ii razdoblje u hrvatskoj književnosti

13
2 II. razdoblje u hrvatskoj književnosti (1929. – 1952.) OBILJEŽJA o smirivanje avangardnih pravaca o heterogenost stilova (prijelazno razdoblje prema neomodernizmu – II. moderni i postmodernizmu) o povratak realističkog koncepta pisanja LIRIKA Predstavnici i pjesme: o Tin Ujević: Naše vile, Oproštaj, Svakidašnja jadikovka, IX. (Božanska ženo, gospo nepoznata), XXI. (Noćas se moje čelo žari), Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru o Dobriša Cesarić: Oblak, Povratak, Balada iz predgrađa o Dragutin Tadijanović: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć; Prsten; Večer nad gradom o Ivan Goran Kovačić: Moj grob, Jama o Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha, Khevenhiller, V megli o Mate Balota: Koza, Dvi daske Tin Ujević Rodio se u Vrgorcu, od 1919. do 1929. živi u Beogradu, od 1930. do 1937. u Sarajevu te u Splitu, a od 1940. u Zagrebu. Zbirke pjesama: Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.), Auto na korzu (1932.), Ojađeno zvono (1933.), Žedan kamen na studencu (1954.) Eseji: Ljudi za vratima gostionice (1938.), Skalpel kaosa (1938.) Pjesnički pluralizam – otvorenost raznovrsnim poetikama i istodobna težnja za originalnošću Koristi arhaizme, neologizme, posuđenice… O Tinu Ujeviću: Jure Kaštelan: „Najživotniji i najmoderniji naš pjesnik“; Slobodan Prosperov Novak: „Najpoznatiji književni boem“; Dubravko Jelčić: „Čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola“

Upload: marija-kekez

Post on 29-Sep-2015

123 views

Category:

Documents


14 download

TRANSCRIPT

II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti (1929. 1952.) OBILJEJA smirivanje avangardnih pravaca heterogenost stilova (prijelazno razdoblje prema neomodernizmu II. moderni i postmodernizmu) povratak realistikog koncepta pisanja

