SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

Sveučilišni preddiplomski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Seminarski rad iz Turističke geografije svijeta

IBIZA

Anđela Jokanović

U Puli, 17. rujna 2012. ak. god. 2011./2012.

0

SADRŽAJ

I. UVOD ................................................................................................................................. 2

II. IBIZA .................................................................................................................................. 3

1. OPĆI PODACI .......................................................................................................................... 3

2. RELJEF ...................................................................................................................................... 3

3. KLIMA ...................................................................................................................................... 4

4. FLORA ...................................................................................................................................... 4

5. FAUNA ..................................................................................................................................... 5

6. STANOVNIŠTVO .................................................................................................................... 6

7. KULTURNE ZNAMENITOSTI IBIZE .................................................................................... 7

7.1. SA CALETA ....................................................................................................................... 7

7.2. PUIG DES MOLINS ........................................................................................................... 7

7.3. SA COVA DES CULLERAM ............................................................................................ 8

7.4. RENESANSNE ZIDINE DALT VILA .............................................................................. 8

7.5. SES FEIXES ....................................................................................................................... 8

8. PRIRODNE ZNAMENITOSTI IBIZE ..................................................................................... 9

8.1. PARK PRIRODE SES SALINES ...................................................................................... 9

8.2. PRIRODNI REZERVATI D'ES VEDRÀ, ES VEDRANELL I ELS ILLOTS DE

PONENT I PARKOVI PRIRODE CALA D'HORT, CAP LLENTISCA I SA

TALAIA ............................................................................................................................ 10

8.3. LIVADE POSIDONIJE .................................................................................................... 11

III. TURIZAM IBIZE ............................................................................................................. 12

1. VRSTE TURIZMA NA IBIZI ................................................................................................. 12

1.1. KULTURNI TURIZAM ................................................................................................... 12

1.2. KUPALIŠNI TURIZAM .................................................................................................. 12

1.3. NAUTIČKI TURIZAM .................................................................................................... 13

1.4. SPORTSKI I REKREACIJSKI TURIZAM ..................................................................... 13

1.5. CLUBBING TURIZAM ................................................................................................... 14

1.5.1. PROBLEMATIKA .............................................................................................. 14

1.5.2. OSOBITOSTI ...................................................................................................... 15

2. TURISTIČKI PODACI ZA IBIZU ......................................................................................... 16

IV. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 18

V. LITERATURA .................................................................................................................. 19

1

I. UVOD

Ibiza, treći po veličini otok Balearskog otočja, autonomne pokrajine u španjolskom

Sredozemlju, poput svojih većih susjeda, izraziti je turistički otok i gotovo čitavu godišnju

zaradu bilježi upravo od ove gospodarske grane.

Cilj ovog seminarskog rada je usustavljanje podataka o Ibizi kao turističke destinacije, a

koncipiran je u dva dijela. U prvom se nude opći podaci o Ibizi, ako što su smještaj,

stanovništvo, reljef, flora i fauna, ali i neke od prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka koje

Ibiza nudi svojim posjetiteljima. Problematika drugog dijela jest turizam Ibize, njegove

specifičnosti, pojedine najrazvijenije vrste turizma na otoku s naglaskom na clubbing turizam

kao vrstu turizma zbog koje je Ibiza ponajviše atraktivna, kako domaćim tako i stranim

gostima, i s kojom se ovaj otok često personalizira.

Ibiza je španjolski naziv za otok i njegov glavni grad pa se u seminarskom radu, radi lakšeg

razlikovanja, za glavni grad pojavljuje katalonski naziv Eivissa.

2

II. IBIZA

1. OPĆI PODACI

Ibiza je, nakon Mallorce i Minorce, treći po veličini otok u Belearskom arhipelagu.

Nalazi se 82 km sjeveroistočno od Mallorce, 79 km istočno od Valencie, 87 km istočno od

obale Alicantea i 220 km sjeverno od sjeverne obale Afrike, a površina mu je oko 541 km² .

Glavni grad otoka je Eivissa, a ujedno je i najveći.

Službeni jezik na otoku je katalonski, točnije lokalni dijalekt Ibicenco, premda je s velikim

dijelom stanovništva moguće se sporazumjeti i na španjolskom ali i engleskom, s obzirom da

je velik broj turista na otoku iz Ujedninjenog Kraljevstva.

Južni dio Balearskog otočja koji uključuje Ibizu, Formenteru i 60-ak okolnih otočića i hridi

skupno se naziva Pitiuses (Islas Pitiusas/Illes Pitiuses). Naziv su otočju nadjenuli drevni Grci,

a u prijevodu znači „otoci borovih šuma“.

2. RELJEF

Otočje Pitiusas nastalo je prije otprilike 5 milijuna godina puknućem prirodne brane

koja je odvajala Sredozemno more od Atlanstkog oceana. Razina mora tada je narasla

dovoljno da nekad planinsko područje vulkanskog podrijetla postane otočjem.

Erozijom tla u razdoblju kvartara nastali su stjenoviti usjeci u gorjima kojima teku planinski

potoci i rijeke i u kojima su nastala jezera. Nizine su pritom ispunjene zemljom, danas izrazito

plodnom crvenicom, bogatom željezom.

Obala otoka ponajviše je pjeskovita. Nastala je snižavanjem razine mora čime je pijesak s

morskoga dna postao dijelom kopna. Osim pješčanih plaža, sporadično na otoku postoje i

šljunčane i stjenovite plaže.

