informatika - prvi razredinformatika - prvi razred uloga i značaj računarstva i informatike...
TRANSCRIPT
-
INFORMATIKA - PRVI RAZRED
Uloga i značaj računarstva i informatike Hardverska građa računara Operativni sistem Windows 7 Jednostavne Windows aplikacije /Paint/ Microsoft Word 2010 Power Point
Školska 2011/12
nešadTypewritten TextRADNI MATERIJAL ZA VANREDNE UČENIKE IZ NASTAVNOG PREDMETA
nešadTypewritten Text
-
2
-
3
Informatika i računarska tehnika se razvija previše brzo da bi bilo moguće da se prati kvalitetnim udžbenicima. Po Murovom zakonu svakih 18 mjeseci se količina informacija udvostručuje, pa bi za iole pristojno, praćenje tehnologije bilo potrebno da se udžbenici izdaju i više puta godišnje. Aktiv za Informatiku MSTŠ Travnik pokušava da aktivno prati trendove u informatici, ali i da se pridržava propisanog Nastavnog plana i programa. U tom smislu će se i ovaj priručnik ažurirati po potrebi.
Travnik, oktobar 2011.
-
4
Sadržaj Uloga i značaj računarstva i informatike 7 Hardverska građa računara 9
Sastav računarskog sistema 9 Brojni sistemi 11
Binarni brojni sistem 12 Komplement broja i predznak 12
Struktura računara opšte namjene 14 Mikroprocesor 15 Ulazne i izlazne jedinice/ uređaji 17
Tastatura 17 Miš 17 Monitor i grafička karta 18
Memorije 19 Glavna memorija računara RAM I ROM 20 Periferne memorije 20 Hard disk 20 Disketa 21 Optički disk (kompakt) 21
Štampači 22 Operativni sistem Windows 7 23
Uvod u rad sa Windows-ima 23 Šta su Windows-i 24 Elementi prozora/Windowsa i rad sa njima 24 Rad sa ikonama 29 Windows Explorer/ Istraživač Windows-a 30 Rad sa fajlovima i folderima /selekcija/kopiranje/premještanje/ 34 Kreiranje novih foldera 36 Brisanje fajlova: Recycle Bin 36 Control panel 38 Jednostavne Windows aplikacije 42
Calculator 42 Podešavanje tačnog vremena kalendar i sat 43
Help - pomoć i podrška 44 Paint 45
Šta je Paint 45 Bitmapirana grafika 45 Pokrenite Paint 46 Elementi i rad sa alatima Painta 46 Pamćenje slike i izbor formata slike 49 vježbe Paint 50
Dodatak: Vježbe, zadaci i dodatne mogućnosti Windowsa 51
-
5
Microsoft Word 2010 54
Uvod u rad: Pisanje dokumenta 54 Radno okruženje - Elementi Word prozora 56
File kartica 57 Kartica: Početni/HOME 58 Kartica: Umetanje / INSERT 59 Kartica izgled strane / PAGE LAYOUT 61 Kartica Pošta/MAILINGS 61 Kartica: Prikaz / REVIEW 62 Kartica: Pogled/VIEW 62
Uređivanje teksta - Formatiranje stranice 63 Kreiranje tabela 65 Umetanje objekata 69 Korišćenje i izrada grafikona i dijagrama kod Worda -Chart- 70 Naslovi i kreiranje sadržaja (TOC) 70 Korišćenje Word Art-a 72 Štampanje dokumenta 72 Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata 73
Power Point 78
Uvodne napomene: pripremna faza 78 Osnovni pojmovi i izgled prozora PP 79 Izrada prezentacije od nule: Blank presentation 80 Dodavanje teksta slajdu 81 Dodavanje sljedećeg slajda 82 Prelazak sa slajda na slajd 82 Smjena slajdova 82 Vježbe i samostalan rad 84
-
6
Računarstvo i informatika
-
Uloga i z
Kroinformacijase povećavograničenj
1. čov2. čov
U procesuusavršaval
Od p Računar j Podje formalizod strane lj
Ob
Da bi podautjecati na
značaj rač
oz čitavu sva dobijenih vali, a mana:
vjekova brzivjek pokazu
u izračunava da bi sred
prvobitnog r
e uređaj kojdatak je odzovana reprjudi ili maši
brada podat
atak postao povećanje n
čunarstva
voju istoriju iz svijeta k
nuelno izrač
ina je veomuje sklonost
Prvobitna vanja ljudi dinom dvade
računara (E
ji samostalndređen zapisezentacija čina. taka je proc
informacijanivoa znanj
a i inform
u, ljudi su koji ih okručunavanje,
ma ograničenka pravljen
računarskakoriste raz
esetog vijek
Eniac) preko
no obavlja os o nekom dčinjenice ili
ces pretvara
a mora imatija primaoca
7
matike
bili prinuđužuje.Obim
u kojem je
na nju grešaka
a pomagalazna pomoćnka dovela do
o PC računa
obradu podadogađaju, pi ideje pogo
anja podatak
ti značenje na.
eni da vršei složžnost
e čovjek os
a: računaljkna sredstvao pojave rač
ara do mod
ataka na osnojavi ili kar
odne za kom
ka u inform
novosti za p
e različita izovih izračn
snovno sred
ka i abak a. Ta sredsčunara.
dernih račun
novu unesenrakteristici i
munikaciju,
macije.
primaoca, od
zračunavanjnavanja nepdstvo, ima
stva su se
narskih mre
nog programiz okoline. interpretaci
dnosno mor
nja i obraduprekidno sudva velika
razvijala i
eža
ma. Ili, podatakiju i obradu
ra
u u a
i
k u
-
8
Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za žive organizme ili upravljačke mašine. Podaci su sirovina iz koje se obradom dobijaju informacije. Komunikacija je razmjena informacija između subjekata. Može biti jednosmjerna i dvosmjerna. Prema Šanonu, komunikacioni proces se sastoji od informacionog izvora, kodera, kanala veze, dekodera, prijemnika informacija i smetnji. Postoje tri nivoa posmatranja komunikacionog procesa: tehnički, semantički i efektivni. (npr. Abc, tabla je zelena, čas je završen) Problem obrade podataka je sporo rješavan. Organizuju se velike arhive za čuvanje, prenos i obradu podataka. Takvi sistemi se nazivaju informacioni sistemi. Nauka, čiji je predmet istraživanje informacionih sistema, zove se informatika. ( početkom dvadesetog vijeka na jednog službenika dolazilo je 40 radnika, 1940. taj odnos je 1:6, a 1965 odnos je 1:1)
Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obrađivanjem, čuvanjem i prezentovanjem informacija korisniku. Informatika (informacija+automatika) se dijeli na računarske nauke i informacione nauke. Računarstvo je naučna disciplina koja izučava šta i kako se može riješiti pomoću računara. Informacione nauke su šira disciplina od računarstva, može postojati i bez računara, naravno, to je danas nezamislivo. Koliko je podataka potrebno za donošenje dobre odluke? Tačan odgovor je: nijedan. Odluke se ne donose na osnovu podataka, već na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definiše njegov odnos sa nekim drugim podacima. Npr. većini ljudi ništa ne znači podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loše? A šta ako je 4? Ili ako je 7? Međutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije Podatak je kao ruda gvožđa – od nje se svašta da napraviti. Pitanje je samo šta vam je cilj. Ako vam je cilj da nešto pojedete, može se npr. napraviti viljuška, koja je najčešće vrlo koristan “alat za unos hrane”. Ali ne i ako želite da pojedete supu. U tom slučaju kašika je pravi izbor.
-
9
Hardverska građa računara Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računar se najčešće definiše kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mašinu koja može da obavlja logičko matematičke operacije, unos, obradu i pamćenje podataka. Elektronska znači da osnov građe računara čine elektronske komponente, digitalna da obavlja operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znači da se redosljed operacija može programirati i mijenjati. Sastav računarskog sistema Računar je nastao zato što je čovjek težio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila mnogih problema i ograničenja (sporost, zaboravnost, sklonost greškama itd.)
1. računar ABACUS (500 g.pne.) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih žica, a svaka ima sedam kuglica. Moguće je raditi četiri osnovne matematičke operacije.
2. Paskalova aritmetička mašina ( 1643.god. ) - slična današnjim kalkulatorima sa mehaničkim komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati.
3. Lajbnicova mašina za računanje ( 1694. god. )- mogla je i da množi 4. Bebiđova analitička mašina (1834.god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa
bušenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov poduhvat propada.
5. Holeritova mašina za bušene kartice (1890.god. ) – preko čitača kartica podaci se lako i brzo sortiraju. Korištena je pri popisu stanovništva SAD-a 1890. god., a prerasla je u IBM (International Business Mashines ).
6. Ekert i Mohlijev računar (1946.god. ) – to je prvi elektronski računar ENIAC . Imao je 18000 elektronskih cijevi, bio je težak preko 30 tona.
7. Fon Nojman (Von Neumann) – prvi računar sa memorisanim programom (1946.god. )
ALU+CU=CPU R+IU+OU=RS
CPU+M=R Fon Nojmanov računar je prva generacija računara. Osnovni principi univerzalnog Von Neumannovog računara opšte namjene su da struktura, tj. građa računara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rješava. Računar se programira sadržajem memorije. U memoriju se učitava odgovarajući program koji predstavlja niz naredbi koje se sekvencijalno izvršavaju. Istovremeno se izvršava samo jedna naredba. Razlika u odnosu na slijedeće generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, veličini memorije, količini poslova koje može istovremeno raditi itd.
-
Račračunar obprogramu d
Prozadatka.
PreupravljanjeAplikativn
Rači programshardver (h
Fizkojih je nakućište, ka
Sofhardveru (hardveromprocesoru
Sa
nalaze u fpredstavljebinarna cif
čunar je mabrađivati pdefiniše upr
ogram je s
ema namjene radom urni programi
čunarski sisskih kompohardware) zički dijelovapravljen r
ablovi, moni
ftver ne mo(kao što je
m. Obično, koji izvšrav
računaromformi koja eni u oblikufra se naziva
ašina koja podatke odrravljačkom
spisak instru
ni, programređaja i omi služe koris
stem se sastonenti koje č, a program
vi računara ačunar. Tu itor, tastaur
ože raditi bhard disk) softver sa
va naredbe k
, korisnik kje čitljiva
u koji računa bit.
automatski ređeno je informacijo
ukcija kojim
mi se dijele nmogućavanjesnicima za rj
oji od fizičkčine sistems
mske kompo(hardware)spada mat
a, miš... Da
bez hardverse nalazi s
hard diskakoje sadrži
komunicira za coveka.
nar razume
10
izvršava nprogramom
om koju zov
ma se raču
na sistemske lakog i jerješavanje o
kih komponski i aplika
onente softv) su svi eletična pločaakle, sve što
ra, kao štosoftver (kao
a se učitavaneki progra
preko ulaz. S druge, odnosno p
niz aritmetičm. Svako evemo instru
unaru saopš
ke i aplikativednostavno
određenih za
nenti, koje čativni prograver (softwarektronski, e, procesor, o možemo
o hardver no što je opa na RAM am (softver)
znih i izlazstrane u e
preko binarn
čkih i drugelementarnoukcija.
