INFORMATIKA 1.poglavlje Informatika razum ta je informatika Predmet prouavanja infrom.i metode sluenja Informacija kao predmet prouavanja info.i pristupi informiranja drutvenoekonomski pristup matematiki pristup (teorija odraslih) statistiko matematiki pristup inforinformatiki pristup komunikaciski pristup fragmatini pristup

2. poglavlje Matematiko-logike osnove rada raunala - analogni i digitalni prikaz veliina koju mjerimo brojevni sustav operacije u brojevnom sustavu aritmetike operacije u brojevnom sustavu algebra logike osnovne logine operacije izvravanje aritmetikih operacija pomou algebre logike osnovni logini sklopovi prikaz loginih funkcija pomou osnovnih logikih sklopova

3.poglavlje Osnovni logini raunalni sustav - arhitektura - funkcije raunala - Van Nojmanov osnov raunala - Komponente raunala - Memorije - Procesor - Ulazne jedinice - Izlazne jedinice Funkcije raunala Izvravanje programa Izvravanje programa u strojnom kodudglavne memorije raunala

4.poglavlje Softver raunala (raunalnog sustava) Operaciski sustav Jezici prevoditelji Usluni softver Aplikaciski softver i njegove vrste Razvojni softver

5.poglavlje Informaciski sustavi Pojam informaciskog sustava Ciljevi Struktura i komponente

Taksonomija informaciskog sustava - Vrste info.sustava na osnovu odluivanja - Upravljaki inform.sustavi - Sustavi za potporu odliuivanja - Inteligenti sustavi odluivanja - ivotni ciklus inform.sustava Modeli razvoja infrom.sustava Vodopadni model Inkrementalni model Prototipski Spiralni model

6.poglavlje Programi i programiranje Pojam programiranja Program kao dio faze izrade ili faze inform.sustava Pojam algoritma Osnovne logike strukture programiranja Skvencija Selekcija Integracija Prikaz algoritama kao bloka dijagrama Proceduralno i objektno programiranje Programski jezici i njihove generacije

7.poglavlje Raunalne mree Komunikacija podacima Model raunalnih komunikacija Medij prenosa podataka Vrste raunalnih mrea Lokalne raunalne mree Topologija lokal.raunal.mrea Globalne raunalne mree Komunikaciski protokol Modeli 7 raunalnih razina (OSI) Paketni prenos podataka Internet mree primjer globalne raunalne mree Arhitektura internet mree Sustav IP adresa

-

DNS-sustav imenovane domene Usluge ili servisi na globalnoj raunalnoj mrei 1. 2. 3. 4. Veb Elektronika pota FTP (file transfer prototip) Diskusiske skupine

Elektroniko poslovanje - Internet

8.poglavlje Baze podataka Model podataka Operacije - Ogranienja i struktura relaciskog modela podataka Relaciska algebra (operacije relaciske algebre (8 operacija): Unija, presjek, razlika, Kartezijev proizvod, projekcija, selekcija, pridruivanje Koncept kljueva u relaciskom modelu Kandidati za kljueve Primarni klju i vanjski klju Entitetni i referencialni integritet Izgradnja Kanonskog modela baze podataka Normalizacija podataka (vertikalna i horizontalna) Normalne forme (1.2. i 3.) prva druga i trea E-R diagram (Entity relationship) Prikaz logikog modela baze podataka pomou E-R diagrama

Upitni jezici SQL Sructure quear language QBE Query by example __________________________________________________________________________________

1.poglavlje Duga tradicija ali kratka povjest za informatiku zato to su samo neki zabiljeavali informacije o sebi. Ima dugu tradiciju. Vee se za nastanak digitalnih raunala. Dva su izvora nastanka informatike. Jedan izvor je iz 1957 god = Kajn tajnb (Njemac) objavio rad u kojem stoji rad sa pojmom informatic. On je pojam izgradio iz dva dijela. 1. je informacija + automatizacija dok neki kau da je + matematike. Zato se najee uziam 2.god.1962 god. Francuz Philip Drajfus. Tada se informatika pojavljuje na Francuskom jeziku. On je objasni da je pojam informetike pojam iz dvije Francuske rijei = Informacija + automatizacija. Osnovni zadatak informatike je automatizirati proces dobivanja infpormacija t.j. prepustiti proizvodnju informacija stroju. EDV (elektronishe daten arbiten) ili EDP (electronic data proces) U Engl.govornom podruiju je Computer Science identinan pojam Informatike

Na fakultetima ekonomije slue se termini INFORMATICS. Ima jo jedan naziv Business computing. DIJKSTRA Edgstar (Nizozemac) prvi meu 4 programera u svijetu. Odnos izmeu informatike i raunala je isti kao odnos izmeu astronomije i teleskopa. Informatika je jedan sloen pojam unutar kojeg se mogu identificirati 4 razliite informatike. Jedna od njih prouava samo raunalo. U njemakom jeziku je najbolje objanjeno. Unutar pojma informatike imaju 4 informatike 1.tehnika informatika 2.teoriska 3.praktina 4.primjenjena Tehnika infrom.(hardver)se prouava na tehnikim fakultetima gdje izuava pravljenje to breg procesora, to veeg kapaciteta memorije,raunala sa to manje potronje. Teoriska (algoritam)inform.ona je najblia matematici i bazira se na teoriju automata, dokazivanje formalne ispravnosti jezika programa, teoriju strukture podataka kako bi troile to manje vremena u pretrazi podataka,izgradnja to efikasnijih algoritama iz kojeg izvodimo programe Praktina inform.(softver) Se bazira na nevidlji dio a to je softvera i bavi se razvojem programskih jezika, jezika prevoditelja, izgradnj.operaciskih sustava, softvera za izgradnju aplikaciskih softvera Primjenjena informatika (najvanija) je primjena sve ove tri informatike u nekom podruiju. Tako su nastali pojmovi: INFORMATICS (vie razliitih informat.) ubraja se i poslovna informatika koja se primjenjuje u ekonomskom procesu (raunovodstvo, menadment).Moramo poznavati i poslovne procese u toj oblasti. Informaciski sustavi koji opisuju poslovni proces to je poslovna infrormatika. Druga je informatika u pravu koja je primjena dvije informatike u dravnoj upravi sa ciljem izgradnje t.z. elektronikog graanina (E citizen). To je onaj koji e moi pristupiti serveru i isprintati svoj rodni list, registrirati auto od kue pomou raunala. Medicinska informatika koja doprinosi kvalitetu lijeenja Ove tri informatike ine sr informatike. Studiranje iz Latinskog jezika= STUDERE-truditi se (Student-Onaj to se trudi) Univerzitet=jedan cilj UNUS-1 na latinskom, BERSUM-Cilj

