hrvatske Šume 94 - 10/2004casopis.hrsume.hr/pdf/094.pdfhrvatske [ume vizija 2050 ^asopis unasylva...

Naslovna stranica:Suncokret

– Biserka Markovi}

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,^edomir Kri‘mani},@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101

e-mail: direkcija�hrsume.hrmiroslav.mrkobrad�hrsume.hr

Uredni{tvo se ne mora uvijekslagati s mi{ljenjima autorateksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.

u ovom broju

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME 1

LISTOPAD

RRRRRestrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,zakzakzakzakzakon, poàrion, poàrion, poàrion, poàrion, poàri

Prije ~etiri godine najavljenorestrukturiranje Hrvatskih{uma zapo~et }e u sije~nju

idu}e godine! Na to ukazujuizjave odgovornih ljudi pa imvalja vjerovati. A {to }e sedogoditi? E, to jo{ nitko ne zna,ili (se) bar javno ne obznanjuje.Procure tu i tamo neke informa-cije koje jo{ vi{e uznemiruju{umarsko pu~anstvo, koje ionako‘ivi od promjene do promjene,strahuju}i za ono najva‘nije –posao. Tako se i sada izmjenjujupri~e o vi{ku s onima da vi{karadnika nema, o broju novih{umarskih organizacija, samostal-nih poduze}a, itd.

Istodobno s najavljenomreorganizacijom donosi se i noviZakon o {umama koji trebastvoriti zakonske okvire, pa i zafamozna sredstva op}ekorisnihfunkcija {uma s kojima bi se,naga|a se, ubudu}e trebaloupravljati s drugoga mjesta. I topomalo unosi nervozu me|u{umare, premda su na druk~ijumogu}nost raspolaganja timsredstvima, sjetit }e se neki,upozorili jo{ Irci iz tvrtke Coilltekoji su radili prvu verziju restruk-turiranja. Umjesto naga|anja,valja se strpiti, a ni{ta drugo nitine preostaje, jer sve }e dvojbebiti uskoro rje{ene.

Osim po pripremama zarestrukturiranje, ova }e godinabiti upam}ena i po ne~emdobrom – izrazito malom brojupo‘ara i opo‘arenih povr{ina.Tek 193 po‘ara na 3.217 ha do20. rujna (usporedbe radi, lani517 po‘ara na 26.750 ha!).Naravno da je za to najvi{ezaslu‘no ki{no ljeto, ali u velikojmjeri i temeljito provedenepripreme i dobro organiziranapreventiva u firmi. Vi{e je po‘araizbilo, kao i uvijek dosad, uprivatnim {umama (55%) nego udr‘avnim (45%). O po‘arima }eop{irnije biti rije~i u sljede}embroju, a sada spominjemo jo{jednu zanimljivost – rujan je za{ume bio jednako opasan kao ikolovoz! Dok nisu stigle spasono-sne ki{e. (m)

2. – 5. KAKO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETUVizija {umarstva 2050. godine

6. – 8. CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVIPLA]ANJASirovine za drvnu industriju uHrvatskoj ima dovoljno i nijepreskupa

9. – 12. DOBIVANJE BIOENERGIJE IZ BIOMASE[ume u Hrvatskoj mogu godi{njedati oko 2 m³ biomase zaproizvodnju energije

13. – 14. DANI HRVATSKE [UMENastavlja se stoljetna tradicijana{i~kog kraja

14. – 15. UPRAVA [UMA GOSPI]Su{enje crnogorice poprimarazmjere katastrofe

16. PO@E[KI TAKSATORI U ISTRINa isto~noj strani U~ke {umeposebno o~uvane

17. – 18. PRIVATNE [UMEProgrami stari stotinjak godina

18. – 19. REPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARADravom za spas {ume

20. – 22. TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE _ NEKADA[NJELOVI[TE BELJE I KOPA^KI RITOd Rudolfa von Oesterreicha doturista novog doba

23. ZA[TI]ENO BILJE[irokolisna veprina

24. – 25. KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNAÊNJE [UMEEkolo{ke funkcije {ume

26. LJEKOVITO BILJEPodbjel lijek za ka{alj

29. 26. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA,ITALIJA 13. _ 20. RUJNAPrvak Rus Shvetsov, hrvatski {umariskromno

31. – 32. VINKOVCIOvdje se pisala povijest slavonskog{umarstva

33. POVIJEST [UMARSTVAVa‘nost {ume za materijalno idu{evno dobro ~ovjeka

34. ZOONOZEMi{ja groznica

35. LOVSTVOU Istri se dobro radi s pti~arima

9. – 12.

18. – 19.

RRRRRestrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,estrukturiranje,zakzakzakzakzakon, poàrion, poàrion, poàrion, poàrion, poàri

Broj 94 • listopad 2004. HRVATSKE [UME2

Vizija 2050

^asopis Unasylva donioje u svojem 204. brojuintrigantan ~lanak Visionof forestry 50 years onkoji je potpisao MerilioMorelli. Gosp. Moreli vi{ije slu‘benik FAO odjelaza {umarsku politiku iplaniranje, a bio jevoditelj Delphi postupkakojim se nastojaloutvrditi mi{ljenja skupineeksperata FAO o viziji{umarstva u 2050.godini.Uz pomo} Delphi metode12 je pojedinaca izglavnoga sto‘era FAO ipodru‘nica FAO diljemsvijeta, razmatralo 10aspekata odr‘ivogagospodarstva vezanogza {umarstvo: {umskapokrovnost, za{tita io~uvanje, {umskeplanta‘e, energija izdrva, tehnologija,ponuda i potra‘nja,informacije, voda,me|unarodneorganizacije iupravljanje. Smatraju}ida bi izvje{}e oprovedenoj raspravimoglo biti vrlo zanimljivo~itateljima glasila»Hrvatske {ume«,namjera nam je u dvanastavka sa‘etoprikazati postignuturazinu promi{ljanjaizabranih aspekata{umarstva u 2050.godini.Napominjemo daizvje{}e ne odra‘avakoncenzus ve}zajedni~ku vizijusudionika koji su uovome postupkusudjelovali dobrovoljno.Jednako tako izvje{}e nepredstavlja slu‘benostajali{te FAO.

[umski pokriva~Izme|u 2010. i 2020. godine, {um-

ski }e pokriva~ postati stabilan na glo-balnoj razini. Me|utim, budu}i da }ese do tada nastaviti s kr~enjem trop-skih ki{nih {uma (4 do 6 milijuna hek-tara godi{nje) stabilizirani }e {umskipokriva~ biti manje povr{ine od da-na{njega. Sigurno je da }e biti razlikame|u regijama i tipovima {uma. Bore-alni }e se {umski pokriva~ stabiliziratina dana{njoj razini. U Sjevernoj Ame-rici i zapadnoj Europi, povr{ina pod{umama }e se znatno pove}ati. Napodru~ju Azije i Pacifika, povr{inapod prirodnim {umama }e se smanjitis najve}im gubicima u jugoisto~nojAziji. Me|utim, zbog {umskih plan-ta‘a i drve}a izvan {uma, ukupna po-krovnost regije {umskim pokriva~emmogla bi ostati na istoj razini ili se ~aki pove}ati. U ju‘noj i sredi{njoj Ame-rici {umska bi se pokrovnost moglamalo pove}ati, no povr{ine prirodnih{uma bit }e znatno smanjene, naro~i-to u podru~ju Amazone. Povr{ina }ese afri~kih {uma samo neznatno sma-njiti, ali }e povr{ine pod {umama usredi{njoj Africi biti znatno manje.

Najve}i }e pritisak na {umska pod-ru~ja predstavljati {irenje poljoprivred-nih podru~ja u zemljama u razvoju.

Za{tita i o~uvanjeZa{tita tla, vode i cjelovitih ekosu-

stava postajat }e sve va‘nija. Bit }enezaobilazna za razvoj te }e biti temame|unarodnih pregovora s va‘nimekonomskim implikacijama. Koncepto~uvanja i za{tite prirode kao dioskupne odgovornosti bit }e {irokoprihva}en kao rezultat jakih programaekolo{ke izobrazbe i pritiska ekolo{-kih aktivista.

Mre‘e za{ti}enih prirodnih {umskihpovr{ina nastavit }e rasti. Kako se pri-rodne {ume iskori{tavaju svuda osimu udaljenim i nedostupnim podru~ji-ma, o~uvanje preostalih {uma bit }eglavni prioritet svih dr‘ava na svimkontinentima. Sje~a i iskori{tavanjeprirodnih {uma bit }e zabranjeni umnogim zemljama.

Udru‘enja gra|ana, posebice u raz-vijenim zemljama i djelomi~no nevla-dine organizacije skupljat }e financij-ska sredstva za potporu o~uvanja {u-ma. Vlade }e financirati manje priv-la~ne aspekte za{tite i o~uvanja. Ta-ko|er }e do}i do promjena principa iprakse ’za{titarstva’. Za{titarska }e eti-ka izgubiti na zna~aju, a naglasak }ebiti na, spram prirodi, prihvatljivomdjelovanju svakog pojedinca.

Me|unarodne }e nevladine organi-zacije biti vrlo aktivne u zemljamatropskoga pojasa. Me|utim, pritisakstanovni{tva, privatnih interesa u isko-ri{tavanju prirodnih {uma, siroma{tvo,

znanost

(Skupno prom{umarstva

korupcije i gra|anski nemiri i dalje }enadvladavati napore u za{titi {uma io~uvanju njihove biolo{ke raznolikosti.U nekim }e se podru~jima priroda {ti-titi intenzivno, dok }e se u drugimanastaviti s istrebljivanjem vrsta i uni{ta-vanjem ekosustava.

U zemljama koje se danas nalaze urazvoju i ~ije su ekonomije u tranziciji,zna~ajna }e se {umska podru~ja stavitipod stroge za{titne mjere. Me|utim,ne}e biti dovoljno za{ti}ene na tere-nu. Druge }e zemlje ve}inom svojih{uma gospodariti na osnovi vi{estru-koga iskori{tavanja (multiple-use basis).U onim zemljama u kojima }e bitiuspostavljena odgovaraju}e za{ti}enai odr‘avana podru~ja, {ume }e bitipod velikim pritiskom turizma.

Glavni problemi za{tite {uma utropskome podru~ju pojavit }e se

KKKKKAKAKAKAKAKO ]E SE RAZVIJAO ]E SE RAZVIJAO ]E SE RAZVIJAO ]E SE RAZVIJAO ]E SE RAZVIJATI [UMARSTVO U SVIJETUTI [UMARSTVO U SVIJETUTI [UMARSTVO U SVIJETUTI [UMARSTVO U SVIJETUTI [UMARSTVO U SVIJETU

Foto:I.

Martini}

Pi{u:Ivan

Martini},izv. sveu~.

prof.Stjepan

Dekani},dipl. ing.

{um.

UMARSTVO U SVIJETUUMARSTVO U SVIJETUUMARSTVO U SVIJETUUMARSTVO U SVIJETUUMARSTVO U SVIJETU


{umarstva0. godine

Neke }e velike ‘ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~eznutiiz prirodnih stani{ta. Velike ‘ivotinje koje opstanu uprirodi tamo }e se nalaziti u mnogo manjem broju negodanas. Podru~je }e Amazone biti najva‘nije podru~je naZemlji za o~uvanje biolo{ke raznolikosti.

Planta‘e }e ostati va‘an izvor drva i postat }e najva‘nijiizvor sirovina za industriju {umskih proizvoda (najmanje30, a mo‘da ~ak i 60 %).

Ozna~avanje i motrenje svih vrijednih stabala uprirodnim {umama postat }e stvarnost. Svako }eozna~eno, upisano vrijedno stablo ispod svoje kore nositielektronski ~ip. Rast drve}a i njegova sje~a i transportnadgledat }e se uz pomo} satelita i ra~unalne tehnologije.

i{ljanje budu}nostieksperata FAO)

zbog pove}anja broja stanovnika inastojanja vlada da odr‘e odgovaraju-}i tempo gospodarskoga razvoja. UAfrici i nekim drugim podru~jima urazvoju pove}at }e se pritisak na pri-rodu, a {ume i poljoprivredna zemlji{-ta nastavit }e se intenzivno iskori{ta-vati {to }e voditi do istrebljenja mno-gih ‘ivotinjskih vrsta. Neke }e velike‘ivotinje (npr. tigrovi i nosorozi) i{~ez-nuti iz prirodnih stani{ta. Velike ‘ivo-tinje koje opstanu u prirodi tamo }ese nalaziti u mnogo manjem brojunego danas. Podru~je }e Amazone bi-ti najva‘nije podru~je na Zemlji zao~uvanje biolo{ke raznolikosti.

Da bi se za{titilo i o~uvalo za{ti}e-na podru~ja, sprje~ilo {umske po‘are,a u isto vrijeme omogu}ilo stanovni{t-vu ekonomske dobrobiti od {uma bit}e potrebna tje{nja suradnja dr‘avnih

institucija sa stanovnicima podru~janeposredno uz {ume.

[umske planta‘ePlanta‘e }e ostati va‘an izvor drva

i postat }e najva‘niji izvor sirovina zaindustriju {umskih proizvoda (naj-manje 30, a mo‘da ~ak i 60 %). Inten-zivna }e se proizvodnja drva odvijati uvelikim planta‘ama, {to }e omogu}itilak{e o~uvanje prirodnih {uma. Stoga}e se povr{ina {umskih planta‘a naglobalnoj razini dramati~no pove}atite }e u budu}nosti biti tri do ~etiriputa ve}e. Vi{e }e se planta‘a osnivatiizvan tradicionalno {umskih podru~ja ina marginalnim povr{inama poljopri-vredne proizvodnje.

Milijuni }e se hektara planta‘a sa-stojati od kloniranih, genetski pobolj-{anih kultivara. Najvjerojatnije }e bitisve vi{e planta‘a eukaliptusa i borova.Sada{nje }e rasprave o prirodnosti iekolo{koj prihvatljivosti {umskih plan-ta‘a s vremenom zamrijeti.

Tehnolo{ki }e napredak pospje{itiosnivanje {umskih planta‘a. Genetskomanipuliranje, biotehnologija, selekci-ja drve}a i unaprije|eni postupci kulti-vacije zna~ajno }e pove}ati proizvod-ne mogu}nosti planta‘a. Drve}e }e bi-ti otpornije na napade insekata i bole-sti. Planta‘e }e se osnivati s vrstamadrve}a izmijenjenima tako da proizvo-de drvna vlaka posebnih zna~ajki kojemogu zadovoljiti proizvodne zahtjeve,te vrstama pove}anih proizvodnih mo-gu}nosti. Navodnjavanjem iz mora i izpodzemnih izvora zna~ajni }e dijelovipustinja postati plodne povr{ine te }epredstavljati glavna podru~ja proizvo-dnje drvnih vlakana.

Planta‘e }e dobivati na va‘nosti uproizvodnji sirovina, osobito u eko-nomsko stabilnim zemljama s malomgusto}om stanovni{tva, odgovaraju-}im povr{inama za mogu}u {umskuproizvodnju i povoljnim klimatskimuvjetima (uklju~uju}i Novi Zeland,Australiju, ^ile, Argentinu i Portugalkojima }e se kasnije pridru‘iti i druge

Kako }e izgledati i koliko }e ih biti


Za{titne {ume u priobalju

zemlje kao {to su Mozambik i Indone-zija). Latinska }e Amerika imati najve-}e povr{ine planta‘a brzorastu}ih vr-sta drve}a. U ekonomski }e se najraz-vijenijim zemljama {umske planta‘e skratkim ophodnjama ustaliti kao izvorisirovina.

Me|utim, planta‘ama su namijenje-ne i druge uloge. U posebnim }e seslu~ajevima osnivati i planta‘e s du-gim ophodnjama i to tamo gdje }e seo~ekivati njihov doprinos za{titnojfunkciji. Tako }e se u Europi osnivatiplanta‘e koje }e zadovoljavati nizekolo{kih i estetskih zahtjeva, dok }eproizvodna funkcija tih planta‘a biti udrugome planu.

Ruralne {umske planta‘e i drve}eizvan {umskih povr{ina dobit }e nava‘nosti u onim zemljama koje }ezadr‘ati visok postotak ruralnoga sta-novni{tva. Zasa|eno }e se drve}e svevi{e integrirati u sustave iskori{tavanjatla unutar kojih }e se koristiti i za proiz-vodnju tehni~ke oblovine {to }e pomo-}i u odr‘avanju {umarskih aktivnosti uudaljenim ruralnim podru~jima.

Uspostavljanje {umskih planta‘a kaojedne od glavnih mjera u zaustavljanjuklimatskih promjena ({to se o~ekujepo~etkom stolje}a) ne}e se dogoditi.

Upravljanje planta‘ama }e se tako-|er pobolj{ati, iako }e stanje ostatipodvojeno izme|u vrlo dobro uprav-ljanih planta‘a i onih prepu{tenih pre-‘ivljavanju zbog nedovoljnih po~etnihulaganja ili manjkavoga gospodarenja.

[umovita Europa

Delphi metoda _ metodu su osmislili znans-tvenici u Rand Corporation 1950-ih godina kao ponav-ljaju}i postupak za predvi|anje mogu}ih scenarija doga-|anja u budu}nosti. Obi~no se okupi grupa zainteresira-nih pojedinaca koji pismenim putem ili osobno (licem ulice) raspravljaju o temama od zajedni~koga interesa.Pojedinci unutar grupe dijele zajedni~ki interes o temirasprave, imaju}i pritom razli~ita stajali{ta. Od svakogase sudionika grupe tra‘i komentiranje odre|enog skupapitanja. Voditelj rasprave analizira pojedine komentare isastavlja izvje{}e koje prikazuje odgovore grupe. Poje-dinci tada uspore|uju svoje komentare sa skupnim od-govorom grupe i dobivaju mogu}nost da temu komen-tiraju jo{ jednom, ovaj put anonimno. Sastavlja se novoizvje{}e i postupak se ponavlja sve dok se ne postigneop}e slaganje grupe ili dok se grupa slo‘i da se ne mo‘eposti}i op}e slaganje.

Zbog izdava~kih rokova Unasylvae nije bilo mogu}eponoviti postupak dovoljan broj puta da bi se postiglojednoglasno stajali{te svih sudionika pa valja naglasiti dase ne sla‘u svi sudionici postupka sa svim zaklju~cimaiznesenim u ovome ~lanku. ^lanak treba promatrati kaoizvje{}e o istra‘ivanju koje je jo{ u postupku, jer Delphipostupak i rasprava koju je potakao jo{ uvijek traju.

U razvijenome }e dijelu svijeta gospo-darenje planta‘ama biti u vrlo visokojmjeri mehanizirano, a pritom }e se ko-ristiti slo‘ene informacijske tehnologijeu optimizaciji proizvodnje i smanjenjurizika ({tetnici, po‘ari i slab rast). Neke}e zemlje onoga dijela svijeta koji sejo{ razvija, npr. Kina, tako|er unapri-jediti gospodarenje {umskim planta‘a-ma.

U upravljanju planta‘ama pojavit }ese i veliki problemi vezani za prirodnenepogode i nove bolesti koji }e u~initidugoro~na ulaganja u {umske planta-‘e vrlo rizi~nima. Industrijske }e seplanta‘e financirati isklju~ivo iz privat-nih izvora, a tr‘i{ne }e sile odre|ivatipove}anje, smanjenje ili konverzije{umskih planta‘a.

Jedan od glavnih problema pri osni-vanju velikih planta‘a bit }e uvjerava-nje nevladinih organizacija da prihvateplanta‘e kao glavni izvor drvnih vlaka-na i kao mjeru koja }e voditi ka sma-njenju intenziteta iskori{tavanja prirod-nih {uma. Sukobi }e se poja~ati okoo~uvanja prirodnoga naslije|a i biolo{-ke raznolikosti.

Energija iz drvaPotro{nja energije iz drva gubit }e

na va‘nosti u mnogim zemljama zbograzvoja novih tehnologija za proizvo-dnju ili uporabu energije, pove}anjaprihoda i smanjenja cijena zamjenskihgoriva. U zemljama u razvoju potro{-nja }e se energije iz drva dramati~no


Voda i {uma nerazdvojno su povezani

smanjiti do 2020. godine zbog nasto-janja vlada da zadovolje vlastitu ener-getsku potra‘nju energijom iz neob-novljivih izvora te pritiska na doma}in-stva da s grijanja drvom prije|u nadruge energetske izvore kao {to suplin, nafta ili elektri~na struja. Tako|er}e se smanjiti potro{nja ogrjevnogadrva zbog razvoja u~inkovitijih na~inakori{tenja drva kao goriva, posebice uKini, Ju‘noj Americi i ju‘noj Africi.

Ipak, drvo }e ostati va‘an energentnaro~ito u siroma{nijim zemljama,udaljenim nedostupnim podru~jima teu zemljama bogatima drvom. U nekim}e podru~jima s visokom gusto}omnaseljenosti biti izra‘ena nesta{icaogrjevnog drva, a ograni~ene mogu}-nosti {umskih planta‘a u ruralnim

podru~jima ne}e mo}i zadovoljiti sveve}u potra‘nju.

U razvijenim }e zemljama postojatinova politika i inicijative koje }e poti-cati uporabu ogrjevnoga drva da bi sepomoglo odr‘avanju i ~i{}enju prirod-nih {uma. Istodobno, u razvijenimzemljama ogrjevno drvo nikada ne}epostati bitan izvor obnovljive energije.S novim energetskim izvorima koji }ese razviti u budu}nosti, smanjit }e sepotrebe za energijom iz drva.

TehnologijaKao posljedica stalnoga tehnolo{-

kog napretka koji }e se dogoditi u slje-de}ih 50 godina, na~ini upravljanja igospodarenja {umama zna~ajno }e se

pobolj{ati. Vrhunske }e se tehnologijekoristiti za unaprje|enje gospodarenja{umama svuda u svijetu. Ra~unala ira~unalne tehnologije bit }e osnovasvih aktivnosti. Vi{e komunikacije, vi{era~unala, mo}nih softverskih paketa irobotike zna~ajno }e pobolj{ati mo-trenje {uma.

[umske inventure i pripadni radovikoji se temelje uglavnom na procjenipovr{ina i obujma, obavljat }e se teh-nologijama daljinskoga mjerenja. Sate-litski podaci i informacije bit }e osno-va za visoko u~inkovite radove. Susta-vi koji rade s mikrovalovima (npr. ra-dari) lako }e nadgledati iskori{tavanje{uma na povr{inama manjima i od 1m2. Ovim }e se sustavima upravljati slako}om kojom se danas koristi inter-net. Drugim rije~ima, svaku }e sje~ubiti mogu}e nadgledati u realnom vre-menu (on real-time basis), u svakompodru~ju bilo koje regije svijeta.

Izvla~enje }e se drvnoga obujma utropskim ki{nim {umama obavljati isk-lju~ivo helikopterima, cepelinima ilikojim drugim zra~nim prijevoznim sred-stvima. U proizvodnim se {umamane}e otvarati novi putevi, a nova zadi-ranja u {umske povr{ine bit }e ograni-~ena.

Biotehnologija }e tako|er biti vrlopopularna. Selekcija drve}a omogu}it}e pove}anu proizvodnju korisnih drv-nih vlakana (na primjer, stabla s manjelignina za proizvodnju celuloze ili sta-bla s pove}anom otporno{}u na bole-sti i napade insekata). Me|utim, pogo-dnosti koje }e biotehnologija donijetine}e biti tako velike kao {to se o~eku-

je. Kori{tenje genetski izmijenjenogadrve}a bit }e predmetom velikih ra-sprava koje }e rezultirati sve ve}im ra-zila‘enjem izme|u Europe i SAD.