Čitavo otočje Pitiusas se sastoji od sedimentnih stijena koje pospješuju raznolikost krajobraza

i vegetacije. Sav sedimentni šljunak Ibize bogat je kalcijem pa su vapnenačka područja

pogodna za rast mnogih biljnih vrsta.

Duž otoka izmjenjuju se plodne nizine, močvarna područja, polja soli (salines) i gorja s

najvišim vrhom od 487 m nadmorske visine na planini Sa Talaia, okružena prvenstveno

pješčanom obalom.

3

3. KLIMA

Klima na Ibizi je umjerena, sredozemna. Tijekom godine je prosječno 300 dana

sunčano, s dnevno 5 h sunca u zimskim i preko 10 h u ljetnim mjesecima. Vlažnost zraka je

stabilna i kreće se oko 70% tijekom cijele godine.

Ljeta na Ibizi su vruća i suha, s vrlo malo padalina od lipnja do rujna. Tijekom kolovoza i

rujna temperature rijetko padaju ispod 30 ℃, a temperatura vode je 25-27 ℃. Često se

temperatura čak i u listopadu ne spušta ispod 15℃.

Zahvaljujući umjerenoj klimi i mnogo sunca, temperatura u zimskim mjesecima rijetko se

spušta ispod 0℃. Od studenog do travnja prosječna temperatura iznosi oko 15℃, ali uz

dovoljno sunca može naglo narasti i do 25℃. Padalina je malo, a kiša rijetko pada više od 3

dana zaredom.

S obzirom da je Ibiza otok, gotovo stalno puše povjetarac brzine 1-6 čvorova u ljetnim i do 15

čvorova u zimskim mjesecima. Snažne ali rijetke oluje mogu donijeti i vjetar do 30 čvorova

brzine.

Tablica 1. Prosječni godišnji klimatološki podaci za grad Eivissu za razdoblje 1970.-2000.

GRADTEMPERATURA

(℃)

DNEVNA NAJVIŠA

TEMPERATURA (℃)

DNEVNA NAJNIŽA

TEMPERATURA (℃)

KOLIČINA PADALINA

(mm)

VLAŽNOST ZRAKA

(%)

BROJ SUNČANIH

SATI(h)

EIVISSA 17.9 21.9 14.0 439 71 2732

Izvor: Valores climatológicos normales, Eivissa Aeropuerto (http://www.aemet.es)

4. FLORA

U floru Ibize ubraja se preko tisuću biljnih vrsta, a sredozemne vrste čine okosnicu

biljne raznolikosti koja se kroz povijest otoka konstantno razvijala te tako bila dokaz raznih

povijesnih utjecaja na otoku. Naime, osim autohtonih vrsta, na otoku uspijevaju i vrste

donijete iz drugih krajeva.

Na neurbaniziranim područjima otoka rastu brojne vrste bora, kao što je alepski bor (Pinius

halepensis) i pinija (Pinius pinea), i smreke (Juniperus phoenica, Juniperus oxycedrus), a oko

40% područja otoka prekriveno je šumama bora i smreke.

4

Na otoku također rastu: hrast oštrika (Quercus coccifera), primorska pavitina (Clematis

flammula, Clematis cirrhosa), mastika (Pistacia leutiscus), likovac (Daphne guidium), čupava

vrebina (Thymelaea hirsuta), bušin (Cistus albidus), ljepljivi bušin (Cistus monspeliensis),

mirta (Myrtus communis), planika (Arbutus unedo), mali vris (Erica multiflora), mahača

(Erica arborea), uskolisna zelenika (Phillyrea angustifolia), oleander (Nerium oleander),

dubačac (Tencrium capitatum), ružmarin (Rosmarinus officinalis), lavanda (Lavandula

dentata), majčina dušica (Thymus capitatus), isprepletena kozokrvina (Lonicera implexa),

smilje (Helicrysum stoechas), brden (Asphodelus microcarpus), ljevasti brden (Asphodelus

fistulosus), morski luk (Urginea maritima), tetivka (Smilax aspera), niska žumara

(Chamaerops humilis) itd.

Ibiza je također dom i desetku endemskih vrsta i podvrsta od kojih su neke iznimno rijetke, a

neke i ugrožene, kao što su: ljutika (Allium grosii, Allium sphaerocephalon subsp.

ebusitanum), divlja zob (Avenula crassifolia), mlječika (Euphorbia margalidiana), žutica

(Genista dorycnifolia), kitnjasta potkovica (Hippocrepis grosii), ivančica (Leucantheum

paludosum), dubačac (Teucrium cossonii), majčina dušica (Thymus richardii) itd.

5. FAUNA

Fauna Ibize može se podijeliti u četiri osnovne skupine: morska fauna, fauna

kontinentalnih voda, kopnena fauna i podzemna fauna.