štava način
vne. Sistemg rukovanjadataka.
ine računarami. Fizičkere). električni i m
grafočka k"dotaknuti
ne može raerativni sismemoriju
).
znih uređajalektronskomnih cifara, j
gih operacijo izračunav
rješavanja
mski programa korisnika
r i periferijske komponen
mehanički karta, izvori".
aditi bez sostem), softvodakle se p
a sa podacim računarujedinica i n
a. Kako ćevanje se u
određenog
mi služe zaa uređajem.
ke jedinice,nte se zovu
dijelovi odr napajanja,
oftvera. Naer upravljaprosljeđuje
ima koji seu podaci sunula. Svaka
e u
g
a .
, u
d ,
a a e
e u a
-
11
Hardverske komponente računara
Ulazna jedinica služi za prihvatanje ulaznih podataka. Izlazna jedinica služi za prezentiranje rezultata obrade. Memorije pamte podatke i programe da bismo mogli kasnije da ih koristimo. Procesor služi da uz pomoć programa obrađuje podatke.
Brojni sistemi Način predstavljanja brojeva skupom simbola koji se nazivaju cifre. Pozicioni brojni sistemi Sastoje se od skupa cifara koji čini njihovu azbuku A = {a1, a2, a3,..., aN}. Broj N cifara azbuke zovemo osnovom sistema. Primjer: 43910 1101101112 1B716 Cifre pozicionih brojnih sistema u broju daju vrijednost u zavisnosti od mesta (pozicije) na kome se nalaze (lijevo od decimalnog zareza pozicije su 0, 1, 2, ... a desno su —1, —2, ... ). BROJNI SISTEM OSNOVA CIFREBINARNI 2 0, 1 DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 HEKSADECIMALNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F
(A=10, B=11, C=12, D=13, E=14, F=15)
Težina pojedinog mjesta zavisno od brojnog sistema
-
12
Binarni brojni sistem Moderni računari koriste binarni brojni sistem, koji ima samo dvije cifre 0 i 1. Binarni sistem predstavlja brojni sistem s bazom 2. To znači da u tom brojnom sistemu za označavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1. Binarni sistem je izabran jer računar mora biti sposoban da prikaže bilo koju cifru na jedinstven način, a postoji veliki broj elektronskih sklopova koji mogu da se nalaze u dva jedinstvena stabilna stanja. Ova stanja mogu biti: otvoren/zatvoren, visok/nizak, lijevo/desno, ili uključen/isključen. Mnogo je teže realizovati elektronske sklopove koji će imati tri, četiri ili više različitih stabilnih stanja. Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja minimalnu količinu informacija , odnosno najmanji podatak koji se može obraditi u računaru i naziva se bit ( bit ). Iz engleskog jezika BInary digiT nastalo je ime za najmanju količinu informacije BIT. Upotrebljava se u informatici i elektronici, gdje se nekom naponu pridružuje jedno stanje (npr. broju "1" napon od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (npr. broju "0" napon od 0V). U većini računara koristi se veća grupa od osam bitova koja se naziva bajt (byte ). Kod mikroračunara osnovni podatak koji se može smjestiti u memoriju predstavlja jedan bajt. Veći računari memorišu podatke u grupama od 2, 4 ili više bajta i nazivaju se memorijske riječi. Što je memorijska riječ veća brzina prenosa podataka između pojedinih dijelova računara je veća. Računari moraju posjedovati mogućnost da skladište i obrađuju kako numeričke tako i tekstualne podatke (string).
Najčešći način kodiranja podataka je ASCII (American Standard Code for Information Interchange) , 8 bita je jedan znak, to znači da je moguće kodirati 28=256 znakova. Pošto je ovdje riječ o binarnom sistemu, kilo nije hiljadu nego 210=1024. KB=1024 bajta Komplement broja i predznak Pored pozitivnih brojeva, postoji potreba za predstavljanje negativnih brojeva koji se mogu javiti, na primjer, kao rezultat oduzimanja. Postavlja se pitanje na kakav se način može predstaviti predznak u digitalnim sistemima. Uobičajeno označavanje brojeva je pomoću znaka i apsolutne vrijednosti broja. Najčešće se koriste tri načina predstavljanja predznaka i to: kôd sa predznakom, komplement jedinice i komplement dvojke.
Decimalni broj
Kôd sa predznakom
Komplement jedinice
Komplement dvojke
+3 011 011 011 +2 010 010 010 +1 001 001 001 0 000 000 000 -1 101 110 111 -2 110 101 110 -3 111 100 101 -4 - - 100
Tabela 1.1 U kôdu sa predznakom, jedan bit je rezervisan za obilježavanje predznaka broja. U binarnom brojnom sistemu je usvojeno da bit na mjestu najveće težine predstavlja znak, i to 0 znak "+", a 1 znak "-" . Ostale cifre definišu apsolutnu vrijednost broja. Tako, na primjer 0111(2) u binarnom brojnom sistemu predstavlja +7(10) u decimalnom, dok 1111(2) označava -7(10).
-
13
Pojam komplementa: komplement označava dopunjavanje broja A do nekog fiksnog broja K. Ako se broj 4, na primer, dopuni do broja 10, dobiće se broj 6, koji se označava kao komplement desetke broja 4. U opštem slučaju, komplement Ā broja A nalazi se kao razlika brojeva K i A.
Ā = K – A K- je konstanta koja označava vrstu komplementa. Komplementarno predstavljanje brojeva se uvodi kao način predstavljanja negativnih brojeva, koji operaciju oduzimanja svode na sabiranje. PRIMJER: Izračunajmo razliku brojeva 9 – 3 = 6, u decimalnom brojnom sistemu. Ako se broj 3 izrazi kao komplement desetke (K=10) dobija se:
Ā = 10 – 3 = 7 Sada se umjesto oduzimanja, broj 7 doda broju 9:
9 + 7 = 1|6 broj 16 je za 10 veći od pravog rezultata, a pravi rezultat se može dobiti jednostavnim izostavljanjem cifre desetice koja je predstavljena uokvirenim znakom _|. Komplement dvojke Kod predstavljanja negativnih brojeva preko komplementa dvojke konstanta K ima vrijednost:
K = 2B gde je B – broj bita u kodnoj reči. Pošto su za predstavljanje brojeva iz tabele 1, u opsegu od -4 do +3 rezervisana tri bita (B=3), konstanta K u ovom slučaju ima vrednost K = 23 = 8(10) = 1000(2). Ako su negativni brojevi predstavljeni u kodu sa komplementom dvojke onda se, kao što je već rečeno operacija oduzimanja svodi na operaciju sabiranja. PRIMJER: Potrebno je naći razliku brojeva 3 – 2 = 1. U binarnom sistemu ova razlika bi bila:
011(2) - 010(2) = 001(2) Ako se broj 2 izrazi preko komplementa dvojke sada je:
Ā = K – A = 1000(2) – 010(2) = 8(10) – 2(10) = 6(10) = 110(2) sada se naša razlika nalazi kao zbir brojeva:
011(2) + 110(2) = 3(10) + 6(10) = 9(10) = 1|001(2) kao što se vidi dobijeni rezultat se razlikuje od ispravnog samo u bitu najveće težine koji je uokviren znakom _| . Pa ako se ovaj bit izostavi dobiće se tačan rezultat. U digitalnim sistemima kod kojih je usvojeno da se negativni brojevi predstavljaju drugim komplementom (komplementom dvojke), bit najveće težine predstavlja znak i to, isto kao i kod brojeva sa znakom i apsolutnom vrenošću, 0 je znak "+", a 1 predstavlja znak "-". Komplement jedinice Prilikom izražavanja negativnih brojeva preko komplementa jedinice konstanta K ima vrednost:
K = 2B – 1 gdje B ponovo predstavlja broj bita u kodnoj reči. Aritmetičke operacije sa komplementom do 1 su složenije i sporije od operacija sa komplementom do 2. Analiziraj primjer 127 907 -93 906 nepotpuni komplement + 127 34 1 1034 jedinica se odbacuje kao 907 potpuni komplement nelogična cifra
-
Struktura
Na slici goPC računar
a računara
ore prikazanra.
a opšte na
na je blok še
amjene
ema mikrora
14
ačunara uoppšte, a na sliici ispod koonfiguracija
i struktura
-
Mikropro MikMikroprocsklop unutaPrije pojavintegrisanisoba) na mposlove um
Prokomponent Kako radiProcesor orazumljivi
1. Pom(saboba
2. Pro3. Sho
NajvažnijaBrzina mikkeša (lokalmemorije),magistralaMikroprocKontrolna mikroproceAritmetičkoU aritmetičdva operanOd unarnihje dijeljenj
ocesor
kroprocesorcesor je rijear računarave mikroproih kola, tranmali komadmjesto strogocesor se satama računa
i procesor?obrađuje i ijezik proce
moću ALUbiranje, odavljaju i jakocesor prebaodno naredb
a karakteristkroprocesorlna memori, matemati.
cesor se sastjedinica d
esora usposo-logička ječko-logičko
nda). h operacija e sa 2, pom
r je mozak reč koja je na – integririocesora cennzistora ili
dić silicija dgo naučnih, gastoji od miara šta i kad
? izvršava maesoru je mašU procesor duzimanje, ko komplikoacuje podatkbama, proce
Šema
tika je brzinra zavisi odija čiji je smčki koproc
toji od aritmdekoduje nstavlja putanedinica je dioj jedinici s
spomenućemjeranje u lij
računarskognastala od isano kolo kntralne su jelektronski
dovelo je dogdje su se pilona tranzida će raditi.
ašinski kodšinski jezik.
je u mogmnoženje i
ovane operake s jednog esor može s
atski prikaz n
na mikroprod procesorsmisao da pr
cesor (pove
metičko-logiaredbu (prenje za podatio računara se obavljaju
emo : negacjevo je mno
15
g sistema. engleske ri
koji obavljajedinice račih cijevi. Smo pojeftinjenprvobitno pristora smješ
d (binarni) k CPU radi t
gućnosti dai dijeljenje
acije. memorijskkočiti na no
najjednosta
ocesora. Onaske riječi, frremosti jaz
ećava brzin
ičke jedinicevodi u nitke (definišeu kome se
u unarne (sa
ciju, kompleoženje sa 2.
iječi micropa funkciju cečunara bilemještanje svnja račuraarimjenjivalištenih na je
koji mu gotri osnovnea izvodi os). Moderni
kog mjesta novi set instru
avnijeg proc
a se izražavrekvencije č između br
nu izvođenj
e i kontrolniz 1 i 0) ie adrese i modvijaju svea jednim op
ementiranje
processor ientralne jed
napravljenvih tih kompa, te je proši. dnom čipu
ovori šta dae stvari: snovne mai procesori
na drugi ukcija
cesora
a u MIPS-imčasovnika (pzine mikropa aritmetič
ne (upravljači između r
mjesto gdje se obrade naperandom) o
, pomjeranj
i označava dinice. ne od relea,ponenti (iliširilo primj
i on određ
a procesor r
atematičkesu u mog
ma. (preko GHzprocesora ičkih operac
čke) jedinicrazličitih kose nalaze). ad podacimaoperacije i
je. Pomjeran
elektronski
, diskretnihi čak cijelihjenu na sve
đuje ostalim
radi. Jedini
e operacijegućnosti da
) , internog operativnecija), širine
ce. omponenati
a. binarne (sa
nje u desno
i
h h e
m
i
e a
g e e
i
a
o
-
Binarne losabiranje, aSve druge Broj opera Arhitektu
• sku• sku• form• sku• nač• meh
Model mikrMurov zako Zamislite k
ogičke operaa oduzimanjoperacije, k
acija u sekun
ra (građa) upom registaupom tipovamatom instr
upom instrukčinima adreshanizmom p
roprocesora Ion kaže da se
koliko je mi
acije su I, ILnje se radi prkod većine rndi je preko
procesora ara a podataka krukcija, kcija, siranja i prekida.