U obradi }e drva nove tehnologijepove}ati iskoristivost drvnoga obujma,omogu}iti ve}e kori{tenje ve}ega bro-ja razli~itih vrsta i stabala manjegapromjera. Recikliranje papira i drvnihvlakana bit }e klju~na sastavnica teh-nolo{koga razvoja. Novim }e se teh-nologijama nastojati iskoristiti otpad-no drvo i drvna vlakna kako bi seproizvelo visoko kvalitetne drvneproizvode. Ti }e proizvodi biti jedna-ko kvalitetni u tehnolo{kom smislukao puno drvo, mogu}e i tehni~kibolji od punoga drva, te puno jeftiniji{to }e dovesti do ekonomskoga po-maka na tr‘i{tu koji }e voditi dalje odprirodnoga drva. Napredak u proizvo-dnim tehnologijama industrije drvnihproizvoda, uklju~uju}i u~inkovitije is-kori{tavanje drvnih vlakana, na kraju}e u ogromnoj mjeri nadma{iti postig-nu}a na podru~ju biotehnologije.

Na podru~ju celuloze i papira, do}i}e do neznatnih pobolj{anja u sma-njenju nepovoljnih ekolo{kih u~inakaindustrijske proizvodnje, npr. smanje-nje potro{nje energije u proizvodnji,manja potro{nja vode i smanjenje ot-padnih voda. Do}i }e do pove}anogakori{tenja proizvoda {umskih planta‘ai recikliranih drvnih vlakana. Najvjero-jatnije se ne}e prona}i neki revolucio-narni postupak ili velika promjena upostupku koji bi mogao imati ogro-man u~inak bilo na okoli{, bilo na pot-ro{nju {umskih vlakana.


Kvalitetne sirovine, prije svega trupaca hrasta,u Hrvatskoj ima dovoljno. No ne za brojne(i sve brojnije) pilane nego za finalnuproizvodnju. S tom se ~injenicom u svjetlu novihbudu}ih odnosa {umarstva i drvne industrijekao partnera u reprociklusu, koji }e svojusuradnju zasnivati na tr‘i{noj, ekonomskojlogici, treba pomiriti. Izvo‘enje piljene gra|ene koristi ni {umarstvu, niti finalistima

NNNNNekoliko odluka Vlade RepublikeHrvatske, nedavna o deregu-laciji cijena drvnih sortimenata

(Uredba od 4. kolovoza), zatim ona opremje{tanju Uprave za drvnu indus-triju iz Ministarstva gospodarstva uMinistarstvo poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva (nakon ustrojanovih ministarstava), te kona~no, do-no{enje strategije razvoja drvneindustrije, krajem srpnja, uzburkalo jeduhove i izazvalo malu medijsku bukume|u drvoprera|iva~ima. Odnosiizme|u {umarstva i drvne industrije,ionako nikad do kraja definirani (jer i{umari i drvarci misle da su posto-je}im stanjem zakinuti), dobili su novudimenziju. Vladine odluke, naime,otvaraju prostor za uspostavu novih idruk~ijih odnosa i pru‘aju mogu}nostda se u ovoj oblasti, kao {to je to uostalim europskim zemljama, uspo-stavi tr‘i{na ekonomija.

^ime je rezultiralozamrzavanje cijena

Za razumijevanje stanja u ovoj, zahrvatsko gospodarstvo, iznimno va‘-noj djelatnosti klju~no je nekolikopojmova – cijene, tr‘i{te, finalizacija.

Hrvatska je donedavno bila jedinaeuropska zemlja u kojoj su se cijenedrvnih proizvoda odre|ivale admi-nistrativno. I premda su Hrvatske {u-me javno poduze}e, a sada trgova~kodru{tvo u vlasni{tvu dr‘ave, kojegospodari s 80 posto {uma u Hrvat-skoj, u vi{e navrata Ministarstvu go-spodarstva upu}ivale zahtjeve zaderegulacijom cijena, sve do srpnjaove godine to je bila tabu tema.Budu}i da ponuda i potra‘nja nisu

utjecale na cijene, svi drvoprera|iva~isu ‘eljeli kupovati samo trupce dobrekonjunkture (ju~er bukve i jele, danashrasta), pa se stvorio privid o manjkutrupaca za finalnu proizvodnju inepo{tenoj distribuciji. A zapravo susvi drvoprera|iva~i, ~ast izuzecima,tra‘ili ekstraprofit iz niske cijene trup-ca.

– Vlada je 1966. godine zamrzlacijene s namjerom poticanja razvojafinalne drvne industrije. No dogodilose suprotno, nije se razvijala finalnaproizvodnja nego – pilane. Jer obrtkapitala ne poznaje niti priznajepoliti~ke namjere, on je najbr‘i upra-vo na relaciji trupac – daska, odnosnou primarnoj preradi, tvrdi PetarMilinkovi}, rukovoditelj komercijale uHrvatskim {umama.

Nitko ne zna koliko je pilana otvo-reno na brzinu. Barata se brojkom odnjih ~ak 700-tinjak, no svi znaju logikunjihovog poslovanja – nabava trupacapo doma}im cijenama, najni‘ima uokru‘enju, te prodaja piljene gra|e poinozemnim cijenama.

Milinkovi} dodaje da, uz iznimke, utakvim uvjetima nije bilo interesarazvijati finalnu proizvodnju. Pomak jenapravljen u pove}anoj proizvodnjiparketa i podnih obloga, no i tu seradi o najmanjoj dodanoj vrijednosti.U Hrvatskoj se tako dogodio apsurd –dok u svijetu male pilane s prerezomdo 5000 m3 zbog nerentabilnostipropadaju, ovdje ni~u kao gljive!Istodobno, u Austriji se otvaraju velikepilane za piljenje 250 tisu}a kubikalista~a ili ~ak milijun kubika ~etinja~a.Jer oni kupuju trupce po normalnoj,tr‘i{noj cijeni i moraju jako punopropiliti da bi opstali.

Sirovine za drvnu induima dovoljno i nije pre

Foto:Arhiva

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Sirovine za drvnu induima dovoljno i nije pre

CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI PLA]ANJA

Bukvanijekonjunkturna

tr`i{te drva

CIJENE _ KAKO SE FORMIRAJU, KAKVI SU ROKOVI PLA]ANJA


da }e prihod od prodaje drveta uHrvatskim {umama ostati pribli‘no isti.No uvo|enjem tr‘i{ta stvara se mo-gu}nost uvo|enja reda na duge stazetako da se (valjda) vi{e ne}e dogoditida cijene ostaju nepromijenjene ponekoliko godina, da svi onda ‘ele ku-povati trupce, dok istodobno ostalienergenti poskupljuju i po nekolikoputa. Tako }e se mo}i valorizirati inedavno (2002. godine) dobiveni FSCcertifikat koji potvr|uje prirodnost{uma, konstantnost kvalitete koja mo-‘e pro}i svugdje u Europi, te ~injenicuda se sa {umama gospodarilo nana~elima odr‘ivog razvoja.

Kako je u EuropiIgre oko cijena ne doti~u toliko dru-

ge sortimente ve} se svode na robukoja se trenutno tra‘i. Sada je to hrast.U zajedni~kom reprociklusu {umarinemaju alternativu i nu‘no su okrenutina doma}u drvnu industriju ~iji sugotovo jedini dobavlja~ sirovine.Godi{nje se u Hrvatskim {umama pro-izvede oko 1,8 milijun kubika oblo-vine od ~ega 93% zavr{i na doma}emtr‘i{tu. Preostali dio prodaje se nadoma}im i me|unarodnim licitacija-ma. Oko pola milijuna kubika su hra-stovi trupci, i njih vi{e jedostavnonema. A potra‘nja za njima je bardvostruko ve}a! No, ne zbog potrebafinalne proizvodnje, koja godi{nje tro{inajvi{e 500.000 m3, nego zbog ve}spomenute primarne prerade, pilana.

Lani je u Hrvatskoj ostvarena pro-sje~na cijena kubika furnirskog trupcahrasta od 195 �. To je bilo vi{e negou Sloveniji (181 �) i Bugarskoj (112 �),a manje nego npr. u BiH, Poljskoj,Ma|arskoj, Slova~koj. Pilanski trupachrasta samo se u Bugarskoj (56 �/m3)moglo kupiti jeftinije nego u Hrvatskoj(63 �)! U Ma|arskoj se prodavao po115 �/m3. Isto je i s furnirskim trup-cima bukve koji su, osim u Bugarskoj,najjeftiniji bili u – Hrvatskoj (102 �). UPoljskoj ~ak 162 �/m3!

Vlada je 1966. zamrzlacijene s namjerom poticanjarazvoja finalne drvneindustrije. No dogodilo sesuprotno, nije se razvijalafinalna proizvodnja nego –pilane. Jer obrt kapitala nepoznaje niti priznajepoliti~ke namjere, on jenajbr‘i upravo na relacijitrupac – daska, odnosno uprimarnoj preradi.U Hrvatskoj se tako dogodioapsurd – dok u svijetu malepilane s prerezom do 5000m3 zbog nerentabilnostipropadaju, ovdje ni~u kaogljive! Istodobno, u Austrijise otvaraju velike pilane zapiljenje 250 tisu}a kubikalista~a ili ~ak milijun kubika~etinja~a.

ustriju u Hrvatskojeskupa!

Hrast se danas tra‘i

ustriju u Hrvatskojeskupa!

Izvoz piljene gra|e strahovito jepove}an – pro{le godine je ~ak700.000 m3 trupaca ispiljeno i izveze-no kao piljena gra|a!

Administrativnim odre|ivanjem cije-na dogodilo se jo{ ne{to – smanjila sefinalna proizvodnja, a time i brojzaposlenih.

Neka iskustvaPosljednjih nekoliko godina (od

2000.) Hrvatske {ume su poku{aleproblem poja~ane potra‘nje za trup-cima hrasta rije{iti putem povjerenstvaza distribuciju sirovine koje je na te-melju utvr|enih kriterija trebalo “pra-vedno” raspodijeliti pilanske trupce. Akriterij su bili su{arski kapaciteti poje-dinih finalista. Na ~elu povjerenstvabio je Milan Dev~i}, savjetnik u Hrva-tskim {umama, a u povjerenstvu pred-stavnik [umarskog fakulteta. Kakva suiskustva iz toga razdoblja?

– Nisam uvjeren da je to bionajbolji na~in rada, no raspodjela pu-tem povjerenstva bila nam je namet-nuta od strane udru‘enja drvne indu-strije. Naprotiv, uvjeren sam da se tonajbolje mo‘e rije{iti putem tr‘i{ta itrupaca i piljene gra|e, ka‘e Dev~i}.U Hrvatskoj ima dovoljno trupaca zasve finaliste, no nema tr‘i{ta piljenegra|e. To zna~i da neki od proizvo-|a~a namje{taja ili drugih finalnihproizvoda ne moraju nu‘no imati ipilanu, ali moraju imati tr‘i{te gdjegra|u mogu kupiti. I dok god se to nenapravi, tra‘ene robe }e uvijek bitipremalo, kao {to je i ovakvom raspo-djelom uvijek bilo nezadovoljnih. Jerprema na{oj analizi, gotovo da nijebilo finalista koji tako|er nije izvoziosamicu!

Nema Kopernikanskogobrata

Kona~no uvo|enje slobodnoga tr-‘i{ta u {umskoprera|iva~kom sektorune}e donijeti nikakav nagli i spektaku-larni obrat. Prve simulacije pokazuju

OSTVARENE CIJENE SUSJEDNIH ZEMALJA NA POMO]NOM STOVARI[TU BEZ PDV-a

HRVATSKA 102 40 195 63 119 52SLOVENIJA 126 51 181 67 189 52B i H 128 44 _ _ 80 51MA\ARSKA 119 63 196 115 _ _POLJSKA 162 39 292 72 154 40BUGARSKA 82 41 112 56 57 45SLOVA^KA 130 47 209 66 105 50

��m3

Furnirski trupcibukva (F, L,)

Pilanski trupcibukva

Furnirski trupci hrast

Pilanski trupcihrast

Furnirski trupcijela/smreka jela/smreka

Pilanski trupci


O stanju u {umarstvu, cijenama si-rovine i na~inima prodaje u nekimsrednjoeuropskim dr‘avama, ovoga seljeta, u okviru Dana hrvatskoga {u-marstva, raspravljalo u Selcu na skupukomercijalista iz dr‘avnih poduze}akoja gospodare {umama u timzemljama. Tamo se moglo ~uti da suse ulaskom u Europsku uniju stvari unekim zemljama bitno promijenile. Ta-ko je u Poljskoj i ê{koj pove}anapotra‘nja u odnosu na ponudu dok jeu Ma|arskoj, zbog izgradnje termo-elektrana na biomasu, naglo poraslacijena ogrjevnog drva.

Isto tako, uspore|ivanjem cijenaevidentno je da su u Hrvatskoj ostva-rene ni‘e cijene trupaca u odnosu nasusjedne zemlje, osim Bugarske.

[to donosi strategijarazvoja drvneindustrije?

Ako nema nedostatka sirovine, anema ga osim nekontrolirane potra‘-

nje hrastove oblovine, uglavnom zaprimarnu preradu, i ako su cijenesirovina ni‘e nego u zemljama u okru-‘enju, gdje je onda problem?

Mo‘da samo u dugogodi{njoj na-vici administrativnog odre|ivanja cije-na, pa i koli~ina te strahom od uvo-|enja tr‘i{ta. Sasvim je jasno da }e seu okviru nove strategije razvoja drvneindustrije me|u 700 subjekata primar-ne prerade i oko 300 poduze}a zafinalnu preradu morati dogoditi nekapregrupiranja. Nemogu}e je stalnopove}avati koli~ine trupaca za novepilane koje ni~u. Hrvatske {ume su urazdoblju od 1995. do 2000. godinepove}ale proizvodnju i prodaju trupa-ca za 40%, a broj zaposlenih u drvnojindustriji u tom se razdoblju smanjioza 20%.

– Temeljni ciljevi strategije su pro-mjena postoje}e strukture u drvopre-ra|iva~koj djelatnosti u korist finalneprerade, pove}anje konkurentnostifinalnih proizvoda, pove}anje u~e{}afinalnih proizvoda na tr‘i{tu te pove-

Kako se formiraju cijene– U ê{koj ponudom i potra‘njom, s tim da nema razlike

izme|u doma}e i inozemne prodaje.– Slova~ka: ugovori za strate{ke kupce sklapaju se na godinu

dana na nivou Direkcije, a za sve ostale kupce cijene formirajusame {umarije. Cijene se utvr|uju svaki kvartal.

– U Poljskoj se rade jednogodi{nji ugovori za strate{ke kupce,a cijene se utvr|uju kvartalno. Za regionalne kupce i lokalnostanovni{tvo postoji lista minimalnih cijena. Na lokalnoj razini{umarije svaka tri mjeseca utvr|uju cijene za ponu|ene koli~inedrvnih sortimenata.

– Ma|arska: cijene se formiraju samostalno. Ugovor na jednugodinu radi se isklju~ivo za velike kupce.

– BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene senajavljuju jedan mjesec unaprijed.

– U Bugarskoj postoje strate{ki kupci s kojima se cijene dogo-varaju (tri do ~etiri puta godi{nje). Ostalim kupcima {umarije drvnesortimente prodaju putem nadmetanja. 40% se proda na panju(uglavnom ogrjevnog drva).

– I u Sloveniji cijene diktira tr‘i{te. Budu}i da su {umari konce-sionari, sklapaju koncesijski ugovor s dr‘avom u kojemu sunazna~eni okviri kretanja cijena.

– Njema~ka: cijene se odre|uju na razini poduze}a. Drvne sor-timente prodaju Uprave {uma dok {umarije imaju odre|enu manjukvotu. Prodaje se putem ugovora, nadmetanja i komadne prodajelicitacijom.

– Hrvatska: 90% etata se proda putem ugovora doma}oj drvnojindustriji, 4% se proda putem me|unarodnog javnog nadmetanja,3% putem doma}ag javnog nadmetanja i 3% na blagajni. Cijene su(bile) strogo regulirane i nisu mijenjane od 1997. godine.

Rokovi pla}anja– Slova~ka: ugovara se pla}anje na 30 dana, dok se vrijeme

naplate kre}e od 45 do 60 dana.– Poljska: rok pla}anja je 30 dana od dana isporuke. Veliki

kupci pla}aju na dvanaestine dok novi kupci moraju isklju~ivopla}ati unaprijed.

– ê{ka: rok pla}anja za velike kupce je 14 dana uz 2%rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obavezno jepla}anje unaprijed.

– Ma|arska: za trupce je rok pla}anja 15 do 30 dana, zacelulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana te za termo-energane(10-godi{nji ugovori) do 20 dana. Novi kupac pla}a unaprijedi kupuje koli~inu do 100 m3.

– BIH: uglavnom se sve pla}a unaprijed izuzev manjegbroja provjerenih kupaca kojima je rok pla}anja do 30 dana.

– Bugarska: rokovi pla}anja se formiraju ovisno o na~inuprodaje. Kod prodaje na stovari{tu rok pla}anja je tjedan danaod isporuke. Kod prodaje na panju pla}a se 10 do 50%unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na jednu godinumoraju platiti 30% vrijednosti unaprijed.

– Slovenija: nema definirane rokove pla}anja, ve} ih ugo-vara sa svakim kupcem zasebno.

– Hrvatska: za kupce s ugovorima rok pla}anja za trupceje 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana. Kod kupovine nadoma}em i me|unarodnom javnom nadmetanju pla}a seunaprijed.

– Njema~ka: rok pla}anja za dvadeset velikih kupaca je 14dana uz prilo‘enu garanciju banke kao sredstvo osiguranjapla}anja. Svi ostali kupci pla}aju unaprijed.

}anje zaposlenosti. Tr‘i{te bi trebaloosigurati podjednake uvjete svima ~i-me bi se otvorila mogu}nost rje{a-vanja sive ekonomije u ovom sektoru,obrazla‘e osnovne ciljeve dr‘avni taj-nik za {umarstvo, drvnu industriju ilovstvo Josip Bartol~i}.

S finalistima }e se i dalje sklapatiugovori o isporuci sirovine. Upravoovih dana trebali bi po~eti pregovori sdrvnom industrijom za koju {umarstvo(Hrvatske {ume) mora osigurati do-voljno sirovine. I to je bitno.

Medijskim povicima iz redova dr-vne industrije na najavljene promjene,ka‘e Bartol~i} ‘eli se preko utjecajnihdu‘nosnika osigurati dovoljno hrasto-vih trupaca, te istodobno nepla}anjemranijih ugovornih obveza prebacitiprobleme vlastitog poslovanja na dru-ge. U ovom slu~aju na Hrvatske {ume,odnosno dr‘avu, koja je i ranije znalaintervenirati u takvim slu~ajevima otpi-sivanjem ili pretvaranjem dugova uvlasni~ke udjele. No ni takve interven-cije nekim poduze}ima nisu pomogle.

Sastanak komercijalista srednjoeu-ropskih zemalja

Trupci, trupci


bioenergija

[ume u Hrvatskoj mogugodi{nje dati oko 2 m3

biomase za proizvodnjuenergije U Hrvatskoj za proizvodnju toplinske i(ili)

elektri~ne enegije mo‘e poslu‘iti 2,1 mil.m3 drvne biomase godi{nje, {to obuhva}aoko 1 mil.m3 ogrjevnoga drva iz dr‘avnih{uma, oko 0,15 mil. m3 iz privatnih {uma teoko 0,4 mil. m3 drvnog ostatka iz drvneindustrije, a preostalu koli~inu ~ini otpad u{umi

DOBIVANJE ENERGIJE IZ BIOMASE

strojenjima za proizvodnju elektri~ne itoplinske energije, a mo‘e se prera-|ivati u plinovita i teku}a goriva, na-mijenjena za promet i ku}anstva.[umsku biomasu ~ini organska tvarnastala u {umskom ekosustavu: drve-}e i grmlje koje slu‘i za mehani~kupreradu i termi~ko kori{tenje, kojeobuhva}a biomasu iz ~i{}enja, njegaproredama te iz naplodnih i dovr{nihsje~a. U odnosu na fosilna goriva,glavna prednost biomase je u neuspo-redivo manjoj emisiji {tetnih plinova iotpadnih tvari. Prema znanstvenimistra‘ivanjima, zanemarivo je optere-}enje atmosfere s uglji~nim dioksidomprilikom kori{tenja biomase kao gori-

va. Naime, koli~ina emitiranog CO2 zavrijeme izgaranja jednaka je apsorbira-noj koli~ini tog plina tijekom rasta bilj-ke.

Zna~ajna uloga {umskebiomase

Na rujanskom Okruglom stolu uNa{icama, pod nazivom »Dobivanjeenergije iz biomase«, svoje su referatepredstavili stru~njaci iz Hrvatske,Njema~ke i Austrije. Cilj toga skupabio je da se stru~na i {ira javnostupozna s energetskim potencijalombiomase, posebice {umske, i mogu-}nostima njezinog kori{tenja. U svo-

Foto:I. Tomi},Z. Lon~ari},[umarski list

Pi{e:IvicaTomi}

Koriste}i proizvode fotosinteze bi-ljaka kao biolo{ke energetskeizvore, ~ovjek ih je oduvijek upo-

trebljavao ne samo kao hranu nego ikao gorivo. Prije po~etka ve}e upora-be fosilnih goriva drvo je bilo primarani gotovo jedini izvor energije. Na po-~etku tre}ega tisu}lje}a, uz uva‘a-vanje na~ela odr‘ivoga razvoja, po-stupno se provodi sve intenzivnijekori{tenje biomase za proizvodnjuenergije. Rije~ je o nefosilnim tvarima,najrazli~itijim proizvodima biljnog i‘ivotinjskog svijeta: dijelovima drve}a,grmlju, granama, gran~icama, kori dr-veta, piljevini iz {umarstva i drvne in-dustrije, slami, kukuruzovini, stabljika-ma suncokreta, ostacima tijekom rezi-dbe vinove loze i maslina, ko{ticamavi{anja i kori od jabuka (iz {umarstva ipoljoprivrede), ‘ivotinjskom izmetu iostacima iz sto~arstva te komunalnomi industrijskom otpadu. Navedena bio-masa koristi se kao gorivo u po-

[uma kao izvorbiomase[uma kao izvorbiomase


me referatu mr. sc. Josip Dundovi} izHrvatskih {uma govorio je o procjena-ma koli~ine {umske biomase, pred-vi|anjima zna~ajnoga rasta obnovlji-vih izvora energije (OIE) te bitnozna~ajnijoj ulozi {umske biomase kaoenergenta u ukupnoj proizvodnji ener-gije u Hrvatskoj. Naglasio je kako jecilj hrvatske {umarske politike i strate-gije prona}i smisleni na~in uporabe nesamo drvnog sortimenta, ve} i novesortimente i drvne proizvode (sje~ka).Na{a dr‘ava zadovoljava samo okopolovicu svojih potreba za energijom,koriste}i uglavnom naftu i plin, a pre-ma prognozama do 2030. godine, uprimarnoj proizvodnji i potro{nji ener-gije vidljiv je zna~ajan rast udjela ob-novljivih izvora energije, {to uklju~ujei biomasu i drvo.

