Šibenik, u sriedu 12. kolovoza 1908. Br. 263.

HRVATSKA RIEČ Predpla tna c i e n a : na g o d i n u K 12 ? , „ * ,. „ ,

na g o d i n u d o n a š a n j e m u k u ć u K l 2 ~ Z ,

7 J V e . K 6 " " Z a

KULU K 12. _ Z a i , w z e m s t v o ,,a g o d i n u K , 2

- P o j e d i n i b ro j 10 p a r a . - P l a t i v o i u tuž ivo u Šiben iku .

suviše o š t a r s k i Uredništva; uprava i Tiskara l is ta na laz i s e u ulici Bazi l ike sv . J a k o v a . — Oglas i , p r i o b ć e n a p i s m a i z a h v a l e t iskaju s e p o 30 p a r a pet i t r e d a k ili p o p o g o d b i . — Nefranki rana p i s m a ne pr imaju se . — Rukop i s i s e ne

vraćaju .

U čemu je zlo. Kakav jc sustav, koji nad nama Hrvatima

Jada, najbolje nam u posl jedne vTtennrdokazuje jezično pitanje u Dalmaciji. Kad ne bismo imali bezbroj drugih dokaza, da se proti nama p r o ­vodi sustavni pos tupak tlačenja, jezično pitanje bilo bi već dovol jno , da dokaže, s kakovim nam se je neprijateljem boriti i kako nam je sada više no ikad ozbiljno misliti i raditi, da sve svoje o d p o r n e sile ujedinimo u borbi za izvoj-štenje najelementarnijeg na rodnog nam prava, za g o s p o d s t v o našeg jezika u svim područj ima naše javne uprave . Mjesto tog ujedinjenja svih naših odporn ih sila, mjesto koncentracije na­rodne snage , mi d a n a s imamo, osobi to u Dalmaciji, žalostno raztrojs tvo, nastalo uprav nastojanjem i uplivom o n o g sus tava , proti kojemu bismo se morali svi s ložno boriti . Nosioci tog sustava, vlasjodržci to vrlo d o b r o uvidjaju, i za to im se ni najmanje ne žuri, da se odluče na poš t i ­vanje naših narodnih prava.

Sve izgleda, kao da u odkupljivanju tih naših prava mi ne idemo ni za korak dalje, a sve jer nas više zaokupljaju s ićušna dnevna i s t rančarska pitanja nego li obči narodni interesi. Oni, koji za ove interese odlučno i iskreno rade, vide se u broju suborn ika vrlo ograničeni, pa svako njihovo nastojanje ostaje naravski bez-

ipješno. A to je ža los tno, tim žalostnije kad se p r o ­

misli, da hrvatski narod živi danas možda u -jtežim pril ikama svog poli t ičkog života, u

menima, kad je mučno išta postići na uhar "amosvojnost i domovine bez j ednodušnog , iskre-

og, neseb ičnog rada na polju narodne borbe . Na taj način i riešenje jezičnog pitanja

u Dalmaciji ostaje našom krivnjom zabataljeno, samo, nego doživljujemo i to , da se to pi-

nje uzimlje sa s t rane njemačkih šovena p o d ­logom razmatranjima, u kojima se napros to vriedja naš narodni p o n o s , u kojima se iznosi n n o g o toga, š to se ne bi usudio iznieti nitko, kad bi naša n a r o d n a bo rba bila prožeta svuda ednakom iskrenošću i snagom.

Ovo velimo, jer s m o ovih dana morali či­tati sve o n o , š to je nepozvani Niemac Fischel napisao u bečkoj „Neue Freie P r e s s e " o jezič-

om pitanju u Dalmaciji . Napisao je dug članak, oji vrvi insultima proti Hrvatima i koji još

ednom odaje, kakovo je razpoloženje Niemaca "rarna našim najopravdanij im narodnim težnjama.

On žali, š to je talijanski jezik u Dalmaciji potisnut i smatra to nasiljem, a ne naravnom

osljedicom razvitka hrvatske narodne sviesti, oju hoće da hotimice ignorira. Navodeći po tatistici da u Dalmaciji ima preko 565 hiljada

Hrvata, a samo nešto preko 15 hiljada „Talija-naca", čudi se on tome i veli, da je taj stat i-tični rezultat j edna od najžalostnijih tačaka

strijske povjesti . Kad je tim odao svoju mržnju Hrvate, onda da omalovaženje bude p o d p u -

ije, izrugava se s i romaštvu , osamljenosti i uobće alostnim prilikama naše pokrajine, kao da je

e to posljedica naših političkih borba , a ne osljedica vladinog nemara za ovu zemlju, vla-

"inog izrabljivanja i žr tvovanja naših ekonomskih nteresa. Ciničkom bezobraznošću najzad pjeva lavospjeve njemačkom kapitalu, koji da će almaciju ekonomski preporodi t i , a taj njemački

apital u njegovim je očima i onaj novac, š to ga vlada obećaje za razglašeno ekonomsko pr i -dizanje Dalmacije.

1 sve ovo naduti Niemac izvaljiva dok hoće da piše o riešenju jezičnog pitanja u nas, kao da je naumice uzeo to gorko pitanje p o v o d o m , da izkali svoju njemačku mržnju proti Hrvatima,

izkaljivanju te mržnje izasuo je uzput i toliko astoća, da bi bolje bio sto puta učinio, da

je mučao taj po tali janaškom „Dalmati" glasoviti ukovnjak za jezično pitanje u Austriji.

Ma koliko ovakova naručena pisanija bila iešna, ipak se preko nje ne može r avnodušno

foćl, kad se zna, da ovakove poruke dolaze one strane, kojoj mi našim medjusobnim raz-

ojstvom ne suprots tav l jamo nikakva uztuka, a k znamo, da je to ona strana, s koje nas led

bije. Pred nosiocima ovoga sus tava trebalo bi da svi, koji se bore za narodnu s lobodu i sa­mosvojnost, budu uviek jednaki , uviek odlučni

protivnici i rušitelji njihovi, dokle god se sustav ne promieni nama u prilog. Dok to ne bude , uviek će nam biti zlo, uviek će nam se dobaci ­vati mrvice i uviek ćemo čuti ovakovih poruka, kakova je ova zadnja Fischelova.

Hrvatska politika mora bit udešena tako, da nikome ni na um ne padne govoriti o nama, kao narodu, na način kako govore u zadnje doba Niemci s jedne, a Magjari s druge strane. Ovamo Chlumetzki, Beck, Fischel, onamo W e -kerle i drugi nosioci sustava izražavaju se i p o ­stupaju onako, jer vide, da hrvatska politika nije takova, da bi imponirala. Za to ni jezično pitanje u Dalmaciji ne dolazi do riešenja. Ali k,ad bi hrvatska politika bila obćenito sva u duhu stranke prava, kad se ne bi kod nas vo­dile s t rančarske borbe i skalupljivale strančarske tvorbe po hiru ovoga ili onoga, već kad bi se vodila j ednodušna politička borba izključivo za narodnu samosvojnost i za jedinstvo domovine, kakovu je hoće stranka prava, ne bi se čitalo što se čita, već bismo vidjeli, da nosioci sustava, proti kojemu kažemo da se borimo, polažu oružje, obuzeti ozbiljnom mišlju, da prilagode sustav prama našim težnjama, a ne nas prama sustavu.

Ne znamo, koliko će dugo trajati ovo naše današnje držanje, koje ne daje nikakve ozbiljne brige vlastodržcima, ne znamo, koliko će još dugo hrvatska politika biti stjecište raznih ek­sperimenata, ali smo više nego uvjereni, da nam ne će bit bolje sve dotle, dokle god se ne ostavimo pokušaja, dokle god ne prionemo uz onu hrvatsku politiku, koja će okupiti sve na­rodne snage u jedinstvo borbe za uzpostavu hrvatske države, us-pohtiktt , koju je uviek vo­dila i vodi stranka prava.

Za nas Hrvate svaka druga politika nema još smisla. Treba nam se svima još boriti za slo­bodu i jedinstvo domovine, i u toj borbi svi smo bez razlike potrebiti, svi moramo bit u jed­nom bojnom redu bez razlike stališa, vjere i položaja. Kad tu s lobodu i jedinstvo izvojštimo, onda će se tek za bolje sredjenje našeg narod­nog života moči pojmiti razne stranke u našem narodu. Danas mora da je cio narod jedna stranka državotvorna, stranka s lobode i jedin­stva narodnoga, mora da bude stranka prava. Dok to ne bude , nosioci sustava, koji nas gnječe i diele pod tolike uprave, bit će uviek dr-zovitiji, i mi ćemo još gorčih čuti od njih i od njihovih eksponenata i t rabanata.

j\[oVi pupoljci iz jViarunoVc cVjctattc. Knin , 10. kolovoza.

