Informativni bilten Dnevnog centra za stare osobe

Senior

Broj 1 jun 2011.

Senior .

2

SADRŢAJ:

UMJESTO UVODA---------------------------------------------------------------------------- 3

BRIGA ZA STARE KROZ ISTORIJU------------------------------------------------------ 4

OSNIVANJE DNEVNOG CENTRA ZA STARE OSOBE U BANJALUCI--------- 5

KREATIVNE RADIONICE------------------------------------------------------------------ 8

PSIHOLOŠKE RADIONICE----------------------------------------------------------------- 10

EDUKATIVNE RADIONICE---------------------------------------------------------------- 12

IZLETI-------------------------------------------------------------------------------------------- 14

AMBULANTA---------------------------------------------------------------------------------- 16

PATRONAŢA----------------------------------------------------------------------------------- 17

OSTALE AKTIVNOSTI----------------------------------------------------------------------- 18

PARTNERI DNEVNOG CENTRA---------------------------------------------------------- 20

IMPRESIJE VOLONTERA------------------------------------------------------------------- 22

DJECA O CENTRU--------------------------------------------------------------------------- 24

KORISNICI O CENTRU---------------------------------------------------------------------- 27

MI U MEDIJIMA------------------------------------------------------------------------------- 28

''Senior'' je interni bilten U.G. ''Dnevni centar za stare osobe'' i besplatan je.

U. G. Dnevni centar za stare osobe

+387 51 436 343

Josifa Pančića 8.

78 000 Banja Luka

www.dnevnicentar.rs.ba

Senior .

3

UMJESTO UVODA

CIJENJENE DAME I GOSPODO, DRAGI SLAVLJENICI

Da Banjaluka i banjalučani prihvaćaju visoke standarde uvaţavanja i obiljeţavanja

MeĎunarodnog Dana starih osoba svjedoči i otvaranje ove izloţbe članova udruţenja ''Dnevni

centar za stare osobe'' i ''Klub 15-100''.

Istina, ljudi pozne dobi zasluţuju puno više topline, ljubavi, brige, materijalne

egzistencije, kontinuiranu medicinsku zaštitu, a iznad svega mogućnost da na najbolji način

iskoriste svoje znanje, iskustvo i umijeće i budu potrebni i korisni svome okruţenju.

Da ljudi te dobi mogu prijatno iznenaditi u nekim segmentima djelovanja, koje do sada

nisu iskazivali, pokazuje ova izloţba, koju sačinjavaju radovi polaznika radionica uglavnom

primjenjene i utilitarne namjene. Izrazi i iskazi su različiti, bez obzira da li su proizvodi

kolektiviteta ili pojedinaca, nose pečate darovitosti, kreativnosti i maštovitosti.

Interesantno je da se većina autora do sada nije izraţavala putem likovnosti, nego da sada

u miru pokušava da iznjedri skrivene kreativne potencijale zatvorene u ladice izvan ustaljenih

ţivotnih tokova.

Slikanje, modeliranje, crtanje, kolaţiranje, pletenje, različiti vezovi, obrada drveta su

tehnike koje polaznicima omogućavaju da izraze emocije, a i tehnička umijeća koja su im bila

bliska tokom radnog vijeka.

Pozitivna energija druţenja, učenja, spoznaja sebe, mogućnost izbora i slobode u radu

čine ljude sretnijim i zadovoljnijim, tim više kada osjete da za njihove kreacije ima

interesovanja. Svaki izloţeni predmet zrači ljubavlju i ljepotom, a često i umjetničkim

potencijalom.

Teţnja projekta, istina, nije stvaranje umjetničkih djela, nego da svaki pojedinac kroz

kreativni rad oplemeni svoj ţivot i svoju okolinu, za što, čak i pozne godine nisu prepreka.

Dragi prijatelji, ţelim vam da nas što duţe darujete svojim slikama, kolaţima, nakitom,

rukotvorinama i svojim osmjesima na licu koji će svjedočiti da starost moţe biti lijepa.

