asianskin, Kim SM, Oh BH, Lee YW, Choe YB, AhnKJ, J Am Acad Dermatol. 2009 Dec 3. (Epubahead of print).

Examination of Solar Simulators Used for theDetermination of Sunscreen UVA Efficacy, SayreRM, Dowdy JC, Photochem Photobiol. 2009Nov 10. (Epub ahead of print).

Sunscreens.Bens G. Adv Exp Med Biol.2008;624:137-61.

Mineral filters in sunscreen products-comparisonof the efficacy of zinc oxide and titanium diox-ide by in vitro method, Couteau C, Alami S,Guitton M, Paparis E, Coiffard LJ, Pharmazie.2008 Jan;63(1):58-60.

Estimating the global disease burden due toultraviolet radiation exposure, Lucas RM, Mc-Michael AJ, Armstrong BK, Smith WT, Int JEpidemiol. 2008 Feb 14 [Epub ahead of print].

Anti-inflammatory potential of a lipolotion con-taining coriander oil in the ultraviolet erythematest., Reuter J, Huyke C, Casetti F, Theek C,Frank U, Augustin M, Schempp C., JDtschDermatol Ges. 2008 Mar 26.

Effect of the combination of organic and inor-ganic filters on the Sun Protection Factor (SPF)determined by in vitro method, El-Boury S,Couteau C, Boulande L, Paparis E, Coiffard LJ.Int J Pharm. 2007 Aug 1;340(1-2):1-5.

Protection of skin biological targets by differenttypes of sunscreens, Fourtanier A, Bernerd F,Bouillon C, Marrot L, Moyal D, Seité S., Photo-dermatol Photoimmunol Photomed. 2006Feb;22(1):22-32.

Ultraviolet light induced alteration to the skin,Svobodova A, Walterova D, Vostalova J., Bio-med Pap Med Fac Univ Palacky OlomoucCzech Repub., 2006 Jul;150(1):25-38.

Raccomandazione della Commissione - Racc. 22settembre 2006, n. 2006/647/CE sull’efficaciadei prodotti per la protezione solare e sulle re-lative indicazioni G.U.U.E. 26 settembre 2006,n. L 265.

Raggi ultravioletti e protezione solare; IstitutoSuperiore di Sanità - Comunicato stampa n.15/ 2004.

UV-induced skin damage, Ichihashi M, Ueda M,Budiyanto A, Bito T, Oka M, Fukunaga M,Tsuru K, Horikawa T. Toxicology. 2003 Jul15;189(1-2):21-39.

Concetti di fotofisica e fotochimica, Andreoni S,Colasanti A, Roberti G. In Fotodermatologia,Santoianni P., Ed. Il Pensiero Scientifico Editore1993: 1-22.

Allergic contact dermatitis from methylene-bis-benzotriazolyl tetramethylbutylphenol(Tinosorb M). González-Pérez R, Trébol I,García-Río I, Arregui MA, Soloeta R. ContactDermatitis. 2007 Feb;56(2):121.

Lack of binding to isolated estrogen or androgenreceptors, and inactivity in the immatureratuterotrophic assay, of the ultraviolet sunscreenfilters Tinosorb M-active and Tinosorb S.AshbyJ, Tinwell H, Plautz J, Twomey K, Lefevre PA.Regul Toxicol Pharmacol. 2001 Dec;34(3):287-91.

* Svi spomenuti zakoni odnose se na talijanske i zakone EU

inPharma 13

Na hrvatskom træiπtu postoje mnogi proizvodi koji poma-æu kod umornih nogu, upaljenih, proπirenih i oteËenihvena te slabe venske cirkulacije. VeÊina tih preparata

sadræi ekstrakt divljeg kestena koji ima provjereno djelovanje.Ipak, snaga biljnih preparata je u sinergiji aktivnih tvari, kojase postiæe kombiniranjem biljnih ekstrakata. U toj sinergiji, teπ-ko da postoji proizvod koji se moæe mjeriti s Vari kremom i kap-sulama.

Vari krema sadræi ekstrakte divljeg kestena (Aesculus hippo-castanum), hamamelisa (Hamamelis virginiana), gotu kole (Cen-tella asiatica), ljekovitog kokotca (Melilotus officinalis), uz do-datak rutina.

Vari kapsule sadræe ekstrakt divljeg kestena, uskolisne vep-rine (Ruscus auleatus), hamamelisa te ginka (Ginkgo biloba).

Vazokonstriktivno, vazoprotektivno i protuupalno djelova-nje ekstrakta divljeg kestena je dobro poznato, kao i pozi-tivno djelovanje ginka na cirkulaciju, a pogotovo na mikrocir-kulaciju.

Indijanska plemena odavno koriste ekstrakt hamamelisaza lijeËenje upaljenih miπiÊa, povrπinskih rana te ugriza kukaca.Ekstrakt se dobiva destilacijom liπÊa i kore.

Gotu kola je u Hrvatskoj poznatija zadnjih godina, ali se uAfrici i jugoistoËnoj Aziji koristila u tradicionalnoj medicini. Imamnoge uËinke, a za probleme s venama naroËito je korisno pro-tuupalno i antiulcerozno djelovanje te poticanje cirkulacije.

Ljekoviti kokotac sadræi kumarin koji se pretvara u diku-marol, jaki antikoagulans. Uzeta oralno, ta biljka moæe izazva-ti nekontrolirana krvarenja, ali primijenjena lokalno potiËe lo-kalnu cirkulaciju i sprjeËava stvaranje ugruπaka.

Rutin je bioflavonoid koji se u znaËajnim koliËinama nalaziu biljci uskolisna veprina. Glavni uËinak mu je jaËanje stijen-ki krvnih æila, pogotovo kapilara, te uklanjanje edeme u noga-ma. Ima jak antioksidativni uËinak te sprjeËava “lijepljenje” trom-bocita.

Vari krema sadræi rutin, a kapsule esktrakt uskolisne veprinekoji djeluje lagano diuretski, potiËe cirkulaciju i smanjuje poja-vu edema.

Vari kapsulei kremaSnaga je u sinergiji aktivnih tvari koja se postiæe kombiniranjem biljnih ekstrakata

Za pravi uËinak preporuËa se kombiniranje Vari kreme ikapsula, i to dvije do tri kapsule na dan, a kremu po

moguÊnosti viπe puta dnevno treba nanijeti na æeljenomjesto i lagano umasirati.

14 inPharma RO.RA. NATURA PROMO

inPharma 15

AKTUALNO

Vene i venska cirkulacija

Autorica Ëlanka: Ines BuhaË, mag.pharm.

Da bi ljudski organizam funkcionirao,potreban mu je neprekidni dotokkisika u svaku stanicu. To mu omo-

guÊuju srce i sustav krvnih æila. Srce pum-pa krv kroz cijelo tijelo. U tijeku æivota kon-trahira se 3 bilijuna puta. Oksigenirana krvprolazi kroz arterije do svih tkiva naπegtijela, tamo im predaje kisik i prima ugljiË-ni dioksid.

Krug se zatvara prolaskom krvi kroz ve-ne. Sva krv mora proÊi kroz tijelo u jednojminuti. Kada stojimo krv u venama morasvladati silu teæe kako bi doπla do srca. ToomoguÊava venska pumpa. MiπiÊi nogu istopala kontrakcijama usmjeravaju krv pre-ma srcu. Kada se relaksiraju, valvule se za-tvaraju i sprjeËavaju povratni tok krvi.

U ljudskom tijelu postoje tri vrste vena:povrπinske koje se nalaze neposredno is-pod koæe, duboke - izmeu miπiÊa, i perfo-rantne koje spajaju povrπinske i duboke ve-ne. Vene prenose deoksigeniranu krv iz tije-la prema srcu. Stijenke vena su tanke, ima-ju znaËajno manje miπiÊnih vlakana i ma-nje su elastiËne od arterijskih, jer u njimanema visokog tlaka. Prolaz krvi potpoma-æu okolni miπiÊi. Glavne vene imaju zalis-ke koji propuπtaju krv u jednom smjeru -prema srcu i sprjeËavaju suprotan tok. Por-talna vena ne vraÊa krv u srce, nego u jet-ru. Venska se cirkulacija odvija odozdo pre-ma gore i od povrπinskih k dubokim vena-ma. Kod oπteÊenja vena, smjer se mijenjau smjeru sile teæe. Kod prisutne trom-boze vena, cirkulacija je blokirana. Po-rast unutarnjeg tlaka u venama slabinjihove stijenke, a oslabljeni zalisci vi-πe ne uspijevaju zaustaviti zastoj krvi.Krv se sve ËeπÊe vraÊa natrag, vena seπiri, grËi, proπiruje, produljuje, savija, po-javljuju se Ëvorovi. Vrijednost tlaka u ve-nama jednaka je desetini tlaka u arteri-jama.

Varikoziteti su promjene na venama.

Razlikuju se prema poveÊanju njihovavolumena i duæine.

Od venske insuficijencije do tromboze

U poslovima kod kojih se duæe vrijeme stoji ili sjedi dolazi do proπirenja venazbog teæine krvi i oteæanog protoka.To se zove venska insuficijencija.

U poËetku su simptomi blagi,pa se pacijenti obraÊaju lijeËnikutek u poodmaklom stadiju. Bo-lest poËinje osjeÊajem teæine,umorom, bolovima uzduævena, trncima, oteknuÊemgornjeg dijela stopala i gleænja potkraj dana ili za vrijeme poviπenihtemperatura (lje-to). Mogu se

Proπirene vene najËeπÊe su oboljenje nogu kojim jezahvaÊeno oko Ëetvrtine ËovjeËanstva. Za pomoÊ senajviπe koriste kreme i gelovi, a i peroralni oblici, uzimani dovoljno dugo, daju dugotrajna rjeπenja.

Odvija se odozdo prema

gore

Venskacirkulacija

pojaviti plavkaste ili crne mrlje ili plave ma-le vene, tzv. varikozne vene, koje mnoge æe-ne doæivljavaju kao kozmetiËki, a ne zdrav-stveni problem.

Kako bolest napreduje, koæa postaje sme-a i pojavljuje se hiperpigmentirani dermi-tis, koji u sljedeÊoj fazi dovodi do varikoz-nih ulkusa - otvorenih rana.

Ukoliko stanje postane kroniËno govori-mo o kroniËnoj venskoj bolesti, s razliËitimkomplikacijama. Najozbiljnija komplikaci-ja je stvaranje krvnog ugruπka, koju nazi-vamo trombozom, a ona pak dovodi doupale - tromboflebitisa.

Tromboza dubokih vena moæe izazvatipluÊnu emboliju i smrt. Venska gangrenaposljedica je nelijeËene tromboze u dubo-kim venama. Jedna od moguÊih komplika-cija je i prsnuÊe, ruptura koja dovodi dokrvarenja. Rupture manjih, povrπinskih ve-na izazivaju lokalna krvarenja koja u kas-nijoj fazi dovode do atrofije koæe, zastojalimfe u pogoenom podruËju i do otvara-nja venskih ulkusa koji teπko zarastaju.

LijeËenje venskih ulkusa Ëesto je vrlo zah-tjevno, posebice ako se radi o dijabetiË-kom bolesniku. Lokalni se postupak odno-si na odstranjivanje nekrotiËkog tkiva, ispi-

Promijenjen smjer protoka

krvi

OπteÊenevene

Iako zdravstveni, Ëesto se doæivljavaju

kao estetski problem

Varikoznevene

ranje rane i prekrivanje odgovarajuÊim ob-logama. Danas se koristi V.A.C. terapija -vakumom podræana terapija i barokomo-ra - hiperbariËna oksigenacija.

DijagnostikaZa dijagnostiku se koristi color doppler

arterija i vena, kojim se moæe ustanoviti ko-je su vene oπteÊene i na kojem mjestu, tese mogu iskljuËiti periferne arterijske bo-lesti. Utvruje se prohodnost i stupanj in-suficijencije zalistaka. Ako je potrebno, ra-di se i flebografija, CT flebografija, mag-netska rezonancija i scintigrafija.

»imbenici rizika»imbenici rizika mogu biti genetski, hor-

monski poremeÊaji, dugo stajanje ili sjede-nje, visoka tjelesna teæina, dugotrajno iz-laganje poviπenoj temperaturi, podizanjeteπkih tereta, spuπtena stopala ili neka dru-ga koπtano-miπiÊna oboljenja, visoke pot-petice, jer poremeÊuju statiku, dugotrajnosjedenje s prekriæenim nogama...

LijeËenjeVaæno je uravnoteæeno se hraniti, a po-

sebno smanjiti unos masti i πeÊera. Takoerje nuæna tjelovjeæba, a posebno se prepo-ruËuju voænja biciklom i plivanje. Ako se

nje glavnog venskog stabla u preponi. Iz-vodi se pod opÊom anestezijom i zahtije-va boravak u bolnici. Stopa recidiva je vi-soka, i to oko 60% tijekom 10 godina.

Sklerozacija - najËeπÊe se koristi iz estet-skih razloga, kod manjih vena i tzv. mreæa-stih vena. U venu se ubrizgava tekuÊe skle-rozatno sredstvo i tada se primjenjuje jakakompresija. Uspjeπnost postupka zahtije-va viπekratno ponavljanje. Ta se tehnika nemoæe primijeniti kod svakog pacijenta.

Endovenozne tehnike lijeËenja - u zad-njih deset godina razvijene su manje inva-zivne tehnike lijeËenja vena kojima se oπte-Êene vene zatvaraju iznutra, pa se tako iz-bjegava invazivno operativno vaenje veneiz tijela (tzv. stripping). Meu endovenoz-nim tehnikama lijeËenja najviπe se koriste

zbog bilo kojeg razloga mora duæe sjeditiili stajati - nuæno je πto ËeπÊe proπetati ne-koliko minuta i nastojati podiÊi noge tijekomodmora. PreporuËuje se i noπenje kompre-sijskih Ëarapa, naizmjeniËne hladno-toplekupke, lokalni proizvodi, flebotropni lije-kovi, skleroterapija, kirurgija i laser.

Kompresivne Ëarape - primjenjuju sekod blaæih oblika venske insuficijencije. Tosu elastiËne Ëarape koje steæu vene i sprje-Ëavaju otjecanje krvi u obratnom smjeru.»arape zamjenjuju zaliske koji su izgubilisvoju funkciju, te stimuliraju miπiÊnu kon-trakciju. Stupanj kompresije bira se premastupnju oπteÊenja vena.

Kirurπki zahvat (stripping) - primje-njuje se na velikim venama koje se uklanja-ju brojnim malim rezovima, uz podveziva-

TABLICA 1 Varikoziteti s obzirom na veliËinu i lokalizaciju:

Teleangiektazije - πirine 1 mm

Venuleektazije - πirine 2-3 mm

Retikularne vene - πirine 3-4 mm

VreÊaste vene - πirine veÊe od 4 mm

Transfacijalni varikoziteti - nastaju zbog slabosti perforantnih vena

Intrafacijalni varikoziteti - nastaju zbog slabosti dubinskih vena

inPharma 17

laserski tretman i radiofrekventna ablacija.To su dvije vrlo sliËne tehnike koje se ba-ziraju na zagrijavanju stijenke i zatvaranjuvene iznutra pomoÊu katetera koji se podkontrolom ultrazvuka ugrauje u oπteÊe-nu venu. U tako zatvorenoj veni organizamrazgradi kateter, pa ga se ne mora kirurπkiizvaditi.

Izvodi se u lokalnoj anesteziji uz vrlo brz,praktiËno trenutaËan oporavak i odlazakkuÊi. Stopa uspjeha kod lasera je 94-97%,a kod radiofrekvencije 85-96%.

Flebektomija - mali zahvat koji se pri-mjenjuje da bi se odstranile potkoæne po-straniËne varikozne (vreÊaste) vene. Naj-ËeπÊe se primjenjuje nakon endovenoznelaserske terapije, nakon radiofrekventneablacije magistralnih povrπinskih vena, ilinakon strippinga magistralnih vena.

Venocuff II - rekonstrukcija insuficijen-tnog zaliska koja se izvodi umetanjem sili-konskog umetka u podruËje prepone. Nataj se naËin moæe saËuvati vena.

Prevencija i prirodna pomoÊPrevencija, i to od rane mladosti, od ve-

like je vaænosti, posebice ako postoji ge-netska predispozicija. Priroda nudi pomoÊi kod tih tegoba. Postoji veliki broj razli-Ëitih farmaceutskih oblika ljekovitog bilja.Najpopularnije su kreme i gelovi, ali per-oralni oblici, uzimani dovoljno dugo, dajui dugotrajnija rijeπenja. Navodimo neke odnajpoznatijih ljekovitih biljaka.

Aesculus hippocastanum,Hippocastanaceae, divlji kesten

To je visoko drvo, razgranate okruglekroπnje. U Europi se sadi kao ukrasno drvood 16. stoljeÊa. Kao lijek se koriste sje-menke koje sadræe escin - smjesu triterpen-skih saponina. Osim toga, sadræe i flavono-ide, kumarine, sterole, masno ulje, vitami-ne i minerale.

Znanstvena su istraæivanja potvrdila sto-ljetnu upotrebu sjemenki kestena. Escin dje-luje antieksudativno i antiedematozno, tepoveÊava otpornost - fragilnost kapilara.PojaËava i opÊi metabolizam vena, osobi-to terminalnih æilica Ëiju prokrvljenost zna-Ëajno poveÊava. Povisuje viskozitet i kolo-idno-osmotski tlak. Povisuje antitrombot-sku aktivnost. U zapadnim se zemljama ko-risti nakon postoperativne i posttraumat-ske tromboze. Ekstrakt sjemenki kestenana træiπtu se nalazi u razliËitim farmaceut-skim oblicima - u obliku kapsula za pero-ralnu primjenu te krema ili gelova za lo-kalnu primjenu, standardiziranih na razli-Ëite koliËine escina. Lokalna se primjenapreporuËuje u prevenciji venske insuficijen-cije, kod oteklina zbog povreda i za ukla-njanja modrica.

Melilotus officinalis, Fabaceae, kokotacSadræi kumarine, flavonoide, fenolkar-

bonske kiseline, triterpenske saponine. Dje-luje protuupalno i antiedemËno. Posebnose koristi kod tegoba vezanih uz kroniËnuvensku insuficijenciju, kod bolova i osjeÊa-ja teæine te grËeva u nogama. PotiËe cirku-laciju u nogama. Koristi se u peroralnim ilokalnim pripravcima.

Ruscus aculeatus, Ruscaceae, veprinaSadræi steroidne saponine ruscin, rusko-

zid, ruskogenin, benzofurane, flavonoide.Ima protuupalno i dekongestivno djelova-nje, korisno kod tegoba vezanih uz ven-sku cirkulaciju. Primjenjuje se peroralno ilokalno.

Centella asiatica, Apiaceae, gotu kolaU domovini te biljke njezini se listovi ko-

riste kao hrana. Sadræi triterpenske saponi-ne, flavonoide, tanine i aminokiseline. Dje-luje antiedematozno, potiËe mikrocirkula-ciju i vazokonstrikciju, stimulira sintezu ko-lagena, pa se koristi za bræe zacijeljivanjerana i u kozmetici.

