info master fu

FAKULTET UMJETNOSTI

-MAGISTARSKE STUDIJE ,,TEORIJA SAVREMENE UMJETNOSTI”-

O OPRAVDANOSTI OTVARANJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Podgorica, jul 2011.g.

Opis ideje

Studijski program „Teorija savremene umjetnosti” ima svoju posebnost.

Njegov primarni cilj je da se polaznici osposobe da koriste teorijska znanja, koja će steći na postiplomskim studijama, da iznose ideje, probleme i rješenja, sakupljaju i integrišu relevantne podatke radi rješavanja sve zahtjevnijih projekata društva u tanziciji, sa kojima će se srijetati u svom profesionalnom radu.

Upravo je ovaj magistarski, studijski program, jedini u crnogorskom obrazovanju koji daje diplomu iz ove oblasti i koji započinje institucionalizaciju savremene teorije umjetnosti u visokoškolskom obrazovanju Crne Gore. Shodno tome, realizovanje projekta postdiplomskih studija „Teorija savremene umjetnosti” je od višestrukog značaja, prevashodno zato što će se i sa naučnog stanovišta, istaći značaj poznavanja tokova moderne i savremene umjetnosti u razvojnim procesima jednog društva kakvo je naše.

Društvene nauke ne mogu više „podrazumijevati” ovu problematiku. Njeno uključivanje u problemsko polje društvenih tokova izazvalo je preispitivanje nekih temeljnih naučnih principa, posebno kod pomenutih nauka.

U cilju ostvarenja navedenih ciljeva, na Fakultetu umjetnosti, nastavu će izvoditi ugledni profesori iz zemlje i inostranstva kao i potvrđeni umjetnici iz raznih oblasti stvaralaštva koji će u neposrednom obrazovnom procesu potvrditi da se ispod teorijske i empirijske elaboracije, nalaze infrastruktura znanja, skriveni principi, koji upravljaju znanjem i mišljenjem, oni dubinski slojevi znanja, i naučnih vrijednosti koji određuju kosmički takt svih značajnijih procesa na Zemlji.

Magistarske studije „Teorija savremene umjetnosti” su multidisciplinarne, u smislu udruživanja disciplina oko zajedničkog projekta ili predmeta, s ciljem da u interakciji pokušaju da razjasne apostrofirani predmet interesovanja.

Ovaj studijski program bi, započinjanjem procesa institucionalizacije, učvrstio započeto uključivanje u tokove evropskog prostora obrazovanja (povezivanjem sa drugim programima i uključivanjem programa u kreditni sistem), kao i saradnju sa drugim univerzitetima.

FAKULTET UMJETNOSTI


INFORMACIONE LISTE

Naziv predmeta: DIAFORA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 6 2P+1V

Studijski programi za koje se organizuje :Fakultet umjetnosti - Magistarske studije – Teorija savremene umjetnosti (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Razumijevanje zahtjeva pod kojim stoji sadašnja umjetnost, a time i povjesnog vremena.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladimir VukićevićMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacijeSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Kratka povijest ključnih dubinskih hodova evropske filozofske misliII nedjelja Platon: Diafora (= zdvajanje u izvornoj supripadnosti filozofije i umjetnosti)III nedjelja Aristotelova Poietika: umjetnička istina kao istina fikcije

IV nedjelja Baumgarten: zasnivanje estetike kao filozofske discipline (uz očuvano sjećanje na diaforu). Cognitio sensitiva.

V nedjelja Kant: određenje estetskog suda. Lijepo i uzvišeno.VI nedjelja Šeling: Filozofija umjetnosti kao disciplinaVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijumIX nedjelja Hegel: Filo-sofija postaje nauka, a umjetnost stvar prošlosti

X nedjelja Hajdeger i Helderlin: Nova diaofora (umjesto zasnivanja estetike, teorije umjetnosti, nauke o umjetnosti, filozofije umjetnosti itd.)

XI nedjelja Moderna i postmoderna u arhitekturi XII nedjelja Moderna i postmoderna u likovnoj umjetnostiXIII nedjelja Novija francuska fenomenologijaXIV nedjelja Artur Danto: Umjetnost poslije kraja umjetnostiXV nedjelja II kolokvijumXVI nedjelja Završni ispit

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rokOPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno8 kredita x 40/30 = 10 sati 40 minuta

Struktura:4h za predavanja

2h za vježbe4h 40 min samostalnog rada, uključujući

konsultacije.

U semestru

Ukupno opterećenje za predmet 8 x30 = 240hStruktura : Nastava i završni ispit: m x 16 nedelja= 170h 40minNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 10h40minx2= 21h20minDopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 0-48h

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade oba kolokvijuma.

Literatura: Platon, Fedar Aristotelova Poetika: O pjesničkom umijeću, ZG, 1983Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela, BG, 1985Kant, Kritika moći suđenjaŠeling, Filozofija umjetnosti, O odnosu likovnih umjetnosti prema prirodi, - u: Filozofija umetnosti, BG, 1989, s. 375-405Hegel, Fenomenologija duha, BG, 1974, s. 1-55; Estetika I,II,III;Martin, Hajdeger, Diafora, spisi o umetnosti (priredio V. Vukicevic), s. 11-59Imdahl, Max, Ikoničke studije moderne umjetnosti, priredio i preveo Vladimir Vukićević, FLU, UCG, Cetinje, 2005Mišljenje i viđenje, Spisi umetnika 20. veka, priredio i preveo Vladimir Vukicevic,FLU, UCG, Cetinje,2006Vladimir Vukicevic Cezanneova realizacija. Slikarstvo i zadatak mišljnja, PG, 2010, s.193...A.Danto, After the End of Art Contenporary Art and the Pale of History, Princeton Univesity press, New Yersy, 1997

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Seminarski rad, esej 50 poena- Završni ispit sa 50 poena

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poenaPosebnu naznaku za predmet: Nema

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Vladimir Vukicevic

Naziv predmeta: Metodologija izrade naučnog rada

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaObavezni I 6 2P+1V


Uslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta:Jasan, precizan rad, usmjeren ka problemu koji se obrađuje. Moguće je postaviti više ciljeva.Radna hipoteza - teorijska hipoteza, suština naučno-istraživačkog rada, mora biti postavljena jasno i precizno i mora biti podložna provjeravanju. Globalni cilj svakog naučno-istrazivackog rada je dobijanje novih, originalnih rjesenja (rezultata). Osnovni cilj je originalni doprinos autora teoriji i praksi iz oblasti na koju se rad odnosi.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Đuro Šušnjić, prof dr Đorđe Borozan, prof. dr Dragan K. VukcevicMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije, i kolokvijumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Definisanje temeII nedjelja Prikupljanje podataka o zadatoj temiIII nedjelja Osnovne karakteristike pisanja naučno-istraživačkog radaIV nedjelja Principi pisanja radaV nedjelja Struktura naučno-istraživačkog rada