Govor Ljiljane Perduv-Misirlić na otvaranju prve izloţbe

povodom meĎunarodnog Dana starih osoba

Banja Luka 01. 10. 2009.

Senior .

4

BRIGA ZA STARE KROZ ISTORIJU

U istoriji ljudskog društva poloţaj najstarijih

njegovih članova se konstantno mijenjao. Te

promjene su uglavnom bile pozitivne ali su dolazile

veoma sporo i rijetko su adekvatno odgovarale na

trenutne potrebe. Iako su stare osobe su u nekim

ranijim civilizacijama imali poseban poloţaj (u

starom Rimu Senat, u staroj Grčkoj Geruzije...)

postoji još više primjera koji kazuju o lošem

poloţaju starih i brutalnom odnosu zajednice prema

svojim najstarijim članovima. Kao dokaz za

prethodne tvrdnje moţe se uzeti činjenica da se

gerontologija kao nauka javila veoma kasno u

odnosu na druge nauke a da u istraţivanjima procesi

starenja zauzimaju potpuno marginalizovano mjesto

u odnosu na ostale razvojne procese. Prvi Zakon o

brizi za stare i siromašne je objavljen u Engleskoj

1601. godine, a kao početak sistematske brige društva za stare uzima se prva konferencija na

temu ''Starost'' odrţana 1938. u Kijevu i objavljivanje knjige ''Problemi starenja'' (Cowry) 1939.

u Americi. Na Prvom meĎunarodnom kongresu u Lijeţu 1950. godine osnovano je MeĎunarodno

udruţenje za gerontologiju. Prvi Jugoslovenski gerontološki kongres je odrţan u Beogradu 1977.

godine. Od novijih inicijativa vezanih za brigu o starima veoma zančajno je navesti Principe

Ujedinjeniha nacija o skrbi za stare

osobe donesene 1991. godine i

MeĎunarodni akcioni plan o starenju

(MIPAA) donesen 2002. godine u

Madridu. Navedeni dokumenti odnose

se na ostvarivanje ljudskih prava i

temeljnih sloboda za sve stare osobe,

borbu protiv svih vidova diskriminacije,

osiguravanje individualnog razvoja,

osnaţivanje starih osoba i uključivanje u

ekonomski, društveni i politički ţivot,

osiguravanje socijalne i zdravstvene

zaštite starih osoba.

Senior .

5

OSNIVANJE DNEVNOG CENTRA ZA STARE OSOBE U

BANJALUCI

Ekonomsko-socijalnu situaciju u BiH u post-ratnom periodu karakterišu dvije

specifičnosti : posljedice rata i odvijanje tranzicije u specifičnim uslovima.

Razaranje društva, socijalnih veza, tolerancije i zajedničkog ţivota, raspad porodica i malih

zajednica te opšti krah društvenih vrijednosti i normalnog ţivota najtragičnija su posljedica rata

koja se ne moţe otkloniti u kratkom periodu. Opšte karakteristike situacije u BiH bitno utiču i na

specifičnost socijalne isključenosti. Kod starih tj. onih koji ţive treće doba izuzetno je visok

stepen socijalne isključenosti jednim dijelom zbog objektivne isključenosti iz sfere rada ali i

zbog razaranja tradicionalne uloge porodice i slabljenja meĎusobnih veza njenih članova. Osjećaj

beznadeţnosti često i potpune društvene odbačenosti, napuštenosti i osamljenosti karakteristične

su za osobe treće ţivotne dobi koje su se našle na društvenoj margini. Šta društvena zajednica

čini da takvu situaciju amortizuje?

U mjesecu maju 2003.godine na inicijativu Danish Refugee Council BiH (Dansko vijeće

za izbjeglice) kao implementatora, pokrenut je pilot projekat „Lokal Government Capacity

building for integration of Returned Refugees„ u četiri opštine u Bosni i Hercegovini i to

Banjaluci, Gradišci, Prijedoru i Trebinju. Uz odreĎene modifikacije počev od 01. septembra

2005 pokrenut je projekat „Good Governace for r.e.integration “ koji se odnosi na opštine Stolac

i Foča . Glavni partneri na ovim projekti.godinema pored 6 opština iz BiH bili su i danski

gradovi Odense, Esbjegr, Herning i Nyborg te povremeno grad Horsens. Projekti su se finansirali

sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske kroz „Neighbourhood“ program

(NAB) te sredstvima Irske vlade (Development Cooperation Ireland).

