ODRŽ

SA

U fotonaponsnalazi se ngradnje supodručja oizgraditi pelektrana uvođenje Sloveniji ododatnim prisutnost

Kl

S

SUIn

registered power planlocated onconditions entities whsolar poweintroductiodiscussionadditional presence o

Ke

Viktor LovrC&G d.o.oviktor.lovren

3. (9.) savSveti Mar

HRVATSKELEKTRO

ŽAVANJE

AŽETAK registru Jav

skih sustava na krovovimaunčanih elektobnovljivih izpostrojenje i pokazuju da i osposobljav

otvorio je diskosposobljavaistosmjernog

ljučne riječi

SOLAR PO

UMMARY the register1453 photov

nts are locaten the ground

in the by-lawho intend to ber plants sho

on and trainingn regarding p

training of of DC voltage

ey words:

renčić o. Ljubljana i Ccic@c‐g.si

vjetovanje rtin na Muri,

I OGRANAK ODISTRIBUC

SUNČAN

ne Agencije odnosno su

a industrijskihtrana došlo j

zvora energijeproizvoditi eu nekim slu

vanje izvođačkusiju u svezanjem profesg napona opa

: sunčane

OWER PLA

r of Energy voltaic systemed on the roo. Full swing ws in the fielbuild a powerow that it’s ng of contractopower plantsprofessional es which is life

solar pow

CiG d.o.o. Pula

13. – 16. sv

MEĐUNAROCIJSKE KON

IH ELEKTRAD P

Republike Snčanih elektr

h objekata i oe nakon jasne i kogeneraelektričnu enučajevima nijča tih radova

zi sigurnog gasionalnih i dsnog po živo

elektrane, ra

ANTS MAILIV

Agency of tms or solar pofs of industriof solar powld of renewar plant and pnot possible ors into live ws safe extingand volunte

e threatening

wer, live wor

a

vibnja 2012.

ODNE NFERENCIJ

TRANA ZAPOD NAPO

Slovenije za erana od neko

obiteljskim kuno definiranih

acije za ovlašnergiju iz suje moguće oa za rad podašenja tih obobrovoljnih v

ot, koji je viši o

ad pod napo

INTENANCVE WORKI

the Republic power plantsial buildings a

wer plants coble energy a

produce electto maintain

working. The guish and qeer fire-fighteg when it is hi

king, fire

ZdenkHEP –zdenko

SO

JE

AHTJEVA OONOM

energiju trenuoliko kilovataćama, a samh ekonomskištene fizičkenčane elektr

održavanje u d naponom. bjekata odnosvatrogasaca od 120 V.

onom, požar

CE REQUIING

of Slovenias from a few and private hnstructions c

and cogeneratricity from soat no-load cfirst fire in the

questions aboers for extinggher than 12

ko Miletić – Nastavno obo.miletic@hep.hr

O6 – 25

OSPOSOB

utno je (2.3.2a do 999,9 kWmo manji brojih uvjeta u p

ili pravne orane. AnalizebeznaponskPrvi požar nsno pitanja oza gašenje

IRES TRA

for energy kW up to 99

homes, and ocame after clation which aolar power. Mondition some solar powerout the requguishing sola0 V.

brazovni centa 

BLJAVANJ

2012.) registrW. Većina tihj na zemlji. Dpodzakonskimosobe koje ne održavanjakom stanju šna sunčanoj o zahtjevima

sunčanih el

AINING FO

is currently 99.9 kW. Moonly a small nearly defined

authorized indMaintenance ametimes, whicr plant in Slovuirements foar power pla

ar Velika

1

JE ZA

rirano 1453 h elektrana

Do razmaha m aktima iz namjeravaju a sunčanih to zahtjeva elektrani u za novim i ektrana uz

R

(2.3.2012.) ost of these number are d economic dividuals or analyses of ch requires venia led to r new and ants in the

2

1. UVOD U registru Javne Agencije Republike Slovenije za energiju trenutno je (status 2.3.2012.) registrirano

1453 fotonaponskih sustava odnosno sunčanih elektrana od nekoliko kilovata do 999,9 kW. Većina tih elektrana nalazi se na krovovima industrijskih objekata i obiteljskim kućama, a samo manji broj na zemlji. Najstarije su registrirane u prvoj polovici 2009. godine te se u praksi pojavljuju već prvi zahtjevi za održavanjem sunčanih elektrana od zamjene fotonaponskih modula, pretvarača te druge elektro opreme.