VI nedjeljaLogički redosled pisanja: naslov rada, uvod, pregled literature (dosadasnja istraživanja), cilj rada, hipoteze, metodologija rada, rezultati rada, zaključak, literatura (referenca), prilog;

VII nedjelja Slobodna nedeljaVIII nedjelja Naslov radaIX nedjelja UvodX nedjelja Pregled literature (dosadasnja istrazivanja)XI nedjelja Cilj rada XII nedjelja Hipoteze radaXIII nedjelja Metodologija radaXIV nedjelja ZaključakXV nedjelja Literatura (referenca)XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati 40 minutaStruktura:

4h za predavanja2h za vježbe

4h 40 min samostalnog rada, uključujući konsultacije.

U semestru

Ukupno opterećenje za predmet 8 x30 = 240hStruktura : Nastava i završni ispit: m x 16 nedelja= 170h 40minNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 10h40minx2= 21h20minDopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku: 0-48h)


Literatura: Kuba, Li Metodologija izrade naucnog teksta; kako se pise u drustvenim naukama / Li Kuba, Dzon Koking prevod sa engleskog Mirjana Kuljak, Podgorica: CID, 2003Eko, Umberto, Kako se pise diplomski radŠamić, Midhad, Kako nastaje naučno djeloVolerstin, Imanuel, Kako otvoriti društvene nauke, CID, Podgorica, 1997Northedge, A. (1990) The Good Study Guide. Milton Keynes: Open University PressBarns, R. (1992) Successful Study for Degrees. London:RoutledgeTurabian, K.L. (1976) Students Guide for Writing College Papers (Third Edition). Chicago: University of Chicago Press.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Nema

Naziv predmeta: Postmodernizam

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Izborni I 6 2P+1V



Ciljevi izučavanja predmeta:Steći uvid u osnovnu problematiku određenja postmodernizma u kulturi i posebno u književnosti. Upoznati najvažnije teorijske autore i njihove ključne ideje, osobitosti postmoderne književne tehnike i pokušaje razumijevanja postmodernizma kao kraja modernizma i/ili nove epohe.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Milivoj SolarMetod nastave i savladanja gradiva: Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Teškoće određenja postmoderne i postmodernizma u cjelokupnoj kulturi i u književnosti:epoha, razdoblje, tendencija ili duhovno stanje?

II nedjelja Prepoznatljive osobine u filozofiji, znanostima, nekim umjetnostima i političkim teorijama te traganje za zajedničkim imeniteljem.

III nedjelja Teorija i praksa postmodernizma u književnosti.

IV nedjelja Analiza pojedinih književnih djela u kojima se ogleda književna tehnika i svojevrsna metafizika postmoderne.

V nedjelja Problemi odnosa modernizma i postmodernizmaVI nedjelja Problemi odnosa modernizma i postmodernizmaVII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjeljaTeorijsko-interpretativno situiranje raznolikih savremenih književnih/umjetničkih tendencija i aktuelnih umjetničkih praksi

IX nedjelja Proučavanje reprezentativnih književnih djela i autora u kontekstu epohalnih poetičkih, estetskih, ideoloških i kulturoloških promjena

X nedjelja Dihotomija modernizam – postmodernizam, s osvrtom na posebne, „hibridne” pojave (estetika egzila i sl.)

XI nedjelja Povijesna poetika romanaXII nedjelja Upoznavanje i tumačenje umjetničkih trendova koji obiljeležavaju savremenost. XIII nedjelja Upoznavanje i tumačenje umjetničkih trendova koji obiljeležavaju savremenost. XIV nedjelja Prezentacija seminarskih radovaXV nedjelja Prezentacija seminarskih radovaXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjeljaDopunska nastava i popravni ispitni rok


6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:

2 sata predavanja1 sat vježbi

5 sati samostalnog rada

U semestruNastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =12 8 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 satiDopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 21 sat i 20 minuta (Priprema) + 48 sati (Dopunski rad)


Literatura: Appignanesi, R. – Garratt, C. (2002): Postmodernizam za početnike, Zagreb: Jesenski i Turk.Lyotard, J.-F. (2005). Postmoderno stanje, Zagreb: Ibis-grafika;Postmoderna ili borba za budućnost, Zbornik 1993. Zagreb: August Cesarec;

Solar, M. (2009): Nakon smrti Sancha Panze, Zagreb: Naklada Ljevak.

Solar, M. (2003): Povijest svjetske književnosti, Zagreb: Golden markteing – Tehnička knjiga

Književna djela:

Borges: Aleph;

Beckett: Molloy;

Calvino: Ako jedne zimske noći neki putnik.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Milivoj SolarNapomena: Nema

Naziv predmeta: Savremene književne teorije

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni I 2P+1V 6



Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj da se teorije pojedinačnih humanističkih disciplina sintetišu u opštu teoriju kulture kao najširi kontekst u kojem svaka disciplina nalazi izazov da redefiniše predmet svog istraživanja i dobija podsticaj da inovira utvrđene naučne metode. Tako je i klasična teorija književnosti u postmodernom dobu uklopljena u integralnu humanističku disciplinu kakvu predstavlja Teorija kulture, koja ispituje dinamične veze između književnosti i kulturnog konteksta u kojem ona nastaje ili koji sobom oblikuje. Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof.dr Milivoj Solar

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije, i kolokvijumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Tipovi i načini proučavanja književnostiII nedjelja Osnove savremenih književnih teorija u filozofiji i retoriciIII nedjelja Filolog ija, pozitivizam i njegova obnova u novom historizmuIV nedjelja Razvoj od nauke o književnosti do mnoštva književnih teorijaV nedjelja Psihoanaliza VI nedjelja Interpretacija i mitološka kritikaVII nedjelja Slobodna nedeljaVIII nedjelja Formalizam IX nedjelja StrukturalizamX nedjelja Poststrukturalističke teorije XI nedjelja FeminizamXII nedjelja DekonstrukcijaXIII nedjelja Kulturalni studijiXIV nedjelja Prezentacija seminarskih radovaXV nedjelja Završni ispitXVI nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVII nedjelja Dopunska nastava XVIII-XXI nedjelja Popravni ispitni rok