Vitis vinifera, Vitaceae, vinova lozaKoristi se u medicinske i nutritivne svrhe

veÊ od davnina. Sadræi polifenole, proanto-cijanidine i flavonoide. Polifenoli pojaËava-ju tonus vena i kapilara, jaËaju njihove sti-jenke i poveÊavaju permeabilnost. Ima iz-razito antioksidativno djelovanje.

Hammamelis virginiana,Hamamelidaceae, hamamelis

Sadræi trijeslovine, flavonoide, organskekiseline i eteriËno ulje. Zbog sadræanih tri-jeslovina hamamelis se odavna koristi zazaustavljanje krvarenja i kao adstrigens.

Na træiπtu se nalazi i smjesa proËiπÊe-nih mikroniziranih flavonoida diosmi-

na i hesperidina, koja se uspjeπnokoristi i u akutnim i kroniËnim

stanjima venske insuficijenci-je.

Triterpenski saponini,

flavonoidi, tanini i aminokiseline

Gotu kola

Ruskozid,ruscin, ruskogenin,

benzofurani i flavonoidi

Veprina

Polifenoli, proantocijanidini

i flavonoidi

Vinova loza

18 inPharma

inPharma 19

Veliki broj stanovnika, Ëak 80% æena i 20% muπkaraca iz-meu 20-70 godina starosti, boluje od poremeÊaja ve-zanih za vensku cirkulaciju. Bolesti i poremeÊaji vena do-

vode do brojnih tegoba: grËeva i bolova u nogama, edema tj.oticanja preteæno donjih ekstremiteta, slabe cirkulacije i estet-skih problema. Proπirene vene ili varikoziteti predstavljaju osimestetskog i ozbiljan zdravstveni problem. Mogu biti uzrokova-ne naslijeenom slaboπÊu stijenki vena ili steËene brojnim uz-rocima. »esto dolazi do upale proπirenih vena, pa Ëak i do stva-ranja ugruπka koji dovodi do tromboze. Pri tome se Ëesto zabo-ravlja moguÊnost sprjeËavanja i lijeËenja koje nudi bogatstvoprirode.

Djelotvornu pomoÊ u sprjeËavanju nastanka i tretiranju veÊpostojeÊih varikoziteta predstavlja Dr. Theiss Gel za vene kojina 100 g proizvoda sadræi 3 g ekstrakta sjemenki divljeg kes-tena (Aesculus hippocastanum L.) i 0,4 g ekstrakta cvjetovanevena (Calendula officinalis L.). Ekstrakt sjemenki divljegkestena sadræi saponin escin koji smanjuje oticanje nogu sma-njujuÊi propusnost stijenki krvnih æila. Sadræi i bioflavonoide ko-ji imaju isti uËinak, uz sposobnost pojaËavanja tonusa vena.Smanjuju agregaciju tj. sljepljivanje trombocita i time smanjujuopasnost od stvaranja ugruπaka tj. tromboze. Escin djeluje siner-gistiËki s bioflavonoidima pojaËavajuÊi tako njihov uËinak. Pre-ventivni uËinak predstavlja izuzetno vaæan naËin djelovanja.Rezultat terapijskog djelovanja aktivnih sastojaka je smanjenjeedema i upale, te ublaæavanje bolova. UËinci su dokazani broj-nim kliniËkim ispitivanjima. Ekstrakt cvjetova nevena sadræiflavonoide i provitamin A. Djeluje protuupalno, potiËe granu-laciju i tako pomaæe zacjeljivanju rana. Koristi se i kod opekli-na, uboda kukaca i u kozmetiËke svrhe. Prvi pisani tragovi oljekovitosti nevena pronaeni su u tekstu Sv. Hildegard od Bin-gena. Kao ljekovita biljka uzgaja se od 12. st. u vrtovima sa-mostana. Danas su znanstveno dokazani njegovi bakterio-statski, baktericidni i virucidni uËinci, uglavnom na principu po-spjeπenja fagocitoze. Cvjetovi nevena nisu toksiËni, a nisu do-kazane niti alergijske reakcije.

Vaæno je istaknuti i preventivno djelovanje Dr. Theiss Gelaza vene u sprjeËavanju pojave proπirenih vena, a time i opas-nosti od najopasnije komplikacije - venske tromboze. Kod od-reenih zanimanja dolazi do poveÊane optereÊenosti venazbog dugog stajanja, a ne treba zaboraviti ni πtetno djelova-nje prekomjerne tjelesne teæine.

Hodati po oblacima...mislite da je nemoguÊe?Isprobajte Dr.Theiss Gel za veneposve prirodan proizvod s ekstraktomdivljeg kestena i cvijeta nevena

NATURPRODUKT PROMO

Uporabom Dr. Theiss Gela za vene smanjuju se bolovi unogama, grËevi u listovima i svrbeæ koæe. Moæe se koristiti ipostoperativno kao dodatak postojeÊoj terapiji. Dr. TheissGel za vene mogu koristiti sve osobe koje za vrijeme rad-nog vremena stoje na nogama ili osobe koje pate od nave-denih poremeÊaja, djeca i trudnice. Ne sadræi πkodljive um-jetne dodatke. Koristi se tako da se viπe puta dnevno laga-no umasira u bolna podruËja donjih ekstremiteta.

Dr. Theiss Gel za vene moæe se nabaviti bez recepta usvim ljekarnama i biljnim drogerijama.

20 inPharma

Divlji kesten,Aesculus hippocastanum

Autorica Ëlanka: mr.sc. Lea Pollak, dipl.ing

FITOTERAPIJA

Zbog svog snaænog antiedematoznog i venotonizirajuÊeg djelovanja, divlji kesten jedna je od najËeπÊe koriπtenih biljaka za olakπavanje tegoba izazvanih poremeÊajima venske cirkulacije

Divlji kesten je stablo porijeklom izpodruËja sjevernog Irana, Himala-ja i Kavkaza, od kuda je krajem

16. stoljeÊa kao ukrasno drvo prenesen i uEuropu. Tek je sredinom 19. stoljeÊa prih-vaÊen kao ljekovita biljka te je poËela nje-gova upotreba za razne oblike lijeËenja.

Danas se divlji kesten uglavnom koristikao gotov proizvod standardiziran na es-cin - saponinsku smjesu.

Divlji kesten, latinski Aesculus hippocas-tanum, i danas je vrlo raπiren kao ukrasnolistopadno stablo. Visok oko 30 metara,ima cvjetove duge oko 30 cm, bijele i ruæi-Ëaste boje, grozdastih cvatova. Listovi susastavljeni od pet do sedam dlanasto sa-stavljenih, uπiljenih listova.

Plod ima oblik zelene, bodljikave ljuskekoja u sebi nosi 1-3 sjemenke, tamnosme-e sjajne boje.

BuduÊi da plodovi kestena koji padnuna tlo jako brzo poËnu truliti, trebali bi seskupljati zajedno s bodljikavom ljuskom,te skladiπtiti u hladnijoj prostoriji, prekri-veni slamom. ObiËno preraivanje poËinjeodmah nakon sakupljanja zrelih plodova.Osim plodova, koristi se i kora. U jesen ili urano proljeÊe, kora se skida sa stabla i deb-ljih grana te suπi na suncu ili u suπarama.

Cvijet i list koriste se vrlo rijetko.

Sastav i djelovanjePlodovi divljeg kestena sadræe 3-6% es-

cina iz smjese triterpenskih saponina. I usmeoj ovojnici ploda nalaze se, takoer,smjese tritepenskih saponina koji se nazi-vaju hipokastanozidi.

Kao rezervne tvari u plodu se nalaze πe-Êer, oko 35% πkroba, oko 4-6% ulja kojase koriste za izradu sapuna, tanini, flavon-ski i kumarinski derivati, kao i vitamin B1,C i K.

Listovi i kora sadræe malo saponina. Nji-hovi glavni sastojci su flavonski glikozidi,naroËito kvercetin, izokvercetin i kemfer-

ol. Nadalje, u njima se nalazi i oko 9% ku-marinskih glikozida u obliku eskulina, sko-polina i fraksina.

EscinEscin je kao najvaæniji sastojak najviπe

istraæivan. BuduÊi da, za razliku od drugihsaponina, nema hemolitiËko djelovanje,moæe se koristiti i peroralno.

Dokazana su njegova pozitivna djelova-nja i pomoÊ u terapiji vena i kapilara do-njih ekstremiteta. Naime, escin smanjujeoπteÊenja kapilara, jaËa nji-hove stijenke i πtiti od edema.

Istraæivanja su takoer pokazala da sma-njuje nastanak i utjecaj enzima koji raz-laæu unutarnje stijenke kapilara, i to veÊ na-kon jedan do dva tjedna primjene.

Kod problema s venama pomaæe kodkroniËne venske insuficijencije, odnosnooteæalih nogu, svrbeæa koæe iznad proπire-nih vena, osjeÊaja napetosti u nogama, tebolova i upala proπirenih vena. Takvo dje-lovanje naziva se antieksudativnim.

Aktivne tvari divljeg kestena pomaæu i

kod smanjenja filtracije bjelanËevina, elek-trolita i vode u izvanæilne prostore, te dje-luje i kao diuretik. Takvo djelovanje nazivase antiedemiËno, a temelji se na sporomrazlaganju kortikoidnih hormona.

Kora i cvjetovi Kora divljeg kestena koristi se kod kro-

niËnih proljeva, krvarenja iz æeluca i crije-va, dizenterije, te kao nadomjestak za ki-nin kod malarije i koænih Ëireva. Zahvalju-juÊi kori, dolazi do smanjenja izluËivanjaælijezda probavnog trakta.

Cvjetovi se sve rjee koriste, a nekadasu se u narodnoj medicini upotrebljavali urazne svrhe: za jaËanje tijela, protiv prolje-va i mrlja na koæi. No, takva se primjenadanas izbjegava zbog nedostatnog brojakliniËkih studija djelovanja.

kroniËna venska insuficijencija,hemoroidi, post-operativni edemi

escini, tanini, flavonoidi

sniæava nivo hijaluronidaza ipoveÊava razinu serotonina

vrlo dobra

rijetke - lagane vrtoglavice,glavobolje, osjeÊaj muËnine, svrbeæ

nisu poznate

0,6-3,0 g na dan suhe droge; 500-731 mg na dan ekstrakta πto odgovara 100 mg escina

UPOTREBA:

AKTIVNE KOMPONENTE:

MEHANIZAM

DJELOVANJA:

PODNOπLJIVOST:

NUSPOJAVE:

INTERAKCIJE:

DOZIRANJE:

Ukratko

Najvaæniji sastojak divljeg

kestena

Escin

22 inPharma

Teleangiektazije, edem potkoljenice,osjeÊaj teæine u nogama, bol i grËevineki su od najranijih simptoma po-

remeÊaja u venskoj cirkulaciji. Procjenjujese da 25-50% odrasle populacije ima va-rikozne vene koje se kod æena javljaju Ëeπ-Êe nego kod muπkaraca, a simptomi i klini-Ëka slika izraæeniji su ljeti zbog dilatacije iza-zvane visokim temperaturama.

Posebno riziËne skupine za razvoj kroniË-ne venske insuficijencije su zanimanja u ko-jima prevladava dugotrajno stajanje ili sje-denje, kao πto su magistre u ljekarnama,kirurzi, konobari, frizeri, æene koje su ne-davno rodile ili starije osobe. Inkompeten-cija valvularnog sustava Ëini osnovu patoge-netskog i patofizioloπkog mehanizma zanastanak venske insuficijencije, a procesprogresije bolesti zahvaÊa superficijalne,perforantne i vene profunde te se manife-stira kao poremeÊaj mikrocirkulacije i ma-krocirkulacije.

Upalna interakcija leukocita i endotelasluæi kao mehanizam okidanja za popuπ-tanje zalistaka, refluks i razvoj varikoznihvena, sve do ulkusa potkoljenica (ulcus cru-ris hypostasicum). Bolja i ranija dijagnos-tika te uËinkovitije metode lijeËenja kojeukljuËuju neinvazivne i invazivne metode,doprinijeli su trendu smanjenja uËestalostivenskih ulkusa, a dodaci prehrani, ponaj-prije proizvodi na bazi bioflavonoida, omo-guÊuju odliËne rezultate u sluËaju preven-tivnog uzimanja ili kod pojave prvih simp-toma bolesti.

Osim navedenog, bioflavonoidi iskazujui protuupalno djelovanje, Ëime sprjeËavajudestrukciju venskih zalistaka i perifernihkapilara, te posljediËno refluks i nastanakperikapilarne fibroze. Poviπena razina lipidau krvi dodatno doprinosi poveÊanju rizikaza nastanak opstrukcije venske cirkulacije,πto za posljedicu moæe imati razvoj znaËaj-nih okluzija, pa sve do tromboze. Trombo-za pak, moæe dovesti do izrazitih varikozi-teta distalno od mjesta zaËepljenja, a nas-tanak akutnih stanja poput pluÊne embo-lije Ëesto rezultira i smrtnim ishodom. Re-zultati studija, usporedbom bioflavonoidai lovastatina, ukazuju na snaæna anti-ate-rogena svojstva citrus bioflavonoida, uzhepatoprotektivni uËinak (nema elevacijejetrenih enzima) koji je pak izostao u sku-pini koja je uzimala lovastatin. Bioflavonoi-di se, stoga, opravdano svrstavaju u skupi-nu najaktivnijih djelatnih tvari sa ciljanimuËinkom na zaπtitu krvnih æila.

Solgar Hy-BioSolgar Hy-Bio u sebi sadræi kompleks cit-

rus bioflavonoida (hesperidin, rutin, kver-citin, narangin), vitamin C i ekstrakt πipka,a idealan omjer vitamina C i biflavonoida1:1, omoguÊuje njihovu potpunu iskoristi-vost. Vitamin C od iznimne je vaænosti zastvaranje vezivnog tkiva, ponajprije kola-gena, Ëime doprinosi elastiËnosti arterija ismanjenoj permeabilnosti venskog susta-va. Citrus bioflavonoidi poveÊavaju intra-celularnu koncentraciju vitamina C te ta-ko sinergistiËkim djelovanjem dodatno po-veÊavaju povoljan uËinak na krvne æile.

PreporukaSolgar Hy-Bio preporuËa se osobama

koje anamnestiËki navode obiteljsku sklo-nost razvoju kroniËne venske insuficijenci-je, rade na poslovima na kojima postojipoveÊan rizik za razvoj venskih poremeÊa-ja te svim osobama kod kojih postoje viπeili manje kliniËki izraæene promjene na ar-terijama, kapilarama, ili pak venskoj cirku-laciji.

Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med.Salvus d.o.o.EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Vene i venska cirkulacija

Flavonoidi su bioloπki aktivni polifenolikoje nalazimo u biljkama. Studije su poka-zale da imaju zaπtitnu ulogu te da redovi-to koriπtenje proizvoda bogatih ovim uËin-kovitim biljnim pigmentima (bioflavonoi-dima) smanjuje rizik za razvoj kroniËnih pro-mjena na krvnim æilama, npr. aterosklero-ze ili kroniËne venske insuficijencije.

Mehanizam djelovanjabioflavonoida

Mehanizam djelovanja bioflavonoida,white cell trapping theory, temelji se nainhibiciji ekspresije adhezijskih molekula

na leukocitima i endotelu krv-nih æila (ICAM-1, VCAM-1,L-selectin, E-selectin, VLA-4, CD11b, CD18).

Rezultat ovakve inhibici-je jest smanjeno prianjanje

leukocita i makrofaga na unutraπnju stjenku vena (en-

dotel) Ëime se omoguÊuje fizio-loπki protok deoksigenirane krvi.

Istim mehanizmom smanjuje se ad-hezija i migracija leukocita i makro-

faga na venskim zaliscima, zbog Ëegaje njihova fizioloπka funkcija maksimal-

no oËuvana.

SOLGAR PROMO

Rezultati studija ukazuju na snaæna anti-aterogena svojstva citrusbioflavonoida, uz hepatoprotektivni uËinak (nema elevacije jetrenih enzi-ma). Bioflavonoidi se, stoga, opravdano svrstavaju u skupinu najaktivnijihdjelatnih tvari sa ciljanim uËinkom na zaπtitu krvnih æila.

Vitamin ESnaæan antioksidans, poveÊava razinu“dobrog” kolesterola (HDL) i sprjeËava nas-tanak krvnih ugruπaka

Hy-BioPrirodna zaπtita venskih zalistaka i cirkulacije,smanjuje rizik za razvoj venske insuficijencije

Omega-3©titi srce i krvne æile, sprjeËava nastanakkrvnih ugruπaka i smanjuje razinu triglicerida iLDL kolesterola

Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. | besplatni info telefon: 0800 1947 | www.solgar.hr

CIRKULACIJABEZ ZASTOJA

24 inPharma

Prema statistiËkim podacima, vaπa Êe dje-ca do 18. godine primiti 80% cjelokup-

nog æivotnog UV-zraËenja! Odnos premasuncu u djetinjstvu i mladosti odrazit Êe sena naπoj koæi nakon 30. godine. Epidemio-loπke studije dokazuju da uËestala izloæe-nost suncu i pojava opeklina u djetinjstvuznatno poveÊavaju moguÊnost kasnije po-jave raka koæe. Kako biste sprjeËili oπteÊe-nja koæe vaπe djece te ih pritom zaπtitili odpreranog staranja koæe i pojave raka koæe,nauËite ih veÊ od malih nogu pravilnom po-naπanju na suncu i kako se zaπtititi od sun-ca.

> Nemojte izlagati suncu dojenËad i maludjecu koja joπ ne hodaju!

> Odjenite djecu! Izaberite takvu odjeÊukoja Êe najbolje pokrivati povrπinutijela vaπega djeteta.

> Djeci stavite na glavu πeπiriÊ ili kapicu!

> Za vrijeme najveÊe vruÊine potraæitehladovinu! UV-zrake najjaËe su od 10do16 sati. S vaπom djecom tada radijeizaberite zatvorene prostore ili pak hla-dovinu drveÊa, suncobrana, πatora, itd.

> Naviknite djecu na jednostavno “pravi-lo o sjeni”: ako je sjena djeteta kraÊaod njegovog tijela, neka odmah potraæihladovinu!

> Djecu nakon 6. mjeseca æivota moæetetakoer zaπtititi proizvodom za zaπtituod sunca s najveÊim zaπtitnim faktorom(uz odjeÊu i hladovinu), pogotovo dije-love tijela koji nisu pokriveni odjeÊom.

> Koristite proizvode za zaπtitu od suncas najveÊim zaπtitnim faktorima! Proiz-vodi moraju sadræavati UV-filtre za za-πtitu od UVA- i UVB-zraka.Takvi proiz-vodi moraju biti fotostabilni te otpornina vodu i pijesak. Nanosite proizvod 30minuta prije samog izlaganja suncu, apotom najmanje svaka dva sata, odnos-no nakon svakog kupanja.