M
Intel Core De svakih 18 m
ikroproceso
LI, ekskluzireko komplračunara, seo 1010.
je odredena
koje proceso
Montaža i iz
Duo (predstavmjeseci udvo
or složen i k
16
ivno ili (anlementa. e rješavaju p
a sa:
or podržava
zgled moder
vljen 2006) iostručuje broj
koliko će bit
d, or, xor).
programski.
a,
rnog mikrop
ma skoro 30
oj tranzistora
ti.
Binarne ar
procesora
0 miliona traa kod integris
ritmetičke o
anzistora. sanih kola.
operacije suu
-
Ulazne i i Ularačunar. Pza direktanelektrične Tastatura
TasBro
Grukontrolni ( Miš Za monitora kili slike. Poloptice sa mrazličit.
Posovakvih mmehaničkih Tre
izlazne jed
azni uređaji Podaci mogun unos u račsignale prih
a statura je proj tastera za
upe tastera (ESC, Ctrl, S
komunikackoji se nazivoložaj kursomehanikom
Standardnstoje tehnik
miševa su šth miševa.
ekbol je miš
dinice/ ure
su svi oni uu biti zvuk, čunar. Te pohvatljive rač
rimarni uređavisi od vrst
su: alfanumShift, Tab).
ciju izmeđuva kursor. ora se može
m i elektroni
ni mehaničkike koje koo nema me
š ugrađem u
eđaji
uređaji koji slika, pokre
odatke trebačunaru.
đaj za ručnote i namjene
merički, nu
u čovjeka On pokazuje mijenjati ikom smješ
i miš riste reflek
ehaničkog h
u tastaturu.
17
omogućujuet, temperata odgovaraju
o unošenje pe tastature (8
umerički, ta
i računaraje poziciju pomoću tas
štene u plast
ksiju svjetlohabanja, te
Pri u
u unos podatura, gotovoućim konve
podataka i p84-101).
asteri za po
a značajan gdje će bitistera na tasttično kučišt
Oosti umjestsmanjen uti
uključenju m
taka ili progo uvijek su uertorima i sk
programa u r
omjeranje k
je svijetlei prikazan staturi ili mite. Broj tast
Optički bežito mehaničkicaj prljavšt
miša poželjn
grama iz oku obliku nepklopovima p
računar.
kursora, fun
eći marker slijedeći elemšem. Miš stera na mišu
ični miš čke kuglicetine i prašin
no je isključ
koline u pogodnom pretvoriti u
nkcionalni i
na ekranument tekstae sastoji odu može biti
. Prednostine kao kod
čiti računar.
i
u a d i
i d
-
18
Monitor i grafička karta Monitor predstavlja izlaznu jedinicu računara koja služi za vizuelno prikazivanje podataka u tekstualnom ili grafičkom obliku. Kao donji minimum, danas se koriste monitori i grafičke kartice sa minimalno 64k boja. Veličina monitora se određuje prema dijagonali ekrana i standard je 17”.
Kvalitet monitora se određuje rezolucijom. Rezolucija se određuje brojem vertikalnih i horizontalnih piksela (najmanji element slike), npr. 1024x768.
Kvalitet određuje i broj boja. Dubina boje (Color Depth) - je broj bitova koji sadrži jedan piksel, što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može prikazati monitor.
Različiti standardi rezolucije monitora
LCD i CRT monitori
Monitori se izgrađuju tehnologijom katodne cijevi (CRT) ili tečnih kristala (LCD).
Monitori sa katodnom cijevi su ranije bili najviše su u upotrebi, a princip rada je kao kod telijevizora.
Trenutni standard su monitori sa tečnim kristalom. Oni se karakterišu izuzetno malom potrošnjom električne energije, malom težinim i proizvoljno malim dimenzijama. Slika na monitoru se formira protokom i refleksijom spoljne svjetlosti.
Grafička karta (video card, video adapter, graphics accelerator card, display adapter, graphics card) je interfejs-veza između računara i monitora.Grafička karta je komponenta koja proizvodi sliku koja se prikazuje na monitoru. Grafičke karte se klasiraju na osnovu rezolucije i broja boja koji podržavaju. Bitna je i brzina rada. U posljednje vrijeme grafičke karte su integrisane (ugrađene) na matičnu ploču.
-
19
Memorije Memorija je specijalni hardver namijenjen za smještanje binarnih podataka (upis), s ciljem čuvanja podataka do momenta uzimanja (čitanje) radi dalje obrade.Radnje upisa i čitanja podataka predstavljaju aktivnost koja se zove pristup memoriji (memory access). Što je kraće vrijeme pristupa to je memorija brža. (npr. knjigu od 500 stranica može da pročita za petinu sekunde) Druga važna karakteristika memorije je kapacitet. Kapacitet je količina podataka koje memorija može da primi.(npr. knjiga od 250 stranica zauzima 1MB memorije). Memorija kod računara je je element koji ima sposobnost čuvanja stanovite količine podataka. Memoriju možemo shvatiti kao niz obrojčenih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene živom u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih kola sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata i modernih hard diskova koji pamte podatke na različitim magnetnim medijima. Svaki računarski sistem ima različite vrste memorijskih uređaja.
Registri se nalaze u CPU, to su najbrže i najskuplje memorije, a najmanjeg kapaciteta. Najčešće pamte podatke čiji su namjena i postupak obrade unaprijed definisani.
Ispod registara, jeftinije i nešto manje brze i većeg kapaciteta su skrivene memorije, koje služe kao sprega međumemorija(buffer) između registara i primarne memorije. U njoj se drže ili kopije najčešće korištenih podataka ili blok instrukcija (cache storage).
Primarne memorije, još jeftinije i sporije, ali još većeg kapaciteta sadrže instrukcije i podatke u tekućoj obradi, a koje mogu pripadati operativnom sistemu ili nekom od korisničkih programa.
On-Line sekundarne memorije čine tvrdi diskovi, izmjenjivi diskovi i optički diskovi. Off-Line sekundarne memorije čine magnetne trake i specijalne masovne memorije koje služe za dugotrajno pamćenje podataka koji su na poseban način organizovani.
-
Glavna m Glaprogrami
Kapmada ima dijela: Prvmemorija s
Drumemorija zbriše. Kapa
Da
PovezivanjMa
upravljačk Periferne Periferne (se trenutno Hard disk
HAHar
Osnovna m
memorija r
avna memokoje izvršapacitet glavi većih. Jed
vi, manji diose zove ROugi, veći dzove RAM acitet joj je
bi računar je se izvršav
agistrale mke magistrale
e memorije
(spoljašnje-eo ne obrađuj
k
ARD DISK jrd disk pre
mu je namje
računara R
orija je brzaava procesovne ili operdna memorijo, namijenje
OM (Read Odio, služi z
(Random Apreko 500M
mogao da rva komunikogu biti : e (Control
e
eksterne) mju. One služ
je tipična peedstavlja traena da trajno
RAM I RO
a elektronskor kao i podrativne memijska riječ jeen je za čuv
Only Memora čuvanje
Access MemMB, vrijeme
radi potrebnkacionim lin
adresne (bus).
memorije služe za čuvanj
eriferna meajnu radnu o sačuva sve
20
OM
ka kompondaci koje timorije je 1,e obično 8 bvanje sistemry). aplikativnih
mory). Gašee pristupa o
na je komunnijama koje (Address b
uže za vanjnje podataka
emorija za trmemoriju
e potrebne p
nenta računi programi 2, 4, 8, 16bajta. Opera
mskih progr
h programaenjem računko 10ns.
nikacija izmse zovu sab
bus), magi
sko memora i programa
rajno pamćeračunara, b
podatke i pr
narskog sistkoriste.
6, 32 milionativna memama i oni s
a, može se narskog siste
među CPU, mbirnice, magstrale poda
risanje podaa.
enje podatakbaziranu narograme.
tema u koj
na memorijmorija se sasse mogu sam
brisati i pema sadržaj
memorije, Ugistrale ili bataka (Dat
ataka i instr
ka. a magnetno
joj se drže
jskih riječi,stoji od dvamo čitati, ta
pisati, ta sej RAM-a se
U/I uređaja.bus. ta bus) i
rukcija koje
om mediju.
e
, a a
e e
.
i
e
.
-
Harkružne ravčuvaju info
Gladisku gustisadrže po 5
Kapbajta, a ope
DimVaž
vrijeme izmiliona satod 9ms do
Sta Disketa Flopmagnetnomprašinom ,zaštitna plogori zelena
Optički d Optkapaciteta,
Stadiskovi i nDisk).
Raz(Recorder)
CDladica u ku
rd disk je kvne diskoveormacije u mava za čitanjina zapisa p512 bajtovapaciteti diskerativni sistmenzije se sžna je pouzmeđu otkazti rada prije30 ms
andardne ozn
oppy (savitlm mediju m opiljcima iočica (otvora led dioda n
disk (komp
tički disko, koje za zapandardno senjegova pod
zlikujemo ). Uobičajen
Izgled CD
D-ROM je dučištu. Kapa
kombinacijae koji su sa magnetnoj f
nje i upis je ipo stazama ja i to je najmka su velikitem u stvaristalno smanjzdanost diskza, vrijednoe otkaza, a b
nake C, D,
ljivi) disk jmanjeg kapaili čak dimoren položaj nije preporu
pakt)
vi predstavpis kao mede kod PC rdvrsta CDRW
dva osnovnn naziv za o
D/DVD draj
disk prečnikacitet je 650
a mehaničkoobje strane
formi. Pločeinterfejs izmje veća i već
manji blok ki i stalno se koristi (zbo
njuju, standaka, ona se izost i broj broj paljenj
E, F, G.
je perifernaciteta. Korom površinaomogućava
učljivo vadi
vljaju izmjedije koriste mračunara koW (CD Rew
na tipa ureove uređaje j
jva
ka 12 cm k0 MB.
21
og, magnetne presvučene se okreću među diska ći je kapaci
kojem se momijenjaju,
og binarnogard je 3,5” zzražava u Mpaljenja/ga
ja do nekoli
na jedinica riste se diska diskete sea samo čitaniti disketu.
U
enjive perimaterijale koriste CD-Rwritable,Re
eđaja koji oje CD/DVD
koji se stavl
nog i elektrni specijalnivelikom brzi elektronsktet. Svaka sože pristupitnpr. 40 GB
g sistema) 3a PC.