Morska fauna je iznimno raznolika, ipak ne uključuje značajniji broj endemskih vrsta jer vrste

koje obitavaju u podmorju otoka imaju izrazito sposobnost dekoncentracije na različitim

staništima pa prema tome nema niti visokog stupnja genetske izolacije. Zamjetan dio morske

faune Ibize sačinjavaju životinjske vrste pristigle iz Atlantskog oceana, velikim dijelom ribe

tropskih koraljnih grebena i njihovi bliski srodnici, koje su od velike važnosti za

bioraznolikost podmorja Ibize, kako na obalnom području, na stjenovitom dnu, tako i na

otvorenom moru gdje raste posidonija (Posidonia oceanica), cvjetnica od iznimne važnosti u

hranidbenom lancu podmorja Ibize. Posidonija, poznata i kao Neptunova trava, smatra se i

ključnim indikatorom kvalitete područja na kojem uspjeva. U hranidbenom lancu podmorja

Ibize važne su i kolonije brojnih primorskih ptica selica koje dio godine provode na

Atlantskom oceanu. Među životinjske vrste koje obitavaju u podmorju Ibize ubrajaju se osim

tropskih riba i morske vlasulje, orada, grdobina te pojedine vrste kitova i morskih kornjača

5

koje obitavaju uz površinu vode, a čije populacije oko Ibize su najveće od svih populacija u

Španjolskoj. Osim morskih kornjača i kitova uz površinu obitavaju i dupini te afričke

poletuše. Na samome morskom dnu obitavaju školjke bisernice, koralji, barakuda, tuna,

jegulja, smuđ, zubatac, morska mačka itd.

Skupinu vrsta kontinentalnih voda prvenstveno čine deseci vrsta beskičmenjaka, kako brojnih

vrsta ljuskavaca poput rakova, tako i vrsta promjenjivog oblika kao što su pojedine vrste

insekata u fazi ličinki. Uz obale kontinentalnih voda obitavaju vodozemci u čijoj blizini

obitavaju i brojne vrste ptica močvarica. Iako na otoku postoji više močvarnih područja, Ses

Salinas i Ses Feixes su područja s najvećom raznolikošću faune.

Kopnena fauna Ibize rezultat je činjenice da je riječ o otoku suhe klime i značajnog ljudskog

utjecaja na ekosustave otoka. Posebno zanimljive su neke endemske vrste guštera i

beskičmenjaka, od kojih neke dugo obitavaju na Ibizi, a neke, potomci pojedinih vrsta

donijetih iz Maroka i Iberskog poluotoka, relativno kratko. Značajna staništa čine obalna,

vlažna i šumska područja. Premda na otoku nema velikih sisavaca, na Ibizi obitava europska

cibetka, velik broj ptičjih vrsta, ali ipak su najznačajnije brojne vrste guštera koje se smatraju

pravim prirodnim blagom otoka.

Podzemnu faunu čine kopnene i morske životinjske vrste koje nastanjuju podzemne spilje, a

od posebnog su značenja ljuskavci koji obitavaju u podzemnim morskim vodama. U njih se

ubrajaju i neke vrlo rijetke endemske vrste. Na otočju Pitiusas postoji 10 takvih spilja u

kojima obitava 35 životinjskih vrsta od kojih je 6 autohtonih na Balearskom otočju.

6. STANOVNIŠTVO

Službeni podatak broja stanovnika Ibize za 2011. g. iznosi 139 741, a najveći grad

Ibize je Eivissa, ujedno i glavni grad, s 49 388 stanovnika, koju slijede Santa Eulàlia del Riu

te Sant Antoni de Portmany (Tablica 2.).

Tablica 2. Populacija Ibize i njenih pojedinih gradova 2011. g.

IBIZA (OTOK)

EIVISSA (IBIZA)

SANT ANTONI

DE PORTMANY

SANTA EULÀLIA DEL RIU

SALINES (SES)

POPULACIJA 139 741 49 388 22 299 33 734 5 272MUŠKARCI 71 870 25 340 11 643 17 222 2 683ŽENE 67 871 24 048 10 656 16 512 2 589Izvor: Population Figures referring to Municipal Register 1 January 2011 (http://www.ine.es)

6

Od ukupnog broja stanovništva 51.5% stanovništva je muško, a 48.5% žensko. Do 2008. g.

Ibiza je brojala čak 8% više muške populacije zbog priljeva muške radne snage ponajviše iz

Maroka i Ekvadora, no demografska slika se posljednjih godina uravnotežuje. Osim

autohtonog otočkog stanovništva, velik dio stanovništva Ibize čine i stranci trajno nastanjeni

na otoku, najviše Britanci, Nijemci, Talijani i Francuzi, ali i određen broj stranaca iz Južne

Amerike.

7. KULTURNE ZNAMENITOSTI IBIZE

7.1. SA CALETA

Sa Caleta, poznata i kao Es Bol Nou, je arheološko nalazište desetak kilometara

udaljeno od grada Eivisse, na južnoj strani otoka, na rtu Mola de sa Caleta. Ondje su Feničani,

najvjerojatnije u potrazi za kovinama, osnovali uporište u 7. st. pr. Kr., a danas je ondje

moguće vidjeti ostatke jednostavnih kamenih građevina.

Nalazište je bilo nastanjeno kojih pedesetak godina, a imalo je populaciju od oko 300

stanovnika. Sastoji se od ostataka urbanizirane jezgre s uskim ulicama i nepravilnim trgovima

na površini od oko 40 000 km². Jedno je od najskorije otkrivenih nalazišta na otoku, otkriveno

tek krajem 1980-ih godina. Primjer prepoznatljive arhitektonske raznolikosti, što ga čini

jedinstvenim lokalitetom na Sredozemlju, jest i tzv. južna četvrt koja se sastoji od osam

konstrukcija različite veličine i oblika, s najčešće jednom do tri prostorije. Vjerojatno se koja

od prostorija koristila kao spremište soli koja se sakupljala na obližnjim plantažama soli.