Informatika kao znanstvena disciplina Informatika je znanstvena disciplina koja se bavi sustavnim oblikovanjem, pohranjivanjem, obradom i prijenosom podataka informacije. Ona je znastvena disciplina koja je jasno definirana jer se slui medodom (opim metodama) koje su zajednike za sve znanstvene discipline i razvija nove metode.Najvaniji je sustavni pristup ili sustavna metoda. Posebne znanstvene metode razvija sama, a najpoznatija je (jedinstveni jezik modeliranja UML-ima 13 dijagrama).Ona je znanstvena disciplina zato to ima definirano: 1. predmet prouavanja = INFORMACIJA 2. metode Opa teorija sustava (sustavna metoda)1954 god definiran od starane Bertflang. Svaki sustav ima neki cilj i ima nain na koji funkcionira. Ima ulaz-obradu i izlaz. Svaki sustav tei raspadu-dezorganiziranju i to se naziva ENTROPIJA sustava.

Informacija kao predmet prouavanja informatike Informacija se promatra kao jedan od oblika sveopeg postojanja (kao materija i energija). Informacija sa matematiko-statistikog pristupa nama bitnija kako se definira informacija.Informacija mora imati mjeru i ako se promatra zajedno sa materijom i energijom. Shannon 1948/49 njegov pristup matematiko-statistiki pristup informaciji (senonov pristup). Napisao rad (teory of communication). Tu je definirao ovu teoriju.

C A B C T0 * Promatra eka neki od ovih simbola T1 A B

Informacija je neto to smanjuje neizvjesnost. Za matematiko-statistiku teoriju informacija je neto to je suprotno neizvjesnosti. Ako raste broj informacija smanjuje se neizvjesnost. Gdje nemamo informacija neizvjesnost je maximalna, gdje raspolaemo svim informacijama neizvjesnost je = 0

VRIJEME (trenutak) To

INFORMACIJA Mogu se pojaviti ili A ili B ili C

BROJ INFORMACIJA 1

NEIZVJESNOT 3 simbola

T1 T2

Pojavi se simbol C -II- A

2 3

2 simbola Nema neizvjesnosti

3+2=8 3x2 log2 na 6. Log2 3.+ log2 2.=log (3x2) Neizvjesnost ovjek

LOGARITAM slui za rjeavanje logaritamskih funkcija pomou koje mjerimo neizvjesnost 2na 3=2x2x2=8 2 na x=2 na 3. X=3 X=log2 8=3 X=log2 16=4

Logaritamskom funkciom mjerimo neizvjesnost. Logaritam baze 2 =log2

Si = -log2 pi Si je iznenaenje Pi je vjerovatnost pojave tog simbola pi = 1

= zbroj vjerovatnosti svih simbola jednak je jedinici 0 pi 1 manje ili jednako 1

Graf funkcije: Si= - log2 pi

pi-----------1 Si-------------0

Ako se eliminira neizvjesnost pi=1 onda iznenaenja nema, ali ako je pi = 0 onda Si tei + (beskonano) ako neizvjesnost tei ka =, onda pojava nekog simbola tei ka beskonano. Zadatak: Na ispitu je ukupno 50 pitanja, a prof.za svakog studenta pravi po 3 razliita pitanja. Koliko moe napraviti razliitih pitanja za studente? Kolika je vjerovatnost da izvuemo listi sa 3 pitanja koja smo nauili? 50 - faktorijel 3 = 50/3

Pitanje koje je postavio Shenon je Koja je prosjena neizvjesnost pojave bilo kojeg dogaaja ili simbola i pojave u skupu N dogaaja ako svaki od njih nema istu vjerovatnost pojavljivanja. N=ukupan broj pojavljivanja svih dogaaja a Z=broj razliitih dogaaja ili simbola

ABABCAAC - (dogaaju se dogaaji razliitim redosljedom) 8 dogaaja. (SC je prvi vidio) Koja je prosjena neizvjesnost pojave dogaaja? Doprinos Klon Shanona je izraunavanje prosjene neizvjesnosti pojave bilo kojeg od 3 doga.ili simbola. S je iznenaenje. P je vjerovatnost pojave.

N=8 U naem primjeru je N=8 ,a Ako je: SA= -log2 PA SB= -log2 PB SC= -log2 PC = SC+SA+SA+SC+SB+SA+SB+SA = ukupno iznenaenje 8 Z=3 broj razliitih simbola = 3

Prosjeno iznenan.=8

= 4 SA+2 SB+2SC 8

4 frekvencija je broj njegovih pojavljivanja. U nazivniku je ukupan broj simbola. 4/8 je vjerovatnost pojavljivanja u naem dogaanju.

Neizvjesnost pojave bilo koje (ili A ili B ili C)simbola u naem nizu od 8 simbola = 1,5 BITOVA U opem sluaju, ako je dan sustav n razliitih dogaaja i ako ti i dogaaji, pi- vjerovatnost pojavlj. Moe se izraunati neizvjesnost pojave bilo kojeg n dogaaja razliitih dogaaja = H H = - pi log2 pi enon je tu veliinu nazvao ENTROPIJA konane distribucije vjerojatnosti - Zato to je uzeo za bazu. Jedinicu za mjerenje neizvjesnosti nazvao BIT. Neki sustav ima neizvjesnost 1 Bit ako se na izlazu tog sustava mogu pojaviti 2 dogaanja pri emu iomaju jednaku vrijednost. Pp1=1/2 1BIT H (p1 p2) D = dogaaj Ako svi dogaaji (n) imaju jednaku vjerovatnost nastupanja onda je H (1/n,1/n ....,1/n) log2 n Zadatak: Izraunati Entropiju konane distribucije vjerojatnosti za sustav koji ima 8 moguih ishoda. Svaki dogaaj ili ishod ima jednaku vjerojatnost? Komentirati rezultat? X= log2 8 = 3 bita To znai da takav sustav ima veu neizvjesnost 3x nego sustav sa 2 vjerojatna dogaaja. n=2 H= log2 2= 1bit Pp2=1/2

Zadatak: Promatranjem vremenskih prilika u Vitezu u posljednjih 10 god. prezentirali su rezultate prema kojima je 152 dana sunano, 32 dana pada snijeg, 78 dana pada kia, a ostatak je oblano. Izraunati neizvjesnost vremenskih prilika sljedei dan. Prvo koji su mogui dogaaji:

D1- lijepo D2- snijeg D3- oblano p1= 152/365

( znamo da u godini ima 365 dana)

p1- 152 p2- 165 p3- 32

p2= 32/365

p3= 78/365

p4= 1-(p1+p2+p3)

H=

SA= -log2 152/365

P1+P2+Pn=1

Zbroj svih vjerovatnosti. Sigurno je da e nastupiti jedan dogaaj.

