Ima li kraja kraju08. 03. 2007.Malo je uenja koja tako uznemiruju ljudsku savjest kao tradicionalno gledite da je pakao mjesto gdje grjenici svu vjenost svjesno, u tijelu i dui trpe kaznu u vatri. Mogunost da svoje prijatelje i voljene vidimo kako se mue u takvom paklu lako nas moe navesti da odbacimo Boga. Stoga ne udi da se danas i od fundamentalistikih propovjednika koji, bar teoretski, jo uvijek vjeruju u takvo to, nerijetko uju propovijedi o paklu koji gori ognjem i sumporom. Moda osjeaju da Bog, koji je toliko ljubio svijet da je i svojega jedinoroenog Sina poslao da spasi grjenike, ne moe biti Bog koji beskrajno mui ljude, pa bili to i najgori grjenici. Taj neprihvatljivi paradoks potaknuo je biblijske znanstvenike svih kranskih religija da ponovno ispitaju biblijska uenja o konanoj kazni.

Nebiblijska gledita o pakluNa nesreu, neki su doli do nebiblijskih rjeenja ovog problema; meu njima su univerzalizam i metaforiko gledite o paklu. Metaforiko gledite zastupa miljenje da pakao traje zauvijek, ali se trpi mentalno, a ne tjelesno bol potjee od osjeaja odvojenosti od Boga. Billy Graham iskazao je to miljenje rijeima: "esto sam se pitao nije li pakao strana gorua elja u naem srcu za Bogom, za zajednitvom s Bogom, vatra koju nikad ne moemo ugasiti."

Mnogi znanstvenici poinju shvaati da gledite o potpunom unitenju najbolje objanjava biblijsko uenje o paklu. To je gledite zasnovano na etirima biblijskim elementima: (1) smrti kao kazni za grijeh, (2) terminologiji "unitenju zlih", (3) moralnim odjecima vjenog muenja i (4) kozmolokim odjecima vjene patnje.

Kanjavanje grijehaBiblija prikazuje smrt kao prestanak ivota i dosljedno, u Starom i Novom zavjetu, konani kraj zlih prikazuje kao njihovo potpuno unitenje: "Dua koja zgrijei, ona e poginuti" i "Jer je plaa grijeha smrt." (Ez 18,4.20; Rim 6,23)

Sveto pismo govori o dvjema smrtima: prvoj i drugoj. Gotovo svi ljudi, pravednici i zli, doivljaju prvu smrt, no za pravednike toj e smrti doi kraj kad Krist po drugi put doe. Meutim, od druge smrti nema uskrsnua, jer e oni kojima je namijenjena biti uniteni u onome to Biblija naziva "ognjenim jezerom." (Otk 20,14) To je konano unitenje.

Kojim je rijeima opisano unitenjeBogati prikaz unitenja, esto uziman u Starom i Novom zavjetu da opie sudbinu zlih, drugi je razlog za vjerovanje u potpuno unitenje izgubljenih. Basil Atkinson kae da Stari zavjet koristi vie od dvadeset pet imenica i glagola da opie konano unitenje zlih. Primjerice, u Psalmu 37 itamo da zlih "vie nema", da e se "poput dima ... rasplinuti" da e se svi "istrijebit". (Ps 37,10.20.38) U Psalmu 145,20 pjesnik potvruje: "Jahve titi one koji njega ljube, a zlotvore sve e zatrti."

U prvom poglavlju svoje knjige Izaija proglaava: "Otpadnici i grenici skrit e se zajedno, a oni to Jahvu naputaju poginut e." (Iz 1,28) Posljednja stranica Starog zavjeta prua slikovit opis unitenja zlih: Gospodnji dan "dolazi poput pei uaren; oholi i zlikovci bit e kao strnjika: dan koji se blii spalit e ih govori Jahve nad Vojskama da im nee ostati ni korijena ni granice." (Mal 3,19)

Isus se sluio razliitim metaforama da opie sudbinu zlih, ali sve ukazuju na potpuno unitenje. Zli se veu "u snopove da se spale", rave se ribe bacaju, tetne se biljke upaju, besplodne voke se sijeku, osuene loze spaljuju, a nevjerne sluge ubijaju. (Mt 13,30.40; 13,48; 15,13; Lk 13,7; Iv 15,6 i Lk 20,16)

Oni koji se pozivaju na Kristove rijei o paklenom ognju kako bi poduprli svoje vjerovanje u vjene muke, proputaju shvatiti, kako to John Stott ispravno pokazuje, da "se za samu vatru kae da je 'vjena' i 'neugasiva', i da bi bilo vrlo udno kad bi ono to se u nju baca bilo neunitivo. Oekivali bismo suprotno: da e to zauvijek izgorjeti, a ne zauvijek gorjeti. Otuda se i dim (dokaz da vatra vri svoj posao) 'die u vijeke vjekova' (Otk 14,11;usp. 19,3)."