Nalazište je početkom 6. st. pr. Kr. napušteno kada se stanovništvo preselilo u uvalu buduće

Eivisse, mnogo prikladniju za život.

7.2. PUIG DES MOLINS

Puig des Molins je najveća i najbolje očuvana nekropola feničke kulture, s preko 3000

grobnica. Ovo arheološko nalazište bilo je groblje grada Eivisse od njegova osnutka krajem 7.

st. pr. Kr. Prvotna nekropola je proširivana ponajviše u periodu od 6. st. pr. Kr. do kraja 1. st.

n. e. te se prostirala na području od 50 000 m². Groblje se nastavilo koristiti i u doba rimske

vlasti.

U unutrašnjosti padine planine Puig des Molins nalaze se male povezane spilje čiji su ulazi

bili zatvarani kamenim pločama. U njima je pronađeno 4000-5000 podzemnih svetišta sa

sarkofazima. Tijela pokojnika bila su pokapana ili spaljivana, a na njih su se polagale

7

keramičke figurice, od kojih neke predstavljaju pokojnika, a neke svete životinje ili zaštitnike,

najčešće božicu Demetru i Perzefonu, koje su se štovale diljem Sredozemlja tijekom druge

polovice 5. st. pr. Kr. Pored tijela je pronađeno i dosta nakita, staklenih posuda, zavjetnih

darova i sličnih artefakata.

7.3. SA COVA DES CULLERAM

Sa Cova des Culleram je svetište u spilji posvećenoj feničkoj božici ljubavi i

plodnosti, Tanit, na sjeveroistočnoj strani otoka. Jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta

Ibize otkriveno 1907. g. Svetište su stanovnici Ibize koristili od kraja 5. st. pr. Kr. do 2. st. n.e.

Na ovom je lokalitetu otkriveno oko 600 figurica od terakote, vjerojatno zavjetnih darova, i

nekoliko tisuća keramičkih krhotina. Jedni od najvažnijih pronađenih artefakata su ženske

zvonolike figurice koje nose različite simbole, čijem određenom broju su lica presvučena

zlatom. Godine 1929. također je pronađena i brončana ploča na kojoj se spominju imena

božica Tanut i Astarte/Ištar, najvažnijih feničkih božica.

7.4. RENESANSNE ZIDINE DALT VILA

Gradske zidine Eivisse, zvane Dalt Vila, po četvrti grada koju okružuju, dao je podići

kralj Felipe II. kao obranu od napada Osmanskog carstva i piratskih prepada. U povijesnoj

četvrti Dalt Vila, koju zidine okružuju, nalaze se između ostalog i gradska katedrala i

arheološki muzej te Piug des Molins.

Zidine imaju pet ulaza od kojih se do glavnih dolazi strmom stazom koja prolazi pokraj

pokretnog mosta Portal de ses Taules. Godine 1999. ovaj utvrđeni dio Eivisse uvršten je na

UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine.

7.5. SES FEIXES

Ses Feixes je drugo najvažnije slatkovodno i slanovodno močvarno područje Ibize,

dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, a nalazi se između grada Eivisse i plaže

Talamanca. Osim što je važno prirodno stanište otoka, Ses Feixes je i važan povijesni

lokalitet. Arapi, koji su na ovome području razvili kapilarni sustav navodnjavanja, u svoje

vrijeme jedinstven u svijetu, učinili su ovaj kraj nadaleko poznat po poljoprivrednoj

proizvodnji.

8

Kanali za navodnjavanje formiraju male pravokutne parcele koje se nazivaju feixes. Ti su

kanali svaki par metara bili povezani podzemnim kanalima, zvanim fibles, kroz koje je

cirkulirala voda. Gornji dijelovi fiblesa bili su najčešće načinjeni od borovih grana što je

omogućavalo vodi da prodire u feixes, a razina vode se regulirala ustavama. Ulaz u svaku

pojedinu parcelu sastoji se od impozantnog kamenog okvira s velikim drvenim vratima.

Ses Feixes je podijeljen na tri dijela od kojih se dva, Prat de Vila i Prat de ses Monks, i danas

koriste u poljoprivredne svrhe, a treće močvarno područje ih povezuje.

8. PRIRODNE ZNAMENITOSTI

8.1. PARK PRIRODE SES SALINES

Ses Salines, područje plantaža soli i močvara, 1991. g. proglašeno je prirodnim

rezervatom, a 2001. g. parkom prirode. Ondje koegzistira značajan broj endemskih biljnih i

životinjskih vrsta.

Kroz povijest Ibizu se smatralo otokom soli, a njeni stanovnici imali su zakonima zajamčeno

pravo na zalihe ovog začina. Prvi koji su iskorištavali slane močvare bili su Feničani od 5. st.

pr. Kr. Nakon Španjolske rekonkviste od Maura, Ses Salines su postale jedne od najvažnijih

plantaža soli na Sredozemlju. Sve do 1871. g. pripadale su špajolskoj kruni, kada postaju

privatno vlasništvo. I danas se u Ses Salines nastavlja proizvodnja soli, koristeći tradicionlane

metode i stvarajući krajolik sačinjen od neobičnih bijelih brda.