Baza2 logaritma = BIT Jedininu koliinu neizvejsnosti imamo onda ako sustav ima 2 dogaaja i svaki od njih ima istu vjerovatnost. Nauiti: Podatci informacije i znanja informatiki pristup pojmu informacije Drutveno ekonomski pristup informaciji. Prema informatikom pristupu razlikuju se pojmovi podatak i informacija. Podatak je opis-vrijednost svojstava nekog objekta. Primjer: Vedran je student (OBJEKT,SVOJSTVO i VRIJEDNOST zajedno nazivamo podatak) Svaki podatak ima 3 dimenzije. Recimo Objekt (kupac), Svojstvo (potraivanje), vrijednost (120 KM) Podatak- Informacija = Opis svojstva nekog objekta je rezultat transformacije podataka u informaciju. 2.poglavlje Matemamatiko-logine Informacije Raunalo je ovjekov najsloeniji proizvod. Unutar raunala su integracija razliitih znanja iz matematike, fizike i mikroelektronike. Nunja znanja su bila neophodna za proizvodnju raunala (mat.fizik.mikroekonom.). a. Matematika znanja su vezana za : Brojevne sustave, Algebra logike b. Fizikalna znanja su: Tehnologija (poluvodia) c. Mikroelekrtronika: Prouava znanja iz podruija kretanja naelektrisanih estica odnosno ureaja koji mogu opisivati neke logine funkcije. Prvo raunalo se pojavljuje 1946 god. pod imenom ENIAC Brojevni sustavi (Matematika znanja)

Brojevni sustav je konvencija ili dogovor o nainu zapisivanja odreenih veliina.Tako imamo: 1. Poziciski i 2.Nepoziciski najpoznatiji je Rimski a to je onaj kod kojeg svaka znamenka predtavlja istu vrijednost bez obzira na kojoj poziciji u nizu znamenki se nalazi. Poziciski brojevni sustav to su brojevni sustavi kojima vrijednost koji reprezentira neka znamenka ovisi o njenoj poziciji u nizu znamenki.Vrijednost zapisana u nekom br.sustavu niza znamenki odreena je sljedeom formom. V= Z(i) B i- je pozicija znamenke u nizu znamenki Z= je znamenka B= je baza brojevnog sustava

Svaki brojevni sustav zato ine Baza i Znamenka pri emu je baza za jedan vea od najvee znamenke u tom brojnom sustavu. Najpoznatiji poziciski brojevni sustavi su Dekadni brojevni sustav ija je baza: (Dekadni) DBS= (10,1,2,3,4,5,6....,9)10,11,12,13,14,15

(Oktalni) OBS= (8,0,1,2,3,4,5....,7)

(Heksadekadni) HBS= (16,0,1,2,3...,9,A,B,C,D.E,F) Svaki broj zapisan u bilo kojem brojnom sustavu moe se zapisati u bilo koji drugi sustav. Primjer: Broj 7 u brojnom sustavu baze 6 / Broj 11 u bazi 10 = kao 11 u bazi 16= B

Primjer: kako emo broj u Binarnom, Oktalnom i Heksadekadnom br.sustavu prikazati dekadni br.sustav. Za svaki brojevni sustav je bitno uoiti njegovu taku koja dijeli cjelobrojne od ne cjelobrojnih brojeva. Ako zapisujemo u dekadanom br.sustavu onda se ona naziva decimalna taka a ako je u binarnom onda je ona binarna taka. Prvo u dekadnom 124.04 = 1 10 + 2 10 + 4 10 + 0 10 + 4 10=100+20+4+0+ 4/100 = 124 i 4/100 Broj zapisan u binarnom br.sustavu ima znamenke 0 i 1 1022.101= 1 2 + 0 2 + 1 2 + 1 2 + 1 2 + 0 2 + 1 2 = 8+0+2+1+ +0+ 1/8 = 11.625(10) Svaki broj na nultu je = 1 Zadatak: 1A 2(16) = 1 16 + A 16 + 2 16 = 16+10+0.125 =26.125(10)

12.4(6) = 1 6 + 2 6 + 4 6 = 6+2+ 2/3 = 8.67 Broj zapisan u dekadnom broj.sustavu kako prevesti u Binarni, Oktalni i Heksadekadni ilio bilo koji korisniki. Razlikujemo pretvorbu cijelobrojnog i necjelobrojnog dijela. T.J. postoje 2 algoritma. Cjelobrojni dio pretvaramo tako to ga dijelimo s bazom brojev.sustava u koji pretvaramo dekadni broj. Zapisujemo cjelobrojni odtatak dijeljenja a rezultat dijeljenja dijelimo s bazom sve dok rezultat ne postane 0. Necjelobrojni dio pretvaramo tako to mnoimo s bazom i zapisujemo cjelobrojni dio rezultata. Mnoenje nastavljamo s decimalnim dijelom rezultata sve dok decimalni dio ne postane 0.

B= 2 178 4 2 1 0 1 0 0 0 1

O= 8 17 2 0 1 2 17 1 0

H= 16

1 1

0.75x2 B=2

17.75(10)

------O oktalni

-------B binarni

------H heksadekadni ---------- 10001.11

----------- 21.6(8) 0.75x2 B=16 17.75(10)----------------- 11.C(16) -----------------(6)

------------

0.11(2) 0.6(8) 0.C

B O H

0.75(10)

---------------------

Heksadekadno-Binarni i Oktalno binarni 0.75x8 Broj zapisan u heksadekadnom brojnom znamenku heksadekadnog sustava prikaemo Broj zapisan u Oktalnom br.sustavu prevodimo br.sustavu zamjenimo sa 3 binarne znamenke. B=8

brojni sustav sustavu prelazi u binarni sustav tako to svaku pomou 4. u binarni tako to svaku znamenku u oktalnom Vrijedi i obratno.