Zadnja je splitska „S loboda" doniela br­zojav*), kojega je iza Rauchove bježanije iz Dalmacije Marun svom brajanu Periću upravio. Brzojav je kratak, ali odsudan i znamenit, ne s t o g a , što je njim bila bila odkrivena „patr io-t ičnost" ljudi, koji se „prvacima" krste, već s toga, što nam je on pravo i vjerno zrcalo dvol ičnog postupanja Per ić-Marunova u Rau-chovu nasrtaju na Knin, te nam služi dokazom onomu što smo i mi više puta tvrdili, da su Marun i Perić u ovome poslu vodili dvostruku: javnu i tajnu korispondenciju. Po javnoj, koju je „Jedins tvo" Marunovom dobrotom iznielo, Perić je oprezan i „hladno-pris tojan", a po taj­noj sasvim drugačiji, topliji.

Marun dakle brzojavlja Per iću : „ P o v a ­š e m u n a p u d k u u p r i l i č e n d o č e k . Z a ­n e s e n j a c i d e m o n s t r i r a š e . T r a ž i m na­č i n , d a d a d e m z a d o v o l j š t i n u u v r i e -d j e n o m g o s t u " .

Mi, koji prat ismo sve prilike od početka ove afere i koji poznamo skrajnu dvoličnost Marunovu, moramo se osvrnuti na neke poje­dine stavke u gornjem brzojavu sadržane, a da j još bolje ocr tamo pošteni pos tupak Marunov. koji ima obraza da onako cinički stoji „na bi­lježi" pred ogorčenjem svekolikog hrv. naroda.

„ P o V a š e m u n a p u t k u u p r i l i č e n d o č e V (ali) „ z a n e s e n j a c i d e m o n s t r i ­r a š e " Ne „hladan i pristojan", već „srdačan i dostojanstven« doček je imao da bude, te je zaista po Perićevu naputku upriličen doček sa

i T o v a j brzojav bili s m o dobili i mi, nu nismo ga htjeli j o s objelodanit i . ( O p . ured.).

|„gala deputacijom" u tvrdjavi, gdje su na raz-jkošnom stolu čekali sladkiši, sir sa „Glavice" / druga hladna jela, a u bunaru se razfriška-vala limunada, pivo i otočki maraškin, što je sve imao da začini fini hercegovački duhan i odulja vatrena zdravica Marunova u slavu i zdravlje „rodoljuba" Raucha.

„ T r a ž i m n a č i n d a d a d e m z a d o ­v o l j š t i n u u v r i e d j e n o m g o s t u " . Taj smo n a č i n vidjeli, jer iza brzojavne „škuže" Rau-chii, nadošlo je izvješćivanje žandarima, konfe-risanja sa Tončićem i 56 stranica odgovora na upit sudca iztražitelja, a da i ne napomi­njemo Bachovu patentu i osude najuglednijih gradjana, kao ni prietnju, da će u slučaju, da državno odvjetništvo odustane, on na svoju ruku pokrenuti tužbu, nasladjujuć se osudjeni-cima.

Nego svietlo božjeg dana prodire eto redomice u sve intrigue Marunove, a to su jadi, koji mu ne dadu mirno spavati i koji ga do smiešnosti dovode, videći ga kakovih se sve sredstava laća, da izbjegne narodnoj osudi. Ne peče njega savjest radi povrieda nanesenih narodu i sramota i šteta prouzrokovanih druž-tvu, već s toga, što je ozbiljno uzdrman njegov „doživotni položaj", što se mora i na silu razstati od družtvene blagajne i što ga redom ostavlja i ona štampa, koja je njegove bez-dokazne izjave onako neodgovorno tiskala. Antonije je umukao ko zaliven, bez brzojava i izjava, a i „Narodni List" se počeo nekako ustručavati da onako, kako je počeo, brani Maruna, jer i ako radi hatora Perićeva nekako mora, to ipak gubi ono malo „renomea", što »mi j e - i z prvašnjih doba ostalo.

To je zar i nagnalo Maruna, da iza objelodanjenja Perićeva brzojava dvostrukim ključima pomno zaključa muzej, te odmaglio glavom bez obzira, da u nezahvalnom svietu potraži kakovu god novinu, da njega velikana, žrtvu zlobe i nenavisti, u zaštitu uzme.

Kako stvari stoje, ne bi Marunu ostajao bolji i njega dostojniji branitelj, već ili ,,C. K. Smotra" ili Rauchove „Narodne Novine".

Mi pak mislimo, a i više puta smo svje-tovali Maruna, da bi još najpametnije učinio, a i spasio bi ono, što se još spasiti dade, da se umjesto laćanja svakojakih i najsmješnijih sredstava, svojevoljno povuče i tako poštedi sebi daljnje bruke i sramote, koja će se na javnost izleći, ako uzmoramo, na uztuk nje­govog tvrdoglavog i bezobraznog uništavanja našeg družtva, na sriedu izaći potanjim papre ­nim činjenicama.

Obznanjen spašen . . .

J o j - občina rabsHa - B«fo. R a b , 9. kolovoza.

Već je poznato kako slavno naše obćinsko vieće u svojoj sjednici od 29. pr. mj. uz ostalo zemljište, darovalo bečkoj obćini i liepu našu „Kokošicu" a to, da se vlasi ne dosjete, pod etiketom vladareva jubileja. Nego, nadamo da će bečlije biti dosljedni, pa kako su odbili hrvatski spis obćine starogradske, da će odbiti i hrvatsko zemljište obćine rabske darovano od nehrvata.

Velikodušje pak naših otaca domovine (da­kako tudjom kesom) prama švabskoj braći išlo i dalje. Onog dana ne samo što su bezplatno poklonili krasni, velikim trudom i troškom p o ­šumljeni brežuljak „Kokošica", zemljište za ku­palište i još komad zemljišta u varošu, već su ustupili joj, gotovo takodjer mukte, jer po 6 helera četvorni metar, 120.000 četvornih metara najbolje šume u „Kalipontu" u položaju „Planka". Drugome pak Niemcu hotelieru u Kremsu, ustu-piše staru Tvrdjavu nalazeći se na sjevero-za-padnoj strani grada, mletačku kulu „Gagliarda", crkvicu gradskoga patrona Sv. Krstofora, te 2000 četvornih metara krasnog parka „Komorčar", sve ukupno za samu jednu krunu četvorni metar zemljišta. 1 tako eto potezom pera Niemac po ­slao vlastnik njekoliko od najljepših predjela našega otoka.

Nego, lukavost jednih a lahkoumnost drugih naših p a t r e s p a t r i a e , odskače još većina, kad se znade, da pri istoj sjednici bi zaključeno sklopiti na teret odlomka Rab, daklen baš na

teret onog odlomka čije se zemljište dariva, jedan zajam od 12.000 K za izplatiti glavnicu i t roškove izgubljene pravde sa Ivanom Bolkovičem. Je li ili nije ovo nesmisao? Nuždno je obteretiti od­lomak zajmom od 12.000 K za platitit dugove, a s druge strane daruje se isto tolika svota, da­pače i veća, prebogatoj obćini i drugome bo ­gatunu. Mislimo da je dostatna ova okolnost, a da zemaljski Odbor uništi nesmotreni zaključak obćinskoga vieća od 29. pr. mj., bez obzira da je onaj zaključak bio prihvaćen | tobože da s e proslavi vladareva šestdesetgodišnjica, jer ovo nije bilo nego meka umetnuta, a da se za pred-log privabi neke dobrijane, koji inače ne bi bili glasovali onako, ko što jesu.

Mislimo takodjer, da odobriti neće ni ustup zemljišta drugome Niemcu, ako uzme u obzir ciene, uz koje se danas zemljišta ovdje pro-davaju; ako uzme u obzir, da na zemljištu, što im se misli ustupiti, obstoje zidine klesanog kamena, koje vriede i 20 K četvorni metar ; ako se uzme u obzir da obćina ne zahtjeva od kupca ikakvo jamstvo ni u narodnom ni u materijalnom smislu. Mislimo konačno, da Visoki Odbor ne će odobriti ni dar ni prodaju, ako uzme u obzir da Švaba ne dolazi ni za naše liepe oči nit da nama koristi, već jedni da napune svoj tobolac. drugi zbog narušenog zdravlja, treći da se na uživaju našeg mora, našeg južnog neba, a svi zajedno da prošire granice Goetheovog jezika, a s vremenom i Vilhelmovog carstva.

Njemačka gospoda kad se radi o nekojim svrhama imaju na razpoloženju miljune, a naših kukavnih par hiljada kruna ne trebaju, pa je za nas i ponizujuće, kad im se mi nudjamo, ko da samo od njihovog lječilišta očekujemo mate­rijalni spas , a tamo zbog istog dara ako ove godine plaćamo 200 po sto obć. prireza do g o ­dine trebati će da platimo i 400 po sto. Re­kosmo.

