idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe pravde … novosti januar 2017 fmkis kulturno... ·...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Podizanje svijesti o značaju prepoznavanja,

prihvatanja i dijeljenja zajedničkog kulturnog

identiteta svih naroda u BiH, uprkos političkim i

drugim podjelama u bh. društvu koje nastoje da

prodube razlike između pripadnika različitih

etničkih, religijskih, entitetskih i drugih skupina.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Osnažiti mlade ljude da prepoznaju svoju ulogu u

aktivnoj promociji kulturnog nasljeđa svojih lokalnih

zajednica i povezivanju sa drugim zajednicama

kako bi se razvio osjećaj pripadnosti istom

identitetu

Na jedan novi, drugačiji način upoznati sve bh.

građane sa zanimljivostima kulturnog identiteta BiH

kroz pojedine lokalne zajednice

Koristiti dostupne besplatne online tehnologije i

platforme kako bi se projektni rezultati podijelili sa

što većim brojem učesnika bez kreiranja dodatnih

troškova i kako bi aktivnosti pomogle uspostavljanju

trajne održivosti kulturnog nasljeđa

Kreirati edukativnu bazu kulturnog nasljeđa

korištenjem materijala dobijenih direktno iz lokalnih

zajednica i povezati ih sa edukativnim sadržajima

koji se odnose na kulturno-historijski identitet BiH

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ

AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA”

AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno

naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih

zajednica”

O projektu 1

Uvodna riječ 2

Moj grad je najljepši grad na svijetu 3

Nacionalni i parkovi prirode u BiH 7

Kulturno naslijeđe i prirodne ljepote BiH 10

Motivacijska priča o očuvanju kutlturnog

naslijeđa 11

Pjesmo da ti kažem 17

Debatanti pričaju o svom gradu 18

Razgovor s povodom 23

Da sam ja turističkki bloger, napisao biho o

našoj zemlji... 24

Govorimo li o kulturnom naslijeđu dovoljno u

školi 25

Riječi koje kinada ne smijemo zaboraviti o

kulturinom naslijeđu 26

Istine i zablude o kulturnom naslijeđu 27

Da možete kreirati aktivnosti o kulturnom

naslijeđuvi biste napisali... 28

Priča o mom gradu 29

Kviskoteka 30

Da sam ja neko.- radionica 31

Glas maladih o debati 32

Umjesto kraja 36

2

Debatne novosti uredili:

Luka Divljak, Gimnazija

Banja Luka

Anđela Dimitrić, KŠC

Medicinska škola

Sarajevo

Adna Čaušević, MSTŠ

Travnik

Harun Tucaković, Gazi

Husrev begova medresa

Sarajevo

Danijela Zuletović, KŠC

Medicinska škola

Sarajevo

Dušanka Marin,

Elektrotehnička škola

Prijedor

Amina Kahriman, Gazi

Husrev begova medresa

Sarajevo

U ovom časopisu čitaoci će imati priliku da čitaju o

kulturnom naslijeđu u Bosni i Hercegovini. Zašto je

bitno poznavati i čuvati kulturno naslijeđe i sva

blaga koja mi ovdje u Bosni i Hercegovini imamo?

Zašto treba da znamo jedni o drugima?

Vlastite priče i iskustva, pa i motivacijske priče o

kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine donosimo

vam i dijelimo s vama, kako bismo zajedno radili na

promociji i očuvanju našeg blaga.

Naravno, tu ćemo imati i intervju sa profesorom, a

na kraju, radi malo zabave, kreirali smo kviz za vas.

Prokoško jezero zimi

UVODNA RIJEČ



zajednica”

3

Riječi u slici...

Brčko

Visoko

Tuzla

Travnik

Donji Vakuf

Srednje škole iz cijele BiH, okupljene kroz

mrežu debatnih klubova, u sklopu Centra za

kulturu dijaloga rekli su nam zašto su gradovi iz

kojih dolaze najljepši. Ima li boljih ambasadora

bh. kulture od mladh ljudi?

Je prelijepi grad na rijeci Savi. Prirodni je i kulturni

centar Bosanske Posavine, ali i centar Distrikta

Brčko. Kao centar Brčkog je poznata Vijećnica.

Je gradić u središtu BiH, a nekada bijaše i centar

srednjovijekovne države Bosne. Pored mnogih

nacionalnih spomenika, moraju se spomenuti

poznate piramide u Visokom.

Je jedno od najstarijih naselja u Evropi, a danas

divan grad. Poznato je naravno po Panonskim

jezerima, a ne možemo ne spomenuti njene sinove:

Mešu Selimovića i Mirzu Delibašića.

Je grad u srcu Bosne sa snažnim bedemima i

jakom tvrđavom. Kroz ovaj lijepi gradić protiče

bistra rijeka Lašva, a stara čaršija u centru grada

postoji još od 15. vijeka.

Je prelijepi gradić u srednjem dijelu Bosne, a kroz

njega protiče rijeka Vrbas. Oko ovog grada nalazi

se čak 16 nekropolskih stećaka, a u njegovoj blizini

je i stijena Ajvatovica.

MOJ GRAD JE NAJLJEPŠI GRAD NA

SVIJETU

BRČKO

VISOKO

TUZLA

TRAVNIK

DONJI VAKUF



zajednica”

4

Riječi u slici...

Kakanj

Čelić

Zavidovići

Tešanj

Srebrenik

Je industrijski gradić u bilizini Sarajeva.

Veoma je poznat po neolitskim otkrićima i

starom gradu Bobvcu, koji je bio posljednje

sjedište zadnje bosanske kraljice Katarine .

Je gradić na brdovitim padinama planine

Majevice. Ukrašen je na više nekropola

stećaka, nalazišta iz kamenog doba i

predstavlja svojevrstan dar prirode.

Grad sa dušom smješten u centralnom djelu

Bosne. Jedinstven i rijedank svojim

bogatstvima. U ovom gradiću pronađeno je

oko 50 kamenih kugli, kojih ima još samo u

Meksiku.

Je grad između srednje i sjeverno-istočne

Bosne. Mali, ali lijep. Sa jakom tvrđavom i

starom čaršijom koja ima dušu. Grad što

rodi našeg pjesnika Musu Ćazima Ćatića

Je gradić u dolini rijeke Tinje između planina

Majedvice i Trebave. Prvi put spomenut još

davne 1333. godine, a uvijek poznat po

srebru i rudama.

KAKANJ

ČELIĆ

ZAVIDOVIĆI

TEŠANJ

SREBRENIK



zajednica”

5

Riječi u slici

Gradačac

Banja Luka

Sarajevo

Kladanj

Mostar

Je gradić na obroncima Majedvice. Poznati je

voćarski gad, a posebno po uzgoju šljiva. Uz

sve to, rodni je grad Husein-kapetana

Gradaščevića.