Do razmaha gradnje sunčanih elektrana došlo je nakon jasno definiranih ekonomskih uvjeta u podzakonskim aktima iz područja obnovljivih izvora energije i kogeneracije za ovlaštene fizičke ili pravne osobe koje namjeravaju izgraditi postrojenje i proizvoditi električnu energiju iz sunčane elektrane. Potrebno je ishoditi dokumente kako bi se stekao status povlaštenog proizvođača i pravo na otkup električne energije po poticajnoj cijeni i isporuka električne energije u elektroenergetski sustav.

Tako veliki broj sunčanih elektrana je uz nejasnu definiciju ishođenja građevinske dozvole omogućio izgradnju mnogim investitorima i izvođačima koji su na prvo mjesto postavili ekonomski cilj, najnižu cijenu uz što kraće vraćanje uloženog kapitala. Već danas se susrećemo s problemima kvalitete izgrađenih sunčanih elektrana, ugrađenih strojnih i elektro komponenti te s nedostatnom tehničkom dokumentacijom koja će biti od velikog značaja u pogonu elektrana te neophodnom održavanju.

Otvaraju se pitanja o odgovornosti za sigurnost i zdravlje pri radu s električnom energijom izvođača pri održavanju sunčanih elektrana. Propisana pravila za sigurnost i zdravlje na radu primjenjuju se za rad na ili u blizini električnih građevina, električnih vodova, električnih postrojenja, električnih instalacija i električne opreme, odnosno sunčanih elektrana.

Analize održavanja sunčanih elektrana pokazuju da u nekim slučajevima nije moguće održavanje u beznaponskom stanju što zahtjeva uvođenje i osposobljavanje izvođača tih radova za rad pod naponom (RPN).

Prvi požar na sunčanoj elektrani u Sloveniji otvorio je diskusiju u svezi sigurnog gašenja tih objekata, odnosno pitanja o zahtjevima za novim i dodatnim osposobljavanjem profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca za gašenje sunčanih elektrana uz prisutnost istosmjernog napona opasnog po život, koji je viši od 120 V.

Najavljuje se intenzivna gradnja sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Ova analiza otvara diskusiju i upozorava na moguće probleme održavanja te neophodan RPN.

Slika 1: Najveće polje sunčanih elektrana u Sloveniji, SE 3SOLAR, SE CIMSOLAR, SE VESOL,

SE TASOLAR (status 2010) – do danas je izgrađeno šest SE po 999 kW [8]

3

2. ODRŽAVANJE SUNČANE ELEKTRANE Nakon izgradnje tri sunčane elektrane snage 999 kW na odlagalištu crvenog blata (Slika 1) morali

smo u skladu sa zakonom izraditi procjenu rizika kod održavanja. Nakon analize pojedinih radnji došli smo do zaključka da pojedine radove ne možemo izvoditi bez metode RPN.

Sunčana elektrana je energetsko postrojenje, koje kod većih snaga ima dvije razine napona (srednjenaponski dio (SN) – priključak na mrežu preko transformatora, niskonaponski dio FV (NN)- fotonaponski generator), i sastoji se iz brojnih elemenata koji su namijenjeni stalnom i pouzdanom radu u području jednosmjernih i izmjeničnih električnih krugova.