Proizvodnja sje~ke zaenergetskoiskori{tavanje

Prema predvi|anjima Europskeunije, udio proizvodnje energije iz bio-mase, u usporedbi s ostalim OIE,pove}at }e se krajem 2010. na 75posto od ukupnoga udjela. Cilj hrvat-ske energetske politike je utrostru~itikori{tenje biomase u odnosu na razi-nu 2000. g. (~ak 27,8% u ukupnojOIE). Pritom su bitni poticajni elemen-ti, kao {to su zakonodavno okru‘enje,regulirana poticajna cijena energije izbiomase te pojedini ekonomski instru-menti (Fond za za{titu okoli{a i ener-getsku u~inkovitost, dr‘avne potpore idr.). Govore}i o koli~ini {umske bio-mase u nas, Dundovi} je istaknuo daona pokriva tek dvanaestinu (4,3 %)potreba za energijom, pa tako znatandio na{ega prirodnoga bogatstvaostaje neiskori{ten. Naime, za proizvo-dnju toplinske i elektri~ne energije uHrvatskoj danas mo‘e poslu‘iti 2,1milijuna m3 drvne mase (ogrjevnodrvo, drvni ostaci iz drvne industrije,otpad u {umi). Rije~ je o 1 mil. m3

ogrjevnoga drva iz dr‘avnih {uma,oko 0,15 mil. m3 iz privatnih {uma ioko 0,4 mil. m3 drvnog ostatka iz drv-ne industrije. Prema dugoro~nom pro-gramu gospodarenja, od 2006. do2015. godine, u prethodnom prihodugodi{nje bi se pove}avala proizvodnjauglavnom ogrjevnog drva pa bi pro-cijenjena koli~ina {umske biomasekao enegenta samo u Hrvatskim {u-

mama iznosila vi{e od 2,6 milijuna m3.Od ove koli~ine 60 posto moglo bi sei dalje koristiti kao ogrjevno metarskoi vi{emetarsko drvo te kratko rezano icijepano kao novi proizvod, a 40 po-sto (1,0 milijun m3), odnosi se naproizvodnju sje~ke za energetskoiskori{tavanje. Tako }e do 2010. godi-ne biti formirano novo tr‘i{te {umskebiomase (sje~ka). Govore}i o odnosuobnovljivih i fosilnih izvora energije,Dundovi} je istaknuo kako jedan pro-storni metar bjelogorice u suhomstanju va‘e 450 kg te daje 2000 kWhtoplinske energije, {to odgovara ko-li~inama od 262 kg kamenoga ugljenaili 270 l lo‘iva ulja.

Bioenergetskapostrojenja uHrvatskim {umama

Sudionici skupa upoznati su sasada{njim i budu}im postrojenjima zaproizvodnju energije iz biomase uHrvatskim {umama. Na temelju znan-stvene i me|unarodne suradnje nasta-vljaju se aktivnosti s pilot projektima»Energija iz biomase« pod motom »16U[P = 16 kotlovnica na biomasu od 1MW. Prvi kotao na biomasu (1MW),zbog boljega kori{tenja drva i sje~ke,Hrvatske su {ume izgradile jo{ 1995.godine u Ogulinu, uz stru~nu pomo}zagreba~koga [umarskog fakulteta iaustrijske tvrtke Kolbach. Kotao istogakapaciteta bit }e zavr{en u Gospi}u, agrijat }e, osim upravne zgrade U[PGospi} i zgrade gimnazije, osnovne{kole i sportske dvorane (umjestolo‘iva ulja). Kotlovi na biomasu trebalibi tijekom idu}e godine funkcioniratiu Delnicama i Na{icama. Zaklju~uju}iizlaganje, Dundovi} je istaknuo kako}e se u Hrvatskoj, pod uvjetom da sedostigne ciljani rast od 1 milijun m3

kori{tenja {umske sje~ke, ostvaritiznatna regionalna, nacionalna i eko-lo{ka korist (smanjivanje kori{tenjafosilnih goriva, emisije ugljik-dioksida,porast zaposlenosti i dr.).

Na{e {ume kaozna~ajan energetskipotencijal

O nekim izvorima {umske biomaseu Hrvatskoj govorio je prof. dr. sc.Ante Krpan sa [umarskog fakulteta,napomenuv{i kako reljefne i klimatske

Odnosobnovljivih ifosilnih izvoraenergije

Industrijski otpad koristi se za proizvodnju

Prof. dr. sc.Ante Krpan

Mr. sc. JosipDundovi}


razlike u na{oj dr‘avi omogu}ujurazvoj razli~itih izvora {umske bioma-se. Naime, prirodne nizinske, brdske,gorske i obalne {ume na kr{u va‘an suizvor {umske biomase za energiju.Drvna zaliha navedenih {uma pro-cjenjuje se na oko 300 mil. m3, ali bezsitne granjevine i stabala ispod taksa-cijske granice, godi{nji prirast na pri-bli‘no 9 mil. m3, a godi{nji etat krup-noga drva na oko 5,5 mil. m3.Godi{nje se iz ovih {uma proizvedepribli‘no jedan milijun m3 drva, kojese na tradicionalni na~in koristi zaenergiju. Ostaci poslije sje~e, kao {tosu otpad, gubici i sitna granjevina dajudodatnih 2,2 mil. m3. Dodavanjem dr-vne mase panja~a dobije se ukupnigodi{nji potencijal {umske biomase zaenergiju iz prirodnih {uma, koji iznosi3,92 mil. m3. Ogrjevno drvo dosad seu nas proizvodilo u oplodnim sje~a-ma, proredama i prebornim sje~ama,a nije bilo tr‘i{ne potra‘nje za ostalimtipovima biomase. Krpan je naglasiokako su {ume lista~a vrlo va‘an izvor{umske biomase za energiju, budu}ida sadr‘e od 35% do 100% ogrjevno-ga drva, a iz njih se ostvaruje 85%godi{njeg etata. Gledaju}i prema vr-stama drveta, tijekom sje~e bukovihstabala o~ekuje se 100% – 50 %ogrjevnoga drva, uz prosje~no 20%sitne granjevine, a jela i smreka iz pre-bornih {uma, za razliku od bukve idrugih lista~a, nisu tako zna~ajan izvorbiomase. To je zbog velikog udjelatehni~koga drva, no unato~ tome odjelovoga stabla prsnoga promjera 60cm mo‘e se o~ekivati prosje~no 1,10m3 biomase za energiju, od koje kora~ini 0,55 m3, krupno drvo 0,22 m3 igrane 0,28 m3. U na{im {umama kra-tke ophodnje godi{nji proizvodni po-tencijal novoosvojenih povr{ina pro-cjenjuje se na 2 mil. m3. Podignutekulture ~etinja~a u sklopu pro{irenebiolo{ke produkcije na velikim povr{i-nama neobrasloga {umskog tla, u kon-tinentalnom i mediteranskom podru~-ju, osim pionirskoga zna~enja va‘ansu potencijalni izvor biomase za ener-giju. Na mediteranskom podru~ju ale-pski bor se po zastupljenosti nalazi izahrasta, a na njega se u budu}nostimo‘e ra~unati kao na zna~ajan izvorbiomase za energiju. U Hrvatskoj sene sije~e, no od njega se mo‘eo~ekivati oko 50 posto suhe tvari (bio-mase). Uop}e, ~etinja~e imaju znatnove}i prirast od autohtonih lista~a i za-sigurno su vrste drve}a koje }e nakr{kom podru~ju biti nositelji biomase.

Brzorastu}e lista~e –va‘an izvorbioenergije

Referat o produkciji biomase mekihlista~a u pokusnim kulturama kratkihophodnji imao je Sa{a Bogdan sa[umarskoga fakulteta. Osvrnuo se na

planta‘ni intenzivni uzgoj vrbe, topo-la, johe, breze i bagrema za proizvo-dnju suhe tvari za energetske potrebe.Brzorastu}e lista~e trpe gustu sadnju iidealne su za osnivanje takvih poku-snih objekata. Prednost kratkih opho-dnji je u tome {to se pove}ava udjelobnovljivih izvora energije u ukupnojenergetskoj bilanci, uva‘ava odr‘ivirazvitak, smanjuju transportni tro{kovi(kulture u blizini mjesta kori{tenja),osniva se alternativna »poljoprivredna«kultura, dolazi do depopulacije rural-nih podru~ja s ekstenzivnom poljopri-vredom, ve‘e se atmosferski ugljik, apru‘aju se mogu}nosti ekolo{ki na-prednijem na~inu pro~i{}avanja voda itla (fitoremedijacija). Na podru~ju Hr-vatske ima oko 5 ha takvih eksperi-mentalnih ploha, s klonovima stabla-stih vrba i topola, johe i obi~ne breze.

[umsku biomasu ~iniorganska tvar nastala u{umskom ekosustavu: drve}e igrmlje koje slu‘i zamehani~ku preradu i termi~kokori{tenje, koje obuhva}abiomasu iz ~i{}enja, njegeproredama te iz naplodnih idovr{nih sje~a

[ume lista~a u Hrvatskoj vrlosu va‘an izvor {umskebiomase za energiju, budu}ida sadr‘e od 35% do 100%ogrjevnoga drva, a iz njih seostvaruje 85% sje~ivog etata

U susjednoj Austriji velik udiome|u obnovljivim izvorimaenergije ima drvo, ~ak 60–75posto. Dosad su izgra|ene843 toplane na biomasu, sdistribucijskim sustavomproizvedene topline iproizvodnim kapacitetomkotlovnica od oko 1005 MW,{to Austriju svrstava u sam vrheuropskih dr‘ava

Prosje~na produkcija suhe biomaseobi~ne breze u 13. godini iznosi 23 t/ha, a crne johe 90 t/ha u 14. godini.Klonovi topole u dobi 2/3 godinaproizvedu ~ak 11,5 tona biomase pohektaru, stablaste vrbe 2/5 daju 6,5 t/ha. Najve}a dosada{nja proizvodnjaiznosila je ~ak 130 t/ha u dobi 4/5godina u klonskoj kulturi vrbe V 221 uPodturenu. Na toj plohi provo|ene suuzgojno-za{titne mjere, dok su naostalim plohama brzorastu}ih lista~ate mjere izostale. Zaklju~uju}i preda-vanje g. Bogdan je istaknuo kako kul-ture kratkih ophodnji mogu bitizna~ajan izvor biomase za energetske

Suvremeni kotaosa sustavom zadoziranje drvnihostataka

u energije


potrebe, a primjenom intenzivnih uz-gojno-za{titnih mjera produkcija semo‘e znatno pove}ati.

rom na ~injenicu da u Bavarskoj nepostoje naftna polja. S jednoga hekta-ra uljane repice mo‘e se dobiti pri-bli‘no 1400 litara biodizela. Selekcijaove biljke usmjerena je na proizvo-dnju dizelskih ulja. Kori{tenje biljakanamijenjeno je i za podru~je medicinete proizvodnju boja.

Austrija u vrhueuropskih zemalja

odnosi se na kori{tenje drvne sje~ke iz{ume, ~ija je uporaba u izrazitom po-rastu. Na austrijskom podru~ju u po-gonu se nalaze 843 toplane na bioma-su, s distribucijskim sustavom pro-izvedene topline i proizvodnim kapaci-tetom kotlovnica pribli‘no 1.005 MW,{to ovu zemlju svrstava u sam vrheuropskih dr‘ava. Prosje~na veli~inaaustrijske toplane na biomasu je 1.192kW (od 300 kW do 30 kW), a pritomnisu ura~unati industrijski pogoni zacelulozu! Treba naglasiti da su na razi-ni dr‘ave, pokrajina i op}ina vrlozna~ajna poticajna sredstva. Zbog na-vedenih poticaja i Zakona o eko-lo{koj proizvedenoj struji, o~ekuje sedaljnji zna~ajan porast iskori{tavanjadoma}ih drvnih resursa za proizvo-dnju toplinske i elektri~ne energije. Sobzirom na to da drvna zaliha iznosioko 988 milijuna m3, austrijskom se{umarstvu nude nove {anse koje trebaiskoristiti. Na kraju izlaganja âmba jenapomenuo kako neiskori{ten prirastdrvne mase iznosi godi{nje pribli‘no7,8 mil. m3, a od toga potencijalmogu}ih iskoristivih rezervi sje~kanogadrva za energetsku uporabu 4,5 m3.

Pove}ana potra‘nja zabiomasom

Potpora bavarskeVlade

O dobivanju energije iz biomase uNjema~koj (Bavarska) govorio jeReinhold Erlbeck iz Bavarskog mini-starstva {uma i predsjednik udrugeCARMEN, koja se prije dvije godinepo~ela baviti kori{tenjem biomase.Napomenuo je kako je udio bioener-getskih elemenata u Bavarskoj 3,7%.Sirovina se proizvodi u regiji, u seo-skom podru~ju te koristi u kemijske itermi~ke svrhe, a otvaraju se novaradna mjesta. Prije 100 godina u Ba-varskoj se polovica drvne mase koristi-la kao ogrjevno drvo, a od tada sesituacija znatno promijenila. Drvo sedanas koristi s visokim stupnjem teh-nologije, sa suvremenim strojevima zapreradu. Cilj su projekti za akumula-cijsku energiju, jer opskrba obiteljskihzgrada nije isplativa. Rentabilno jekori{tenje piljevine, koja konkurirape}ima na ugljen. Proizvodnju biopli-na, iz kojega se dobiva toplinska ielektri~na energija, podupire bavarskaVlada, a njegova prednost je u neovi-snosti o tradicionalnoj proizvodnjielektri~ne struje. Najva‘nija poljopri-vredna kultura je uljana repica koja sepre{a te slu‘i za proizvodnju biodizel-skoga goriva, {to je zna~ajno s obzi-

Susjedna Austrija u op}em ener-getskom sustavu sudjeluje s 11 postobionergije i jedna je od vode}ih eu-ropskih dr‘ava na podru~ju kori{tenjaobnovljivih izvora energije (OIE). Sobzirom na to da se biomasa bazirana doma}im izvorima energije, ona jestalno dostupna, posebice u kriznimsituacijama, a s obzirom na emisijuCO

2 je neutralna i ne o{te}uje okoli{.Osim toga, ja~a gospodarstvo u regiji,smanjuje transportne tro{kove te stva-ra nova radna mjesta u strukturno sla-bim ruralnim regijama. Kako je u svo-me referatu istaknuo dipl. ing. Vladi-mir âmba iz ÖBf, velik udio me|uobnovljivim izvorima energije imadrvo, ~ak 60 – 75 posto. U Austriji jepotkraj 2003. godine evidentirano52.650 postrojenja (pe}i, pogona) nadrvo, s proizvodnim kapacitetomenergije 3.570 MW. Pritom godi{njapotro{nja drva i kore iznosi oko 3,5milijuna m3, a ona uklju~uje i indu-strijske pogone. Tre}ina ove potro{nje

Govore}i o vode}oj ulozi kogenera-cije (proizvodnji toplinske i elektri~neenergije) u politici poticaja u zemljamaEuropske unije i u ostvarivanju Kyotociljeva, Zvonimir Preveden je naglasiokako je kori{tenje energije drvne maseu praksi u~inkovita i proku{ana tehno-logija. Iskori{tenjem energetske sirovi-ne vi{e od 90 posto zatvaraju se kru‘-ni tijekovi: energija – CO2 – pepeo –humus, a rije~ je o tehnologiji kojaodgovara za{titi okoli{a. Va‘nost bio-mase dolazi sve vi{e do izra‘aja, pose-bice s obzirom na pad proizvodnjenafte i sve izra‘enije potrebe za ener-gijom. Cijene nafte divljaju i postavljase pitanje {to dalje raditi, pogotovokada se uzme u obzir da je kori{tenjefosilnih elemenata povezano saza{titom okoli{a. U Austriji se pod dr-vnom biomasom podrazumijeva i sveono {to ostane nakon prerade drva –iverje, piljevina i kora te se ubacuje usilose energetskih postrojenja. Tako pi-lanski nusproizvodi u obliku briketa ipeleta imaju me|u drvnim sortimenti-

ZvonimirPreveden

Vladimirâmba

ReinholdErlbeck

S rasprave u Na{icama


ma svoju tr‘i{nu vrijednost, a biomasase sve vi{e potra‘uje. Toplinska ener-gija se putem toplovoda transportira upojedine gradove tako da se formiramre‘a proizvo|a~a topline (cementa-ra, industrija drvnih plo~a i dr.), kojisvoju suvi{nu toplinu isporu~uju u gra-dsku mre‘u.

Neophodna suradnjagospodarstva iznanosti

U svojim referatima na{i energetskistru~njaci Julije Domac (Energetski in-stitut u Zagrebu) i Nikola ^upin (OkitConsulting, Zagreb) govorili su o ulozibiomase u energetskoj budu}nostiRepublike Hrvatske te procjeni isplati-vosti kogeneracijskog postrojenja na{umsku biomasu. Potro{nja energije uEuropskoj zajednici sve vi{e raste tegodi{nje iznosi 1 – 2 posto. DirektiveEU odnose se ,me|u ostalim, na pro-mociju elektri~ne energije iz obnovlji-vih izvora i promociju biogoriva. Nai-me, o~ekuje se proizvodnja etanola izdrva za potrebe automobilske indu-strije, pa se i od Hrvatske i hrvatskoga{umarstva o~ekuje odre|eni udio uproizvodnji bioenergije. Svoj ener-getski razvoj na{a dr‘ava mora te-meljiti na politi~koj volji, znanju,stvarala~kom radu i nacionalnim resur-sima (zemlja, {ume, vode, transportni ienergetski sustav, raznolikost krajo-lika, ljudi). Hrvatska elektroprivreda iHrvatske {ume trebaju ostvariti surad-nju jer imaju bogatu infrastrukturu nacjelokupnom dr‘avnom podru~ju. Udana{njim uvjetima kogeneracijskapostrojenja (zajedni~ka proizvodnjatoplinske i elektri~ne energije) nisurentabilna, a isplativost na ni‘im razi-nama preduvjet su isplativosti nadr‘avnoj razini. To je zapravo boljkaHrvatske. Nije dovoljno donijeti zako-ne, ako ih se ne provodi u ‘ivotu. Uzpotrebne poticaje, znanje i stvarala~kirad, vrlo su va‘ni elementi – politi~kavolja i nacionalni resursi. Premarije~ima dipl. ing. Ivana I{toka iz Mi-nistarstva poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva, potrebno jeuvo|enje novih tehnologija u drvnoin-dustrijskom sektoru, a u {umarstvu nasFSC-standardi obvezuju na poslovanjena ekolo{ko-gospodarski prihvatljivna~in, koji podrazumijeva i kori{tenjebiomase. U Hrvatskoj, kao kandidatuza Europsku zajednicu, to je ostvarivokroz suradnju gospodarstva i znan-stvenih institucija, uz poticajno ko-ri{tenje obnovljivih izvora energije(Fond za za{titu okoli{a i energetskuu~inkovitost, dr‘avne potpore i dr.).

dani hrvatske {ume

Nastavlja se stoljetna{umarska tradicijana{i~kog krajaU Na{icama se ~etiri dana uz bogatU Na{icama se ~etiri dana uz bogatU Na{icama se ~etiri dana uz bogatU Na{icama se ~etiri dana uz bogatU Na{icama se ~etiri dana uz bogatprogram, od znanstvenih predavanja doprogram, od znanstvenih predavanja doprogram, od znanstvenih predavanja doprogram, od znanstvenih predavanja doprogram, od znanstvenih predavanja donatjecanja sjeknatjecanja sjeknatjecanja sjeknatjecanja sjeknatjecanja sjeka~a i ostalih doga|anja,a~a i ostalih doga|anja,a~a i ostalih doga|anja,a~a i ostalih doga|anja,a~a i ostalih doga|anja,slavila {uma i {umarstvoslavila {uma i {umarstvoslavila {uma i {umarstvoslavila {uma i {umarstvoslavila {uma i {umarstvo

[umsko bogatstvo na{i~kog krajaoduvijek je privla~ilo pozornostmnogih, a ve} vi{e od jednog sto-

lje}a {umovite padine Krndije i Papukapodru~je su intenzivne sje~e iiskori{tavanja tog slavonskog bogat-stva. Na{ice su bile centar u kojem jestolovala poznata tvrtka Na{i~ka d. d.poznata u povijesti po aferama i nepri-rodnoj i prekomjernoj eksploataciji{umskog bogatstva. Naro~ito intenziv-ne sje~e {uma bile su u prvih tridesetakgodina pro{log stolje}a. Ali malo koristije imao na{i~ki kraj od tog {umskogbogatstva, jer su eksploataciju drvnemase obavljali stranci, a sve bogatstvoje odlazilo izvan granica – istakao jepredsjednik Sabora Republike HrvatskeVladimir [eks na otvorenju natjecanja{umskih radnika sjeka~a u sklopu tradi-cionalne manifestacije Dani slavonske{ume, odr‘ane u Na{icama od 9. do

13. rujna. Uzgoj i za{tita {uma iokoli{a danas su ugra|eni u temeljeUstava Republike Hrvatske i s tim{umskim bogatstvom gospodari sepo pravilima stoljetne priznate {umar-ske struke. I ova manifestacija ovdjeu Na{icama koja se nakon prekida

Mr. sc.DarkoBeuk

Foto:A. Z. Lon~ari}

Pi{e:Antun ZlatkoLon~ari}


Su{enje crSu{enje crSu{enje crSu{enje crSu{enje cr

UPRAVA [UMA GOSPI] Su{enje crnogorice(smreke, jele i obi~nogbora) na podru~jugospi}ke Uprave i daljeje u uzlaznom trendu uodnosu na prethodnegodine, situacija je te‘a,a {tete bi mogle bitinenadoknadive u

Pored jakog su{enja jele na dijelo-vima uz autocestu evidentiranasu su{enja crnogorice i na dru-

gim podru~jima, {to je zabrinjavaju}e.Primjerice, o{te}enost obi~ne jele uzautocestu poprimila je razmjere kojiprelaze prosje~nu o{te}enost na Upra-vi {uma Gospi} i u 2002. iznosila je41,7 posto.

Planom sje~e sanitara, u 2004. bit}e posje~eno 88.448 m3 smreke, jelei bora, {to zna~i da je cijeli etat ucrnogorici zapravo sanitarna sje~a. Dokraja kolovoza dozna~eno je preko78 tisu}a kubika (od ~ega jele 56.805m3, smreke 20.713 m3 i obi~nog bora903m3), dok ukupni etat za gospi}kuPodru‘nicu iznosi 416.882 m3 brutodrvne mase. Najte‘a situacija je napodru~ju {umarija Oto~ac (dozna-~eno je 26.465 m3 jele) i Korenica(1.541 m3 jele, 20.136 m3 smreke i879 m3 bora.) Ne{to manje je su{enjau {umarijama Brinje, Donji Lapac,Gospi}, i drugima.

– Zbog du‘ih su{nih razdoblja do-lazi i do su{enja bjelogorice hrasta,bukve i graba, a su{enja su evidentira-na i prigodom procjene o{te}enostistabala na 14 bioindikacijskih plohakoje imamo na terenima na{e Uprave{uma, isti~e mr. Mandica Dasovi}, ru-kovoditeljica ekolo{kog odjela gospi}-ke Podru‘nice.