Isusovu sveanu izjavu: "Ovi e otii u muku vjenu, a pravednici u ivot vjeni" (Mt 25,46) neki esto uzimaju kao dokaz svjesnog vjenog muenja. Ovakvo tumaenje zanemaruje razliku izmeu vjene kazne i vjenog kanjavanja. Izraz "vjean", koji u grkome (aionios) doslovno znai "vremensko trajanje", esto govori o trajnim posljedicama, a ne nastavljanju nekog procesa. Primjerice, Juda u sedmom retku kae da su Sodoma i Gomora ispatali "kaznu vjeni (aionios) oganj". Jasno je da je vatra koja je unitila ova dva grada vjena, ali ne u smislu trajanja, nego trajnih posljedica.

Jo jedan prikladan primjer nalazimo u 2 Solunjanima 1,9. Govorei o onima koji odbacuju evanelje, Pavao kae: "Oni e biti kanjeni vjenom propau." Propast svakako predoava unitenje. Unitenje zlih je vjeno ne zato to proces unitenja zauvijek traje, ve zato to su posljedice trajne.

Rijei kojima je opisano unitenje osobito se esto javljaju u Otkrivenju. Prema njemu e davao, Zvijer, lani prorok, smrt i podzemni svijet, svi biti baeni u ognjeno jezero koje je "druga smrt". (Otk 20,14) Da bi protumaio izraz druga smrt kao vjeno svjesno muenje ili odvajanje od Boga, ovjek mora nijekati biblijsko znaenje "smrti" kao prestanka ivota.

Neprihvatljive moralne posljediceTrei razlog za vjerovanje u konano unitenje izgubljenih su neprihvatljive moralne posljedice uenja o vjenim mukama. Zamisao Boga koji samovoljno mui grenike kroz beskrajne vjekove vjenosti ne moe se pomiriti s biblijskim otkrivenjem Boga kao beskonane ljubavi. Koliko god su Njegova stvorenja grijeila, Bog koji ih kanjava beskrajnim mukama mnogo vie slii Sotoni nego Ocu punom ljubavi, kako nam Ga je Isus Krist otkrio.

Glede moralnih posljedica uenja o vjenim mukama, John Stott prikladno kae: "Ne bi li onda postojao ozbiljan nerazmjer izmeu svjesno uinjenih grijeha u vremenu i muka svjesno trpljenih za itavu vjenost? Ne umanjujem strahotu grijeha kao pobune protiv Boga, naeg Stvoritelja, ali sumnjam da se 'vjene svjesne muke' mogu uskladiti s biblijskom objavom o boanskoj pravdi."

Uostalom, svako uenje o paklu mora proi test moralnosti, a uenje o doslovnim beskonanim mukama taj test ne moe proi. Meutim, uenje o potpunom unitenju to moe, jer priznaje da Boje konano kanjavanje zlih nije opravdanje pa zahtijeva vjene muke, nego razuman postupak pa vodi do njihovog trajnog unitenja.

Kozmoloke posljediceetvrti razlog za vjerovanje u unitenje izgubljenih je injenica da vjene muke pretpostavljaju vjeni kozmiki dualizam. Prema ovom gleditu, nebo i pakao, srea i bol, dobro i zlo, nastavit e postojati zauvijek jedno pokraj drugoga. No, takvo gledite nije mogue pomiriti s onim to prikazuje proroko vienje, prema kojemu na novome svijetu nee vie biti "ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet proe". (Otk 21,4) Kako moe nestati jauka i boli ako je na vidiku stradanje izgubljenih, kao to je to prikazano u usporedbi o bogatau i Lazaru? [1]

Prisutnost bezbrojnih milijuna koji zauvijek podnose strahovite muke, ak i kad bi to bilo daleko od doma spaenih, samo bi unitilo mir i sreu novoga svijeta. Novo stvaranje bi od prvog dana bilo okaljano, jer bi grjenici svu vjenost ostali u Bojem svemiru i Bog nikad ne bi mogao biti "sve u svemu". (1 Kor 15,28)

Bog je nainio plan spasenja da ukloni grijeh i grjenike s ovoga svijeta. Zato doista moemo rei da je Boja spasiteljska misija bila neusporediva pobjeda samo ako grjenici, Sotona i njegovi demoni izgore u ognjenom jezeru i nestanu u drugoj smrti. Vjene muke bacile bi trajnu sjenu mraka na novostvoreni svijet.

Recimo na kraju da na narataj treba nauiti i te kako se bojati Boga; zato moramo govoriti o posljednjem sudu i kazni. Moramo upozoriti ljude da e one koji odbacuju Boja ivotna naela i ponudu spasenja na kraju doekati strani sud pa e "biti kanjeni vjenom propau". (1 Sol 1,9) Vraanje na biblijsko gledite moe pomoi propovjednicima, jer ono znai da ga mogu objaviti ljudima koji ga trebaju uti bez straha da Bog bude prikazan kao udovite. Samuele Bacciocchi

(preuzeto iz asopisa Znaci vremena, 1/2002, Zagreb)__________________________________________________ [1]Lk 16,19-31. Isus je ovu izmiljenu prispodobu ispriao iz dvaju razloga: (1) da pokae kako nae odluke u ovom ivotu imaju vjene posljedice i (2) da pokae kako svoju vjeru trebamo temeljiti na Svetom pismu, a ne na udesnim znakovima. Ovu prispodobu ne moemo uzeti kao doslovnu sliku pakla.