UtjeSljiVa Kulturna pojatfa u jt«rc«g-Bojm.

Kako je poznato, u Sarajevu izlazi lisi „Behar" namienjen liepoj knjizi. O njemu rado prenosimo iz zadnjeg „Savremenika" s l iedeće:

Hrvatski književnici, koji su redakciju „Behara" od novoga godišta (1. svibnja) p re ­uzeli, razložili su svoj program u članku „Na početku IX. godiš ta" . Članak je podpisan po poznatoj književnoj firmi Osman-Azis (Osman Nuri-Hadžić i Ivo Miličević). Upravo je vriedno, da se o tom programu nešto više kaže, nego što je to učinio pisac spomenutih redaka. „Behar" u osam godina svoga izlaženja imao je zadaću, da klonuli islamski elemenat B. i H. podrma, da se i on kao i drugi dielovi jed­nog te istog naroda u ovim zemljama prila­godi novom vremenu. „Behar" je služio ideji proširenja kulturnoga horizonta islamskoga diela našeg naroda, pa kad danas čovjek prolista sva godišta „Beharova", mora se p o ­kloniti onoj maloj četici muslimanskih književ­nika, koji su se skupljali oko „Behara" Poklo­niti to više, što je predrasuda i sumnjičenja, koja im je valjalo od sebe odbijati, bilo toliko' da se dobai poznavalac bosanskih prilika mora čuditi, kako odmah u početku svoga rada ne klonuše. O tome dakako šira javnost nepoj ­mljivo malo znade. Dokazom je i nevjerojatna lakoumnost, kojom se u nas u Hrvatskoj da ­nomice prosudjuju dogadjaji u Bosni. Izdavač lista, Ademaga Mešič, koji je godimice imao velikih žrtava za „Behar", došao je napokon do uvje­renja, da „Behar" uza sve nastojanje svojih suradnika nije naišao na dostatni odziv. Mu­slimani laici suradnici „Beharovi" odlučiše, da hodžama prepuste da izdavaju svoj vjerski list, a „Behar" da se emancipira od vjerskoga svog cilja i postane beletrističkim listom, oko kojeg će se okupiti ne samo dosadanji musli­manski suradnici, nego svi književnici Hrvati u Bosni. Ovo je geneza novoga „Behara" . A sad nešto još o programu i zadaći lista. Književnici sakupljeni oko „Behara" sviestni su sebi velikih potežkoća, koje će morati svladavati dok učine iz „Behara" ono, što su naumili. Kod nas u Hrvatskoj nikada se ne vodi računa o tome, da je jedan dio našega

naroda živio kroz viekove pod dosegom iztoka i da će u njem ostati trajni i neizbrisivi bi­lježi iztoka i iftočne kulture. Preko svega toga rado prelazimo na dnevni red i često radi nepoznavanja prilika odbijamo od sebe jedan dio vlastitoga našeg naroda. „Behar" će morati voditi o tome pomnu brigu, koja će nepozuavaocu prilika kadkada biti nerazuljiva, ali onome, koji živi posred toga diela našega naroda, jasna kao na dlanu. Osobitu će pažnju „Behar" posvećivati tomu, da otvara hrvatskom narodu bogatu riznicu iztočnih književnosti tako, da će se hrvatska knjiga moći neposredno obogaćivati plodovima turske, arapske i perzij­ske knjige. „Sljubit će dvie kulture: istok i zapad, morat će da sljubljuju i jedan narod raznih vjeroizpovjesti, koji može i mora biti tim razvijeniji, što se grije na dva kulturna sunca, tim ljepši, što je u svom razvoju razli­čit, ali u suštini ipak jedinstven".

Prvi brojevi „Behara" pokazuju, da re-dakcila nastoji svim silama da izpuni svoje obećanje. Trebat će dakako još nešto vremena, dok „Behar" zaista u čitavom svom obsegu bude ono, što je zamislio njegov današnji re-dakcioni odbor. Hrvatski književnici u Bosni nadaju se s punim pravom, da će hrvatska javnost i hrvatski književnici „Behar" moralno i materijalno podupirati , da ne propadne ovo poduzeće, za koje se može kazati, da je važ­nije od svih, što su ih Hrvati u posljednjem deceniju u Bosni zasnovali.

Političke viesti. »Južnos lavenska revolucija". Neki no­

vinar Gjorgje Nastić, koji je bio upleten u ce-tinjsku zavjeru i na Cetinju glavni svjedok svje-dočiv protiv zavjernika, (koji da su u istinu snovali urotu protiv kneza), izdao je sada knji­žicu pod naslovom „Finale" (znači : Svršetak), u kojoj tobože dokazuje, kako se nije samo radilo o uroti protiv kneza, nego se je mislio dići južnoslavensku revoluciju, za koju su prav­ljene u Srbiji bombe ne samo za Cetinje, nego i za Sarajevo, Trst , Ljubljanu i Zagreb. U od­boru revolucionaraca da se je nalazio i ured­nik „Srbobrana" Bude Budisavljević i kotarski pristav Adam Pribićević. Nitko ozbiljan ne može da vjeruje jednom Nastiću, koji je dovoljno razkrinkan kao pravi spletkar i lažac.

U a p š e n j a u Hrvatskoj . Radi Nastićeve brošure uapšen je u nedjelju u Karlovcima prof, bogoslovije protusindjel Valerijan Pribićević, brat već uapšenog Adama. Odveden je u uze za­grebačke. Očekuje se, da će sliediti daljnja uapšenja.

Obranički sud izmegju Austrije i Ugarske . U subotu su oglasili službeni listovi u Beču i Budimpešti imenovanje obraničkih su­daca, koji imadu dešavati , u smislu postojećeg trgovačkog ugovora, sve eventualne sporove izmedju Austrije i Ugarske. Austrijski ministar-predsjednik imenovao je članovima tog suda bivšeg ministra financija i člana gospodske kuće dra. Eugena viteza Bohm-Bawerka, predsjednika lavovskog prizivnog suda i člana gospodske kuće dr. Alexandra Mniszka viteza Tehorznič-kog, odjelnog predstojnika izvan službe d.ra Franju Stibrala te predsjednika pražke trg.-obrt. komore i člana gospodske kuće Josipa W o -hanku. Ugar. ministar-predsjednik imenovao je članovima tog s u d a : zast. grofa Teodora Bat-thyanya, člana velikaške kuće grofa Andriju Hadika-Barkoczya, veleindustr. Josipa Deutscha Hatvanskog i člana velikaške kuće grofa Josip-Mailatha. Osim toga kandidirani su za pred­sjednike tog suda, s austr. strane predsjednik vrh. suda d.r Ignjat Ruber i drugi predsjednik uprav, suda markez Olivier Bacquehem. U slu­čaju potrebe predsjednik će se izmegju ovih kandidata birati žrijebom. S ugar. s t rane : pred­sjednik kr. kurije d.r Adolfo Oberschal i pred­sjednik uprav, suda d.r Julijo Wlassics.

U g a r s k a izborna reforma. Ministarsko vieće, što je viećalo u ponedjeljak i u četvrtak bavilo se je izmedju ostalog i izbornom refor­mom. Ova je izborna reforma pokrivena veli­kom tajnom, a valjda će tako i ostati sve dok ne bude podastr ta zastupničkoj kući. Ministar grof Andrassy izjavio je na 27. svibnja u par­lamentu na jednu interpelaciju, da će on iz­bornu reformu postaviti na stol zastupničke kuće najkašnje mjesec dana iza kako započne jesensko zas jedanje; . pošto pak peštanski sabor započinje svoje razprave već 22. rujna, to bi izborna reforma imala da bude kući prikazana najkašnje do 22. listopada. Jedino što je moglo prodrieti na javu od ove izborne reforme jest to, da se temelji na pluralnom sistemu i to takovom, da će oni, koji imaju višu naobrazbu, imati dva, a i tri prava glasa. Izborno pravo nije obćenito, već ograničeno na one, koji znadu čitati i pisati u bilo kojem jeziku. Osim toga izborni čin će se vršiti javno, a ne tajno.

Još je prodrlo na javu, da će sliediti nova razdioba kotara, a to sve, da se očuva h e g e ­monija magjarskog plemena.

P r i j a t e l j s t v o med ju Rus i jom i F r a n c e z -k o m sad se je istom pravo utvrdilo, kad su se Rusi počeli slagati s Poljacima, koji su od starine imali toliko poznanstva u Francezkoj, da im je Francezka bila kao druga domovina. ^ Zato je ruski ministar Izvoljski poslie sa s t anka 5

ruskog cara s francezkim prezidentom kazao," da su Rusija i Francezko nerazdružive savez-1 nice *i da je ovaj savez temelj svoj njihovoj l politici.