Projekti su trajali 3 godine i imali za cilj promovisanje principa dobre prakse na

opštinskom nivou i dizajnirani su da podrţe trajna rješenja za povratak i reinegraciju izbjeglica i

raseljenih lica iz BiH pomaţući i jačajući kapacitete lokalnih aktera (lokalne vlasti i civilnog

sektora) sa ciljem promoviranja demokratije i poduzimanje odgovarajućih aktivnosti koje

uključuju sve grupe stanovništva.Projekti su se implementirali u skladu „good governance“

modelom, fokusirajući se na participaciju, vladavinu zakona, transparentnost, pristupačnost ,

jednakost, efektivnost, efikasnost i odgovornost .

U procesu implementacije projekta odrţan je niz zajedničkih konferencija, seminara i

radionica sa ciljem promoviranja dobre prakse u oblasti reintegracije povratnika a istovremeno i

stvaranje neformalne mreţe meĎu opštinama učesnicima u projektu. Pod pilot projektom,

osnovan je Upravni odbor za svaku opštinu, sa predstavnicima opština i civilnog društva sa

ciljem izgradnje odnosa izmeĎu dva sektora i definisanja strategije reinegracije za svaku opštinu

koja je usvojena od strane gradskih skupština. Reintegraciona strategija odredila je četiri fokusna

Senior .

6

područja djelovanja i to: briga o starijim osobama, omladina, stvaranje

dohotka i NVO sektor. Unutar svakog područja formirane su radne grupe

sa ciljem razvijanja konkretnih prijedloga za rješavanje identificiranih

problema. Kao rezultat ovih aktivnosti, uz podršku Administrativne sluţbe Grada i DRC-a,

09.06.2006. godine otvoren je prvi ’’Dnevni centar za stare osobe’’u Banjaluci u ulici Josifa

Pančića broj 8. Otvaranju je prethodilo anketiranje 800 starih osoba sa područja Grada.

Analizom prikupljenih podataka definisane su potrebe i interesovanja ispitanika i na osnovu toga

napravljen je sveobuhvatan plan rada i postavljeni ciljevi kao i metode ostvarivanja istih. U bazi

podataka danas ima 56 članova i 20 korisnika patronaţnih usluga.

DNEVNI CENTRI ZA STARE OSOBE su socijalno – gerontološke institucije

otvorenog tipa koje imaju zadatak da na gerontološkim principima u lokalnoj zajednici

obezbjede potpunu integrisanost u zajednici i da premanentno odrţavaju i razvijaju sve

funkcionalne sposobnosti starih lica, te da im pruţaju podršku u zadovoljavanju njihovih potreba

u sredini u kojoj su proveli svoj radni i ţivotni vijek.

Senior .

7

OSNOVNI PRINCIPI RADA DNEVNOG CENTRA

-svaki pojedinac je unikat i treba se obraĎivati individualno

-ista pomoć za iste potrebe

-dostojanstvo je temeljna vrijednost

-multidisciplinarno se pristupa, zalaganja se koordiniraju

-najslabiji imaju prioritet

CILJNE POTREBE KORISNIKA

-spriječiti ili otkloniti usamljenost

-pomagati obitelji i bliţnjem

-umanjiti obimnost kućne njege

-odloţiti potrebu za staračkim domom

-odrţavati nivo funkcionalnosti na fizičkom,

psihičkom i socijalnom polju

-zadrţati dnevni ritam kao i ritam sedmičnih

aktivnosti

Senior .