B0000 0001 0010 0011 0100 0101 0110 0111 1000 1001 1010 1011 1100 1101 1110 1111

H0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A 10 B 11 C 12 D 13 E 14 F 15

U heksadekadnom u bibnarni =

3BC(2) = 1110111100(2)

A1

FFF(16) = 1111 1111 1111 = 1000000000000 =1 2 = 4046-1=4045

Operacije u Binarnom brojnom sustavu U binarnom brojnom sustavu definirane su sve aritmetike operacije. Prvo zbrajanje. Za zbrajanje dvije binarne znamenke vrijedi sljedee pravila. A B0+0 1+0 0+1 1+1

Biljeimo Prenos u sljedei0 1 1 0 0 0 0 1

4+6= biljeimo 0 prenos je + 1 jer nemamo znamenku 10 nego samo 9 8+2= bilje. 0 a prenos 1 U oktalnom najvea znamenka je 7 , tako je 7+1=0 biljeimo a prenos je 1 U heksadekad. Najvea znamenka je 9 pa je 1+9=0 a prijenos 1 zani 1-0 u bazi 16 U bazi 8 7+2=1 i prijenos 1 8+3 biljeimo 1 i prijenos je 1 1+1= 2 od baze udaljeno 0 biljeimo 0 U oktalnom 7+4= 11 baza 8 udaljeno za 3 - prijenos 1 Pravila oduzimanja Umjesto prenos imamo posudbu A B0-0 1-0 0-1 1-1

7+3 u bazi 8 udaljeno od baze je 2 (7 do 9 =2) biljeimo 2 a prenos je 1

13 u bazi 8 = a to je 11 u bazi 10

Biljeimo Prenos u sljedei0 1 1 0 0 0 1 0

Kod binarnog zbrajanja i oduzimanja rezultat je isti. Za mnoenje i dijeljenje vai pravilo kao u dekadnom brojnom sustavu. 0 x 0= 0 1x0=0 1x1=1 0x1=6 / 1:0= neodreeno 0:0=neodreeno 0:1=0 1:1=0

Savako raunalo se slui samo O i 1 i operacijom +. Primjer operacije zbrajanja: u binarnopm brojnom sustavu 1+1+1+1 -1-1

1011 + 101 10000

10000 - 101 1011

Sve moemo prevesti u dekadni brojni sustav. 1 2 = .2.2.2 =1/16 U svakom breojnom sustavu oduzimanje se moe svesti na zbrajanje. Dekadni oduzeti pomou zbrajanja: 123 -56 Prvi korak je broj koji oduzimamo dopunimo pa da ima isti broj znamenki kao onaj od kojeg oduzimamo. Drugi korak je dopuniti svaku znamenku tog broja do najveeg broja tog sustava (dekadni do 9) 1. 56 ----- 056 / jedinicu 1011 -101 1. 101 ----0101 / 2.0101 ----1010 3. 1011 / +1010 = 11101 / 4.11101+1=11110 / 5. 1110 2. 056 -----943 / 3. 123+943=1066 / 4.1066+1=1067 / 5. 1067 zanemarimo vodeu

Djeljenje je uzastopno oduzimanje 20:5= isto to i 20-5-5-5-5=0 Vedska matematika ( nebitno za ispit) prenosila se usmeno Nastala je od 1500 900 god. u Indiji 1962. Napisana je knjiga o toj matematici. U toj matematici postoji 16 pravila ili sutri i 13 podsutri. Vedska matematika nastala u Indiji 1500 900 god prije nove ere. Prenosila se usmenim putem. Negdje 60 tih god napisan je prva knjiga i predstavlja zatvoreni sustav (napamet rjeavanje svi problemi u matem,aritmet,itd.)

Algebra Logike 1864 George Boole je napisao rad koji se zvao (logika i vjerojatnost) i postavio novu alkgebru-logike.Definirao je algebru koja ima dva lana i naziva se DVOLANA. Prvi lan u algebri je skup koga ine dvije vrijednosti: Jedna je lana, a druga istinita. Skup vrijenosti je: B = 0 , 1 Nula je lano ,a 1 je istinito

Drugi lan su operacije: konjukcija, disjunkcija i negacija Sluimo se logikim varijablama. Logike varijable reprezentuju neki sud kojim neto tvrdimo. To je izjavna reenica kojom neto tvrdimo.Naprimjer: A= Danas je oblano A=lano , istinito (0 , 1) A=1

B= U anfiteatru svijetli arulja B=1 A B 0 0 1 1 0 1 0 1

Operacija KONJUKCIJA

Naziva se jo

I

i AND A B 0 0 0 1

A i B je sloeni sud kkoji za prvi redak moemo zapisati Danas je nije oblano I u amfiteatru ne svijetli arulja Taj sloeni sud je konjukcija i njezin rezultat je laan ili 0. / 2.primjer Danas nije oblano i u anfiteatru svijetli arulja nije istinit jer jedan dio je laan. / 3. PrimjerDanas je oblano i u anfiteatru ne svijtli arulja laan Rezultat log.operacije konjukcije je istinit samo ako su sve logike promjene istinite. Za operaciju konjukcije postoji jo jedan simbol mnoenja zato to je operacija konjukcije slina operaciji mnoenja u aritmetici. Postoji jo jedan simbol a to je * - simbol mnoenja A, B, C .... moraju sve biti istinite kada su sve log.promjenjive istinite bez obzira koliko ih je. U drugom sluaju su lane. OP. DISJUNKCIJA

Ili

OR ili

+

Operacija disjunkcije je kao i operacija konjukcije binarna operacija. A to zani da su potrebne najmanje dvije logike promjenjive za izvravanje. Rezultat log.op disjunkcije je laan ako je vrijednost svake log.promjenjive laan.Dovoljno je da samo jedna log.promjenjiva bude istina da bi rezultat disjunkcije bio istinit. A B 0 0 0 0 1 1 0 1 A B 0 1 1 1

Primjer: Danas je nije oblano ili u amfiteatru ne svijetli arulja nije istinit Danas nije oblano ili u amfiteatru svijetli arulja istina Dovoljno je da je jedno tano da bi bilo istinito Kada je jedna od tri istinita onda je 1 t.j. istinito.