Literatura: Compagnon, Antoine: Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.Hörisch, Jochen: Teorijska apoteka, Algoritam, Zagreb, 2007.Bužinjska, Ana – Markovski, Mihal Pavel: Književne teorije XX veka, Glasnik, Beograd, 2009.Solar, Milivoj: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Solar, Milivoj: Uvod u filozofiju književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2004.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Seminarski rad, esej 50 poena- Završni ispit sa 50 poena

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poenaPosebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Milivoj SolarNapomena: Nema

Naziv predmeta: Savremena teorija filma

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časovaIzborni I 6 2P+1V


Uslovljenost drugim predmetima:Nema

Ciljevi izučavanja predmeta:.Uvod u istoriju filmskog medija, pregled teorija filma 20. i 21. vijeka; stvaranje teorijske osnove za razumijevanje, proučavanje, analizu, tumačenje i kritiku filmskog tekstaIme i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Maja Bogojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije, i kolokvijumiSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Uvod: prethodnici filmske teorije, uticaji, istorijski kontekst, počeci

II nedjelja Filmska teorija ranog nijemog filma, suština filma, teoretičari sovjetske montaže, Ruski Formalizam i Baktinova škola; radionica

III nedjelja Istorijske avangarde, debate poslije zvuka, Frankfurtska škola; film (analiza)IV nedjelja Fenomenologija realizma, Klasični realistični tekst, realizam/anti-realizam; prikazivanje filma (analiza)

V nedjelja Film kao umjetnost; teorije autorstva i kult autora; strukturalizam, pitanje filmskog jezika, specifičnost filmskog medija, evaluacija

VI nedjelja Semiološki i strukturalistički pristup filmu; žanr, teorije autorstva i žanra; prikazivanje filma (analiza)VII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjeljaB. Brecht, politika refleksivnosti, pojmovnik/key words: mit, kulturna industrija, komunikacija, elita, moć, kanon; 1968. preokret i uticaj na film i filmsku teoriju

IX nedjelja Potraga za alternativnom estetikom; od lingvistike do psihoanalize, post-strukturalistička mutacija; stilska vjezba: prikazivanje filma (analiza)

X nedjelja Tekstualna analiza, od teksta do interteksta, feministička filmska teorija; pluralizacija filmskih teorija, interpretacija; film (analiza)

XI nedjelja Gledalac je rođen! Kognitivna i analitična teorija, repozicioniranje semiotike, uticaj G. Deleuza; evaluacija

XII nedjelja

XIII nedjeljaXIV nedjelja

Multikulturalizam, rasni identitet i reprezentacija, film “trećeg svijeta”, stilska vjezba: prikazivanje filma (analiza)

Recepcija filmskog teksta, postkolonijalna teorija, poetika i politika postmodernizma, masovna kultura, post-film: digitalna teorija i novi mediji; prikazivanje filma (analiza)

XV nedjelja Prezentacija seminarskih radovaXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:2 sata predavanja

1 sat vježbi5 sati samostalnog rada


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, rade kolokvijum i učešće u istraživačkom timu.

Literatura: 1. Adorno, Theodor & Horkheimer, Max, „The culture industry: Enlightenment as Mass Deception“ In Dialectic of

enlightenment: Philosophical fragments, Verso: London, 19732. Aumont, J., Bergala, A., Marie, M., Vernet, M., Estetika filma, Clio 2006.3. Barthes, Roland, Književnost, mitologija, semiologija, Nolit, Beograd, 1971

4. Bazin, André, Qu’est-ce-que le cinema?, Paris, Editions du Cerf, 1960; What is Cinema?, vols I and II, Berkeley: University

of California Press, 19675. Benjamin, W. Umetnost u dobu svoje mehaničke reprodukcije, u V. Benjamin, Eseji, Nolit, 1983. 6. Cook, D., Istorija filma I, Clio, 20077. Cook, D., Istorija filma II, Clio, 20078. Deleuze, G., Pokretne slike, Theoria, Novi sad, 1998.9. Easthope, A., Contemporary Film Theory, Longman: London & New York, 199310. Gireaud, T., Film i tehnologija, Clio 2003

11. Moine, Raphaelle, Filmski žanrovi, Clio, 2006.

12. Peterlić, Ante, Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, 2001.13. Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Univerzitet umetnosti, Beograd, 2003



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Maja BogojevićNapomena: Nema

Naziv predmeta: Istorija moderne i savremene umjetnosti


Studijski programi za koje se organizuje :Fakultet umjetnosti - Magistarske studije – (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa glavnim umjetničkim tokovima moderne i savremene umjetnosti, koji osim likovnih umjetnosti uključuju i arhitekturu, prateći razdoblje od samih početaka moderne umjetnosti do aktuelnih tendencija savremene umjetnosti.Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Prof. dr Zvonko MakovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacijeSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja 1789. - Francuska revolucija - klasicizam, romantizamII nedjelja Realizam, impresionizamIII nedjelja Postimpresionizam, CézanneIV nedjelja Historicizam, simbolizam, fantastika 19. stoljećaV nedjelja Secesija, ekspresionizam VI nedjelja Fovizam, kubizamVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijum

IX nedjelja Futurizam, ruska avangarda

X nedjelja Dada, nadrealizam, Neue SachlichkeitXI nedjelja Informel, egzistencijalizam – Europa nakon 1945.XII nedjelja NY, neoavangarde u Americi, Pop ArtXIII nedjelja Neoavangarde u Europi, Srte povera, konceptualna umjetnostXIV nedjelja Postmoderna, umjetnost 2000.XV nedjelja II kolokvijumXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok







Literatura: (Osnovna)1. Janson, H.W.: Povijest umjetnosti, (od poglavlja ,, Neoklasicizam i romantizam’’ pa nadalje), stanek, varaždin, 2003. 2. Lazar Trifunović, Srpsko slikarstvo 1900-1950, beograd, 1973.3. Foster, Krauss, Bucloh, Bois, Art Since 1900, Thames & Hudson, London, 2004.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Nema

Naziv predmeta: Teorija arhitektureŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Izborni IV 6

Studijski programi za koje se organizuje :Studije savremene i moderne umjetnosti

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Uvod u studije istorije i teorije arhitekture 20. veka. Ciljevi nastave su da kroz prikaz i analizu glavnih pravaca, praksi i teorija avangardne, moderne i postmoderne arhitekture, studenti steknu osnovna znanja u oblasti. Takodje, cilj je da se formira šira referentna osnova i istorijska perspektiva za razumevanje kulturnog i socio-političkog konteksta arhitekture. Radom na programu razvija se istraživačka radoznalost i doprinosi opštoj intelektualnoj kompetenciji studenata da deluju sa osnovnim znanjem o istorijskim, teorijskim i kulturnim presedanima u arhitekturi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Ljiljana Blagojević, vanredni profesorMetod nastave i savladanja gradiva: Nastava se odvija kroz kombinaciju ex-cathedra nastave sa raznim vidovima interaktivne nastave, kao što su tematske diskusije, studentske prezentacije, i vežbe i konsultacije za izradu semestralnog seminarskog rada kao ispitnog rada.Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja

I nedjelja Uvod / O arhitekturi: praksa vs. teorija arhitekture II nedjelja Arhitektura i umetnost: avangardni pravciIII nedjelja Modernizam u arhitekturiIV nedjelja Teorije modernizma u arhitekturiV nedjelja Teorije modernog gradaVI nedjelja Kritika modernizma, kritički modernizamVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijumIX nedjelja Postmodernizam u arhitekturi X nedjelja Teorije postmodernizma u arhitekturiXI nedjelja Dekonstruktivizam u arhitekturi XII nedjelja Teorije dekonstruktivizma u arhitekturiXIII nedjelja Kritički regionalizam XIV nedjelja Rezime / Aktuelne teme: pejzaž i životna sredinaXV nedjelja II kolokvijum

Završni ispitXVI nedjeljaXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok





U semestruNastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 satiNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2x (10 sati i 40 minuta) = 21 sat i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 6x30 = 180 satiDopunski rad: za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0-48 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 240 sati)Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 21 sat i 20 minuta (Priprema) + 48 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, i učestvuju u debatama, pripremaju i prezentuju zadatke tokom semestra i rade oba kolokvijuma.

Literatura: Obavezna literatura:1) Keneth Frampton, Moderna arhitektura: kritička istorija / srpski ili hrvatski prevod2) Charles Jencks. Moderni pokreti u arhitekturi / srpski ili hrvatski prevod3) Sigfried Giedion. Prostor vreme arhitektura / srpski ili hrvatski prevod4) Miloš R. Perović, ur. Antologija teorija arhitekture, Gradjevinska knjiga, Beograd, 2009.Preporučena literatura:5) Miloš R. Perović, ur. Istorija moderne arhitekture, antologije tekstova, 1, 2a, 2b, 3Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva kolokvijuma po 15 poena (ukupno 30) Isticanje u toku predavanja i vježbi, i prezentacije rada tokom semestra, poena 40 Seminarski rad, odnosno završni ispit sa 30 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena

Posebnu naznaku za predmet: NemaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Ljiljana BlagojevićNapomena: Nema

Naziv predmeta: Ideologije i film



Uslovljenost drugim predmetima:Nema

Ciljevi izučavanja predmeta:Shvatiti i proučiti odnos teksta i konteksta – filma i socio-političkih i ideoloških uslova u kojima je nastao.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Maja Bogojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije, i kolokvijumi

Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Uvod: film, ideologija, politikaII nedjelja Politika reprezentacije – Tekst i kontekstIII nedjelja Od kontrakulture do kontrarevolucije, 1967-1971IV nedjelja Žanrovska transformacija i krah liberalizmaV nedjelja Klasa, rasa i novi jugVI nedjelja Politika seksualnostiVII nedjelja

Slobodna nedjelja

VIII nedjeljaIX nedjelja

Vijetnam i novi militarizam Povratak Heroja: preduzetnih, patrijarh, ratnik

XIII nedjeljaXIV nedjelja

Normalnost i čudovišta Pokretne slike i žene

XV nedjelja Industrija, žanr, ideologijaXVI nedjelja “Post”-izmi i čitanje filma

XVII nedjelja Prezentacija seminarskih radovaXVIII-XXI nedjelja Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, rade kolokvijum i učešće u istraživačkom timu.

Literatura: 1. Kellner, Douglas & Michael Ryan, Camera Politica: The Politics and Ideology of Contemporary Hollywood Film, University of

Indiana Press, 19902. Wood, Robin, Hollywood from Vietnam to Reagan, Columbia University Press, 20033. Haskell, Molly, From Reverence to Rape: The Treatment of Women in the Movies, The University of Chicago Press, 19874. Omon, Žak i Mišel Mari, Analiza filmova, Clio, 20095. Pourriol, Ollivier, Filmozofija, Meandar, 20086. Biskind, Peter, Easy Riders, Raging Bulls: How the Sex-Drugs-and-Rock'n'Roll Generation Saved Hollywood, Simon &

Schuster, 1998Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Seminarski rad, esej 50 poena- Završni ispit sa 50 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Maja BogojevićNapomena: Nema

Naziv predmeta: Diminzije muzičkog izvođenja


Studijski programi za koje se organizuje :Umetničke studije - Magistarske studije – smjer (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Izučavanje psiholoskih domena, procesa u pripremi i nastupu kod muzičara; filozovski procesi razmišljanja od amatera do profesionalca; povećanje svijesti prema navedenim procesima u muzičkom izvođenju slušanjem, debatama i naučnim iztraživanjem, koje student/ica ranije nije imao/la. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Rade AmanovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, iztraživanje, seminarski radovi, debate, konsultacije


I nedjelja Uvod: muzičko izvođenje- pojam, praksa, i vježbeII nedjelja Procesi pripremanja: filozovske podloge; umjetnik u nama- obogaćenje ličnostiIII nedjelja Temelji znanja- kognitivna spremnost; struktura, principi kompozicije i refinisanjeIV nedjelja Razmatranja interpretacije; Psihološki domen: Strategija izvođenja

V nedjelja Fizički principi- prirodne sposobnosti tela; postani muzika- poziv na ples; dalje razmišljanje o pripremama za performans

VI nedjelja Savršena-pogrešna nota, vjerovanje u sopstvene muzičke sposobnosti; muzika i djetinjstvoVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijumIX nedjelja Vitalnost; korak po korak- vodič do pravilnog vježbanjaX nedjelja Van kontrole- drama u izvođenjuXI nedjelja Amaterski avanturizam- druga muzička zadovoljstvaXII nedjelja Zaključak - integracija; kultivisati u sebi bogat život - uživaj davatiXIII nedjelja Vrednuj svoju jedinstvenost; misao - centralni procesorXIV nedjelja XV nedjelja II kolokvijumXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok







Literatura: (Osnovna)Schneiderman, Barbara. 1991. Confident Music Performance; The Art of Preparing . MMB Music, INC. Saint Louis, USAWestney, William. 2003. The Perfect Wrong Note. Amadeus Press, LLC. New Jersey, USALiteratura: (Dodatna)Dorian, F. 1942. The History of Music in Performance. New York: W.W. NortonGreen, Barry. 1986. The Inner Game of Music. Doubleday, INC. New York, New York, USA. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Rade AmanovicNapomena: Nema