MTBF (meaašenja kojeiko stotina
koja služi kete 3,5”, k može oštetnje). Kada j
U posljednje
iferne jedinkoji različitoROM (Comead/Write) d
opslužuju oD drajv.
Izg
lja u CD-R
onskog uređim materijazinom. kih komponstaza je poditi.
B za proizvo8,15GB.
an time betw disk možehiljada puta
za trajno apaciteta 1,titi. Na plasje disketa (A
e vrijeme dis
nice masovo prelamaju
mpact Disk diskovi te D
ve medije:
gled CD/DV
ROM uređaj
đaja. Hard alom konstr
nenti. Što je ijeljena na s
ođača znači
ween failure da izdržia). Vrijeme
čuvanje p,44 MB. U
stičnom kučA) u kučištu
skete se rije
vne memoru svjetlost.
Read OnlyDVD (Digita
čitači(Read
VD diskova
, koji je mo
disk koristiruisanim da
glava bližasektore koji
40 miliona
es), srednje. (nekoliko pristupa je
odataka na dodiru sačištu postojiu računara i
etko koriste.
ije velikog
y Memory)al Versatile
der) i pisači
ontiran kao
i a
a i
a
e o e
a a i i
g
) e
i
o
-
CDzaštitnog sisti, a u zav DVvideo zapislaserom mgustina zap Štampači
ŠtaŠta
Matrični špinska i ribInk-jet - bezšumni, Laserski štskupi.
Mat
DRW ima issloja. Prednvisnosti od p
VD je digitasa tj. filmov
manje frekvepisa i mogu
i
ampači su stampači se ditampači, zabon traku. Nštampači samala potroš
tampači ima
trični štamp
sti oblik i dnost ovih disproizvođačalni disk viševa. Podaci sencije negoćnost obost
tandardne ijele na : maa ostavljanjeNajjeftiniji sa ubrizgavašnja energijaju dobar kv
pač
dimenzije, rskova su u a brisanje jeestruke namsu memoriso kod CD-Rtranog zapis
izlazne jedatrične, ink-e otiska na su, spori, buanjem maste. valitet štam
InkIzgled neki
22
razlikuje semogućnost
e omogućenmjene. To jesani na maliROM-ova. sa. Kapacite
dinice za pri-jet, laserskpapiru, kor
učni, slab kvtila, jeftini,
mpe i zadovo
k-jet štampaih od model
e po metalni brisanja i
no i do 1000e optički ureim zarezima Osnovna r
et je od 4,7 G
ikazivanje rke. riste glavu valitet štamp
spori, post
oljavajuću b
ač la štampača
nom sjaju zbponovnog
0 puta. eđaj koji oma na spiralnrazlika u oGB do 17,1
ezultata obr
štampača kpe (100-400toji mogućn
brzinu (10 s
Laa
zbog različitsnimanja. K
mogućava pnoj stazi, a oodnosu na C
GB.
rade na pap
koja može b0znakova u nost razlije
stranica u m
aserski štam
te struktureKapacitet je
prikazivanjeočitavaju seCD je veća
iru.
biti 9 ili 24sekundi). vanja boja,
minuti), tihi,
mpč
e e
e e a
4
,
,
-
Uvod u r OperativnOperativnciljem da Zadatak opzahtjeva up
Operativniresursima allocator), kao što su sistem dod Šta znači Koncepcijza dogradPrvi predstproširivostslotovima.sistema. Drugi aspedjelatnostijedinicom,Operativnibesprekorasistem je pPovezivanjprogramskOperativniprogramimvirtuelnimpostiže sof
Opead sa Win
ni sistem ni sistem mkonačnomperativnog spoznavanje
i sistem (OSračunara. koji se u r
CPU time djeljuje spec
Open look a PC računa
dnju (Open tavlja mogut, što je omo. U te se kon
ekt otvorenoi - program, isto tako ki sistem treban rad, ali i podloga za snje pojedinihkih resursa. i sistem na i
ma (npr. prom i stvarnim
fisticiranim
erativnndows-ima
možemo shv korisniku sistema da k
e sa stvarnom
S) je skup kOperativni
računarskomili ciklusi n
cifičnim pro
- otvorenaara je pošla look), ostva
ućnost dogrogućeno ostnektore uba
osti, predstamska dogradkupite novi pba da omoguda omoguć
start korisnih programa
isti način programu za za
uređajima, elektronski
ni sista
atiti kao gl(tzv. end u
korisniku omm strukturom
kompjutersksistem se
m sistemu pna procesoruogramima i
a arhitekturod masovn
aruje se u dvadnje sistemtavljanjem p
acuju elemen
avlja mogućdnja. Kao šprogram, koući održavai rad drugimičkih prograi komponen
ristupa pojeapis podataksloženim mim kompon
23
tem W
lavni progruser) omogumogući jednm i radom p
kih programe može vidponaša kao u, memorijakorisnicima
ra nosti upotrebdva smjera. ma kupnjompraznog pronti-kartice i
ćnost dogradšto ste kupiloji će vam oanje i zamjem korisničkama. nti postiže s
edinim uređaaka na disk)matematičkimnentama.
Windo
ram, koji suuće jednostnostavan rapojedinih ko
ma koji upradjeti i kao
upravitelj a, ulazno-iza kako bi on
be, a fleksib
m novih komostora unutai na taj nači
dnje i kupovli štampač iolakšati nekenu pojedin
kim - aplikat
se ravnopra
ajima (npr. . To se postm modelim
ows
u napisali ttavnu upotrd na računaomponenti.
avljaju hard
raspoređiv(manager) k
zlazni uređani obavili "k
bilnost tzv. o
mponenti - har CPU jedinn se vrši pro
vine prograjednostavn
ki novi posaonih komponetivnim prog
vnim tretma
kontroleru tiže modular
ma, a praktičn
timovi stručrebu računaru, bez da o
dverskim i svač resursakompjuters
aji itd., kojekoristan" po
otvorenost
hardverskanice sa konoširivanje o
ama za različno ga povezo.. enti i njihov
gramima; op
anom fizičk
diska, ili taarnim pristupna realizaci
čnjaka sa nara. od njega
softverskim a (resource kih resursa
e operativni osao.
sistema
a ektorima -
osnovnog
čite ali sa CPU
v perativni
kih i
staturi) i pom ija se
-
24
Šta su Windows-i U svojoj istoriji PC je doživio i doživljava različite operativne sisteme. Počeo je sa sada zaboravljenim DOS operativnim sistemom firme Microsoft (PC DOS ver. 1.00) i stigao do Windows 7 takođe firme Microsoft. Početni PC-jevi su bili skromni, skroman hardver nije dopuštao velike i složene programe pa je njihov operativni sistem: DOS, od korisnika zahtjevao učenje i pamćenje komplikovane sintakse i veliku koncentraciju pri radu. Svako slovo i svaki znak bili su važni. Radilo se u tzv. komandnoj liniji ukucavanjem naredbi preko tastature. Svaka slučajna greška, blokirala je rad i zahtjevala novo kucanje. Windows-i predstavljaju grafički orjentisan operativni sistem prilagođen korisniku. Objekti, programi, alati i naredbe su predstavljeni sličicama - ikonama (icon). Ikone se smještaju u grupe, koje su grafički predstavljene kao zasebne cjeline - prozori. Manipulacija sa prozorima i ikonoma obavlja se mišom. Većina poslova se obavlja intuitivno. Windowsi su krajnje prilagođeni krajnjem klorisniku.
Windows je najnovije izdanje Microsoft-a u seriji operativnih sistema proizvedenih za korištenje na personalnim kompjuterima. Prezentovan je 2008. godine, a u zvaničnoj prodaji je od početka 2010. Novosti su fokusirane na multi-touch podršku, redizajniranu Windows shell ljusku sa novim taskbar-om, zvanim Superbar, lokalni / home networking sistem zvani HomeGroup te poboljšanjima performansi. Neke standardne aplikacije koje su sadržane u prethodnim verzijama Windowsa, uključujući Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker i Windows Photo Gallery, nisu sadržane u ovoj verziji; većina je ponuđena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live Essentials. Postoji čak šest verzija ovog operativnog sistema. Sve verzije su dostupne za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom.
Elementiprozora/Windowsairadsanjima Windows je dobio ime po osnovnom elementu koji koristi (Windows - prozor). Ako se unutar prozora nalazi drugi prozor ponekad se za njega koristi termin okno, a u stručnoj terminologiji bi se koristio naziv roditeljski i dijete prozor (mada parent/child termini znače da je jedan prozor generisao drugi). Postoje dva tipa prozora: · Prozor aplikacije (application window) · Prozor dokumenta (document window) Prozor dokumenta i aplikacije (razlika između dokumenta i aplikacije je sada uglavnom istorijska i ima sve manje značaja) imaju sve bitne osobine iste i ne treba ih razdvajati pri radu - sa njima se radi na isti način.
-
·
· ·
·
·
Razmotrit
1. Naziv p2. Linija m3. Radni p4. Dugmad5. linija sa6. Skrol tr7. Ram pr8. Status b
Naslovomogućav
Radni p Naslov naziv: apluntitled - b
Dugm(maximizepovećavanKada pritjednostavadugme za vratili proMinimizirfioku. Doksamo da p
DugmeZatvaranje(Vidjećemtraženje fdokumentS pozicijeVi ćete biminimizirapregledno
te osnovne e
prozora-Winmenija sa koprostor u kod za minima alatkama- raka-Scrol bozora-Wind
bar-Status bvna traka, pva premještaprostor (deprozora (w
likacije, dokbezimeni. Im
mad za kone button) nje prozora.tisnete dugman način prmaksimizazor na poče
ran prozor mkument se v
pritisnete due za zatvarae prozora b
mo da Windfascikle (ota). e Windows-iti u prilici anje prozosti).
elemente pr
ndow Namomandama-Mme se nalazizaciju, makTool bar
bar dow frame bar poznata i kanje i dimenesktop) je nawindow titlekumenta, dime dokumentrolu veli
prozora,. me, za marekrije drugciju postaje
etnu veličinumožemo shvviše ne na;azugme dokumanje prozorbi odgovar
dows-i korisdgovara po
a, zatvaranjda trajno z
ora je sam
rozora:
e (window tMenu Barze ikone-desksimizaciju
kao naslovnnzionisanje amjenjen zae) opisuje sijalog, foldeenta sa kojimičine za m, nalazi se
aksimizacijuge prozore)
e dugme za pu, pritisnite vatiti kao dozi na vašem
menta na palra (Close bralo smještste sličnu teokretanju p
jem se oslozapamtite io privreme
25
title) dio titl
sktop u i zatvaranj
na linija (titlprozora.