S a s t a n a k Vil ima II. s a r u s k i m c a r e m , i Kako „Vossische Zeitung" javlja iz Pet rogradaj uzprkos svim dementima uporito se tvrdi, daj: će se njemački cai Vilim sastati sa ruskim ca-'( rem Nikolajetn. Isti list javlja, da će taj sasta-) nak usliediti još ovoga mjeseca. *

f M a r c h e s e dl Rud in i . Poznati talijan­ski državnik Antonio Starabba marchese di Ru-diui preminuo je u 70. godini života u Rimu. Pokojnik je u svojoj posljednoj volji odredio, da mu se odar ne okiti viencima, nego da ga sasvim jednostavno sahrane. Jučer se je otvo­rila Rudinijava oporuka. Mrtvo se tielo ne će balzamovati. Antonio Starabba marchese di Ru­dini rodjen je 6. travnja 1839. u Palermu, a potomak je stare plemićke obitelji sicilske. G. 1866, izabran je načelnikom u svom rodnom gradu. U listopadu 1869. stupio je kao mini­star unutarnjih posala u ministarstvo Menabrea, nu morao se je radi neuspjeha doskora p o ­vući. Kod izbora 1890. pristao je uz Crispia, nu već sliedeće godine razkrstiše se njih dvo­jica, te je Rudini preuzeo sam sastav novog kabineta, u kom je bio predsjednikom, a pre­uzeo je i listnicu vanjskih posala. U ljetu g. 1893. obnovio je trojni savez, te je za to po njemačkom caru odlikovan redom crnog orla. Iste godine morao se je povući radi financi-jalnih pitanja. God. 1896. pozvan je Rudini ponovno na čelo vlade, nu uzprkos mnogih pokušaja nije sa reformama uspio, te je u lipnju 1890. odstupio i povukao se sa političkog polja.

T e m e l j n e u s t a v n e s l o b o d e u T u r s k o j . Temeljna državna prava turskog ustava sadržana u petnaest obširnih točaka, zaslužuju da se pri-obće napose :

Svi državljani bez razlike roda i vjeroizpo» viesti imadu osobnu slobodu, jednaka prava i dužnosti prama državi.

Proti nikomu se ne može voditi iztraga, nitko ne može biti uapšen, zatvoren ili kažnjen bez zakonitoga obrazloženja.

Izvanredni sudovi ili komisije nisu dozvo­ljene u nijednoj formi i pod nikakvom izlikom. Svakomu ima suditi njegov ured, dotično nje­gov sud.

Svačiji je dom svetinja. Nikomu nije d o ­zvoljeno u kuću unići ili ju čuvati, osim u slučaju kad to zakon posebice dozvoljava.

Redarstveni činovnici i drugi službenici ne smiju pod nikakvim naslovom i na nijednom stepenu svoje časti nekoga progoniti s drugih razloga, nego što im zakon dopušta .

Svatko slobodno putuje i s lobodno se seli kuda, kako i kamo hoće.

Nema cenzure, pisma se ne otvaraju. Radi tiskovnih cjelikata sudi redoviti sud.

Svaka je nauka slobodna. Činovnici ne moraju slušati zakona, koji

se protive zakonima i mogu izstupiti iz službe, kad hoće. Izuzimlju se od toga samo pripadnici vojske.

Činovnici se imenuju i unapredjuju na predlog svojih predpostavljenih i dotičnih mi­nistra.

Svaki činovnik ima Služiti samo svoga predpostavljenoga.

Ured velikoga vezira ima odpustiti činov­nike, kojima se dokaže samovolja i nevršenje dužnosti.

Uz redoviti državni proračun ima se svake godine objelodaniti i proračun pojedinih kotara i pokrajina.

Imadu se pregledati svi dosadašnji zakoni i upravni propisi, da se u zastupničkoj kući, koja se doskora sastaje, mogu ukinuti dotično promieniti.

Nemi r i u Pe rz i j i . Kako iz Teherana jav­ljaju, englezka je vlada poduzela korake, kako bi se uspostavile normalne prilike, da toliki toliki bjegunci ne budu prinuždeni tražiti uto­čište u stranim poslaništvima. Nadalje se javlja, da reakcionara nagovaraju šaha, neka i dalje ostavi na snazi obsadno stanje. Strani će p o ­slanici naložiti bjeguncima, neka ostave posla­ničke zgrade, čim im se bude zajamčio život.

O d r e k a c r n o g o r s k o g k n e z a . U političkim krugovima kola glas, da će se crnogorski knez Nikola u jesen zahvaliti na prijestolju u korist prijestonasljednika Danila. Kako se nadalje p o -govara, knez će prije svoje odreke pomilovati

50 osoba, koje su bile osudjene u cetinjskoj parnici radi bomba. -

M a g j a r s k a v l a d a u n o v č a n o j n e p r i l i c i . pogova ia se, da se ugarska vlada nalazi u velikoj novčanoj neprilici, te da će usljed toga otkazati državne uloge u velikim novčanim za­vodima. Ministar financija Wekerle izdao je povjerljivu naredbu svim gradovima i župani­jama, da se imade utjerivati porez sa svom strogošću. Neke županije primile su već tu naredbu, te utjeruju porez sa najvećom stro­gošću.

O d b i j e n a a d r e s a „ M u s a v a t a " . jSultanova kabinetska kancelarija odbila je poznatu adresu muslimanskog lista „Musavat" kao nepodobnu, da se podnese sultanu.

K o n g r e s s l a v e n s k o g a u č l t e l j s t v a traje od 9. do 14. kolovoza o. g. u Zlatnom Pragu. Cielu stvar vode češki učitelji i to na narod­nom pučkom temelju, te će se ovom zgodom držati mnogo predavanja, kako bi sve škole bile u istinu na što veću korist narodu. Kon­gres će započeti velikom javnom skupštinom, na kojoj će se prosvjedovati proti svim kri­vicama bečke vlade, a osobito proti tomu, da se za hiljade i hiljade slavenske djece država ni malo ne brine, nego ih još sili, da idu u njemačke i talijanske škole, da tu od njih p o ­stanu narodni janjičari. I Dalmacija će biti tu zastupana.

H r v a t i i H r v a t i c e ! pomozitc žrtVe RauchoVe tiranije!

Iz hrvatskih zemalja. Iz h r v a t s k o - s r b s k e k o a l i c i j e . Eksekutivni

odbor koalicije izdao je komunike, u kojem se kaže, da on smatra sve razprave i polemike p o ­jedinih zastupnika samo mislima kadrim da p o ­taknu na razmišljanje, da mogu u zgodnom času biti spremni na sve eventualnosti, do kojih na­rodna borba može dovesti. Koalicija ne može pristupiti razpravljanju sa pregovorima o s p o ­razumu sa Ugarskom, doklegod se podržava u Hrvatskoj nasilno, neustavno stanje. Odbor je uvjeren, da je jedino najenergičnija borba kadra omogućiti zadovoljenje naših narodnih zahtjeva i promjenu prilika na bolje. Osudjuje se napokon hajka na Srbe, koja ide za tim, da se poremete redovi koalicije. Poš to je vieće proteklo jedno­dušno, odustao je odbor od saziva plenuma.

S o c i j a l d e m o k r a t s k o o d a s l a n s t v o k o d R a u c h a . Na 6. o. mj. odaslanstvo osiečkih so ­c i ja ldemokra ta pod vodstvom gradskog vieć-nika Henča, stiglo je u Zagreb, da izvojšti od baruna Raucha iz zemaljskih sredstava pripomoć za izgradnju sanatorija osiečke blagajnice. — Znatiželjni smo, kako će ti radikalni vikači opravdati taj svoj korak kada znadu da bar. Rauch nema na razpolaganju od sabora o d o ­brenih sredstava.

P o v a m p i r i t i će s e . Srbski radikali pri­čaju da će na novo početi izlaziti propali „Na­rodni Glasnik" u Zagrebu. Stranka bi mu za pol godine garantovala izlaženje, makar bez i jednog predplatnika. To će dakako zavisiti od potvrde patrijarha. Neki ljudi tvrde, da će Gjorgje Nastić biti glavni urednik lista na pre­poruku iz Pešte.

P r o š i r e n j e riečkog k o l o d v o r a . Uprava državnih željeznica odlučila je, da osim već odredjenih investicija glede proširenja kolodvora na Rieci započne odmah i sa radnjama oko nasipavanja kolodvorskog terena. Osim toga će biti u Bakru uredjen kolodvor za ranžiranje vlakova. Sve te radnje stajat će oko 4 mili­juna kruna.

Riečki g u v e r n e r z a o d c i e l j e n j e R i eke od s e n j s k e b i s k u p i j e . Riečki talijanaški listovi donose viest, da je riečki guverner grof Nako pošao k ministru predsjedniku Wekerlu u stvari osnutka posebne dečke biskupije.