Naziv predmeta: Filozofija i estetika muzike XX vijeka


Studijski programi za koje se organizuje :Umjetnosti studije - Magistarske studije – (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Filozofska i estetska pitanja u vezi sa statusom muzike kao umetnošću i kao izrazom ljudskog iskustva. Glavni akcenat je na kritički osvrt modernih pretpostavki o značenju i vrednosti muzike. Specijalizovano znanje o muzici nije potrebno.Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije


I nedjelja Uvod: Uvod u estetiku muzike XX vijeka: Kasno razdoblje muzičke Moderne (kasna romantika Štrausa, Malera, Šenberga, Debisija

II nedjelja Metafizičke koncepcije Skrjabina, Malera, Ivesa; ekspresionizam kasne Moderne: Skrjabin, Vebern, Berg, Šenberg)

III nedjelja Promjena funkcije folklorizma (moderna umjetnička muzika na temeljima folklora - Janaček, Bartok, Šimanovski, Ravel, de Falja, Stravinski...); balet i opera na početku vijeka (Đagiljev, Stravinski, Ravel, Debisi, Šenberg, Štraus, Šreker, Berg)”

IV nedjelja

Počeci istorijskih avangardnih pokreta u muzici XX vijeka (futurizam, bruitizam, dadaizam, nadrealizam...); formiranje institucija „Nove muzike“ (formiranje muzičkih udruženja – Austrija, Mađarska, Francuska; liturgijski pokreti u crkvenoj muzici; institucije koncerta; međunarodne muzičke organizacije)

V nedjelja Dodekafonija (atonalitetni pravci; rad ruskih i austrijskih kompozitora; Šenbergove postavke i ostvarenja)

VI nedjelja Fascinacija džeza (porijeklo, razvoj, karakteristike i pravci)VII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijum

IX nedjelja Muzika i politika u Sovjetskom Savezu i Njemačkoj (totalitarni režimi XX vijeka i muzika; Šostakovič, Prokofjev, Hačaturjan, Šenberg, Hindemit, Orf, Cvajg)

X nedjelja Crkvena muzika XX vijeka (uticaji Cecilijanskog pokreta; slobodnije škole ; filozofija i estetika Olivijea Mesiena; promjene horske kulture)

XI nedjelja Muzika medija XX vijeka (filmska muzika – Sen Sans, Milo, Klodel, Prokofjev, Šostakovič; džez na filmu

XII nedjelja Karakteristike muzike druge polovine XX vijeka (serijalna muzika – Buke, Štokhauzen, Hindemit, Žolive, Stravinski.

XIII nedjeljaElektronska i konkretna muzika – Štokhauzen, Bule, Ajmert; Završetak vijeka (muzički teatar – književna opera i scenska muzika

XIV nedjelja Govorna kompozicija i kompozicija zvučnih boja; moderna, postmoderna, novomoderna – pogled u budućnost

XV nedjelja II kolokvijumXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok







Literatura: (Osnovna)Hermann Danuser: Glazba 20. stoljeća, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2007; Theodor W. Adorno, Filozofija nove muzike, Beograd, Nolit, 1968; Ivan Foht: Savremena estetika muzike, Nolit, Beograd, 1980Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Ivana Antović i dr Rade AmanovićNapomena: Nema

Naziv predmeta: Duke Ellingtone pionir „americke muzike“


Studijski programi za koje se organizuje :Umetničke studije - Magistarske studije – (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet je dizajniran sa namjerom da spremi studente za preduzimanje sopstvenih, manjih -istraživačkih projekata; Uvod u kvalitativne metode istraživanja od značaja je za izučavanje idividualnih ličnosti u muzici; Po završetku kursa studenti će demonstrirati sposobnost da opišu tok istraživanja, i procijene ishod istraživanja, kao i da identifikuju etička razmatranja u oblasti istraživanja, sa kritičnim razmatranjem navedenog, u dijalogu sa kolegama.Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Dr Rade AmanovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski iztraživački radovi, debate, konsultacijeSadržaj predmeta:Pripremna nedjelja

I nedjelja Uvod: Djuk Elington stvaralac ‘američke muzike’II nedjelja Biografija Djuka ElingtonaIII nedjelja Priča o bluzu - Elington u NjuportuIV nedjelja Duhovni put; rekapitulacija; dani u VašingtonuV nedjelja Harlem i Holivud; snovi i realnostVI nedjelja Preporod; prošireni horizontiVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja I kolokvijumIX nedjelja Božja poruka; kodaX nedjelja Američki Džezer; Vašingtone/Nju JorkXI nedjelja Sving; posleratna borba; crno, braon, i bež; novacXII nedjelja Djukova genijalnost; komponovanje u koton klubu-aristokrata HarlemaXIII nedjelja Bogatstvo tradicije; stvaralaštvo remek dela; kompozicije za koncerte; inovacije karijere i kreativnostiXIV nedjelja Dostignuće slave; uzdizanje djuka; dalje izučavanje Djuka Elingtona- anegdota i realnostXV nedjelja II kolokvijumXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok







Literatura: (Osnovna)Hasse, E. John. 1993. Beyond Category: The Life and Genius of Duke Ellingone . Simon&Shuster. Ney York, USACohen, G. Harvey. Duke Ellingtone’s America. The University of Chicago Press 2010. Chicago, USA.Literatura: (Dodatna)Elingtone, K. Edward. 1973. Music Is My Mistress. Doubleday, Garden City, N.Y. USA.Tucker, Mark. 1991. Elingtone: The Early Years. University of Illinois, USAOblici provjere znanja i ocjenjivanje:



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Rade AmanovićNapomena: Nema

FAKULTET UMJETNOSTI

-MAGISTARSKE STUDIJE ,, TEORIJA SAVREMENE UMJETNOSTI”-

PRIKAZ POJEDINAČNIH PREDMETA SA OSNOVNOM LITERATUROM

PREDMET: DIAFORA

Nastavnik: prof.dr Vladimir VukićevićBroj ECTS kredita: 8 (3P+1V)Obavezni predmet

Opis predmeta:

Kratka povijest ključnih dubinskih hodova evropske filozofske misliPlaton: Diafora (= zdvajanje u izvornoj supripadnosti filozofije i umjetnosti)Aristotelova Poietika: umjetnička istina kao istina fikcije Baumgarten: zasnivanje estetike kao filozofske discipline (uz očuvano sjećanje na diaforu). Cognitio sensitiva.Kant: određenje estetskog suda. Lijepo i uzvišeno.Hegel: Filo-sofija postaje nauka, a umjetnost stvar prošlostiHajdeger i Helderlin: Nova diaofora (umjesto zasnivanja estetike, teorije umjetnosti, nauke o umjetnosti, filozofije umjetnosti itd.)Moderna i postmoderna u arhitekturi Moderna i postmoderna u likovnoj umjetnostiNovija francuska fenomenologijaArtur Danto: Umjetnost poslije kraja umjetnosti