Slika 1. Ses Salines (Izvor: http://balearsculturaltour.net)

9

Kopneni i morski park prirode Ses Salines nije smješten isključivo na otoku Ibizi, već osim

njegovog kranjeg južnog dijela, obuhvaća i sjeverni dio otoka Formentere i otočiće i hridi koji

ih povezuju. Ovo je područje također označeno kao područje posebne zaštite ptica. Među 210

katalogiziranih vrsta spadaju i čaplje te plamenci koje je moguće promatrati u njihovim

migracijskim letovima od srpnja do listopada i od veljače do svibnja. Vegetacija Ses Salinesa

uvjetovana je salinitetom tla, a dominiraju endemske biljke roda supervivum tj. sukulenti,

ponajviše razne vrste čuvarkuća, zatim trska i biljke koje uspjevaju u slankastim vodama.

Brda u kojima je koncetracija soli niža prekrivena su planinskom sominom (Juniperus

sabina), vrstom smreke.

8.2. PRIRODNI REZERVATI D'ES VEDRÀ, ES VEDRANELL I ELS ILLOTS

DE PONENT I PARKOVI PRIRODE CALA D'HORT, CAP LLENTISCA I SA

TALAIA

Prirodni rezervati d'Es Vedrà, Es Vedranell i els Illots te parkovi prirode Cala d'Hort,

Cap Llentisca i Sa Talaia nalaze se na jugozapadnoj strani otoka Ibize. Obuhvaćaju oko 232

000 m² kopna i oko 565 000 m² mora. Dom su brojnim vrstama ptica, ponajviše patkama i

drugim pticama plovkama što je razlog da ih je Europska Unija proglasila Područjem pod

posebnom zaštitom EU.

Područje ovih prirodnih rezervata i parkova prirode uključuje otočiće, hridi, obalno područje,

plaže, planinske predjele, šume i polja usjeva. Krajolik je raznolik, a silueta planine Es Vedrà

koja se strmo spušta prema moru, jedan je od najprepoznatljivijih prizora otoka. Ključna

fizička karakteristika ovog područja je povezanost najviših predjela otoka, najvišeg vrha na

planini Sa Talaia (487 m) s vrhovima poput Puig Llentisca (419 m) i Picatxo de Migjorn (382

m) na planini Es Vedrà.

Slika 2. Planina Es Vedrà (Izvor: http://ibiza-style.com)

10

U parkovima, osim velikog broja vrsta patki, obitavaju i značajne kolonije morskih ptica koje

se na ovom području gnijezde, te ptica grabljivica poput balearskog zovoja, Audouinovog

galeba te Elearnorovog sokola. Osim ptica, ovdje obitavaju i manji sisavci, ponajviše

glodavci, te velik broj vrsta guštera. Od posebnog je značaja endemska vegetacija, koja raste u

u obalnom području, šumama i uz potoke, te livade posidonije u podmorju.

8.3. LIVADE POSIDONIJE

Livade posidonije (Posidonia oceanica) predstavljaju mrjestilišta za mnoge vrste

životinja, naročito ribe i glavonošce. Ova važna morska cvjetnica naseljava muljevito-

pjeskovita dna koja sadrže određenu količinu humusa (Bakran-Petricioli i Petricioli, 1999,

14). Posidonija ima važnu ulogu u bioraznolikosti podmorja oko Ibize, ali i u očuvanju i

stabilnosti obalnog područja. Livade posidonije stvaraju plodan ekosustav i modificiraju

područje na kojem rastu. Naime, posidonija uništava morski sediment i tako pridonosi čistoći

vode, stvarajući dovoljo kisika tijekom jeseni i zime, a posebno tijekom proljeća. Livade

posidonije vrlo su važne za život u moru jer se mnogi organizmi u njima hrane,

razmnožavaju, nalaze zaklon. Tu ima obilje hrane i za biljojede i za mesojede, kao i za one

organizme koji se hrane filtriranjem. Zbog svega toga biomasa livada posidonije i raznolikost

živog svijeta u njima je vrlo visoka (Bakran-Petricioli i Petricioli, 1999, 17). Livade

posidonije oko Ibize uvrštene su u UNESCO-ov popis Svjetske prirodne baštine 1999. g.

Slika 3. Posidonia oceanica (Izvor: http://ibiza-style.com)

11

III. TURIZAM IBIZE

1. VRSTE TURIZMA NA IBIZI

1.1. KULTURNI TURIZAM

Ibiza nudi raznolik i bogat izbor povijesnih, umjetničkih i drugih kulturnih atrakcija,

među kojima su i neke čija je vrijednost dokazana njihovim uvrštavanjem na UNESCO-ov

popis Svjetske kulturne baštine, o čemu je već bilo riječi. Naselja na otoku prepuna su

prodavaonica ručno rađenih suvenira od stakla, keramike, kože, nakita od srebra, rezbarija i

odjeće, a sve je to primjer utjecaja hippie pokreta na kulturu otoka (Bryant, 2007, 74). Diljem

Ibize održavaju se brojni festivali i svetkovine kojima se pokušava očuvati kulturna povijest i

tradicija otoka.

U samome gradu Eivissi nalazi se najveća koncentracija kulturnih znamenitosti, kao što su:

povijesna četvrt Dalt Vila, tj. Gornji grad u kojemu se nalaze gradske zidine Dalt Vila,

arheološki muzej Museo Arqueologic de Ibiza y Formentera, gotička katedrala Gospe

Sniježne s baroknim brodom i oltarom posvećenom sv. Grguru, podignuta na ruševinama

arapske džamije Yebisah, zatim Kuća Broner, multifunkcionalni muzej posvećen Erwinu

Broneru, istaknutoj ličnosti umjetničke scene Ibize, potom Muzej moderne umjetnosti itd.