[to se poduzimaS obzirom na probleme poduzelo

se sve da se stanje snimi i da se po-duzmu mjere za spre~avanje daljnjegsu{enja.

gospodarskom iekolo{kom smislu.Planom sje~e sanitaraza 2004. bit }eposje~eno vi{e od 88tisu}a kubika smreke,jele i bora, ili gotovocijeli etat u crnogorici.

Su{enje Su{enje Su{enje Su{enje Su{enje crcrcrcrcr

PredsjednikSabora RH,Vladimir[eks

JosipBartol~i},dr‘avnitajnik

Natjecatelji pet slavonskih Uprava {uma: Osijeka,Na{ica, N. Gradi{ke, Vinkovaca i Po‘ege

Natjecanje je otpo~elo zajedni~kim ru~nimpiljenjem oblice Vladimira [eksa i Josipa Bartol~i}a

ratnih godina ponovno ve} tre}i putaodr‘ava, pokazuje s koliko vje{tine iumije}a, htijenja i volje {umarski radni-ci Hrvatskih {uma gospodare s timobnovljivim {umskim bogatstvom. Sto-ga podr‘avam ovakve priredbe i mani-festacije struke i znanja i poru~ujem

svima vama, njegujte ovu stoljetnu tra-diciju jer ona ima vi{estruko zna~enjeza na{i~ki kraj, za Slavoniju i za cijeluHrvatsku – poru~io je s govornice Vla-dimir [eks pred natjecateljima iz petslavonskih uprava {uma, Vinkovaca,Osijeka, Nove Gradi{ke, Po‘ege iNa{ica, te brojnim gledateljima, uzva-nicima i gostima. Me|u uzvanicima

bili su ministar Hrvatske vojske Beri-slav Ron~evi}, dr‘avni tajnik u Mini-starstvu poljoprivrede, {umarstva i vo-dnog gospodarstva Josip Bartol~i},saborski zastupnici, ‘upan Osje~ko-baranjske ‘upanije Kre{imir Bubalo,direktor Hrvatskih {uma Darko Beuk,gradona~elnik Na{ica Zdravko Ron-~evi}, voditelji nekih uprava {uma tedrugi gosti.

U ime pokrovitelja ovogodi{njihDana slavonske {ume ministra Petra^obankovi}a, Josip Bartol~i} je poz-dravio sudionike natjecanja, isti~u}ikako je natjecanje {umarskih radnikasjeka~a na ovakvim posebno prire-|enim poligonima simboli~ni prikazradnog procesa obaranja stabala una{im {umama, gdje se unato~ parko-vnog ambijenta mo‘e sagledati svate‘ina i opasnosti poslova koje svako-dnevno obavlja na{ {umarski radnik.Govore}i o op}e korisnim funkcijamana{ih {uma koje su znatno ve}e odgospodarskih vrijednosti za Hrvatsku,on je istaknuo da presudnu ulogu ugospodarenju {umama ima upravo{umski radnik, sjeka~, te natjecate-ljima za‘elio da uspje{no poka‘usvoje umije}e.

Samo natjecanje {umarskih radnikaotvorio je Vladimir [eks pozivaju}iJosipa Bartol~i}a da zajedno s njimana pozornicu ru~nom pilom prere‘uoblicu breze.

Organizatori ovogodi{njeg tre}egFestivala Dani slavonske {ume bili suGradsko Poglavarstvo grada Na{ica,Hrvatske {ume, Uprava {uma po-dru‘nice Na{ice, Ogranak Matice hr-vatske grada Na{ica i Turisti~ka zajed-nica grada Na{ice, a pokrovitelj Mini-starstvo poljoprivrede, {umarstva ivodnog gospodarstva Republike Hr-vatske.

Vrijedno je spomenuti kako je ovamanifestacija nastavak tradicije kojase odr‘avala od po~etka sedamde-setih godina pro{log stolje}a u Na{i-cama, da bi kasnije obilazila i drugamjesta nekada{njih sjedi{ta gospo-darstava koja su bila u sklopu jedin-stvenog poduze}a »Slavonska {uma«Vinkovci, podsjetio je sve nazo~ne

Nastavak na stranici 28


Foto:V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

rnogorice poprima razmjerenogorice poprima razmjerernogorice poprima razmjerenogorice poprima razmjerenogorice poprima razmjerekkkkkatastrofeatastrofeatastrofeatastrofeatastrofe

Prema procjenama Hrvatskih {uma do sadanastali gubici zbog smanjenja vrijednosti drvnihsortimenata iznose 15 milijuna kuna, a tolikiiznos izdvojit }e se i za tro{kove uklanjanjao{te}enih stabala. Dodatnih 30 milijuna kuna usljede}ih nekoliko godina bit }e utro{eno usanaciju terena i uzgojne radove.Prve pojave su{enja jele i smreke na tom li~kompodru~ju evidentirane su 1999. godine. Kaorazloge {umarski stru~njaci navode du‘a su{narazdoblja, dakle klimatske promjene kojepogoduju i razvoju {umskih {tetnika poglavitopotkornjaka, te nepovoljne utjecaje kiselih ki{a ite{kih metala koji uz zrak one~i{}uju vodu i tlo.

MandicaDasovi}

U rje{avanje problematike uklju~e-ne su nadle‘ne institucije od Hrvatskih{uma, [umarskog fakulteta i [umar-skog instituta. [umarski stru~njaciobi{li su terene gospi}ke Podru‘niceda bi pomogli u rje{avanju tog goru-}eg problema.

U travnju ove godine mr. Milan Per-nek iz [umarskog instituta Jastrebar-sko zajedno sa {umarima iz Upravekoji rade na za{titi {uma, obi{ao je te-ren {umarije Oto~ac gospodarsku je-dinicu »Crno jezero-Markovi} rudi-ne«. Na primjerima suhih stabala jeleskidanjem kore prona|ene su raznevrste potkornjaka. Isti nalaz potvr|enje na podru~ju gospodarske jedinice»Jadovno-Jazbine«, {umarija Gospi}.Zbog prisutnosti spomenutih {umskihnametnika dolazi do poja~anog su{e-nja stabala. Jedina izravna metodasuzbijanja pojave su lovna stabla kojaje potrebno postaviti ovisno o srednjojtemperaturi zraka, vrlo rano tijekomgodine u mjesecima velja~i i o‘ujku.Okoravanje treba obaviti do sredinemjeseca svibnja, ovisno o temperaturizraka i dinamici razvoja potkornjaka,koju treba redovito provjeravati pre-gledom kore. Uzorci potkornjaka uze-ti su na analizu, radi dugoro~nog pro-nalaska biolo{kog antagonista odno-sno metode suzbijanja.

Kako su{enje nije samo posebnostgospi}ke nego i drugih uprava, po~et-kom ljeta odr‘an je sastanak u {uma-riji Krasno gdje je razmatrano stanje usastojinama zahva}enim su{enjem jelei smreke, a odnosi se na podru~jasenjske i gospi}ke Podru‘nice. Emi-nentni {umarski stru~njaci na ~elu sakademikom prof. dr. Slavkom Mati-}em, voditeljem projekta Aktualni pro-blemi upravljanja jelom u RepubliciHrvatskoj, nakon obilaska terena utvr-dili su da je stanje ozbiljno, da bi tre-balo {to prije pri}i njegovoj sanaciji.Predlo‘ene su i neke od mjera:

– na podru~jima senjske i gospi}kePodru‘nice gdje je prisutna pojavasu{enja jele i smreke, potrebno je izvr-{iti doznaku i uklanjanje suhih stabala,

– ukoliko zbog uklanjanja sanitara ugospodarskoj jedinici nastanu uvjetipropisani ~lankom 75. Pravilnika oure|ivanju {uma, uprave {uma obve-zuju se izraditi izvanrednu reviziju os-nove gospodarenja za navedenu go-spodarsku jedinicu,

– u sastojinama koje su zahva}enesu{enjem treba stalno provoditi pra}e-nje zdravstvenog stanja {uma; u tomsmislu poduzimati sve mjere za suz-bijanje {tetnika koji su dodatni ~imbe-nici su{enja jele i smreke,

– za sastojine ugro‘ene propada-njem napraviti odgovaraju}e progra-me sanacije, a u izradi programa su-djelovat }e znanstvene institucije kao{to su [umarski fakultet i [umarskiinstitut Jastrebarsko.

Velike {tetePu{tanjem u promet Autoceste Za-

greb – Split dodatnu ru‘nu sliku stanjapru‘aju osu{ena stabla jele koja se isukladno Zakonu o sigurnosti prome-ta moraju ukloniti u blizini prometni-ca, jer predstavljaju dodatnu opasnostza vozila.

Da bi se {iru javnost upozorilo naozbiljnost problema, krajem kolovozau Gospi}u je odr‘ana konferencija zanovinare na kojoj su o problematicisu{enja jele u Gorskom kotaru i Lici

govorili ministar poljoprivrede, {umar-stva i vodnoga gospodarstva Petar ô-bankovi} i direktor Hrvatskih {umaDarko Beuk. Konferenciji su bili na-zo~ni dr‘avni tajnik Josip Bartol~i},pomo}nici direktora Bo‘idar Longin iDamir Cvrkovi} i voditelj gospi}kePodru‘nice Damir âni}.

Ministar ôbankovi} naglasio je dase tom problemu treba pri}i {to ozbi-ljnije, da treba zaustaviti daljnje su{e-nje {uma, a postoje}e {tete {to prijesanirati.

– Prema procjenama Hrvatskih {u-ma do sada nastali gubici zbog sma-njenja vrijednosti drvnih sortimenataiznose 15 milijuna kuna, a toliki iznosizdvojit }e se i za tro{kove uklanjanjao{te}enih stabala. Dodatnih 30 miliju-na kuna u sljede}ih nekoliko godinabit }e utro{eno u sanaciju terena i uz-gojne radove, istaknuo je Beuk. Uzuklanjanje oboljelih i o{te}enih staba-la, po~et }e se i suzbijanjem {umskih{tetnika odgovaraju}im tehni~kim ikemijskim sredstvima.

Prve pojave su{enja jele i smrekena tom li~kom podru~ju evidentiranesu 1999. godine. Kao razloge {umar-ski stru~njaci navode du‘a su{na raz-doblja, dakle klimatske promjene kojepogoduju i razvoju {umskih {tetnikapoglavito potkornjaka, te nepovoljneutjecaje kiselih ki{a i te{kih metala kojiuz zrak one~i{}uju vodu i tlo.

Su{enje jele uz autocestu

rnogorice rnogorice rnogorice rnogorice rnogorice poprima razmjerepoprima razmjerepoprima razmjerepoprima razmjerepoprima razmjere

su{enje {uma


Zaposlenici poè{kog Odjela zaure|ivanje {uma u zavr{noj sufazi taksatorskih poslova na redov-

noj reviziji Programa gospodarenja zagospodarsku jedinicu “U~ka-Opatija”,koja je u sastavu buzetske podru`niceHrvatskih {uma. Izvr{eni su gotovo svipripremni radovi, a izra|en je godi{njiplan gospodarenja za 2005. godinu.

Stru~njaci iz poè{kog Odjela za ure|ivanje{uma izvr{ili su u gospodarskoj jedinici„U~ka-Opatija“ pripremne radove, terenskibi trebali biti obavljeni do po~etkastudenoga 2004., a zavr{ni do prolje}asljede}e godine

Na isto~noj strani U~ke{ume posebno o~uvane

PO@E[KI TAKSATORI U ISTRI

Foto:D.

Krakar

Pi{e:Ivica

Tomi}

Voditelj po‘e{ke taksacije dipl. ing. Ante Mili~evi}na podru~ju {umarije Opatija (g. j. “U~ka-Opatija”)

Gornja granica {umske vegetacije _ Sastojina bora krivulja(Pinus mugo var. mughus) u g. j. “U~ka-Opatija”

Repetitor na Vojak

{umske sastojine u sklopu su Parkaprirode U~ka, na podru~ju op}inaOpatija i Lovran, u Primorsko-goran-skoj ùpaniji. Rije~ je o {umama naplaninskom masivu, smje{tenom narazme|i Istre i Kvarnera, koji se zbogpoloàja i blizine mora isti~e bogatomi raznolikom vegetacijom. [ume suposebice o~uvane na isto~noj straniplanine. U~ka i susjedna ]i}arija suzapravo izdvojene mediteranske pla-nine, s bukovim {umama koje str{epoput otoka iznad submediteranskogpodru~ja, jer nisu u kontinuitetu pove-zane s kontinentalnim podru~jimabukovih {uma. Upravo ta ~injenica da-je ovom prostoru osebujnost i osobituzanimljivost s prirodoslovnoga stajali{-ta, a to je jedan od razloga za izdva-janje parka prirode.

Najzastupljenijemedun~evo-grabove ibukove {ume

Podru~je gospodarske jedinice jespecifi~an planinski krajolik s visokim

vrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhivrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) iBrlo`nik (1093 m). Karakteristi~ne sustrme padine isto~no i zapadno od vr-ha U~ke, u isto~nom dijelu gospodar-ske jedinice te blage zaravni s vrta~a-ma u sredi{njem, sjeveroisto~nom ijugoisto~nom dijelu. Najvi{a kota jeVojak, a najnià je na 517 m nadmor-ske visine. Na ovome prostoru uglav-nom se nalaze {ume hrasta meduncai crnoga graba (Ostryo-Quercetum pu-bescentis) i bukove {ume s jesenskom{a{ikom (Seslerio-Fagetum sylvaticae).Manji prostor zauzima ilirska brdskabukova {uma s mrtvom koprivom (La-mio orvale-Fagetum sylvaticae). Za ovezajednice znakovito je da se stalnoizmjenjuju i mije{aju, u ovisnosti oreljefu, ekspoziciji, inklinaciji, nadmor-skoj visini i dr. S obzirom na ure|ajnerazrede, ovdje nalazimo sjemenja~ebukve, panja~e crnoga graba i bukvete kulture crnoga bora. Bukove sastoji-ne preteìto su starije dobi, s obilnimi vitalnim podmlatkom i mladikom.Njima se do 1995. godine preborno

Podru~je gospodarske jedinice jespecifi~an planinski krajolik s visokimvrhovima: Vojak (1401 m n.v.), Suhivrh (1332 m), Crkveni vrh (1100 m) iBrlo‘nik (1093 m). Karakteristi~ne sustrme padine isto~no i zapadno odvrha U~ke, u isto~nom dijelugospodarske jedinice te blage zaravnis vrta~ama u sredi{njem,sjeveroisto~nom i jugoisto~nom dijelu.Najvi{a kota je Vojak, a najni‘a je na517 m nadmorske visine. Na ovomeprostoru uglavnom se nalaze {umehrasta medunca i crnoga graba(Ostryo-Quercetum pubescentis) ibukove {ume s jesenskom {a{ikom(Seslerio-Fagetum sylvaticae). Manjiprostor zauzima ilirska brdskabukova {uma s mrtvom koprivom(Lamio orvale-Fagetum sylvaticae).

Gospodarska jedinica „U~ka – Opa-tija“ zauzima povr{inu 1606 ha, a sve

ure|ivanje {uma


ku, najvi{em vrhu U~ke

gospodarilo, a prije deset godina pre-lazi se na jednodobno gospodarenje.Grabove i bukove panja~e uglavnomsu na lo{im stani{tima te }e biti svrsta-ne u za{titne {ume. Najzastupljenijevrste drveta su obi~na bukva i crnigrab, a primije{ani su javor gluha},crni jasen, cer, medunac, pitomi ke-sten, gorski javor, mlije~, mukinja i ja-rebika. êtinja~e su na ovo podru~jeunesene, a uspijevaju crni, obi~ni iklekasti bor te smreka. Prevladavajusme|a tla na vapnencu, tipi~na i lesi-virana, koluviji u uvalama i uz vodoto-ke, a na vrhovima su organomineralnecrnice. Karakteristi~no je da se u sasta-vu gospodarske jedinice nalazi znatanbroj ~istina i rudina, obraslih endemi~-nim i za{ti}enim biljnim vrstama. Pri-mjerice, na gorskim livadama raste iza{ti}eni planinski boùr.

Terenski radovi prizavr{etku

S terenskim su radovima poè{kitaksatori po~eli na ovome jedinstve-nom prirodnom podru~ju u svibnju, aplaniraju ih zavr{iti, u suradnji sa zapo-slenicima {umarije Opatija, po~etkomstudenoga. Do sada je na~injen opissastojina, obavljena privremena izlu~i-vanja i obiljeàvanja odjela i odsjeka,bonitiranje, identifikacija me|a, reko-gnosciranje terena na cjelokupnojpovr{ini, snimanje GPS-om na 70 po-sto povr{ine. Tako|er je zavr{eno uzi-manje izvrtaka, a fitocenolo{ki, pedo-lo{ki i tipolo{ki poslovi su pri kraju.Definitivno obiljeàvanje obuhva}enoje do po~etka rujna na polovici povr-{ine gospodarske jedinice, izmjera dr-vne zalihe na oko 60% povr{ine, aizmjereno je tri ~etvrtine visina za kon-strukciju lokalnih tarifa. Zavr{ne rado-ve trebalo bi obaviti do prolje}a slje-de}e godine. Izvr{itelji terenskih pos-lova su taksatori mr. sc. @eljko Naj-virt, dipl. ing. Damir Bera~ i geome-tar @eljko Sekuli}.

Povijesni podaci svjedo~e o tomeda je Gorski kotar sve do kraja16. st. bio kraj neprohodnih i ne-

preglednih {uma u koje prvi ulaze tekknezovi Frankopani naseljavanjemovog kraja. [ume su tako najprije uvlasni{tvu knezova Kr~kih i Frankopa-na, a poslije njihove pogibije 1671. uBe~kom Novom Mestu dio {uma pri-pao je dr‘avnoj komori, a dio bogatimplemi}kim obiteljima.

Gospodarska jedinica Prezid ukup-ne je povr{ine 1759 ha, od toga diopripada katastarskoj op}ini Gora~i(459 ha), dok povr{ina katastarskeop}ine Prezid iznosi 1299 ha. Obrasloje 1203 ha, gospodarska jedinica ima29 odjela, a prosje~na povr{ina odjelaiznosi 45,10 ha.

Od 19. stolje}a pa sve do 1848.{ume ove gospodarske jedinice pripa-daju obitelji Ghyczy. [ume koje subile u privatnom vlasni{tvu segregirajuse izme|u kmetova i vlasnika, ali kme-tovi su uvijek dobivali {umu lo{ije kva-litete. Kada se u drugoj polovini 19.stolje}a po~inju osnivati zemlji{ne za-jednice, od {uma oduzetih feudalci-ma, osnivaju se i zemlji{ne zajednicePrezid i Gora~i koje pripadaju kotaruâbar. Ure|ivanje tih {uma obavljalose prema naputku iz 1903. za sastavgospodarskih osnova i programa. Da-nas su te {ume u privatnom vlasni{tvu.Prvi program za unapre|enje {uma uprivatnom vlasni{tvu napravljen je zakatastarsku op}inu Gora~i 1970., a zaPrezid 1969. g. Prije toga nema nikak-vih elaborata, a vlasnici {uma je isko-ri{tavaju prema potrebama vlasnika i

Ure|ivanje privatnih {uma u Gorskom kotaru imadu‘u tradiciju nego u ostalim podru~jima. [umegospodarske jedinice Prezid ure|ivale su se takoprema naputku iz 1903. za sastav gospodarskihosnova i programa, a prvi program zaunapre|enje {uma u privatnom vlasni{tvunapravljen je za Prezid 1969. godine. Ovih dananapravljen je novi program o gospodarenju za tugospodarsku jedinicu.

Programi staristotinjak godina

PRIVATNE [UME

prema godi{njim planovima gospoda-renja koje je donosila Skup{tina op}i-ne âbar. Drvo su koristili uglavnomkao ogrjev i gra|evni materijal. Poslijeisteka valjanosti tih programa napra-vljena su jo{ dva s rokom valjanosti od1984. do 1993., a napravljeni su ra-~unskom revizijom prethodnih. Kakoje starom programu istekao rok valja-nosti pro{le godine, pri{lo se izradi re-vizije Programa, koju su obavili zapos-lenici delni~kog odjela za ure|ivanje{uma. Nov program va‘i do 2013.

Gospodarska jedinica nalazi se usredi{njem dijelu Gorskog kotara, {umese prostiru od 681 do 1197 metaranadmorske visine. Podru~je je to viso-koga kr{a, u zoni srednjoeuropske kli-me, koju karakteriziraju duge i snje‘nezime, dok je ljeto najsu{niji dio godine.

Prevladavaju {ume koje obuhva}ajupodru~ja bukovo-jelovih {uma i pod-ru~ja gorske bukve. [ume bukve i jelena nadmorskoj su visini od 500 do1200 metara, {to je obilje‘je vi{egagorskog pojasa. Uz njih ima i smreke,gorskog javora i brijesta.

Nov program Ukupna drvna zaliha za gospodar-

sku jedinicu Prezid iznosi 200.031 m3,na crnogoricu otpada 119.144 m3, ana bjelogoricu 80.887 m3. Drvna za-liha po hektaru iznosi 166 m3/ha., zacrnogoricu 99m3/ha, za bjelogoricu67 m3/ha. Omjer smjesa iznosi 59posto crnogorice i 41 posto bjelogori-ce. Drvna zaliha pove}ala se iz razlo-ga {to su u taj program uvr{tene i liva-de, sjenoko{e koje su posljednjih de-

Foto:B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e


setak godina zarasle. Ukupni godi{njite~ajni prirast iznosi 5.161 m3 ili 4,29m3/ha.

Programom gospodarenja predvi|e-ni su i sljede}i {umsko uzgojni radoviu jednostavnoj biolo{koj reprodukciji:njega podmlatka 36,20 ha, njega mla-dika 13,50 ha, njega podmlatka kultu-re 22,80 ha, sadnja biljaka popunja-vanje 10 ha te ~i{}enje sastojina 5 ha.Etat za polurazdoblje 2004. – 2013.iznosi 26.460 m3. Otvorenost {uma iz-nosi 15,32 km/000 ha.

Stru~na komisija imenovana odstrane Ministarstva poljoprivrede, {u-marstva i vodnog gospodarstva u sa-stavu dipl. ing. Ivica Franceti} pred-sjednik i ~lanovi prof. dr. [ime Me{tro-vi} i Dujo Paveli}, dipl. ing. sastala sei pregledala Program gospodarenja iutvrdila je li napravljen sukladno Zako-nu o {umama, Pravilnikom o izmje-nama i dopunama Pravilnika o ure-

|ivanju {uma, i jesu li uklju~eni svifaktori u skladu s potpisanim FSC cer-tifikatom. Komisija je sa~inila primjed-be i prijedloge, prihvatila je predlo-‘enu op}u osnovu sje~a i propisane{umsko uzgojne radove u JBR te pre-poru~ila rje{avanje imovinsko-pravnihposlova. Ministarstvu poljoprivrede,{umarstva i vodnog gospodarstva upu-}en je prijedlog da izdavanje sugla-snosti na predlo‘eni Program gospo-darenja {umama na kojima postojipravo vlasni{tva za Gospodarsku jedini-cu Prezid, s rokom valjanosti od 1.sije~nja 2004. do 31. prosinca 2013. g.

U radu komisije sudjelovali su i mr.sc. Boris Ple{e, dipl. ing. Tomislav Kuze-le, mr. sc. Marijan Malnar i dipl. ing.Damir Pr{le iz delni~ke Uprave.