OP. NEGACIJA

Naziva se NE ili NOT Primjer: (Danas je oblano) Ne, danas nije oblano ,to je lano Ne, danas je oblano , je istinito A 0 1 1 0 A

Ako je A lano onda je nelano je istinito Sredinom 20 stoljea 1946 ili 43god. iskoritena za dizajn logikih sklopova. Raunalo sve OP.izvode pomou logikih varijebli (tranzistori) kao poluvodii i zabiljeavaju (ima struje i nema struje itd.) (lano ili istinito)

Zakoni koji vrijeda za KONJUKCIJU Za operaciju konjukcije vrijedi zakon konutacije. 1. Ako su A1 A2 = A2 A1 logike varijable i rezultat se ne mijenja ako ih zamjenimo 2. Ako su A1, A2 i A3 log.varijable onda vrijedi A (A2 A3)= (A1 A2) A3 - to je zakon asocijacije rezultat se nemjenja 3. Zakon distribucije konjukcije u odnosu na disjunkciju a to znai A1 (A2 A3) = ( A1 A2) ( A1 A3) ili 3 * (4+2)= (3*4) + (3*2) (moe se sluiti i simbolom + 4. A1 0=0 / A1 1 = A1 / A1 A1 = 0

1. Za disjunkciju vrijedi zakon konutacije kao i zakon asocijacije A1

(A2 A3) = A1 A2 A3

2. Vrijedi i zakon distribucije disjunkcije u odnosu na konjukciju A1 (A2 3. A1 0= A1 / A1 1=1 / A1 A1= 1

A3) = (A1 A2)

(A1 A3)

Primjer: Sluei se zakonima koji vrijede za operacije disjunkcije, konjukcije i negacije pojednostaviti logike izraze 1. (A1 2. (A1 A1) (A1 A2) A1) (A2 A2) 1= A1 2= 1 ( A1 A2) = 0 0=0 (A1 A2) = A1 A2

(A1

A1) (A2

A2)

Logiki izraz ine logiki promjenjive i log.operacije.

Prvenstvo u izvoenju logikih operacija Najvei prioritet ima operacija 1. Negacije 2. Konjukcije 3. Disjunkcije U nekom logikom izrazu prvo emo rijeiti zagrade, a unutar zagrada negacija, pa konjukcija pa disjunkcija. Primjer: emu e biti jednak rezultat sljedeeg log izraza ako je A1 = 1 i A3 = 0 (A1 A1 A3) (A1 A1)

(1

1

0) (1

1) = (1 0 A1 A3)

0) 0 = (1 0) 0 =1 0 = 1 (A1

/

1.negacija 2.konjukcija 3.disjunkcija

F(A1, A3) = (A1

A1) = 1 - nazivamo logika funkcija

Logika funkcija je reslikavanje vrijednosti log.promjenjivih na skup O1. Openito ako su dane log.promjenjive A1, A2 .. do An onda preslikavanje F(A1, A2 ... An) na skup B= (0, 1) nazivamo logika funkcija. Ili kratko log.funkcija f= B f je preslikavanje prostora B na skup B to je kraa verzija.

Zadatak: Koliko se logikih funkcije moe formirati iz jedne logike promjenjive?

A 0 1

F1(A) 0 0

F2(A) 0 1

F3(A) 1 0

F4(A) 1 1

F1(A)= A F2(A)= A F3(A)= A F4(A)= A

A

A

Ako imamo jednu logiku promjenjivu onda moemo formirati 2 formirati 2 n =2 2 = 2 =16

,a ako imamo n log.promjenivu onda moemo

Formirati sve log.funkcije za dvije log.promjenjive !A1 A2

F1 0 0 0 0

F2 0 0 0 1

F3 0 0 1 0

F4 0 0 1 1

F5 0 1 0 0

F6 0 1 0 1

F7 0 1 1 0

F8 0 1 1 1

F9 1 0 0 0

F10 1 0 0 1

F11 1 0 1 0

F12 1 0 1 1

F13 1 1 0 0

F14 1 1 0 1

F15 1 1 1 0

F16 1 1 1 1

0 0 1 0 1 0 1 1

1001 + 1

1010 + 1011 Demorganovi teoremi 1 i 2 (proitati) 1

Karakteristine funkcije F2 (A, A2) = A1 F2 (A1, A2) = F7 je log.funkcija koja na izlazu daje (0), ako su obje log. promjenjive jednake a 1 ako su razliite. Ta se log.funkcija naziva ISKLJUIVO ili EX OR Logika Funkcija f2 opisuje prijenos u sljedei stupac kod binarnog zbrajanja, a funkcija f7 opisuje rezultat koji biljeimo kod binarnog zbrajanja. Matematiki model od 2. log.funkcije f2 (A1, A2) = A1 A2 i F7 (A1, A2) = ( A1 A2) (A1 A2) potpuno opisuje zbrajanje u binarnom brojnom sustavu za dvije binarne znamenke. Drugim rijeima aritmetike operacija zbrajanja u binarnom brojnom sustavu moe se obaviti pomou dvije log.funkcije f2 i f7. Upravo tako radi raunalo. Procesor-mozak raunala obavlja aritmetike operacije u binarnom brojnom sustavu pomou log.sklopova dizajniranih tako da obavljaju logike funkcije f2 i f7 i na njihovim izlazima pojavljuju se prijenos u sljedei sustav i rezultat koji biljeimo. Zadatak: Meu ovih 16 funkcija pronai one koje opisuju operaciju oduzimanja u binarnom brojnom sustavu. Sustavi su: Matematiki model koji opisauje pravila oduzimanja u binarnom br.sustavu su funkcije f3 (A1,A2) = A1 A2 i funkcija f7 (A1, A2) = ( A1 A2) (A1 A2) A2 je logika operacija funkcije konjukcije

U raunalu sve operacije u binarnom br.sustavu (operacije zbrajanja i oduzimanja) prevode na dvije logike funkcije F9 ovo je funkcija koja se naziva NILI Fukcija odnosno NE ILI F9 (A1, A2) = F15 (A1, A2) = teorem) (A1 A2) = (A1 A2) = A1 A1 A2 - (DEMORGANOV teorem)

A2 ovo je funkcija koja se naziva NI ili NEI Fukcija - (DEMORGANOV

Posebno zanimljiva meu funkcijama je: f12 - koja se naziva INPLIKACIJA i ona se izraava u obliku pravila ako A1 onda A2 Primjer: A1= Pada kia Zadatak: Koja je to funkcija f12 (A1, A2) koja reprezentira implikaciju ? F10 (A1, A2) = (A1 A2) ( f7(A1,A2) = ( ( A1 A2) A1 A2) (A1 A2)) = f12 (A1, A2) = ( A1 A2) A1 A2 (A1 A2) = A2= Ulice su mokre

Raunalni sustav (RAUNALO)

1. 2. 3. 4.