U gradu Santa Eulàlia del Riu moguće je razgledati Etnografski muzej Ibize, Muzej Barrau,

posvećen katalonskom impresionističkom slikaru Laureà Barrau, te obrambeni stacionar El

Puig de Missa. Osim potonje utvrde, na otoku je od sličnih građevina moguće razgledati i

toranj Es Savinar u mjestu Sant Josep de sa Talaia, utvrđeno naselje Balàfia u mjestu Sant

Joan de Labrtja i slične.

Već su ranije spomenute i neke druge kulturne znamenitosti koje pridonose raznovrsnosti

kulturnih atrakcija na Ibizi, kao što su: Sa Caleta, Puig des Molins, Sa Cova des Culleram i

Ses Feixes.

1.2. KUPALIŠNI TURIZAM

Duž obale Ibize postoji preko 50 plaža pogodnih za kupanje, a s obzirom da je Ibiza

površinom relativno malen otok, moguće je u gotovo pola sata vožnje automobilom s jednog

dijela otoka posjetiti plaže na suprotnom dijelu. Neke plaže u okolici naselja su relativno blizu

pa je do nekih moguće stići i desetominutnom šetnjom. Povjetarac koji konstantno puše uz

12

obalu otoka omogućuje i uživanje u jedrenju, vrlo popularom na Ibizi, a kada je more mirno,

osim kupanja, gostima se pruža i mogućnost ronjenja podmorjem oko otoka.

Neke od popularnih plaža na otoku su: Playa Cala Carbo, Cala d'Hort, Ses Figueretes, Playa

d'En Bossa, Salinas, Sa Caleta, Cala des Moro i Es Ponet (Eric, 2005, 22).

Slika 4. Razmještaj pojedinih plaža na Ibizi (Izvor http://www.ibiza-spotlight.com/)

1.3. NAUTIČKI TURIZAM

Na Ibizi se nalazi devet luka i marina koje zajedno broje preko 2500 vezova: Club

Náutico de Ibiza, Club Nàutic Sant Antoni de Portmany, Port d'Eivissa, Port de La Savina,

Puerto Deportivo Coralmar, Puerto Deportivo de Santa Eulàlia del Riu, Puerto Deportivo

Ibiza Nueva, Puerto Deportivo Marina de Botafoch i Puerto de Sant Antoni de Portmany.

Sezona nautičkog turizma na Ibizi traje kroz cijelu godinu, što omogućuje blaga klima,

umjeren vjetar te potpuno izgrađena i dobro opremljena infrastruktura.

Ibiza je domaćin brojnih nautičkih natjecanja poput jedriličarske regate Ruta de la Sal, od

Barcelone do Ibize, koja se svake godine održava na uskršnji vikend i regata za vrijeme

Međunarodnog jedriličarskog tjedna za krstarice koja se obično održava zadnjeg vikenda u

listopadu u gradu Sant Antoni de Portmany.

1.4. SPORTSKI I REKREACIJSKI TURIZAM

13

Kao alternativa nautičkim sportovima, na otoku se nude golfski tereni poput Cala

Llonga i Roca Llisa, a golferski turniri se održavaju tijekom cijele godine.

Zahvaljujući čistom, relativno mirnom i toplom moru oko Ibize, moguće je roniti i razgledati

podmorje tijekom cijele godine te vidjeti olupine brodova, morske spilje te raznolik biljni i

životinjski život podmorja Ibize. Na otoku također postoji i ronilački centar gdje moguće

proći i tečaj ronjenja za početnike po programima i pod opaskom učitelja s PADI

(Professional Association of Diving Instructors) certifikatom.

Na otoku se nudi i mogućnost isprobavanja brojnih drugih sporstkih i rekreacijskih aktivnosti

kao ranije spomenutog jedrenja, zatim planinarenja, pješačenja, vožnje biciklom, jahanja,

aerosportova, lova i ribolova te brojnih drugih, uz popratno razgledavanje prirodnih i

kulturnih znamenitosti otoka.

1.5. CLUBBING TURIZAM

1.5.1. PROBLEMATIKA

Clubbing turizam, ili u nespretnom prijevodu klupski turizam, jest turizam kojem je

jedini povod posjet noćnim klubovima ili drugim mjestima predviđenim za zabavu. Upravo na

spomen ove vrste turizma danas je najčešća asocijacija Ibiza. Naime, uz svu raznolikost i

kvalitetu turističke ponude koju Ibiza nudi, njezin noćni život i popratni sadržaji su

prvenstveno ono što privlači veliku većinu posjetitelja ovog otoka. Pritom je Ibiza u

međuvremenu postala i sinonim za najbolje partye house i techno glazbe.

S clubbing turizmom je na Ibizi započeto krajem 1970-ih kada se otvaraju brojni noćni

klubovi kao pokušaj privlačenja posjetitelja na ovaj dotad turistički podosta nerazvijen otok.

Otada se u kontekstu noćnog života i dojma kojeg ostavlja među gostima podosta promijenilo,

a najviše je truda u pokušaju stvaranja od Ibize pravog turističkog branda uloženo kasnih

1990-ih kada na otok pristižu strani promotori i poduzetnici koji su kao zadatak imali velike

marke, užasnu glazbu i minimalan trud zamijeniti s magijom, kićenošću i glamurom (Eric,

2005, 26) te privući pažnju mlađe populacije (Shaw and Williams, 2004).