H r v a t s k i ž a n d a r i z a p o s j e l i r i e č k u D e l t u . Hrvatske oblasti na Sušaku odlučile su zatra­žiti pojačanje oružničtva za redarstvenu službu na riečkoj Delti, gdje su željeznička skladišta liesa i drva izložena raznim kradjama. Šest žaneara vrši već ondje službu danju i noćju oko skladišta.

P l i v a j u ć e l ječ i l i š te u O p a t i j i . Iz Lon­dona javljaju: Sa proračunim troškom od 2.5 milijuna kruna gradi sada jedna englezka tvrdka brod, koji će biti uredjen posve kao kakav sanatorij sa svim najmodernijim stečevinama takovih instituta. Sadržavati će ovaj brod raz­nih kupaonica bolničkih soba, prostora za gim­nastičke vježbe, koncertnu dvoranu, kazalište i veliku družtvenu dvoranu. Na brod moći će se ukrcati do 200 putnika, a on će ležati pred Opatijom, pak će odatle za liepog vremena poduzimati razne vožnje sve do sredozemnoga

mora. Na brodu bit će dva stalna liečnika. Popr iečno iznosit će ciena 50 kruna dnevice.

N a s l a g e c e m e n t a i u g l j e n a . Kako jav­ljaju iz Osieka, pronadjene su u Harkanovcima velike naslage cementa, krede i ugljena. Bi­skupska uprava, kojoj spajaju te naslage, kani da iz toga crpi potrebi te koristi.

M a d ž a r s k e š k o l e u H r v a t s k o j . Dok se Hrvati bratski kolju i sve više ciepaju u stranke i strančice, zanoseći se za kojekakove ideje, umjesto da samo i jedino ujedine u hrv. misli dotle Magjari rade i uporno promiču djelo madja-rizacije u Hrvatskoj, podižući kule svoje prosvjete, madžarske škole. T a k o njihovo školsko društvo „Julijan" osnovalo i u Brodu na Savi školu i za nju kupilo zgradu. Kad li će se Hrvati opametiti i ugledati se u neprijatelja, te,služiti samo hrvatskoj ideji?

O d u z e t p o š t a r s k i d e b i t . Zemaljska vlada zabranila je zagrebačkom socijalističkom listu „Glas s lobode" ulaz u okupirane zemlje.

Pokrajinske viesti. I z t r a g a u K n i n u . Sudbena iztraga, po­

vedena u Kninu radi poznatih demonstracija proti „eksponentu ugarske v lade" barunu Rauchu, dovršena je minule sjednice. U koliko se prividno može zaključiti, državno će od­vjetništvo odustat i od obtužbe, ne nahodeći dovoljno povoda za okrivljenje, prepuštajući privatnom tužitelju da na sudu zatraži zado-voljšlinu. — Ne stoji viest, koja je prošlih dana cirkulirala po novinama, da su dva službena činovnika pošla u Zagreb, da saslušaju Raucha. Ne zna se, tko je tu viest izmislio. Takovo izpitivanje zahtjeva veliko zavlačivanje, pošto bi se mjestni sud morao radi toga obratiti na sve svoje dikastere, ćak do ministra pravde i zajedničkog ministra izvanjskih poslova, što bi iziskivalo mnogo pisanije i što više vremena. Zato se je od takovog nauma odustalo.

P o r e z n i c i m a n a z n a n j e . Za izvršenje članaka IV. do XI. zakona 25. 10. 1896. L. D. Z. broj 220. vrhu izravnog ličnog poreza c. k. financijalno ravnateljstvo odpisom 12. juna ov. god. br. 42104. našlo je da ustanovi za g. 1908. popustni pos to tak za zemljarinu u mjeri od 1 5 % , a za kućarinu, izključujuć porez od 5°/ 0 na zgrade privremeno proste , u mjeri od 12%, uzdržavši u isto doba sniženje godišnje ciele sume za obču obrtarinu, već provedeno .i prijašnjih godina, i ustanovivši sa 10 po sto mjeru poreza za poduzeća podložna javnom da­vanju računa, označena u §. 100. stav. 1. i 5. gorinaznačenog zakona.

P r i j a v e o m i r o v i n s k o m o s i g u r a n j u . — Upozoruju se svi oni, koji davaju službu, na broj „Objavitelja Dalmatinskoga", koji donosi objavu ministarskih posala od 1. jula 1908. o odredjenju roka za prvu prijavu onih osoba na-mješteuih, koje su podložne osiguranju u smislu zakona od 16. prosinca 1906. L. D. Z. br. 1. ex 1907. Kako se razabire iz „Razjašnjenja", što su podnu objave, prijavu je dužan učiniti svaki davalac službe, kod kojega je u našoj zemlji zaposlena osoba podložna osiguranju. Tu prijavu mora učiniti za četiri sedmice, brojeći od 1. kolovoza 1908.

O t v o r e n j e n a t j e č a j u „Obj . Dalm." na privremeno pokriće mjesta učitelja prve stručne skupine na gradjanskoj školi u Šibeniku.

K a t e h e t s k i s a s t a n a k i t e č a j . Na 5. i 6. ov. mj. bio je držan u Splitu najavljeni kate­hetski sastanak. Pristupilo je oko 100 učest-nika. Preds jedao je kanonik Ribičić. Kod po­jedinih točaka referirali su razni vjeroučitelji, te je bilo poprimljeno više važnih • zaglavaka glede obuke vjere u školi i glede položaja vjeroučitelja. Na 6. i 7. o. mj. bio je katehet­ski tečaj, na koji je prispjelo dosta gostova iz Banovine, Bosne i Hercegovine. Redala su se razna zanimiva predavanja o predmetu. — U sriedu u večer bila je zajednička večera skoro svih učestnika katehetskog sastanka u biskup­skomu sjemeništu. Bilo je na okupu do 30 svećenika i učitelja. Zabava je tekla veoma za-nimivo. Bilo je izrečeno prekrasnih nazdravica. Čitale se i brzojavke prispjele na katehetski sastanak. Gostovi iz Banovine, Bosne i Herce­govine bili su predmetom srdačnih ovacija. Takodjer i sloga izmedju svećeničkog i učitelj­skog staleža bila je na osobiti način naglašena.

H o d o č a s t n i c i . Na 9. o. mj. krenuše put Rieke hodočastnici iz Dalmacije koji se priklju­čuju prvom hrvatskom hodočašću u Lourd. Ima ih liep broj . Na Rieci naši hodočastnici priključit će se braći iz Banovine, pa će za­jedno prosliediti put preko Mletaka-Milana-Ge-nue-Marsilje pod vodstvom kapucina 0 . Škri-vanića.

Šp i l j a B i š e v o . Lloydova uprava je odlu­čila, da se parobrod na pruzi Trst-Albanija na povratku zaustavlja i kod špilje Biševo, gdje će biti udešeno sve pot rebno za razgledanje iste.

A r m a d u r a na z v o n i k u s v . D u i e kako Haju iz Splita, počela se je* dne 4 'ov mi okon rušiti. N a 1 5 o y 1 ne 4 ; v. m,

veliko zvono posl ie 30 godina

P r e s t a o rudnik u K o l a n i m a . Poslie 4 ine od kad se ondje počeo kopati novi n.k sad ] e n a p u t u , i k v i d o v a n j a ^ s e

zatražilo upisivanje novih dionica i p r ipo -ć od vlade, koja je i do s a d a davala sa 4

sto, vlada je na lice mjesta nenadno od ­ala svoje povjerens tvo . Izvještaj iste je ne-oljno glasio tako, da mjesto pr ipomoći došlo odpusta svih radnika .

Radi n a k n a d e p o r o t n i c i m a . U Benkovcu zovao se je odbor , koji se brine oko o s n o -

ja družtva, kojemu bi bio ci l j : naknada otniclma za štetu i gubi tak, koje pret rpe u toj službi. O d b o r je izradio već i s tatut žtva. 1 u drugim obć inama, koje spadaju obseg pokrajinskog s uda zadarskog, ob ra -at će se ovakovi odbor i , koji će se brinuti u .družtvo pr is tupi š to više č lanova. Skoro se držati g lavna skupš t ina za konstituiranje žtva. — M o ž d a ovo družtvo neće d u g o p o ­

jati, jer je u carevinskom vieću sa s trane tupnika iz Dalmacije jur prikazan p red log za mjenu §. 25 . zakona 25. svibnja 1873, o -tničkoj službi u smislu, da se porotnic ima nače dnevnice za d o b a nj ihovoga poslovanja,

j predlog nalazi se u pravničkom odboru i

će možda još do jduće jeseni pre t resan.