Literatura:

Platon, Fedar Aristotelova Poetika: O pjesničkom umijeću, ZG, 1983Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela, BG, 1985Kant, Kritika moći suđenjaŠeling, Filozofija umjetnosti, O odnosu likovnih umjetnosti prema prirodi, - u: Filozofija umetnosti, BG, 1989, s. 375-405Hegel, Fenomenologija duha, BG, 1974, s. 1-55; Estetika I,II,III;Martin, Hajdeger, Diafora, spisi o umetnosti (priredio V. Vukicevic), s. 11-59Imdahl, Max, Ikoničke studije moderne umjetnosti, priredio i preveo Vladimir Vukićević, FLU, UCG, Cetinje, 2005Mišljenje i viđenje, Spisi umetnika 20. veka, priredio i preveo Vladimir Vukicevic,FLU, UCG, Cetinje,2006Vladimir Vukicevic Cezanneova realizacija. Slikarstvo i zadatak mišljnja, PG, 2010, s.193...A.Danto, After the End of Art Contenporary Art and the Pale of History, Princeton Univesity press, New Yersy, 1997

PREDMET: METODOLOGIJA IZRADE NAUČNOG RADA

Nastavnik: prof. dr Đuro Šušnjić prof. dr Dragan Vukčević

prof. dr Đorđe BorozanBroj ECTS kredita: 8 (3P+1V)Obavezni predmet

Opis predmeta:Definisanje temePrikupljanje podataka o zadatoj temiOsnovne karakteristike pisanja naučno-istraživačkog radaPrincipi pisanja radaStruktura naučno-istraživačkog radaLogički redosled pisanja: naslov rada, uvod, pregled literature (dosadasnja istraživanja), cilj rada, hipoteze, metodologija rada, rezultati rada, zaključak, literatura (referenca), prilog;Definisanje teme

Literatura:

Kuba, Li Metodologija izrade naucnog teksta; kako se pise u drustvenim naukama / Li Kuba, Dzon Koking prevod sa engleskog Mirjana Kuljak, Podgorica: CID, 2003Eko, Umberto, Kako se pise diplomski radŠamić, Midhad, Kako nastaje naučno djeloVolerstin, Imanuel, Kako otvoriti društvene nauke, CID, Podgorica, 1997Northedge, A. (1990) The Good Study Guide. Milton Keynes: Open University PressBarns, R. (1992) Successful Study for Degrees. London:RoutledgeTurabian, K.L. (1976) Students Guide for Writing College Papers (Third Edition). Chicago: University of Chicago Press.

PREDMET: POSTMODERNIZAM

Nastavnik: prof.dr Milivoj SolarBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:Teškoće određenja postmoderne i postmodernizma u cjelokupnoj kulturi i u književnosti:epoha, razdoblje, tendencija ili duhovno stanje? Prepoznatljive osobine u filozofiji, znanostima, nekim umjetnostima i političkim teorijama te traganje za zajedničkim nazivnikom. Teorija i praksa postmodernizma u književnosti.Analiza pojedinih književnih djela u kojima se ogleda književna tehnika i svojevrsna metafizika postmoderne.Problemi odnosa modernizma i postmodernizmaProblemi odnosa modernizma i postmodernizmaTeorijsko-interpretativno situiranje raznolikih savremenih književnih/umjetničkih tendencija i aktuelnih umjetničkih praksiProučavanje reprezentativnih književnih djela i autora u kontekstu epohalnih poetičkih, estetskih, ideoloških i kulturoloških promjena

Literatura:

Appignanesi, R. – Garratt, C. (2002): Postmodernizam za početnike, Zagreb: Jesenski i Turk.Lyotard, J.-F. (2005). Postmoderno stanje, Zagreb: Ibis-grafika;Postmoderna ili borba za budućnost, Zbornik 1993. Zagreb: August Cesarec;

Solar, M. (2009): Nakon smrti Sancha Panze, Zagreb: Naklada Ljevak.

Solar, M. (2003): Povijest svjetske književnosti, Zagreb: Golden markteing – Tehnička knjiga

Književna djela:

Borges: Aleph;

Beckett: Molloy;

Calvino: Ako jedne zimske noći neki putnik.

PREDMET: SAVREMENE KNJIŽEVNE TEORIJE

Nastavnik: prof. dr Milivoj SolarBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:

Tipovi i načini proučavanja književnosti. Osnove savremenih književnih teorija u filozofiji i retorici. Filologija, pozitivizam i njegova obnova u novom historizmu. Razvoj od nauke o književnosti do mnoštva književnih teorija. Psihoanaliza, interpretacija i mitološka kritika. Formalizam i strukturalizam. Poststrukturalističke teorije: feminizam, dekonstrukcija, kulturalni studiji.

Literatura:

Compagnon, Antoine: Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.Hörisch, Jochen: Teorijska apoteka, Algoritam, Zagreb, 2007.Bužinjska, Ana – Markovski, Mihal Pavel: Književne teorije XX veka, Glasnik, Beograd, 2009.Solar, Milivoj: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Solar, Milivoj: Uvod u filozofiju književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2004.

PREDMET: SAVREMENA TEORIJA FILMA

Nastavnik: Doc. dr Maja BogojevićBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:Uvod: prethodnici filmske teorije, uticaji, istorijski kontekst, počeciFilmska teorija ranog nijemog filma, suština filma, teoretičari sovjetske montaže, Ruski Formalizam i Baktinova škola; radionicaIstorijske avangarde, debate poslije zvuka, Frankfurtska škola; film (analiza)Fenomenologija realizma, Klasični realistični tekst, realizam/anti-realizam; prikazivanje filma (analiza)Film kao umjetnost; teorije autorstva i kult autora; strukturalizam, pitanje filmskog jezika, specifičnost filmskog medija, evaluacijaSemiološki i strukturalistički pristup filmu; žanr, teorije autorstva i žanra; prikazivanje filma (analiza)B. Brecht, politika refleksivnosti, pojmovnik/key words: mit, kulturna industrija, komunikacija, elita, moć, kanon; 1968. preokret i uticaj na film i filmsku teorijuPotraga za alternativnom estetikom; od lingvistike do psihoanalize, post-strukturalistička mutacija; stilska vjezba: prikazivanje filma (analiza)Tekstualna analiza, od teksta do interteksta, feministička filmska teorija; pluralizacija filmskih teorija, interpretacija; film (analiza)Gledalac je rođen! Kognitivna i analitična teorija, repozicioniranje semiotike, uticaj G. Deleuza; evaluacijaMultikulturalizam, rasni identitet i reprezentacija, film “trećeg svijeta”, stilska vjezba: prikazivanje filma (analiza)Recepcija filmskog teksta, postkolonijalna teorija, poetika i politika postmodernizma, masovna kultura, post-film: digitalna teorija i novi mediji; prikazivanje filma (analiza)