> Zaπtitite djecu i kada ste u hladu,buduÊi da povrπine poput vode, pijeska,betona i trave odbijaju UV-zrake. Djecuzaπtitite i kada je oblaËno, jer UV-zrakeprodiru i kroz oblake.

> Nemojte zaboraviti sunËane naoËale!Izaberite naoËale s najveÊom UV-zaπti-tom koje πtite oËi od UVA- i UVB-zraka.

inPharma i La Roche-Posay Vas nagrauju

NAGRADNA IGRA

DDRRAAGGII RROODDIITTEELLJJII,,JJEESSTTEE LLII ZZNNAALLII??

Pet najbræih toËnih odgovora biti Êe nagraeno poklon paketom koji sadræi:ANTHELIOS DERMO-PEDIATRICS SPF 50+ - za uËinkovitu zaπtitu vaπeg djeteta od sunca,TERMALNA VODA LA ROCHE-POSAY 150ml - za osvjeæenje tijekom ljetnih mjeseci,HYDRAPHASE INTENSE LEGERE 50 ml - za dugotrajnu hidrataciju lica.

1. Prema statistiËkim podacima, koliko Êe cjelokupnog æivotnog UV-zraËenja djeca primiti do 18. godine?

2. ANTHELIOS XL je pionir na podruËju UVA-zaπtite, jer pruæa dvostruku zaπtitu od UVA-zraËenja, na kojim podruËjima?

3. U koliko kliniËkih studija je dokazana pouzdanost i tolerancija proizvoda ANTHELIOS?

Imena dobitnika objavit Êemo u sljedeÊem broju inPharme.

Odgovore na tri postavljena pitanja i svoje podatke (ime i prezime, naziv i adresaljekarne) poπaljite e-mailom na adresu: info@inpharma.com.hr

> otporna na vodu, pijesak i znoj> ugodna tekstura mlijeka jednostavno

se nanosi> za zaπtitu vrlo osjetljive koæe te kod

izlaganja jakom suncu> ispitana pod nadzorom dermatologa

i pedijatara> bez konzervansa i mirisa

La Roche-Posay je prvi upotrijebiorevolucionarni sustav filtriranja i

dvostruke zaπtite od UVA zraËenja:

NA POVR©INI KOÆE:Ekskluzivni sistem filtra s patentiranim

UV-filtrima u kombinaciji s visokomkoncentracijom termalne vode

prirodno bogate selenom.

U SRCU EPIDERMISA:Zaπtita od staniËnog oπteÊenja saktivnim ekstraktom Senna alata.

IZUZETNA POUZDANOST ITOLERANCIJA ZA OSJETLJIVU KOÆU:

Dokazana je u okviru 21 studijeuËinkovitosti i 17 kliniËkih studija

na koæi osjetljivoj na sunce.

ZA©TITA ZA DJECU ZA LICE I TIJELOUVA-zaπtita koja odolijeva

svim iskuπenjima.»ak i kad su djeca u pitanju.

ANTHELIOS DERMO-PEDIATRICS

Autorica Ëlanka: Anita GaliÊ, mag.pharm.

LJEKARNI»KAPERSPEKTIVA

CelulitDanas se sve viπe u topiËkim anticelulitnimpripravcima kombiniraju aktivni sastojci kojidjeluju na metabolizam adipocita, smanjuju lipogenezu i potiËu lipolizu masti sa sastojcimakoji stimuliraju krvnu i limfatiËku cirkulaciju,reduciraju edeme i djeluju dekongestivno

Dolazak ljetne sezone moæe se u lje-karnama prepoznati po zamjetnoËeπÊoj potraænji za sredstvima za-

πtite koæe od sunca i anticelulitnim priprav-cima. Vrlo Ëesto Êe neπto komunikativnijipacijent upitati ljekarnika: “Recite mi iskre-no: Pa ima li taj preparat uopÊe uËinka?!”.

Upravo su takva pitanja i situacije ideal-na prilika da se potvrdi kako je ljekarniËkastruka multidisciplinarna i da se savjetova-njem o jednom “obiËnom” kozmetiËkompripravku za nepatoloπko, ali neestetskostanje koæe, moæe vrlo znaËajno utjecati napoboljπanje cjelokupnog naËina æivota iunapreenje zdravlja pojedinaca kao i naintenzivniju vlastitu brigu o sebi. Zdravstve-na struka, pogotovo lijeËnici dermatolozi iestetski kirurzi sve se viπe bave tom nees-tetskom problematikom, a broj pacijenatakoji traæe savjet struËnjaka o tretiranju ce-lulita viπestruko je porastao u posljednjihdesetak godina.

Celulit ili “naranËina kora” problem je skojim se ne susreÊu samo pretile osobe,nego i sve viπe vitkih i mrπavih æena (vrlorijetko ili nimalo muπkarci). RijeË je o es-tetskom problemu koji zahtijeva multidis-ciplinarni pristup i realna oËekivanja, po-gotovo kada se pacijentice njime bave“kampanjski” ili kada je rijeË o uznapre-dovalom stupnju ili tzv. “tvrdokornom”celulitu. Novosti u terapiji celulita sve subrojnije, a svake sezone lansira se na de-setke anticelulitnih ili slimming preparata.Tako se primjerice samo u Sjedinjenim Ame-riËkim Dræavama godiπnje potroπi viπe od6 milijardi dolara na tretmane “naranËinekore”!

Bitni Ëimbenici u nastanku celulita su: ge-netika, æenski spolni hormoni, naËin æivo-ta/aktivnost, metabolizam masnog tkiva iprehrana, a u posljednje vrijeme sve se viπenaglaπavaju emocionalni Ëimbenici i stres,

PotiËe mikrocirkulaciju,limfnu drenaæu

i upijanje sastojaka

Masaæa

inPharma 25

26 inPharma

starenje koæe i nepravilna njega tijela kaopreduvjeti nastanka ili isticanja celulita. Za-pravo, uËestalost celulita kod Ëak 90% æe-na nakon 35. godine pridonosi zakljuËkuda hormoni imaju velik utjecaj na njegovnastanak.

©to je celulit? RijeË je o najËeπÊem lipodistrofiËnom sta-

nju koæe za koje su najodgovorniji etiolo-πki Ëimbenici poremeÊaj mikrovaskulaturei limfatiËne cirkulacije. Upravo se po speci-

fiËnoj lokalizaciji masnog tkiva na odree-nim “kritiËnim” dijelovima tijela (bokovi,bedra, donji abdomen, nadlaktice, koljena)celulit razlikuje od generalizirane pretilo-sti, tj. adipoznosti. DapaËe, u svakodnev-noj ljekarniËkoj praksi vjerojatno ste se su-sreli s velikim brojem vitkih pacijentica ko-je imaju izraæeni celulit. Supkutano masnotkivo u prosjeku predstavlja 9-18% ukup-ne tjelesne mase kod muπkaraca i 14-20%kod æena, a isti se broj kod radikalne pre-tilosti moæe Ëak uËetverostruËiti i dosezati

60-70% ukupne tjelesne teæine. UnatoË to-me, za nastanak celulita ipak je znatnovaæniji meuodnos supkutanog masnogtkiva s dermisom (vezivnim slojem koæe).Sve se viπe govori o tome kako je celulitËak posljedica starenja koæe, jer uslijed raz-gradnje kolagena u dermisu slabi potpor-na funkcija vezivnog tkiva.

Time adipociti (poput kile ili hernije)mogu prodrijeti kroz mreæu kolagenih vla-kana u dermis i potiskivati epidermis pre-ma van, uzrokujuÊi specifiËne nabore i kvr-æice tipiËne za celulit. Vezivno dermalnotkivo iznad masnog tkiva kod muπkaracaje, za razliku od æena, vrlo ujednaËeno. Sto-ga je kod æena celulit toliko ËeπÊi. Naime,kroz takav diskontinuirani i “prorijeeni”kolagen adipociti vrlo lako ekstrudiraju udermis.

KliniËka slika celulita obuhvaÊa prisut-nost nabora i kvræica koji su nakon nabi-ranja koæe vidljivi okom i sliËni izgledu po-vrπine naranËine kore, po kojoj je celulit idobio svoje “drugo ime”. Duboka palpi-tacija koæe otkriva mobilnost masnog tki-va uslijed prisustva mikro- i makronodula(“masnih ËvoriÊa”) i fibroskleroze. Tjeles-na temperatura povrπine koæe je nejedna-ka, te samo dodirivanje pojedinaËnih zo-na s celulitom otkriva “hladne” toËke, aponekad se dubokom palpitacijom moæeidentificirati i prisustvo bolnih subkutanihnodula te pojaËana osjetljivost na bol i tem-peraturu.

Najsuvremenije spoznaje govore da suza celulit odgovorni slijedeÊi procesi: 1) limfoedemi uzrokovani suviπnom hi-

drofilnoπÊu/zadræavanjem vode u iz-vanstaniËnom matriksu zbog otjecanjavode iz dilatiranih krvnih æila;

2) naruπavanje homeostaze lokalne mi-krovaskulature uslijed Ëega se remetiopskrba tkiva nutrijentima i dodatnopotiËe razgradnja vezivnog tkiva;

TABLICA 1 »etiri razvojna stupnja celulita

U normalnom adipoznom tkivu jeureena mreæa krvnih i limfnih æila,koja opskrbljuje masno tkivo kisikom ipotrebnim nutrijentima, uz uËinkovitueliminaciju otpadnih tvari iz stanica.

Kapilarne stijenke su blago propusne,krvna plazma otiËe iz æila u masnotkivo, uzrokujuÊi u njemu edeme.Naruπena je eliminacija otpadnih tvarii suviπne tekuÊine putem limfe. Adi-pozne stanice se agregiraju, steæe semreæa kolagenih vlakana oko adipo-cita, dolazi do pritiska na krvne æile -hemostaza.

Adipociti agregiraju u mikronoduleveliËine do 1 mm, koji se okruæujusve kruÊim, imobilnim i reduciranijimkolagenim vlaknima.

Mikronoduli se agregiraju u makro-nodule od 2-20 mm promjera, kojimogu pritiskati æivËana vlaknauzrokujuÊi iznimno osjetljivu i bolnukoæu na podruËju postojanja celulita.

STRUKTURNE PROMJENE KOÆE

Povrπina koæe jenepromijenjena.

Koæa je nepromi-jenjena prilikommirnog stajanja ilileæanja, no prili-kom πtipanja koæecelulit je blagovidljiv.

Koæa se Ëininabrana i imakvræice bez πtipanjaili nabiranja koæe.

Koæa je znaËajnonabrana i kvræicesu iznimno vidljiveu svim fazama.

TIP I

TIP II

TIP III

TIP IV

IZGLED KOÆEKLASIFIKACIJA CELULITA/HEXSELOVA KLASIFIKACIJA

L. Baumann, Cosmetic Dermatology-Principles and Practice, McGraw Hill MedicalH.Zhai, H. Maibach, Handbook of Cosmetic Science and Technology, Informa Healthcare

Razlikuje se od adipoznosti po specifiËnoj

lokalizaciji

Celulit

• potiËe razgradnju tvrdokornih masnih stanica pretvorbom masti u energiju• uklanja toksiËne tvari iz organizma

• poboljπava miπiÊni tonus i smanjuje celulit• s dodatkom vitamina B5 poveÊava energiju i izdræljivost

• uz vjeæbanje daje najbolje rezultate• boËica sadræi 30 porcija sa 1100 mg L-carnitina, okusi: naranËa, πumsko voÊe

GENERALNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER NUTRIX D.O.O. ZAGREB 01/6523-213, www.nutrix.hr

L-CARNITINELIQUID

28 inPharma

3) hormonalni utjecaj estrogena na spe-cifiËno lokalizirane receptore;

4) preuranjeno starenje koæe povezano sutjecajem slobodnih radikala i enzimaMMP (matriksne metaloproteinaze).

Do danas su ukupno definirana 4 razvoj-na stupnja celulita (tablica 1), a po nekimobiljeæjima celulit, uzrokovan kroniËnommikrocirkulacijskom malapsorpcijom, Ëakima posljedice koje se svrstavaju u oblikehipotoniËne flebopatije, pretkliniËkog sta-dija venske insuficijencije (tablica 2).

Koje su opcije tretmana zaredukciju celulita?

Neki se struËnjaci zalaæu za to da tret-man celulita ne smije biti iskljuËivo meha-niËki, termalni ili kirurπki, nego prvenstve-no fizioloπki, s obzirom da je rijeË o velikomutjecaju hormona, genetike i naËina æivo-ta. Suvremeni aktivni sastojci koji se mogupronaÊi u topiËkim anticelulitnim priprav-cima svakako imaju odreeno blago fizio-loπko djelovanje koje se joπ uvijek prouËa-va, a trenutaËno nema dovoljno znanstve-nih publikacija da bi se mogao donijetivjerodostojni zakljuËak.

TopiËki anticelulitni tretmaniMasaæa tijela na “kritiËnim zonama” mje-

πavinama biljnih sastojaka i raznim krema-ma, gelovima ili serumima primjenjuje segodinama, i ne predstavlja niπta novo ili re-volucionarno ni danas. No joπ uvijek je pi-tanje - pomaæu li uopÊe takvi pripravci?!Odgovor je - pomaæu. I danas ima mnoπ-tvo zaista djelotvornih i “evidence based”slimming - sastojaka, ali je sva “moÊ” za-pravo u rukama korisnika kozmetiËkog pre-parata.

No, nerijetko pacijenti vrlo brzo odusta-ju od propisane redovite primjene prepa-rata, oËekuju da Êe on djelovati samostal-no, bez potrebe za umasiravanjem, a is-tovremeno nastavljaju æivjeti neprikladnimnaËinom æivota i reæimom prehrane. »ak ivitke manekene imaju problema s celuli-tom, te im vjerojatno dugoroËno neÊe po-

moÊi niti najskuplji anticelulitni pripravakzbog velike izloæenosti stresu, nespavanja,putovanja, loπe prehrane i puπenja. Premateoriji jednog svjetskog dermatologa, stani-ce koæe su “bombardirane” slobodnim ra-dikalima koji kontinuirano uzrokuju upale,mikroedeme i razgradnju vezivnog tkiva.

Na samom poËetku topiËke njege vrlo jebitno da aktivni sastojci prodru do supku-tisa ili dermisa. Stoga je vaæna temeljitaeksfolijacija koæe tijela mehaniËkim ili ke-mijskim pilingom (AHA).

Osnovni smisao aktivnih sastojaka kojise mogu pronaÊi u topiËkim anticelulitnimpripravcima jest djelovati na metabolizamadipocita i smanjiti lipogenezu, uz istovre-meno poticanje lipolize/razgradnje masti.Tako djeluju metilksantini (kofein, teofilin,aminofilin, teobromin), ekstrakt guarane,kole ili zelene kave, karnitin/acetil karni-tin, Coleus forskolii (forskolin), fosfatidil-kolin (injektivna primjena u lijeËniËkim or-dinacijama). Oni inhibiraju enzim fosfodi-esterazu i povisuju koliËinu cAMP-a.

Takvi pripravci su veÊ dugo na træiπtu,no novije su spoznaje potakle njihovu kom-binaciju s aktivnim sastojcima koji stimuli-raju krvnu i limfatiËku cirkulaciju, reducira-ju edeme i djeluju dekongestivno, a vrlo

Ëesto ih se moæe naÊi i u topiËkim priprav-cima za kapilare i proπirene vene. U takvuskupinu ubrajamo sastojke kao πto su ha-mamelis, brπljan, ginko, Aloe vera, Centel-la asiatica, divlji kesten, verbena, zeleni Ëaj,limun, bambus, maæuran, umbir, klinËiÊi,preslica, itd. Vrlo se Ëesto radi uËinka hipe-remije i poticanja cirkulacije dodaje i men-tol.

Kako bi se usporila razgradnja kolagenau dermisu i inhibiralo djelovanje enzimakolagenaze (MMP) suvremeni anticelulitnisastojci sadræe fitoestrogene iz soje, oligo-merne proantocijanidine, a radi ponovnogrestrukturiranja potporne mreæe vezivnogtkiva, tj. kolagena, koriste se sastojci kaoπto su vitamin C, Centella asiatica, amino-kiseline, pogotovo prolin, te peptidi (2-7aminokiselina).

Velika paænja usmjerena je i prema PPARagonistima (sastojcima, tj. lijekovima kojiu organizmu aktiviraju peroksisom-proli-feratorske receptore (PPAR) koji pak reguli-raju ekspresiju gena odgovornih za meta-bolizam lipida u krvi i stvaranje adipocitakao i kontrolu razine glukoze u krvi.

Oni poboljπavaju epidermalnu diferenci-jaciju, povisuju razinu kolagena, smanjujusebogenezu i djeluju protuupalno. Jedanod najpoznatijih sastojaka je CLA, konju-girana linolenska kiselina koja in vivo sma-njuje prodiranje adipocita u dermis.

I inhalacija eteriËnih ulja kao πto su uljegrejpa, klinËiÊa, estragona ili crnog paprapoveÊavaju simpatiËku neuralnu aktivnostza 2,5 puta, a u kombinaciji s topiËkim ko-feinom osnaæuje se uËinak mrπavljenja. Ujednom se istraæivanju potvrdilo da je inha-lacija tako odabranih stimulansa potaknu-la izluËivanje noradrenalina koji je u siner-giji s perkutano apsorbiranim kofeinom izanticelulitnog preparata blago stimuliraotermogenezu i lipolizu lokalne masnoÊe.Stoga treba prihvatiti i polisenzoriËke pri-pravke.

Nije naodmet da se nekoliko minuta na-kon umasiravanja anticelulitnog preparatakoæu dobro hidriratizira, jer je dehidracijaprvi korak do pojaËane vidljivosti celulita,pogotovo jer metilksantini dehidriraju ko-æu. (PriËa o dehidraciji vrlo je sliËna nastan-ku bora na licu.) Dovoljan je hipoalergenilosion za tijelo koji sadræi protuupalne sas-tojke kao πto su pantenol, aloe vera, ome-ga masne kiseline, vitamin E ili hijaluron-ska kiselina.

Instrumentalni tretmaniDanas je pacijentu dostupna i dobitna

kombinacija instrumentalno-medicinskeaparature, struËnih manualnih masaæa iuËinkovitih medicinsko-kozmetiËkih prepa-rata.

Jedan od svjetski poznatih dermatologa

TABLICA 2 Posljedice kroniËne mikrocirkulacijske malapsorpcije

• Usporavanje krvne cirkulacije• Fenomen eritrocitnog taloæenja • Naruπavanje kapilarne hidrostatske

ravnoteæe• Reducirana parijetalna i tkivna oksi-

dacija • Endotelna oπteÊenja (oticanje,

mikroaneurizme, mikrohemoragije) • Abnormalna kapilarno-venska per-

meabilnost• Porast hidrostatskog tlaka

izvanstaniËne tekuÊine i njenogsadræaja proteina

• UËestali edemi izmeu adipocita

F. Terranova, E. Berardesca, H. Maibach, Cellulite:nature and aetiopathogenesis, International Journalof Cosmetic Science, 2006, 28, 157-167.

presjek koæe s celulitom presjek koæe bez celulita

30 inPharma

Ëak je patentirao pojam technoceuticalsza takve kombinacije aktivnih kozmetiËkihsastojaka s novim tehnologijama.