Privatne {ume na podru~ju ravnogorske {umarije

Gospodarska jedinica Prezid ukupne je povr{ine1759 ha.Od 19. stolje}a pa sve do 1848. godine {ume ovegospodarske jedinice pripadaju obitelji Ghyczy.Kada se u drugoj polovini 19. stolje}a po~injuosnivati zemlji{ne zajednice, od {uma oduzetihfeudalcima, osnivaju se i zemlji{ne zajednicePrezid i Gora~i koje pripadaju kotaru abar.

FOTOREPORTA@A S RAFTINGA KOPRIVNI^KIH [UMARA

Dravom za

Drava je najdu‘a na{a rijeka, ~ak323 km njenog toka je u Hrvat-skoj, ali na‘alost njen ekosustav

je me|u najugro‘enijim u Hrvatskoj.Vodena povr{ina rijeke u odnosu nastolje}e prije, upola je smanjena. Ne-povratno su izgubljena vrijedna mo~-varna stani{ta, a s njima i brojne vrste.Time je Drava izgubila svoju dinamikui sve vi{e li~i na kanal...sve je manje{ljunka, a samim time i vode za pi}e,nestaju rukavci, devastiraju se stani{tazna~ajnih biljnih i ‘ivotinjskih vrsta,dolazi sve ~e{}e do pomora riba. Arijeka Drava, u povijesti je razdvajala,a danas sve ~e{}e povezuje ljude petdr‘ava kroz koje prolazi. Dok jednipoku{avaju sa~uvati Dravu za budu}apokoljenja, drugi nastoje izvu}i {tovi{e vlastite koristi od nje! Stoga jeva‘no danas zaustaviti njenu devasta-ciju, jer sutra }e biti prekasno!

Projekt za{tite rijeke Drave dobio jepodr{ku i nekoliko europskih i svjet-skih udruga, Europske komisije i Vije-}a Europe te UNESCO-a. A svjetskipoznati zaljubljenik u prirodu, Njemacdr. Martin Schneider, osniva~ i vodi-telj EURONATUR-a koji trenutno vodi

Dosada{njaDosada{njaDosada{njaDosada{njaDosada{njaizgradnja trijuizgradnja trijuizgradnja trijuizgradnja trijuizgradnja trijuhidroelektranahidroelektranahidroelektranahidroelektranahidroelektranana rijeci Dravi, tena rijeci Dravi, tena rijeci Dravi, tena rijeci Dravi, tena rijeci Dravi, tepretjeranopretjeranopretjeranopretjeranopretjeranova|enje {ljunkva|enje {ljunkva|enje {ljunkva|enje {ljunkva|enje {ljunkaaaaapokpokpokpokpokazuju kazuju kazuju kazuju kazuju kakvaakvaakvaakvaakvabudu}nostbudu}nostbudu}nostbudu}nostbudu}nosto~ekuje na{eo~ekuje na{eo~ekuje na{eo~ekuje na{eo~ekuje na{e{ume uz rijek{ume uz rijek{ume uz rijek{ume uz rijek{ume uz rijeke.e.e.e.e.

Stoga je krajnjeStoga je krajnjeStoga je krajnjeStoga je krajnjeStoga je krajnjevrijeme da sevrijeme da sevrijeme da sevrijeme da sevrijeme da sesprije~i daljnjasprije~i daljnjasprije~i daljnjasprije~i daljnjasprije~i daljnjadevastacija ovogdevastacija ovogdevastacija ovogdevastacija ovogdevastacija ovogbisera Europebisera Europebisera Europebisera Europebisera Europekkkkkojeg trebaojeg trebaojeg trebaojeg trebaojeg trebasa~uvatisa~uvatisa~uvatisa~uvatisa~uvati

Gdje je {irina i dubina rijeke omogu}avala,

I to je obala Drave!


spas {umeFoto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

16 projekata za{tite prirode, a jedanod tih je i Drava-Mura, za rijeku Dravuje rekao:”Drava je prirodni biser Euro-pe kojeg treba sa~uvati”. Ispada takoda je svima drugima na{a prirodnaba{tina vrjednija nego nama samima!

Spasiti {umuIpak ima i druk~ijih primjera. Obi-

lje‘avaju}i 130. obljetnicu organizira-nog {umarstva u Podravini, ogranakHrvatskog {umarskog dru{tva iz Kopriv-nice pokrenuo je akciju “Dravom zaspas {ume”. – Godinama zabrinuti zasudbinu {uma u zaobalju Drave,{umari ne ‘ele dalje biti samo svjedocinestajanja, ‘ele poru~iti javnosti dakona~no treba ne{to poduzeti isprije~iti sve ve}e devastiranje koritarijeke i njenog zaobalja – govori \uroJendrijev iz koprivni~ke Uprave, jedanod za~etnika ideje plovidbe Dravom,dok smo plovili u gumenjaku rijekom.Simbioza Drave i nizinskih {uma na{ljunku uz povremeni visok vodostajrijeke, presudan su ~imbenik opstankadravskih nizinskih i ritskih {uma.

Do sada su na gornjem toku Dravepodignute tri hidroelektrane – HE Va-ra‘din 1975. HE ^akovec 1982. i HEDubrava 1989., a u planu je i nova HEVirje. U biv{oj dr‘avi nisu slu{ali sa-vjete njema~kih za{titara prirode, kojisu poru~ivali kako ne bi trebalo ~initiiste pogre{ke kao Njema~ka sa svojimrijekama, Rajnom, Majnom i drugima,a isto se ponavlja i danas u Hrvatskoj.Premda su ve} potvr|ene {tete nasta-le na prirodi i na {umama uz rijekugdje su izgra|ene elektrane, i uz pro-tivljenje susjeda iz Ma|arske, na{aVlada uporno nastoji s planom podi-zanja novih elektrana. Novom branomugrozilo bi se daljnjih 14.500 ha nizin-

skih {uma, odnosno vi{e od 3,5 miliju-na metara kubnih drvne mase.

– Nastale bi i neprocjenjive {tete zaop}e korisne funkcije {uma ovog dije-la Europe. Eksperimentiranje s priro-dom uvijek se osve}uje civilizaciji, jerposljedice su trajne i vidljive – govoriJendrijev.

Rafting gornjim tokomDrave

Posljednjeg petka kolovoza tridese-tak {umara U[P Koprivnica ukrcalo sekod ‘eljezni~kog mosta kod Botova u~etiri gumenjaka i krenulo nizvodnoniz Dravu. Pod geslom “Dravom za{umu” ‘eljelo se ukazati na problemrijeke i {uma u njenom zaobalju. Poprvi puta sudionici ovog dravskog raf-tinga imali su priliku vidjeti vizure dra-vske obale sa sredine rijeke, u‘ivati uljepotama {ljun~anih sprudova, a prviput su imali priliku ploviti i dijelomDrave koja se nalazi s obje obale nateritoriju Ma|arske. I upravo na tomdijelu vidjeli su brodove koji su vadili{ljunak sa sredine rijeke i devastirali ju.

Uz Dravu na ovom prostoru nalazese {umske povr{ine pet na{ih {umarija– Koprivnice, Repa{a, \ur|evca, Klo{-tra i Pitoma~e.

”Na{e {ume su prve na udarupromjena nastalih izgradnjom hidroe-lektrana i ve} se uvelike vide na zdrav-stvenom stanju {uma hrasta lu‘njaka uRepa{u”, govori upravitelj {umarijeRepa{, Zvonko I{tvan.

– [umarija Klo{tar u g. j. Svibovicapovr{ine 2.860 ha prete‘ito hrastalu‘njaka, u {umskom predjelu Husinje

i Stari brod uz Dravu, nizvodno su odsada{njih hidroelektrana, ali ipak osje-}aju njihov utjecaj, jer je sni‘en nivopodzemne vode i su{enje hrasta lu‘-njaka je ve} primje}eno – kazujeupravitelj {umarije Mirko Balala! “Va-|enjem velikih koli~ina {ljunka iz Dra-ve, a sve donedavno su bila ~ak ~etirikoncerna za va|enje {ljunka na ovomdijelu rijeke, i na taj na~in produblja-vanjem korita rijeke, znatno se sni‘avarazina podzemnih voda u aluvijalnimdolinama uz Dravu, {to neminovnodovodi do su{enja na{ih {uma – do-daje Branko Sobota, upravitelj {uma-rije Pitoma~a.

Ukrcavanje posade u Botovuokupanom jutarnjim suncem bez magleUkrcavanje posade u Botovuokupanom jutarnjim suncem bez magle

plovilo se grupno i paralelno

ekologija

Simbioza Drave inizinskih {uma na{ljunku uz povremenivisok vodostaj rijeke,presudan su ~imbenikopstanka dravskihnizinskih i ritskih {uma.

Nastavak na str. 32

U dijelu dana{njeg Parka prirode Kopa~kirit, u nekada{njem lovi{tu Belje, {umari subili za~etnici i promotori nove djelatnosti –turizma. Jo{ prije ~etiri desetlje}a shvatili suda tu prirodnu ljepotu treba {tititi, lov (koji jebio zabava povla{tenih) komercijalizirati, teotvoriti vrata nomadima novoga vremena –turistima. Ovo je pri~a o po~etku bavljenjaturisti~kom djelatno{}u na tom prostoru

Netko je svojevremeno napisao:»Skra}ivanje radnoga vremenapoti~e, izme|u ostaloga, ‘elju

za odlascima u nepoznate dijelovesvijeta i otkrivanja jo{ netaknutih,djevi~anskih dijelova prirode«. I dok suve} turisti 5o-ih godina pro{logastolje}a obilazili Sredozemlje i Jadran,u Baranji je vladala turisti~ka letargija sponekim izuzecima, bolje re}i poku-{ajima da se ne{to promijeni. Lovi{teBelje i njegov Kopa~ki rit bili supredodre|eni za lova~ku elitu onda{-njega politi~koga ~elni{tva, eventual-no za predstavnike ponekih diplomat-skih slu‘bi, a samo su izuzetno dolazi-li lovci dubokog d‘epa ili oni po»vezi«. O nekim »obi~nim« posjetitelji-ma i turistima, tih se godina nijerazmi{ljalo. Dodu{e, bilo je poku{ajada se to promijeni, ali do bitnih

Tako je po~elo: obitelj Fridricha Habsburga, vlasnika Vlastelinstva Belje, ~esto je organizirala izlete alpskimPodunavljem (~etvrti s lijeva Fridrich sa suprugom Isabelom i k}erkama).

promjena do}i }e tek tridesetak godi-na kasnije.

Sje}anja na pro{lostPrvim posjetiteljima Vlastelinstva

Belje i Kopa~kog rita s obilje‘jima tu-

rista mogli bismo danas proglasiti prin-ca Rudolfa von Oesterreicha i njegoveprijatelje i suradnike A. Brehma, E. F.Homeyera, E. Hodeka, J. Zelborna,Leopolda von Bayerna, grofa J. Bom-belesa, koji su se parobrodom “Kron-

Foto:mr. D. Getz

Pi{e:mr. Darko

Getz

Od Rudolfavon Oesterreicha

do turista novog doba


turizam TURIZAM U FUNKCIJI ZA[TITE PRIRODE_ NEKADA[NJE LOVI[TE BELJE I KOPA^KI RIT

Od Rudolfavon Oesterreicha

do turista novog doba


Posjetitelji su jezero obilazili turisti~kim ~amcem Vodomar

Dio filmske ekipe J. Y Costeaua na Kopa~kom jezeru (travanj 1991.)

prinz Rudolf” 8o-ih godina 19. stolje}auputili Dunavom na obilazak podu-navskih krajeva ju‘ne Ugarske. Bila jeto znanstveno-lova~ka ekskurzija s ci-ljem provoda i skupljanja (preparata)‘ivotinja za Kraljevski prirodoslovniured (Hof-Naturalien Cabinet). Tije-kom 14-dnevne plovidbe posjetili sudijelove Kopa~koga rita, u{}e Drave,Hulovo, Vemelj, a u unutra{njosti Ba-ranje glasovitu Keskendersku {umu(Koha – Haljevo). Svoje utiske s putaRudolf }e opisati u op{irnijoj knjizi:»Promatranja uz lov« (Jagden und be-obachten, Wien, 1887.), te s Breh-

mom i Homeyerom jo{ jedan znan-stveni putopis »Dvanaest proljetnihdana na srednjem Dunavu« (ZwelfFrühlingstage an der mittleren Donau,1879.)

Mnogo godina kasnije po~eli supristizati i drugi istra‘iva~i i znati‘eljni-ci koji su osim lova namjeravali obi}izanimljiva mjesta u Baranji. Sve teekskurzije, obilasci Lovi{ta »Belje« bilisu u organizaciji Vlastelinstva. Upravase trudila ostaviti {to bolji utisak, takoda su posjetitelji imali status gostiju.Osim smje{taja i hrane, netko iz upra-ve bio je odre|en za voditelja. Pose-ban pristup i tretman u‘ivali su pripa-dnici carskih i kraljevskih ku}a: prin-~evi, vojvode, nadvojvode, ministri itd.

Podru~je se obilazilo lova~kimfijakerima ili ~amcima uz odabraneko~ija{e i vesla~e. Redovito bi se po-sjetilo Kopa~ko jezero (dok je jo{ bilou pravom smislu rije~i jezero), u{}eDrave, Banovo brdo, vinogradi, ba-ranjske klijeti i mnogi sakralni spome-nici i crkve.

U ugo{}ivanju svojih prijatelja, po-slovnih ljudi, stranih dr‘avnika nisu

zaostajali ni Kara|or|evi}i, koji supravomo}nim Mirovnim ugovorom izTrijanona 1920. postali korisnicilovi{ta. Na neki na~in zadr‘ali suobi~aje Habsburga, mo‘da iz razloga{to je ve}i dio personala ostao naimanju, privu~eni stanovitom eko-nomskom sigurno{}u i pravima kojasu u‘ivali od ranije. I Kara|or|evi}ikao i Habsburzi znali su zabaviti svojegoste, uspostaviti koristan dijalog, po-neki put na}i zadovoljavaju}e rje{e-nje, sve to uz lov. U to vrijeme u po-pisu lovaca – gostiju nalazimo imenanovinskih urednika, novinara, pone-

kog generala, pukovnika, brojne po-slovne ljude, generalne direktore,pa i vi{e ~inovni{tvo, {to je upu}ivalona proklamirane demokratske slobo-de, stanovitu gra|ansku jednakost uKraljevini Jugoslaviji.

Za vrijeme Titove Jugoslavije naBelje su dolazili politi~ari iz najvi{ihdijelova vlasti: saveznog i republi~kih,izvr{nih vije}a, sekretarijata, brojnigosti iz socijalisti~kih zemalja, ali inobelovci (L. Ru‘i~ka), glasoviti umjet-nici, glumci, imu}ni poslovni ljudi iz»jet seta«. Kasnije, kada je lov popri-mio komercijalna obilje‘ja, lovi{te supo~eli posje}ivati ugledni lovci iz za-padne Europe, naj~e{}e iz Njema~ke.

Po~eci ekoturizmaO pravim turistima zapo~inje se

razmi{ljati po~etkom 60-ih godina.Osamdesetih godina je donesenaodluka o formiranju slu‘be za turizamkoja }e uz prija{nji personal zaposliti,turisti~ke voditelje, mornare motoriste,poslu‘itelje ~amaca i ugostiteljskedjelatnike za turisti~ku ku}u koja }e sekasnije (1984.) izgraditi na rubu jezeraSakada{. Duh stanovite demokracije,otvaranje »Jelena« prema lokalnoj sa-moupravi na{lo je mjesto i u lovnojpolitici. Izmi{ljene su neke lovne kvoteprema kojima su na Belju mogli lovitii op}inski ~inovnici pa i oni iz mjesnihzajednica. Dakako, nositelji vi{ihdr‘avnih funkcija, npr. ~lanovi Pred-sjedni{tva, generali JNA, imali su pra-vo odstrela trofejno vrijednijih jelena.

U rje{avanju razli~itih problema odonih organizacijskih, sigurnosnih do

Studenti {umarstva iz Heidelberga (Njema~ka) na terasi nekada{njeTuristi~ke ku}e Sakada{

Prvim posjetiteljimaVlastelinstva Belje iKopa~kog rita s obilje‘jimaturista mogli bi danasproglasiti princa Rudolfa vonOesterreicha i njegoveprijatelje i suradnike A.Brehma, E. F. Homeyera,E. Hodeka, J. Zelborna,Leopolda von Bayerna, grofaJ. Bombelesa, koji su separobrodom “KronprinzRudolf” 80-ih godina 19.stolje}a uputili Dunavom naobilazak podunavskihkrajeva ju‘ne Ugarske.

O pravim turistima zapo~injese razmi{ljati po~etkom 60-ih godina. Osamdesetihgodina je donesena odluka oformiranju slu‘be za turizamkoja }e uz raniji personalzaposliti, turisti~ke voditelje,mornare motoriste,poslu‘itelje ~amaca iugostiteljske djelatnike zaturisti~ku ku}u koja }e sekasnije (1984.) izgraditi narubu jezera Sakada{.

Za vrijeme Titove Jugoslavijena Belje su dolazili politi~ariiz najvi{ih dijelova vlasti:Saveznog i republi~kih,izvr{nih vije}a, sekretarijata,brojni gosti iz socijalisti~kihzemalja, ali i nobelovci (L.Ru‘i~ka), glasoviti umjetnici,glumci, imu}ni poslovni ljudiiz “jet seta”.

nabave prikladnih plovila ili ure|enjuokoli{a prijemne recepcije, znatno supomogli stru~njaci Generalturista iNacionalnoga parka Plitvi~ka jezera.

Do Domovinskoga rata19,5 tisu}a turista

Premda je to bio po~etak jednenepoznate djelatnosti koja u po~etkunije obe}avala napredak, broj turistase iz godine u godinu pove}avao.Tako je ve} 1985. zabilje‘eno 4000gostiju da bi pred po~etak Domovin-skoga rata dosegao brojku od 19,5tisu}a. Takav trend posjeta iziskivao jenova ulaganja, uzimanje novih kredi-

ta, nabavu novih plovila. Porastu brojaposjetitelja pridonio je kvalitetan pro-pagandni materijal.

Posjetitelji su dolazili iz svihkrajeva onda{nje Jugoslavije i inozem-stva, prete‘no iz Austrije i Njema~ke.Po brojnosti na prvom mjestu su bili|aci osnovnih {kola, zatim »sindikal-ci«, ne{to manje bilo je planinara, ~la-nova lova~kih udruga, ljubiteljacvije}a. Relativno malo je bilo pravihpromatra~a ptica (birdwachera), fotosnimatelja i znanstvenika. No zato sudolazile mnoge filmske ekipe, jer suprostori Kopa~koga rita, ritske {umebili idealni eksterijeri koji su se koristiliu mnogim dokumentarnim i igranimfilmovima. Naj~e{}e su dolazili auto-busima turisti~kih agencija, pokatkadbi do{la tri pa i vi{e autobusa {to jestvaralo problem oko rasporeda go-

stiju pri ukrcaju na plove}e objekte.Brodi} Liska mogao je po propisu pri-miti samo 50 osoba, me|utim u tak-vim prilikama svjesno se kr{io zakonpa se na brodi} naguralo 100 i vi{eposjetitelja.

Od Sakada{a samoostaci

Turisti~ka ku}a Sakada{ od kojedanas jedva da se naziru temelji, podi-gnuta je na brdu pijeska iz obli‘njegajezera. Bila je izgra|ena na najvi{ojkoti baranjskoga nasipa Zmajevac –Kopa~evo, na 88 m/n.m. i izvan dose-ga poplave. Samo kod izuzetno viso-

kih vodostaja voda bi dosezala prvustepenicu ispod ku}e. Lijevo od ulazanalazio se {ank sa suvenirima, a desnobuffet s nekoliko stolova. Ispred zgra-de bila je pove}a terasa s koje sepru‘ao vidik prema ulazu u kanal^onakut i dijelu Novoga kanala premaDravi. Unutar zgrade visoko u greda-ma desetak lastavica imalo je gnijezda.Nave~er, kada bi konobarice odlazileku}i, lastavice bi uletjele u zgradu i tupreno}ile, a ujutro ~im bi se otvorilavrata na{le bi se u zraku iznad jezera.

Posjeta Kopa~kom jezeru trajala jeoko jedan sat. Za turiste kojima se‘urilo uprili~ila bi se kra}a vo‘nja ka-nalom ^onak Ut (Put ~amca ) ili No-vim kanalom Sakada{ (prozvanimOsje~kim) koja bi trajala prema ‘elji.Za vrijeme visokih vodostaja moglo sedo}i do ispod kolonije kormorana na



Foto:Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

za{ti}eno bilje

Poroslu ili ~ak skoknuti do Kifle i pro-matrati orlove {tekavce na gnijezdu.Naprotiv, u vrijeme niskoga vodostajatijekom jeseni ili nepovoljnih vodo-staja u godini plovilo bi se do ulaza uKopa~ko jezero, do »vrata«, a odavdebi se pje{ke oti{lo do Kopa~koga jeze-ra.

Ugodu boravka u Kopa~kom ritu iBaranji ~esto bi pokvarili rojevi koma-raca, ponekad i obadi, a u {umi kr-pelji. Uz sve to, i nesnosne panonskezapare zbog kojih bi turisti radije po-tra‘ili hlad u nekom obli‘njem »vende-glu« (gostionica) koji bi se na{ao naputu.

Od posjetitelja najve}u korist suimali hotelijeri i lokalni ugostitelji, nood te vrste turizma jednostavno senije moglo ‘ivjeti. Najvi{e se zaradilona suvenirima, a to je bilo malo, anajvi{e gubilo na vo‘nji plovilima,odr‘avanju, pla}ama osoblja itd.

Novo vrijemeU me|uvremenu se dogodio Do-

movinski rat. Ve}ina lovnih i turisti~kihobjekata je bila oplja~kana, zapaljenaili potopljena. Hrvatskim {umama, pra-vnom sljedniku L[G »Jelen« oduzetoje pravo kori{tenja ve}eg dijela Lovi{taBelje odnosno nekada{njeg Posebnogzoolo{kog rezervata i Parka prirodeKopa~ki rit. Odlukom Sabora osnova-na je Javna ustanova koja uz pomo}me|unarodnih kredita, dr‘avnogaprora~una i drugih sredstava poku{avaobnoviti i prenamijeniti spomenutonaslije|e, dati mu neki novi kulturo-lo{ki i ekonomski zna~aj. Koliko }e utome uspjeti pokazat }e vrijeme.

Premda bi se {umarima onda{njega»Jelena« moglo vi{e toga spo~itnuti,ipak ostaje ~injenica da su turisti~kudjelatnost podigli na zavidnu razinu, o~emu se pozitivno izrazio i dr. M. J.Schneider, predstavnik glasovite europ-ske udruge »Euronatur«, koji je pred-lo‘io ekoturizam Kopa~koga rita kaomodel za sli~na za{ti}ena podru~ja(vidi: »Drau und Mur«, Leben durchFlussdynamik, st. 131). Do rata je bilaizgra|ena Turisti~ka ku}a Sakada{,dovedena struja, izgra|eno ve}e par-kirali{te koje }e s vremenom postatistanoviti vidikovac za promatra~e pti-ca, nabavljeno je vi{e plovnih objeka-ta, zatim su napravljena turisti~ka kolana konjsku vu~u, redovito je ~i{}enkanal ^onak Ut, kako bi se moglo plo-viti do Kopa~kog jezera.

Domovinski rat i poslijeratna doga-|anja (osnivanje javnih ustanova za{ti-te prirode) promijenili su odnose ubiv{em lovi{tu Belje i Kopa~kom ritu ivi{estoljetnu tradiciju integralnog up-ravljanja tim prostorom.