LIRIKAPredstavnici i pjesme: Tin Ujevi: Nae vile, Oprotaj, Svakidanja jadikovka, IX.(Boanska eno, gospo nepoznata), XXI. (Noas se moje elo ari), Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru Dobria Cesari: Oblak, Povratak, Balada iz predgraa Dragutin Tadijanovi: Dugo u no, u zimsku bijelu no; Prsten; Veer nad gradom Ivan Goran Kovai: Moj grob, Jama Miroslav Krlea: Balade Petrice Kerempuha, Khevenhiller, V megli Mate Balota: Koza, Dvi daskeTin Ujevi Rodio se u Vrgorcu, od 1919. do 1929. ivi u Beogradu, od 1930. do 1937. u Sarajevu te u Splitu, a od 1940. u Zagrebu. Zbirke pjesama: Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.), Auto na korzu (1932.), Ojaeno zvono (1933.), edan kamen na studencu (1954.) Eseji: Ljudi za vratima gostionice (1938.), Skalpel kaosa (1938.) Pjesniki pluralizam otvorenost raznovrsnim poetikama i istodobna tenja za originalnou Koristi arhaizme, neologizme, posuenice O Tinu Ujeviu: Jure Katelan: Najivotniji i najmoderniji na pjesnik; Slobodan Prosperov Novak: Najpoznatiji knjievni boem; Dubravko Jeli: arobnjak rijei ostao dosljedno izvan svih knjievnih kola Jedan je od najznaajnijih hrvatskih pjesnika, sredinja pjesnika osobnost cijelog II. Razdoblja. Od 1981. godine se dodjeljuje pjesnika nagrada Tin Ujevi, a od 1993. se dodjeljuje u Tinovom rodnom Vrgorcu u okviru manifestacije S Tinom u Vrgorcu FAZE STVARALATVA: 0. Pretfaza rane pjesme pod utjecajem Matoa, impresionistiko-simbolistiki stil pisanja; soneti, pravilan stih, bogata rima; intimni, domoljubni, pejsani motivi, pjesma Oprotaj pripada toj fazi.1. Faza Lelek sebra i Kolajna; vrijeme boravka u Parizu, poezija intimnih preokupacija, pesimizam, motiv ljubavi prema imaginarnoj eni, odjeci trubadursko-petrarkistike tragedije; MOTO Sveta, boanska, duboka samoa 2. Faza Auto na korzu i Ojaeno zvono; reflektivne, filozofske pjesme, osjeaj prkosa, snage, ivotne radosti, povratak vjere u ovjeka; MOTO Meni je sveta tuga, a svetija radost3. Faza edan kamen na studencu; miri se sa svijetom u kojem ivi, prihvaa ivot kakav jest, dulje pjesme, otvorenije strukture, slobodan stih, nepravilna rima Oprotaj Programatska pjesma donosi novu poetiku; Napisao je 3 verzije te pjesme (jezik hrvatskih zainjavaca, u dananjoj transkripciji i na suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku) Oprata se s Maruliem jer je otac hrvatske knjievnosti, zapravo se oprata s knjievnom tradicijom Objavljena u Hrvatskoj mladoj lirici, 1914. Zbogom, o Marule! Poi emo, jer silno eamo// za sunanim nebom: na stijeg lepra;//odlazimo, o mi, buntovnici! Mladi knjievnici tadanjeg razdoblja su zapoeli novo razdoblje isto kao i Maruli parafrazirane rijei Pavla Pavliia Lelek sebra, 1920. (sebar rob) Tenja za apsolutom, za idealnom ljubavlju, duboka potreba za obraanjem Bogu Cijela zbirka obiljeena pjesnikovom zapitanou nad svijetom i ivotom Jedan od najuestalijih pojmova u zbirci je tajna Pjesma Svakidanja jadikovka Tema: jadikovka nad gubitcima s kojima se lirski subjekt ne moe pomiriti Motivi: usamljenost, trnje, oaj, kamenje, samoa nema ni oca ni majke, nigdje nikoga, Bog ga ne uje Osjea se usamljeno, umorno, staro, izmueno; rijei iz narodne knjievnosti (ilintak srpanj); aliteracija (Boe, ee) Uokvirena kompozicija nema kraja Forma: etverodijelna kompozicija ( 21 strofa tercine)1. Uvodi nas u svoje stanje (Kako je teko biti slab,// kako je teko biti sam// i biti star, a biti mlad!)2. Obraa se Bogu, da se sjeti obeanja, ljubavi, pobjede (I sam i samcat putuje// pod zatvorenom plaveti,//pred zamraenom puinom,// i komu da se potui? // Ta njega nitko ne slua,// ni braa koja lutaju. )3. Drugo obraanje Bogu pobuna zbog neispunjenih obeanja, nezadovoljstvo, ljutnja, Bog ga ne uje (O Boe, ee tvoja rije// i tijesno joj je u grlu,// i eljna je da zavapi.)4. Prihvaa svoju stvarnost (Gorak je vijenac pelina,//mraan je kale otrova//ja vapim arki ilintak.) Mladost iz ove pjesme je pomirljiva, napola skrena i skruena, trai odgovore na konana teoloka pitanja, mladost koja oekuje razumijevanje, pomo i ljubav.