Neke od dostupnih su terapija infracrve-nim svjetlom, radiofrekvencija, endermo-logija, elektro-optiËka sinergija (subderm-na terapija), elektrostimulacija miπiÊa, ruË-na i elektromehaniËka masaæa, ruËna ili apa-rativna limfna drenaæa, redovita tjelovjeæ-ba, operativne i kirurπke tehnike, laserskolijeËenje, elektrolipoliza, filleri, ionitermija,talasoterapija, mezoterapija, medikacija sniskim dozama androgenih hormona...

Uvijek je poæeljno, uz odabir idealnogkozmetiËkog preparata, pacijentima sav-jetovati i dodatne konzultacije s lijeËnikomu zdravstveno-estetskom centru radi oda-bira intenzivne instrumentalne terapije.DapaËe, tada su i angaæman pacijenta kaoi briga o kontinuiranoj i redovitoj njezi pu-no veÊi.

Stres i celulitU znanstvenim krugovima takoer se

sve viπe govori i o πtetnom djelovanju stre-sa na pojaËanu vidljivost celulita (ah, opettaj stres!). Naime, hormoni i neuromedija-tori koji se oslobaaju prilikom stresa mo-gu u koæi uzrokovati kaskadne upale kojerazgrauju staniËne membrane i vezivnotkivo. LaiËki reËeno, svaka metoda koja ub-laæava stres, a pogotovo masaæa ili inten-zivno umasiravanje proizvoda - zaista imasmisla!

Zato slijedeÊi put kada budete nervoznizbog guste anticelulitne kreme, razmiπljaj-te vrlo pozitvno.

Takva aktivna tekstura ima svoju zadaÊu- natjerati vas na dodatnu masaæu koja,osim πto oslobaa endorfine, poboljπavamikrocirkulaciju, potiËe limfnu drenaæu iomoguÊava bolje upijanje aktivnih sasto-jaka.

Celulit i anti-agingS obzirom da najnovije spoznaje poka-

zuju da i starenje koæe pojaËava vidljivostcelulita (jer vezivno tkivo nema sposobnostdostatnog zadræavanja masnih nakupina)na træiπtu su se pojavili i preparati koji is-tovremeno “otapaju” masne stanice, ali ipojaËavaju sintezu novog vezivnog tkiva.Slikovito reËeno, ukoliko se masne stanicezamisle kao balon, tada bi vezivno tkivobilo omotano kao “konac” oko cijelog ba-lona. Ako vezivno tkivo popusti, kroz vlak-na vezivnog tkiva “provirivati” Êe balon ido izraæaja Êe doÊi neravnine, nabori i kvr-æice. Poanta primjena anti-aging sastojakau anticelulitnim kremama je kao i kod bo-ra - osnaæiti kolagen i elastin da bi koæabila uËvrπÊena i elastiËna, te da bi se uma-njila moguÊnost naziranja masnog tkivana povrπini koæe. Dakle, nije naodmet ko-ristiti aktivne sastojke koji potiËu sintezukolagena i elastina te usporavaju razgrad-nju postojeÊe dermalne strukture, a za tosu svakako najbolji retinol, oligopeptidi iCentella asiatica. Kod retinola i retinoida

obavezno treba voditi raËuna o sistemskojapsorpciji, ali i izbjegavati ih kod trudnicai dojilja (zbog velike povrπine koæe prekri-vene preparatom)!

Dodaci prehraniA πto je sa suplementima? TrenutaËno se

joπ uvijek prouËavaju neki dodaci prehraniza redukciju celulita. Prioritet je svakakoprilagoditi prehranu! Radi smanjivanja upa-la u organizmu (i anti-stres uËinka) reæimprehrane moæe se obogatiti dodacima po-put omega 3-6-9 masnih kiselina (pogotovouljem boraæine), CLA (PPAR agonist), glu-kozaminom, lecitinom, kompleksom B vi-tamina, mineralima u tragovima, odabra-nim aminokiselinama itd.

Recept za izgled bez “naranËine kore”,koji jamËi maksimalan uspjeh podrazumi-jeva specifiËnu instrumentalnu metodu uzmasaæu, kozmetiËki preparat koji sadræi li-politiËke i protuupalne sastojke, uz onekoji izgrauju vezivno tkivo i hidratizirajukoæu, prilagodbu tjelesne aktivnosti i pre-hrane, dovoljnu koliËinu vode tijekom da-na, redukciju stresa...

Rezultati su naæalost uvijek kratkoroËni,jer se celulit Ëesto ponovno pojavljuje.Stoga je bitna redovita i kontinuirana nje-ga te briga za cjelokupno zdravlje.

Mnogi pacijenti smatraju kako je celulitneprivlaËan u vizualnom i taktilnom pogle-du, no koliko god mi smatrali da je rijeË oiskljuËivo kozmetiËkom i “nepatoloπkomstanju”, pojedinci mogu imati probleme is pojaËanom osjetljivoπÊu koæe, osjeÊajemboli i reduciranom pokretljivoπÊu, te su sklo-niji socijalnoj izolaciji i niskom samopoπto-vanju. Stoga pitanje “HoÊe li ova kremaukloniti moj celulit?” nije banalno niti jed-noznaËno, nego otvara mnoga dodatnapodruËja u kojima ljekarnik moæe iznimnopomoÊi pacijentu, πto je i smisao naπe stru-ke. Æelim Vam zdravu i lijepu koæu!

LITERATURA

L. Baumann, Cosmetic Dermatology-Principlesand Practice, McGraw Hill Medical, 2009.

H. Zhai, H. Maibach, Handbook of Cosmetic Sci-ence and Technology, Informa Healthcare,2009.

F. Terranova, E. Berardesca, H. Maibach, Cellulite:nature and aetiopathogenesis, InternationalJournal of Cosmetic Science, 2006, 28, 157-167.

A.V. Rawlings, Cellulite and its treatment, Inter-national Journal of Cosmetic Science, 2006,28, 175-190.

C. Rona, M. Carrera, E. Berardesca,Testing anti-cellulite products, International Journal ofCosmetic Science, 2006, 28, 169-173

AM Kligman , The reality and mytology of cellu-lite, Abstract oft he 12th Symposium on Bio-engineering and the skin, Boston, 1998.

AB. Rossi, AL Verganini, Cellulite - a review, Jour-nal of European Academy of Dermatology andVeneorology, 2000., 14:251-262.

Magistralni anticelulitni pripravak

Gotov anticelulitni kompleks 1-5 g(Ekstrakt Spirulina platensis, sojiniizoflavoni, kofein, karnitin, polisorbat80, fenoksietanol, alkohol, voda)

Gel podloga ad 100 g

• pomaæe u smanjenju vidljivosticelulita

• stimulira sintezu kolagena i osnaæujevezivno tkivo za ËvrπÊu koæe (anti-aging)

• pomaæe u smanjivanju nastankanovog masnog tkiva

Problem Ëak i vitkih æena

“NaranËinakora”

Celulit ili poremeÊaj arhitekture koæei masnog tkiva za æene je jedan odnajmrskijih estetskih problema. Po-

jam “celulit” prvi put se spominje u fran-cuskoj literaturi prije 150 godina, iako je naumjetniËkim slikama prisutan joπ od sred-njeg vijeka.

Danaπnji dermatolozi opisuju celulit kaolokaliziranu nakupinu masnog tkiva najËeπ-Êe u podruËju bedara i straænjice, koja semanifestira nizom nepravilnosti koæe po-put udubljena i izboËenja. To je manje vri-jedno masno tkivo koje je zbog degene-rativnih procesa izgubilo svoju ulogu. Osimmasnih stanica, celulit se sastoji od tekuÊi-ne, degeneriranog vezivnog tkiva i nago-milanih πtetnih tvari.

Svi miπiÊi u organizmu obavijeni su na-slagama masnoÊe, vezivnim tkivom razliËi-te debljine, okruæenim tekuÊinom koja taj“pokrov” opskrbljuje hranjivim tvarima tega oslobaa otpadnih tvari. To masno tkivopriËvrπÊeno je mreæom vlakana (elastin ikolagen) i kada sustav dobro funkcionira,otpadne tvari se iz sustava uklanjaju. Uko-liko se otpadne tvari ne uklanjaju, poËinjuse nagomilavati, te vezivno tkivo biva zasi-Êeno tekuÊinom koja se s vremenom zgus-ne i stvrdne stvarajuÊi tako dæepove koji za-tim stvaraju tzv. “naranËinu koru”.

Nepravilna prehrana, stres, nedostataktjelovjeæbe, genetiËke predispozicije i hor-monske fluktuacije igraju vaænu ulogu u na-stanku celulita. Miπljenja struËnjaka o uzro-cima nastanka celulita su podijeljena. Dokjedni smatraju da je celulit poglavito gene-tiËkog nasljea, drugi su skloniji vjerova-nju da je on posljedica prehrane s visokimudjelom prehrambenih masnoÊa, izostan-ka tjelesne aktivnosti te loπe cirkulacije, na-kupljanja toksina u organizmu ili svega na-vedenoga.

UËestalost celulita je vrlo visoka, smatra

se da pogaa viπe od 80% æena na-kon puberteta. Naæalost, napredaku razumijevanju patofiziologijenastanka celulita bio je vrloskroman posljednjih deset-ljeÊa. Istraæivanja su oskud-na, kontroverze iznimnouËestale, a oËekivanja æe-na koje se æele rijeπiti togporemeÊaja vrlo visoka.

Tijekom posljednjih tridesetakgodina objavljeno je tek nekolikoznanstvenih radova koji govore o tera-piji celulita - bilo farmakoloπkim ili nefar-makoloπkim putevima. Studije koje se ba-ve rjeπavanjem celulita pomoÊu krema idodataka prehrani Ëesto su ograniËene navrlo male skupine ispitanica, nedostaje imkontrolna skupina, a gotovo da nema dvo-struko - slijepih kliniËkih studija.

Koliko su uËinkoviti dodaciprehrani protiv celulita?

Prije desetak godinana hrvatskom se træiπtudogodio boom antice-

Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija VraneπiÊ BenderMartina BlaπkoviÊ, dipl.ing.Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

Dodaci prehraniprotiv celulita

PREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

U dodacima prehrani protiv celulita najËeπÊe se koriste tvari koje posjeduju diuretiËko djelovanje ilipotiËu mikrocirkulaciju, ili pak pojaËavaju termogenezu

inPharma 31

NUTRI-INSPEKCIJAVITAMINOTEKE

32 inPharma

ske trave bogate jodom, ulja sjemenki groæ-a, lecitina i ulja noÊurka. Pripravak trgo-vaËkog naziva “Cellasene” ispitivan je unekoliko kliniËkih studija koje su dale kon-tradiktorne rezultate, a u SAD-u je viπeosoba podiglo protiv proizvoaËa tuæbuzbog neuËinkovitosti. Ipak, Cellasenne imai zadovoljne korisnice i joπ uvijek je u pro-daji u brojnim zemljama svijeta.

Na sceni anticelulitnih proizvoda i danasse nalaze uglavnom mjeπavine bioloπki ak-tivnih tvari porijeklom iz ljekovitog bilja, aËesto sadræe i jod, kofein, guaranu te esen-

cijalna ulja. Pripravci su obiËno formuliranitako da ciljaju na dva mehanizma: odstra-njivanje suviπne vode i smanjivanje potkoæ-nog masnog tkiva. Stoga se koriste tvarikoje posjeduju diuretiËko djelovanje ili po-tiËu mikrocirkulaciju, ili pak pojaËavaju ter-mogenezu.

Kao izvor joda Ëesto se koriste alge kelpili fukus, a poznato je da jod stimulira funk-ciju πtitne ælijezde. Na taj naËin potiËe semetabolizam i potroπnja energije πto u ko-naËnici moæe rezultirati smanjenjem mas-nih naslaga. Ipak, takvi pripravci nisu po-

Cellufree 3 Activkapsule

Fitocelkapsule

lulitnih krema i tableta. Danas je situacijaponeπto drugaËija i, dok su kreme protivcelulita ipak stabilna niπa, tablete i kapsu-le nemaju kod korisnica toliku popular-nost. Samo tijekom pripreme ove nutri-in-spekcije doznali smo kako se tri proizvodapovlaËe iz prodaje, vjerojatno zbog nedo-voljne potraænje.

Ipak, valja se prisjetiti jednoga talijan-skog pripravka koji je uæivao veliku popu-larnost prije nekoliko godina u Hrvatskoj,a bio je formuliran kao mjeπavina biljnihekstrakata - Ginkgo bilobe, kokotca, mor-

Priroda lijeËi, Hrvatska

-

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) 150 mg,mjehurasti braËiÊ (Fucus vesiculosis) 100 mg, ananas(Bromelia ananas) 100 mgOstali sastojci: biljna celuloza za kapsulu, magnezijevstearat - biljni

Trudnice i dojilje se prije upotrebe pripravka trebajuposavjetovati sa svojim lijeËnikom ili ljekarnikom. Nijeza osobe koje boluju od hipertireoze. Moæe pojaËatidjelovanje peroralnih antikoagulansa.

Dvije kapsule na dan uz obrok. PreporuËuje setijekom dana piti πto viπe negazirane vode.

40 kapsula

4,95 kn

Potpuno prirodan, hrvatski vegetarijanski proizvod spotpisom.

Encijan, Hrvatska

-

Coleus forskohlii ext. sa 10% forskolina 200 mg, guara-na (Paullinia cupana) ext. sa 22% kofeina 200 mg, sre-brna svilenica (Gymnema sylvestre) ext. s min. 65%gimnemiËne kiseline 100 mgOstali sastojci: talk, magnezijev stearat (biljni), kapsuleod æelatine, bojila: titanov dioksid, azorubin, sunset yel-low FCF

Nije za osobe mlae od 18 g, trudnice, dojilje te osobeosjetljive na kofein. DijabetiËari i osobe s pojaËanimradom πtitnjaËe trebaju se prije upotrebe posavjetovati slijeËnikom ili ljekarnikom. Ne otvarati kapsulu, nego je cijelu progutati.

Uzima se 1-2 puta na dan po 1 kapsula uz obrok.PreporuËljivo je piti uz doruËak i/ili ruËak.

20 kapsula

2,69 kn

Cjenovno pristupaËan proizvod s navedenim izvorimaaktivnih tvari.

PROIZVO–A»:

UVOZNIK:

SASTAV U 1 KAPSULI:

NAPOMENE:

DOZIRANJE:

PAKIRANJE:

CIJENA PO DANU:

MI©LJENJE:

godni za sve æene, a oprez je poæeljan kodæena koje imaju problema sa πtitnjaËom.

U kremama i dodacima prehrani protivcelulita Ëesto se nalaze i guarana i kofein,tvari s diuretiËkim uËinkom, koje ujedno po-tiËu termogenezu te se stoga mogu raz-matrati kao tvari s potencijalim uËinkomna celulit.

U skupinu biljaka koje utjeËu na mikro-cirkulaciju, a nalazimo ih u pripravcima pro-tiv celulita, ubrajaju se Ginkgo biloba i div-lji kesten. Divlji kesten primarno se koristiza jaËanje tonusa krvnih æila i kapilara. Ta-

koer, smatra se da njegova aktivna tvarescin moæe imati pozitivan uËinak na sma-njenje celulita, a ujedno posjeduje i anti-okisdativno djelovanje. Ginko ima provje-ren utjecaj na mikrocirkulaciju πto ga ta-koer svrstava u skupinu biljaka s poten-cijalnim djelovanjem na celulit.

U svrhu poticanja razgradnje masti po-sebno je zanimljiv ekstrakt zelenog Ëaja ko-ji se obiËno standardizira s obzirom na udioepigalokatehin-3-galata (EGCG). Ta je tvarispitana u dvostruko-slijepim kliniËkim stu-dijama i pokazalo se da ima znaËajno dje-

Specific Minceur Cellulitetablete

Inneovprotivcelulitatablete

Forte Pharma Laboratoires, Francuska

Milsing

Formula 1: Suhi ekstrakt kore naranËe sa 6% sinefrina (Citrus auran-tium, pericarpium) 75 mg, suhi ekstrakt kole sa 12% kofeina (Colanitida, fructus) 75 mg, suhi ekstrakt kakaovca sa 6% teobromina(Theobroma cacao, fructus) 75 mg, prah papaje (Carica papaya, fruc-tus) 75 mg, prah ananasa (Ananas comosus, fructus) 75 mgFormula 2: Suhi ekstrakt zelenog Ëaja sa 30% polifenola (Camelliasinensis, folium) 100 mg, prah konËare (Filipendula ulmaria, herba)100 mg, prah komoraËa (Foeniculum vulgare, semen) 100 mg, prahlista crnog ribiza (Ribes nigrum, folium) 100 mgOstali sastojci: tvari za spreËavanje zgrudnjavanja: talk, silicijev diok-sid, magnezijev stearat biljnog podrijetla; stabilizatori: mikrokristaliË-na celuloza, hipromeloza, polidekstroza; bojila: titanov dioksid, pon-ceau 4R, Cochenille redA, azorubine, karmin, indigotine, brillantblue,crni æeljezni oksid i quinoline yellow. Sadræi lecitin iz soje.

Proizvod nije namijenjen trudnicama i dojiljama. U sluËaju pre-osjetljivosti na bilo koji sastojak, potrebno je prekinuti uzimanje iobratiti se lijeËniku.

Popiti jednu ruæiËastu i jednu plavu tabletu ujutro i naveËer, saËaπom vode.

60 tableta

10,25 kn

Sastoji se od dvije komponente koje djeluju sinergijski. Sadræi velikbroj aktivnih tvari.

Inneov France, Francuska

Inneov Adria

Ekstrakt zelenog Ëaja 375 mg, glukozamin sulfat250 mg, ekstrakt kore primorskog bora 40 mg,kalcij 400 mgOstali sastojci: kalcijev karbonat, kalij klorid (izrakova), emulgator (hidroksipropilmetil celuloza),tvar za poliranje (πelak), pomoÊne tvari u procesuproizvodnje (mikrokristaliËna celuloza, magnezi-jeve soli masnih kiselina), bojila (E171, E133,E120). Sadræi rakove.

Ne preporuËuje se trudnicama i dojiljama.

Popiti po dvije kapsule dva puta na dan uz obrok.

60 tableta

13,24 kn

Proizvod viπeg cjenovnog razreda visoke koncen-tracije aktivnih tvari.

lovanje na gubitak masnog tkiva. Sam mo-lekularni mehanizam kojim EGCG stimuli-ra termogenezu i oksidaciju masti nije joπsasvim jasan, no svakako su brojne studijepotvrdile povezanost unosa EGCG-a i gu-bitka tjelesne masi, manjeg opsega strukai smanjenog potkoænog masnog tkiva.