a stvarni radsadržaj prozer, fajl. Akm se radi na
minimizacijuu naslovno
u prozor se). Kada je povratak nadugme Res
okument kojm radnom sto
leti poslovabutton) tanju dokumerminologijuprograma)
obađa dio Ri snimite naeno uklanj
le bar-a: na
e prozora -M
le bar) sadr
d aplikacijezora. Zavisno je prozor
apisano je izu (minimizeoj liniji i om
e proširuje prozor pro
a početnu vestore . oji ste uzeli solu, ali je jo
a, i on će po
menta u fau). Sad bi di uzimanje
RAM memora disk dokuanje prozo
aslovne trak
Minimize/M
rži ime pro
. no od tipa p
kreiran beza imena ape button) mogućava s
na pun eoširen na peličinu (Res
sa pisaćeg soš uvijek nanovo biti ak
asciklu u odo dokumene lista (od
rije koju je ument. Za rora sa ekra
ke
Maximize B
ozora (wind
prozora možez imena, taplikacije.
i maksmanjivanje
ekran (i napunu veličinstore button
stola i odloža dohvat rukktiviran.
ormar za denta dolazilidgovara pr
program zarazliku od ana (sklanj
Button
dow title) i
že da bude ad ima ime
ksimizaciju e prozora i
efektan i nu ekrana, n). Da biste
žili u ke. Treba
dokumente. i posredno, onalaženju
auzimao, a zatvaranja, anje zbog
-
·
·
·
·
·
Linija menus) trmenije: Fi
Paleta menija. Palatkama n
Većini ekranu kad
Okvir prozora. P(različitogpokazivačdok se nalga ili sman
Traka za pmože da sVeličina kne vide naAko je klividokrugaDa biste ih• Za pomjpomjeranj• Za brže k• Za "skokpozicionir
Pokazivačvidu streli Pokazivačse pojaviti(trepćućeg
Slide
menija (mrenutne aplile, Edit, Walatki (too
Paleta alatknisu obavezalatki sa p
da pokazivaprozora (w
Pokazivač mg izgleda: č). Ako pritlazimo na onjujemo zavpomjeranje tane u proz
klizača u oda ekranu. zač pomjere
a. h prikazali, eranje nagoe. kretanje, pok" na određerati klizač
č miša (moice.
č - kursor (i vaš tekst ag) uvećanog
ders kod zvu
enu bar), pikacije. Bro
Window i Heolbar). Nekki omogućazne i mogu palete pridruač miša stojwindow bormiša pri pomlijevo-desnotisnemo lijekviru) pomvisno od smkroz dokumor.
dnosu na trak
en za 10% u
primjenite jore ili nadol
ovucite klizaeni dio liste
ouse pointe
(insert poinako vršite ung slova I.
čnika
prozor aplikoj i vrsta melp.
ki prozori imava pristup da se ukljuuženi su kri na dugmerder) označmjeranju i no, gore-dol
evi taster mmjeranjem pmjera kud idment - kliza
ku klizača d
u odnosu na
jednu od slje, pritisnite
ač duž trakee, pritisnite t
er) pokazuje
nt), pokazujnos teksta, i
Klizači (omogućanekog pana linearodređivakod zvuč Rjeđe serazlikovaslične trakroz dok
26
kacije sadržimenija zavi
maju paletunajčešće k
učuju i iskljratki opisi fetu palete nečava krajevnailasku nale, ili kosa
miša dok je pokazivača mdemo). ač (scroll ba
daje vam pr
a veličinu tr
jedećih tehn odgovaraju
e za pomjeratraku klizač
e trenutni po
je na mjestoili odakle će
(sliders) avaju da vriarametra pornoj skali. Panje nivoa zčnika.
e koriste i treati od termiake za pomjkument .
i padajuće ise od potr
u sa alatkamkorišćenim jučuju iz mfunkcija (Tekoliko sekuve prozora. a okvir mijea, što zavipokazivač
mijenjamo i
ars) pojavlju
redstavu o to
rake, znači d
nika: uće dugme s
anje. ča otprilike n
oložaj miša
o gdje se naete crtati i sl
ijednost odesite Primjer zvuka
ebate ih nološki jeranje
menije (pueba aplikac
ma koja je skomandam
menija ViewoolTips). Oundi. Koristi se
enja izgled usi od polou obliku dvi dimenzije
uje se samo
ome koliko
da je 90% p
sa strelicom
na mjesto g
u radnom p
lazite unutal.) Obično j
kliza
ull down / dcije, no već
smještena ima menija. w. Opisi se poj
za promjenu dvosmjer
ožaja gdje vosmjerne sprozora (po
o kad cio do
ima podata
podataka van
m na kraju tr
gdje želite
prostoru. Ob
ar dokumente u vidu bli
ač (scroll ba
drop-down ćina sadrži
spod linije Palete sa
javljuju na
nu veličine rnu strelicu postavimo strelice (tj. ovećavamo
okument ne
aka koji se
n
rake za
bično je u
ta (gdje će inkajućeg
ars)
-
Padajući m Pri radu u
Na slic
Otvaranje naslov - laPojaviće stvoreni uPoslije otvdrugi men Aktiviranjlabelu (be Da bi aktiv
Pri pomjer(druge bojeKad klikneZavršetak -menija i vi Rad sa dijDijaog proWindows-dijalog proupozorenjKao i prozVećina dijliniju, i onKod većinSvaki dijaNo, CanceAko ste sana No, kad(prekid - n
Svaki dijaoznačeno Predefinisuvijek ćemAko su ne
meniji
Windows-i
ci se vidi nasl
menija (puabelu padajuse opcije kslovi za njevaranja me
ni.
je nekog drz klika preb
virali neku
ranju se prike, ili inverznete na selekt- prekid radi ćete ga nap
jalog prozorozor predsta-ima. Izvršeozora pružaa. zori aplikacjalog prozornda držeći pne dijalog pralog prozor el i Help. aglasni sa pod želite da pnapuštanje).
alog prozor debljim, ili
sano dugmemo aktivirateka dugmad
ima često su
lovna linija i
ulling downućeg menijakoje meni eno izvođenjenija možete
rugog menbacujemo se
od ponuđen
kazuje koja jno markirantovanu stav
da sa menijipustiti.
rima avlja standaenje određena mogućnost
ija i dokumra se može p
pritisnut lijevrozora dimesadrži dugm
orukom i inprekinete po.
sadrži predeicrtkanim o se može ak
ti dugme za d blijeda zna
u prisutni pa
i linija menij
n menus) i aa i kada pritsadrži. Blijje. e aktivirati
ija vršiće se sa jednog
nih i izvediv
je opcija seno - highlig
vku opcija ćema je jedno
ardni način rnih naredbi t da ih unes
menta i dijalopremještati,vi taster mišenzije su fikmad koman
nformacijamosao koji se
efinisano (uokvirom. ktivirati i prprekid - Ca
ači da se ne
27
adajući men
ja programa
aktiviranje jtisnete to dujeda oznak
neku od p
se jednostavmenija na d
vih opcija, p
elektovana tghted). e biti izvrše
ostavan; dov
razmjene inzahtjeva un
sete. Dijalog
og prozor im, tako što seša odvučem
ksne (ne mondi (comma
ma u dijalog izvodi unu
unaprijed po
ritiskom na ancel. mogu aktiv
niji (drop do
FronPage s
je jednostavugme, otvarka opcija (n
ponuđenih o
vnim pomjdrugi).
pomjerite se
tako što je n
ena. voljno je da
nformacija inos informag prozor će
ma naslovnue pokazivač
mo dijalog pogu se mijenand button
prozoru priutar dijalog p
onuđeno - d
taster . Pritisko
-down men
nde File,Edit,
ite pokazivpcija. nači da tren
dbi, ili akti
okazivača n
čem miša na
ntenzivno os
ilo gdje van
isnika i računar vam u food poruka o
dni prostor i ostavimo u neljenu pozicigmadima, niuvijek dugm
, ako niste kbraćete Can
dugme. On
om na taster
nus).
,View ...
ač miša na
nutno nisu
ivirati neki
na njegovu
a nju.
svjetljeno
n prostora
unara pod ormi o grešci i
okvire. naslovnu iju. i mišom).
mad Yes,
kliknućete ncel
no je
r
-
Ostali eleSem koma• Polja za
• Polje za Brojne vrikorištenjem
• Dugmadpolja za unPoznati suda biste gamišem i up • Dugmadsamo jedn
(aktivno) d
• Prekidačidozvoljavjukvadratićemponekad sečekiranje (
• Pomjeračvrijednostklikom na
(drag).
• Lista (listliste klikomlista sadržipomjeranje• Liste fiksaktiviranjakad u dijalomogućava
tasterom, bMada je ranapomena
menti dijalandne dugmunos teksta
unos broja ijednosti (cjm dugmeta
d za inkremenos broja. u i pod naziva smanjili. Dpišete broj s
d za izbor sane mogućno
dugme je is
i za istovremu da istovrem, i sa znake koristi i kvcheck) opci
č relativnogti prema relaa jednu od g
t box) sadržm na njegovi više elemee - scrol barsnog sadržaja samo jednoog prozor na da kretanj
biramo elemad sa dijaloga, koje će ol
log prozoramadi u dijaloa (text box,
(numeric bjelobrojne - za povećan
ent/dekreme
vom brojačDrugi načinsa tastaure.
amo jedne oosti (jedna is
spunjeno.
meni izbor vemeno budekom X oznavačica. Potvije.
g ulaza (scrativnom odn
graničnih str
ži popis - povo ime (takoenata nego šr. ja (combo bo polje liste
nema mjestajem kursora
ment liste. g prozoromlakšati snala
a og prozoru stext field) k
box ili numeinteger, dec
nje (inkreme
ent su preds
či. Pritisniten unosa vrije
opcije (optiosključuje dru
više mogućne izabrano vačavaju se avrda izbora
oll bar for nosu (brzo-rana, ili pom
onudu elemo da se autošto se može
box ili drope podataka (a za listu. Na, ili držanje
m, prilično jaaženje u jed
28
se mogu nakoja omogu
eric field) ncimalne ili ent) odnosn
stavljena kv
e strelicu naednosti je da
on butons),rugu). Preds
nosti (checkviše mogućnaktivirani (je(upis X ili k
relative inpsporo, 0-10
mjeranjem r
menta, uglavnomatski ubac
ispisati u p
p down list (data field) i
Na desnom kem pokaziva
asan sam podnom od naj
laziti i nekiućavaju uno
namjenjena sdatumske) s
no smanjenje
vadratićem s
agore da bista preko sad
, sa logikomstavljeni su k
k box), sa "nosti. Predstedan ili višekvačice) čes
put) omogu00%, i sl.). Pepera
nom sortiraci upiše u brostoru se p
box ili singi predstavlja
kraju liste seača miša na
o sebi, ipak važnijih ele
drugi elemos teksta i zn
su za unos bse mogu une predefinis
sa trokutom
te povećali ržaja polja z
m "ILl - ILI"krugom. Tr
I" logikom tavljeni su e). Umjesto sto se naziv
ućava unos nPomjerač se
nu po abeceoks), ili upi
pojavljuje po
gle line list a specijalni e pojavljuje a njoj, sa isto
ćemo dati joemenata Wi
menti: nakova sa ta
brojnih vrijenositi sa tastsane vrijedn
m koji se nala
broj, odnosza tekst pre
" dozvoljavarenutno izab
znaka X va
numeričkihe aktivira m
edi. Elemenisom sa tastolje - klizač
box) sadržeslučaj listi.strelica, na
ovremeno p
oš nekolikoindows-a.
astature.
ednosti. taure ili nosti.
azi pored
sno nadole evučete
aju izbor brano
h išom
nt se bira iz tature. Kad č, traka za
e prije Koristi se
a dole, koja pritisnutim
o
-
Na slici (iiz programdirektan p
Klik na popoint) unuPrelazak upolja do pistovremenVećina popritiskom tome standtastaturi; pekranu.