Kolajna, 1926. Tal. Collana ogrlica koju je pjesnik namijenio kao ukras vratu idealne ene Gotovo u cijeloj zbirci provedena je ideja ulananih asocijacija Intimna ispovijed, bol Svijest o nepostojanju idealne ene i apsolutne istine Pjesme su numerirane, a kao njihov naslov uzimamo prvi stih Pjesma IX. Boanska eno, gospo nepoznata Tema: odnos prema eni Vrsta: misaona lirska pjesma Stilska obiljeja pjesme: ena uzdignuta na razinu ideala i postaje simbol stvaralakoga misterija Sonet, uzor petrarkisti, Baudelaire, Mato Pjesma XXI. (Notturno) Noas se moje elo ari, // noas se moje vjee pote; Tema: noni doivljaj ljepote Lirska vrsta: misaona lirska pjesma Auto na korzu, 1932. Prevlast misaonosti nad osjeajnou, stremljenje visinama Vjera u stvaralatvo Pjesma Visoki jablani Tema: suprotnost Njih i Nas (ljudi i jablana) Misaona lirska pjesma Motivi: grudi, more, vjera, jablan, orlovi, zvijezde, patnja, piloti Stih: vezani, izmjena stihova razliite duljine utjee na ritam pjesme Parna rima (aabb) Jablani su iznimni izdvojeni pojedinci koji svoju snagu crpe iz patnje, simbol su gordosti moralno besprijekornih individualaca, jablani se esto javljaju osamljeni ili u drutvu sa slinima, uzdiu se individualno; borovi se pojavljuju masovno, tvorei umu, simbol su vee skupine Ali, za svoju snagu oni su zahvalni patnji,//bijedi, suanjstvu, gladi i njinoj crnoj pratnji. Obini ljudi, obini mi pojedinci koji ive u tiini i ne mogu pronai snagu poput visokih jablana (ljudi pojedinaca) Dom Prometeida Prometej simbol borbe za osloboenje i napredak ovjeanstva Jablan inae simbolizira dvojnost svakoga bia. Ojaeno zvono, 1933. Iz unutarnjeg svijeta pjesnik se optimistino okree prema vanjskom svijetu Okretanje prema svjetlosti, opjevavanje sunca Filozofske spoznaje Pjesma Pobratimstvo lica u svemiru Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti// koji nepoznati od tebe ive tvojim ivotom Stojimo ovjek protiv ovjeka, u znanju/ da svi smo bolji, meusobni, svi skupa tmua// a naa krv, i poraz svih, u klanju,// opet je samo jedna historija dua. Tema: ljudski ivot, davanje muke umornima i razlog za ivot edan kamen na studencu, 1954. Postojati znai biti edan - pjesnikova nezadovoljena e, stalna enja za spoznajom.Dobria Cesari 1902. 1980. Roen u Slavonskoj Poegi. Urednik u Izdavakom poduzeu Zora, 1969. dobio nagradu Vladimir Nazor za ivotno djelo Djela: Lirika, 1931.; Spasena svjetla, 1938.; Izabrani stihovi, 1928.; Pjesme, 1951.; Knjiga prepjeva, 1951.; Izabrane pjesme, 1960.; Moj prijatelju, 1966., Slap, izbor, 1970.; Svjetla za daljinom, 1975.; Voka poslije kie, 1980.; Povratak, 1994.; . Katelan: Cesarieva lirika ima sloenu jednostavnost prirode Pjesma Oblak Lirika, 1931. Tema: ljepota Misaona lirska pjesma Kompozicija: dramska struktura pjesme ( uvod kulminacija zavretak), narativnost Simbol ljepote nedostian, slobodan, s druge strane zemaljski svijet: borba za vlast Krvariti ljepotu bol, patnja stvaranje, gore su Bog, ljepota, pjesnik I svak je io svojim putem: // Za vlau, zlatom il za hljebom, //A on krvarei ljepotu - //Svojim nebom. Nezainteresiranost ljudi za duhovne vrijednosti. Oblak je simbol tragine izdvojenosti, stvaralake usamljenosti; ljudi su zaokupljeni materijalnim vrijednostima i ne mare za duhovne vrijednosti. Prolaznost trenutka u kojem se oblak pojavio.. Pjesma Povratak Lirika, 1931. Kruno kretanje vremena/ ciklinost i u formi pjesme ( ponavljanje prve strofe na kraju pjesme) Razapetost lirskoga subjekta izmeu istine i snova, enja ljubavi za vjenou i nastavkom ljepote, sumnja u mogunost ponovnoga ostvarivanja sree, ljubavi Ogranienost ljudske spoznaje u svezi s temeljnim pitanjima ivota i smrti Ko zna (ah, niko, niko nita ne zna.