Na pitanje koliko su uËinkoviti dodaciprehrani protiv celulita, ne moæemo datikonaËan odgovor, meutim, posve je jas-no da bez dovoljno kretanja i umjereneprehrane ne moæemo oËekivati spektaku-larne rezultate.

inPharma 33

34 inPharma

Umjesto lijekova statina -crvena riæa

Nova studija je pokazala da ekstrakt cr-vene riæe u obliku dodatka prehrani moæesmanjiti ukupni kolesterol u krvi za 15%te LDL kolesterol za 21%.

U studiji je sudjelovalo 25 ispitanika spoviπenim kolesterolom u krvi, koji ne pod-nose lijekove za sniæavanje kolesterola.

Nakon 4 tjedna uzimanja crvene riæe kaododatka prehrani, kod ispitanika je zabilje-æeno znaËajno sniæenje i ukupnog i LDL ko-lesterola.

Crvena riæa moæe sniziti razinu koleste-rola u krvi gotovo jednako uËinkovito kaoi lijekovi statini, πto je od posebne vaænos-ti za osobe koje ne podnose statine. Izvor: American Journal of Cardiology

Sretna djetelina s Ëetiri...antioksidansa

Novo austrijsko istraæivanje prepoznaloje potencijalnog “spasitelja” za raspoloæe-nje æena u postmenopauzi. RijeË je o crve-noj djetelini koja, izmeu ostalog, sadræi iËetiri kljuËna bioaktivna sastojka: biokaninA, formononetin, daidzein i genistein.

Ti izoflavoni, snaæni antioksidansi, ostva-ruju protuupalni uËinak na srediπnji æivËa-ni sustav i πtite neurone sive moædane ko-re od πtetnog uËinka oksidativnog stresa.

Svakodnevno uzimanje 80 mg ekstrak-ta tih izoflavona djetelinerezultiralo je smanje-njem anksioznosti i depresivnih epizoda kod æena starijih od 40 godina za Ëak 78%.

S obzirom da barem 20% æe-na u postmeno-pauzalnoj dobipati od simptomadepresije i anksiozno-sti, taj potpuno prirodni dodatakprehrani mogao bi za njih pred-stavljati novu nadu.

Izvor: Maturitas, Vol.65 March 2010

od 54 mg sojinih izoflavona u oblikudodatka prehrani. Studija je pokazala ka-ko je, u navedenoj dozi, uzimanoj jednomna dan, genistein sigurna terapija za æeneu postmenopauzi. Izvor: Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism

Omege jaËaju pluÊaSudeÊi prema novim rezultatima studije

nastale zdruæenim snagama iranskih i nje-maËkih znanstvenika, omega-3 masne ki-seline svoje bi mjesto mogle naÊi i na poli-cama sa sportskim dodacima prehrani.

Primjena 1000 mg omega-3, odnosno180 mg EPA (eikosapentaenske) i 120 mgDHA (dokosaheksaenske kiseline) tijekom12 tjedana rezultirala je zanimljivim rezulta-tima meu mladim hrvaËima. Naime, pluÊ-na funkcija bila im je poboljπana za prosje-Ëno 50%.

Parametri koje su znanstvenici koristili uprocjeni pluÊne funkcije bili su pluÊni volu-men - koji se poveÊao za 53% i forsirani eks-piratorni volumen koji se poveÊao za 41%. Izvor: Journal of Science and Medicine in Sport, Vol 13,March 2010

Cinkom protiv ljutnje i depresije

Nedovoljan unos cinka hranom zabiljeæenje kod otprilike 30% svjetske populacije, aistraæivanja povezuju nedostatak cinka saËestim promjenama raspoloæenja koje naj-ËeπÊe pogaaju æensku populaciju.

Nova studija japanskih znanstvenika po-kazuje kako uzimanje 7 mg cink glukona-ta na dan, u obliku dodatka prehrani, sma-njuje osjeÊaj ljutnje, depresije i utuËenostikod æena.

U istraæivanju je sudjelovalo 30 mladihæena koje su uzimale cink glukonat 10 tje-dana. Rezultati pokazuju poveÊanje razinecinka u krvi ispitanica, te pruæaju dokazeo uËinkovitosti cinka u otklanjanju psihiËkihtegoba. Izvor: European Journal of Clinical Nutrition

Zaπtitni kalcijNajnovija πvedska studija otkriva da zna-

Ëajno visok dnevni unos kalcija (putem hra-ne i dodataka prehrani) smanjuje smrtnostod kardiovaskularnih oboljenja i karcino-ma za Ëak 25%. Ispitivana je doza od oko1900 mg na dan, a istraæivanje je obuhva-tilo viπe od 23 300 muπkaraca u dobi od45 do 79 godina.

Iako je dnevni preporuËeni unos kalcijasvega 1000 mg (a gornja granica podno-πljivosti 2500 mg), tek dvostruko veÊa do-za od dnevno preporuËene pokazala seuËinkovitom u smanjivanju krvnog tlaka (izaπtiti od πtetnih uËinaka hipertenzije nakrvoæilni sustav) te u sniæavanju rizika odkolorektalnog karcinoma (u kombinaciji svitaminom D) i karcinoma prostate. Izvor: American Journal of Epidemiology, February 2010

Sojini izoflavoni i zdravlje πtitnjaËe

Nova studija pruæa dokaze da sastojaksoje genistein u obliku dodatka prehraniipak ne djeluje πtetno na zdravlje πtitnjaËeæena u postmenopauzi.

Genistein je izoflavon iz soje ko-ji strukturno sliËi hormonuestrogenu.

Znanstvenici su anali-zom podataka prikup-ljenih istraæivanjem iz

2007. pokuπali pronaÊivezu izmeu genisteina i

zdravlja πtitnjaËe kod æena, jersu neke ranije studije pokazale

kako genistein moæe utjecati nasmanjenje proizvodnje hormona

πtitnjaËe. U kliniËkom istraæivanju sudjelovalo

je 77 æena, a ispitivao se uËinak doze

Pregled najnovijih vijesti ododacima prehrani donosi

Vam portal Vitamini.hr

Naturalpha, meunarodna znanstveno istraæivaËka i kon-zultantska tvrtka u podruËju zdravlja i nutricionizma,sredinom travnja predstavila je jedinstveni web portal

na adresi www.NutrialphaEurope.com. Nakon uspjeπnog pokretanja francuske verzije 2006. godine,

od travnja ove godine aktivna je i proπirena meunarodnainaËica koja donosi mnoπtvo korisnih sadræaja o funkcionalnojhrani i dodacima prehrani. Cilj portala je Ëitateljima ponuditinajveÊu bazu relevantnih znanstvenih informacija koje Êe bitikorisne tijekom svih faza nastanka proizvoda - od predstav-ljanja razliËitih sirovina do problematike zdravstvenih tvrdnji.

Portal se sastoji od Ëetiri osnovna “poglavlja”:• Znanstveno poglavlje - na pregledan naËin omoguÊuje

praÊenje i aæuriranje znanstvenih i tehnoloπkih novosti izpodruËuja nutricionizma i zdravlja. Ovdje se mogu pronaÊivijesti o sirovinama, njihovim moguÊim uËincima, epidemio-loπke studije, studije o ponaπanjima potroπaËa i rezultatikliniËkih ispitivanja...;

• Poglavlje o zakonodavstvu - olakπava snalaæenje u za-konodavnoj regulativi i donosi informacije iz EFSA-e (Euro-pean Food Safe Agency) i drugih agencija;

• Poglavlje Zdravstvene tvrdnje - nudi potpuni pristupbazi zdravstvenih tvrdnji EFSA-e (od lipnja 2008. godine).To poglavlje bit Êe korisno struËnjacima koji rade u R&D,na registraciji proizvoda ili u marketingu, pomaæuÊi im uizgradnji uspjeπnih razvojnih strategija za nove proizvode.Baza zdravstvenih tvrdnji moæe se jednostavno i brzo pre-traæivati prema tipovima zdravstvenih tvrdnji, pojedinimzdravstvenim podruËjima ili kategorijama proizvoda;

• Poglavlje o inovacijama - donosi vijesti o najnovijim pa-tentima i kliniËkim ispitivanjima koja su u tijeku, te prenosimiπljenja meunarodnih struËnjaka o razliËitim temama uokviru tog podruËja.

Za pregled sadræaja obavezna je registracija, a trenutno jemoguÊe i dvomjeseËno besplatno koriπtenje.

AKTUALNOSTI IZ

SVIJETANutrialphaEurope.com

On-line alat za struËnu javnost

36 inPharma

DETOKSIKACIJA

Autorica Ëlanka: Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing.

Postupak detoksikacije poznat je odav-no - detoksicirali su se joπ drevni Egip-Êani. Poznato je da se Kleopatra ku-

pala u kozjem mlijeku da bi se rijeπila odu-mrle koæe, potaknula stvaranje nove i me-ke te tako zadræala svjeæu put. Drevni supak Grci savjetovali konzumiranje Ëeπnja-ka za proËiπÊavanje krvi. U krπÊanskoj Euro-pi u 13. st. crkva je svim zdravim osobamazabranjivala meso 3 dana u tjednu, a od 15.stoljeÊa petak je postao dan obaveznogposta.

U proljetno vrijeme nuæno je proËistiti or-ganizam izvana i iznutra da bi se lakπe pri-lagodio viπim temperaturama zraka i da bise ublaæio osjeÊaj pro-ljetnog umora.

Tijelo u proljeÊe ubrzava svoje meta-boliËke procese i

poËinje snaænije eliminirati toksine nakup-ljene tijekom zime. Organi zaduæeni za tosu jetra, bubrezi, koæa, debelo crijevo i plu-Êa. Promjene se u proljeÊe javljaju i zbogporemeÊene cirkulacije. Nagli skok i veÊetemperature djeluju vazodilatacijski, tj. krv-ne æile se πire. Stoga su posebno osjetljiveosobe koje imaju problema s regulacijomkrvnog tlaka i s aterosklerotskim promjena-ma na krvnim æilama. Proljetnom umoruposebno su podloæni meteoropati, osobesklone alergijskim reakcijama, kroniËni bo-lesnici, osobe sklone anemijama, puπaËi iosobe izloæene stresu.

EgzotoksiniUnosom hrane u organizam unose se na-

æalost i odreene koliËine πtetnih tvari ko-je u hranu mogu dospjeti na najrazliËitije

naËine, a nazivamo ih toksinima. Toksinimogu biti razliËite toksiËnosti, od onih ko-ji Ëovjeka ubijaju u kratkom roku (npr. bo-tulin), pa do onih koji se u organizmu na-kupljaju godinama, kao teπki metali. Tok-sini uneseni u organizam izvana, hranom,vodom, udisanjem, pa Ëak i kroz koæu, zo-vu se egzotoksini.

Stil æivota danaπnjega Ëovjeka, trka zaprofitom, “neËiste” tehnologije, zagaenjeokoliπa, puπenje, droge, lijekovi, GMO hra-na i drugo, uvelike pridonose unoπenju eg-zotoksina, pa time i razvitku velikoga bro-ja bolesti - alergija, zloÊudnih bolesti, tok-siËnih stresova, bolesti diπnog i probavnogsustava, bolesti kostiju, æivËanog sustavaitd.

Proces detoksikacijeProces detoksikacije u organizmu zapo-

Ëinje u crijevima, no ako se tamo veÊ na-laze prevelike koliËine toksina, taj procespokuπava preuzeti jetra. Svi toksini taloæe

se u organima s visokim pos-totkom masnoÊa, jer su topivisamo u mastima. Ako se i u je-tri nataloæilo mnoπtvo toksina,pa ona viπe nema kapaciteta

za detoksikaciju, toksiniulaze u krv i oπteÊuju

cijeli sustav. Zbog toga dolazi

do pojave bolestikao πto su multipla skle-

roza, hiperaktivnost, Chro-nova bolest i druge.Toksine topive u mastima

potrebno je u organizmu uËinititopivima u krvi ili vodi kako bi ih se

neutraliziralo i uklonilo iz metabolizma,primjerice uriniranjem. Topivima ih moguuËiniti klorofil te drugi antioksidansi, od-nosno enzimi, minerali i vitamini.

Krvni je sustav kod ljudi optimalan kada

Biljke i hrana koje pomaæudetoksikaciju organizmaZa homeostazu tijela krvni bi sustav trebao imati pH faktor izmeu7,3 i 7,45. To se postiæe unosom 80% alkalne i 20% kisele hrane.No, u svakodnevnom æivotu uglavnom jedemo obrnuto...

Pomaæe tijelu ukloniti toksine

Klorofil

inPharma 37

ima pH faktor izmeu 7,3 i 7,45. Tada jeorganizam u stanju homeostaze πto je ve-oma vaæno za normalno odræavanje svihfunkcija tijela. Da bi se odræala ispravna rav-noteæa, naπa bi prehrana trebala biti oko80% alkalna i 20% kisela, no zapravo jesuprotno od toga.

Prehrana tijekom detoksikacijeTijekom detoksikacije preporuËljivo je je-

sti jednostavno pripremljenu hranu: sirovovoÊe i povrÊe, sokove od svjeæeg ribanogili pasiranog voÊa i povrÊa (koncentriraneili razblaæene vodom), tople povrtne juhe,povrÊe kuhano na pari ili u vodi, ili kratkopirjano na malo nerafiniranog ulja. Salatebi trebale biti zaËinjene limunovim sokomi maslinovim uljem, a i sva ostala hranatrebala bi biti blago zaËinjena (s malo soli,papra i drugih jakih zaËina, a viπe ljekovi-tih zaËinskih trava).

Na jelovniku bi trebale biti zastupljenesljedeÊe namirnice:

Zeleni Ëaj - ima izvrstan detoksikacijskiefekt i odliËan je antioksidans. Osim togadaje osjeÊaj sitosti πto olakπava period de-toksikacije. Ubrzava rad jetre, jer obilujepolifenolom katehina.

Limun - vitamin C je, izmeu ostalog,poznat i kao vitamin detoksikacije, jer seuz pomoÊ njega lakπe razgrauju toksini.

Zeleno povrÊe - odliËan je saveznik u

procesu detoksikacije same jetre. »ine garadiË, kelj, poriluk, zelena salata, blitva imatovilac. Kad god je to moguÊe, treba gajesti sirovo, a ukoliko se termiËki obrau-je, treba ga kuhati na pari kako bi se sa-Ëuvalo πto viπe hranjivih sastojaka. Klorofiliz te vrste povrÊa pomaæe tijelu uklonititoksine iz okoliπa (teπke metale i pesticide)i glavni je saveznik Ëesto preoptereÊenejetre. Upravo zeleno povrÊe ima najduæistatus u povijesti detoksikacije.

»eπnjak - Ëesto nazivan i Ëudo prirode,Ëeπnjak sa svojih 200 bioloπki aktivnih tva-ri ima izrazito antibakterijsko i antivirusnodjelovanje. U detoksikaciji sudjeluje aktivi-ranjem enzima koji pomaæu radu jetre. Mo-æe se kombinirati uz sve namirnice, dodatiu salate, biti zaËin svakom jelu. OdliËan jeza srce i stimulira proizvodnju enzima.

Kupus - upravo kupus potiËe proizvod-nju dva glavna detoksikacijska enzima ujetri.

Cikla - sadræi jedan od glavnih detoksi-kacijskih enzima.

Sjemenke sezama - na popisu su “naj-detoks” namirnica zato πto uspjeπno sma-njuju negativan utjecaj alkohola i drugihtoksina na jetru. Mogu se koristiti kao do-datak salatama ili mesu.

Trputac - je biljka bogata topivim vlak-nima. Upija toksine i kolesterol koji se takolakπe izbacuju iz organizma. Moæe ga se

pronaÊi u obliku praha koji se stavlja u na-pitak, izmeu ostaloga izvrstan i za proba-vu.Namirnice koje treba izbjegavati:

Crveno meso - zbog teæe probavljivostine bi se trebalo konzumirati u procesudetoksikacije. Osim toga sadræi veliki pos-totak soli. Bilo bi ga dobro zamijeniti me-som peradi, ribom i jajima.

Masti - trebalo bi izbjegavati masti po-put maslaca i margarina, ali i sve namirni-ce præene na ulju.

Kofein - za vrijeme detoksikacije treba-lo bi izbjegavati kofeinska piÊa poput ka-ve i gaziranih piÊa.

Rafinirani πeÊer - i inaËe bi trebalo iz-bjegavati namirnice koje sadræe dodatnekoliËine πeÊera i brzu hranu.

VoÊe, voÊe, voÊe... i sokoviDetoksikaciju je dobro zapoËeti svjeæe is-

cijeenim sokovima, jer samo kao takvi za-dræavaju cjelokupno bogatstvo vitamina,minerala i enzima koji su potrebni organiz-mu. U sokovnik stavite jabuku, naranËu,mrkvu, pola stabljike celera, komadiÊ ko-rijena umbira i pola limuna. Zatim dodaj-te æliËicu meda. Napitak treba piti svakojutro nataπte, pola sata prije jela.

Sve vrste voÊa bogate su vitaminom C,antioksidansima i korisnim vlaknima. VoÊeje lako nabaviti u svako doba godine, a za-

Dodatak prehrani na osnovu ekstrakta sika-vice, artiËoke, fumarie, velikog ËiËka, bijele

breze, aloe vere i kurkume. Pomaæe u odvijanju normalnih fizioloπkih

funkcija organizma koje znaju biti usporene iliprekinute zbog nakupljanja πtetnih tvari kaoπto su slobodni radikali, toksini, duæe koriπte-nje lijekova, loπe æivotne navike, puπenje istres. Dobra dinamika proËiπÊavanja zahtijevaparalelenu aktivnost 4 glavna organa kojasluæe za izluËivanje: jetra, bubrezi, probavnitrakt i koæa. Aktive komponente PPhhyyttooDDeeppuurreedjeluju na sva Ëetiri organa pospjeπujuÊi fizio-loπku aktivnost proËiπÊavanja i detoksifikacijeorganizma. PreporuËuje se proizvod uzimatidva puta godiπnje kod promjene godiπnjihdoba ili kada se osjeti potreba za vraÊanjemenergije, dobre forme i osjeÊaja olakπanja.

Potraæite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama!ZASTUPNIK I DISTRIBUTER: TELURA d.o.o. RIJEKA, tel 051 255 660

PhytoDepuraNETTO KOLI»INA: 16 VRE∆ICA

38 inPharma

ista nije teπko uæivati u dinji, kiviju, avoka-du ili ananasu.

–umbir daje energiju, djeluje stimulativ-no na organizam i povoljno na probavni su-stav i jetru. Celer potiËe luËenje æuËi i zajed-no s ostalim voÊem, povrÊem i medom,osigurava dovoljne koliËine vitamina,minerala i ugljikohidrata za nor-malno funkcioniranje organiz-ma, proËiπÊava probavni sus-tav i sprjeËava osjeÊaj umora.