Za investitora najveći gubitak predstavlja činjenica da elektrana iz raznih razloga ne emitira električnu energiju, iako trajanje ugovora o otkupu električne energije još uvijek traje.

Najvažnije je redovno praćenje rada sustava i njegove učinkovitosti, otkrivanje slabijeg rada i hitna intervencija.

Kada govorimo o eksploataciji sunčane elektrane, koja mora investitoru vratiti sva uložena financijska sredstva, potrebno je osigurati izvrsno upravljanje i redovito održavanje. Pri tome moramo paziti na zahtjeve sigurnosti i zdravlja na radu (ZVZD-1) [1], kao i na požarnu sigurnost (ZVPoz) [2] osoblja koje je uključeno u održavanje sustava.

Aktivnosti upravljanja, održavanja i potrebnih intervencija u sustave električnih instalacija su moguće i dopuštene samo odgovarajuće kvalificiranom osoblju.

Voditelj energetskih uređaja odnosno voditelj i operater (osoba koja je zadužena za izvođenje radova) malih elektrana odnosno solarnih elektrana moraju biti osposobljeni sukladno zahtijevanim pravilnicima, koji se tiču tog područja [3,4].

Radovi na elektroenergetskim objektima kao i elektroenergetskim postrojenjima, električnim napravama i opremi odnosno sunčanim elektranama dijele se u tri kategorije:

a) radovi u beznaponskom stanju, b) radovi u blizini radova pod naponom i c) radovi pod naponom.

Osoblje zaduženo za održavanja sunčanih elektrana mora biti osposobljeno za siguran rad pa čak i za rad pod naponom na niskom naponu (RPN na NN). Za RPN je potrebno udovoljiti sljedećim osnovnim uvjetima [4-7]:

propisana i provjerena tehnologija rada, stručno osposobljeno osoblje koje je kvalificirano na temelju odobrenog programa, koji

pokriva oba dijela (teorijski i praktični) na poligonu, osobna zaštitna oprema, izolirani alati i druga zaštitna sredstva i oprema.

Minimalni zahtjevi za osposobljavanje i osposobljavanje u skladu s navedenim propisima, bit će predmet druge stručne analize.

3. ODRŽAVANJE SUNČANE ELEKTRANE ZA VRIJEME RADA POMOĆU METODE RPN Općenito se vjerovalo da fotonaponskom sustavu ne treba dodatno održavanje (fiksna izvedba) i

da treba kontrolirati samo rad invertera (samo vizualna kontrola odnosno pregled), jer predstavljaju jednog od graditelja cjelokupnog fotonaponskog sustava [8].

Praktična iskustva u području rada, upravljanja i održavanje sunčanih elektrana u prošlosti i nastalih havarijskih događaja (požari, uništenje sunčanih modula i "stringova", ispad invertora zbog klizanja kontakata) pokazuju da je potrebno redovito pratiti rad i održavanje sunčane elektrane, kao i eventualno posezanje u električni sustav sunčane elektrane, kako u normalnim tako i u izvanrednim uvjetima rada (kvarovi, povrede, požari na sunčanim elektranama).

Moduli moraju prije i za vrijeme priključenja biti pokriveni presvlakom, koja ne propušta svjetlo i sprečava nastanak električnog napona.

Električno priključenje modula i sve daljnje intervencije u fotonaponskim napravama (moduli, inverteri) mogu obavljati samo ovlaštene i tehnički osposobljene osobe (montažeri, ovlašteni od strane proizvođača).

4

U jednom fotonaponskom električnom sustavu ne smijemo koristiti različite vrste modula. Kod serijskog spoja je preporučljivo koristiti samo module s istim karakteristikama struja, a kod paralelnog module s istim naponskim karakteristikama.

Koristiti moramo odgovarajući broj modula koji odgovaraju snazi invertera. Potrebno je provjeriti i da li modul zadovoljava tehničke specifikacije ukupnog fotonaponskog sustava.