// Krhko je znanje!)// Moda je pao trak istine u me,// A moda su sanje.// Jo bi nam mogla desiti se ljubav,// Desiti velim, // Ali ja ne znam da li da je elim, // Ili ne elim. Balada iz predgraa Spasena svjetla, 1938. Misaona socijalna lirska pjesma Tema je socijalna nepravda Narativna osnovica pjesme, slikovitost, alegorinost Kontrast: svjetlost mrak; ivot smrt; radost tuga Balada, poema, romanca lirsko-epske vrste Balada: likovi ( sirotinja, netko), radnja (nema, nestanak nekoga), vrijeme ( veer) Socijalni motivi: motiv sirotinje s licem punim briga, koja brzo proe ispod lampe kruni tijek vremena, ivot se ponavlja.. motivi boli dubina ljudskoga osjeaja, motiv svjetlosti visina, bolji ivot, toplina, ljepota koja na trenutak obasja pojedinca, a da je ni ne osjeti. Polisindeton tijek vremena.. trotoje nedovrenost Pesimistian ton mirenje s tunom sudbinom, injenica da naa smrt nee nita promijeniti u svijetu.Dragutin Tadijanovi 1905. 2007. Roen u Rastuju, pokraj Slavonskog Broda. Radio kao korektor u Narodnim novinama. Osnovao je Institut za knjievnost JAZU (danas HAZU) Motivima iz djetinjstva Tadijanovi je vezan uz rodno Rastuje koje je postalo simbolom vjenog djetinjstva. Djela: Lirika estorice (zajednika zbirka), 1931.; Lirika, 1931.; Sunce nad oranicama; Pepeo srca; Dani djetinjstva; Tuga zemlje; Pjesme; Intimna izloba crtea iz Raba; Blagdan etve; Srebrne svirale; Prsten; Poezija; Sabrane pjesme; San; Prijateljstvo rijei; Svjetiljka ljubavi; Moje djetinjstvo; Kruh svagdanji,1986. Dva poetska razdoblja: 1. Od 1920. do 1945. premo ima ljubav2. Od 1953. pa nadalje premo ima smrtTa dva razdoblja treba iroko shvaati, pjesnik nije samo pisao o te dvije teme, u oba razdoblja ih prate i druge teme i motivi: dnevne radosti i ivotne brige, ratne tjeskobe, socijalni problemi, seoska sredina, djetinjstvo Pjesma Dugo u no, u zimsku bijelu no Lirika, 1931. Tema: odnos prema majci i pjesnitvu Misaona lirska pjesma Povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora (fizikog i metafizikog) Aneli s neba, njenim rukama, //Sputaju smrzle zvjezdice na zemlju//Paze da ne bi zlato moje probudili. Rezultat majina mukotrpna rada, bijelo platno, korespondira sa sveanom arhitektonikom izvanjskoga svijeta snjenom bjelinom zimske noi. Pjesma Prsten Blagdan etve, 1956. Misaona pjesma; biografski kontekst Na ruci mojoj alosnoj crveni prsten Javorov - Tadijanovi autocitat, nalazi se u drugoj pjesmi. Pjesmu je napisao u ljeto 1934. kada je bio alostan jer mu je umro brat. Javorom je nazivao svoju djevojku Jelu Ljevakovi, kasnije suprugu. U znak ljubavi on joj je darovao zeleni prsten, a ona njemu crveni. Prsten je simbol. Neki vitez je nosio taj prsten -> danas je taj prsten na pjesnikovoj ruci, a budunost nosi novog vlasnika. Pria o prolaznosti. Vlatko Pavleti: Pria o prstenu pretvara se u pjesniku refleksiju o vremenu (osobnom i povijesnom), o ovjeku pojedincu i njegovu trajanju u vremenu, u predaji i povijesti, o smrti i ivotu, o utilitarnom i pjesnikom shvaanju vrijednosti Pjesma Veer nad gradom Tuga zemlje1942. Tema: odnos prema umjetnosti Misaona lirska pjesma Kompozicija: suprotstavljanje dvaju motiva: motiva Firence kao kolijevke umjetnosti i pjesnikova rodnog Rastuja. Povezuje ih motiv ruku u Rastuju uvaju ogradu, a u Firenci stvaraju; vjena djela. Poetiziranje obinosti - stil blizak govornome, blag i sjetan ton, prvi u naoj poeziji osjetio i znao upotrijebiti obinu govornu frazu, pa i uzreice, uveo u poeziju niz jezinih pojava za koje se nekad dralo da im u lirici nije mjesto (npr. djeje brojalice)