8

KREATIVNE RADIONICE

Kreativne radionice su najčešća

aktivnost u Dnevnom centru a koriste se

najrazličitije tehike i teme, često potpuno nove i

nepoznate korisnicima. Kod izbora radionica

posebno se pazi da radionice budu dovoljno

zahtjevne da imaju pozitivan efekat na

psihomotorne funkcije a da ne budu pretjerano

naporne za rad. Cilj je da budu dovoljno

inovativne kako bi korisnici naučili nešto novo,

da u pozadini imaju ekološku poruku vezanu za

reciklažu i iskorištavanje postojećeg materijala

i da budu dovoljno interesantne da bi sačuvale

pažnju korisnika te ih zabavile u toku rada.

U našim kreativnim radionicama

naglasak se sa proizvoda prebacuje na proces.

Iako nam je bitno kakvi radovi će se dobiti u

tim radionicama najvažnija stvar je psihološki proces koji se odvija u toku rada kao i

promjene koje slijede a dešavaju se unutar korisnika. Te promjene se odnose na stavove

prema sebi,

samopouzdanje i druge

aspekte ličnosti. Iako nije

vršeno objektivno

mjerenje, lako je

zaključiti da kroz ove

radionice korisnici stiču

osjećaj da (još uvijek)

mogu naučiti nešto novo

i da (opet) mogu stvarati

nešto korisno.

Kao što je već

rečeno, koriste se

najrazličitije tehnike,

tako da su korisnici imali

Senior .

9

priliku da boje staklo, platno, izrađuju predmete od drveta, papira,

suhog cvijeća, glinamola. Tako su pravili predmete koji mogu biti

korisni (stalci za mobilne telefone, platnene vrećice, torbice za

mobilne telefone, kape, šalovi, stolnjaci..) ili predmete koji su čisto dekorativni (aranžmani

od suhog cvijeća, okviri za slike, razne gravure...)

Kreativne radionice je često vodio psiholog u Centru ali su po potrebi angažovani

spoljni saradnici od kojih ćemo nabrojati samo neke: Ksenija Jović, Zorana Marijanac, Amra

Đuzel, Marina Gligorijević, Savka Dakić....

Senior .

10

PSIHOLOŠKE RADIONICE

Svaki pojedinac ima svoje potrebe i probleme koje sam ne moţe prevazići. Ti problemi

se u trećoj dobi multipliciraju, pogotovo u socijalno slabije razvijenom društvu kakvo je naše.

Grupne radionice i individualni razgovor pomaţu da se problem realno sagleda, pronaĎe

konstruktivno rješenje ili što bezbolnije prihvati posljedica. Kako sve aktivnosti Centra

usmjeravaju korisnici tako i za psihološke radionice odlučuju kad će se odrţati i koje teme će

biti. Pored toga, psihološke radionice se odrţavaju kada se ukaţe potreba kao što je smrtni slučaj,

meĎuljudski konflikt, smetnje u funkcionisanju Centra ili slično.

Senior .

11

Kao i kod drugih aktivnosti,

najveći dio radionica vodi psiholog u

Centru a po potrebi se uključe spoljni

saradnici, tako da smo lijepu saradnju

imali sa Melitom Hristovski, socijalnom

radnicom u socijalno-gerijatrijskom

centru, Nadeždom Savjak i Mladenom

Markovićem, kliničkim psiholozima i

Sadikom Korjenić iz UG Mirna luka.

Senior .

12

EDUKATIVNE RADIONICE

U cilju što bolje zaštite svojih korisnika, u Dnevnom centru se odrţavaju edukativne

radionice koje mogu da im pomognu, da ih zaštite ili zabave. Da bi radionice bile što efikasnije

Centar angaţuje spoljne saradnike i volontere koji pored sručnog znanja moraju da imaju odlične

komunikacijske sposobnosti i savršen osjećaj za rad sa starim osobama.

Teme su bile različite tako da je bilo predavanja o zdravoj prehrani i pripremanju

jednostavnih a veoma zdravih jela, češkim gradovima pod zaštitom UNESCO-a....

Senior .