Maksimalni napon otvorenih stezaljki sustava, na primjer kod modula snage PMPP = 213 W, je napon otvorenih stezaljki VOC = 36,6 V. Napon otvorenih stezaljki sistema je superponiran napon paralelno, odnosno serijsko spojenih modula i ne smije biti veći od propisanog maksimalnog jednosmjernog napona modula (Umaxsys = 1000 V).

Tijekom spajanja potrebno je paziti na polaritet električnih priključaka. Tijekom instalacije, ožičenja, uporabe i montaže modula moramo izbjegavati opasnost od strujnog udara, te je zato potrebno električno uzemljiti sve fotonaponske module, bez obzira na napon cjelokupnog sustava sunčane elektrane.

Potrebno je koristiti ožičenje s prikladnim presjekom i priključcima, pogodnim za maksimalnu struju kratkog spoja Ik (A) i ožičenje, koje je otporno na vremenske utjecaje (UV otpornost).

Okviri modula (ili konstrukcija na kojoj su montirani moduli) moraju biti uzemljeni i zaštićeni od udara groma s odgovarajuće dimenzioniranim i izabranim el. spojem na zajednički gromobranski sustav. Pri tome dužina kabela mora biti čim kraća, jer na taj način smanjujemo ukupne električne gubitke.

Fotonaponski modul čim je osvijetljen i pod naponom proizvodi jednosmjerni napon, čak i kada nije priključen u sustav. Pojedini modul proizvodi jednosmjerni napon.

Potrebno je izabrati odgovarajući presjek vodiča, s kojim možemo postići dovoljno malen pad napona (a kod izračuna najmanjeg potrebnog presjeka, osigurača i elemenata moramo uzeti u obzir vrijednost struje kratkog spoja Isc i napona otvorenih stezaljki Uoc pomnožene s faktorom 1,25).

Nakon priključenja modele je potrebno redovno pregledavati. Također je potrebno napraviti vizualni pregled čvrstoće, čistoće, prisutnosti korozije i oštećenja svih pričvršćenja i električnih spojeva. Obaviti je potrebno i kontrolni test uzemljena otpora, kao i potrebnih mjerenja izlaznih struja i napona. Poželjno je pratiti i promjene okoline kao što su recimo novo nastali izvori zasjenjivanja.

Komponente koje se koriste u određenom fotonaponskom sustavu ne smiju imati štetne električne ili mehaničke učinke na fotonaponski modul.

RPN treba provoditi u skladu s propisima, [1,4] standardima [9] i procedurama u skladu sa sistemskim priručnicima RPN [5,6,7].

RPN se smatra kao rad, kada radnici s dijelovima tijela, alatom, opremom ili pomoćnim sredstvima dodiruju neizolirane dijelove pod naponom ili ulaze u područje rada pod naponom [9]. Svi RPN radovi mogu se provoditi samo nakon eliminiranja opasnosti od požara i eksplozije.

Primjena RPN ponekad je potrebna u slučajevima izvanrednih uvjeta rada [8] (zamjena neispravnog modula, zamjena neispravnog lanca modula, poduzimanje akcije u slučaju požara i drugih havarija, isključenja dijelova električnog odvajanja) uz poštivanje odredbi i mjera određenih zakonom.

Opći uvjeti provedbe RPN-a na NN – niskonaponskom dijelu električnog sustava FV elektrane (SPID - NN) [5], tretiraju područje sigurnog RPN-a, koji određuje i omogućuje Pravilnik u 54. članu [4].

Norma SIST EN 50110-1 [9] propisuje da osoblje koje obavlja mjerenja mora koristiti osobnu zaštitnu opremu i poduzeti potrebne mjere za zaštitu od strujnog udara, utjecaja kratkog spoja i luka, u slučaju ako tijekom mjerenja postoji rizik od izravnog dodira s radovima pod naponom. Po potrebi se koriste i pravila za rad u beznaponskom stanju, rad pod naponom ili rad u blizini radova pod naponom.