Ivan Goran Kovai 1913. 1943. Rodio se u Lukovdolu, radio kao novinar, bio u pokretu Narodnooslobodilake borbe 29.12.1942. zajedno s Vladimirom Nazorom. U srpnju 1943. ga ubijaju etnici u blizini Foe. Ne zna se gdje je pokopan. Posljednjih 20-tak dana je proveo u selu Vrbnici, skrivajui se od etnika.. Sahranjen je daleko od svojih najbliih, i od bilo kojeg ljudskog naselja Djela: Lirika ( u zajednikoj zbirki), 1932.; Hrvatske pjesme partizanke (s Nazorom), 1943.poeme: Jama,1944.; Ognji i roe,1945.novele: Dani gnjeva, 1936.U zbirci pjesama Ognji i roe pie kajkavskim narjejem (lukovdolskim govorom) Goranovo proljee svake godine u Lukovdolu na prvi dan proljea, na njoj se dodjeljuje i nagrada za mlade pjesnike Goranov vijenac. Pjesma Moj grob Hrvatska revija, 1937. Tema: smrt U planini mrkoj nek mi bude hum,// Nad njim urlik vuka, crnih grana um Naslov pjesme je izraz pjesnikova razoaranja u postojeim drutvenim strukturama i u ljudima u svojoj najblioj okolici. elja za stapanjem s prirodom krik preosjetljive due ovjeka Poema Jama Tema: stradanje i zloin u Drugom svjetskom ratu Kompozicija: poema ima deset pjevanja Kontrast: temelji se na kontrastu svjetlosti (umjetnosti, ivota) i smrti Krv je moje svjetlo i moja tama prvi stih poeme u kome su saete temeljne tematske rijei cijelog spjeva, sve do X. pjevanja koje djeluje kao odreeno oputanje i slutnja novog svjetla: bolje budunosti koja e izniknuti na ovoj krvi i tami i pretvoriti se u punu pobjedu. U jamu se baca ono runo; potresna je pripovjeda u prvom licu, on je stradalnik Prizori su teki, uvjerljivi, realistini Sve stradalnike su vodili prema jami i povezali ih icom koja im je prolazila kroz uho; pobijedila je volja i elja za ivotom Prizore u Jami usporeuju s Danteovim Paklom.Miroslav Krlea Rodio se 7.7.1893. u Zagrebu. U knjievnosti se javlja dramom Legenda, 1914. Bio je ravnatelj Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Umro je 29.12.1981. Djela:drame: Legende (Legenda; Kristofor Kolumbo; Michelangelo Buonarroti; Kraljevo); Galicija, Golgota , Vujak (s temom rata); Gospoda Glembajevi, U agoniji, Ledapjesnitvo: Popodnevna simfonija; Pan; Tri simfonije; Pjesme I; Pjesme II; Lirika; Knjiga pjesama; Knjiga lirike; Balade Petrice Kerempuha, 1936. (na kajkavskom)proza: Hrvatska rapsodija, Tri kavalira gospoice Melanije, Hrvatski bog Mars (1922.), Bitka kod Bistrice Lesne, Vraji otok, Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Banket u Blitvi I. i II., Na rubu pameti i Zastave Balade Petrice Kerempuha Zbirka balada objavljenih 1936. godine, Petrica Kerempuh predstavnik puke mudrosti i humora te narodnog otpora Tema: Krlea iznosi svoju viziju hrvatskog seljaka tijekom povijesti njegovo poniavanje, ugnjetavanje, rezigniranost (mirenje sa stvarnou), fatalizam (vjerovanje da je iznad njega sudbina i da nita ne moe promijeniti) i odravanje na ivotu zahvaljujui svom kerempuhovskom crnom humoru i ironiji kao jedinoj obrani Kajkavskim jezikom koji je Krlea uio iz Belostaneva rjenika Gazophylacium (1749., najopseniji kajkavski rjenik), iz kajkavskih molitvenika te kajkavskoga pisca Jurja Habdelia (njegov je Dictionar, hrvatsko-latinski rjenik objavljen 1670.). Krleinu kajkavtinu nazivamo uenom kajkavtinom. Time je dokazao da se djelo moe napisati na jednom zaboravljenom i umiruem jeziku, i to djelo koje nee progovoriti o nekim regionalnim, zaviajnim temama, nego o stoljetnom stradanju hrvatskoga puka. Lik Petrice Kerempuha uvodi Jakov Lovreni 1834. u Varadinu, knjiga Petrica Kerempuh iliti ini i ivljenje loveka prokenoga, prijevod njemake knjige o doivljajima Tilla Eulenspiegela. Khevenhiller Kak je tak je, tak je navek bilo,// kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu! Kompozicija: 1. lamentacija o ovjekovu ivotu; 2. konkretna socijalna nepravda A kmetu je sejeno jel krepa totu, tam ili v katedrale v Zagrebu,