Je naljepši grad na obali Vrbasa. Kulturni,

politički i ekonomski centar Republike Srpske.

Ističe se po brojnim spomenicima, ustanovama

i popularnom omjeru 7:1 u korist ljepšeg pola.

Je glavni grad naše BiH, ali i kulturni te

privredni centar naše zemlje. Prozvan

evropskim Jerusalemom sinonim je za suživot

raznih kultura, vjera i nacija.

Je naselje u dolini rijeke Drinjače. Malo ali

veoma lijepo i organizovano naselje. Ukrašeno

nekropolama stećaka i drugim nacionalnim

spomenicima.

Je kulturno i privredno središte Hercegovine.

Grad poznat po čuvenom Starom mostu na

zelenoj rijeci Neretvi.

GRADAČAC

BANJA LUKA

SARAJEVO

KLADANJ

MOSTAR



zajednica”

6

Riječi u slici...

Prijedor

Srbac

Novi Grad

Istočno Sarajevo

Grad “ljutih krajišnika” na rijeci Sani čije ime znači

zdrav, sa nacionalnim parkom “Kozara” i što je

najvažnije pravi multietnički grad koji ima dušu.

Je naselje na ušću Vrbasa u Savu. Ime je dobio po

stočarima sa okolnih brda. Specifičan je po tome što

se desi da snijedg pada u maju.

Je grad skoro na gradnici BiH i Hrvatske, koji je

također poznat po bistroj plavoj ljepotici rijeci Uni.

Je nastalo tokom rata u Bosni i Hercegovini od općina

koje su u ratu bile pod kontrolom srpskih snaga. Ranije

je bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je taj naziv

proglašen neustavnim. Poznat je po planini Igman u

čijem podnožju se nalazi.

PRIJEDOR

SRBAC

NOVI GRAD

ISTOČNO SARAJEVO



zajednica”

7

Sutjeska u slici

Centar za kulturu dijaloga okuplja debatante i debatne

trenere iz cijele BiH. Kroz zajednička druženja i susrete

razmjenjuju argumente, ali i aktivno istražuju. Osnova

pripreme svake debate je kvalitetno istraživanje. Bez

istraživanja nemoguće je pripremiti argumente niti za

afirmacijsku niti negacijsku ekipu. Jedno od takvih

istraživanja koje su pripremali o prirodnim ljepotama

Bosne i Hercegovine željeli su podijeliti s nama. Bosna i

Hercegovina ima nevjerojatne prirodne ljepote koje

privlače mnogobrojne turiste iz cijelog svijeta. Naši

debatanti su iz te cjelokupne ljepote odabrali da nam

predstave nacionalne i parkove prirode u Bosne i

Hercegovine. Pročitajmo zajedno o bh. ljepotama….

Nacionalni park Sutjeska

Najstariji i najveći nacionalni

park u BiH proteže se

dijelovima planine Maglić,

Volujaka, Vučeva, Zelengore

i prirodnog rezervata

Perućice. Planina Maglić

nalazi se na granici Crne

Gore i okružena je rijekama:

Sutjeskom, Drinom i Pivom i

planinama: Volujak i Bioč.

Na Magliću se nalazi najveći vrhu u BiH na visini od 2 386.

Prostor nacionalnog parka najraznovrsniji kompleks

ekosistema ne samo u BiH nego u Evropi. Planina Zelengora

bogata je glečerskim jezerima i njih ukupno osam nazivaju se

„gorske oči”. U Parku se nalazi i prirodni rezervat Peručica

(1434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi. Prepuna

je prekrasnih netaknutih prorodnih prizora, a jedan od njih je i

Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume visok

preko 70 metara. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj u

ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko

300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko

20.000 godina.

NACIONALNI I PARKOVI PRIRODE U BOSNI I

HERCEGOVINI



zajednica”

8

Una i Kozara u slici

Nacionalni park “Una”

Vrijedan park koji se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine. Obuhvata dolinu gornjeg toka rijeke

Une i Unca (desne pritoke Une) sve do rijeke Krke na

zapadu. Poznat je po sedrenim špiljama, sedrenim otocima i

slapovima. Pored nevjerojatne ljepote ono po čemu je još

poznat Park Una je i održavanje tradicionalne Una regate

koja okuplja zaljubljenike prirode iz cijelog svijeta.

Nacionalni park Kozara

Smješten na planini Kozara, između Une, Save, Sane i

Vrbasa, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Ljepote

planine Kozare sa mnogo guste šume i cvjetnih planinskih

livada cijelu okolinu boje u zelenu boju.



zajednica”

9

Riječi u slici Park prirode Hutovo blato

Na jugu Hercegovine, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi

se Hutovo blato, posebna i prelijepa močvara u Europi.

Poznato je kao zelena oaza. Blizina Jadranskog mora koje

je udaljeno svega 15 kilometara od Hutovog blata donosi

utjecaj sredozemne klime koja odgovara posebno pticama u

zimskim mjesecima.

Park prirode Blidinje

Park se proteže na tri planine, koje svaka na svoj način

doprinose ljepotama ovog parka: Čvrsnica, Čabulja i Vran.

Ovaj park u Evropi predstavljaju kao prirodni fenomen i

bogat je endemskim vrstama flore i faune poput bijelog

bora. Ljepote jezera Blidinje na 1184 metara nadmorke

visine posebno oduševljavaju posjetioce.

Izvori korišteni za pripremu ovog predstavljanja su

mnogobrojni tekstovi na Internetu, kao i udžbenici geografije



zajednica”

10

Stav mladih o kulturnom

naslijeđu BiH

Ja mislim da svi koji

živimo u Bosni i

Hercegovini trebamo, ali

i moramo da budemo

promotori našeg

kulturnog naslijeđa naše

domovine Bosne i

Hercegovine, a ujedno

moramo raditi na

očuvanju tog bogatstva

koje imamo!

Vodopad Skakavac

U svojim, ne toliko dugim, granicama naše lijepe Bosne i

Hercegovine možemo pronaći ogromno kulturno naslijeđe i

zadivljujuće prirodne ljepote poput jezera, visokih vodopada,

nepreglednih šuma i planina, čistih i bistrih rijeka i naravno

naše kratke ali divne morske obale. Jedna od najljepših

stvari kojom se Bosna može opisati je bogata, raznovrsna i

multietničko kulturno blago koje se godinama i stoljećima na

tru Bosne gomilalo, miješalo i usavršavalo. Stari mostovi i

raznovrsni hramovi najrazličitijih religija, vjerski, državni i

historijski praznici, različiti načini odjevanja su samo dio

bogatog i obimnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Sve ove prirodne i kulturne ljepote čine Bosnu i Hercegovinu

bogatom, zanimljivom i prelijepom zemljom.