[irokolisna veprinaStani{te {irokolisne veprine u Hrvatskoj je ubrdskim bukovim i bukovo-jelovim{umama, na mnogim nalazi{timakontinentalnog i primorskoga podru~ja.Kao izrazito lijepa dekorativna vrsta mo‘ese kultivirati u vrtovima i parkovima, a unas je za{ti}ena 1953. godine

U filokladijima,korijenu ipodanku

prona|eni susastojci izrazito

jakogfiziolo{kog

djelovanja, alistovi i korijenupotrebljavajuse u narodnoj iznanstvenoj

mediciniListovi, cvjetovi i filokladiji Jarkocrveni plodovi

[irokolisna ili mekana veprina(Ruscus hipoglossum) je trajnizimzeleni polugrm iz porodice

ljiljanovki (Liliaceae), koji naraste 30–40 cm, a rijetko do 60 cm visoko.Rasprostranjen je u srednjoj i ju‘nojEuropi, Maloj Aziji, sjevernoj Africi tena Krimu i otoku Madeiri. Stabljika muje jednostavna ili vrlo slabo razgra-njena. Kora je svijetlozelena, tanka iuzdu‘no izbrazdana, a puzaju}i ko-rijenov sustav osrednje razvijen. Listo-vi su sitni i ljuskasti, lancetastogoblika, 15–25 mm dugi i 4–10 mm{iroki, u sredini naj{iri i u{iljeni.Smje{teni su u sredini znatno ve}ihnepravih, lancetastih ili elipti~nih listo-va (filokladiji ili kladodiji), koji su sobje strane u{iljeni, ko‘asti, sjajni imekani, 5–12 cm dugi i 1,5–4 cm {iro-ki. To su listoliki organi, analogni listu,nastali preobrazbom (metamorfozom)stabljike. Cvjetovi su neugledni, a po3–5 bjelkastih ili zelenkastobijelihcvjeti}a, razvijaju se u proljetnomdijelu godine, tijekom travnja i svibnja,na stapkama, u pazu{cima listova.Rije~ je o dvodomnoj, entomofilnojvrsti koja dobro podnosi zasjenu. Plodje jarko crvena kuglasta boba, promje-ra do 12 mm, s 1–2 velike svijetlos-me|e sjemenke, veli~ine zrna kukuru-za. Ovaj polugrm razmno‘ava se sje-menom i vegetativno. Premda se sma-

tra da plodovi nisu otrovni, ne treba ihbrati jer je biljka u nas prorije|ena iza{ti}ena. Treba istaknuti da su u filo-kladijima, korijenu i podanku prona-|eni sastojci izrazito jakog fiziolo{-koga djelovanja. Listovi i korijenupotrebljavaju se u narodnoj i znan-stvenoj medicini.

Stani{te {irokolisne veprine susjenovite i vla‘ne listopadne {umegorskoga pojasa, a u Hrvatskoj je na-lazimo u brdskim bukovim i bukovo-jelovim {umama, na mnogim nalazi{-tima kontinentalnog i primorskogapodru~ja. U panonskoj bukovo-jelovoj{umi (Abieti-Fagetum pannonicum)javlja se kao jedna od diferencijalnihvrsta u subasocijaciji trolisne re‘uhe(cardaminetosum trifoliae Medvedo-vi}). Raste u Slavoniji, Hrvatskom za-gorju, na Samoborskom gorju, u Gor-skome kotaru, Lici, na Velebitu, otoci-ma Cresu i Lo{inju te u okolici Nina.Najbolje joj odgovara bogato humoz-no tlo male kiselosti.

Ova lijepa dekorativna biljka mo‘ese kultivirati u vrtovima i parkovima,na sjenovitim mjestima. Zbog opasno-sti od istrebljenja, u nas je i u nekimdrugim zemljama posebno za{ti}ena,a njezino branje i iskori{tavanje zabra-njeno. U Hrvatskoj je Zakonom oza{titi prirode za{ti}ena 1953. godinena svim prirodnim nalazi{tima.

(Ruscus hipoglossum)

mala enciklopedija {umarstva


KAKO SE MIJENJA ULOGA I ZNA^ENJE [UME

Op}ekorisne funkcije {ume na po~etkutre}ega tisu}lje}a postaju va‘nije odproizvodnih, a njihova ekolo{ka i socijalnauloga nadma{uje gospodarsku vi{e od 30puta

Na po~etku 21. stolje}a ~ovje-~anstvo se sve vi{e suo~avas nizom ekolo{kih problema,

posebice u kopnenome dijelu biosfe-re. Pove}ano one~i{}enje okoli{a pos-ljedica je nagloga razvitka suvremenetehni~ke civilizacije. Naime, nepremo-stive pote{ko}e nastaju zbog intenziv-ne poljoprivredne industrijske pro-izvodnje (herbicidi, pesticidi, umjetnagnojiva, {tetni plinovi, tvorni~ka pra-{ina i dr.), ubrzanoga {irenja gradovai demografske eksplozije u siroma{-nim dijelovima svijeta. Iz dana u danugro‘avaju se biljni i ‘ivotinjski svijet i~ovjek. Pritom osobito zna~enje ima{umski ekosustav, koji je nezamjenjivu za{titi i unapre|enju ~ovjekova oko-li{a. Osim {to su stani{te za dvijetre}ine svih ‘ivih bi}a na zemlji, {umesu regulatori klime i akumulatori vode,pohranjuju 40 posto ugljika na{egaplaneta, i zato mogu znatno usporitiporast atmosferskog uglji~noga diok-sida, no isto tako njihova je drvnamasa osnovica za ekonomski razvoj.[ume su zapravo velika zelena plu}ana{ega planeta koja pro~i{}avaju sveone~i{}eniji zrak u atmosferi, opskrb-ljuju}i ~ovjeka te biljke i ‘ivotinjeprijeko potrebnim kisikom. Njihove suop}ekorisne funkcije od neprocjenji-voga ‘ivotnog zna~enja za o~uvanje iodr‘avanje tla, pitke vode i zraka.

Ove funkcije postale su va‘nije odproizvodnih, a njihova ekolo{ka (hi-drolo{ka, protuerozijska, klimatska,imisijska i dr.) i socijalna uloga (turis-ti~ka, estetska, ekolo{koupori{na, re-kreacijska i zdravstvena) nadma{ujusirovinsku ulogu vi{e od 30 puta.

Ubla‘avanjeklimatskih ekstrema

Me|u op}ekorisnim funkcijamaekolo{ka uloga {ume na po~etkutre}ega tisu}lje}a sve vi{e dolazi doizra‘aja. Vodoza{titna ili hidrolo{kafunkcija obuhva}a pro~i{}avanje pod-zemnih i povr{inskih voda, stalnuopskrbu vodom i sprje~avanje njezinaotjecanja. Utjecaj {ume na vodo-za{titu u ovisnosti je o stani{tu i {um-skoj sastojini, a pritom su zna~ajni re-ljef, geolo{ka podloga i tlo, vrste drve-}a u sastojini, njihova starost i sklop

kro{anja. Treba istaknuti da je hidro-lo{ki utjecaj {ume najizra‘eniji tijekomu~estalih ki{a, obilnih ljetnih pljuskovai proljetnoga topljenja snijega. Pro-tuerozijska funkcija sastoji se u tomeda {uma {titi svoje tlo od erozijevodom, snijegom i vjetrom, osiroma{e-nja tla, odrona kamenja te pucanja iklizanja tla. Premda {uma ne mo‘eostvariti stopostotnu za{titu od vodneerozije, ona ipak to ~ini na naj-u~inkovitiji na~in, budu}i da stvaravi{e tla negoli ga izgubi erozijom. Nanagibima terena ve}im od 20 stup-njeva opasnost od ovakve erozijeposebice se pove}ava. Za{tita odlavina svojstvena je za alpsko pod-ru~je, a u Hrvatskoj su lavine rijetkapojava. [uma sprje~ava nastajanjelavine i klizanje snijega, a zaustavljave} nastale lavine. Klimatska funkcija{ume podrazumijeva ubla‘avanje kli-matskih ekstrema na podru~ju susjed-nih naselja i poljoprivrednih povr{ina,a u ve}im prostorima omogu}ujeizmjenu zraka, uz sprje~avanje pojavehladnih zra~nih strujanja. Potrebno jenaglasiti kako sve {ume u Hrvatskojobavljaju klimatskoza{titnu funkciju.Zanimljivo je da je utjecaj {ume pri-sutan sve do 60 km udaljenosti odruba {umskoga kompleksa koji obu-hva}a najmanje 4000 ha. Utjecaj {u-me se pove}ava s ve}om prostra-no{}u {umskoga kompleksa. Zahva-ljuju}i {umi, ljeti se pove}ava vla‘nostzraka te njegovo strujanje u vi{eslojeve Zemljinoga zra~nog omota~a.U pojedinim ‘itorodnim dijelovimaHrvatske, s kontinentalnom klimom,na povr{inama bez {ume, gotovo odsvakog odrasloga stabla o~ekuje seklimatski utjecaj.

[uma kao zra~nipre~ista~

Kada govorimo o imisijskoj funkciji{ume, tada mislimo na za{titu naseljaod one~i{}enog zraka i buke. [uma jeodli~an i vrlo u~inkovit zra~ni pre-~ista~, jer u svojim kro{njama za-dr‘ava, u ovisnosti o vrsti drve}a igusto}i kro{anja, i do vi{e desetakatona tvorni~ke pra{ine. Zanimljivo jekako je asimilacijska povr{ina {um-skoga drve}a znatno ve}a od povr{ine

Ekolo{ke funk

Voda treba {umi_ i obratno

funk


Foto:I. Tomi},Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

koju {uma zauzima. Primjerice, jela ismreka imaju 14 – 15 puta, a bukva ihrast 6 – 8 puta ve}u asimilacijskupovr{inu od {umske povr{ine. Na ‘a-lost, navedena funkcija {ume uklju~ujeveliku opasnost od vlastitoga propada-nja, jer mnogi otrovi, kao {to susumporni dioksid, du{i~ni oksidi, fluor,pesticidi, detergenti, fotooksidanti, te{-ke kovine i dr. ugro‘avaju {umskiekosustav. Zbog naru{avanja ekolo{keravnote‘e dolazi u njemu do ve}iho{te}enja, slabljenja vitalnosti, smanje-nja proizvodnje i stabilnosti, su{enjapa i do propadanja {umskoga drve}a,{to je najve}i {umarski, ali i ekolo{kiproblem suvremenoga svijeta. Premdase u po~etku smatralo da je glavniuzrok tome one~i{}enost zraka, vodei tla, znanstvena su istra‘ivanja u pos-ljednje vrijeme usmjerena na nepovo-ljne klimatske promjene, biljne bolesti,{tetnu entomofaunu, gre{ke u gospo-darenju te na smanjenje prirodnogadiverziteta {uma. Istra‘ivanjem trebapotvrditi pretpostavku da su na{i{umski ekosustavi znatno optere}enizbog one~i{}enja otrovnim kemijskimspojevima i te{kim kovinama. Zna-kove nestabilnosti uo~avamo u svimzonama {umske vegetacije: u nizin-

Imisijska funkcija {umeuklju~uje veliku opasnostod vlastitogapropadanja, jer otrovnikemijski spojevi i te{kekovine stalno ugro‘avaju{umski ekosustav.

kcije {ume

skim ekosustavima ({ume hrasta lu‘-njaka), u brdskim {umama ({ume hra-sta kitnjaka i bukve) i gorskim {umama({ume bukve, jele i smreke).

Ekolo{ku funkciju imaju i pogledne{ume ili {ume koje vizualno pokrivajuindustrijska postrojenja i druge objek-te koji naru{avaju estetiku krajolika.Rije~ je o {umskim pojasima okotvornica, ispred kamenoloma i sme-ti{ta. Vjetrobrane {ume sprje~avajuudarac vjetra i popratne pojave, poputeolske erozije, suvi{nog isparavanja ipromjene mikroklime, a navedene

funkcije mogu obavljati i vjetrobranipojasi. U Hrvatskoj su vjetrobrane{ume zna~ajne u ravnicama sjevero-isto~noga dijela na{e dr‘ave te usredozemnom i polusredozemnompodru~ju, u kojemu pu{e bura. Ve}asigurnost u prometu posti‘e se zahva-ljuju}i {umama za za{titu prometnica– prometnih cesta i ‘eljezni~kih pruga.Potonje {ume sprje~avaju odronjavanjekamenja, muljevitih i snje‘nih nanosate udare vjetra, a povoljno djeluju napobolj{anje uvjeta vo‘nje.

Ekolo{ke funkcije {ume neprocjenjive su u za{titi i unapre|enju ~ovjekova okoli{a

O{te}ivanje i propadanje {uma zna~ajan je {umarski i ekolo{ki problem

kcije {ume


Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

Djelotvoran lijekza ka{alj,poznat oddavnina. Lakoga je na}i jerraste posvuda,uz nasipe,putove, izvore.Koriste se icvjetovi i listovi,a u narodnojmedicini poznatje i kao lijekprotiv peruti ukosi. Ako seuzima kao ~aj,

PPPPPodbijelodbijelodbijelodbijelodbijel

Dijelovi biljke

Ljekovita biljka iz porodice glavo-~ika poznata je ve} u davna vre-mena kao djelotvoran lijek za ka-

{alj, (od latinskog tussis=ka{alj) a pre-ma Kneippu i u lije~enju svih prsnihbolesti. Poznata je pod latinskim nazi-vom Tussilago farfara L., ili u narodukao konjsko kopito, konjski lopuh, ko-pitnjak, bijelo kopito, lepuh, podbilj.

U rano prolje}e obradujemo sepogledu na jarko ‘ute i kao med miri-sne glavice biljke koji izbijaju iz pod-zemne stabljike prije pojave listova.Glavice se oblikuju u jesen pod zem-ljom. S prvim proljetnim danima izdi‘use iznad tla na kratkim cvjetnim sta-bljikama (visine do 15 cm) koje su ob-rasle ljuskastim listovima i dla~icama.Listovi su duga~ki od oko 10 do 18cm, okruglasto su srcoliki, na rubovi-ma grubo nazubljeni te s donje straneobrasli vunastim dlakama. Listovi serazvijaju tek kad biljka procvjeta, slu-zavi su i gorka okusa.

Podbijel raste posvuda, na nasipi-ma, uz puteve, kod izvora, potoka, ka-nala i na vla‘nim njivama. Raste i kaokorov na njivama, u vinogradima i vr-tovima.

Cvate od o‘ujka do travnja. Cvato-ve (glavice) podbijela skupljamo polijepom i suhom vremenu kada suotvorene. Treba ih brzo posu{iti, jergube brzo boju. Ljekovitiji su listovibiljke koji se skupljaju u svibnju i lip-nju. Najbolji su mladi listovi koji tre-baju biti ~isti i bez zemlje. Ljekovitijisu, ako rastu na sun~anom mjestu, pa

aj: dvije pune ~ajne ‘licenarezanih i osu{enih listova

prelijemo sa ~etvrtinomkipu}e vode i nakon desetak

minuta ocijedimo. Protivka{lja pijemo ga tri putadnevno po jednu {alicuzasla|enog medom od

kadulje.

ih tako treba i ubirati.Su{imo ih kao i cvatovebiljke na suncu.

U listovima prevladavajuljekovite tvari poput biljnihsluzi i tanina, kalcija, mag-nezija, kalija, vitamina C ko-ji se koriste u lije~enjubronhijalnih i plu}nih bole-sti.

Koristi se za lije~enje raz-nih vrsta ka{lja i katara di{-nih puteva (od hripavca doka{lja s jakim sekretom), ka-tara ‘eluca, mokra}nih pu-teva, plu}nih bolesti (emfi-zema, upale plu}a, astme,angine).

Cvjetove koristimo osu-{ene za smanjivanje tempe-rature, kod proljeva te kaododatak ~ajevima koji lije~eplu}ne bolesti. Listovi semogu upotrijebiti za lije~e-nje vanjskih bolesti poput

upaljenih vena, opeklina, ~ireva,li{ajeva u obliku obloga ili otopina zaispiranje. Svje‘i sok najbolji je zalije~enje rana i raznih osipa na ko‘i.

U narodnoj medicini slu‘i i za lije~e-nje peruti na kosi, ali i ispadanja kose.

Koristi se i kao povr}e i to mladilistovi, ubrani od svibnja do rujna. Li-stovi se sitno izre‘u i o~iste od pe-teljki. U Njema~koj se od toga pripre-maju juhe, salate i variva, ali se mogumije{ati s drugim zelenjem i pripremitikao {pinat.

^aj:Dvije pune ~ajne ‘lice narezanih i osu-{enih listova prelijemo sa ~etvrtinomkipu}e vode i nakon desetak minutaocijedimo. Protiv ka{lja pijemo ga triputa dnevno po jednu {alicu zasla|e-nog medom od kadulje.

Tinktura:200 grama cvjetova i jedna litra 70postotnog alkohola. Cvjetovi se mo~eu alkoholu 30 dana. Uzimamo tri putana dan po 15 kapi sa ~ajem ili sokom.

Sirup:Uzimaju se cvjetovi podbijela i 1 kg{e}era. Cvjetove stavljamo u staklen-ku, tako da se red cvjetova pospe {e-}erom, i tako red po red do vrha stak-lenke. Prekrije se gazom i stavi nasunce. Koristimo tri ju{ne ‘lice sirupana dan kod navedenih oboljenja.

S pripravcima od pobdijela trebabiti oprezan. ^aj se ne smije uzimati~esto jer mo‘e o{tetiti jetru, preporu-~uje se pijenje od dva do ~etiri tjedna,a lije~enje ponoviti poslije nekolikotjedana. Osobe osjetljiva ‘eluca i sakutnim ~irom na ‘elucu moraju bitina oprezu.

lijek zalijek zalijek zalijek zalijek zakkkkka{alja{alja{alja{alja{alj

treba biti oprezan,jer pre~estouzimanje mo‘eo{tetiti jetru

ljekovito bilje


znanost

TROGIR _ ME\UNARODNA KONFERENCIJA GISODYSSEYA 2004.

Obradapodataka u{umarstvu vi{e jenezamisliva bezprimjene GIS-a

Krajem kolovoza i po~etkom ruj-na, u starom gradu Trogiru kojije pod UNSCO-vom za{titom,

odr‘ana je me|unarodna konferencijapod nazivom GIS Odysseya 2004.Konferencija je odr‘ana pod pokrovi-teljstvom Dr‘avne geodetske uprave,INA industrija nafte d.d., HIZ-GIS Fo-rum, Instituta za oceanografiju i ribar-stvo, Sveu~ili{te Silesia iz Poljske, asudjelovali su predstavnici razli~itih in-stitucija iz Poljske, Italije Gr~ke, VelikeBritanije, Austrije i Hrvatske.

Predavanjima i posterskim priop}e-njima obuhva}ene su teme: geodezija,kartografija i katastar, informatika, up-ravljanje prirodnim resursima, dr‘avni ijavni projekti, poljoprivreda i {umar-stvo, upravljanje vodom i morem, mla-di Gis eksperti, upravljanje kulturnim iprirodnim naslije|em, te informati~kistandardi Europske unije.

U radu konferencije sudjelovali su ipredstavnici Hrvatskih {uma koji su usklopu teme poljoprivreda i {umarstvopredstavili dva rada – Utjecaj direktnihratnih razaranja na smanjenje drvnemase i op}ekorisnih funkcija {uma ugospodarskoj jedinici “Jela{“ (autoriJadranka Ro{a i Miljenko Vreb~evi}), iSustavska dinamika u analizi gospoda-renja {umama, Ljiljane Lon~ar iz Upra-ve {uma Zagreb.

Va‘nost GIS-a (geografsko-informa-cijskog sustava) za gospodarenje raz-li~itim prirodnim resursima istaknutoje kroz mnogobrojna predavanja. Toje tehnologija koja omugu}ava pri-mjenu razli~itih na~ina prikupljanja iobrade podataka i njihovo povezi-vanje u jednu cjelinu. Sustavno pretva-ranje kartografskih podataka u digital-ni oblik u europskim zemljama po~eloje jo{ sedamdesetih godina, dok se uHrvatskoj ozbiljnije pojavljuje po~et-kom 90-ih.

GIS u {umarstvuGospodarenje {umama i planiranje

radova u {umarstvu nezamislivo jebez velikog broja kvalitetnih i pravova-ljanih informacija, osobito danas u iz-mijenjenim ekolo{kim uvjetima. Stoga

U razvijenim zemljama 98 % {umarskihorganizacija koriste GIS (geografskiinformacijski sustav) tehnologiju. UHrvatskoj se s primjenom GIS-a ozbiljnijekrenulo po~etkom 90-ih. O zna~enju iprednostima toga sustava u uvjetima kadaje gospodarenje {umama i planiranjeradova u {umarstvu nezamislivo bez velikogbroja kvalitetnih i pravovaljanihinformacija, bilo je rije~i na me|unarodnomskupu u Trogiru

S predavanja na konferenciji

je za optimalno gospodarenje {uma-ma nu‘no provoditi usporednu anali-zu velikog broja razli~itih podataka,kako tabli~nih, opisnih, tako i grafi~-kih. U {umarstvu je osim kvalitetnih ikvantitetnih informacija o nekoj pojavikoja utje~e na dono{enje odluka, po-trebno poznavati i njezin prostorniraspored. Zbog svojih mogu}nosti GIStehnologija je na{la {iroku primjenu u{umarstvu {to je vidljivo iz podatka dase 60% svih razvijenih sustava odnosina {umarstvo, a 98% svih {umarskihorganizacija u razvijenom svijetu kori-ste GIS tehnologiju. Primjena GIS-a u{umarstvu prou~avana je na Katedriza geodeziju [umarskog fakulteta uZagrebu i prvi GIS model izra|en jeza Nastavno-pokusni {umski objekat“Opeke” (Ku{an i dr. 1992.). Prvi pilotprojekti GIS-a koji su izra|eni u Hrvat-skim {umama u Slu‘bi za ure|ivanje{uma bili su vezani za izradu osnovagospodarenja i to prvenstveno karto-grafskog dijela. Postepeno svladava-

njem softvera i otkrivanjem mogu}-nosti koje pru‘a povezivanje grafi~kihprostornih podataka s ve} postoje}imnumeri~kim bazama podataka H[-fon-da, GIS je postao neophodan alat zapreklapanje, analizu i stvaranje novihpodataka. Povezivanjem grafi~kih po-dataka s bazom atributnih podatakaskratilo se vrijeme izrade i pove}alato~nost tematskih karata.

Kori{tenjem GIS-a u {umarstvu po-ve}ava se brzina obrade podataka ikakvo}a informacija, pobolj{ava prika-zivanje informacija (osobito kartograf-sko) i osiguravaju podloge za kvalitet-no planiranje i stalno pra}enje gospo-darenja {umama, ostvarenih rezultata,ali i brzo determiniranje nastalih prom-jena.

Budu}nost {umarske kartografije uHrvatskim {umama zasniva se naomogu}avanju jednostavnije i br‘edistribucije podataka u obliku digital-nih tematskih karata putem Internettehnologije, a‘uriranju sadr‘aja u naj-

Foto:J.Ro{a

Pi{e:Mr. sc.JadrankaRo{a


Kori{tenjem GIS-a u {umarstvupove}ava se brzina obrade podatakai kakvo}a informacija, pobolj{avaprikazivanje informacija (osobitokartografsko) i osiguravaju podlogeza kvalitetno planiranje i stalnopra}enje gospodarenja {umama,ostvarenih rezultata, ali i brzodeterminiranje nastalih promjena.

kra}em vremenskom roku te izradatematskih karata koje pridonose bo-ljem upravljanju prostorom.