HrVati i K r V a t k e ! s j e ć a j t e s e uv iek

s e D R U Ž B E = =

Orila i jVcetoda i" 11 za Jstru =

n m

grada i okolice. T v r d k a S t o c k i ml in „ Z a g r e b " . Dozna -

0 od t rgovaca iz grada , da zastupnik tvrdke Ck i dr. iz Spli ta nudja našim trgovcima p o -

dbe za p r e n o s b rašna franco Šibenik mjesto nco Rieka, kao š to je d o s a d bio običaj. U p o --ujemo naše t rgovce u Šibeniku i po Dalma-1, da ne nas jednu tomu g o s p o d i n u , već da u pokažu vrata, jer je njegova namjera da "Ili naše t rgovce , da krcaju robu parobrod ima

tva, koje ga je u tu svrhu podkupi lo . Čudimo se pak hrva tskom mlinu „Zagreb" ,

dopušta da mu se ime zlorabi u nečiste The. Neka paze , da ne izazovu reakciju u mlji, u kojoj smo mi gospoda r i .

U a l b u m d r u ž t v a „Dalmat l e" . P a r o b r o d "rka" namienjen je brzoj pruzi izmedj Šibenika Zadra u sabraćaju sa , ,Wurmbrandom" , te je rama tome namienjen samo putnicima, koji isle, da na njemu mogu naći one udobnos t i , oje se traže na j ednome pa rob rodu brze pruge,

1 više š to je p revozna ciena na njem na toj ruži skupija nego li na i jednom drugom p a r o -rodu, pa i na Llovdovima. Sasvim tim vidjeti

gotovo svaki put , da putnici na „Krki" m o -:ju naići na sve moguće nepogodnos t i , izmedj ojih nije ni najrjedja ni najmanja ona, što mo­ju skakati p reko ugljenja, kojim je paluba puna, a dodju do p rvog razreda. — Vrlo u d o b n o !

Z a d o v o l j š t i n a ta l i jancu i z a z i v a č u . U ne-jelju večer' dok je kod kavane „Miramar" svirala Šibenska Glazba" , neki do t epuh talijanac kočio j tu t robojnom tali janskom vrbcom i vriedjao rvatsko obćins tvo. Našla se dvojica trojica

ših mladića, te mu jednos tavno odt rgnuše ta-"jansku vrbcu. Bilo je pri tom malo vrpnje. -oslie dva dana naši su odsudjeni kod Pogla-arstva na 3 dana zatvora, a talijanski drzoviti 'zivač posredovanjem uzrujanog talijanskog onsula nije os tao odgovoran ni za š to. 1 tako e kroji p ravda!

Kinamatograf . Još danas program od ne-jelje dosta zanimiv. Sutra promjena.

Izbubl jena s o k o l s k a trublja na slavlju u Murteru. Kod koga je od braće Sokolova, neka ju pošalju „Hrvatskom Sokolu" u Betim.

narodno gospodarstvo. Z b o r s rbsk ih z a d r u g a . Dne 8. ov. mj.

io je u Dubrovniku prvi zbor srbskih g o s p o -arskih zadruga.

O b ć i n s k a š t e d i o n i c a u B e n k o v c u izka-zuje stanje uloga od 10. veljače do 1. kolovoza 1908. sa K 138,093.49. Podielila je 63 hipote­kama amortizaciona zajma od K 57.690. Eskom-tirala je do danas 176 mjenica od K 64.280. Uloge prima sa 5 % i 4'/ , /°, , čisto, za koje jamči obćina benkovačka.

Usjev i u M a g j a r s k o j . Izvješće h r v a t s k o -magjarskog ministarstva poljodjelstva u Budim­pešti veli, medju inim, i o v o : Zob nije uspjela. Vrst raži i ječma u cielosti je povoljna. D u g o -

J d a s n e žitarice nisu baš najbolje. Jedini se k u ­kuruz liepo razvio. Krumpira bit će dovoljno i dobrovrs tnog samo u nekim pokrajinama, i

Razne viesti. Vel ika s l a v e n s k a mani fes tac i ja u T r s t u .

Na 9. t. mj. bila je u Trstu impozantna slaven­ska manifestacija pr igodom slavlja i razvića bar­jaka „Narodne Radničke organizacije". — , , 0 m -nibus" donosi opis slavlja, koji mora da z'anese svako hrvatsko srce. — Ovo slavlje težko je uz­rujalo jalijance, koji popodnevom istog dana upriličiše drugu manifestaciju skroz talijansku, ali ni iz daleka tako dostojanstvenu, kao što bi­jaše slavenska istoga jutra.

Umjetno v i n o u Trstu . Dok se Istra i susjedne pokrajine nalaze u teškoj vinskoj krizi jer imadu vina odviše te ga moraju skoro badava prodavat i , te su još srećni ako im ga tkogod i za nizku cienu kupi, u Trstu imade bezdušnika koji čine umjetno vino, te s njim prave konkurencu naravskom vinu i prodaju ga uz još manje c iene! Prošli tjedan odpu to -vala su iz Trs ta tri pa robroda za Maltu, krcata umjetnim vinom, prodanim za kruna 8-50 po hektolitaru i to franko u Malti, tako da dodje po kruna 8 hektolitar! Obćinsko zastupstvo u Bujah prihvatilo je ovih dana resoluciju kojom se zahtjeva od vlade nek ustanovi odmah konobarske nadzornike u Trstu. O tome će oba-viestiti ministarstvo poljodjelstva, zem. odbor te će se obratiti svim obćinama Istre za složnu akciju.

S l o v e n s k o n a r o d n o v i e ć e . Sada se živo radi, da se za Slovence u Koruškoj, Štajerskoj i Kranjskoj te na Primorju ustroji narodno vieće popu t onoga, što ga imaju Česi i kakvo sada hoće i Niemci u Češkoj da osnuju, Ova je stvar već dotle doprla, da će se slovensko na rodno vieće osnovati , već kroz ne dugo vrieme. Na Primorju gdje su pomiešani Slo­venci i Hrvati, to će se tom vieću i Hrvati pridružiti. Od ove se akcije mnogi nadaju ve­likom uspjehu. Misli se, da bi ovo narodno vieće u velike ojačalo rad južnih Slovena i da će pospješiti ustrojenje velikog jugoslavenskog kluba na carevinskom vieću. Kako je poznato sada eksistiraju dva kluba i to jugoslovenska sveza, u kojoj se nalaze svi zastupnici, iz Dal­macije, onda Hrvati iz Istre, slovenskih zas tup­nika ponajviše l iberala; drugi je klub „Slovenki klub", u kojem se nalaze sami klerikali.

S l o v e n s k a š k o l a u Aleksandri j i . Slo­venci u Aleksandriji u Egiptu osnovali su svoju slovensku školu. U školu su upisana 23 uče­nika i učenica. Austrijska vlada dala je školi 1250 K godišnje subvencije.

Kol iko n o v c a ša l ju dose l jen ic i iz Ame­r i k e ? Posljednji broj hrvatskih novina „Mate­rinska Rieč", koje izlaze u Argentini, imadu zanimivu bilježku, po kojoj saznajemo, da iz samih sjevero-američkih država seli godišnje tisuću milijuna franaka, što ih doseljenici šalju u Evropu, ne brojeći u to 250 milijuna što ih odnošaju sa sobom oni, koji se vraćaju u d o ­movinu. Talijani šalju najviše: 350 milijuna fra­naka, a ima ih u Uniji 2,300.000. Iza njih šalju razne narodnost i iz Aus t ro-Ugarske : do 325 milijuna, a živi ih u Sjedinjenim državama 3,500.000. Od ovog broja austr .-ug. doselenika o d p a d a najmanje koja šestina na Hrvate, nu kod bi od onog iznosa tek 10 posto odpao na Hrvate, to bi već značilo, da hrvatski d o ­seljenici šalju iz Amerike godišnje oko 32 mi­lijuna. Iz ovog se vidi, koliko je zdrava i oz­biljna misao, koju jc zagovarao I. F. Lupiš, o ustrojenju jedne hrvatske banke u Americi.

Veliki vez ir — p r e v o d i o c D a n t e o v i h d j e l a . Said paša , turski veliki vezir, koji je ovih dana demisionirao, vrlo je učen čovjek. Više je puta bio u Italiji, da u Florenciji, Ra-veni studira po tamošnjim znamenitim arhivima. Said paša govori perfektno talijanski, pa je pred nekoliko godina preveo Dantevu „Božan­sku komediju" na turski jezik. Prve eksemplare svojega pr ievoda poslao je slutanu i talijanskom kralju. Kralj je tom prilikom poslao Said paši vlastoručeno i s rdačno pismo.

Astronomičk i observator l j na Učki . Glasoviti astronomi bečkog sveučilišta Dr. Ivan Pališa i prof. Dr. Robert Fischar namjeravaju ustrojiti nad visokom Učkom koja se diže nad Opati jom, jedan astronomički observatoriji. S p o ­

menuta dvojica bijahu ovih dana na Učki, gdje su tražili zgodno mjesto za zvjezdarnicu. Na ovoj zvjezdarnici smjestiti će se veliki daleko­zor 5 palaca debelim lećama.