KULTURNO NASLIJEĐE I PRIRODNE LJEPOTE BIH



zajednica”

Vodopadi Jajca Štrbački buk kod Bihaća

Kanjon Vrbasa na putu

prema Banja Luci Plivsko jezero u Jajcu

11

Ilustracija priče

Mislim da je najbolji način da se kulturno naslijeđe

očuva, ustvari, očuvanje onog duhovnog u svakom

čovjeku. Materijalna blaga je lako uništiti, to su stvari i

uništive su. Ali duhovno blago se ne može uništiti.

Pjesma, igra, jezik, književnost – preživjet će. Jedan

od najboljih emisara učuvanja kulturnog blaga su

folkloristi. Oni putuju, igraju, nastupaju....

Te manifestacije, koje gledamo uživo, kada možeš

osjetiti energiju, čuti i vidjeti neponovljivo, e to se

urezuje u dušu i živi dok živi onaj koji to pamti. Ne drže

se bez razloga za ruke, kada igraju u kolu. I na kraju

svakog nastupa i gledaoci će se lako uhvatiti u kolo.

Dušanka Marin, Elektrotehnička škola Prijedor

MOTIVACIJSKA PRIČA O OČUVANJU

KULTURNOG BLAGA



zajednica”

Srpska narodna nošnja u BiH Muslimanska narodna

nošnja u BiH

Hrvatska narodna nošnja

u BiH

12

Ilustracija priče

Vijećnica u Sarajevu

Stari most u Mostaru

Sjedio sam sam, razmišljajući o prošlosti.

Osjetio sam hladnoću. Misli su mi otputovale

do užasnih scena paljenja Vijećnice u

Sarajevu. Zamišljajući tu vatru, naravno na

svoj način, osjetio sam jezu. Zatim su mi misli

odlutale do filmskih scena rušenja Starog

mosta u Mostaru. Nagli val hladnoće uzdrmao

je moje tijelo. Jedna po jedna scena rušenja,

paljenja i uništavanja kulturnog blaga moje

domovine, Bosne i Hercegovine, je isplivala u

moje misli, stvarajući užasavajuće scene u

mojim mislima. Razmišljajući o tim scenama i

događajima iznenada osjetio sam se go, nag.

Taj osjećaj hladnoće, nagosti, siromaštva,

poput siročeta, izazvala je pomisao na

uništavanje kulturnog blaga moje zemlje, što je

ujedno uništavanje vlastitog identiteta.

Harun Tucaković,

Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo


KULTURNOG BLAGA



zajednica”

Porušena Vijećnica Porušeni Stari most

13

Ilustracija priče

Boli. Boli kada vidim Stari grad kako propada

svaki put kada odem gore, neki novi dio se urušio,

neko novo divlje rastinje je naraslo, neko novo

rastinje je tu pronašlo sklonište. Fascinantno je

kako su vjekovima ljudi hodali istim putem kojima i

mi danas koračamo. Možda je neki osmanski beg

upravo sa mjesta na kojem ja stojim izdao

naredbu o vojnom udaru. Možda je neki austrijski

vojnik sa ovog mjesta ugledao prvi put neku

gradsku djevojku i zaljubio se. A još fascinantnije

je naš osnos prema tome. Tužno je kako smo

među državama koje su najbogatije kulturnim

naslijeđem, a ipak ne znamo da cijenimo to

bogatstvo.

A nije nemoguće. Srce mi zaigra kada vidim

Radimlju, kako je sređena, kako radi, kakao je

očuvana, sačuvana, kako je lijepa. Znači da nije

moguće. Znači da se može. Do nas je.

Lejla Mujakić,

Karađoz-begova medresa Mostar


KULTURNOG BLAGA



zajednica”

14

Ilustracija priče

Bio je to vreli sunčan dan, kao i svi julski dani.

Nakon uspješne obavljene ljetne avanture tj.

Putovanja sa mojom rajom.

Odlučio sam da posjetim djeda i nenu u malom

selu. I tu bi proveo nekoliko dana u odmaranju.

I tako šetajući lijepim bosanskim šumama i

livadama, na malom proplanku vidio sam

nekoliko nekropolskih stećaka, ali oko njih su

bile naslage smeća koje su izgledale kao da

su se tu taložile.

Došao sam na genijalnu ideju i nekoliko sam

prijatelja doveo iz grada kod dede. I mi smo to

očistili. Ko će čuvati kulturno blago ako ne mi

mlađi.

Adem Dedić,

Medresa „Osman-ef. Redžović“ Visoko


KULTURNOG BLAGA



zajednica”

15

Sevdalinkom da ti kažem...

TEBI MAJKO MISLI LETE

Tebi, majko, misli lete,

preko polja i planina,

iz daleka primi pozdrav

od jedinog svoga sina!

U tuđini ja sam sada,

daljina nas rastavila.

Da li ću te ikad više

ja vidjeti, majko mila?

Zaboravit’ nikad neću

tvoje oči blage, mile

i ručice, majko, tvoje

koje su me othranile!

Napisao ju je nekad poznati

sarajevski novinar i humorist Nikola

Škrba, a opjevao harmonikaš i

voditelj narodnih orkestara Ismet

Alajbegović Šerbo. Pjesmu je

proslavio Meho Puzić. Još su ju

pjevali: Safet Isović, Sejo Pitić, Ferid

Avdič, Mate Bulić i drugi.


KULTURNOG BLAGA



zajednica”

Ljudi se gube u ovom

“modernom svijetu”.

Zaboravljaju historiju i

žmire kada vide kulturno

blago ove naše divne

države. Grob prvog

bosanskog kralja u

Visokom totalno je

prekriven vegetacijom.

Ko je kriv za to?!

Historija je ono što čini

čovjeka. Naše divne

bosanske sevdalinke su

odbačene pod nazivom

da su glupe i seljačke, a

one govore o našim

precima, o njihovom

načinu života koji je 100x

bio ljepši i kvalitetniji.

Po meni su ograničeni

oni koji odbacuju kulturna

blaga države. Mislim da,

ako bismo se malo više

aktivirali i počeli

istraživati historiju i

saznali više o kulturnom

blagu ove divne države,

da bismo bili više

posjećeniji te bi bili važni

u svijetu, dok nas sada

smatraju malom

nebitnom državicom.

Ovo se nekad zvalo

„ašikovanje“. Današnjim

jezikom čavrljanje

momka i djevojke

16

Ilustracija priče

Sarajevo noću

Stećci na Blidinju

Etno selo Stanišići

Kulturno blago neke zemlje predstavlja ogromno

bogatstvo koje je svima nama ostavljeno u

amanet.

Te smo zbog toga dužni da je čuvamo na što bolji

način možeo.