Literatura:7. Adorno, Theodor & Horkheimer, Max, „The culture industry: Enlightenment as Mass Deception“ In Dialectic of

enlightenment: Philosophical fragments, Verso: London, 19738. Aumont, J., Bergala, A., Marie, M., Vernet, M., Estetika filma, Clio 2006.9. Barthes, Roland, Književnost, mitologija, semiologija, Nolit, Beograd, 1971

10. Bazin, André, Qu’est-ce-que le cinema?, Paris, Editions du Cerf, 1960; What is Cinema?, vols I and II, Berkeley:

University of California Press, 196711. Benjamin, W. Umetnost u dobu svoje mehaničke reprodukcije, u V. Benjamin, Eseji, Nolit, 1983. 12. Cook, D., Istorija filma I, Clio, 200713. Cook, D., Istorija filma II, Clio, 200714. Deleuze, G., Pokretne slike, Theoria, Novi sad, 1998.15. Easthope, A., Contemporary Film Theory, Longman: London & New York, 199316. Gireaud, T., Film i tehnologija, Clio 2003

17. Moine, Raphaelle, Filmski žanrovi, Clio, 2006.

18. Peterlić, Ante, Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, 2001.19. Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, Univerzitet umetnosti, Beograd, 2003

PREDMET: ISTORIJA MODERNE I SAVREMENE UMJETNOSTI

Nastavnik: prof.dr Zvonko MakovićBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:1789. - Francuska revolucija - klasicizam, romantizamRealizam, impresionizamPostimpresionizam, CézanneHistoricizam, simbolizam, fantastika 19. stoljeća Secesija, ekspresionizam Fovizam, kubizam, futurizamRuska avangardaDada, nadrealizam, Neue SachlichkeitInformel, egzistencijalizam – Europa nakon 1945.NY, neoavangarde u Americi, Pop ArtNeoavangarde u Europi, Srte povera, konceptualna umjetnostPostmoderna, umjetnost 2000.

Literatura:

1. Janson, H.W.: Povijest umjetnosti, (od poglavlja ,, Neoklasicizam i romantizam’’ pa nadalje), stanek, varaždin, 2003. 2. Lazar Trifunović, Srpsko slikarstvo 1900-1950, beograd,

1973.3. Foster, Krauss, Bucloh, Bois, Art Since 1900, Thames & Hudson, London,

2004.

PREDMET: TEORIJA ARHITEKTURE

Nastavnik: prof.dr Ljiljana BlagojevićBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:Uvod O arhitekturi: praksa vs. teorija arhitekture Arhitektura i umetnost: avangardni pravciModernizam u arhitekturiTeorije modernizma u arhitekturiTeorije modernog gradaKritika modernizma, kritički modernizamPostmodernizam u arhitekturi Teorije postmodernizma u arhitekturiDekonstruktivizam u arhitekturi

Literatura:1) Keneth Frampton, Moderna arhitektura: kritička istorija / srpski ili hrvatski prevod2) Charles Jencks. Moderni pokreti u arhitekturi / srpski ili hrvatski prevod3) Sigfried Giedion. Prostor vreme arhitektura / srpski ili hrvatski prevod4) Miloš R. Perović, ur. Antologija teorija arhitekture, Gradjevinska knjiga, Beograd, 2009.5) Miloš R. Perović, ur. Istorija moderne arhitekture, antologije tekstova, 1, 2a, 2b, 3

PREDMET: IDEOLOGIJE I FILM

Nastavnik: doc. dr Maja BogojevićBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:Uvod: film, ideologija, politikaPolitika reprezentacije – Tekst i kontekstOd kontrakulture do kontrarevolucije, 1967-1971Žanrovska transformacija i krah liberalizmaKlasa, rasa i novi jugPolitika seksualnostiVijetnam i novi militarizamPovratak Heroja: preduzetnih, patrijarh, ratnikNormalnost i čudovištaPokretne slike i ženeIndustrija, žanr, ideologija“Post”-izmi i čitanje filma

Literatura:1. Kellner, Douglas & Michael Ryan, Camera Politica: The Politics and Ideology of Contemporary Hollywood Film,

University of Indiana Press, 19902. Wood, Robin, Hollywood from Vietnam to Reagan, Columbia University Press, 20033. Haskell, Molly, From Reverence to Rape: The Treatment of Women in the Movies, The University of Chicago

Press, 19874. Omon, Žak i Mišel Mari, Analiza filmova, Clio, 20095. Pourriol, Ollivier, Filmozofija, Meandar, 20086. Biskind, Peter, Easy Riders, Raging Bulls: How the Sex-Drugs-and-Rock'n'Roll Generation Saved Hollywood,

Simon & Schuster, 1998

PREDMET: DIMENZIJE MUZIČKOG IZVOĐENJA

Nastavnik: dr Rade AmanovićBroj ECTS kredita: 6 (2P+1V)Izborni predmet

Opis predmeta:Uvod: muzičko izvođenje- pojam, praksa, i vježbeProcesi pripremanja: filozovske podloge; umetnik u nama - obogaćenje ličnostiTemelji znanja- kognitivna spremnost; struktura, principi kompozicije i refinisanjeRazmatranja interpretacije; Psihološki domen: Strategija izvođenja.Vitalnost; korak po korak - vodič do pravilnog vežbanjaVan kontrole- drama u izvođenjuAmaterski avanturizam - druga muzička zadovoljstvaZaključak - integracija; kultivisati u sebi bogat život - uživaj davatiVrednuj svoju jedinstvenost; misao - centralni procesor

Osnovna literatura: Schneiderman, Barbara. 1991. Confident Music Performance; The Art of Preparing. MMB Music, INC. Saint Louis, USAWestney, William. 2003. The Perfect Wrong Note. Amadeus Press, LLC. New Jersey, USADodatna literatura: Dorian, F. 1942. The History of Music in Performance. New York: W.W. NortonGreen, Barry. 1986. The Inner Game of Music. Doubleday, INC. New York, New York, USA.