Rad sa ik Ikone su grVeličinu i alata u svak Prikaz ikoDesnim tapokažite mikone radnMožete odpovršini - mtrenutku. Npovršinu bstavljaju dekorištenim Ako želite programim(shortcut) Kratica je samu stavkAko obrišeizvorna stanjegovoj ik
spod) se moma Word, kopristup bilo k
olje za unosutar njega. u iduće poljeolja, s lijevanim pritisko
olja sadrži pna taster (ndardno, prvpa kad se ot
konama
rafički prikaizgled ikonkom otvore
ona na radnasterom mišmogućnost ne površine. dabrati koje možete dod
Neki ljudi voez ili sa samesetke ikona
m programim
jednostavanma s radne p
do njih. ikona koja
ku. Stavka sete kraticu, uavka. Kratickoni.
ogu vidjeti noji predstavkom polju.
s aktivira to
e je, sa tastaa na desno, om na i
slovo, koje psa podvuče
mo i dena je selekc
edstavljaju fpromijeniti
ru.
i radnu povr
potom klik
pojavljivatniti ikonu u epopunjenu o ikona. Druli brži pristuama i mapam
miljenim davorite kratic
a vezu do stavoklikom nasamo prečacoznati po st
29
sanih elemedan Window
e indicira tre
ućen pritiskadole. Pomj
>. predstavlja enim slovomdržimo pritiscija željeno
fajlove, foldpomoću du
ršinu, zatimknite Prikaž
ti na radnoj bilo kojem radnu
ugi na nju up često ma.
atotekama ilce /prečace
avke, a ne a prečac. c, a ne i trelici na
enata za radws program
eperenjem p
kom na tastejeranje u su
tipku u komm i kusnut pa se og polja, što
dere, prograugmeta Mor
m ži
li
sa dijalog p.) Rad sa m
pokazivača
er . Kuprotnom sm
mbinaciji tipursor se premnda pritisneće se indici
me ili njihore options, k
prozorom. (mišom omog
- kursora (i
Kursor se pomjeru je mo
pki. Istovremmješta u poe željeni tasirati promje
ove prečice.koje se nala
(Primjer je ućava
nsert
omjera od guće
menim olje. Pri ter na
enom na
azi na paleti
i
-
Windows Bilo koji na računanaziva. On omoguDa bi radifile. Za neiskuiskusnog Explorer jresursima Datoteka-fDatoteka,Fajl (file)
Pod podacprihvati i zO definisaLokacijompripadnošćPod progrNiz naredkoristi i tprogramskFajl karak(kad su njeOsnovni pzaglavlju kKonvenciIme (Namkasnije prZec, ako sSlužbeni pzavise od Nazivi fajrazmake islova/karaMada je dPreporučustare i novI iskusni kimena. ReNaime prizgubite dnajčešće 1
s Explorer
operativni saru. Kod W
ućava da činili sa Explo
usnog korisnkorisnika
je neophodaračunara (i
fajl , fajl (file) pznači papir
cima se smzapamti. Faanju imena m određuje ću fascikli (ramom se p
dbi se smještermin aplikkih i dokumkteriše veličega unošenipodaci o fkoje operatiije za davanme) koje dajronađete. (aste napisali put i tome verzije operjlova mogui tačke za oakteri, osim dopušteno trujem da za ve konvencijkorisnici poekli smo da jri najčešćemdio imena n128 slova.
r/ Istraživa
sistem trebaWindows-a t
nite baš to šorerom treb
nika ExplorExplorer
an alat koji li gotovo sv
predstavlja, dokument
matraju sve ajl je jedno(Name) vidpripadnost
(folderu). podrazumjevšta u fajl kokacija sa is
ment fajlova.čina izraženi podaci). fajlu: ime, ivni sistem nje imena jete fajlu tr
ako ste nacrizvještaj saslično.) Pr
rativnog sisu imati do odvajanje. Uznakova ko
reba izbjegapočetak pr
ije dat u okvonekad imajje moguće
m načinu ana arhivskoj
ač Window
a da omoguto obavlja W
što mu ime kbamo prihva
rer je alat kje alat
dobijate u vim).
a osnovnu ounutar fasc
vrste dokumznačno odrdi odjeljak inadređenoj
va niz nareoji se nazivstim značenj
na u bajtovi
lokacija, vsam kreira.
rebalo bi dartali zeca, loa službenogri davanju istema i orga
256 karakU dugim naoji imaju poavati naša slihavatite ovviru ispod.ju problemakoristiti 255arhiviranja j kopiji uko
30
ws-a
ući jednostaWindows E
kaže da istratiti hijerarh
koji omogukoji korissklopu Win
organizaciocikle.
mentata, apređen sadržispod. j cjelini. Lok
edbi, koje seva programjem. Sa asp
ima (Size)
veličina i d
a vas podsjeogično je dg puta, logičimena fajla
anizacije poktera, (tzv.azivima fajosebna značlova (dijakrivo jednosta
a sa arhivi5 slova u im
podataka oliko prekor
avno organiExplorer, il
ažujete svojhijski mode
ućava da sesti da orgndows-a, ko
onu cjelinu
plikacija i pžajem, ime
kacija datot
e izvršavajumski fajl, ilipekta Windo
i datum ka
datum kreir
eća na njegoda dokumenčno je da faa potrebno dataka. . dugački nlova, mogučenja. Tako itike-kuke i
avno pravilo
ranjem podmenu, ali i p
(snimanja račite limit
zovanje i pi samo Exp
j računar. el i definisa
e upozna štaganizuje poji Vam om
, u koju sm
programa, kenom i loka
teke (fajla) o
u u tačno od češće sam
ows-a ne p
ad je posljed
ranja smješ
ov sadržaj intu koji sadrajlu u koji gtreba pošto
naziv) ukljuu se koristit
su zabranjkvake).
o, a da kasn
dataka zbogpreporuku jna CD) pprograma
pretraživanjeplorer, kak
ati dva pojm
a ima u račpodatke u mogućava pr
mještamo po
koje računaacijom.
određena je
dređenom rmo programpostoji razli
dnji put faj
štaju se u
i da vam oldrži taj crtežga smještatovati konve
učujući tu ti sva malajeni : ? " /|
nije analizi
g prekoračeje da se kor
postoji mogza snimanj
e podataka o se češće
ma folder i
čunaru. Za računaru.
ristup svim
odatke.
ar može da
e
redosljedu. m. Često se ika između
jl mijenjan
posebnom
lakša da ga ž, date ime te date ime encije koje
ekstenziju, a, ili velika
< > * : .
irate odnos
enja dužine risti do 80. gućnost da je, a on je
-
Fascikla (Folder prepoznate pomotnica, sastoji od I folder jeJasna je apremještat
Hijerahijs Vaš računfajlova) i nHijerahijafoldera. Folder mokoja podsj Adresa fajU puno imimena svseparatoro RazumjevOvdje pre Kako pokrPošto smostartamo EPostoji (baExplorera
(omotnica/fedstavlja ve
pod imenomsa istim z
više fajlovae jednoznačanalogija sati iz registra
ska strukturnar može danormalno d
a direktorija
ože da se sasjeća i naziva
jla i folderame nekog
vih foldera om \.Tako b
vanje rada Ezentovane p
renuti Explo se upoznalExplorer. ar) deset nau taskbaru.
folder/direeću logičku
m direktorijznačenjem. a; kao fajl ččno određea klasičnoma u registar,
ra a ima nekoli
da je neophoa izgleda k
stoji od drua se stablo (
a naziva se pfajla (folde
od glavnbi C:\Rad\Z
Explorera znprocedure i
lorer li sa elemen
ačina da to u.
ektorij) u cjelinu u , a sad je Folder moiji su sadrž
en sadržajem organizaci
iz fascikle
iko hiljada fodno, da se tkao obrnuto
gih foldera,(tree), sa ko
putanja. (pra) bi se uk
nog korijenZec značilo d
nači razumjestrukture su
ntima kojim
učinite, ali k
31
koju se smtermin dir
ožemo shvažaj drugi faem, imenomijom podatau fasiklu; p
fajlova, (samti silni fajloo stablo k
, od folderaorijenom iz
path). ključivala ina do imeda se fajl Ze
evanje Windu osnov rad
ma želimo up
kod Window
mještaju fajrektorij zamatiti i kao ajlovi. m i lokacijoaka, koje m
praktično iz
mi Windowovi organizukoje počinje
i fajlova ilikoga se vrš
i putanja. Pena fajla (ec nalazi na
dowsa. da u Window
pravljati (faj
wsa7 je naje
jlovi. Ranijmjenjen sa t
specijalnu
m. možete, lista
foldera u fo
ws-i imaju neuju i smjestee iz glavn
i samo od faši grananje.
Putanja se (foldera) ma disku c u f
wsima a kro
jlovima i fo
ednostavnije
je su ove cterminom f
u vrstu fajl
ati pregledaolder.
nekoliko stote u neke već
nog (korjen
ajlova, po st
određuje nameđusobno folderu Rad
oz vježbu po
olderima) ka
e da kliknet
cjeline bile fascikla ili la, koja se
ati, vaditi i
tina će cjeline. skog-root)
trukturi
avođenjem odvojenih
d.
ostati jasni.
ako da
e na ikonu
-
Element
Naslovna Linija mestrukture čemu ćem U slučaju zbuniti. Podešavanmenija ToRazličita pExplorer iopcijama dvije grup Za početakProzor ExpredstavljeNa dnu prselektovanfolder (Di
ti Explore
O
traka prikaz
enija i palepodataka, d
mo kasnije go
da su pode
nje izgleda Eools izborompodešavanjaima tri glavkoje podrža
pe.
k izaberite Cxplorera se ena folderimrozora nalani folder (Osk free spac
era
Osnovni pro
zuje ime on
eta sa alatkda pojedineovoriti.
ešeni nešto
Exporera vrm Folder i da ostavljamo
vna foldera: ava Compu
Computer sastoji od
ma, a u desnzi se Status
Object(s)) i ce).
ozor koji se
noga što tren
ama sadrži e fajlove br
drugačiji p
rši iz menijdalje podešao za kasnijeFavorites,
uter, jer one
Local disk dva okna.
nom sadržajsna linija kokoliko je s
32
dobije nako
nutno pregle
i komande rišemo, kop
arametri mo
ja View čekavnjem Opte. Zasad ih iLibrararies
e sadrže pri
k D i analizirU lijevom
j trenutno aoja prikazuj
slobodnog p
on pokretanj
edate (na sli
koji nam opiramo i pr
ogli bi dob
kiranjem i iztions View .izbjegavajtei Compute
incipe koje
rajte sadržajm se nalazi
ktivnog folduje koliko oprostora na
nja Explorer
ici gore to j
omogućavajrebacujemo
iti i radno o
zborm ponu. e, samo će der, a mi ćemćete moći
j prozora. hijerahijsk
dera. bjekata (fajdisku kom
ra
e Libraries)
ju da vršimna druge p
okruženje k
uđenih opcij
da Vas zbunmo se uglavn
primjeniti
ka struktura
jlova i foldme pripada s
).
mo izmjene pozicije, o
koji će Vas
ja; kao i iz
ne. nom baviti i na druge
a podataka.
dera) sadrži selektovani
-
Osnovni ComputerNa disk sekao odvoj PC obaveimaju, ali folderi. (WDisk je odDavanje imSvaki foldNačin pridlokacije, jkoje postdisciplinovprobleme.