Zamislite samo kakva bi naša Bosna i

Hercegovina bila bez svih tih bistrih rijeka

prepunih flore i faune, bez svih tih spomenika koji

nas sjećaju na naše pretke bez svih tih mužeja

koji nam pomažu da se vratimo u daleku prošlost i

vidimo kako se nekada živjelo.

Zapitajte se kakva bi bila bez svog tog kulturnog

blaga i nikada nećete poželjeti da bilo šta od toga

uništitie. I još ćete biti srećni što živite u toj istoj

Balkanskoj državici.

Luka Divljak, Gimnazija Banja Luka

Planina Čvrsnica


KULTURNOG BLAGA



zajednica”

17

Pjesma u slici...

Šatorsko jezero

Tekija u Blagaju

Bila jednom jedna zemlja

O njoj se mnogo nije znalo

Stvarno bijaše mala zemlja

Na Balkan srce njeno stalo

A i srca njenih ljudi naravno

Iako je mala i nepoznata

Hiljadama godina je prkosila

Evo i sada svoj inat tjera

Rijeke teku i žuborom svojim

Cijeli Balkan tu privukoše

Evo sada svi tu žive zajedno

Gradovi raznoliki su

Od raznolikih ljudi puni

Vije vjetar pjesmu svoju

I grli svu djecu svoju

Njihovu kuturu i običaje

A onda ih u jedno spaja

PJESMOM DA TI KAŽEM



zajednica”

18

Pjesma u slici...

Hutovo blato

Štrbački buk

Dolina rijeke Bosne

Kistom vječnosti ispisana slova

Uvijek pišu o kulturi našoj

Listove što ispisa tradicija prava

Teškim okovima čuvamo u srcu

Uzalud čuvati kulturu nije

Radimo na identitetu našem

Ako čuvamo naslijeđe svoje

PJESMOM DA TI KAŽEM



zajednica”

19

Kako bi podijelili svoje priče i međusobno upoznali sa

ljepotama cijele Bosne i Hercegovine, članovi debatnog

programa, debatanti iz škola članica Centra za kulturu

dijaloga pripremili su kratke crtice o svome gradu. Na

prethodnim stranicama su nam rekli zašto je on za njih

najljepši, a sada nam predstavljaju grad i važne ličnosti iz

tog grada

Članovi debatnog kluba Ekonomske

škole Brčko predstavili su nam svoj

grad.

Brčko je grad na sjeveru Bosne i

Hercegovine i administrativno

sjedište Distrikta Brčko. Nalazi se

na desnoj obali rijeke Save,

nasuprot mjestu Gunja u Hrvatskoj.

Istočno od grada prostire se plodna Semberija, a zapadno je

Posavina, dok se petnaestak kilometara južno od grada dižu

obronci planine Majevice. Poznata osoba ovog grada je Edo

Majka.

Debatanti iz cijelog Mostara, sa

obje strane prelijepe Neretve

odlučili su podijeliti nekoliko

informacija o svom gradu.

Smješten je na obalama rijeke

Neretve. Grad je ime dobio po

čuvarima mostova (mostarima) na

obalama rijeke Neretve.

Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini.

U njemu se nalazi Stari most, koji se zajedno sa starim gradom

od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine

UNESCO-a. Neke od istaknutih kulturnih spomenika koje u

Mostaru vrijedi vidjeti su: Stari grad, Karađozbegova džamija,

Bišćevića sokak, Crkva svetog Petra i Pavla, Katedrala Marije

Majke Crkve, Španjolski trg … Poznati pisac vezan za Mostar

je i Aleksa Šantić, a u nastavku donosimo njegovu „Eminu”

DEBATANTI PRIČAJU O SVOM GRADU

Sinoć, kad se vratih iz topla

hamama,

Prođoh pokraj bašte staroga

imama;

Kad tamo, u bašti, u hladu

jasmina,

S ibrikom u ruci stajaše

Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi

imana,

Stid je ne bi bilo da je kod

sultana!

Pa još kad se šeće i plećima

kreće...

Ni hodžin mi zapis više

pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al'

moga mi dina,

Ne šće ni da čuje lijepa

Emina,

No u srebren ibrik zahitila

vode

Pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz

pleći puste

Rasplete joj one pletenice

guste,

Zamirisa kosa ko zumbuli

plavi,

A meni se krenu bururet u

glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi

dina,

No meni ne dođe lijepa

Emina.

Samo me je jednom

pogledala mrko,

Niti haje, alčak, što za njome

crko'!...

1903.

ALEKSA ŠANTIĆ

EMINA



zajednica”

BRČKO

MOSTAR

20

Područje Visokog je nekad bilo centar

srednjovjekovne države Bosne.

Najvažnija mjesta vezana za taj period

su stari grad Visoki, Mile kao krunidbeno

mjesto bosanskih kraljeva, te Moštre

koje su bilo povremeno stolno mjesto

kraljeva. Osnivačem modernog Visokog

se smatra Ajas-beg. Određena dolinama

rijeka Bosna i Fojnica i planinama;

Ozrena, Vranice i Zvijezde. Istaknuta

poznata ličnost iz Visokog je Zaim

Muzaferija.

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u

Evropi sa kontinuitetom življenja. Dokaz

tome su i pronađeni ostaci starog

naselja sojeničkog tipa iz vremena

neolita. Prvi pisani spomen o Tuzli

potiče iz 950. godine.

Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe Meša

Selimović (1910 - 1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka

Evrope, kao i Derviš Sušić, Stjepan Matijević, Matija Divković,

Muhamed Hevai Uskufi.

Poznat je po tome, što je bio prijestolnica osmanskih vezira od

1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno nasljeđe datira iz tog

perioda. Grad Travnik se nalazi u dolini rijeke Lašve, koja povezuje

dolinu rijeke Bosne na zapadu sa dolinom rijeke Vrbas, na istoku.

Poznata ličnost ovog grada je i nobelovac Ivo Andrić.

Ako, sa krajnjim

naporom, čovjeku koji

stari pođe za rukom da

se održi uredan i čist, to

je sterilizirana čistića

apoteke a ne čistoća

cvijeta.

Bolest je sirotinjska

sudbina, ali i bogataška

kazna.

Cijelog života se liječimo

od nesretnog djetinjstva.

Čim jedna vlada osjeti

potrebu da svojim

građanima obećava

putem plakata mir i

blagostanje, treba biti na

oprezu i očekivati

obrnuto od toga.

Čovjeka ćete najbolje

upoznati ako ga

promatrate kako se

ponaša kad se nešto

dijeli besplatno.

Čovjek koji ne voli nije

sposoban osjetiti

veličinu tuđe ljubavi, ni

snagu ljubomore, ni

opasnost koja se u njoj

krije.

Čudno je kako je malo

potrebno da budemo

sretni, i još čudnije: kako

nam često baš to malo

nedostaje!