RPN mogu obavljati samo ovlaštene osobe koje su za ovu vrstu rada posebno osposobljene, a također se zahtijeva i korištenje posebnih metoda rada (način rada na udaljenosti, rad u dodiru s izolacijskim rukavicama i rad na potencijalu). RPN na solarnim elektranama može se provesti metodom rada u dodiru s izolacijskim rukavicama, osim za čišćenje opreme, gdje se koristi metoda rada na udaljenosti.

Vizualne kontrole i potrebna mjerenja na elektroenergetskoj opremi može obavljati samo ovlašteno stručno osoblje koje ima iskustva u pregledu električnih instalacija i odgovarajuće dokaze u skladu s nacionalnim zahtjevima [10].

5

Vizualnu kontrolu i potrebna mjerenja treba izvesti s odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom i na način da se spriječe potencijalne opasnosti električnog udara, a pri tome treba uzeti u obzir ograničenja zbog neizoliranih dijelova, koji su pod naponom.

Dužnost nam je ukazati na to da prilikom održavanja solarne elektrane postoje realne opasnosti od kontakta s neizoliranim dijelovima pod naponom, zato je potrebno napraviti procjenu rizika održavanja istih.

U nastavku slijede samo neki primjeri neizbježnog RPN-a na sunčanim elektranama.

4. PRAKTIČNI PRIMJERI RPN U ODRŽAVANJU SUNČANIH ELEKTRANA Općenito se vjerovalo da fotonaponskom sustavu ne treba dodatno održavanje (fiksna izvedba) i

da treba kontrolirati samo rad invertera (samo vizualna kontrola odnosno pregled), jer oni predstavljaju jednog od graditelja cjelokupnog fotonaponskog sustava [8].

Tijekom primjene oslanjali smo se prije svega na vlastita iskustva održavanja tri sunčane elektrane snage 999 kW, koje se nalaze na odlagalištu crvenog blata u blizini Kidričeva i za čije održavanje se brinu stručnjaci TALUM-a (Slika 1).

Slučaj, kada neposredno ulazimo u područje RPN na NN dijelu električnog sustava sunčane elektrane je na primjer zamjena pokvarenog fotonaponskog modula (odnosno fotonaponskih lanaca modula), kada moramo isključiti opterećeni inverter, a na DC strani ostane prisutan takozvani napon otvorenih stezaljki. Jedinu zaštitu predstavlja konektor, koji sprječava mogućnost neposrednog kontakta s naponom.

Fotonaponski modul proizvodi istosmjerni napon čim je osvijetljen i čitavo vrijeme je pod naponom , čak i kada nije priključen na električni sustav sunčane elektrane!

Kontakt s električki aktivnim dijelovima modula, kao što su recimo električni priključci, mogu izazvati iskrenje ili požar pa čak i fatalni strujni udar!

Pojedinačni modul proizvodi jednosmjerni napon (na primjer 240 W fotonapetostni modul ima vrijednost napona otvorenih stezaljki Uoc = 36,6 V), ali se pri serijskom spoju više modula napon zbraja. U praksi se za trofazni 17 kW-ni inverter u jednoj grani može pojaviti napon otvorenih stezaljki približno Uoc = 860 - 900 V.

Prilikom spajanja većeg broja modula pojavljuje se opasnost od strujnog udara, koji u najgorim slučajevima može ugroziti ljudski život, jer sistemski napon uvijek nadilazi po propisima dozvoljenu razinu napona 120 V DC [8].

a) Primjer korištenih mjera RPN na primjeru 999 kW sunčane elektrane

Slika 3 prikazuje jednopolnu shemu 999 kW sunčane elektrane. U jednopolnoj shemi su crvenom bojom označene točke, odnosno mjesta intervencija s naponskim razinama iznad dozvoljenih 120 V Dc,kao što slijedi:

U takozvanoj »NN ploči«, koja se nalazi u SN dijelu, odnosno prostoru električnog sustava sunčane elektrane (električna mjerenja zaštita, zamjena zaštitnih releja na NN pločama u dijelu SN ormara, mjerenje izolacije, djelovanje zaštite TR-a - isključenja, djelovanje ostalih zaštitnih releja, mjerenje struja i napona),

na NN dijelu električnog sustava sunčane elektrane (mjerenja električnih instalacija - AC/DC sklopovi, mjerenja zaštitne petlje i petlje kvara, mjerenja izolacijskog stanja vodiča, kontinuitet zaštitnog vodiča, mjerenje gromobrana, mjerenje izlaznih napona i struja fotonaponskih modula, intervencije u razvodne NN ormariće), gdje zaista dolazimo u dodir s električnim elementima (stezaljke, dodirne točke), koji su pod naponom u trenutku intervencije.

b) Primjer RPN-a prilikom zamjene fotonaponskog modula

Slika 4 prikazuje dijagram ožičenja »DC isključenja/uključenja R1.1./DC« fotonaponskih modula. Prikazano je spajanje na DC dio invertera za R 1.1/DC dio, električne mreže modula. Ako u praksi uzmemo kao »najslabiji« mogući slučaj za RPN, na tom dijelu električnog sustava sunčane elektrane, odnosno slučaj kada nam se tijekom eventualne zamjene fotonaponskog modula na početku lanca, odnosno grane pojavi (pogledati sliku 4, gdje je to označeno crveno) napon otvorenih stezaljki Uoc = 16 x 36,6 V = 585,6 V.

Možemo zaključiti da su ispunjeni svi uvjeti za rad pod naponom RPN. Premašujemo naime granicu 120 V DC kada ne smijemo više posezati u naprave bez obvezne uporabe odgovarajuće osobne zaštitne opreme (OZO) i izoliranog alata, uzimajući u obzir opasnost od električnog luka i uvjeta na kraju rada. Rad mogu obavljati samo odgovarajuće kvalificirane osobe iz područja elektrotehnike osposobljene za RPN na NN.

6

5. OPASNOSTI U SLUČAJU POŽARA NA SUNČANOJ ELEKTRANI Na internetu [11] se može naći mnogo izvješća, posebno u inozemstvu, o požarima na sunčanim

elektranama montiranih na krovove stambenih i drugih objekata (Slika 5 in 6). Također i kod nas ovo pitanje postaje sve aktualnije. U objavljenim stručnim radovima možemo naći dosta napisanog o osposobljavanju operatera i voditelja sunčanih elektrana, kao i o održavanju istih. Također se može dosta toga pročitati i o otvorenim pitanjima u vezi sigurnog rada pod naponom i sigurnog gašenja požara na objektima, koji su opremljeni sunčanim elektranama [8,10].

U Sloveniji je do sada zabilježen samo jedan požar, ali i taj je bio posredno povezan sa sunčanim elektranama. U veljači 2011. požar je zahvatio skladišne prostorije vodećeg proizvođača sunčanih elektrana [12]. Protupožarni stručnjaci upozoravaju na opasnost od gašenja požara na sunčanim elektranama kada je prisutan napon, koji je veći od dozvoljenog 120 V DC.

No, taj požar, koji se dogodio usred noći ne može se usporediti s onim koji bi se mogao dogoditi usred dana tijekom rada sunčanih modula.

Stručnjaci zaštite od požara su u svom stručnom okolišu posvetili mnogo pažnje problematici neškodljivog gašenja požara sunčane elektrane i na taj način otvorili diskusiju, odnosno potražili sigurna rješenja gašenja te zaštite vatrogasaca protiv rizika od strujnog udara.

Valja napomenuti da je Udruga vatrogasaca Slovenije već objavila smjernice i osnovne preporuke za vatrogasce pri gašenju objekata opremljenih sunčanim elektranama [13]. U skladu s preporukama je potrebno o tom pitanju obavijestiti vatrogasce, kao i vlasnike zgrada sa sunčanim elektranama.