Jubi lejski cekini p o 100 kruna. Do skora bit će izdan zlatni novac po 100 kruna komad. Nakovano je 10.000. Prvi takovi zlatni komadi odredjeni su samo za dvor i za ministri. T a k o ­djer će i zastupnici dobiti znatnu količinu, na­ravno uz zamjenu papirnatog novca. Drugom polovicom mjeseca kolovoza moći će i ostalo obćinstvo da dobije takov novac, uz zamjenu manjeg zlatnog novca.

Koliko ima učite l j ica p o sv ie tu . U knjizi „Ženski sviet" navedeni su sliedeći po ­datci o učiteljicama u državama Europe : U Austriji djeluje 20.000 učiteljica, u Ugarskoj 5986, u Švicarskoj 3600, u Engleskoj 66.3000, a Irskoj 7000, u Danskoj 1800, u Švedskoj 2649, u Norvežkoj 2354, u Ruskoj 22.400, u Italiji 31.800, u Portugalskoj 22.000 i u Sje­dinjenim Američkim državama 76.348. Pr i spo­dobimo li te brojeve sa svim učiteljstvom, onda stoje ženske odgojiteljice prema mužkim po sliedećim pos to tc ima: U Ausrriji prema mužkima za 28 po sto, u Švicarskoj 36, u Englezkoj 71 , u Irskoj 53, u Danskoj 28, u Švedskoj 35, u Norvežkoj 69 u gradovima, a po selima za 26, u Ruskoj 36, u Francuzkoj 46, u Italiji 63, u Portugalu 88, u Njemačkoj 15 i u Sjedinjenim državama sa 92 po sto.

Naše brzojavke. Z a g r e b , 12. Javnost je silno zaintereso-

vana upriličenim progonima Srba radi tobožnje veleizdaje. Svak je uvjeren, da je to posljednji pokušaj omražene Rauchove bande, koja se p o ­služila jednim Nastićem, da inšenira aferu, po kojoj se misli još održat.

Z a g r e b , 12. Tajni posjet Nastića kod Raucha u Martijancu predmetom je obćeg razpravljanja i zgražanja. Nastić je amo stigao iz Budimpešte, da bude suočen sa uapšenim Adamom i Valeri-janom Pribićevićem i s uapšenicima iz Dubice.

Z a g r e b , 12. Nastić je bio pušten da krene u Beč, ali je odmah zatim dopremljen natrag u Zagreb i poveden u tamnice.

Budimpeš ta , 12. U novinstvu se komen-tuje viest „Ilirika" o prikazanoj demisiji W e -kerlova ministarstva. U tu viest nitko ne vjeruje.

Karlove Vari, 12. Stigao je ovdje Tittoni. Odavle će u Marijine Lazi na poklon englez-kom kralju. Sutra se sastaje ondje sa Izvolj-skim i Clemencoom.

Astrahan, 12. U cieloj guberniji hara grozna kolera sa mnogobrojnim slučajevima smrti.

Hrva t ska t i skara (Dr . Krstelj i dr .) Vlastnik, i zdava te l j i o d g o v o r n i u redn ik J o s i p D r e z g a .

Priobćeno.*) Što sam predvidjao, to se i zbilo. Srbi

skradinski, a naročito onaj kukavni mutikaša, poznati zloduh, jer ne mogao i ne znao pobiti gorke, ali nepobitne činjenice, laća se po svome običaju njemu i druž. prirodjenog oružja, služi se

. uvriedama, gadnim rječetinama, mutnim i nizkim podvalam, bez glave i repa. Uvjek mu oko ruku i glave skorup skradinskih kanala, pak se on i družina ne znaju nego lievo i desno na svakoga nabacivati. Drugčije ne može da bude. Crni su čini njihove najžalostnije obć. uprave — iz koje izbija s a m a lična korist — jer se pobiti ne dadu, te obrana druga ne ostaje, nego što gore rekoh. Dok sam ja bio s njima i sve odobravao , jer neredi i zloporabe srbske uprave niesu mi bili poznati, onda sam za skradinske Srbe i za ulizicu Stambulova bio prava srbska perjanica, bio sam pametan i okretan čovjek, bio sam g a z d a ; ali danas , kad mi saviest i poštenje nalaže i kad mi je sve jasno pred očima da rečem: „popu pop , a bobu bob" , danas s a m : „bribirska lola, odmetnik svoga roda, odrpanac bez kuće i kućišta, kukavica, nevoljnik, glupan, koji jednostavno podpisujem što hoće drugi" .

Tko ne vjeruje, neka uzme onaj nakazni listić, slika i prilika kog mu dragog Pendula „Kremenjak" br. 72. o. g. Oni koji pišu i onaj koji tiska, brat i sestra.

Ja sam uvjek isti, koji sam istinu uviek govorio i branio, a nepoštenje uviek odsudji-vao. Nigda me nitko u mom životu nije za nos potezao, pa ni danas, jja ni danas, Bogu hvala, od n i k o g a potrebe ne imam. Promislite, što ne bi bio iznio onaj omraženi stvor, sa svojom crnom družinom, da je imao što proti meni, kad iznosi, da ja dugujem Krnetinoj banki, k o j u s u o n i d r u ž i n a s v o j i m n e s e b i č ­n i m r a d o m u s r e ć i l i i i m e t a k p o d v o ­stručil i . Vas moj dug prema toj banci, čudite

• ) U r e d n i š t v o n e p r i m a n i k a k o v e o d g o v o r n o s t i

se, d v l e s t o š e s t d e s e t kruna, k o j e v e ć i / p l a t i h .

Ako je nekada „H. R." bila doniela viest, da sam ja ubio ženu, to je samo kriva crna duša, koja je htjela izigrati ugled lista i težko nasamariti čestitog urednika. Kad je list za istinu doznao, a varku dotičnog dopisnika uvi ­dio, on je pošteno i otvoreno opozvao.

Ponovno svečano pozivljem onog kukav­nog dopisnika i njegovu družbu, da s v e što znadu i imadu proti meni na javu iznesu, ali uz uvjet podpisom svojim onako, kao što Či­nim i ja. Onako, kao što oni danas čine, čine kukavice i nepoštenjaci.

Kad se one delije sa poštenjem razmeću, nek iznesu vani dnevnike blagajne, nek iznesu račune Krnetine banke na uvid javnosti, pak ćemo se onda porazgovori t i ; one banke iz prostorija koje zločinačka ruka htjela je njekidan blagajnu punu praha i paučine odnieti i tim o s i r o m a ­š i t i S k r a d i n i t u ž n u n j e g o v u k r a j i n u . Jesmo li se razumjeli ?

Pitam mutikašu Stambulova i njegovu crnu družbu, na koga je ciljao kad tvrdi, da ja sa­stavljač onog priposlanog niesam. Čemu Ime dotičnika vanka ne iznosi? Plaši se, jer laže.

Poručujem Iljadici Pendulu, koji me i sam često zadirkiva u listiću, jer nisam za nj gla­sovao , da meni ne treba njegovih poduka i savjeta.

Uvriede neka pridrži za svoje najbliže, a savjeta i poduka njegovih ne trebam. K a d n e zna podučiti i savjetovati sebe, kako će savje­tovati i podučiti m e n e ? ! Doskočicama, intri gama može se zadovoljiti prostadija, nipošto ozbiljna i pametna javnost. Činjenice činjeni čama se pobijaju, a tko u vjetar pluje, na obraz mu pada. Niesu vremena, da se kule u zraku graditi mogu. Uvjek sam ovdje.

Bribirske Mostine, 7. kolovoza 1908.

B o ž o Bijel ić , seoski glavar.

Krsto pecetiKo (prije pcčcnHo i drug)

KOMEN (Goriško) : j a v l j a , d a su o v e g o d i n e nje

y o u r'izs-ulii] u i ki isni i pfflD

sada naruebe za

n a v r n u t e l o z e C l e n i k e ša l je f r a n k o . In t e ­

r e s e n t i upućuju s e na o g l e d .

• flotel Dinara • JibCttH j k o d " » jestnog kazal išta |

9 • - o b s k r b l j e n j e i z v r s t n o m kuh in jom -- u d o b n i m I zd rav im s o b a m a I sv im -- - o s t a l i m m o g u ć i m k o n f o r t i m a . - -• ciene VRLO UMjeRene.

P r e p o r u č u j e se JVau l« ttđ. pOđig.

~K 7T

PODRUŽNICA HRVATSKE VJERESI JSKE BANKE - ŠIBENIK.

BANKOVNI ODJEL

prima uložke na knjižice u konto korentu u ček prometu; eskomp-tuje mjenice, financira trgovačke poslove, obavlja inkaso, pohra­njuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju najkulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo i uz povoljne

uvjete.