13

Međutim, najčešće teme edukativnih radionica vezane su za očuvanje zdravlja a

vode ih studenti završnih godina medicine. Te radionice moraju da budu interesantne

korisnicima, razumljive ali i aktuelne pa početkom sezone gripa i prehlade organizujemo

predavanja o zaštiti od tih bolesti, početkom ljeta predavanja su vezana za zaštitu od

visokih temperatura, ishrani na visokim temperaturama...

Senior .

14

IZLETI

Bez obzira što je izlete tehnički najteţe organizovati i što zahtijevaju najveću

odgovornost, izleti su i korisnicima i osoblju Centra najdraţe aktivnosti. Kod organizovanja

izleta potrebno je paziti da mjesto na koje se ide bude interesantno, da ima prijatan ambijent,

potrebne higijenske uslove ali i da je pristupačno teţe pokretnim korisnicima.

I kod organizacije izleta cilj je da se korisnici što više angaţuju tako da često pripremu

hrane i osvjeţenja kao i pripremu za odlazak/povratak obavljaju oni sami. Svaki put smo se

trudili da sa nama idu osobe koje su podrţali rad Centra tako da su sa nama išli članovi Česke

besede, Kluba 15-100, ali najinteresantniji izlet je bio sa djecom iz osnovne škole Dositej

Obradović.

Senior .

15

U proteklom

periodu posjetili smo

izletište Trešnjik, Hajdučke

vode, zoo park u

Trapistima, Dom

penzionera u Prijedoru,

Caritas-ov Dom za stare i

nemoćne na Petrićevcu,

Krupu na Vrbasu... Mjesta

koja posjećujemo biraju

isključivo korisnici.

Senior .

16

AMBULANTA

Specifičnost treće dobi je u činjenici da starost nije bolest, nego se radi o osjetljivoj

populaciji kada su u pitanju bolesti koje imaju lagan, skoro neprimjetan početak i dugo trajanje,

što stare osobe čini u potpunosti zavisnim od pomoći drugih. Kao jedini adekvatan odgovor na

ove probleme ističe se konstatna medicinska njega i stručno praćenje opšteg stanja organizma.

Ambulanta koju ima Dnevni centar pruţa svakodnevno praćenje zdravstvenog stanja

svojih korisnika i angaţovanje drugih zdravstvenih ustanova ukoliko se pokaţe potreba za to. U

ambulanti je angaţovana medicinska sestra koja svaki dan kontroliše pritisak korisnicima,

jednom mjesečno nivo šećera u krvi a po potrebi obavlja i razna previjanja, masaţe i vodi

zdravstvne kartone za svakog korisnika pojedinačno.

Senior .

17

PATRONAŽA

Analizirajući potrebe

starih na području grada

jasno se izdvojio problem

kućne njege koji je samo

jednim malim dijelom

pokriven od strane drugih

institucija. Dnevni centar

nije primarno zdravstvena

ustanova ali za usamljenu

osobu u poznim godinama i

samo saznanje da nije

potpuno zaboravljena od

strane društva ima terapijski

efekat. Naţalost, Dnevni

centar ima veoma

ograničene kapacitete pa

nije u mogućnosti da

obuhvati veliki broj

korisnika ali svakako

predstavlja primjer kako se

dobrom organizacijom moţe

postići veoma značajan

efekat. Dnevni centar ima

20 korisnika patronaţne

sluţbe sa područja mjesnih

zajednica: Lazarevo,

Derviši, Priječani, Kočićev

vijenac, Starčevica, Centar I

i Rosulje.

Senior .

18

OSTALE AKTIVNOSTI

Na inicijativu Dnevnog centra za stare osobe 09. 09. 2009. odrţan je šahovski turnir

članova udruţenja graĎana. Početna ideja je bila da se uključi više organizacija i da taj susret

postane tradicionalan.

Na turniru su

učestvovali Dnevni centar za

stare osobe, Klub 15 – 100 i

Dnevni centar za mentalno

nedovoljno razvijene osobe.

Prema dogovoru, na

turniru su svi bili pobjednici a

učesnicima su podijeljene

zahvanice za učestvovanje.