gda drugog spomenka na grebu mu nebuneg pesji brabonjek na bogekom grebu V megli Tema: Seljaka buna 1573.godine Osnovni motivi: megla, sena, karv (krv), kmica (tama) Ekspresionistika slika (mnotvo motiva, mrane sjene, dim, magla, krv kao motivi koji izranjaju iz tame, simultanizam zvukova) Poetska poruka: povijesni dogaaji donose stradanje i patnju za maloga hrvatskog ovjeka.Mate Balota 1898. 1963. Pravo ime mu je Mijo Mirkovi, roen je u Raklju, bio je knjievnik i znanstvenik, umro je u ZG. Djela: zbirka pjesama: Dragi kamen, 1938.roman: Tijesna zemlja, 1946.kronike: Stara pazinska gimnazija,1950.; Puna je Pula, 1954.znanstvene monografije: Flacius, Matija Vlai Ilirik U hrvatsku knjievnost uvodi dijalektni izraz u hrvatskoj poeziji toga vremena Pjesma Koza Dragi kamen, 1938. kultna knjiga istarskih Hrvata Tema: siromatvo Stilska obiljeja: u pozadini pjesme je anegdota, slikovitost akavski dijalekt; socijalna lirska pjesma ma kako se moru tolike due prihranitiod plae jenega diteta u gradu Pjesma Dvi daske Dragi kamen, 1938. Tema: suoenost siromaha sa smru Socijalna lirska pjesma Ive Sveti je bija najbolji ovik,ni pija, ni kleja, ni pipu fuma,samo je dela cili svoj viki zato je Sveti postai siromah usta.( kleja kleo, pipa lula, fuma puio)