O

D i o n i č k a g l a v n i c a K . 1 . 0 0 0 . 0 0 0

P r i č u v n a z a k l a d a 1 0 0 . 0 0 0

Centralka Dubrovnik

- - Podružnica u Splitu i Zadru.

Priskrbljuje zajmove uz amorti­

zaciju kotarima, općinama, i jav­

nim korporacijama.

C l Q

MJENJAČNICA

kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Re­vizija srećaka i vriednostnih pa­pira bezplatno. Unovčenje kupo.ia

bez odbitka.

-0 Z A L A G A O N I C A

daje zajmove na ručne zaloge,

zlatne i srebrne predmete, drago

kamenje itd. uz najkulantnije

uvjete.

4

Battca Commcrcialc Tricjtina ® pr ima :

Uložke u krunam uz uložničke Listove: sa odkazom od 5 dana uz 2 8 / 4 ° ' 0

„ 15 . , 3 % ' * 30 „ „ 4 V / o

Uložke u zlatnim Napoleonima ili u engl. funtim. (šterlinam) uz uložničke Listove: sa odkazom od 15 dana uz 2 ° / 0

» 30 „ „ 2Vs

3 mjes. . 3 % NB. Za uložne listove sada u toku, nov

kamatnik ulazi u kriepost 15.og Novembra i lO.og Decembra o. g. ; izdaje blagajničke doznačnice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od 1 l/a °/o-

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti ; obavlja inkasso mjestnih računa, mjenica glase-ćih na Trst , Beč, Budimpeštu, P rag i druge glav­ne gradove Monarhije, te plaća domicile svojih korent is ta bez ikakvog troška.

Izdaje uložne knjižice na štednju uz dobit od 3 V / o

Otvara tekuće račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mje­sta Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednost­nih papira uz umjerene uvjete.

Izdaje svojim korentistima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz, Brno, Budimpeštu, Carlsbad, Cervignano, Cormons , Cernovicu, Eger, Rieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Kla­genfurt, Lavov, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik, Solnograd (Salzgburg), palit, Peplitz, T roppau , Warnsdorf, Bučko-Novo-mjesto i druge gradove Monarhije bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.

Izdaje Kreditne listove na sva mjesta Monar­hije i Inozemstva.

Bavi se kupnjom uz tovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz, Hamburg, itd. itd. uz umjereni kamatnjak.

Daje predujme na vriednostne papire, robu, warrants i tovarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.

Daje jamčevinu za carine skladišta Kontira-nja (Contirungs-Lager).

P r e u z i m l j e u p o h r a n u i u p r a v l j a n j e : U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan­

ciju proti kojoj mu drago pogibelji provale i va­tre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane bankovnih organa, primaju se u pohranu vriedno-stnl papiri, zlato, srebro i dragocienošti, uz povolj­ne uvjete, te se na zahtjev preuzima i upravlja­nje istih.

Osjeguraje vriednote proti gubitcim žrieban/a

Battca Commcrcialc Triestitia.

H r v a t s k a T i s k a r a Š I B E N I K .

Izradjuje svakovrstne radnje, kao: Knjige i brošure, s v e vrsti t i skanica z a obć inske , župne i druge urede , s e o s k e b lagajne , odvjetnike, t r g o v c e itd. te m o d e r n e posjetnice , zaručne i vjenčane objave ,

p o z i v e na z a b a v u , p l e sne r e d o v e itd. Drži u zalihi sve vrsti obćinskih, župnih i drugih

raznih t i skanica .

Solidna izradba. = Umjerene dene.

i t o č n o f 3 o z a h t j e v u .

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

VittHo jMajdič J A D R A N S K A B A N K A U T R S T U B a n k o v n e p r o s t o r i j e u u l i c i C a s s a di r i s p a r m i o , B r . 5.

Vlast i ta z g r a d a .

Obavlja sve bankovne i mjenične pos love : eskomptuje mjenice, daje predujmove na vried­nostne papire, kao i na robu ležeću u javnim skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, svake vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te banknote i unovčuje kupovne i izždriebane pa­pire uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržišta monarhije i inozemstva, te otvara vjeresije uz izprave (dokumnte) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u te­kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.

O Q O O O Q O P Q Q 1

valjni mlin u KRANJU

prolzvadja najbolje vrsti pšenič­nog b ra šna i b r a š n a za krmad ===== uz najniže ciene. ===== Najveća p r o d u k t i v n o s t • - . - -

Brza pos lužba. ~++~

Izravni zastnpateljl n Dalmaciji i BoMu-HercMoiiiin, izuzev Sarajevo i Bokn Kotorska: B a b i ć & K l e i n

Z a d a r . Zastopateli za Boku Kotorsku: R a -

d o s l a v G. Ž u t k i ć , K o t o r . Zastnpatel] za okružje PnlJ: L a c k o

K r i ž , P u l j . Zastnpatel} za okrnžje Trs t : A l e k s . R u p n i c h i d r . , T r s t , Via SOMO

nonvo moj 11. 52-8

V J E Č N I K R O V „ D I N A R K A " J o s i p L o v r i ć p o k . N i k o l e — KNIN. = -

DALMATINSKA TVORNICA CIMENT-PLOČA, CRIEPA, CI­GLE, STUPOVA OD ARMIRA­NOG BETONA ZA OGRADE I VINOGRADE, KAO ŠTO I SVIH OSTALIH PROIZVODA OD CE­MENTA, BETONA I ARMIRA-

NOG BETONA

S C R O A T I A = O S I G U R A V A J U Ć A Z A D R U G A U Z A G R E B U .

U T E M E L J E N A G O D I N E 1884.

CENTRALA: Zagreb, Zrinjsti trg, Berislayićeya ulica br. 2. GLAVNA ZASTUPSTVA: Osiet, Sarajevo, Spljet i Trst.

Ova zadruga stoji pod okriljem i nadzorom občine s lobodnog i kr. glavnoga grada Zagreba, te prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja :

I. Na ljudski ž i v o t : 1. a) osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smr t i ;

b) osiguranje miraza;

c) osiguranja životnih renta. 2. Osiguranja mirovina, nemoćnina, udovnina i odgojnina sa i bez

liečničke pregledbe. 3. P u č k a o s i g u r a n j a na male glavnice bez liečničke pregledbe. II. Prot iv š te te od p o ž a r a : 1. O s i g u r a n j a z a d r u g a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica). 2. O s i g u r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva, dućanske robe, g o s p o ­

darskih strojeva, blaga i t. d.).

3. O s i g u r a n j a p o l j s k i h p l o d i n a (žita, siena i t. d.). III. Os iguranja s tak len ih p l o č a protiv r a z l u p a n j a .

Zadružna imovina u svim odjelima iznosi : K 1 410 816 28 Od toga jamčevne zaklade: . . . K 1 0 0 0 000 00 Godišnji prihod premije s pristojbama p r e k o K 820 000 00 Izplaćene odš te te : K 2fil9.SS2.36

Za Dalmaciju pobliže obaVlcsti daje: CUVno poVjerenictVo i jVadzornietVo „ ( r o a t i a r B 5 B , i c , t t - = Poslovnica u 5pljetu, ulica Po Sud b r . 356. - •

W - P U T N I C I P R I M A J U S E UZ P O V O L J N E U V J E T E .

at «c o

O g l a š u j t e u „ H r v . R i e č i " !

I

K N B Ž A H A 1 I ' A I M H . M C A

I V A N A G R I M A N I » A à l U J i x i K - G l a v n a u l i o a l l n v r i t t u l i o a -

P r e d u z i m l j e n a r u ć b e s v a k o a v r s t n i h p e č a t a o d k a u t s c h u c k -

• -. ' i k o v i n e .

&S k l a d i š t e f o t o j i s v i h n u z g r e d S k l a d i š t e f o t o g r a f s k i h a p a r a t a i s v i h n u z g r e d n i h p o t r e b š t i n a .

prepornča svoj veliki izbor liepih HRVATSKIH, TALIJANSKIH, NJEMAČKIH I FRANCUZK1H

KNJIGA, romana, slovnica, rlečnika,

onda pisaćih sprava, trgovačkih knjiga, uredovnog papira,

elegantnih listova za pisma, razglednica i t. d.

Prima pretplate na sve

uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću. Velika zaliha svakovrstnih

t o p l o m j e r a , » v v l e k e r - n a o č a l a od najbolje vrsti i leća u svim gradacijama VANJSKE NARDĆBE OBAVLJA KRETOM POŠTE.

S k l a d i š t e n a j b o l j i h i n a j j ^ l t i -o i n i j l h š i v a ć i h s t r o j e v a

» S I N G E R « n a j n o v i j i h s i s t e m a .