Povodom MeĎunarodnog

Dana starih osoba 2009.

godine organizovana je

izloţba radova korisnika

Dnevnog centra i Kluba 15-

100 u Muzičkom paviljonu

parka Petar Kočić. To je

ujedno bio prvi put da se u

Banjaluci Dan starih

obiljeţava na ovaj način.

Izloţba je bila odlično

posjećena i trajala je tri

dana. Posjetioci su bili

fascinirani radovima i

idejama starih osoba.

Senior .

19

Traţeći nove sadrţaje

koji bi obogatili rad Centra i

istovremeno pozitivno uticali

na korisnike, jasno se

pokazala potreba saradnje i

druţenja sa mlaĎom

populacijom. Učenici

osnovne škole Ivo Andrić i

Dositej Obradović spremili

su veoma interesantan

program za stare osobe za šta

su bili nagraĎeni zanimljivim

poklonima. Koliko je taj

susret bio značajan za njih

vidi se i iz zajedničkog izleta

učenika OŠ Dositej

Obradović i korisnika Dnevnog centra u Krupi na Vrbasu.

Širenje meĎugeneracijske

interakcije nastavljeno je kroz

saradnju sa Katoličkim školskim

centrom ''Blaţeni Ivan Mercz'' iz

Banja Luke. Veoma interesantna

kreativna radionica sa jakom

ekološkom porukom odrţala se u

prostorijama Dnevnog centra a

svi učesnici su bili više nego

zadovoljni, prije svega

druţenjem. Sa KŠC ''Blaţeni

Ivan Mercz'' potpisan je Protokol

o razumijevanju i saradnji 21. 03.

2011.

Senior .

20

PARTNERI DNEVNOG CENTRA

Od samog osnivanja, Dnevni centar je kao jedan od vaţnijih zadataka isticao razvijanje

partnerstva sa drugim organizacijama, javnim ustanovama i pojedincima.

Najznačajniju pomoć (kako materijalnu tako i stručnu) Dnevnom centru pruţaju

Administrativna služba Grada

i Centar za socijalni rad.

Caritas biskupije Banja Luka

je opremio ambulantu.

''Česka beseda'',

udruţenje Čeha grada Banja

Luka je kroz brojne aktivnosti

podrţalo naš Centar i

pokazalo spremnost da svojim

trudom doprinesu što

kvalitetnijem radu Dnevnog

centra. Posebno mjesto

zauzimaju muzičari Česke

besede koji su mnogo puta

dali svoj doprinos što boljem

funkcionisanju Dnevnog

centra.

UG Mirna luka je

redovno spremalo prijatna

iznenaĎenja za korisnike

Dnevnog centra u vidu

kreativnih i psiholoških

radionica. Radionice su bile

relativno jednostavne ali i

veoma interesantne pa su

naišle na odličan prijem kod

korisnika. Članovi Mirne luke

uvijek su rado viĎeni gosti u

Dnevnom centru.

Senior .

21

Psihološke radionice UG Zdravo da ste već dugo predstavljaju najpozitivniji primjer rada

sa grupama, bez obzira o kojem uzrastu se radi, što je dosta puta potvrĎeno u našem Centru.

Pored njih tu je i UG BLoKo, Socijalno-gerijatrijski centar Banja Luka, Katolički školski

centar ''Blaţeni Ivan Mercz''- opća gimnazija, Banjalučka gimnazija, udruţenje Italijana,

Filozofski fakultet, MDD Merhamet, O.Š. ''Ivo Andrić'' i ''Dositej Obradović''... Saradnja sa

većim dijelom partnera je ozvaničena potpisom memoranduma o saradnji i razumijevanju.

Klub liječenih alkoholičara Grada Banja Luka jednom sedmično koristi prostorije

Dnevnog centra za potrebe svojih redovnih aktivnosti.

Senior .