Razvoju GIS-a u Hrvatskim {umamad.o.o. pridonio je razvoj i proizvodnjakartografskog i fotogrametrijskog ma-terijala od strane Dr‘avne geodetskeuprave. Hrvatski sabor donio je 10.srpnja 2001. godine Program dr‘avneizmjere i katastra nekretnina za razdo-blje 2001. do 2005. Programom suutvr|eni poslovi i zadaci iz nadle‘no-sti Dr‘avne geodetske uprave, koji }ese izvr{iti u tom razdoblju, na~in njiho-vog izvr{enja, nositelj izvr{enja kao ina~ini financiranja Ovom Programuprethodilo je pokretanje dva projekta:STOKIS, kojim se definira slu‘beni to-pografsko-kartografski informacijskisustav Republike Hrvatske u podru~jutopografske izmjere i izrade dr‘avnihzemljovida te projekt CROTIS kao te-meljni topografsko informacijski sustav

Ovako su izgledala posterska priop}enja

Republike Hrvatske. Hrvatske {umed.o.o. sklopile su ugovor o sufinancira-nju radova iz Programa te su timestekle pravo na trajno kori{tenje nizaproizvoda Dr‘avne geodetske uprave.

Konferencija GIS ODYSSEYA 2004.pokazala je da je danas nezamislivogospodarenje bilo kojim prirodnim re-sursom bez primjene GIS-tehnologije,kao i to da su Hrvatske {ume d.o.o.znale prepoznati sve njene prednosti.

Pojedina~ni plasman1. Mato Maru{i} (Vinkovci) 626 boda, 2. Ante Kaurin (N. Gradi{ka)

620, 3. Niko Luka~ (Vinkovci) 599, 4. Marijan Ru{kan (N. Gradi{ka) 593,5. Milanko Brki} (Vinkovci) 566, 6. Dragan Dobenko (N. Gradi{ka) 547,7. @eljko Rogar (Osijek) 539, 8. Mijo Pavin (Na{ice) 494, 9. \uro Korman(Po‘ega) 487, 10. Drago Josipovi} (Po‘ega) 483, 11. Dra‘en Peica(Na{ice) 475, 12. Miro Vinkovi} (Po‘ega) 474, 13. Josip Foki (Osijek) 448,14. Vinko Zdjelarevi} (Na{ice) 365, 15. Ivo Juri} (Osijek) 308.

Ekipni plasman1. Vinkovci 1.791 bod, 2. N. Gradi{ka 1.760, 3. Po‘ega 1.444, 4.

Na{ice 1334, 5. Osijek 1.295.

Voditelj na{i~ke uprave {umaDavorin Fekete uru~uje nagradunajboljem Mati Maru{i}u

»Na{i~ki tambura{i« izveli su himnu{umara, autora Ivana Hodi}a, koja jeprvi puta izvedena na festivalu uPitoma~i

Nastavak sa stranice 14

goste i uzvanike, Darko Beuk. On jeujedno upoznao prisutne s temomranije odr‘anog Okruglog stola, okori{tenju biomase.

Festival je zapo~eo jo{ u ~etvrtak 9.rujna predavanjem za gra|anstvoNa{ica, gosta iz Bavarskog ministar-stva {uma gosp. Reinholda Erlbecka,osvjedo~enog prijatelja hrvatskih{uma i Hrvatske, na temu Dobivanjeenergije iz biomase. Istu ve~er promo-viran je i prvi turisti~ki prospekt na{egplaninarskog doma na Jankovcu, ~ijitekst i fotografije je pripremio novinarna{eg ~asopisa, te otvorena izlo‘balova~kih trofeja u hotelu Park.

Majstor ostaje majstorNastupom sjeka~a, po trojice iz

svake slavonske uprave {uma, u {estdisciplina, {to je mo‘emo re}i biloskra}eno prvenstvo Slavonije, brojnigledatelji burno su pratili natjecatelje.Najvi{e ih je bilo uz prostor gdje seodvijalo obaranje stabala na balon ikresanje grana. Poslije trosatnihizjedna~enih borbi, tek u posljednjojdisciplini – ga{enju po‘ara, kada jenajozbiljniji konkurent za prvo mjestoAnte Kaurin znatno sporije ugasio pla-men, proslavljeni vinkova~ki majstorpoligonskih natjecanja Mato Maru{i}mogao je odahnuti. Prvo mjesto mu jeipak zaslu‘eno pripalo.

U natjecanju prisutnih gledatelja uprerezivanju oblice ru~nom pilomkoje su ostali gledatelji burno motrilibilo je i vrlo spretnih i brzih amatera urukovanju nekada{njim glavnim ala-tom {umarskih radnika velikomdvoru~nom pilom. Ipak, najbr‘i su bili{umski radnici Tomislav Katavi} i IvanMaligec iz {umarije \ur|enovac, kojisu za dvije sekunde bili br‘i odpo‘e{kog para Josipovi} – Vinkovi}.

U parku grofa Peja~evi}a, nedalekoDvorca Peja~evi}evih gdje je bilonatjecanje, istovremeno su se odvijalei druge popratne priredbe za gledate-lje, natjecanje u potezanju konopca,

izlo‘ba {umarske opreme, degustacijalova~kog ~obanca, smotra lova~kihpasa, natjecanje ribolovaca u lovuribe na plovak u susjednom jezercu,pripremanje {arana na ra{ljama, natje-canje streli~ara u ga|anju lukom istrijelom, te prigodni glazbeno zabav-ni program koji je trajao do kasnopopodne.

Festival Dani slavonske {ume,zavr{io je u nedjelju izletom za plani-nare, natjecanjem lovaca u ga|anjuglinenih golubova te atletskom utr-kom ulicama grada Na{ica.

29

4. DR@AVNO I 2. EUROPSKOPRVENSTVO U KUHANJULOVA^KOG GULA[A U KOTLI]U ZANOVINARE

Novinaridobri kuhari!

Dr‘avno prvenstvo odr‘ano je od 3. do 5. rujnana podru~ju op}ine Ravna Gora koja je bila ipokrovitelj prvenstva, a organizator Turisti~ka

zajednica Ravna Gora. Glavni sponzori bile su Hrvat-ske {ume Podru‘nica Delnice i Hypo Adria banka.Nastupila je 31 ekipa, kuhalo se u tri grupe u Kupja-ku, [ijama i Ravnoj Gori. Po mi{ljenju stru~nog ‘irijanajbolji gula{ skuhali su novinari @upanijskog radijaVara‘din, âkove~ke televizije i Radio Stubice. Pomi{ljenju ‘irija sponzora najbolji su bili novinari GlasaSlavonije iz Osijeka i radio Senja.

Ekipa Hrvatskih {uma u sastavu @eljko Petrovi} i@eljko Podobnik iz ravnogorske {umarije natjecali suse izvan konkurencije i osvojili 94 boda, {to je ukup-no ~etvrti najbolji rezultat, jer su prvaci osvojili 98bodova.

Najbolje ekipe s dr‘avnog, nastupile su na 2. eu-ropskom prvenstvu koje se odr‘avalo u park-{umi Go-lubinjak Lokve od 15. do 17. rujna. Uz doma}e, nas-tupili su i novinari iz Slovenije, Makedonije i Bosne iHercegovine. Glavni organizator i sponzor natjecanjabile su Hrvatske {ume Podru‘nica Delnice, a general-ni pokrovitelj Hrvatska udruga radija i novina.

Naslov najboljeg po ocjeni ‘irija ponijela je TVâkovca, drugo mjesto pripalo je uma{kom radijuStela Maris i tre}e mjesto osje~kom Glasu Slavonije.Petero prvoplasiranih steklo je pravo sudjelovanja natre}oj takvoj smotri novinara {to }e se i sljede}e go-dine odr‘ati u park-{umi Golubinjak Lokve.

Da su novinari svestrani, me|uostalim i dobri kuhari, pokazalasu nedavno odr‘ana prvenstva ukuhanju lova~kog gula{a u kotli}uza novinare i to 4. prvenstvoHrvatske i 2. europsko prvenstvo.Oba natjecanja odr‘ana su uGorskom kotaru

Novinari-kuhari na dràvnom prvenstvu u Kupjaku

Natjecanje se odvijalo u vi{e gra-di}a doline Lanzo, u organizaci-ji lokalne turisti~ke zajednice.

Dolina Lanzo slikovita je alpska dolinau neposrednoj blizini Torina i iakokonfiguracija terena nije previ{e pogo-dna za alpsko skijanje, rije~ je o prili~-no popularnom turisti~kom odredi{tu.Natjecanje se odvijalo u pet disciplina:obaranju stabla (obarala su se stablasmreke u {umi), okretanje vodilice,kombinirani prerez, prerez na podlozii kresanje grana. Fakultativno je biloodr‘ano natjecanje u presijecanju ob-lice, {to se nije bodovalo za kona~nirezultat. Natjecanje je uglavnom doka-zalo stari odnos snaga, ali je bio vidljivnapredak u nekim zemljama koje tra-dicionalno nisu ostvarivale vrhunskerezultate, a ovdje su osvajale zlata upojedina~noj konkurenciji (ê{ka, Slo-venija, Rusija, Rumunjska).

Svjetski je prvak postao mladi per-spektivni Rus Ilya Shvetsov koji je po-bijedio u uzbudljivoj zavr{nici i uzmnogo vije}anja sudaca (prvaku izNorve{ke 2002., Herwigu Erhardu izAustrije dosu|ena je pogre{ka kodkresanja grana ~ime je izgubio 20bodova i bio je tek bron~ani). Na{a sereprezentacija rezultatski ba{ nije

U Italiji (Valli di Lanzo) je od 13. do 20. rujna 2004. odr‘ano26. svjetsko prvenstvo {umskih radnika na kojem jesudjelovalo vi{e od stotinu natjecatelja iz 29 zemalja.Hrvatsku su predstavljali trojica prvoplasiranih s dr‘avnogprvenstva 2003. u Vinkovcima i to: Franc @alac (Bjelovar),Ilija Luki} (Vinkovci) i Ilija [ari} (Vinkovci)

Prvak Rus Shvetsov,hrvatski {umari skromno

26. SVJETSKO PRVENSTVO [UMSKIH RADNIKA,ITALIJA, 13._ 20. RUJNA

iskazala jer je osvojila 23. mjesto (od29 ekipa) ~ime ne mo‘emo biti zado-voljni. Na{i su natjecatelji pokazali raz-mjerno ujedna~enu formu, ali je ipakbila osjetna razlika u klasi. Nekolikopojedina~nih pogre{aka prouzro~ilo jedaljnji pad u plasmanu u odnosu napro{lo svjetsko prvenstvo. U pojedina~-nom je plasmanu Ilija [ari} bio 69.(1248 bodova), Franc @alac 73. (1224boda), a Ilija Luki} 78. (1016 bodova).Najbolji je pojedina~ni rezultat po di-sciplinama ostvario Ilija Luki} 25. mjes-tom u kombiniranom prerezu. Junior-sko je natjecanje tako|er pokazalo date‘i{te u budu}im pripremama trebastaviti na mlade natjecatelje, kako bi seuspje{no obavila smjena generacija.

Organizacija natjecanja bila je od-li~na uz neke napretke u tehnologiji(elektronsko mjerenje), jedino je po-nekad bilo komunikacijskih problemajer je bilo vrlo malo ljudi s dobrim zna-njem engleskog jezika.

U okviru natjecanja konstituirana jei Me|unarodna asocijacija prvenstava{umarskih radnika (IALC) ~ime }e seformalizirati do sada volonterski Orga-nizacijski komitet.

Sljede}e }e se natjecanje odr‘ati uEstoniji 2006. godine.

REZULTATI :

Pojedina~no Zemlja Broj bodova1. Ilya Shvetsov Rusija 16022. Massimiliano Biemmi Italija 15983. Herwig Erhard Austrija 1591

Ekipno:1. Austrija 47022. Njema~ka 45853. Rumunjska 4559

Pi{e: Ratko Mato{evi}

svijet

Natjecanje u kombiniranom prerezuNatjecanje u kombiniranom prerezu


Foto: V. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e


Veli~ki gradZidine Veli~koga grada

zapadni zid je do temelja poru{en.Sjeveroisto~na granica zida je dulja odsjeverozapadne. U unutra{njosti su vi-dljivi samo temelji pojedinih pregrad-nih zidova, koje su otkrili samozvaniarheolozi.

Prednost obrambenogpolo‘aja

Izrazito debeli zidovi zidani su kva-litetnim lomljenim kamenom (lomlje-njak) a slojevi su ravnani na svakih 20–50 cm visine. Kao vezivni materijalupotrebljavalo se vapno. Iza kruni{ta(50 cm) bilo je jo{ mjesta za stra‘ar-sku stazu. Brani~-kula pribli‘no je tro-kutasta tlocrta, a njena vrlo dojmljivasjeverna fasada nalikuje na brodskipramac te je svojim bridom dobro us-mjerena prema sjevernim klimatskimnepogodama i vjetrovima, osobitojakim na tako izlo‘enom mjestu. Ovarelativno mala utvrda izgra|ena je navrlo prikladnom polo‘aju, pa se oda-vde uspje{no i pregledno mogao ~u-vati pristup u obje veli~ke uvale tekontrolirati dolazak neprijatelja gor-skom kosinom {umovitoga Lapjaka.Prema dosada{njim istra‘ivanjima,utvr|eno je da su u unutra{njosti kulepostojala ~etiri kata. Zanimljivo je daje na dva kata u sjevernom kutu izg-ra|en kamin od opeke, a na drugomkatu, u zapadnom dijelu, i zahod nastupovima (konzolama), {to dokazujeda su te prostorije slu‘ile za stano-vanje. Pretpostavlja se da je posljednjikat bio na~injen od drveta. O tomesvjedo~e rupe u zidu i tragovi u ‘buci,te se mo‘e odrediti polo‘aj drvenihgreda, nosa~a stropnih konstrukcija.Prilaz na gornje katove i na vrh brani~-kule bio je vjerojatno pomo}u vanjskedrvene galerije, {to dokazuju tragovigalerije koja je spajala isto~no i zapa-dno kruni{te obodnoga gradskoga zi-

da. Za stanovanje je osim brani~-kulekori{tena i nadogradnja na ju‘nom di-jelu tvr|ave, a smatra se da je ovajprostor mogao poslu‘iti kao dvoranaza okupljanje ve}ega broja ljudi ili uneke druge svrhe.

U stoljetnoj za{titnoj{umi

Zbog nepostojanja pisanih izvora,ne zna se {to se zapravo doga|alo stvr|avom poslije oslobo|enja po‘e{-koga kraja od turske vlasti. Ne postojepodaci kada je osvojena i kako jedjelomi~no poru{ena. Danas je Veli~kigrad, zbog svog istaknutoga polo‘ajai monumentalnosti, osim povjesni~a-rima i arheolozima, osobito zanimljiv iplaninarima, izletnicima i turistima, asvojevrsna je spomeni~ka ba{tina tu-risti~ke Velike. Do njega se dolazimarkiranom planinarskom stazom ko-ja prolazi kroz borovu {umu. Smje{tenna proplanku lapja~koga grebena,odakle puca pogled na okolne planin-ske vrhove, veli~ki planinarski dom,bazene i znatan dio Po‘e{tine, okru-‘en je stoljetnom za{titnom {umomhrasta kitnjaka, bukve, medunca i gra-ba te kulturom crnoga bora, koja jenamijenjena rekreaciji. S ju‘ne stranegrada pogled se pru‘a na Vi{kova~ki,Vrhova~ki i Dola~ki grad, a s isto~nese mogu vidjeti Pogana gradina i Ka-mengrad, srednjovjekovne utvrde Po-‘e{ke kotline. Za lijepa vremena uo~a-va se i slavonska Atena – grad Po‘e-ga. S obzirom na to da je Veli~ki gradsamo djelomi~no sa~uvan, a njegovezidine izlo‘ene postupnom raspada-nju, pro{le se godine kona~no zapo-~elo s njegovom restauracijom. Zakonzerviranje preostalih zidina gra|e-vinski se materijal, zbog strmosti i ne-pristupa~nosti terena, dostavljao trak-torima i samara{kim konjima.

KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

Ugospodarskoj jedinici Ju‘ni Pa-puk {umarije Velika (U[P Po-‘ega), na ju‘nom zavr{etku izra-

zito strmoga brda Lapjak (447 m), na-laze se ru{evine manje srednjovjekov-ne tvr|ave, za koju se pretpostavlja daje sagra|ena po~etkom XIII. stolje}aradi obrane od Turaka. Bila je uvlasni{tvu Veli~kih Bekefijevaca (Bekeod Velyke). Budu}i da su svi arhivi uPo‘e{koj kotlini uni{teni za dolaskaTuraka, o postojanju ove utvrde prijenjihove najezde, 1536. godine, nepostoje podaci. No, smje{taj na zarav-njenom vrhu, debeli zidovi i tlocrt ra-vnih linija osnovne su zna~ajke utvrdasagra|enih u drugoj polovici 13.stolje}a. Stru~njaci znaju re}i da jetvrdi veli~ki grad romani~ka retarda-cija, vidljiva i na sakralnim gra|evina-ma toga razdoblja u Po‘e{koj kotlini.Zanimljivo je da Turci dolaskom uVeliku, iako sve pred sobom pale,ostavljaju tvr|avu netaknutom zbogprakti~noga razloga – za sve vrijemeslu‘ila im je kao fortifikacijska utvrda ivojni~ka postaja za 300 vojnika.

U Parku prirode PapukU narodu poznat kao stari Veli~ki

grad (Castrum Velyke) nalazi se u Par-ku prirode Papuk, u blizini turisti~keVelike, petnaestak kilometara sjevernood Po‘ege, a svojim tlocrtnim raz-mje{tajem znatno se razlikuje od svihsli~nih utvrda u Po‘e{tini. Na pod-ru~ju Hrvatske sli~an mu je samo Li-povac pokraj Samobora, jer ima goto-vo identi~an tlocrt. Veli~ka tvr|avaznakovita je po izdu‘enom peterokut-nom tlocrtu, a sastavljena je od dvadijela. Sa sjeverne strane nalazi se bra-ni~-kula u obliku istostrani~noga troku-ta, a u ju‘nom dijelu je dvori{te u ko-jemu su tijekom kasnije gradnje smje{-tene jo{ neke zgrade te sakrile prvot-no kruni{te. Dvostruki ulaz u utvrdu,za{ti}en slobodno postavljenim zi-dom, i danas jo{ djelomi~no vidljivim,bio je s isto~ne strane. Zidovi Veli~ko-ga grada na sjevernoj, ju‘noj i isto~nojstrani relativno su dobro sa~uvani, a

Starasrednjovjekovnaveli~ka tvr|ava,smje{tena u{umskom papu~komokru‘ju, svojim seizgledom znatnorazlikuje od svihutvrda u Po‘e{tini, ado nje se dolazimarkiranimplaninarskim putem

KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTIuz rub {ume


Foto:Z.Pei~evi}

Pi{e:ZvonkoPei~evi}

VINKOVCI/UZ OBNOVU BRODSKE IMOVNE OP]INE

Ovdje se pisalapovijestslavonskoga{umarstva

U Vinkovcima je po~ela obnova pro~eljaBrodske imovne op}ine, nezaobilaznestare zgrade na vinkova~kimrazglednicama. Osim {to je za{ti}enokulturno dobro i dio arheolo{ki za{ti}enezone, u njoj se pisala i povijestslavonskoga i hrvatskoga {umarstva.Evo male pri~e o tome

Radovi na zgradi Brodske imovne op}ine u punom zamahu

Vinkovci su dugi niz go-dina slovili kao sjedi{-te dviju {umarskih or-

ganizacija, ~ija su podru~jaobuhva}ala posavske {ume,po~ev{i od Morovi}a do Sri-jema, pa sve do Jasenovca iLipovljana nadomak Sisku.Jedna od njih bila je Brod-ska imovna op}ina (na slici)koja je nakon razvoja~enjaVojne krajine (1871.) go-spodarila {umama dodijelje-nim grani~arima na imeu~e{}a u ~uvanju granice.Druga, sa sjedi{tem u biv{ojupravi trgova~kog poduze-}a Zvijezda, bila je Direkcijadr‘avnih {uma. Svojim zna-~enjem u gospodarskomrazvoju zemlje isticala seBrodska imovna op}ina (bi-lo ih je 10 u Hrvatskoj), ~ijasu sredstva kao mo}nog pri-vrednika do{la do izra‘ajafinanciranjem ili davanjempovoljnih kredita: u ve}inislu~ajeva za izgradnju sla-vonskih ‘eljezni~kih pruga,izgradnju dijela savskog na-sipa, podizanje doma [u-marskog dru{tva u Zagrebu,gdje je bio smje{ten i [umarski fakul-tet (danas je tu Direkcija), te za mno-ge druge korisne pothvate. A kroz tak-vu ulogu nikle su i {kole, dru{tvenidomovi, Vinkovci su do{li do elektri~-ne centrale, izgra|en je ve}i brojstambenih zgrada, pa i reprezentativ-ne pala~e, ponos grada.

Za{ti}eno kulturnodobro

Ovih dana stara je zgrada okru‘enaskelama i za{ti}enim paravanima {tozna~i po~etak obnove te vrijedne lje-


potice s ~ijih su se razglednica pre-poznavali Vinkovci. Gradnja Brodskeimovne op}ine po~ela je krajem 18.stolje}a, a svoj je kona~ni dana{njiizgled, nakon dogradnje i ure|enja usecesijskom duhu, dobila po~etkom20. stolje}a. U razvoju {umarstvajugoisto~ne Slavonije u proteklih 130godina (1874.–2004.), veliko je zna~e-nje za povijest ovog podneblja imala iBrodska imovna op}ina, gdje su radilieminentni {umarski stru~njaci. – Mno-gi {umari i znanstveni radnici iz ino-zemstva dolazili su u slavonske {umeda bi ih upoznali i prenijeli na{a isku-stva u svoje zemlje. Vinkovci su bili iostali nukleus hrvatske {umarske zna-nosti, a to se poglavito odnosi na gos-podarenje slavonskim hrastovim {u-mama, o ~emu ima mnogo napisa uzemlji i u svijetu, podsje}a voditelj vin-kova~ke Uprave Zdravko Mi{i}. Brod-ske imovne op}ine prestaju postojati1947. godine, a {ume postaju dru{t-veno vlasni{tvo. [ume Uprave {umaPodru‘nice Vinkovci od tada do da-nas nalazile su se u sklopu razli~itihradnih {umskih organizacija, prolazilekroza sva burna ratna i poratna zbi-vanja, razne gospodarske trendove.