Slika 5 i 6: Gašenje požara na objektu sa sunčanom elektranom [11]

6. ZAKLJUČAK Detaljnije je s praktičnim primjerima održavanja 999 kW sunčane elektrane definiran neizbježni

rizik od strujnog udara, kojeg može uzrokovati sunčani generator, koji generira sistemski jednosmjerni napon čak i do 1000 V.

S obzirom da je sigurna granica za operatere 120 V DC, prilikom održavanja sunčane elektrane potrebno je pod hitno izvođače održavanja osposobiti za rad pod naponom (RPN na NN), jer ne smijemo zaboraviti da je sunčani generator uz svijetlost uvijek pod naponom.

RPN na NN je potrebno uvesti prilikom održavanja sunčanih elektrana, jer neki radovi, kao na primjer zamjenu pokvarenog fotonaponskog modula, nije moguće provesti drugačije nego pod naponom.

Prilikom mjerenja i testiranja potrebno je uzimati u obzir propise Pravilnika o zaštiti na radu protiv rizika od strujnog udara, kao i u standardu SIST EN 50110, kada moramo biti svjesni da osoblje dotiče galvanske kontakte na različitim potencijalima.

Činjenica je da već postoje slovenska poduzeća koja su svoje operatere ovlastila za RPN na NN. Osim proizvodnje električne energije (NEK, SEL, SENG, TETOL), procesne proizvodnje (papirnica Vevče i Goričane, Krka) te montažera (ELMONT, ENERGOMONT) aktivno su se u proces uključile i distribucije (Elektro Maribor, Elektro Gorenjska, Elektro Ljubljana), kao i prijenos (ELES). Ove godine se očekuje nastavak aktivnosti u distribuciji Elektro Celje i Elektro Primorska.

7

Slovenska struka je uz aktivnu suradnju partnera C&G i HEP NOC u razdoblju 2006. – 2011. uspjela u potpunosti prenijeti tehnologiju RPN na NN. RPN na NN je uspješno uveden u slovensku industriju, proizvodnju, prijenos i distribuciju, gdje se provodi sukladno propisima i sistemskim priručnicima DPN na NN [14-21].

Suradnja C&G i HEP NOC će također biti korisna u suprotnom smjeru kada će se pomoću zajedničke analize održavanja sunčanih elektrana uvesti inovacije u program osposobljavanja na poligonu HEP NOC za hrvatske operatere.

Ukazano je na problematiku gašenja sunčanih elektrana zbog prisutnosti previsokog napona, kao i na opasnosti vezane za požare na objektima sa sunčanim elektranama, intervencije u slučaju požara i požarni plan za sunčanu elektranu.

Ova problematika postaje vrlo aktualna, jer je potrebno razmisliti o projektiranju, provedbi gradnje, upravljanju i održavanju sunčanih elektrana, osobito onih na krovovima, jer dodatne mjere poskupljuju iste i smanjuju interes potencijalnih investitora.

Potrebno je praćenje odgovora na tržištu, vatrogasaca u slučaju požara na sunčanoj elektrani, politike osiguravanja, kao i premije za postrojenja.

8

Slika 3: Jednopolna shema za primjer 999 kW sunčane elektrane – točke RPN kod održavanja elektrane

9

Slika 4: Jednopolna shema ožičenja – primjer RPN kod DC isključenja R.1.1/DC

10

LITERATURA [1] Zakon o varnosti in zdravju pri delu (ZVZD-1) (Ur. l. RS, br. 43/11). [2] Zakon o varstvu pred požarom (ZvPoz) (Ur.l. RS br. 71/93, 87/01, 110/02-ZGO-1, 105/06, 3/07

UPB1 i 9/11). [3] Pravilnik o strokovnem usposabljanju in preizkusu znanja za upravljanje energetskih naprav (Ur. l.