Athitektura i organizaciji raunala Funkcija raunala Obrada podataka najvanija funkcija Izvravanje programa pohranjenih u glavnoj memoriji raunala

- VON NOOMANOV-a arhitektura - INSTRUKCIJA (forma) programa ARHITEKTURA Arhitektura se odnosi na sve one komponente raunala koje su bitne jednoj osobi t.j. PROGAMERU. Ona se odnosi na format instrukcije, broj bitova rezerviran za operacijski kod i adresno polje. Broj instrukcija koje moe raunalo izvriti, bro bitova koje rezervira raunalo za pojedine tipove podataka kao to su znakovni, logiki i numeriki tipovi. Arhitektura raunala je stabilniji element od organizacije raunala zato to zatiuje investicije (ulagnja) u programesoftver. Organiozacija raunala je nain na koji povezuju njegove operativne komponente. To znai organizacija raunala N.P. definira sabirnice raunala, njihovu irinu i brzinu, zatim postojanje kanala DMA (direct memory acces) izravan pristup. Sva raunala izvravaju 4 glavne funkcije.Raunala mogu imati razliite arhitekture i organizacije ali mora izvravati iste funkcije - 4 Fukcije raunala: 1. Obrada podataka 2. Pohranjivanje podataka 3. Upravljenje ili kontrola podataka 4. Prijenos ili distribucija podataka. Raunalo moe pohraniti, obraditi, prenijeti, kontrolirati podatke. Raunalo je stroj ope namjene, a koju e imati namjenu ovisi od softveru koji se izvrava na tom raunalu. Neka raunala e zato dominentno obavljati funkciju pohranjivanja podataka odnosno davati usluge pohranjivanja podataka drugim raunalima i ono se obino naziva posluitelj ili server baze podataka. Ono je zato veih memoriskih

kapaciteta. Drugo e raunalo sadravati programe ili aplikacije t.j. nuditi usluge obrade za ostala raunala sa kojima je povezano i zato se naziva APLIKACIJSKI posluitelj. Raunalo moe u svoju glavnu memoriju primati podatke koji dolaze s drugih strojeva ili procesa, te te podatke usporeivati i zatim slati odgovoarajue upravljake signale. Takva raunala onda kontroliraju rad drugih strojeva to jeste upravljaju procesima. Neka raunala imaju zadatak da podatke iz svojih memorija poalju drugim raunalima u mrei. Tu uslugu slanja podataka mogu obavljati i za druga raunala pa se zato nazivaju KOMUNIKACIJSKI server ili posluitelj. Raunalo se moe programirati za svaku namjenu i posao.

Obrada Podataka Obrada podataka je uvijek neka transformacija nekog ulaznog skupa podataka u neki drugi skup podataka koji nazivamo izlazni skup i to je glavna funkcija raunala. 1946 god. ENIAC prvo raunalo proizvedeno sa ovim sistemom u Pensilvaniji na univerzitetu. John Mashly profesor John Presper Echort student

1954 do tada koriten taj stroj, a onda pohranjen u muzej. Teina je bila oko 30 tona, a potronja 145kw sa 18 000 elektronskih cijevi na radnoj temperaturi prostorije oko 18 C i 5 posluitelja t.j. programera.Nije mogao raditi due od 2 sata konstantno.Procjena za budue raunala je bila 1.5 tona.Raunalo je moglo obaljati 5000 operacija zbrajanja u sekundi. Eniac pripada prvoj generaciji raunala i druga generacija koja je pravljena od elektronikih cijevi- Kasnije je napravljen novi UNIVAC ; MARKI. Kljuno otkrie se dogodilo 1947 (tranzistor) koje je bilo prekretnica u raunalima. (3 fiziara - Shockly, Brattaim, Bardeen). Glavno otkrie 20 stoljea je tranzistor. TRANZISTOR je elektroniki ureaj koji zamjenjuje elektronike cijevi. Tranzistor je poluvodi to znai da u odreenim uvjetima provodi dok u drugim ne provodi struju i on se sastoji iz 3 sloja. Trebalo im je 5 god. da objasne povremeno provoenje struje kod tranzistora. N P N negativno -BAZA negativno

Od tog momenta poinje II generacija raunala a to su raunala graena od tranzistora (ne od cjevi). Tranzistor ima 3 bitna svojstva koja ga ine specifinim i daju mu apsolutnu prednost: 1.Malen 2.tedljiv 3.Pouzdan Danas tranzistori pripadaju NANO tehnologiji zato to je njihova veliina mjeri u milijarditim dijelovima metra (nanometrima). 1971 INTEL proizveo prvi procesor (mikro procesor). On ima sve elemente raunala. 1958 Jack Kilby prvi je proizveo integrirani sklop. Mikroprocesor ima sve elemente raunala prije i nakon obrade. 1958 JACK KILBY je prvi proizveo integrirani sklop.

Tranzistori se hemiskim procesom utiskuju u SILICIJ. Taj proces se naziva PLANARNI proces i sastoji se od 7 faza.Ovdje imamo unaprijed pripremljenu masku koja se hemiskim proceso utiskuje na povrinu silicija (Si). Taj proces se naziva INTEGRIRANJE t.j.spajanje ili povezivanje. Raunala koja imaju ovakav sklop zapoinju i pripadaju III generaciji raunala. Sljedea generacija se razlikuje samo pobroju utisnutih tranzistora a to su LSI, VLSI, VHSI. Danas se na ploici procesora utiskuje 500 milijona tranzistora 5 10 Von Nojmanova arhitektura On se sluio dekadnim brojnim sustavom. 1946 Predloio je promjenu arhitekturu raunala. Prema Von Nojmanu svako raunalo mora imati glavnu memoriju sainjenu od lokacija gdje se moe pohraniti neki sadraj.Dananja raunala su prema njegovoj zamisli. Svaka lokacija ima svoju adresu. Lokaciju ini adresa i njen sadraj. 1. 940 1000 1001 1002 1003 00000101 10101000 01010110 10101010 01010101

FFFF 2.Svaki se raunalni program sastoji od niza instrukcija ili naredbi.Svaki se program izvrava slijedom 1. 2. 3. 4. INSTRUKCIJA

N-1 N

3.Svaka se instrukcija sastoji iz istih dijelova i svaka ima isti izgled. Taj Izgled se naziva njen FORMAT.

4 BITA operacijski kod Ovdje imamu instrukciju dugu 16 bitova.

12 Bita adresivo polje

Operaciski kod je dio instrukcije u kojem niz Bitova (kodira) skriva operaciju koju procesor moe izvriti.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Zbrojiti Oduzeti Pomnoiti Podijeliti Skoiti na n instrukciju Napuniti akomulator Kopirati .....