FitoterapijaU svrhu detoksikacije organizma koriste

se brojne biljke koje dreniraju bubrege iliimaju sposobnost drenaæe jetre...

Perπin (Petroselinum hortense L.) cvateod svibnja do lipnja, a sjeme sazrijeva u ko-lovozu i rujnu. Raste kao samonikla biljka,ali se uzgaja i u vrtovima. Ljekoviti dijelovibiljke su: korijen (koji se kopa u proljeÊe ijesen), sjeme (skuplja se neposredno prijesazrijevanja), i cijela biljka u cvatu. Perπinse ubraja u ljekovito bilje koje sprjeËava na-dimanje, umiruje grËeve i djeluje protiv na-puhnutosti u crijevima. VeÊ male koliËineperπina pomaæu izluËivanju vode nakuplje-ne u nogama, osrËju te prsnoj i trbuπnojπupljini. Lagano pospjeπuje menstruaciju.Ubraja se u biljke koje potiËu probavu. Nesmije se upotrebljavati kod upalnih proce-sa u bubrezima. Djeluje i na spolne ælijez-de i kod neplodnosti. Perπin sadræi do 7%eteriËnog ulja, 20% masnog ulja, palmitin-sku kiselinu, aleuron, tanin, glikozid apiin,perπinov kamfor apiol, keton, πeÊer, πkrob,sluz, i dr.

Sikavica (Silybum marianum) ima snaæ-no hepatoprotektivno djelovanje - πtiti jetruod toksina i pomaæe njenoj regeneraciji.Preparati sikavice, standardizirani na silima-rin, mogu se naÊi u ljekarnama.

Poljska preslica (Equisetum arvense)uz diuretska i protuupalna svojstva posje-duje i svojstvo remineralizacije, pa se kori-sti i kod osteoporoze. Raste posvuda naumjereno vlaænim podruËjima. Neke vrstetreba izbjegavati, jer su otrovne. Kod ras-poznavanja prave biljke vaæno je ne ubi-rati one sa zelenim izdancima koje joπ no-se ostatke smeih klasiÊa. Poljska preslicasadræi viπe od 10% razliËitih mineralnihtvari, a sadræi i razliËite flavonske glikozide,saponine (ekvizetonin), sitosterol i vitaminC. Flavoni i velika koliËina kalija djeluju diu-retiËki.

List koprive (Urtica dioica, folium) i listbreze (Betula pendula, folium) osim πtodjeluju diuretski i protuupalno, primjenju-ju se i kao dodatna terapija kod reuma-toidnog artritisa te kod bubreænih i kame-naca mokraÊnog mjehura. List koprive kaoinfuz, koristi se za drenaæu bubrega, i totijekom tri tjedna. PreporuËuje se kao do-

datna terapija kod oslabljenog organizma,anemije i Ëestih mokraÊnih infekcija. U ke-mijskom sastavu lista nalaze se esteri kavenekiseline (ali ne u vrsti Urtica urens), kavenakiselina, flavonoidi poput kemferola, izo-ramnetina, kvercetina te πeÊerni spojevi tihflavonoida. List je bogat i mineralima (sili-cijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij : natrij =63:1). Visoka koncentracija kalija djelomiË-no objaπnjava blag diuretiËki uËinak listakoprive. Bodlje koje æare koæu, osim mrav-lje kiseline, sadræe spojeve acetilkolin, his-tamin, serotonin i leukotriene. Listovi brezesadræe flavonide (1,5%), npr. hiperozid, tri-terpenske saponine (3%) eteriËno ulje(0,05-0,1%). Djeluje diuretski, jer potiËe iz-luËivanje tekuÊine iz organizma.

List artiËoke (Cynara scolimus, folium)regulira luËenje æuËi i izvrsno smanjuje razi-nu kolesterola i triglicerida u krvi, pa sepreporuËa za prvi izbor kod poviπenog ko-lesterola. U terapijske svrhe koriste se listovikoji se beru u prvoj godini nakon cvatnje.Cvjetovi koji se koriste kao hrana nemajuljekovito djelovanje. Listovi artiËoke sadræecinarin, flavonoidne spojeve poput lute-olin-7-glikozida i luteolin-7-rutozida, gor-ki lakton cinaropikrin te brojne hidroksi-ki-seline (hidroksimetil-akrilna, mlijeËna). Vr-lo osjetljivi spojevi (posebno cinarin) suπe-njem se raspadaju pod utjecajem enzimaiz listova, pa se preporuËuju pripravci od

svjeæe nesuπene droge kao πto su sok svje-æe biljke ili pripravci spravljeni SIPF (Sus-pension intégrale des plantes fraîches =integralna suspenzija ljekovitog bilja) teh-nologijom. Suhi ekstrakti, dobiveni iz suhebiljke, iskazuju slabije djelovanje od iscr-

paka iz svjeæe biljke. Ako se biljka su-πi, tada proces suπenja mora biti

brz, na poviπenoj tempe-raturi. List ruæmarina (Rosma-

rinus officinalis, folium) uz regu-laciju æuËi, djeluje i spazmolitiËki te ima

primjenu kod grËeva u probavnom traktui loπe probave, a djeluje i kao blagi diure-tik.

Divlja πparoga (Asparagus officinalis)raste samoniklo, najËeπÊe u obalnom pod-ruËju, na stjenovitom tlu. Njena je prado-movina juæna Europa. Oplemenjena pito-ma πparoga uzgaja se u povrtnjacima i upravilu je krupnija i viπa u odnosu na div-lju. Cijenjena je zbog svojih jestivih, meka-nih i soËnih izdanaka. Bere se u proljeÊe.Pripada meu najstarije poznate ljekovitebiljke, a djeluje pozitivno na izluËivanje tok-sina iz tijela.

MaslaËak (Taraxacum officinalis) je traj-na biljka Ëiji se oblik uvelike mijenja premastaniπtu i ekoloπkim uvjetima. Raste na svimkontinentima i nadmorskim visinama. Iakose maslaËak Ëesto smatra korovom, zapra-vo je korisna i ljekovita biljka. Korijen seupotrebljava za lijeËenje bolesti kao πto sureuma, giht, πeÊerna bolest, bolesti jetre,bubrega i slezene, jer dobro utjeËe na ve-zivno tkivo koje je zbog njegova djelo-vanja bolje prokrvljeno, a sprjeËava i nas-tanak æuËnih kamenaca. Upotrebljava seu narodnoj medicini kao laksativ, tonik idiuretik zbog prisustva kalija. Cvjetni pu-poljci maslaËka kisele se u octu, sluæe kaozaËin ili za pripremu mednih pripravaka, amladi listovi kao proljetna salata. Masla-Ëak cvate od oæujka do svibnja. Listovi seberu u travnju i svibnju, a korijen u jesen,jer tada sadræi najviπe inulina. Korijen ma-slaËka djeluje i na luËenje æuËi te pospje-πuje izmjenu tvari u organizmu.

Nakon detoksikacijeNakon detoksikacije trebalo bi nastaviti

s uravnoteæenom, zdravom prehranom, priËemu treba biti umjeren u konzumaciji me-sa. Suhomesnate proizvode trebalo bi πtoviπe izbjegavati. Meso, jaja, mlijeko i mli-jeËni proizvodi najkvalitetniji su od æivoti-nja sa slobodne ispaπe, ili onih koje su ba-rem dio æivota provele hodajuÊi po dvori-πtu, umjesto æivotinja uzgojenih na farma-ma i hranjenih hormonima. Divlja jadran-ska riba, posebno plava, zdrava je i uglav-nom pristupaËna.

Savjeti za detoksikaciju• jesti puno svjeæeg voÊa i povrÊa te

namirnica bogatih biljnim vlaknima;• zaπtititi jetru sikavicom, zelenim

Ëajem i korijenom maslaËka;• uzimati veÊe koliËine vitamina C;• piti πto viπe tekuÊine;• smanjiti unos alkohola, kave,

crvenog mesa;• pokuπati ukloniti, ili barem smanjiti

stres;• svakodnevno brzo hodati;• povremeno posjetiti saunu, jer

znojenje u sauni pomaæe bræemizluËivanju toksina kroz koæu.

DjeËja je koæa, a naroËito koæa novo-roenËadi, u odnosu na koæu odras-lih osoba, 20-30% tanja. Meutim,

iako je koæa novoroenËadi osjetljivija ne-go kod odraslih, veÊ dva do Ëetiri tjednanakon roenja ona sazrijeva i predstavljadjelotvornu barijeru. Vrijednost pH koæenovoroenËadi je neutralna, te je i u tomsegmentu drugaËija od zrele koæe.

Postavlja se pitanje da li se kozmetiËkiproizvodi za djecu lakπe apsorbiraju u ko-æu i da li mogu izazvati eventualni uËinak

na zdravlje. Naime, zabrinutost proizlazi izviπestrukog izlaganja te ponavljanog na-nosa na koæu, pa se raspravlja da li dermal-na apsorpcija moæe dovesti do nekog od-goenog, kumulativnog uËinka koji moæeimati posljedice u odrasloj dobi.

Da bi se u konaËnici dobila dobra kom-patibilnost s koæom, za proizvode koji seprimjenjuju na djeËjoj koæi opÊenito se zah-tijeva da sadræe blaga sredstva za pranje(povrπinski aktivne tvari koje nemaju na-draæajno djelovanje), niæu koncentraciju mi-

risa i briæno odabrani pH. Tu je takoer i procjena rizika - Safety

Assesment, koji je prema kozmetiËkoj di-rektivi, odnosno novoj Uredbi, stroæi negoza obiËnu kozmetiku. Ti zahtjevi su tako-er navedeni i u naπem Pravilniku o zdrav-stvenoj ispravnosti predmeta πiroke potroπ-nje (NN 125/2009) u Ëlanku 16, toËka 4,gdje se predvia izrada posebne ocjene si-gurnosti za djecu mlau od tri godine. Ia-ko postoje odreene preporuke Znanstve-

POD POVE∆ALOM

Koliko je sigurna djeËja kozmetika?Danas se intenzivno raspravlja o sigurnosti kozmetiËkih proizvoda zadjecu i upotrebi biljnih sirovina, kako bi se smanjio toksiËni uËinak nadjecu onih sastojaka koji u sebi sadræe 1,8-cineol, kamfor i mentol

Autorica Ëlanka: mr.sc. Ivona VidiÊ ©trac

Posebnu brigu vode o

proizvodima za djecu

Europskizakoni

inPharma 41

42 inPharma

ne komisije za predmete πiroke potroπnje(SCCP), one se joπ uvijek smatraju nedo-voljnima, te je Odbor za kozmetiku EDQM- Council of Europe osnovao interesnu gru-pu koja Êe raspravljati o toj problematici.Naime, velika povrπina koæe u odnosu natjelesnu masu kao i varijacije unutar popu-lacije, samo su neke od pretpostavki kojetreba uzeti u obzir. Takoer, prilikom raËu-nanja granice sigurnosti (Margin of Safe-ty) uzima se tzv. the worst case scenario,te se dermalna apsorpcija raËuna kao ap-solutna, tj. 100%.

Za sada postoje preporuke u izdanjuCOLIPA-e iz 1996. godine, a odnose se napomnu procjenu rizika uporabljenih miri-sa i/ili etanola. Odbor za kozmetiku pred-via evaluaciju svih dosadaπnjih ispitivanjate izradu protokola za predkliniËka i klini-Ëka ispitivanja, uz dosadaπnja ispitivanjagotovog proizvoda na mikrobioloπku Ëis-toÊu. Naime, broj aerobnih mezofilnih bak-terija, kvasaca i plijesni ne smije biti veÊiod 102 cfu/g ili mL. Uz to, u 0,5 g ili mLgotovog proizvoda ne smije se dokazati pri-sutnost bakterija Staphylococcus aureus,Pseudomonas aeruginosa, Escherichia colini gljivica Candida albicans.

KozmetiËki proizvodi za djecu s biljnim sastojcima

Kako bi se sprjeËio sve veÊi broj zabilje-æenih sluËajeva neurotoksiËnog djelovanjakozmetiËkih proizvoda sa sastojcima biljnogporijekla kod male djece, pokrenuta je joπjedna interesna grupa u Odboru za kozme-tiku. Naime, dokazano je da prisustvo 1,8-cineola, tj. eukaliptola (eucalyptol), kamfora(d-Camphor) i mentola (menthol) u esenci-jama moæe izazvati rizik za zdravlje djece.U tom podruËju, hrvatski propis kozmetikes posebnom namjenom prihvaÊen je kaoprimjer regulative prirodne kozmetike.

ToksiËnost kamfora, eukaliptola i mentola

d-Camphor je neurotoksiËni sastojak ko-ji moæe izazvati konvulzije kod djece mla-e od tri godine starosti, i to ne samo na-kon peroralnog unosa nego i nakon kuta-ne aplikacije. Zbog toga je upotreba kam-fora u kozmetiËkim proizvodima ograniËe-na, a zabranjuje se upotreba kod djecemlae od tri godine.

NajveÊi izvor D-izomernog oblika kam-fora u esencijalnom ulju nalazimo u Cinna-momum camphora, i to do 60%, Lavandu-la spica od 14,4-25,5%, Rosmarinum of-ficinalis 15,7%, Tanacetum vulgare 21,9%,Salvia spp. 20,3-31,3%, Sassafras offici-nale do 5%, dok se L-oblik nalazi u Chyr-santhemum parrthenium 42-62%, Salviaspp. 14,4-36,1% i Arthemisia herba alba2,5-70%.

Sastojci koji mogu sadræavati razliËite ko-liËine kamfora: Rosmarinus Officinalis Ex-tract, Rosmarinus Officinalis Oil, Tanace-tum Vulgare Extract, Salvia Hispanica Ex-tract, Salvia Hispanica Oil, Salvia Miltior-rhiza Extract, Salvia Officinalis, Salvia Offi-cinalis Extract, Salvia Officinalis Oil, SalviaOfficinalis Water, Salvia Sclarea Extract, Sal-via Sclarea Oil, Sassafras Officinal Extract,Chrysanthemum Parthenium Extract.

Eucalyptol sadræi nedovoljno podatakao toksiËnosti, ali se eksperti VijeÊa Europezalaæu za dopuπtenu koncentraciju. Do ta-da, preporuËa se zabrana upotrebe euka-liptola u kozmetiËkim proizvodima za dje-cu mlau od tri godine.

NajveÊi izvor eukaliptola u esencijalnomulju nalazimo u Eucalyptol ssp. 70-80%,Artemisia ssp. 0,5-23%, Ocimum basilicum8%, Rosmarinum officinalis 12-47%, Sal-via ssp. 8-23%, Elettaria cardamomum13-51%.

Sastojci koji mogu sadræavati eukaliptol:Artemisia Arbrotanum Extract, ArtemisiaAbsinthium Extract, Artemisia Capillaris Ex-tract, Artemisia Dracunculus Extract, Arte-misia Princeps Extract, Artemisia PrincepsWater, Artemisia Vulgaris Extract, ElettariaCardamomum Extract, Elettaria Cardamo-mum Oil, Eucalyptus Citriodora Oil, Euca-lyptus Globulus Leaf Extract, EucalyptusGlobulus Oil, Ocimum Basilicum Extract,Ocimum Basilicum Oil, Rosmarinus Offici-nalis Extract, Rosmarinus Officinalis LeafPowder, Rosmarinus Officinalis Oil, SalviaHispanica Extract, Salvia Hispanica Oil, Sal-via Miltiorrhiza Extract, Salvia Officinalis,Salvia Officinalis Extract, Salvia OfficinalisOil, Salvia Officinalis Water, Salvia SclareaExtract, Salvia Sclarea Oil.

Izomeri mentola mogu izazvati umje-renu iritaciju na koæi, a predstavljaju laga-ni iritans za oËi. Za penetraciju kroz koæu,prema publikaciji Council of Europe, nepostoje podaci. Potentnost izomera men-tola da izazovu koænu preosjetljivost kod æi-votinja i ljudi je niska. Neæeljeni uËinci suzabiljeæeni nakon lokalnog peroralnog uno-sa i inhalacije. Aplikacija u nos, nosnice i bli-zu nosa kod novoroenËadi i djece mlaeod tri godine moæe izazvati opasne refleksetrigeminusa i treba ju izbjegavati. Takoer,nedostatak glukoza-6-fosfat-dehidroge-naze kod novoroenËadi moæe izazvati æu-ticu zbog nemoguÊnosti konjugiranja men-tola. Postoji rizik i za stariju djecu i odrasleukoliko imaju uroen nedostatak tog enz-ima. Meutim, πiroka populacija je dostaizloæena mentolu, bilo upotrebom razliËitihkozmetiËkih proizvoda, proizvoda za usnuhigijenu, ili putem hrane, lijekova, osvjeæi-vaËa prostora i duhana. Izlaganje mentoluje takoer prisutno i kod upotrebe ulja pe-perminta.

Ipak, zakljuËeno je, da se koncentracija

mentola od 2% smatra sigurnom za upo-trebu, ali se mentol ne bi smio koristiti ukozmetiËkim proizvodima za novoroenËadi djecu do tri godine starosti.

NajveÊi izvor mentola u esencijalnom uljunalazimo u Mentha piperita 27-52% (pe-permint), uz 1,3-4,8% neomentola i 0,6-2,6% izomentola, dok Mentha arvensis var.piperascens sadræi 65,08-75,5% mentola.

Sastojci koji mogu sadræavati mentol: Ar-temisia Dracunculus Extract, Helianthus an-nuus Extract, Helianthus annuus Hybrid Oil,Helianthus annuus Seed Acid, Helianthusannuus Seed extract, Helianthus annuusSeed Oil, Helianthus annuus Seed Oil un-saponifiables, Helianthus annuus Seed wax,Junniperus communis Extract, Junniperuscommunis Oil, Mentha aquatica Extract,Mentha arvensis Extract, Mentha arvensisOil, Mentha arvensis Powder, Mentha pi-perita Extract, Mentha piperita Leaves,Mentha piperita Oil, Mentha piperita Wa-ter, Mentha pulegium Extract, Mentha pu-legium Oil, Mentha rotundifolia Extract,Mentha viridis Oil, Mentha viridis Extract,Ocimum basilicum Extract, Ocimum basi-licum Oil, Pelargonium graveolens Oil, Zeamays cob meal, Zea mays cob powder, Zeamays extract, Zea Mays Flour, Zea maysgerm extract oil, Zea mays germ oil, Zeamays gluten protein, Zea mays meal, Zeamays oil, Zea mays oil unsaponifiables,Zea mays silk extract, Zea mays starch.

Umjesto zakljuËkaIako su i europski i hrvatski propisi stro-

gi u pogledu stavljanja sigurnog proizvo-da na træiπte, proizvoaËi kozmetike, po-sebice za djecu do tri godine, moraju vo-diti posebno raËuna o odabiru sirovina.Farmakopejska ËistoÊa sirovina, dokazanikemotipovi eteriËnih ulja, ali i pomno bi-rane formulacije sastojaka kao i poznava-nje sirovina i njihovih moguÊih toksiËnih sa-stojaka, neke su od prepostavki koje pro-izvoaË treba uzeti u obzir.