Da je šutnja snaga, a

govorenje slabost, vidi

se po tome što starci i

djeca vole pričati.

IVO ANDRIĆ NAM

PORUĆUJE



zajednica”

VISOKO

TUZLA

TRAVNIK

21

Grad koji se nalazi u Srednjoj

Bosni. U okolini Donjeg Vakufa

postoji 16 nekropola stećaka,

ostaci gotičke bazilike u

Oborcima, turbe Torlak Alije u

Torlakovcu, a najveći broj

kulturno-historijskih spomenika

iz rimskog i osmanlijskog

perioda nalazi se u Pruscu (4

km od Donjeg Vakufa):

tvrđava tj. stari grad koju su započeli Mlečani, a završile

Osmanlije, sahat-kula, turbe Hasan Kjafi efendije, turbe

Ajvaz-dede i Ajvaz-dedina stijena Ajvatovica u narodu

poznata kao mala kjaba, jer predstavlja najveće dovište

muslimana u Evropi. Kroz grad protiće rijeka Vrbas.

Poznata ličnost iz Donjeg Vakufa je Hasan Kafi Pruščak.

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, podno planine

Kozare. Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca

Bereka, koji i danas opkoljuje prijedorski Stari Grad.

Nakon Bečkih ratova 1683. - 1699. na mjestu današnjeg

Prijedora je bilo 50 drvenih kuća i mjesto je bilo mnogo

manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu

prema Banjoj Luci. Iz Prijedora je i narodni heroj Esad

Midžić.

"Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez

materijalnih dobara, materijalnih

dobara bez prosperiteta, niti

prosperiteta bez pravde i dobre

politike."

"Razmišljanje oštri tupu sablju, a

sablja ne oštri tupu misao."

"Najveća pogreška je zaratiti protiv

onoga koji traži mir."

"Svoju tajnu povjeri jednome, a

savjetuj se s hiljadu."

"Najvrjednije zakopano blago je

ljubav u srcima ljudi."

"Povući se na vrijeme bolje je

nego ustrajati u nevrjeme."

"Čudim se onom ko kupuje robove

za novac,a ne kupuje slobodne

ljude svojim velikim djelima."

"Čovjek treba biti rob

dobročinstva."

"Junak je drag i svom neprijatelju,

a kukavica je mrzak čak i svojoj

majci."

"Strpljenje je oružje pobjede."

"Strpljenje su stepenice, a ko se

uz njih penje doseže do

zadovoljstva."

"Nema vodiča kao što je razum,

čuvara kao što je pravda, mača

kao što je istina, niti pomoći kao

što je iskrenost."

PRUŠČAK NAM PORUČUJE...



zajednica”

DONJI VAKUF

PRIJEDOR

22

Banja Luka je grad u zapadnom

dijelu Bosne i Hercegovine,

smješten na rijeci Vrbas. U

strogom centru grada, na obali

rijeke Vrbas, nalazi se i

banjalučki Kastel, dobro

očuvano rimsko vojno utvrđenje

(castra), unutar kojeg se i

odvijao život rimskog vojnog

naselja na gradskom području

današnje Banje Luke. Kastel je

posebna gradska atrakcija

Banje Luke, na kojem se tokom

ljetnih mjeseci održavaju

mnogobrojni koncerti, što gradu

daje specifičan šarm. Neke od

poznatih ličnosti Banja Luke su

Nasiha Kapidžić Hadžić, Aloj

Ćurak, Ismet Bekrić, Muhamed

Filipović…

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461.

godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome

stricu Radivoju uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj".

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina

Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-

begov vakuf. Slavna ličnost iz tog grada je pisac i pjesnik

Musa Ćazim Ćatić i glumac Enis Bešlagić.

U narednom broju Debatnih novosti čitamo priče o drugim

gradovima članicama debatnog programa BiH…

Kroz duboki klanac

mala rijeka protiče;

bučno se oglašava,

o kamenje spotiče.

Na njoj samo jedan most;

čudno propet, kriv.

Priča kaže: – Nekada,

on je bio živ.

Priča kaže: – Nekada,

u vremena stara,

divokoze dvije

sišle s kamenjara.

A kada su plitku

rijeku prijeći htjele,

na istom se mjestu

rogovima splele.

U koštac se hvatale,

napregle svu moć;

iskrama iz rogova

zapalile noć.

Godinama tako

na rijeci se borile,

a jednog se dana

u kamen pretvorile.

To je Kozja ćuprija,

to je mostić kriv,

za koji se priča

da je bio živ.

Nasiha Kapidžić Hadžić

KOZJA ĆUPRIJA



zajednica”

BANJA LUKA

TEŠANJ

23

A o temi su razgovarali:

RAZGOVOR VODIO:

Harun Tucaković

RAZGOVARALI:

Zlatan Kovačević

Ibrica Kalabić

Edna Đuliman

Armina Artuković

Alema Alkaz

Adem Dedić

Alija Mevkić

KLJUČNE PORUKE

RAZGOVORA

Bosna ima ogromnu

kulturnu baštinu

Kulturno naslijeđe BiH je

veoma bitno za državu i

njene narode

Mladi se moraju aktivirati

u cilju očuvanja

kulturnog naslijeđa BiH

Kulturno naslijeđe se

mora više promovirati

putem medija i više se o

njemu razgovarati u

školama

Šta mislite o kulturnom naslijeđu BiH?

Imamo veliko kulturno bogatstvo u BiH i trebali bi ga čuvati.

Kako možemo očuvati kulturnu baštinu BiH?

Upoznavanjem našeg kulturnog naslijeđa i stjecanje svijeti o

važnosti njegovog očuvanja.

Kolika je važnost našeg kulturnog naslijeđa?

Njegovanje i očuvanje kulturnog naslijeđa važno je za

generacije koje dolaze. Njima trebamo ostaviti ono što je kroz

dugu historiju građeno i njegovano. Značaj historijskog

naslijeđa ca je veliki i kada razmišljamo pitanje je da li bi Mak

Dizdar ikad napisao "Kamenog spavača" da nije bilo čuvene

nekropole stećaka u Radimlji kraj Stoca.

Šta misliš o baštini kulture BiH?

Obilježje jedinstvenog naroda i važno je očuvati

Kako očuvati kulturnu baštinu BiH?

Tako što usađujemo tradicionalne vrijednosti u mlade ljude i

učimo ih kulturi naših naroda i vrednujući i sami tradiciju

pružamo im primjer lijepe države.

Šta vam prvo pada na pamet kada spomenem kulturno

naslijeđe?

Sve ono što je usko povezano sa prošlošću naše zemlje. U to

se ubrajaju građevine i arhitektura, historijski lokaliteti, stečci i

drugi spomenici kulture, arheološka nalazista koja svjedoće o

životu u prošlosti. Bogatstvo i očuvanje endemskih vrsta flore

i faune u nacionalnim i parkovima prirode širom BiH.