RS br. 41/09, 49/10 i 3/11). [4] Pravilnik o varstvu pri delu pred nevarnostjo električnega toka (Ur. l. RS, br. 29/92). [5] Splošni pogoji za izvajanje del pod napetostjo na nizki napetosti (SPID - NN), 2. izdaja, C&G,

Ljubljana, ožujak 2011. [6] Pogoji za izvajanje del pod napetostjo na nizki napetosti (PID - NN), 2. izdaja, C&G, Ljubljana,

ožujak 2011. [7] Tehnični opis opreme in orodja za delo pod napetostjo na nizki napetosti (TOOO - NN), 2. izdaja,

C&G, Ljubljana, ožujak 2011. [8] V. Lovrenčić, D. Seme, M. Lušin, Vzdrževanje sončnih elektrarn odpira vprašanja varnega dela pod

napetostjo in varnega gašenja požara, Elektrotehniška revija ER, št. 3/11, rujan 2011. [9] Slovenski standard SIST EN 50110-1:2007 Obratovanje električnih inštalacij. [10] V. Lovrenčić, M. Lušin, D. Seme, Usposabljanje upravljavcev in vzdrževalcev sončnih elektrarn,

Elektrotehniška revija ER, št. 4/2011, prosinac 2011. [11] A. Haring, PV and Fire Safety – current state of knowledge and discussions in the solar sector,

Photon‘s 2nd PV Safety Conference, Berlin, travanj 2011. [12] D. Kranjec, U. Ocvirk, Požar v skladišču podjetja Bisol, Revija Gasilec, ožujak 2011. [13] Gasilska zveza Slovenije, http://www.gasilec.net/operativa/intervencije/gasenje-objektov-

opremljenih-s-soncnimi-elektrarnami, priloga - Priporočila za gasilce / INTERVENCIJA V STAVBI S SONČNO ELEKTRARNO, sječanj 2012.

[14] V. Lovrenčič, B. Ružič, M. Kern, Splošni pogoji izvedbe dela pod napetostjo in standard SIST EN 50110, CIGRE - CIRED, Čatež, svibanj 2007.

[15] Z. Miletić, V. Lovrenčić, Usposabljanje delavcev po treh izobraževalnih programih za uporabo tehnilogije dela pod napetostjo na nizki napetosti v HEP – NOC, CIGRE, Čatež, svibanj 2007.

[16] V. Lovrenčič, B. Ružič, M. Kern, M. Lušin, Uvajanje dela pod napetostjo (DPN) v slovensko elektroenergetsko okolje, 29. Kotnikovi dnevi, Radenci, ožujak 2008.

[17] V. Lovrenčić, M. Pirc, M. Lušin, Uvajanje dela pod napetostjo (DPN) v Nuklearni elektrarni Krško (NEK), 9. konferenca SLOKO CIGRE - CIRED, Kranjska Gora, 25.-27. svibanj 2009.

[18] V. Lovrenčić, M. Pirc, M. Javeršek, M. Lušin, Enoletne izkušnje dela pod napetostjo na nizki napetosti v NEK in SEL, 31. Kotnikovi dnevi, Radenci, ožujak 2010.

[19] V. Lovrenčić, B. Ružič, S. Krištofelc, M. Pečovnik, Z metodo DPN zmanjšujemo število nezgod pri delu, CIGRE – CIRED 10. konferenca slovenskih elektroenergetikov, Ljubljana, 30.5.-1.6.2011.

[20] V. Lovrenčić, M. Lušin, Slovenian training experience and methodologies for live work implementation, 10. International conference on live maintenance ICOLIM, Zagreb, 31.5. – 2.6.2011.

[21] V. Lovrenčić, M. Pirc, Experience with live work (LW) implementation in nuclear power plant KRŠKO (NEK), 10. International conference on live maintenance ICOLIM, Zagreb, 31.5. – 2.6.2011.