Explorer opregled njeelemenata.
elementi gr-a. e smještajuene cjeline.
ezno ima bapo princip
Windows-i dređen imenmena disku der može dadruživanja e proizvoljtoje među vani, možd
mogućava kegovog sadr.
gdje se smj
u folderi, a u
ar bar jedanpu ravnopraih tako i tre
nom (label) se vrši pril
a se sastoji o- smještanjan, no i tu
fajlovimada će nam
kretanje kroržaja, kao i
ještaju pod
u foldere fa
n hard diskavnosti fizičetiraju).
i jednim odikom njihov
od subfolderja fajlova use treba dr
a, odnosnoispočetka
oz strukturupremještanj
33
daci su dis
ajlovi. Ukol
k. Diskovi čkih i virtu
d slova abecve instalacijra, koji ondu određene ržati pravilao folderima
sve ići la
u računar ispje pojedinih
kovi koji
liko imate v
su određenuelnih uređa
cede a hard je.
da može da ifoldere i f
a i pridruživa, po pravako, ali će
pitivanje i h
su predstav
više diskova
i fizičkim kaja, mogu s
disk kao C:
ima svoj subfoldera u fovanje vršiti vilima hije
nam kad-
vljeni kao
va oni su pr
karakteristise shvatiti k
:.
bfolder itd. foldere tj. o
po logičkimerarhije. A-tad anarhij
subfolderi
edstavljeni
kama koje kao glavni
određivanja m vezama,
Ako nismo ja donijeti
-
Radsafa KopiranjeČesto imadrukčije). KOPIRANpod istim Obavlja se
• Selektuje• Izdate koalatki klik• Pozicion• Izdate koalatki klikOva komalokaciju, afasciklu i u
s Ovdje je msmješta dmemorijedisk.
ajlovimai
e fajlova ate potrebu d
NJE podrazuimenom nee u nekoliko
ete fajl koji omandu Cop
kom na ikonnirate se na lomandu Pas
kom na ikonanda vrši koali na orginau orginalno
slika i poru
momenat dadatoteku u pe RAM mem
ifolderim
da fajl imate
umijeva da može se koo faza:
želite kopirpy. Ovu kom
nu Copy. lokaciju gdjste. Ovu komnu Paste. opiranje (prealnoj lokacij
om fasciklu.
uka koju dob
a razjasnimoprivremenumorije raču
ma/selekc
e i na drugo
želimo datoopirati na is
rati mandu mož
je želite da mandu mož
ebacivanje) ji je zadržan
bijamo pri k
o: datoteke su memorijuunara. Kom
34
cija/kopir
oj lokaciji. T
oteku u cijesto mjesto (i
žete pronaći
smjestite kožete pronaći
sa orginalnna datoteke
kopiranju (v
se trajno čuu (Clipboarmanda Past
ranje/pre
Ta operacija
elosti prepisistu fasciklu
i u meniju E
opiju fajla.i u meniju E
ne lokacija (e koju smo k
većih fajlova
uvaju na diskrd), koja sete prebacuj
emještanje
a se naziva k
ati na drugou-folder).
Edit, ili je ak
Edit, ili je ak
(source) na kopirali, ona
a, kad je kop
kovima. Koe nalazi unuje datoteku
e/
kopiranje (a
o mjesto. Na
ktivirati iz p
ktivirati iz p
ciljnu (desta se nalazi i
piranje duž
omanda Coutar elektru iz RAM-a
a kako
aravno,
palete
palete
tination) i u ciljnom
že)
opy ronske a na hard
-
35
Premještanje fajlova Umjesto kopiranja često imate potrebu da fajl prebacite sa jedne lokacije na drugu. Operacija premještanja (Move) se razlikuje od kopiranja po tome što se datoteka sa izvorne lokacije prebacuje na ciljnu lokaciju. Procedura je slična onoj kod kopiranja, samo se umjesto Copy koristi Cut • Selektujete fajl koji želite iskopirati • Izdate komandu Copy. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Cut Ovdje je momenat da pojasnimo: datoteke se čuvaju na diskovima. Komanda Cut smješta datoteku u privremenu memoriju (Clipboard), koja se nalazi unutar elektronske memorije RAM memorije računara.. Korektnije bi bilo reći da se u privremenu adresu smješta ime i lokacija gdje se datoteka nalazi. • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite fajl. • Izdate komandu Paste. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Paste. Ova komanda vrši kopiranje (prebacivanje) sa orginalne lokacija (source) na ciljnu (destination) podataka, ali na orginalnoj lokaciji nema više datoteke koju smo kopirali, ona se nalazi samo u ciljnom fasciklu. Umjesto izbora komandi Cut, Copy i Paste iz Edit menija možete da koristite tastaturu i kombinujete tastere. Na taj način možete zadati komande i to: Ctrl + C = Copy Ctr + V = Paste Ctrl + X = Cut Preimenovanje fajlova Ukoliko imate potrebu da nekom fajlu promijenite ime to ćete učiniti na sljedeći način: · Aktivirate Explorer · Pronađete i selektujete fajl kome želite promijeniti ime · Izdate komandu Rename: promijeni ime. Ovu komandu možete pronaći u meniju File. Eventualno možete potražiti ikonu sa istim imenom (uglavnom nije dio standardnog seta palete alatki). · Nakon toga će prozor koji sadrži staro ime postati aktivan i omogućiti da ukucate (prekucate preko starog) novo ime. Za pozicioniranje možete koristiti miša ili strelice. Sa BackSpace i Delete tasterima vršite brisanje viška. I pri izmjenama imena treba voditi računa o konvencijama za davanje imena. Višestruko označavanje (selekcija) fajlova Windows Explorer vam omoguućava da brzo i jednostavno kopirate ili pomjerate datoteke. Da biste datoteke iskopirali ili pomjerili prethodno ih morate selektovat-označiti. Ako želite označiti grupu datoteka koje su u nizu onda u desnom dijelu prozora Windows Explorera kliknete na prvu datoteku u nizu, pritisnete taster Shift i držite ga pitisnut, a onda kliknete na posljednju datoteku u nizu. Kad otpustite tipku Shift ostaće zatamnjena grupa datoteka. Ove datoteke su spremne za kopiranje, pomijeranje ili brisanje.
-
36
Kada označavate datoteke koje nisu u nizu onda označite (kliknete na), prvu od njih pritisnete taster Control (Ctrl) i držite ga pritisnutog, zatim birate (kliknete na) sljedeće datoteke koje želite selektovati. Kada odaberete sve potrebne datoteke otpustite taster Ctrl.
Kreiranjenovihfoldera Napokon je došao momenat i da objasnimo kako Windows-i kreiraju nešto novo. Pretpostavimo da želite rezervisati prostor za smještanje nekih Vaših podataka. To znači da je potrebno da kreirate fascilklu u koju ćete smještati Vaše dokumente. Procedura je sljedeća: • Pokrenete Explorer • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite novu fasciklu Pozicija gdje se nalazimo treba biti folder koji omogućava skladištenje -pamćenje. • U meniju File izaberete New Folder i automatski će se kreirati novi folder sa ponuđenim imenom New Folder. Slika lijevo Vas podsjeća na to da je ime foldera jednoznačno, pa ukoliko o tome ne vodimo računa mi, računar to čini automatski. Sam unos imena izvodi se kucanjem sa tastature, držeći se pri tome istih preporuka koje smo dali za imena fajlova (jednoznačnost, dužina, naša slova...). Kod davanja imena sreli smo se sa tragovima vještačke inteligencije implementirane u Windows-e: predikacijom i radom sa neimenovanim dokumentima. Ovdje je to vrlo jednostavno i bilo bi zamorno i bespotrebno gubiti vrijeme na objašnjenjima kako Windows-i štite konzistentnost i jednoznačnost podataka, no ipak razmislite malo o tome. Ukoliko pokušate na istoj lokaciji (u istom folderu) dati isto ime, Windows-i će Vas upozoriti da to nije moguće. Šta je fajl, šta ekstenzija, prepoznaj različite tipove ikona, koje su ekstenzije Ako fajl postavimo na read only on se može samo čitati, promjene ne prima, ako hoćemo da mijenjamo status, desni klik na fajl, properties, to se isto odnosi i na foldere, s tim što se automatski odnosi na sve fajlove u folderu, a ne na naknadno ubačene fajlove. Sortiranje, preimenovanje(f2), označavanje više fajlova u nizu i ne, kopiranje i premještanje, brisanje(shift+delete, direktno brisanje), vraćanje obrisanih, Brisanjefajlova:RecycleBin Pri brisanju se treba držati jednog osnovnog pravila briše se samo ono za što smo sigurni čemu služi, pretpostavka da je nešto višak je vrlo opasna. Operacija brisanja fajla obavlja se u dva koraka: • Selektujete fajl koji želite izbrisati • Izdate komandu Delete Ovu komandu možete aktivirati direktno sa tastature pritiskom na taster Delete, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Delete Možemo shvatiti da se fajlovi prebacuju u specijalno rezervisan prostor, sistemski folder, nazvan korpa za otpadke: Recycle Bin. Unutar ovog foldera vrši se privremeno čuvanje fajlova i informacije o tome gdje su se nalazili prilikom (u momentu) brisanja.