Posebno je važno umjetničko stvaralaštvo, mnogobrojna

djela naših slavnih pisaca i pjesnika, narodna kola,

sevdalinke, tradicionalni zanati, a sve opsano u mnogobrojnih

putopisa poput onog Evlije Čelebije.

Kako mi možemo doprinijeti očuvanju kulturnog

naslijeđa BiH?

Mladi se moraju aktivirati i htjeti da očuvaju kulturno

naslijeđe, a kao drugo smatramo da je ključna stvar

današnjice mediji. To znači da bi ideju očuvanja kulturnog

naslijeđa trebalo širiti putem medija.

RAZGOVOR S POVODOM – DIO SAM

PROMJENE



zajednica”

24

Važno da ne zaboravimo iz ovog

teksta

Bosna ima predivna prirodna

blaga, ima bogato kulturno

naslijeđe raznih vjera, nacija i

civilizacija, a uz to ima ljude

ispunjene toplinom i uvijek

raspoložene za malo humora.

Ova zemlja na jednom mjestu

nam daje uvid u toliko različitih

ljepota i znamenitosti

Bosna se ne može opisati u

potpunosti, mora se doći,

vidjeti i zavoljeti

Prije 132 godine Sarajevo

dobilo titulu prvog grada u

Evropi koji je dobio tramvaj

“Bosna da prostiš jedna zemlja imade, i ponosna i

bosa, da prostiš, i kladna i gladna i k tomu još da

prostiš prkosna od sna” kako je opisa vješti pjesnik.

To je zemlja čuda, zemlja snova, ali opet stvarna

zemlja. Njome teku kao krv kroz tijelo čiste vode njenih

hladnih rijeka. O čistoći prirode nepreglednim dolinama

i šumama, visokim planinama i svježem zraku moglo bi

se dugo pisati. A na kraju, to nije moguće opisati, a

zašto, razumjet ćete kada dođete i pogledate.

Društvena, kulturna, etička i religijska raznolikost na

kraju nailazimo u ovoj zemlji je potpuno druga priča i

jedinstvena ljepota Bosne i Hercegovine.

Stare građevine iz srednjeg vijeka, tvrđave i kule, razni

hramovi i bogomolje, čaršije jedinstvenog karaktera

pružit će nam uvid u kulturu i civilizaciju od Italije,

Austrije pa sve do Turske i Bliskog istoka.

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, nije bez

razloga nazvan evropskim Jerusalemom, jer tu se

sastaju i u uskom krugu mole sljedbenici mnogih

religija. U krugu od 100 metara nalazimo i džamiju i

crhvu i katedralu i sinagogu. Ljepota!

DA SAM JA TURISTIČKI BLOGER, NAPISAO

BIH O NAŠOJ ZEMLJI…



zajednica”

25

Glas mladih o kulturnom naslijeđu...

Kulturno naslijeđe je veoma

važan uslov za ostvarivanje

identiteta ličnosti i naroda,

odnosno nacije. Mi u Bosni i

Hercegovini imamo ogromno

bogatstvo i izobilje kulturnog

naslijeđa. Na nama je samo da

ga čuvamo i dalje baštinimo.

Naravno možemo taj dan

iskoristiti i u turističke svrhe.

Bitno je da se nalazimo.

Ako pogledamo nazad u

prošlost ovdje na području i

teritoriji Bosne i Hercegovine

dešavala su se mnoge

promjene, revolucije, ratovi i

agresije. Smjenjivale su se

mnoge civilizacije i razne su

kulture stizale na ovo

područje. Kroz taj period od

bolnog previranja i izmjena

nastala je veoma bogata

smjesa kulture i tradicije. Pa

se mi danas možemo pohvaliti

da imamo bogato kulturno

naslijeđe.

S obzirom kolika je važnost poznavanja i očuvanja

kulturnog naslijeđa, koje je dio našeg vlastitog

identiteta, u školama se ne govori o tome dovoljno.

Pored časova historije na kojima učimo općenito o

historiji, a samo usput govorimo o kulturnom naslijeđu,

i o svemu što ono podrazumjeva. Dakle, ako

izuzmemo nastavu na kojoj se u kulturnom naslijeđu

govori veoma malo, u školama se ono skoro nikako ne

spominje. A to ni u kojem slučaju nije dovoljno.

Zašto?

Upravo zato što su škole obrazovno odgojne ustanove.

Kulturno naslijeđe je dio našeg identiteta. A odgoj i

obrazovanje prvenstveno podrazumjevaju izgradnju

ličnosti i upoznavanje, identiteta, kako bi smo znali

odgovore na ova krucijalna pitanja: Ko smo? Odakle

smo? Kuda idemo?

Dakle, o kulturnom naslijeđu u školama ne govorimo

dovoljno. Šta je rješenje? Organizovanje radionica,

seminara, predavanja i raznih aktivnosti kako bi smladi

educirali o ovoj temi.

GOVORIMO LI O KULTURNOM NASLIJEĐU

DOVOLJNO U ŠKOLI



zajednica”

26

Veliki mislioci su rekli...

Od svog porijekla i djetinjstva

ne može se lako pobjeći.

Ivo Andrić

Čovjek počinje tamo gdje

država završava.

Niče

Najbolja je država ona koja

ljudima želi sreću i koja zna

kako da ih učini srećnim.

Thomas B. Macanlay

A bez pravde, što su tada

države drugo doli velike

razbojničke bande?

Sv. Agustin

Vaša mržnja pretvorena u

električnu energiju, mogla bi

osvjetlavati gradove i gradove

Nikola Tesla

KULTURA – Cjelokupno

društveno naslijeđe neke

grupe ljudi, to jeste

naučeni obrasci mišljenja,

osjećanja i djelovanja neke

grupe, zajednice ili

društva, kao i izrazi tih

obaveza u materijalnim

objektima

KULTURNA OBILJEŽJA/

SIMBOLI su naslijeđe i

prenose se sa generacije

na generaciju, moramo ih

čuvati.

KULTURNA

RAZNOLIKOST –

bogatstvo različitih naroda

i njihova baština

KULTURNA DOBRA –

mogu biti nositelji kulture

jednog naroda ali i nositelji

ekonomskih vrijednosti

KRAJOLICI: etno selo kao

povjesni prikaz života.

JEZIK: Bosanski, Hrvatski,

Srpski jezik kao “živo”

oruđe među ljudima,

bogatstvo različitosti u

pravoj slici. Koliko jezika

govoriš toliko i vrijediš,

govorili bi stari ljudi.

RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO ZABORAVITI O KULTURNOM NASLIJEĐU



zajednica”

27

Veliki mislioci su rekli...