Iako u ovom trenutku u RH ne postojimoguÊnost laboratorijskog testiranja kom-patibilnosti s koæom u in vitro uvjetima,sva kliniËka ispitivanja koja provode ozbilj-ni proizvoaËi u suradnji s dermatolozimai pedijatrima, svakako su dokaz o sigurno-sti proizvoda. Meutim, isto je tako vaænopraÊenje struke, buduÊi da se na polju tok-sikologije prirodnih sastojaka stalno stjeËunova saznanja.

LITERATURA:

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta πiro-ke potroπnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigur-nosti igraËaka (NN 47/2008).

Plants in Cosmetics - Potentially harmful compo-nents (2006), Volume III , Council of Europe

FITOTERAPIJA

SinergistiËko djelovanjesastavnica zelenog ËajaMonomeri flavanola poznati su kao katehini i najznaËajnije su bioloπki aktivne sastavnice zelenog Ëaja: (-)-epigalokatehin-3-galat (EGCG), (-)-epigalokatehin(EGC), (-)-epikatehin-3-galat (ECG), (-)-epikatehin (EC), (+)-galokatehin i (+)-katehin. Najvaæniji meu njima je svakako EGCG.

Autorica Ëlanka: mr.sc. Jasminka PapiÊ

Zeleni Ëaj proizvodi se iz iste biljke(Camellia sinensis L.) kao i crni, iakozbog specifiËnih klimatskih uvjeta

pojedinih krajeva u kojima raste Ëajna bilj-ka, postoje i njezini razliËiti varijeteti.

Ovalni listovi tog zimzelenog tropskoggrma su zaπiljeni, koæasti i sjajni, bez miri-sa, po rubovima nazubljeni. Cvjetovi su ve-liki, pojedinaËni ili u manjim nakupinama,bijele ili svijetloruæiËaste boje, a miriπu po-put jasmina, dok je plod drvenasti smeitobolac s tri sjemenke. Grmovi se sade u ve-likim Ëajnim vrtovima na visinama od 100-2000 m nadmorske visine. Mladi mekaniizdanci daju najfiniji Ëaj, a beru se samogornja dva lista i pupoljak.

Vrsta Ëaja ovisi o naËinu proizvodnje Ëaj-ne biljke. Razlike u njihovoj boji, okusu imirisu posljedica su razliËitog stupnja djelo-

vanja enzima prisutnih u listovima (polife-nol oksidaze, peptidaze, alkohol dehidro-genaze i dr.) koji omoguÊavaju kemijskepromjene proteina, aminokiselina, masnihkiselina, polifenola i dr. spojeva u tvari od-govorne za razlike u organoleptiËkim svoj-stvima pojedinih vrsta Ëaja. Na specifiËanokus bilo koje vrste moæe utjecati i izbormjesta uzgoja biljke.

Vrste ËajevaKljuËnu ulogu u klasifikaciji Ëaja imaju

flavonoidi iz skupine katehina (slika 1) ko-

jima su bogati svjeæi listovi biljke Camelliasinensis. Posebne organele lista, fiziËki od-vojene od vakuola u kojima se nalaze kate-hini, sadræe enzim polifenol oksidazu. Prili-kom usitnjavanja ili uvijanja liπÊa tijekom nji-hove obrade, katehini dolaze u dodir s po-lifenol oksidazom koja katalizira reakcijunjihovog spajanja u dimerne i polimerneoblike, poznate kao teaflavini i tearubigi-ni (slika 2).

Sadi se u na visinama od 100 do 2000

metara

Zeleni Ëaj

inPharma 43

Djelovanjem topline (præenje ili izlaganjevodenoj pari) dezaktivira se polifenol oksi-daza i zaustavlja proces oksidacije.1

Iako postoje tisuÊe varijeteta Ëaja, on seipak moæe svrstati u tri, odnosno 4 glavneskupine temeljene na razliËitim stupnjevi-ma oksidacije kojoj se podvrgavaju tijekomproizvodnje.

Bijeli i zeleni Ëaj - bijeli Ëaj proizvodi seiz pupoljaka i mladog liπÊa koje se izlaæepoviπenoj temperaturi (præenje ili vodenapara) u svrhu dezaktivacije polifenol oksi-daze, a zatim suπi. Pri tome je proces oksi-dacije gotovo neznatan, a dobiveni Ëaj izu-zetno bogat katehinima prisutnim u svje-æem listu.

Zeleni Ëaj se proizvodi iz neπto zrelijeg liπ-Êa koje treba povenuti prije præenja ili pa-renja. Stoga se i katehinski profil zelenogËaja moæe poneπto razlikovati od katehin-skog profila bijelog Ëaja, a udio oksidacij-skih produkata moæe biti neznatno viπi.2

Za dobivanje u posljednje vrijeme Ëestospominjanog æutog Ëaja, listiÊi se beru ra-nije, dok su joπ pupoljci, pa se vjeruje dasadræe viπe antioksidansa kojise sintetiziraju tijekom proce-sa rasta. S druge strane, tije-kom proizvodnje, æuti Ëaj ok-sidira dulje od zelenog Ëaja.Pretpostavlja se da bi æuti Ëajkoji se bere tek neπto poslijebijelog Ëaja mogao sadræava-ti viπe antioksidansa od zele-nog Ëaja.

Oolong Ëaj - po svojim sekarakteristikama nalazi izme-u zelenog i crnog Ëaja. Listi-Êi su u vrijeme branja neπtozreliji od onih namijenjenihproizvodnji zelenog Ëaja.

Neposredno nakon branjaizlaæu se suncu, nakon Ëegaih se pusti da uvenu. Kad li-stiÊi omekπaju tresu se u bam-busovim koπarama dok im vr-hovi ne ispucaju, a nakon to-ga se suπe u hladovini. Ta dva

procesa, treπnja i suπenje, ponavljaju se svedok nagnjeËeni listovi uslijed djelovanjaenzima ne pocrvene, a srediπnji dio lista os-tane zelen. Kada je postignuta æeljena ra-zina oksidacije, proces se zaustavlja dezak-tivacijom enzima æarenjem listova na viso-koj temperaturi.

Crni Ëaj - za proizvodnju crnog Ëaja lis-tiÊi se u potpunosti uvijaju ili drobe kako bise postigla maksimalna interakcija katehi-na i polifenol oksidaze. Kako se pri tomeprije suπenja postiæe potpuna oksidacija,veÊina vrsta crnog Ëaja bogata je teaflavi-nima i tearubginima, ali je udio monomer-nih katehina kao πto je EGCG relativnoniska.3

Sastav zelenog ËajaZeleni Ëaj ima vrlo bogat i sloæen kemij-

ski sastav. Do sada je poznato viπe od 300njegovih sastavnica (broj hlapljivih spojevaiznosi oko 230). NajznaËajnije sastavnice su:• kofein kojeg ima 1-5%, uz znatno ma-

nje koliËine ostalih metil-ksantanskih al-kaloida (teofilin, teobromin, dimetil-

ksantin, ksantin i dr.);• polifenoli sudjeluju u sastavu s vrlo zna-

Ëajnim udjelom (5-27%). VeÊina polife-nola zelenog Ëaja su flavanoli. Mono-meri flavanola poznati su kao katehini inajznaËajnije su bioloπki aktivne sastav-nice zelenog Ëaja: (-)-epigalokatehin-3-galat (EGCG), (-)-epigalokatehin (EGC),(-)-epikatehin-3-galat (ECG), (-)-epika-tehin (EC), (+)-galokatehin i (+)-kate-hin. Najvaæniji meu njima je svakakoEGCG. Najviπe ga sadræe lisni pupoljci iprvi, najmlai listiÊi. Suπeni listovi gaimaju 8-12%. Katehini se veÊinom nalaze u bijelom izelenom Ëaju (i æutom), dok u oolong icrnom Ëaju prevladavaju teaflavini itearubigini. U toj skupini spojeva vaæno mjestoimaju i flavonoli, meu kojima su naj-zastupljeniji kemferol, kvercetin i mirce-tin. Oni se u Ëaju pojavljuju uglavnomu glikozidnom obliku i manje su podloæ-ni promjenama uzrokovanim naËinomproizvodnje;

• B-vitamini i askorbinska kiselina. CrniËaj ih zbog fermentativnih procesa kojiuzrokuju njihovu razgradnju uglavnomne sadræi;

• eteriËno ulje koje i samo sadræi velik brojsastavnica (monoterpenoide, fenilpro-panoide, alifatske spojeve i dr.);

• proteini (oko15%);• klorofil (0,5%);• organske kiseline (1,5%);• aminokiseline meu kojima je i l-teanin

(4%), jedna od kljuËnih sastavnica u ob-likovanju egzotiËnog okusa zelenog Ëa-ja, a nalazi se gotovo iskljuËivo u Ëaju;

• od minerala u znatnijoj koliËini Ëaj sadr-æi samo fluor. Njegova koncentracija (iz-raæeno kao fluoridi) u zelenom Ëaju iz-

nosi izmeu 130 i 160 mg/kg.Pri tome ih najviπe ima u naj-starijim listovima koji se neupotrebljavaju u proizvodnjikvalitetnijih Ëajeva.4 Od naj-starijeg lista obiËno se proiz-vodi Ëaj u obliku preπanih ci-gli ili kolaËiÊa koji mogu ima-ti poveÊane koliËine fluorida,πtetnih za zdravlje, za razlikuod fluorida u zelenom ËajuËiji je udio usporediv s koliËi-nama koje se preporuËaju uprevenciji zubnog karijesa.

Od ostalih minerala vaænijisu: kalij kojega moæe biti19,05-26,25 mg/kg i kalcijkojeg ima 3,58-4,8 mg/kg.5

Jedna πalica zelenog Ëaja obi-Ëno sadræi oko 50-100 mgkofeina i 300-400 mg polife-nola.

SLIKA 2 Neki teaflavini u Ëaju

44 inPharma

OH

OH

OH

OH

OH

O

O

R1

O

HO

HO

R2

OH

OH

OH

O

O

HO

OH

OH

OH

R1

O

OH

HO

OH

OH

OH

R1

OH

OH

OH

O

O

O

R1 = H: (-)-EpicatechinR1 = OH: (-)-Epigallocatechin

R1 = H: (-)-Epicatechin gallateR1 = OH: (-)-Epigallocatechin gallate

SLIKA 1 Glavni katehini u Ëaju

R1 = OH;R1 = OH;R1 = Gallate;R1 = Gallate;

R2 = OH;R2 = *Gallate:R2 = OH;R2 = *Gallate:

TheaflavinTheaflavin 3-gallateTheaflavin 3’-gallateTheaflavin 3,3’-digallate

*Gallate

Farmakoloπko djelovanje

Regulacija tjelesne maseZeleni Ëaj preporuËa se u mnogim dije-

tama za mrπavljenje. Kontrola tjelesne ma-se postiæe se razliËitim mehanizmima djelo-vanja nekoliko njegovih sastavnica. Najvaæ-niju ulogu pri tome ipak imaju katehini, po-sebno EGCG i kofein. Danas je poznato daprisutni kofein nije, kao πto se to ranije mi-slilo, jedina supstancija u Ëaju s termoge-netskim uËinkom (proces stvaranja toplineu organizmu) vaænim za to djelovanje. Sti-mulacija tamnog masnog tkiva, glavnog re-gulatora termogeneze, poveÊava se siner-gistiËkim djelovanjem kofeina i katehinskihpolifenola i njihovom interakcijom s norad-renalinom. BuduÊi da katehini mogu inhibi-rati katehol-O-metil-transferazu (enzim ko-ji razgrauje noradrenalin), a kofein fosfo-diesteraze, odgovorne za razgradnju cikliË-kog adenozinmonofosfata, pretpostavljase da zeleni Ëaj inhibitornim djelovanjemtih spojeva na razliËitim kontrolnim toËka-ma, uËinkovito potiËe termogenezu vaænuu kontroli tjelesne mase.6 Najnovija istraæi-vanja potvrdila su uËinkovitost EGCG-a ikofeina iz zelenog Ëaja i u procesu oksida-cije masti kod pretilih ljudi.

Pri tome je utvreno da su djelotvornijeniske doze EGCG-a (300 mg/dozi) negovisoke (600 mg/dozi). Djelotvornim se po-kazao i sam kofein, iako u ovom sluËaju nijepotvren njegov sinergizam s katehinima.7

Kardiovaskularne bolestiBrojni znanstveni i struËni radovi govore

o povezanosti konzumiranja zelenog Ëajai moguÊnosti smanjenja pojavnosti kardio-vaskularnih bolesti, ukljuËujuÊi infarkt mio-karda i moædani udar. Pri tome se smatra daje antioksidativno djelovanje EGCG-a naj-veÊim dijelom zasluæno za njegov blago-tvorni uËinak na kardiovaskularni sustav iublaæavanje metaboliËkog stresa.8 Preven-ciji tih bolesti svakako pridonosi i djelo-tvornost sastavnica zelenog Ëaja u kontro-li tjelesne mase.

KarcinomiPolifenoli koji se nalaze u sastavu zele-

nog Ëaja mogu utjecati na poveÊanje ak-tivnosti enzima koji spreËavaju oksidacij-ske procese u organizmu, πto pridonosi pre-venciji nastaka karcinoma. Pokusi na labo-ratorijskim miπevima koji su tijekom 30 da-na konzumirali polifenole iz zelenog Ëaja,pokazali su znaËajno poveÊanje aktivnostiglutation peroksidaze, glutation redukta-ze, glutation-S-transferaze, katalaze i ki-non reduktaze (enzimi koji kataliziraju an-tioksidativne i detoksikacijske procese) utankom crijevu, jetri i pluÊima.9,10

Stoga nije neobiËno da je sve viπe doka-za o sudjelovanju zelenog Ëaja u prevenci-

ji nekih vrsta karcinoma, najËeπÊe onih po-vezanih s gastrointestinalnim traktom11,pluÊima12,13 te o estrogenu ovisnim karcino-mima, ukljuËujuÊi veÊinu karcinoma doj-ke.14,15

Prema objavljenim rezultatima znanstve-nih istraæivanja, EGCG iz zelenog Ëaja blo-kira djelovanje enzima urokinaze koji svo-jom aktivnoπÊu pomaæe i razvija sustav zaprehranu stanica raka.16,17

Zeleni Ëaj takoer usporava i zaustavljanastajanje nekih kancerogenih tvari kaoπto su nitrozamini18, zbog Ëega se poseb-no preporuËa konzumiranje tog napitkauz jelo. Prema statistiËkim podacima u kra-jevima gdje je to uobiËajeno, manja je i in-cidencija karcinoma.

Ostala djelovanjaNovija istraæivanja djelovanja zelenog Ëa-

ja donose i nove zanimljivosti vezane uz je-dinstvenu, neuroloπki aktivnu aminokiseli-nu l-teanin, za koju se pretpostavlja da po-veÊava sposobnost uËenja, poboljπava kon-centraciju, djeluje antagonistiËki na visokekoncentracije kofeina, Ëime ublaæava nje-gov negativan uËinak, smiruje nervnu na-petost, pogoduje sniæenju krvnog tlaka,ublaæava simptome PMS-a.

Prema laboratorijskim istraæivanjima, l-te-anin ima takve uËinke zbog utjecaja na po-veÊanje razine gama-aminomaslaËne kise-line, glavnog inhibitornog transmitora umozgu. »ini se da takoer utjeËe i na po-veÊanje razine dopamina, joπ jednog trans-mitora u mozgu koji utjeËe na emocije iraspoloæenje, a porast njegove razine do-æivljava se kao ugoda.19

Sastavnicama zelenog Ëaja pripisuje se:• utjecaj na oralnu i crijevnu mikrofloru u

vidu redukcije nepoæeljnih bakterija;• protuupalni uËinak koji se javlja kao

posljedica antioksidativnog djelovanja,

a pomaæe u smanjenju upalnih procesai πtiti DNA od oπteÊenja;

• inhibicija rasta Streptococcus mutans,bakterije koja se smatra glavnim uzroË-nikom kvarenja zubi;

• antivirusno djelovanje (potvreno poku-sima na virusu koji napada duhan);

• osvjeæavajuÊe (dulje je od onog kod ka-ve, πto se pripisuje sinergistiËkom djelo-vanju sastavnica zelenog Ëaja).

Dnevne koliËine konzumiranja zelenog Ëaja

Pozitivni uËinci zelenog Ëaja postiæu sesamo konzumiranjem umjerenih koliËina.UobiËajena dnevna koliËina zelenog Ëajau Japanu je oko 3 πalice (240-320 mg po-lifenola). To znaËi da bi odgovarajuÊa ko-liËina ekstrakta zelenog Ëaja standardizi-ranog na 80% ukupnih polifenola i 55%EGCG-a bila 300-400 mg/na dan. Prekora-Ëenje tih koliËina (preko 5 πalica/dan, πtoznaËi i viπe od 300 mg kofeina) moæe izaz-vati negativne uËinke na CNS i nadraæitisluznicu æeluca.

Upotreba zelenog ËajaHrana - najviπe se pije u obliku Ëaja pri-

reenog iz listiÊa u rinfuzi, filtar vreÊicamaili instant napitka (ekstrakt Ëaja sa ili bezdrugih sastojaka). Na træiπtu se nalazi i u de-kofeiniziranim oblicima. Ekstrakt Ëaja seupotrebljava i za aromatiziranje hrane (al-koholna i bezalkoholna piÊa, mlijeËni pro-izvodi, smrznuti deserti, slatkiπi, pekarskiproizvodi, pudinzi i dr.).

Dodaci prehrani - bioloπka aktivnostsastavnica zelenog Ëaja moæe znaËajnoutjecati na oËuvanje zdravlja suvremenogËovjeka. Stoga je razumljiva i æelja proizvo-aËa i potroπaËa za njegovim koncentrira-

inPharma 45

PreporuËuje se do pet πalica na

dan

Upotreba

46 inPharma

nim oblicima koji omoguÊavaju brz i jedno-stavan unos veÊih koncentracija djelatnihtvari. Zbog toga se koncentrat zelenog Ëa-ja nudi u obliku kapsula, tableta i raznihdrugih instant pripravaka.

KozmetiËki prozvodi - posljednjih go-dina zeleni Ëaj sve se viπe koristi u topiËkojprimjeni. Pri tome njegove brojne sastav-nice ostvaruju razliËite uËinke u njezi ko-æe. ZahvaljujuÊi antioksidativnom djelova-nju katehinskih spojeva, neutralizira πtetniuËinak slobodnih radikala, glavnih krivacaza pojavu bora, zbog Ëega se primjenjujeu anti-aging pripravcima.20 Djelovanje naglatkoÊu i zategnutost koæe posljedica jeadstringentnog uËinka prisutnih tanina.