PREDMET: FILOZOFIJA I ESTETIKA MUZIKE XX VIJEKA


Opis predmeta:Uvod u estetiku muzike XX vijeka: Kasno razdoblje muzičke Moderne (kasna romantika Štrausa, Malera, Šenberga, DebisijaMetafizičke koncepcije Skrjabina, Malera, Ivesa; ekspresionizam kasne Moderne: Skrjabin, Vebern, Berg, Šenberg)Promjena funkcije folklorizma (moderna umjetnička muzika na temeljima folklora - Janaček, Bartok, Šimanovski, Ravel, de Falja, Stravinski...); balet i opera na početku vijeka (Đagiljev, Stravinski, Ravel, Debisi, Šenberg, Štraus, Šreker, Berg)”Počeci istorijskih avangardnih pokreta u muzici XX vijeka (futurizam, bruitizam, dadaizam, nadrealizam...); formiranje institucija „Nove muzike“ (formiranje muzičkih udruženja – Austrija, Mađarska, Francuska; liturgijski pokreti u crkvenoj muzici; institucije koncerta; međunarodne muzičke organizacije)Elektronska i konkretna muzika – Štokhauzen, Bule, Ajmert; Završetak vijeka (muzički teatar – književna opera i scenska muzika Govorna kompozicija i kompozicija zvučnih boja; moderna, postmoderna, novomoderna – pogled u budućnost

Literatura:Hermann Danuser: Glazba 20. stoljeća, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2007;Theodor W. Adorno, Filozofija nove muzike, Beograd, Nolit, 1968;Ivan Foht: Savremena estetika muzike, Nolit, Beograd, 1980

PREDMET: DJUK ELINGTON PIONIR „AMERIČKE MUZIKE”


Opis predmeta:Uvod: Djuk Elington stvaralac ‘američke muzike’

Biografija Djuka ElingtonaPriča o bluzu - Elington u NjuportuDuhovni put; rekapitulacija; dani u VašingtonuHarlem i Holivud; snovi i realnostAmerički Džezer; Vašingtone/Nju JorkSving; posleratna borba; crno, braon, i bež; novacDjukova genijalnost; komponovanje u koton klubu-aristokrata HarlemaBogatstvo tradicije; stvaralaštvo remek dela; kompozicije za koncerte; inovacije karijere i kreativnosti

Literatura: (Osnovna)Hasse, E. John. 1993. Beyond Category: The Life and Genius of Duke Ellingone. Simon&Shuster. Ney York, USACohen, G. Harvey. Duke Ellingtone’s America. The University of Chicago Press 2010. Chicago, USA.

Literatura: (Dodatna)Elingtone, K. Edward. 1973. Music Is My Mistress. Doubleday, Garden City, N.Y. USA.Tucker, Mark. 1991. Elingtone: The Early Years. University of Illinois, USA

FAKULTET UMJETNOSTI


NASTAVNI PLAN

NASTAVNI PLAN

I SEMESTAR

Naziv predmetaSem

NastavnikKredit

i

Teorijska

nastava

Praktična /

mentorska

nastava

Individualno

opterećenje studenta

Broj studenat

a na času

DIAFORA I 8 45 15 240 55/15-40METODOLOGIJA IZRADE NAUCNOG RADA

I8 45 15 240 55/15-40

IZBORNI PREDMET I 6 30 15 180 55/15-40IZBORNI PREDMET I 6 30 15 180 55/15-40IZBORNI PREDMET I 6 30 15 180 55/15-40IZBORNI PREDMET I 6 30 15 180 55/15-40U K U P N O 40 210 90 1200

II SEMESTAR

Naziv predmetaSem

Krediti

Izrada magistarskog rada

II20

U K U P N O

UKUPNO I + II : 60

Jedan čas teorijske, kontakt nastave obuhvata 3 časa individualnog rada studenta (u biblioteci i kući) i evaluaciju, tako da kurs od 30 časova plus 90 (30x3) individualnog rada studenta i evaluacije iznosi 120 časova individualnog opterećenja studenta.Trideset časova individualnog opterećenja studenta po predmetu vrednuje se sa 1 kreditni poen, tako da se, na primjer, predmetu na kojem individualno opterećenja studenta iznosi 180 časova dodjeljuje 6 kredita.

IZBORNI PREDMETINapomena: Student može sa spiska izbornih predmeta izabrati grupu srodnih predmeta, ali “izbor” ne može preći 24 ECTS kredita

1. POSTMODERNIZAM2. SAVREMENE KNJIZEVNE TEORIJE3. SAVREMENA TEORIJA FILMA4. ISTORIJA MODERNE I SAVREMENE UMJETNOSTI5. TEORIJA ARHITEKTURE6. IDEOLOGIJE I FILM 7. FILOZOFIJA I ESTETIKA MUZIKE XX VIJEKA 8. DJUK ELINGTON STVARALAC “AMERICKE MUZIKE”

Nastavno-naučno vijeće svake studijske godine, najmanje 30 dana prije početka nastave, utvrđuje listu izbornih predmeta koji će studentima biti ponuđeni na izbor, maksimalan broj studenata koji može upisati pojedini izborni predmet i kriterijume na osnovu kojih

se vrši njihov izbor, i nakon prijave studenata konačno utvrđuje listu predmeta na kojima će se izvoditi nastava u toj studijskog godini.

FAKULTET UMJETNOSTI


POKRIVENOST PREDMETA KADROVIMA

POKRIVENOST PREDMETA KADROVIMA

FAKULTET UMJETNOSTI

Magistarske studije: Teorija savremene umjetnosti

Naziv predmeta Nastavnik

1. DIAFORA (obavezni) Prof.dr Vladimir Vukicevic

2. METODOLOGIJA IZRADE NAUCNOG RADA (obavezni)

Prof.dr Đorđe Borozan, prof. dr Dragan K. Vukcevic, prof. dr Đuro Šušnjić

1. POSTMODERNIZAM Prof.dr Milivoj Solar2. SAVREMENE KNJIZEVNE TEORIJE Prof.dr Milivoj Solar 3. SAVREMENA TEORIJA FILMA Doc. dr Maja Bogojević4. ISTORIJA MODERNE I SAVREMENE

UMJETNOSTIProf.dr Zvonko Maković

5. TEORIJA ARHITEKTURE Prof.dr Ljiljana Blagojević6. IDEOLOGIJE I FILM Doc. dr Maja Bogojević 7. FILOZOFIJA I ESTETIKA MUZIKE XX

VIJEKA Dr Rade Amanović

8. DJUK ELINGTON STVARALAC “AMERIČKE MUZIKE”

Dr Rade Amanović

info master fu

Documents