-
Ovaj princfajlova. Trajno br Opisano bPotražite nunutar kojAko selekrekonstrui
Ako zaistaEmpty ReUkoliko sti fodere koslekotovan
cip brzog br
risanje i rek
brisanje (Dena Desktopujeg će biti sp
ktujete neki išete.
a želite da trecycle Bin i te neke fajlooje želite reni fajlovi i f
risanja naziv
konstrukci
elete) predstu ikonu korpisak ranijeod fajlova i
rajno uklonkliknete na
ove (ili foldekonstruisatifolderi biće
va se i recik
ija slučajno
tavlja samo pe za otpad
e izbrisanih iz korpe ima
nite ove datoa tipku Yes zdere) greškoi i i izdate ke vraćeni na
37
kliranje, jer
o izbrisanih
premještandke Recyclefajlova. ate ponuđen
oteke sa diskza potvrdu
om obrisali mkomandu zaa mjesto oda
omogućava
h fajlova
nje pokaziva Bin. Klikn
ne mogućno
ka onda u Fbrisanja. možete ih v
a rekonstrukakle su obris
a rekonstruk
ača iz kataloete na nju i
osti da ih tra
File meniju i
vratiti tako škciju (Restorsani.
kciju ovako
oga (tabele)otvoriće se
ajno izbrišet
izaberete ko
što selektujere this item
o izbrisanih
fajlova. e prozor
te, ili da ih
omandu
ete fajlove m) i svi
-
Control p Kao što mmjesto gdjeKontrolna Kakvih popromene u Kada klikn
U gornjemćemo preglKada odabpostoje u o
panel
mu govori ime se vrši potabla je sas
odešavanja?unutar opera
nete na start
m desnom uglati ikonice
beremo smaokviru kontr
me Controldešavanje kstavni segm? To su pativnog siste
t – Control p
glu nalazi si male “pro
all icons / mrolne table.
l Panel (Kokomponentiment operatiprije svega ema window
panel otvori
e opcija Viograme” kojmale ikone,
38
ontrolna tai operativnoivnog sistem
administraws 7.
iće vam se p
iew by: onaji se izvršavpojaviće se
abla/Upravog sistema.ma, u komeativna pode
prozor kao n
a omogućavvaju kada dve sljedeća s
ljačka tabla
e se nalazi ešavanja si
na slici ispo
a da možemvostruko klislika koja p
a/Nadzorno
čitav set poistema, pod
od.
mo birati naiknemo na n
pokazuje sv
mjesto) je
odešavanja.dešavanje i
ačin na kojinjih. e alate koji
e
. i
i
i
-
Pogledajm Desktop gGadget su sistema, a mKada se ak
mo one koje
gadgets/malmali progrmogu biti z
ktiviraju poj
se najčešće
li programrami koji raznačajne za javljuju se n
koriste. A t
i koji nose di u pozadikorisnika.
na desktopu
39
to su:
čitav spektini operativ
u računara.
Najči sat Slikprog
tar informavnog sistema
češće korišćt.
ka lijevo gramčiće.
acija a i ne opter
ćen gadget-
pokazuje
rećuju rad o
dodatak jes
kako poz
operativnog
ste kalendar
zivate ove
g
r
e
-
Display/poMoguće jeekrana: ovam odgopozadine epodešavanj Na primjpodesite daboja ili slnačin. Otvokliknete desktop bakao opcija Poslije odaste već vi changes.
Ukoliko žprozora udrugačiji oprozor Coopciju Chsounds on U okviru standarne izabrati koali i neke dU okviru možete mmnoge dru
odešavanjae podesiti od rezolucijovara, prekekrana, njegja skrin sejv
jer: ukolika na vašem lika to radorite controna displayackground sa lijeve str
aberete slikuodlučili, kl
želite da u kojima od standard
ontrol panehange the your comp
ove opcmogućnost
oje nudi samdruge.
ove opcijmijenjati scuge stvari
a izgleda eksve parameje ekrana kko definisagove boje slvera itd.
ko želite desktopu b
dite na sledol panel, potay i chan
koji se narane. u ili boju ililiknete na s
izgled varadite b
dnog, otvoel, i potra
visuals aputer ije nalazi
ti koje možm Window
je mogućecreen save
krana i prozetre koja anja ike,
da ude deći tom nge lazi
i šta save
aših ude
orite žite and
se žete
ws 7
je r i
40
zora
-
Region an
Ukoliko douvijek standefault inp
nd Languag
odamo višendarni font put languag
ge/podešava
e jezika, reci jezik koji
ge bar koji s
anje jezika
cimo srpskim kucamo
se nalazi u s
41
a i regiona
Ovo je mradimo. Onda kkeyboarddugme cAko želilatinicuadd, potserbian, kliknemoTada nam Standard
i latinicu, ćbude srpsk
samom vrhu
mjesto na k
kada otvorids and Lan
changes keyimo da dodto radimo
tom iz palelatin ser
o ok. m se taj jezi
dno, klikom
ćirilicu, engki latinica tou prozora, p
kome defin
imo ovaj pnguages. Uyboard. damo novi j
na sledeći te koja namrbia and
ik doda u pa
na apply p
gleski jezik o biramo takpotvrdimo n
nišemo jezi
prozor imaU okviru nj
jezik, na pr način. Kl
m se otvorimontenegr
aletu.
potvrđujemo
itd. i želimako što u oknaš izbor.
k sa kojim
amo opcijue se nalazi
imer srpskiliknemo na izaberemo
ro Former
o izbor.
mo da namkviru opcije
m
u i
i a o r
m e
-
Jednosta Cilj: upozsistemom,pa i Windo
U sklopuZa početak CalculatoProgram kranijim džPoziv proPozivom
Izbor se kao na sli
Naučni kaProgramepodržavajuBin), Standard(/), sabirapredznakaRačunanjUnos vrijukucavanjAko korisnumeričko taster štindikacija) sa važi znakon unos
ora.
kacije
tavnijom apkativne proa omogući knog sistemnajjednostav
a da se uz atorima. rt/Programsulator koji j
čekiranjem j
adrži dalekogućava i radojnim sistem
ard) sadrži cenat, kvad
dnosti u dijlikom na t
se koristiti risti numerano paljenjemeričkog seza sve progrsa brojeva i
42
plikacijom ograme, nemkonkretan rma isporuvnijim kao š
z pomoć ra
s/Accessorije integrisan
jedne od p
o veći broj fud sa logičkimima (heks
samo elemdratni korije
alog prozortaster - dug
brojevi iz rička tastatem svjetlosneta: da li rame. i operacija)
Windows-ma mnogo srad. učuje se što su kalku
ačunara vrš
ies/Calculatn u Window
ponuđenih o
funkcija, m operacijasadecimalni
mentarne open (sqrt), in
r Calculatorgme koji p
gornjeg reura ona sene indikacijda se kori
), pritiskom
a. Upoznavsmisla. Cilj
više aplulator, sat i H
e jednostav
tor. ws.
opcija
ama (u brojni - Hex, ok
peracije: mnnverznu vri
r-a. predstavlja
eda karaktere aktivira e. isti kao ku
na taster <
vanje sa oj operativno
likativnih Help.
vna računan
nim sistemiktalni - Oct
noženje (*)ijednost (1/
broj, ili s
r seta tasta- bira pri
ursorski (st
ili
perativnim og sistema,
programa.
nja, slično
ima koji to t, binarni -
, dijeljenje /x) i izbor
a tastature
ature, ili iz tiskom na
trelice), ili
klikom na
.
-
PrivrememinimizacMinimizacsmješta u aktivirali WordPad-Ponovni pPostupak PomjeranPostavite destinacijudokument Napuštandugme –CProvježbajKalkulatorveć smo ododaju se
Podešava Unutar WKad pokre
Kad se pomoći da poAko želiteTu ćete mPrije, ili kprimjetite,prozor za
PromijenitKlikom nasekundi. Kad želitena njih. Ako se žeželi.
no napuštciju. cijom progrtaskbar. Aiz desktopa
-a, minimizapoziv minimminimizacij
nje prozorase u naslov
u. Pomjeranta, tako da v
nje programClose), ili koajte rad sa kar je jedan o
obradili većsamo nared
anje tačnog
indowsa imenete Windo
poziv
stavite u doogledate ko
e više detaljmoći da preg
kasnije, vri, jednostavnpodešavanjte - podesita inkrement
e promjene s
eli promjena
tanje -mini
ram ostaje aAktivan pos
a njegovomacijom se v
miziranog prje važi kod s
a kalkulatorvnu liniju nje naročitovam on prek
ma kalkulaombinacijomalkulatoromod najjednoinu radnji p
dbe vezane z
g vremena
mplementiranows-e tačno
v programa
onji desni ugoji je danas da pozovite plednije vidiijeme, koji no se postave.
te potrebnet-dekrement
sati, ili min
a vremensk
imizacija p
aktivan i dostaje prozor
m minimizaraćate u prorograma vršsvih Window
a je na stani držeći pri
o ima smislakriva podatk
ator se vršim tastera . ući vrstu kalWindows pra rad; tako nu aplikaciju
r i sat
ar i sat. moćete vidjet
ws prozora pm. azvan Kalen
informacijesistemski s
u Taskbar-u
e. šite promjen
e na njihovo
aberete karti
Calculator
se njegov prredhodno bvraćate u dPad-a i sl.
m na njegovuma.
in: vi taster miulator koris
ardan način:
kulatora i programa. Kće biti i kou.
ti u donjem
pojaviće se
ndar i vrijeme o vremenusat, će se r
u i kliknete 2
ne; mjeseca
o polje i ink
icu Time Z
r vrši se k
rozor uklanjio aktiviran
desktop, ako
u ikonu u ta
iša, pomjerstite za pror
: klikom na
provodeći raao, što ste d složenijih
desnom ug
(isplivaće)
me - Date anu i datumu. razlikovati 2 puta na nj
a, godine ili
krement-dek
one, klikom
klikom na
nja - minimin. Ako ste
ko ste ga ak
askbaru. - Po
rite prozor račun u proz
a dugme za
azličita izračvjerovatno
h Windows
glu.
balon u kom
nd Time.
od stvarnojega. Pojavi
sata, minut
krement će
m na područ
dugme za
zira i on se Calculator ktivirali iz
okušajte.
na željenu zoru vašeg
a izlaz ( X
čunavanja.primjetili, programa:
me ćete
og. Kad to i se dijalog
ta odnosno
se odnositi
čje koje se
-
Help - po Help predPoziv glaWindows-nismo akti
p
omoć i pod
stavlja obavavnog Help-ima. vršimivirali neki
poziv Helpa
drška
vezan dio usp-a, gdje su
mo sa Start/Hprozor).
a preko Star
ser friendlyu objašnjenHelp ili pri
rt dugmeta
44
y - prijateljskni svi pojmitiskom na t
kog okruženovi i procetaster F1 - a
pozi
Nakon štoprozor koji Kliknete nobjašnjenjaobjašnjenje
nja Windowedure, koje ako se nalaz
iv Helpa pr
o ste pozvje sam po s
na neki oda iz spiskae.
ws-a. srećemo p
azimo u desk
reko F1 tast
vali pomoćsebi jasan.
d ponuđena i dobijet
pri radu sa ktopu (ako
era
ć dobijate
ih topika-te detaljno
-
Paint Šta je Pai Program zskromnih lne zahtjevaOvaj dizajkreiraju neIsporučuje Bitmapir Računarsk
Primjer
Pojam pik
Red Greendruge bojeslika crno bbita (RGB)Kvalitet jesvaki pojedznači boljurazne vrsteslike u tomJPEG (JPGizvesti, ali Paint koris
int
za obradu blikovnih stvaju kompleknerski alat
ezahtjevne cse i nanalz
ana grafik
ka grafika se
r bitmape i
ksela
n Blue - to e osim ove trbijela to zna) po jednomedne bitmapdinačni piku sliku kao ie sažimanjam formatu sG) format kje blizu stv
st PNG saže
bitmapiranihvaraoca. Akksnu obradunamjenjen
crteže. i se integris
ka
e dijeli na dv
pikselizacij
znači da svri osnovne. ači da pikse
m pikselu. Cpirane slike
ksel (dubinai vjerodosto
a. Bitmap (Bsu veoma vkoji sažima varnosti. eti (komprim
h slika, zvako radite sa u, Paint je, v
je amaterim
san u sklopu
va dijela: bi
je
Bitmkori(najsnimili TBitmgubiBitmpravnekili n
Pielepla Svdapik
vaka boja