“Da li se s vremena na vrijeme

vidjelo univerzalno i

svevremensko lice istine,

čovjek mora biti spreman da i

najsitnije do svih živih bića voli

koliko i samog sebe.”

Mahatma Gandi

“Istina je rijetka, čista i nikada

jednostavna.”

Oskar Vajld

“Pola istine je često jedna

velika laž.”

Bendžamin Freklin

“Istina je ono što se kao

zajedničko nalazi u mnoštvu

pojedinačnih misljenja.”

Sokrat

Sarajevo

Svaka perspektiva promatranja nečega ima za rezultat

različitu sliku. Pa tako promatrajući Bosnu iz različitih

perspektiva mastale su različite slike o njoj.

Kakove mi to perspektive imamo i koje su ispravne,

osnosno šta je tu istina, a šta je zabluda. Tu su pogledi

sa previše optimizma, a zatim i sa previše pesimizma.

Pogledi u očima patriote i onoga ko mrzi Bosnu i

Hercegovinu. Kako sada promaći tu istinu?

Naravno potrebno je da se bude objektivno i da se

sagledavaju sva moguća gledišta. Ako tako postupamo

onda bi mogli doći do istine ili joj se eventualno

približiti. I, na kraju, rezultat je sredina svih navedenih

stavova i perspektiva.

Slapovi na Uni

Izvor Bune Skakavac

ISTINE I ZABLUDE O BOSNI I HERCEGOVINI I NJENIM PRIRODNIM

LJEPOTAMA



zajednica”

28

Opis projekta

Debatna sekcija uplanirati u

radu sekcije posjetu Stocu i

Donjem Vakufu zbog stečaka.

Prije toga upoznati učenike

jednog razreda sa značajem

očuvanja kulturne i baštine i

podizanje svijesti naspram

istih kroz ponuđene aktivnosti

učenici će biti educirani i

povijesti stečaka i kroz

prezentaciju i članke upoznati

ostale učenike škole o istim

činjenicama.

Organizovanje prevoza i

osvježenja za učenike i

profesora pratioca

Prevoz – autobus cijeli dan =

600 KM

Sendviči + voda – 3,00 x 30 =

90 KM

Ukupno 690 KM

Učenici po 10 KM = 300 KM,

ostalo škola

Prvenstveno u svim razredima

u školi, objavljivanje članaka

na web stranici škole i u

školskom časopisu. I

objavljivanje istog u debatnim

novostima.

Upoznavanje mladih sa kulturnim naslijeđem u BiH –

stećci

Upoznavanje sa značenjem stećaka za BiH-a,

nastanke stećaka i važnost očuvanja

Educiranje učenika kroz debatu o važnosti učuvanja

kulturne baštine naspram prodaje zemljišta i

prezentacije učenika o stečcima – povijest i činjenice.

Organizovanje posjete u gradovima poput Stoca i

Donjeg Vakufa kao najboljih predstavnika nekropola

stećaka. Nakon toga prezentacija drugim učenicima o

naučenom: „kroz sliku da ti kažem“.

Jedno polugodište

Svi učenici srednje škole

Informiranost i edukacija o kulturnom naslijeđu BiH-a

O stećcima

Upoznavanje sa značajem stećaka za BiH-a

Upoznavanje o važnosti očuvanja stečaka

DA MOŽETE KREIRATI AKTIVNOSTI O

KULTURNOM NASLIJEĐU, VI BISTE

NAPISALI…

Generalni cilj

Specifični ciljevi

Opis aktivnosti

Trajanje projekta

Ciljna grupa



zajednica”

Budžet

Promocija Očekivani rezultati

29

Novi grad u slici...

Novi Grad je nalazi na dvije rijeke, Una i Sana. Kao što se te dvije

rijeke spajaju, teku dalje kao jedna, tako žive i ljudi u Novom Gradu,

složno i idu ka naprijed. Na divnim obalama Une i Sane dolaze ljudi sa

svih strana, da bi lovili ribe i družili se na rijeci Uni svake godine

održava se manifestacija regate. Ona kreće sa njenog izvora i u njoj

učestvuju ljudi iz svih okolnih i daljih opština i iz inostranstva. Tokom

regate stvaraju se nova prijateljstva, druženja i slavlja. Tako su

spojene zajedno različite vjere i nacionalnosti. Građani Novog grada

žive u slozi i rade na tome da uljepšaju grad u kojem žive. Tako su

obnovili centar grada, izgradili novu Fontanu, mnogobrojne zgrade, ...

Obnovljena je i stara gradska Vijećnica koja je izgrađena 1888. godine

za vrijeme austro-ugarske vlasti. U našem gradu postoji granični

prelaz, preko kojeg pređe mnogo ljudi i prođe kroz naš grad. Mnogi

turisti se dive našem gradu zbog upravo te dvije divne rijeke, zbog

okolnih naselja koje pripadaju opštini Novi Grad. U našem Novom

Gradu uvije vlada sreća. Sa svih strana čuje se dječija graja, njihova

radost i zadovoljstvo. U proljetne i ljetne dane čuju se veseli cvrkuti

ptica, patke veselo lepršaju preko Une i Sane, labudovi plove i

uljepšavaju grad. Sve te ptice nam pokazuju kako je i njihov život

ispunjen srećom i zadovoljstvom. Za Novi Grad je potrebna sloga,

slavlje, druženje, sreća, mir ... Kako bi i dalje ostao ovako poseban

Jedinstvene slike govore mnogo toga o mom gradu. Ona nam kaže

kako u Novom Gradu vlada sloga, mir i harmonija. Slike govore kako

je svaki građanini poseban na svoj način. Ali bez sloge, borbe sa

životom, ljubavi, podrške, mira, harmonije... Ovaj grad ne bi bio u

ovako divnom položaju u kakvom se danas nalazi. Riječ JEDINSTVO

opisuje Novi Grad i govori o njegovom napredku, a to je sve zbog

jedinstvenog naroda. Ova slika nam govori važnu poruku, a to je da

dok bude jedinstva, biće i naprednog, uspješnog i mirnog života.

Pored toga što je ona jednostavna, ona je jedinstvena slika.

PRIČA O MOM GRADU



zajednica”

30

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 36.stranici

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Gdje možemo kupiti dobre kožne jakne?

2. Po čemu je poznat Donji Vakuf?

3. U blizini kojeg grada, nalazi se Kraljevski grad

Bobovac?

4. Po čemu je grad Srebrenik dobio ime?

5. Koji je rodni grad Huseina-kapetana

Gradaščevića?

6. Iz kojeg grada dolazi Amel Tuka?

7. Drugo ime Sarajeva je Evropski ....?

8. Kakvog je oblika BiH na karti?

9. Koliko ima zvijezda na zastavi BiH-a

10. Šta označavaju tri kuta trokuta na zastavi BiH-a?