Svaki procesor ima odreen broj instrukcija koje moe ondosno zna izvriti. Sva se ta operacija mora posebno kodirati i u instrukciji smjestiti u dio predvien za operacijski kod. U naem primjeru operacijski kod ine 4 BITA pa sa 4 bita najve se moe kodirati 16 operacija (2 na 4). Ukupan broj operacija (instrukcija) koje moe izvriti naziva se INSTRUKCIJSKI skup. Drugi dio od 12 bitova je ADRESNO polje. Ono uva adresu instrukcijeu memoriji. U instrukciji adresno polje mora biti takve duine da se moe adresirati svaka lokacija u glavnoj memoriji raunala. Primjer instrukcije: 0 0 0 1 1 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0

OPERACIJSKI KOD 0001 (2) = 1 16 Napuniti akomulator sadrajem zapisanom na ovoj adresi u adresnom polju. Zadatak: Koju adresu u RAM- glavnoj memoriji oznaava adresno polje nae instrukcije ? 100101000000 940

HEXSADEKADNOM br sustavu je = 940(16)

00000101

U naem primjeru op.kod 0001 znai napuniti-kopirati sa adrese 940 ovaj sadraj. Prema Von Nojmanu u istoj memoriji nalaze se instrukcije programa i podaci nad kojima taj program obavlja operacije. Ako naa memorija ima adrese od 0 do FFFF. Adresno polje mora rezerviratidovoljan broj bitova kako bi se mogla adresirati svaka lokacija. Koliko najmanje bitova u adresnom polju instrukcije se mora rezervirati za adresiranje svih lokacija ove glavne memorije ? Ako imamo u adresnom polju 12 BITOVA onda ono moe adresirati 2 (2 na 12). S FFFF FFFF (16) = 1111111111111111 N 16

a.Koliko nam terba bitova u adresnom polju ako je broj lokacija koje treba adresirati 2

(2 na 30) ?

b.Kolikog je kapaciteta ta glavna memorije ako se u svaku lokaciju moe zapisati 8 BITOVA ili jedn BAJT ? 2 2 N 30 (2 na 30)

Kako izgleda program zapisan u glavnoj memoriji raunala

300 301 302

0 0 0

0 1 0

0 0 1

1 1 0

1 1 1

0 0 0

0 0 0

1 1 1

0 0 0

1 1 1

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 0 0

0 1 1

940 941

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

0 1

1 1

1 0

Program zapisan u strojnom obliku zajedno s podatcima u glavnoj memoriji raunala (RAM memoriji). To znai da su sve instrukcije programa u obliku 0 i 1. Operacijski kodovi instrukcija adresama 300, 301, 302 u hexadekadnom brojnom sustavu su 0001, 0101, 0010. Operacijski kod 0001 znai napuniti akomulator s adrese zapisane u adresnom polju. OP. kod 0101 znai sadraju akomulatora dodati sadraj na adresi zapisanom u adresnom polju. Operacijski kod 0010 znai iz akomulatora kopirati sadraj na adresu u glavnoj memoriji odreenu adresnim poljem. Sve ove brojeve t.j. 0 i 1 i umjesto njih posluit emo se hexsadekadnim brojnim sustavom tako to emo svaku instrukciju zamjeniti sa (4) heksadekadne jedinice (znamenkom). 4 binarne znamenke oznaavaju jednu heksadekadnu, a poto imamo 16 nula i jedinica onda su to 4 heksadekadne jed. 0000 = 0 0100 = 4 1001 = 9 0001 = 1 0101 = 5 0010 = 2

0011 = 3 0110 = 6 1 9 4 0 300 5 9 4 1 301 2 9 4 1 302

440 441

3 6

Operaciski kod reprezntira prva znamenka u (heksadekadnom) brojnom sustavu, a ostale znamenke su adresno polje. Pretpostaviemo da procesor raunala ima tri registra t.j. 3 male brze memorije. Prvi registar je program (counter) programski broja). On uva adresu instrukcije koja e se izvriti. Drugi je instrukcijski i on uva instrukciju koja se izvrava. Trei je accomulator i on je registar koji privremeno uva meurezultate obrade. Procesor ima jo dva dijela: * upravljaku jedinicu * aritmetikologiku jedinicu. 1. Counter (programski broja) 2. Instrukcijski (instruction register) 3. Accumulator

Upravljaka jedinica koordinira rad svih komponenti raunala, a aritmetikologika jedinica obavlja aritmetikologike operacije. Izvravanje programa se sastoji od kontinuiranog ponavljanja dvije faze: 1. Pribavi instrukciju 2. Izvri instrukciju

Faza pribavi instrukciju

U ciklusu pribavi instrukciju kopira se instrukcija s adrese zapisane u programskom brojau iz RAM memorije u instrukciski registar.U sljedeem ciklusu IZVRI se prvo dekodira operacijski kod (prva 4 BITA instrukcije), a potom izvrava operacija koju taj operacijski kod reprezentira. Ako je naredba ili instrukcija koja se izvrava posljednja instrukcija programa onda se izvravanje tog programa prekida t.j. program prelazi u stanje IZVREN. Ako to nije posljednja instukcija programa onda se izvrava sljedea instrukcija u ciklusima PRIBAVI-IZVRI. Procesor raunala ne radi nita drugo nego obavlja cikluse pribavi instrukciju izvri instrukciju. U naem primjeru izvravanje prve instrukcije prikazuje sljedea slika:

1 5 2

9 9 9

4 0 4 1 4 1

PRIBAVI

3 0 0 1 9 4 0 3 6

Poetni sadraj programskog brojaa je adresa u RAM memoriji prve instrukcije programa Poetni sadraj program kauntera je 300. To znai da e se pribaviti ili kopirati iz RAM memorije u instrukcijski registar instrukcija na adresi 300. Time je zavren ciklus pribavi INSTRUKCIJU. Faza IZVRI instrukciju IZVRI 1 5 2 9 9 9 4 0 4 1 4 1 3 0 0 +1= 1 9 4 0 3 6 U ciklusu izvri dekodira se operacijski kod instrukcije, a on je prva znamenka 0001 odnosno 1. U ciklusu izvri se poveava automatski sadraj programskog brojaa za 1 pa je adresa koju on pokazuje 301. Time je zavrena prva instrukcija. 3301

1 5

9 9

4 0 4 1

2

9

4 1 PRIBAVI

3 B 6 A 3 0 1 5 9 4 1 3

Sa adrese 301 kopira se instrukcija 5941 u instrukcijski registar. Time je zavren ciklus pribavi za drugu Instrukciju.Sljedi ciklus izvri drugu instrukciju:

1 5 2

9 9 9

4 0 4 1 4 1

3 0 1 + 1= 302 5 9 4 1 3 3 6 3+6= 9 Ovu operaciju obavlja aritmetiko-logika jedinica. Rezultat te operacije sprema u akomulator. Novi sadraj je 9. Tako je zavren ciklus IZVRI. Slijedi ponovno izvrenje tree funkcije PRIBAVI instrukciju. PRIBAVI sa adrese 302 1 5 2 9 9 9 4 0 4 1 4 1 302 2 9 4 1 3 9 6 Slijedi ciklus IZVRI: 9

1

9

4 0

5 2

9 9

4 1 4 1

3 302 6 9 2 9 4 1 9 KOPIRA se

Prvi programski jezik raunala je strojni. T.J. sve su naredbe ili instrukcije programa zapisivale u obliku 0 i 1. Programer je morao zapisati operacijski kod instrukcije i odgovarajui sadraj u adresnom polju. P4rogramer je morao tano znati na kojim adresama memorije su instrukcije, a na kojim podatci. NP. Program od 1000 insrukcija a instrukcija ima 16 BITOVA onda se sastojao od 16 000 bitova. Vjerovatnoa pogreke ovog sistema je bila velika. Rjeenje se moralo raiti u razvoju programskih jezika koji e zamijeniti 0 i 1 sa naredbama slinim govornom jeziku. Te naredbe se nazivaju NEMONICI. Prvi korak je zamjena jedne strojne instrukcije s jednom instrukciom NEMONIJE. Dalji razvoj programskih jezika mijenja ovaj odnos. Jedna instrukcija programskog jezika zamjenjuje 2, 3, 5 ili 10 pa i vie strojnih instrukcija. Ti jezici su jezici tree generacije i nazivaju se VII programski jezici. Primjer: Instrukcija vieg programskog jezika

1940 ADD B, A 5941 2941

strojni jezik

Izmeu Vieg programskog jezika i stojnih instrukcija ubacuje i novi jezik PREVODITELJ. Ovaj jezik jednu instrukciju vieg prog.jezika prevodi na 3 strojne instrukcije. Naredba ADD B,A znai vrijednosti varijable B dodati vrijednost varijable A i rezultat smjestiti u varijablu A. U naem primjeru to znai varijabla B e biti smjetena na lokaciji 940, a varijabla A - 941. Zato varijable (njihova logika imena) su u memoriji RAM lokacije t.j. adresa zajedno sa sadrajem zapisanim na toj adresi.

Snaga procesora Ako detaljnije analiziramo izvravanje jedne instrukcije moemo uoiti sljedee korake instrukcijskog ciklusa: Prvi korak je PRIBAVI instrukciju Drugi korak je DEKODIRAJ instrukciju Trei korak je IZRAUNAJ adresu operanda (941) etvrti korak je PRIBAVI operandu

Peti korak je IZVRI instrukciju esti korak je Smjestiti rezultat u RAM memoriju 1. 2. 3. 4. 5. 6. PI DI AO PO II SR

Svaki procesor imafrekvenciju na kojoj radi odnosno takt. N.P: Jedan takt procesora korespondira sa jednim korakom u izvravanju nae instrukcije. Ako procesor moe u jednoj sekundi izvriti jedan korak odnosno jedan takt onda je njegova frekvencija jedan Hz (herc), a ako moe u jednoj. Sekundi izvriti 10 na 3 Hz onda je 1 KHz 10 Hz = 1 KHz Ako moe obaviti milion taktova onda je to 10 Hz = 1 MHz Prva raunala su radila na frekvenciji 4.77 MHz, a to je (4 770 000 Hz) 10 Hz = 1 GHz ako moe obaviti milijardu koraka u jednoj sekundi Dananja osobna raunala rade priblino na 4 GHz to jeste mogu obaviti 4 milijarde koraka u jednoj sekundi. to je frekvencija procesora vea to je on bri. Prva mjera snage procesora je frekvencija. Bolja jedinica za mjerenje snage procesota je broj instrukcija koje procesor moe izvriti u jednoj sekundi.

A procesor 3.6 GHz 1 instukcija = 6 taktova

B procesor 3 GHz 4 takta = 1 instrukcija

Procesor A: Koliko instrukcija u 1 sekundi moe obaviti ovaj procesor ako za 1 instukciju troi 6 taktova ? 3 6 10 = 36 10 = 6 10 = 600 10 = 600 miliona instrukcija u sekundi 6 Procesor B: 6 3 10 = 30 10 = 7 5 10 4 4 instrukcija 750 10 instrukcija 750 miliona instrukcija u sekundi

Procesor B iako ima manju frekvenciju obavlja bre instrukcijeprograma. Zato bolja jedinica za mjerenje snage procesora MIPS (milon instrukcija u jednoj sekundi) M (Mega) I (Instructions) P (per) S (Second) Danas postoje procesori koji mogu u 1 taktu obaviti 1, 2 ili vie instrukcija i takvi procesori se nazivaju SUPER SKALADNI procesori. Za nas je zanimljiv cjelovodni nain rada procesora kada se istovremeno izvravaju dijelovi vie instrukcija.

Procesor radi na frekvenciji 4 GHz a koliko vremena toroi to znai 4 10 taktova = 1 sekunda 1t = 1 4 10 Pitanje: Bez cjelovodnog naina rada za 7 instrukcija procesor bi potroio koliko taktova ? 7 6 = 42 takta ili 6 6 = 36 potroio bi taktova . s= 10 s= ns

Koliko e taktova potroiti u cjelovodnom nainu rada za 6 instrukcija ? 6 + 12 6 1

(Memorije raunala od 78 do 111 stranica za nauiti Informatika) U cjelovodnom nainu rada dovoljno je za 6 instrukcija 11 taktova procesora, a za 7 instrukcija 12 taktova itd. Tako cjelovodni nain rada procesora moe znaajno ubrzati izvravanje instrukcija.Osim cjelovodnog naina rada snaga procesora se moe ubrzati smanjivanjem broja instrukcija koje on moe izvriti. Ti se procesori nazivaju RISC (reducing instruction set computor) i oni su bri od onih koji se nazivaju CISC (complex ....). RISC procesori imaju manji instrukciski skup jer se analizom velikog broja programa dolazi do zakljuka da 80% programa koristi samo 20% ukupnog broja instrukcija.