Premda je najčešće tolerancija, multikulturalnost i gostoljubivost prednost određenog

turističkog područja, u slučaju Ibize, barem što se njenih većih naselja tiče, pogotovo Eivisse,

vlasti na otoku uvidjele su da otok pomalo gubi identitet i s izraženim clubbing turizmom ne

nudi ništa što ne bi mogla ponuditi i koja druga turistička destinacija. Velik problem za Ibizu

predstavlja i prekomjerna konzumacija alkohola te ilegalnih supstanci raznih vrsta. Također,

14

upitna je mogućnost daljnjeg očuvanja okoliša Ibize, s obzirom da se za vrijeme ljetnih

mjeseci, tj. clubbing sezone, populacija na otoku poveća desetak puta i dolazi do zagušenja na

relativno malom području. Ipak, tek u skorije vrijeme je na Ibizi započeto s politikom

održivog razvoja s naglaskom na brigu za okoliš, a jedan od načina je pokušaj razvoja

ekoturizma u unutrašnjosti otoka koja nudi i dalje velikim dijelom netaknutu prirodu i

tradicionalnu i ekološki prihvatljivu poljoprivredu i stočarstvo.

No, s obzirom da je clubbing turizam istinski magnet za turiste na Ibizi, nikako se ne čine

pokušaji za njegovim dokidanjem jer doklegod Ibiza prosperira od clubbing turizma,

posljedično će dobre rezultate bilježiti i u drugim granama turizma, ako se one kvalitetno

reklamiraju posjetiteljima otoka.

1.5.2. OSOBITOSTI

Noćni život Ibize izrazito je bogat, pogotovo u većim gradovima na obali ili u njihovoj

blizini, kao što su Eivissa, Sant Antoni de Portmany i Santa Eulàlia del Riu. Eivissa je

neprikosnoveni centar zabave na otoku s mnoštvom noćnih klubova, barova i restorana, a

najveća je koncentracija zabavnog sadržaja u gradskog luci Puerto de Ibiza, u kojem je

izražen naglasak na cjelodnevnu zabavu. No, najpoznatija svjetska clubbing destinacija je

Sant Antoni de Portmany (Shaw and Willimas, 2004).

Premda su na Ibizi svakodnevna brojna događanja, od koncerata, festivala i partya, clubbing

sezona otoka ograničena je na ljetne mjesece, tj. od lipnja do rujna, s najvećim brojem

posjetitelja tijekom srpnja i kolovoza.

Brojni noćni klubovi Ibize imaju kultni status među turistima, što ni ne čudi s obzirom da su

neki od njih osnovani već tijekom 1970-ih, a konstantnim povećanjem napora i dizanja razine

profesionalnosti svojih zaposlenika uspjevaju povisiti razinu kvalitete svojih usluga te

zadovoljiti potrebe gostiju željnih zabave. Neki od najpoznatijih klubova Ibize su: Pacha,

najstariji klub otvoren 1973. g., Space otvoren 1988. g., Amnesia otvorena sredinom 1970-ih i

poznata po svojim gay i pjena partyima, zatim Privilege, poznat i kao Ku, najveći klub u

Europi s kapacitetom oko 15000 osoba, također otvoren sredinom 1970-ih, Eden, nekad zvan

Kaos, ali kao Eden otvoren 2000. g, Es Paradis, otvoren 1975. g., potom Penelope, relativno

nov klub na otoku, otvoren 2005. g. te DC10 čija je zanimljivost da je najčešće otvoren samo

ponedjeljkom te ponekad i srijedom. Još neki od noćnih klubova na Ibizi su: Cafe Del Mar,

Manumission, La Troya, El Divino i Lucifer (Eric, 2005; Moss, 2009).

15

Slika 5. Noćni klub Amnesia (Izvor: http://www.electro-mix.fr)

2. TURISTIČKI PODACI ZA IBIZU

Najveći broj stranih turista na Ibizi već tradicionalno jesu državljani Ujedninjenog

Kraljevstva, a nakon njih državljani Italije, potom Njemačke, Francuske Nizozemske i

Švicarske. I domaći turisti u velikom broju posjećuju ovaj balearski otok. Kao što je već

rečeno, ono što najviše privlači turiste na Ibizu jest njezina klupska scena i ponuda, a kako

klupska sezona na otoku traje najduže od lipnja do rujna, to je i razdoblje kada najveći dio od

godišnjeg broja turista posjećuje otok (Tablica 3.).

Tablica 3. Broj dolazaka turista na Ibizu 2010. i 2011. g.

ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA

2010 20116.-12. MJ. 6.-12. MJ. GODIŠNJE

ŠPANJOLSKA 450 753 498 859 663 682UK 538 665 576 278 668 347ITALIJA 268 791 285 145 325 205OSTALI 497 699 570 078 681 146UKUPNO 1 755 908 1 921 360 2 338 380Izvor: Arribada mensual de turistes a Eivissa per país de residència, 2010-2011 (http://www.caib.es)

Tablica 4. Potrošnja turista na Ibizi po zemlji porijekla 2010. i 2011. (€)

ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA

2010 20116.-12. MJ. 6.-12. MJ. GODIŠNJE

UK 534 632 973 478 120 503 535 244 900ITALIJA 287 610 325 310 080 135 335 856 842OSTALI 596 818 214 658 650 154 766 222 755UKUPNO 1 419 061 511 1 446 850 795 1 637 324 498Izvor: Despesa total anual dels turistes estrangers per país de residència (http://www.caib.es)

16

Tablica 5. Prosječna dnevna potrošnja turista po zemlji porijekla u 2010. i 2011. (€)

ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA 2010 2011UK 121.1 108.2ITALIJA 134.2 141.5OSTALI 122.7 121.2PROSJEK 126 123.6Izvor: Despesa mitjana diària anual dels turistes estrangers per país de residència (http://www.caib.es)

Tablica 6. Godišnji broj noćenja stranih turista u 2010. i 2011.