Zbog protuupalnog djelovanja, zeleniËaj koristi se za smanjnje upalnih reakcijakoæe, a zbog svog inhibitornog djelovanjana kolagenazu, enzim koji katalizira raz-gradnju kolagena, primjenjuje se za oËu-vanje kolagena kljuËnog za ËvrstoÊu ielastiËnost koæe.21

Kofein i ostali metilksantini potiËu mikro-cirkulaciju i time pozitivno utjeËu na tonusi zdravlje koæe.

Kad se tome pridodaju sinergistiËko dje-lovanje katehina i kofeina u termogenezi,sagorijevanju masnog tkiva, i izraæeni diu-retiËki uËinak, postaje jasno zbog Ëegaekstrakt zelenog Ëaja postaje jedan od naj-traæenijih sastojaka anticelulitnih pripra-vaka.

Kontrola kvaliteteKontrola kvalitete najËeπÊe se provodi

odreivanjem koncentracije katehina, po-sebno EGCG-a, kao jednog od najvjero-dostojnijih pokazatelja autentiËnosti pro-izvoda.

Analize se provode HPLC-tehnikom.

Mjere oprezaUmjereno konzumiranje zelenog Ëaja ne

izaziva nikakve πtetne posljedice po zdrav-lje. Ipak, bilo bi dobro da ga izbjegavajutrudnice i dojilje, kojima se preporuËa sma-njenje unosa kofeina. Postoje takoer in-dicije da bi pretjerana koliËina tanina i ka-tehina iz Ëaja mogla imati suprotan uËinakna zdravlje i inducirati karcinom jednjaka.Dodatak mlijeka u Ëaj moæe sprijeËiti ne-æeljene uËinke tanina. Navode se i podacio antagonistiËkom djelovanju zelenog Ëa-ja i antikoagulansa (warfarin). Pretjeranokonzumiranje moæe u rijetkim sluËajevimaizazvati i poremeÊaj u metabolizmu kalija(hipokalemija).

Osobe koje pate od visokog tlaka, nesa-nice, astme, srËanih problema i sl. moralebi radi sigurnog uæivanja u pijenju zelenogËaja, konzultirati lijeËnika o dopuπtenimkoliËinama tog izuzetnog napitka.

LITERATURA1 Balentine D.,A, Paetau-Robinson I. Tea as a so-

urce of dietary antioxidants with a potential ro-le in prevention of chronic diseases. In: MazzaG, Oomah BD, eds. Herbs, Botanicals, & Teas.Lancaster: Technomic Publishing Co., Inc.;2000:265-287.

2 Santana-Rios G., Orner G.,A., Amantana A.,Provost C., Wu S.Y., Dashwood R.,H. Potentantimutagenic activity of white tea in compari-son with green tea in the Salmonella assay. Mu-tat Res. 495(1-2), 2001, 61-74.

3 Lakenbrink C., Lapczynski S., Maiwald B., En-gelhardt U.H. Flavonoids and other polyphenolsin consumer brews of tea and other caffeinatedbeverages. J Agric Food Chem. 48, 7, 2000,2848-2852.

4 Wong M.,H., Fung K.,F., Carr H.,P. Aluminiumand fluoride contents of tea, with emphasis onbrick tea and their health implications. ToxicolLett.;137, 1-2, 2003, 111-120.

5 Nas S., Gokalp H.,Y, Sahin Y. K and Ca contentof fresh green tea, black tea, and tea residuedetermined by X-ray fluorescence analysis, Z Le-

bensm Unters Forsch, 196,1,1993, 32-7.6 Dulloo1 A.,G., Seydoux J., Girardier L., Chantre

P., Vandermander J. Green tea and thermogen-esis: interactions between catechin-polyphe-nols, caffeine and sympathetic activity, Interna-tional Journal of Obesity, 24, 2000, 252-258.

7 Thielecke F., Rahn G., Böhnke J., Adams F., Bir-kenfeld A., L., Jordan J., Boschmann M. Epigal-locatechin-3-gallate and postprandial fat oxida-tion in overweight/obese male volunteers: apilot study European Journal of Clinical Nutri-tion advance online publication 7 April 2010;doi: 10.1038/ejcn.2010.47

8 Wolfram S. Effects of Green Tea and EGCG onCardiovascular and Metabolic Health Journal ofthe American College of Nutrition,. 26,. 4,2007, 373S-388S.

9 Khan S.,G., Katiyar S.,K., Agarwal R., MukhtarH. Enhancement of antioxidant and phase IIenzymes by oral feeding of green tea polyphe-nols in drinking water to SKH-1 hairless mice:possible role in cancer chemoprevention.Cancer Res., 52,14,1992, 4050-2.

10 Augustyniak A., Waszkiewicz E., SkrzydlewskaE. Preventive action of green tea from changesin the liver antioxidant abilities of differentaged rats intoxicated with ethanol. Nutritiion,21, 9,2005, 925-32.

11 Hoang Thanh Chi, Hoang Anh Vu, Reo Iwasaki,Le Ba Thao, Yukihiko Hara, Takahiro Taguchi,Toshiki Watanabe, Yuko Sato. Green tea (-)-Epigalocatechin-3-gallate inhibits KIT activityand causes caspase-dependent cell death ingastrointestinal stromal tumor including imati-nib-resistant cells, Cancer Biology & Therapy, 8,20, 2009, 1934 - 1939.

12 Lambert J.,D., Sang S., Yang C.,S. N-Acetylcys-teine enhances the lung cancer inhibitory ef-fect of epigallocatechin-3-gallate and forms anew adduct, Free Radic Biol Med, 44, 6, 2008,1069-74.

13 http://cancerpreventionresearch.aacrjournals.org/content/early/2010/04/22/1940-6207.CAPR-09-0185.

14 Komori A., Yatsunami J., Okabe S., Abe S., Ha-ra K., Suganuma M., Kim S.J., Fujiki H. Anticar-cinogenic Activity of Green Tea Polyphenols Ja-panese Journal of Clinical Oncology, 23, 1993,186-190.

15 Farabegoli F., Barbi C., Lambertini E., Piva R. (-)-Epigallocatechin-3-gallate downregulatesestrogen receptor alpha function in MCF-7breast carcinoma cells, Cancer Detection andPrevention, 31, 6, 2007, 499-504.

16 Y. Lim, H. Park, H. Hwang, S. Kang, J. Pyun, M.Lee, E. Choi, C. Kim. (-)-Epigallocatechin-3-gal-late (EGCG) inhibits HGF-induced invasion andmetastasis in hypopharyngeal carcinoma cells.Cancer Letters, 271, 1, 2008, 140-152

17 Ho Y.,C., Yang S.,F., Peng C.,Y., Chou M.,Y.,Chang Y.,C. Epigallocatechin-3-gallate inhibitsthe invasion of human oral cancer cells anddecreases the productions of matrix metallo-proteinases and urokinase-plasminogen activa-tor. J Oral Pathol Med. 36, 10, 2007, 588-93.

18 Choi S.,Y., Chung M., J., Sung N., J. Volatile N-nitrosamine inhibition after intake Korean gre-en tea and Maesil(Prunus mume SIEB. etZACC.) extracts with an amine-rich diet in sub-jects ingesting nitrate. Food and ChemicalToxicology, 40, 7, 2002, 949-957.

19 Kakuda T., et al. Inhibiting effect of theanineon caffeine stimulation evaluated by EEG in therat. Biosci Biotech Biochem, 64, 2000, 287-93.

20 Hsu S., Green tea and the skin. J Am AcadDermatol. 52, 6, 2005, 1049-59.

21 Chiu A.,E., Chan J.,L., Kern D.,G., Kohler S.,Rehmus W.,E., Kimball A.,B, Double-blinded,placebo-controlled trial of green tea extracts inthe clinical and histologic appearance of pho-toaging skin. Dermatol Surg. 31, 7, 2005, 855-60.

UËinkovitostpotvrena

znanstvenim studijama

EGCG

nih, teπkih i bolnih nogu te trenutno hladii umiruje bol. Sadræi prirodne bioaktivneflavonoide iz ekstrakta lista crvene vinoveloze, koji pomaæu u jaËanju stijenki vena ipoboljπanju mikrocirkulacije.

100% Bio anticelulitnitretman Laboratoire Cattier, Kemig

Set se sastoji od Koncentrata za mrπavlje-nje protiv celulita (organsko ulje divlje ruæe,ekst. crvenih algi (Palmaria palmate), ekst.zelenih mikroalgi (Chlorella vulgaris), i ekst.smeih algi (Laminaria digitata i Sphacela-ria scoparia)) te Drenaænog eksfolirajuÊeggela za eliminaciju suviπne tekuÊine (zrncaguarane, organska cvjetna voda hamame-lisa i ekst. zelenih algi (Chlorella vulgaris)).Pomaæu u mrπavljenju, uklanjanju celulita,uËvrπÊivanju i toniziranju. Gel je specifiËnoformuliran za kritiËna podruËja na kojimase nakuplja suviπna tekuÊina. Uz trenutaË-ni osjeÊaj svjeæine, poveÊava penetraciju ak-tivnih sastojaka. Proizvodi su potpuno pri-rodni, djelomiËno iz organskog uzgoja. BezGMO-a, glikolnih etera, aluminijevih soli,parafina, silikona i sl., sintetskih mirisa i um-jetnih bojila, diskutabilnih sintetskih kon-zervansa i sirovina animalnog porijekla.

Crni kimIMUNO

AromaraDodatak prehrani za podrπku imunitetu

kod: alergije, astme, psorijaze, kemoterapi-je, neurodermitisa, dijabetesa, upale pluÊa,poviπenog kolesterola, visokog krvnog tla-ka, bolesti krvoæilnog sustava, ovisnosti...

72% ukupnog sastava Crnog kimaIMUNO

Ëine nezasiÊene masne kiseline - linolen-ska (omega 3), linolna (omega 6) i olein-ska. One odræavaju zdravu razinu lipida ukrvi, reguliraju zgruπavanje krvi i krvni tlak.Istovremeno ublaæavaju upalne procese te

inPharma 47

u ljekarnamaNOVO

Altaflora Multipharm, vreÊice i kapsule

Novi probiotik s elektrolitima nadokna-uje elektrolite i daje dobru crijevnu floru.U svakoj vreÊici je 26 milijardi “dobrih bak-terija”, lactobacilli i enterobacilli, prebiotikinulin i elektroliti (Na, K, Mg). Dovoljno jeuzeti jednu vreÊicu nataπte, razmuÊenu uËaπi vode (Ëaja, soka...). Blagog je okusavanilije, pa je prikladan i za djecu. I kap-sule sadræe “dobre bakterije”, i to njih 12milijardi, te elektrolite. Uzima se svakih 6sati po jedna kapsula, pola sata prije jela.

Anthelios XL Ekstremi fluid i topiva kremaLa Roche-Posay

Ekskluzivni, revolucionarni sustav s pa-tentiranim UV-filtrima Mexoryl® SX i Me-xoryl® XL, u kombinaciji s visokom koncen-tracijom termalne vode prirodno bogateselenom, u iznimno laganim teksturama,pruæa najviπu zaπtitu od UVA-zraka i jamËiekstremnu zaπtitu od cjelokupnog spektraUVB/UVA zraka. Ekstrakt Senna alata-eupotpunjuje djelovanje filtra i tako omo-guÊuje uËinkovitu zaπtitu koæe od staniË-nih oπteÊenja uzrokovanih UV zrakama.

Bez mirisa, otporni na vodu, nekomedo-geni, nemasni, bez parabena, pruæaju os-jeÊaj ugode, uz intenzivnu hidrataciju. Po-uzdanost zaπtite dokazana je u 20 ispiti-vanja uËinkovitosti, pod dermatoloπkimnadzorom, na osjetljivoj i hiperreaktivnojkoæi.

Antistax®

Boehringer Ingelheim, sprej 75 mlSprej je novi dodatak liniji Antistax® ko-

ja veÊ ukljuËuje tablete i gel. Antistax® sprej je prirodan, kliniËki do-

kazan proizvod koji pomaæe kod umor-

reguliraju rad imunoloπkog sustava. Viπe od 270 istraæivanja o raznim djelo-

vanjima crnog kima koji su potvrdili nje-govu uËinkovitost moæete pogledati nawww.aromara.hr.

Ferzym Act Junior Ro.Ra. Natura, praπak

Najnoviji proizvod iz linije Ferzym nami-jenjen je djeci veÊ od jedne godine. SadræiprobiotiËke bakterije Bifidobacterium infan-tis, Lactobacillus acidophilus, Bifidobacte-rium lactis i Strepotococcus thermophilus.Takav sastav odgovara probiotiËkim bakte-rijama koje se uobiËajeno nalaze u djeË-jem crijevu, Ëime se na hrvatskom træiπtu od-likuju samo Ferzym proizvodi. Proizvod jeu obliku praπka topivog u vodi ili mlakomËaju. Napredna tehnologija proizvodnjeomoguÊava djelovanje veÊ prvi dan koriπ-tenja, πto je odlika svih Ferzym proizvoda.

Gotu kolaAktival, 60 kapsula

Dodatak prehrani sadræi 60 mg suhogekstrakta gotu kole (Centella asiatica) bilj-ne vrste koja se koristila joπ u tradicional-noj istoËnjaËkoj medicini. Novija istraæiva-nja upuÊuju na njen neuroprotektivni uËi-nak, posebice u moædanoj regiji. Pokaza-lo se i da pojaËava radnu memoriju, po-visuje potencijal pamÊenja te djeluje pozi-tivno na poremeÊaje u raspoloæenju. Pre-poruËuje se za poboljπanja koncentracije ipamÊenja.

48 inPharma

u ljekarnamaNOVO

oæiljke, suhu i ljuskavu koæu, pojaËano cr-venilo i kapilare, ili pak bore ...

»ine koæu elastiËnom, umiruju, smanju-ju upale, reduciraju pore i daju barπunastiosjeÊaj mekoÊe.

Pso-ex Aromara

Prirodno, cjelovito rjeπenje za osobe ko-je boluju od psorijaze i ostalih poremeÊajakeratinizacije koæe. Odobren kao kozmeti-ka s posebnom namjenom, sastoji se is-kljuËivo od 100% Ëistih eteriËnih i baznihulja. Sadræi vitamine A, B1, B2, B6, D i E,minerale i nezasiÊene masne kiseline. Hra-ni koæu, ubrzava njen oporavak i vraÊa jeu normalno stanje, jer normalizira rast sta-nica koæe, smanjuje upalne procese, olak-πava svrbeæ, hrani, tonizira i hidratizira ko-æu, regulira proizvodnju sebuma, potiËe de-toksikaciju, ubrzava oporavak i dezinficira.

Rides CorrexionRoC, Ro.Ra. Natura

Nova, inovativna njega protiv bora s pa-tentiranim kompleksom brzo i intenzivnoregenerira i vlaæi koæu, potiËe stvaranje ko-lagena i elastina πto znaËajno umanjuje po-stojeÊe bore i sprjeËava nastanak novih. Ukompleksu su stabilizirani retinol - DMC(dihidroksimetilkronom), hijaluronska kise-lina (punjaË bora) i RoC-biopeptid (pal-mitol-oligopeptid). Linija sadræi dnevnu kre-mu za suhu koæu, noÊnu kremu, serum s vi-sokom koncetracijom patentiranog kom-pleksa, kremu za oko oËiju, te dnevnu hi-dratantnu kremu.

Tretmani za vitkije tijelo sa zaπtitom od sunca i zavitkije tijelo poslije sunËanjaSomatoline Cosmetic, Orbico

Osigurava intenzivno tamnjenje, πtiti ko-æu od sunËevih opeklina, sprjeËava osipeod sunca i umanjuje fotostarenje koæe. Is-tovremeno, koristeÊi toplinu sunËevih zra-ka, pospjeπuje mikrocirkulaciju i poboljπa-va upijanje aktivnih sastojaka, potiËuÊi raz-gradnju povrπinskih lokaliziranih masnihnaslaga i uklanjanje viπka tekuÊine.

Sadræi jedinstven aktivni kozmetiËki Bio-slim-complex™ obogaÊen kofeinom i esci-nom, te kompleks mehaniËkih i kemijskihfiltara πirokog solarnog spektra. Inovativnitretman za vitkije tijelo poslije sunËanjauËinkovito preoblikuje tijelo i istovremenohidratizira i obnavlja koæu. PotiËe razgrad-nju povrπinskih lokaliziranih masnih naslagai uklanjanje viπka tekuÊine. Sadræi BioIdra-Slim-complex™ iz aktivnih kozmetiËkih sas-tojaka - kofeina, escina, shea-maslaca, vi-tamina E i bisabolola.

Zeleni Ëaj, kapsuleESI, Pharmatheka, 150 kapsula

Dodatak prehrani s visokom koncentra-cijom sastojaka biljke Camellia sinensis. Ujednoj kapsuli ima Ëak 350 mg zelenogËaja, od Ëega 250 mg praha suπenog listazelenog Ëaja i 100 mg koncentriranog su-hog ekstrakta standardiziranog na 40%polifenola. Ukupna koliËina polifenola,snaænih antioksidansa, je 40 mg u jednojkapsuli. PreporuËuje se 3-4 kapsule na dan.Zeleni Ëaj bogat je i teaninom, aminokise-linom koja poveÊava razine dopamina umozgu, Ëime smanjuje napetost i djelujerelaksirajuÊe. Doza od 4 kapsule na danodliËna je alternativa za 2 πalice svjeæe pri-pravljenog napitka od lista zelenog Ëaja.

Lean bodyLabrada, Nutrix, 500 ml

Visokoproteinski napitak iz mlijeka, bezπeÊera i s vrlo malo masnoÊe, okusa bana-na, jagode, Ëokolade ili vanilije.

Kao dodatak prehrani namijenjen je svi-ma za vrijeme dijete i u fazi poveÊanja i odr-æavanja miπiÊne mase. Lako probavljiv, svlaknima, odræava razinu πeÊera niskom i nataj naËin smanjuje moguÊnost nakupljanjamasnih naslaga.

Omelip Aktival, 30 kapsula

Dodatak prehrani koji inovativnom i pa-tentiranom proizvodnjom objedinjuje dvavodeÊa prirodna proizvoda namijenjenazdravlju srca i krvoæilnog sustava - omega-3masne kiseline iz ribljeg ulja i crvenu riæu.Tako objedinjenji olakπavaju primjenu te po-boljπavaju njihovu djelotvornost i uËinak.

PreporuËuje se za primarnu i sekundar-nu prevenciju bolesti srca i krvoæilnog sus-tava, kod poviπenih masnoÊa u krvi, povi-πenog krvnog tlaka, ateroskleroze i blaæehiperkolesterolemije.

Pranalixir Pranarôm, Kemig

Aromaceutski serumi za zdraviju i ljepπukoæu bogati su 100% Ëistim, kemotipizi-ranim eteriËnim uljima, uz dragocjena bilj-na ulja i ekstrakte iz certificiranog organ-skog uzgoja. Dermatoloπki su ispitani. U li-niji se nalaze terapeutski serumi s eteriË-nim uljima za akne u odrasloj dobi, mrlje i