PROZA Miroslav Krlea Povratak Filipa Latinovicza Fabula nije primarna, prevladava tehnika introspekcije, iznose se sloena psihika stanja Vanjska se zbivanja promatraju kroz prizmu svijesti pojedinca Iznosi se izravan odnos junaka prema bitnim egzistencijalnim pitanjima Simultana tehnika pripovijedanja (preplitanje svijeta sadanjosti i svijeta prolosti) Monoloko-asocijativni tip romana LIKOVI: Filip, Boboka, Kyriales Tema: dezintegrirani hrvatski intelektualac, slikar Vrsta: prvi moderni roman u hrvatskoj knjievnosti, monoloko-asocijativni tip romana, roman lika i analitiko-psiholoki roman Mjesto i vrijeme radnje: Zagreb, Kostanjevac, dvadesete, tridesete godine 20.st. Izravni unutarnji monolozi, slobodni neupravni govor, simbolika Filip Latinovicz: slikar ne gleda na stvarnost slikarski, ne preslikava vanjsku stvarnost nego svoje vienje; introvertiran lik zagledan u svoju nutrinu, prebire po uspomenama, iznosi vlastita razmiljanja o ivotu; prisjea se djetinjstva oivljava emocionalno bitne dogaaje iz vlastitoga djetinjstva, jo uvijek traga za vlastitim identitetom, djetinjstvo su mu obiljeile duboke traume povezane s emocionalno hladnom majkom, neznanjem o tome tko mu je otac, ranom potrebom da se sam snalazi u ivotu, erotskim doivljajem Karoline.; neurastenik emocionalno rastrojen, napetih ivaca; posljedica: gubitak koloristikog doivljaja stvarnosti sve mu je sivo, nemogunost stvaralakog izraavanja; nihilist ljudsko postojanje je beznaajno i besmisleno Boboka: utjelovljenje nagonskog, ruilakog, Filipova razornog tjelesnog impulsa Kyriales: Filipov nihilizam je postao lik, Filip mu se teko opire, Kyriales preuzima od Filipa rastvaranje zbilje u apsurd.. DRAMA Miroslav Krlea Gospoda Glembajevi Knjievna vrsta: psiholoka drama u tri ina Dramski ciklus: drama pripada tzv. Analitiko-realistikim dramama ( tu spadaju drame: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda), drame iz tog glembajevskog ciklusa predstavljaju pomak od ranijih, tzv. Kvantitativnih drama prema kvalitativnim dramama (naglasak je na psiholokom proivljavanju likovima) Tema: propast bankarske obitelji Glembaj; financijska propast je i njihova moralna propast Kompozicija: 1. in nakon obljetnice firme Glembaj; 2. in verbalni i fiziki okraj Ignjata i Leonea, Ignjatova smrt; 3. in bankrot, baruniina smrt Mjesto i vrijeme radnje: dom obitelji Glembaj, izmeu 1 i 5 sati ujutro; poetak 20.st. Socijalna pozadina: sluaj Rupert Canjeg Govorna karakterizacija: lanovi obitelji Glembaj govore tzv. Agramerski obojenim njemakim jezikom za koji Krlea kae da je ista literarna fikcija Lik Leonea Glembaja: Vraa se nakon dugogodinjeg izbivanja na obljetnicu poduzea Glembaj Razapet izmeu nagona i razuma (barunica Castelli i sestra Angelika) Umjetnik (nakon oeve smrti slika oevu posmrtnu masku, unitava ju jer je smatra bezvrijednom nije uspio na odgovarajui nain prikazati donju eljust koja je po njegovu miljenju materijalizacija glembajevtine) Napetih ivaca, sukobljava se s ocem ne eli demantirati izjavu da je barunica Silberbrandtova ljubavnica Na kraju postaje ubojica iako cijelo vrijeme negira da je Glembaj jer da je zapravo blii majinoj danijelijevskoj liniji, no ubojstvom barunice i sam dokazuje svoju glembajevsku krv Stilska obiljeja drame: Simbolistiki elementi: simbolika enskih likova (ukazuju na unutarnju Leoneovu podvojenost) Naturalistiki elementi: bioloka motiviranost likova (podloga je Barboczy legenda) Realistiki elementi: Leoneova izjava o barunici i Silberbrandtu kao povod za dramski sukob; dramski sukob izmeu oca i sina u 2. inu; Ignjatova smrt; financijska propast; baruniina smrt;