ZEMLJA PORIJEKLA TURISTA

2010 20116.-12. MJ. 6.-12. MJ GODIŠNJE

UK 4 413 799 4 420 696 5 241 297ITALIJA 2 143 432 2 191 433 2 441 473OSTALO 4 865 001 5 435 126 6 437 546UKUPNO 11 422 232 12 047 166 14 120 316Izvor: Pernoctacions anuals dels turistes estrangers arribats a Eivissa per país de residència (http://www.caib.es)

Turisti se na Ibizi prosječno zadržavaju 8-10 dana, rijetko duže, što je i razvidno usporedbom

podataka pristiglih turista te njihovog broja noćenja na otoku (Tablica 3. i Tablica 6.). Prema

podacima Vlade Balearskog otočja za razdoblje od lipnja do prosinca 2010. g., Ibizu je

posjetilo 42.9% muškaraca i 57.1% žena, a najbrojnija dobna skupina na otoku bila je ona od

25. do 44. godine dobi (55.3%), koju slijedi skupina od 45. do 64. godine dobi (24.9%).

95.7% turista izjasnilo se da je na Ibizu došlo radi odmora i razonode, a 69.8% njih odsjelo je

u hotelskom smještaju koje tijekom ljetnih mjeseci bilježi dobru popunjenost i to do čak

92.8% u kolovozu 2011.

17

IV. ZAKLJUČAK

Ibiza je u kontekstu turizma, kao izrazita turistička destinacija, vrlo specifična. Uz svu

prirodnu i kulturnu bazu s kojom bi se isključivo mogla ponuditi turističkom tržištu, ipak je

takoreći stvorila i razvila potpuno novu vrstu turizma namijenjenu mlađoj populaciji, clubbing

turizam.

Clubbing turizam je toliko ukorijenjen u život samog otoka da se njegovi počeci mogu

smatrati i samim počecima turizma Ibize općenito, uz sporadične slučajeve umjetničkih

kolonija i posjeta pripadnika hippie pokreta koji su mu prethodili. Premda je u gospodarskom

smislu neprekidna zabava od Ibize stvorila vrlo atraktivnu destinaciju s izrazitom potražnjom,

nakon što je otok do druge polovice 20. st. bio gotovo anoniman i nepoznat, ona je donijela i

određene negativne posljedice po otok koje se ponajviše ponajviše počelo uviđati posljednjih

nekoliko godina. Najveći problemi kad je riječ o clubbing turizmu Ibize su očuvanje okoliša i

kulturnog identiteta te se u tom pogledu počelo činiti korake kako bi se preduhitrio scenarij u

kojem Ibiza prestaje biti sredozemni, točnije balearski otok kristalno čistog mora i netaknute

prirode i postaje kolonija prvenstveno britanskih turista kojoj želja za što masovnijim

turizmom ugrožava ponajviše prirodna blaga.

Podaci o broju posjetitelja na Ibizi jasno ukazuju da je riječ o otoku s masovnim turizmom

čija turistička sezona traje relativno kratko. Ipak, Ibiza konstantno bilježi porast ukupnog

broja turista, ali i broja stanovnika što donekle ukazuje da Ibiza, osim svoje klupske scene

tijekom ljetnih mjeseci, ima još toga za ponuditi i da to sve više uviđaju i oni koji ju odabiru

kao mjesto trajnog boravka.

18

V. LITERATURA

Bakran-Petricioli, T., Petricioli, D., 1999: Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile,

Ekološki glasnik 7 (7), 14-19.

Bryant, S., 2007: Ibiza and Formentera, New Holland Publishers, London

Eric, J., 2005: Ibiza Virgin: A Study of the Island and it's Clubbing Culture, Can-Did

Publishing

Lipscomb, K., 2011: Mallorca, Menorca, Ibiza – Spain's Balearic Islands, Hunter Publishing,

New Jersey

Moss, S., 2009: The Entertainment Industry, CABI International, London

Shaw, G., Williams, A.M., 2004: Tourism and Tourism Spaces, SAGE Publications Ltd.,

London

Internetski izvori:

http://www.aemet.es/ (29. kolovoza 2012.)

http://balearsculturaltour.net/ (13. rujna 2012.)

http://www.caib.es/ (17. travnja 2012.)

http://www.illesbalears.es/ (17. travnja 2012.)

http://www.myibizavilla.com/ (28. kolovoza 2012.)

http://www.ibiza-spotlight.com/ (31. kolovoza 2012.)

http://ibiza-style.com/ (10. rujna 2012.)

http://www.ibiza-tourism.net/ (17. travnja 2012.)

http://www.ine.es/ (31. kolovoza 2012.)

http://www.in-spain.net/ (17. travnja 2012.)

qhttp://www.electro-mix.fr/ (16. rujna 2012.)

19