22

IMPRESIJE VOLONTERA

Sanja Lukač, student treće godine psihologije

Bivamo bačeni u okean postojanja, u okean ţivota...primorani smo da naučimo plivati,

inače nećemo stići napraviti ni prve korake, ni stupiti na veliku scenu zvanu ţivot. Kako sami o

tome ne odlučujemo, kada ćemo doći na svijet, kojom brzinom ćemo se razvijati, kako ćemo

naučiti plivati da bismo preţivjeli, tako ni ne odlučujemo kakvim tempom će se odvijati nas

razvoj, proces našeg sazrevanja, odrastanja, pa i starenja. Svi pripadamo ovom svijetu, nebitno

da li smo bijeli ili crni, prljavi ili čisti, siromašni ili bogati, mladi, srednjovječni, ili stari...svi

imamo svoje mjesto u ovom svijetu postojanja, svoj značaj, cilj postojanja, svrhu ţivljenja, i

svakako da se ne nalazimo slučajno tu gdje se trenutno nalazimo...

Starenje predstavlja i biološki i psihološki proces, stoga nije ni čudo da sve nas zanima taj

fenomen, to poglavlje krunisanja naših ţivota....Kaţem „krunisanje“ naših ţivota zbog toga što

starije osobe imaju u sebi tu blaţenu smirenost, koja i jeste ideal ljudskog postojanja , mirnije

prihvatanje stvari na koje se ne moţe djelovati , stvari oko sebi i u sebi, otvoreno iskazivanje

ljubavi, vjere, smisla u postojanje ţivota... Mnogi slikari, pisci, postali su to, pronalaskom sebe

u jednom trenutku koji je već uveliko bio ozvaničen penzionisanjem.

Postoje milioni starih osoba koji smisao svog daljeg ţivljenja pronadju u dnevnim

centrima za stare osobe, u skloništima od „oluja‚, baš kao što je i ovaj naš centar...Kako starije

osobe znaju biti često povučene u sebe, zatvorene, odvojene, na taj način postepeno gube vezu

sa okolinom i ţive u svom vlastitom svijetu uspomena...Ali, na sreću, postoji društvo koje to

mnogima nekada ne dozvoljava... Ne dozvoljava, jer čovjek je biosocijalno biće, i ima potrebu za

druţenjem, razgovorima, pričanjem o lijepim, pa katkada i o ruţnim stvarima. Kada to jedna

društvena sredina omogući starim osobama, ona njima vraća njihovu prirodnu ţivotnu ravnoteţu,

čak i do te mjere da se dječiji , iskreno, istinski, čisto i nevino raduju sledećoj partiji šaha, novoj

igri domina, pravljenjem čestitki za Novu godinu i dr...Na takav jedan način radi i ovaj naš

dnevni centar za stare osobe...Omogućava im da nadju potvrdu za svoje prijašnje postojanje, za

sve ono što su radili u svom ţivotu, i da sada na jedan miran, i čovjeka dostojan način, se

prisjećaju, pa i sami sebi laskaju, sjećajući se prijašnjih dana...Ovaj centar omogućava im da

prošire svoja prijateljstva, da se ne osjećaju odbačeno, neprihvaćeno, da se ne osjećaju sami na

ovom svijetu, jer to je ono što bi oni najmanje ţeljeli i što niko na svijetu ne bi ţeleo, biti

sam...Ovdje je sklopljenja jedna mala grupa prijatelja, koji su postali prijatelji odmah dok su se

upoznavali, dok su se vidjeli, jer imaju nešto u sebi, što ih razlikuje od mladjih, imaju poštovanje

jedni prema drugima, prema samima sebi, jer su to ljudi, koji iza sebe imaju ostvareni ţivotni

Senior .

23

san, a sada ţive njegove „mirne talase“... sve to u velikoj mjeri

omogućuje ovaj, a i slični centri, omogućuje im topal čaj, drugarsku

šnitu namazanu margarinom i sa slašću pojedenu, tople i blage poglede

medju njima, iskrene i korisne savjete od njihovog Radomira koji im dodje kao sin....Omogućuje

im par sati provedenih u prihvaćanju, slobodi, vaţnosti, u smislu za sledeći dan, pruţa im i

zdravstvenu, makar i elementarnu njegu..