11. Šta znači ime grada Prijedora?

12. Na kojoj rijeci se nalazi grad Brčko?

13. Koji je grad poznati po uzgoju šljiva?

14. Koja je grupa pjevala pjesmu “Da sam ja neko”?

15. Koja je posljednja kraljica Bosanske države?



zajednica”

31

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

važnosti očuvanja

kulturnog

naslijeđa

RADIONICA “DA SAM JA NEKO”

Uvod: Puštam pjesmu Indexa “Da sam ja neko” nakon toga čitam tekst...

Da sam ja neko

pozvao bih sve dječake

dao bih im igračke

i pustio ih da se cijeli dan

igraju i jure

Radili bi divne stvari

prekratki bi bili dani

voljeli bi svoje škole đaci

da sam ja neko

Svim majkama bih izbrisao bore

učinio da očevi ih vole

davnu ljubav da im vrate

i da mirno žive svoje sate

da sam ja neko

Ref.

Ne bi, ne bi, ljudi život proklinjali

sve bi ruže ženi poklanjali

kako bi se živjelo i kako bi se voljelo

i kako bi dobro bilo

kako bi se živjelo i kako bi se voljelo

i kako bi dobro bilo

da sam ja neko

Učenici se dijele u skupine i svaka skupina odgovara na pitanje:

- Koji problem u državi, školi, razredu, društvu i sl. Vam smeta?

- Zašto – koji su uzroci problema?

- Kakva je korist rješavanja tog problema?

- Na koji način bi riješili taj problem – ko bi ga rješio, kako, na koji način,

da li u to uložiti neka sredstva? Da li imate neko dobro riješenje iz vašeg

okruženja ?

Voditelj bilježi odgovore svake grupe, a ostale grupe dok jedno izlaže

mogu diskutirati i nuditi rješenja uz poštivanje sagovornika. Na kraju se

izvode zaključci

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O

KULTURNOM NASLIJEĐU



zajednica”

32

GLAS MLADIH O LJEPOTAMA

BOSNE I HERCEGOVINE



zajednica”

Ljepota moje domovine je u ljepoti

ljudi i oni su topli, gostoprimljivi,

dobri...vole pjesmu i igre.

Ajla Kurbašić,

Srednja tehnička škola Tešanj

BiH ima veoma različite

ljepote, pa ako

gledamo od prirodnih,

kulturnih i sve do

ljepote u ljudima. A

prirodne ljepote BiH su

neopisive.

Aleksandar Bakmaz,

Gimnazija Banja Luka

Riječi nisu dovoljne da

opišu tu ljepotu, te

koliko god ja rekla neće

biti dobro. Gdje god

svoje poglede upreš

vidjet ćeš kako ove

prirodne tako i

historijske i

arhitektonske ljepote.

Sve je to naša Bosna i

Hercegovina

Alema Alkaz, Medresa

„Osman ef. Redžović“

Visoko

33


BOSNE I HERCEGOVINE



zajednica”

Mladi moraju

podržavati sve

ekološke projekte, te

voditi računa o našim

prirodnim bogatstvima.

Mladi su najbitniji faktor

za očuvanje prirode.

Alija Mevkić, Behram

begova medresa Tuzla

Bistre rijeke i potoci,

zdrava hrana, vazduh i

voda, lijepe planine i

divna mora. To je moja

BiH.

Anđela Dimtrić, KŠC –

Srednja medicinska

škola Sarajevo

Ljepota je imati priliku

družiti se sa mladim

elokventnim ljudima, na

ovako lijepom mjestu,

imati priliku učiti i

razmjenjivati znanje.

Armina Artuković,

Gimnazija „Musa

Ćazim Ćatić“ Tešanj

Debatna druženja su

prelijepa iskustva na

kojima se mogu naučiti

nove stvari i upoznati

divne osobe s kojim ću

nadam se ponovo moći

družiti!

Ašida Čatić, Gimnazija

Visoko

34

Važno je znati

cijeniti i povijest

Bosne i

Hercegovine!

Dino Emrić,

Srednja

elektrotehnička

škola Mostar


BOSNE I HERCEGOVINE



zajednica”

Posebnu ljepotu čini

volja mladih ljudi da

se trude za bolje

sutra. Na mladima

će ova naša zemlja i

ostati.

Džanin Jamaković,

Gimanzija Visoko

Bosna i Hercegovina

raspolaže brojnim

prirodnim ljepotama

koje vrijedi očuvati.

Edin Maslo, Karađoz

begova medresa Mostar

Najveća ljepota ove

naše debatne

porodice leži u

našim

različitostima!!!

Edna Đuliman,

Gimnazija Mostar

35


BOSNE I HERCEGOVINE



zajednica”

Bosna i Hercegovina je

država bogata bistrim, pitkim

izvorima, olimpijskim

planinama, nacionalnim

parkovima. Ovu prelijepu

prirodu trebamo održavati

čistom te kupovati domaće

proizvode

Ensar Djedović, Srednja

tehnička škola Tešanj

Upoznaj

domovinu

da bi je

više volio”!

36

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 30:

1. Visoko

2. Stećcima

3. Kaknja

4. Po rudama

srebra

5. Gradačac

6. Kakanj

7. Jerusalem

8. trougao, srce

9. devet

10. Tri

konstitutivna

naroda

11. Zdrav

12. Na rijeci Savi

13. Gradačac

14. Indexi

15. Katarina

Kosača

U ovom časopisu imali smo priliku da čitamo o kulturnom naslijeđu

naše domovine Bosne i Hercegovine, a i o njenim prirodnim

ljepotama i ostalim ukrasima koje je krase. Sve te ljepote naše

Bosne i Hercegovine, kada sagledamo kao cjelinu, možemo reći da

je čine jedinstvenom. Ovo je zemlja u kojoj možemo pronaći

prelijepa i nevjerovatna prirodna bogatstva i ljepote, zatim ogromna

kulturna naslijeđa nastalo od raznih nacija, religija, civilizacija i

kultura, a na kraju moramo spomenuti ljude koji žive u njoj. Ljudi u

Bosni su otvoreni, raspoloženi, blage naravi i uvijek raspoloženi za

šalu. Bosna i Hercegovina je posebna i jedinstvena zemlja.

UMJESTO KRAJA – ZAŠTO JE BOSNA I HERCEGOVINA

TAKO POSEBNA

TEZE ZA DEBATE:

- Sarajevo je centar kulture BiH?

- Očuvanje nacionalnog bogarstva je priroritet svake zemlje?

- Muzeji u BiH i nacionalni spomenici trebaju biti zaštićeni na

državnom nivou?



zajednica”

37

Debatne novosti, br. 1 Januar, 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe pravde … novosti januar 2017 fmkis kulturno... ·...

Documents