Kao student psihologije, došla sam ovdje prvi put kada je bila zima, i već je napolju bilo

mnogo hladno. Došla sam neočekivano, oni nisu znali da ću doći. Ušla sam. Zadivio me i

impresionirao mir, grupa ljudi koji lijepo, harmonično, sijede i piju jutarnju kafu, kojima je

toplo, jer oni proizvode tu toplinu medju samima sobom, jer imaju jedni druge. Osjetila sam

pogled prihvatanja na sebi. I tako je stalno, iako nemam više vremena da ih obidjem, sretnem ih

u autobusu, na ulici, osjetim i dalje na sebi blagi pogled, iskren smiješak, i poziv u njihov mali

dom. Zašto sam ja osjetila taj pogled prihvaćenosti? Zašto su mi ga oni uputili? Upravo zato što

se i oni sami tu osjećaju prihvaćeno, zaštićeno, sigurno, na neki način obogaćeno, jer imaju

prijatelje, prijatelje koji dijele slične, ako ne i iste sudbine, iste ţivotne priče, ista iskušenja,

slične molitve... Zbog svega toga i mnogo čega još što ovaj centar omogućuje ljudima da odrţe

svoju funkcionalnost, da iznova pronadju zanimljivost pravljenja nečega, jer im je uvijek

zanimljivo praviti nešto od plastelina, plesti vunene stvari za mladje generacije, podijeliti sa

ostalima breme ljudskog ţivota, i jeste njegova draţ.. Čovjek je oduvijek razmišljao o starenju,

jer biti star ne znači i biti bolestan, jer se baš tada mogu otkriti neke filozofije ţivota. Zbog svega

toga mnogo podrţavam postojanje ovog centra, samu ideju pruţanja sigurnosti onima kojima je

ona potrebna i koji zasluţuju da je imaju, jer su cijeli svoj vijek i oni radili za nekoga, a sada

zasluţuju da se odmaraju i kroz razne , zanimljive, kratke igre ovdje druţe, dijele mišljenja,

iskustva, da posjećuju neke druge gradove koji imaju slične centre, da organizuju druţenja , da

sviraju, da pjevaju, jer

ţivot je jedan i treba

shvatiti da je čar

njegova postojanja u

skladu sa našim

odnosima prema

njemu, u skladu sa

našim prihvatanjem

sebe, svog i svakog

ţivotnog doba.

Senior .

24

DJECA O CENTRU

Senior .

25

Senior .

26

Senior .

27

KORISNICI O CENTRU

Poštovana gospodo!

Sa zadovoljstvom Vam pišem ovo malo pisamce. Već dvije godine sam u Centru za stare

osobe i u potpunosti sam zadovoljan uslovima i osobljem. Brimu o nama.

Svaki dan je redovno kafa dva puta, pa doručak, svakodnevno se mjeri pritisak te šećer,

što je bitno za stare osobe.

Druţenje je na nivou, doĎe nam doktor, popriča sa nama te utiče na nas predavanjima o

gripi i svemu što je značajno iz medicine. Sve u svemu, hvala svima što se brinu o nama, za

osobe koje baš sami ţive ovo je s pravom drugi naš dom ili kuća. GospoĎa Dubravka nas često

obilazi, obezbijedila nam je vakcinisanje protiv gripa kao i izlete. Sve to ona budno prati.

S nama je svaki dan naš Radomir Topić. Brine se za sve da bi nam bilo baš kao kod kuće.

Pogriješio bih kad nebi spomenuo i našu, baš svima dragu, gospoĎu Ankicu. Svakodnevno sa

medicinskog aspekta brine o nama, mjeri nam pritisak a stigne i na drugu stranu, u klub u

Obilićevu kao i kućne posjete. Veliki je radnik i lijepo sa nama priča i savjetuje nas.

Jovo Stojaković

GraĎevinski poslovoĎa u penziji

Senior .

28

MI U MEDIJIMA

Senior .

29

Senior .

30