Vinkova~ki {umari su ve}inski vla-snik Brodske imovne op}ine sa 75posto, dok preostali vlasnici svoj pro-stor imaju u prizemlju. Ta gra|evina,simbol Vinkovaca ima ukupno 5690~etvornih metara netto povr{ine uklju-~uju}i i poslovni prostor. Zgrada }e seraditi u tri etape. Prva od njih je utijeku, a rije~ je o ure|enju vanjskogprostora pro~elja zgrade koje gotovou cijelosti financiraju Hrvatske {ume, a~ija je vrijednost oko milijun i polkuna. Posao je dobio osje~ki Ukras, apotpuni zavr{etak radova o~ekuje sedo kraja godine. Brodska imovnaop}ina je za{ti}eno kulturno dobro inalazi se u sklopu za{ti}ene i registri-rane povijesne cjeline Vinkovaca kao iunutar arheolo{ki za{ti}ene zone.Pro~elje zgrade obnavlja se u cijelosti,a u prvoj etapi rade se samo uli~napro~elja i to na na~in da se obija‘buka, {to zna~i ponovno ‘bukiranje,radi se arhitektonska dekorativna pla-stika. Postoje}a stolarija mijenja se ucijelosti, izmjenjuje se dotrajala lima-rija i bravarija, a na kraju slijedibojanje pro~elja u bojama {to je pro-pisala Uprava za za{titu kulturneba{tine Konzervatorski odjel u Osijeku– isti~e dipl. ing. Slavko \ur~inovi},stru~ni suradnik za gra|evinarstvo iinvesticije u U[P Vinkovci. Nakonobnove uli~nog pro~elja uredit }e sepreostali poslovni prostor u vlasni{tvuvinkova~ke Podru‘nice Hrvatskih {u-ma, a potom cjelovita obnova dvori{-nog pro~elja i parkirali{nog prostora.Obnova }e zasigurno potrajati neko-liko godina, ali }e po zavr{etku vinko-va~ka Podru‘nica imati reprezentativ-ni objekt, a grad Vinkovci novu ljepo-ticu u sredi{tu grada.

Nastavak sa str. 19

Plovilo se vi{e odpedesetak kilometaraod Botova do Kri‘nicekod Pitoma~e. Bio je tougo|aj za oko i du{u,kako re~e netko odpjesni~ki raspolo‘enihmornara. I zato se spravom ova Drava injeno priobalje smatrai nacionalnim prirod-nim bogatstvom kojegstranci prepoznaju i na-stoje za{tititi. Osjetilismo snagu rijeke kojamijenja svoje koritootkidaju}i obalu ~as slijeve, ~as s desne stra-ne ovisno o maticirijeke. Vidjeli smo vi{eobru{enih stabala kojasu plivala du‘ rijekekao stalna opasnost zana{e ~amce. Stoga jevo‘nja bila poput vele-slaloma, te je pravoumije}e bilo provu}igumenjake izme|ubrojnih ostataka trupa-ca ~iji vrhovi su izviri-vali iz vode, dok jedonji dio bio dubokouglavljen u dno rijeke.Zato su i neki na{i vo-ditelji ~amaca ovu plo-vidbu i nazvali raftingniz Dravu, premda br-zaca gorskih rijekaovdje nije bilo, ve} ne-vidljivih podvodnihprepreka.

Na kraju plovidbeu Kri‘nici mornare sudo~ekali voditelj kop-rivni~ke Uprave MirkoKova~ev sa suradnici-ma i nezaobilaznimtambura{ima KUD-a“Grgur Karlov~an” izKalinovca.

Ovakav pristup pro-mid‘bi za{tite Dravepozdravili su i {umariiz susjedne Ma|arskekoji su najavili svoje su-djelovanje idu}e godi-ne. I njihovih vi{e odtisu}u hektara {uma uopasnosti su iz istihrazloga kao i na{e. Svisudionici ovog drav-skog raftinga na rastan-ku su istakli potrebu or-ganiziranja i idu}e go-dine takve manifesta-cije, pa ~ak mo‘da iprodu‘enje plovidbesve do u{}a Drave uDunav. Koliko je Drava hirovita i nestalnih obala potvr|uje i

otkinuto drve}e uru{eno u korito rijeke

Delegacija ma|arskih {umara podr‘ala je ovakavna~in promid‘be za{tite rijeke

Do~ek u Kri‘nici

Trebalo je izbje}i sprudove i uhvatiti maticu rijeke


povijest {umarstva

TAKO JE GOVORIO \URO CESARI]

Va‘nost {ume za materijalnoi du{evno dobro ~ovjekaTako zbori veliki {umar ing. \uro

Cesari} 1890. godine. Jedan dru-gi Cesari}, Dobri{a, sin \urin,

mnogo poslije zbori:Tiho, o tiho govori mi jesen.[u{tanjem li{}a i {apatom ki{e.Al zima srcu govori jo{ ti{e.I kada snije‘i, a spu{ta se tama,U pahuljama ti{ina je sama.

Mladi ing. Cesari} upravo je te1890. apsolvirao na be~koj Visokoj{koli za kulturu tla i kao mlad stru~-njak donio je sa sobom iz carske met-ropole i jedno nadasve kulturno, a ~aki za dana{nje prilike, moderno gleda-nje na {umu i kulturu {ume. A da jeod budu}eg sina “ba{tinio” i pone{toduhovnoga, pokazat }emo i u ovomtekstu, ina~e objavljenom u [umar-skom listu 1890.

Nastavimo, najprije gornji citat:Mo‘da bi ovaj odgovor izgledao

kao da {uma samo pjesniku i slikaruspada — ali to ne; narav skrbi za sva-kog, ona sjedinjuje razne putove ~ov-je~je djelatnosti u jednu mjestu i tako-vo jedno mjesto je {uma; s toga budizada}om ovoga ~lanka ocrtati njenuva‘nost, jer je ona pomiriteljica pje-snika i slikara s iztra‘ivaocem naravi,ona je svakomu ugodna — ona je zacielo ~ovje~anstvo va‘na.

No \uro je najprije in‘enjer, papo~inje obrazlo‘enje upravo ekolo{-kim zna~enjem {ume, odnosno va‘-no{}u {ume u za{titi tla od oborina,naro~ito na kr{u. [ume bi se s togamorale svuda na ovakovim pustinjamasaditi, premda takovo sadjenje spadamedju najte‘e probleme {umara.

Vrijeme radnje je konac 19. stolje-}a. Mo‘da nam je danas ~ak i manjepoznato ~emu sve gospodarski {umamo‘e koristiti – danas se za {umaresve zavr{ava na kamionu ili u pilani.Simpati~no je vidjeti kako su {umari19. st. bili duboko svjesni op}eg go-spodarskog zna~enja i {ume i {umar-stva. Zna~aj {ume za samo ‘ivljenje izarade lokalnog pu~anstva, naro~itonekih krajeva, ~ak i danas je ponaj~e{-}e poznato samo lokalno. Naravno,da je u ovo predindustrijsko doba tobilo daleko va‘nije. Upravo je nemo-gu}e nabrojiti sve ono, {to nam {umaneposredno daje, a kamo li navestisve, u {to {uma svojima proizvodimazasieca!

Nije nam poznato je li mladi {umarCesari} ve} tada imao problema sa

[to je {uma? “Skup drve}a”, bio bi pravi odgovor; ali do|emoli krasnim ljetnim danom u nj, gledamo li onaj divni sklad, to}utimo njeku sje`u struju u grudima, koja nam veli, da se {umaod samog drve}a ne sastoji. – U na{em bogatom jeziku te`koje na}i pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo jukrasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielood drugog razlikuje, ali ipak sva se sla`u – sva harmoniraju!

zdravljem, ali je za~u|uju}e koliko jeupu}en u “zdravstvenu” problematikui zna~aj {ume za zdravlje naroda. [u-ma daje bolesnom tijelu okrepe, da-pa~e nema bolesti, koju ne bi zelena{uma prudila.

I za kraj, gdje }e suza neg’ na oko.Vra}a se Dobri{in budu}i otac, kakoon ka‘e, eti~kom momentu {ume, azgodno je da ovu temu zapo~inje tu‘-balicom na moderna vremena _ dak-le, u dana{nje vrijeme _ 1890. _ ve}se ljudi odvajaju od prirode. A ... mo‘eli se u ob}e liepo imanje bez {ume ipomisliti? Odakle vadi slikar ljep{emotive nego iz {ume. I sigurno nemastvora, koji bi u pusto{i a ne u {umiu‘ivao.

Namjera ove serije ~lanaka o starim{umarima i to onima o kojima se malozna (a to nikako ne zna~i da se radi omalim {umarima), upravo je da po-ka‘e kako su na{i pred{asnici gledalina svoju struku ali i na okru‘je u ko-jem su djelovali. U svakom primjerusigurno }emo ustanoviti, i zapravo seu na{em neznanju iznenaditi, kolikosu ti ljudi duboko i sveobuhvatnorazumijevali {umu i {umarstvo, kolikosu bili svjesni i prirodnog ali jo{ vi{edru{tvenog okru‘ja svoje {ume i svojestruke. Iako je g. Cesari} taj ~lanakpisao 1890. za [umarski list, daklejedan stru~ni ~asopis, vjerojatno slabodostupan {irem ~itateljstvu, meni neostaje druge nego u ovom ~asopisu,koji nosi zaglavlje “~asopis za popula-rizaciju {umarstva” i koji sigurno imamnogo {ire ~itateljstvo od izvornika,jedino doslovno citirati zaklju~ak ~lan-ka g. Cesari}a, i ~uditi se kako mo‘ebiti da isti problemi i isti odnosi vrijedei danas, “samo” 115 godina kasnije.

Da li mi se samo ~ini ili zaista ure~enicama koje slijede ima i pone{toduha Dobri{ina: Tiho, o tiho govori mijesen...

Na koncu smo na{eg povr{nog opi-sa. @alostno je, {to smijemo tvrditi, dakraj svega toga mnogi stanovnici boga-tih gradova bilo s kojih razloga {umecieniti ne znaju. Njima je ono vrelo

vazda teku}e. Slabo poznavaju oni‘ivot drva a pojmovi o veli~anstvu {u-me nejasni su im.

S toga vi, koji shva}ate va‘nostnjenu, gledajte da i do|e {uma na onajstepen, koga ona po svojoj va‘nostizaslu‘uje. Re}i }e tko, ta to je zada}a{umara. Istina je, da je {umar va‘an ra-dnik u slu‘bi naroda, da je uzgojitelj{ume ali se nitko ne osvr}e na tegotnunjegovu zada}u. On stoji naproti nara-vi uzgajaju}i i sade}i biljku — a plodsvoga truda ipak ne ‘anje!

Radimo mi svi za {umu a napose zana{u liepu hrvatsku {umu, koja }e nasvazda grliti svojim ~vrstim ramenima abraniti svojim listnatim krovom od ne-snosne vru}ine.

Rade}i za nju skrbit }e i ona za na{edobro, za dobro na{eg potomstva.IZVOR:

Gjuro Cesari}: Va‘nost {ume zamaterijalno i du{evno dobro ~ovjeka.[umarski list 1890., s. 179.–185.

(pretisak raspolo‘iv na Internetu:www.hrsume.hr/casopis/cesaric.pdf)

Pi{e:BrankoMe{tri}

\uro Cesari} (1867._1919.){umarski nadzornik

Nakon {to je apsolvirao {umarstvo 1890. na Viskoj{koli za kulturu tla u Be~u, slu‘bovao je kod ogulin-ske i slunjske imovne op}ine, potom u Jastrebarskomi Vara‘dinu, te kao ‘upanijski {umarski nadzornik uPo‘egi. Tu mu je i ro|en sin Dobri{a, zna~ajan hrvat-ski pjesnik. Djeluje potom u Osijeku i na kraju kaozemaljski {umar, nadzornik kod {umarskog odsjekaKraljevske zemaljske vlade u Zagrebu.

Za povijest hrvatskog {umarstva zna~ajni su njego-vi ~lanci koje je objavljivao u [umarskom listu i Vje-sniku @upanije Viroviti~ke, a za lovstvo i njegovasuradnja u Lova~ko-ribarskom viestniku.

Umro je u 53. godini ‘ivota, nakon duge bolesti.Za sobom je ostavio udovu te sinove Slavi{u, arti-ljerijskog natporu~nika i Dobri{u, u~enika realne gi-mnazije. Nad grobom oprostio se od pokojnika dr.Andrija Petra~i}.


Foto:Arhiva

Pi{e:Prof. dr. sc.med. Darko

Ropac

Bolest se javlja pojedi-na~no ali su mogu}e-i manje epidemijske

pojave, posebno u vrijemetzv. “mi{je godine”. Po~injepovi{enom tjelesnom tem-peraturom, odakle joj i na-ziv “groznica”. Zbog o{te-}enja krvnih ìla javljaju sekrvarenja u koì, sluznica-ma i zatajivanje bubrega.Premda rje|e, to moè do-vesti do smrti. Bolest seutvr|uje na osnovi klini~keslike, epidemiolo{kih poda-taka i nalaza specifi~nihprotutijela u krvi bolesnika.

[to je va‘noznati

Iako se javljala i prije,najve}u pozornost bolest jeprivukla u prolje}e 1951.godine, kad su zara‘eni pri-padnici snaga UN-a u Ko-reji. Do kraja korejskog ratahemoragijska je groznica re-gistrirana kod 3.000 voj-nika. Smrtnost je iznosila8%. Bolest se i dalje javlja uKoreji me|u vojnicima ime|u stanovni{tvom. Pro-u~avanje bolesti postalo jeintenzivnije nakon 1976.godine, kad je izoliran virus,uzro~nik ove te{ke bolesti.Nazvan je Hantaan po rijecikoja razdvaja dvije Koreje.Rezervoar virusa su divlji

Mi{jagroznicaMi{ja groznica narodno je ime

za hemoragijsku groznicu sbubre‘nim sindromom. Ta se

bolest ubraja me|uprirodno‘ari{ne bolesti, poputve} opisane lajmske bolesti i

krpeljne upale mozga. Uzro~nikbolesti je virus, kojem sumi{oliki glodavci osnovnirezervoar i izvor u prirodi.

Zaraza tim virusom naj~e{}eprotje~e bez pojave tipi~nih

znakova bolesti

ma, izbila epidemija, u kojojje oboljelo 14 osoba. Istegodine u Bosni i Hercegovi-ni bolest je zabiljeèna kod165 osoba. Godine 1989.opisana je epidemija ovebolesti me|u 14 vojnikakoji su taborovali u prirodiu neposrednoj blizini voj-nog aerodroma na Plesu.Zadnja velika epidemija svi{e stotina oboljelih, uve}em broju na{ih prirod-nih àri{ta, dogodila setijekom 2003. godine. Osimna Plitvi~kim jezerima uHrvatskoj su utvr|ena priro-dna àri{ta u Slunju, Oguli-nu, Kostajnici, \akovu,Vinkovcima, @upanji, naPsunju i Papuku, Velikoj iMaloj Kapeli, Dinari ali i uokolici Zagreba (Pleso).Procjenjuje se da ova bo-lest, iako u miru ima relativ-no mali zna~aj, u ratnimuvjetima moè izbiti u epi-demijskom obliku me|u pri-padnicima vojnih postrojbi,ali i me|u izbjeglicama.

Preventivnemjere

Osnovni je cilj preventiv-nih mjera sprije~iti dodir lju-di, hrane i vode s malimglodavcima ili njihovim izlu-~evinama. Stoga su osnov-ne mjere sanacija u naselju

mali glodavci, a izoliran je iz preko 20razli~itih vrsta tih ‘ivotinja. Oni suotporni na zarazu a ostaju do‘ivotniklicono{e. U na{im krajevimanajva‘niji su voluharica, ‘utogrli mi{,poljski i {umski mi{, ali i {takor idoma}i mi{. Virus se izlu~uje iz tihdoma}ina slinom, stolicom imokra}om. Stoga se {iri na novedoma}ine zrakom, dodirom, hranom ivodom. Tim se putem zara‘ava i~ovjek.

Do zaraze dolazi jedino u prirod-nom ‘ari{tu, dok prijenos s bolesnikanije mogu}. ôvjek se zarazi tijekomboravka u prirodi, obavljanja poljopri-vrednih radova i uzgoja stoke. Stogase bolest javlja prete‘ito u ljetnimmjesecima me|u poljoprivrednicima,ali i onima koji povremeno zalaze uprirodu. Ovdje prije svega treba spo-menuti vojnike, lovce i izletnike, kojiponekad du‘e vrijeme borave u priro-di. Stoga bolest ima profesionalni ka-rakter. Opasno je spavanje na sijenu ukojem se nalaze mi{evi privu~eni raz-bacanim ostacima hrane. Nakon za-ra‘avanja inkubacija traje 3 do 4 tjed-na. Bolest po~inje naglo s groznicom,povi{enom temperaturom, za‘arenim

licem i krvnim podljevima u bjelo-o~nicama. Za bolest je tipi~no zataji-vanje rada bubrega, uslijed ~ega mo‘edo}i do uremije i smrti. Nalazspecifi~nih protutijela u krvi potvr|ujedijagnozu bolesti. Ako se takvog bole-snika adekvatno lije~i, {to ponekadpodrazumijeva i primjenu umjetnogbubrega, mogu}e je izlje~enje bezposljedica.

Zna~aj za HrvatskuBolest je rasprostranjena na svim

kontinentima. Na Dalekom istokupoznata je kao koreanska hemora-gijska groznica i ~esto dovodi do smr-ti, dok je u Skandinaviji znatno bla‘egklini~kog toka. Prvi verificirani slu~aj una{im je krajevima zabilje‘en 1952.Nakon toga bolest se naj~e{}e javljalapojedina~no, ali su zabilje‘ene i epi-demijske pojave. U Hrvatskoj je poz-nato nekoliko prirodnih ‘ari{ta koja sumozai~no rasprostranjena, ali znatnorje|e u primorskom pojasu.

Svake se godine registrira ponekislu~aj ove bolesti, ali u vrijeme “mi{jihgodina” broj oboljelih moè biti zna-tan. Tako je na Plitvi~kim jezerima1967. godine me|u {umskim radnici-

ili taboru, deratizacija i zdravstvenoprosvje}ivanje potencijalno ugro‘enihosoba.

Ako se radi o lovcima, vojnicima ili{umskim radnicima, koji namjeravajuosnovati privremeni boravak u prirodi,nu‘no je pravilno odabrati teren bezaktivnih mi{jih otvora u zemlji. Stogase uklanja raslinje i trava, provodi de-ratizacija, a {to je najzna~ajnije spre-~ava nekontrolirano razbacivanje osta-taka hrane. Odba~ena hrana privla~iglodavce takvom naselju i nepotrebnoizla‘e ljude mogu}nosti zaraze. Stogahrana koja se ~uva, kao i uklonjeniostaci hrane, mora biti nedostupnaglodavcima. Od glodavaca se moraza{tititi i voda za pi}e, kao i bazeni zakupanje. U gradovima je sustavna de-ratizacija, uz druge sanitarno-tehni~kemjere, zna~ajna u regulaciji brojnostiglodavaca.

Zdravstveno prosvje}ivanje mo‘ese uspje{no sprovesti u organiziranimkolektivima poput Hrvatskih {uma,vojnog ili lova~kog i ~ini izuzetnozna~ajnu preventivnu mjeru.

zoonoze


lovstvo

Deveto ‘upanijsko prvenstvo uradu pasa pti~ara i Lovno-kinolo{ki kup Istarske ‘upanije,

polovicom rujna, pokazali su iznimnadostignu}a u radu sa psima i bilidobra osnova za nastup na kasnijemdr‘avnom prvenstvu, tako|er napodru~ju na{ega najve}ega poluoto-ka, u Pore~u. Sudjelovale su 24 en-gleske pasmine pasa te 26 kontinen-talnih, iz svih sedam lova~kih ureda spodru~ja @upanije koji spadaju u 6.FCI grupu. Po uredima su prije togaodr‘ana izlu~na natjecanja!

– Ovakav odaziv i ovakva stru~-nost i ozbiljnost u radu s psima naj-bolje govori o stanju u lovstvu @upa-nije, govori prvi ~ovjek Lova~kog sa-veza Istre Luciano Prekalj. S 38lova~kih udruga i 4000 lovaca spa-damo me|u najve}e lova~ke savezeu dr‘avi. Na 143.000 ha lovnih povr-

LOVNA KINOLOGIJA

U Istri se s pti~arimadobro radi

svjetska prvenstva. Lovstvo je ovdjeimalo uvijek oslonac.

[ampioni u radu s pti~arima su Li-vio Pastor~i} (Pore~) u engleskimpasminama i Hari Herak (Pore~) ukontinentalnim pasminama. U kupuSv. Huberta najuspje{niji je bio Eli|oKos iz Labina, a do njega Ivan Cape-la iz Pule.

– U prvenstvu najva‘niji je radpsa, kontakt, tra‘enje, dono{enjedivlja~i, dok u lova~kom kupunajvi{e bodova donosi zajedni~kirad lovca i psa, va‘na je tako|erobu~enost, opremljenost i izgled uduhu lova~ke etike, poja{njavaDarko Martinovi}, voditelj povjeren-stva za lovnu kinologiju @upanije.

Natjecanje je odr‘ano na lokacija-ma oko @minja, Rovinja, Kanfanara iBala. (m)

NOVE KNJIGE

Lovac naveproveMe|u starogr~kim

mitovima je najpo-znatiji lov na Kali-

donskog vepra otprije2.500 godina. Prema tojpri~i, Artemida, jedna od 12olimpskih boginja i bogova,bo‘ica divljih zvijeri i lova,poslala je stra{nog vepra pro-tiv Eneja, kralja u Kalidonu,uvrije|ena jer joj je zaboravioprinijeti ‘rtvu. Helenski jeumjetnik opisao vepra kao“stra{nu zvijer iz ~ijih je crveniho~iju sijevala vatra, a vrat mu seuko~io dok su mu, poput kola-ca na opkopima, str{ale ku-{trave ~ekinje...”

Taj i druge mitove i legende o lovu na divljesvinje, ali i sve ostalo vezao za lov na najbrojnijukrupnu divlja~ na{ih {uma, na}i }ete na stranica-ma upravo iza{le knjige »Lovac na veprove« Tugo-mira Pempera. Tako je prili~no su{na doma}alovna literatura oboga}ena jednim novim, za isku-sne lovce i za po~etnike, iznimno korisnimizdanjem.

Prakti~ki doseg tog izdanja, ka‘e u predgovoruprof. dr. sc. Zdravko Janicki, ogleda se u najmanjedvije komponente. Prva je da je zami{ljen kaopriru~nik i druga, kao svaki dobar priru~nik i tajopisuje sve bitnije radnje vezane za lov uop}e.

Za one koji jo{ ne znaju gdje mogu loviti, autoru posljednjem poglavlju daje pregled svih lovi{tau Hrvatskoj.

300 stranica d‘epnog formata »Lovaca na ve-prove« (Priru~nik i vodi~ za uzgoj i lov na divljesvinje) podijeljeno je u 13 poglavlja: Uvod; Mito-vi, legende, umjetnost; Lova~ka pravila i etika;Ukrasi i trofeji; Biologija divlje svinje; Uzgoj divljesvinje, bolesti, planiranje odstrela; Pripreme zalov; Lovna kinologija; Na~in lova na divlje svinje;Prva pomo}; Priprema jela od mesa divlje svinje;Adresar lovi{ta.

Knjiga obiluje brojnim fotografijama iz lova, ajavnosti je slu‘beno predstavljena 4. rujna, na 12.me|unarodnom gospodarskom sto~arskom iobrtni~kom sajmu u Bjelovaru.

Autor knjige Tugomir Pemper (1954.) bjelovar-ski je novinar i publicist (Ve~ernji list), koji seoku{ao i u poduzetni{tvu (proizvodi kupinovovino), a posljednih godina radi u lovnom turizmu.

Nakladnik knjige je »Pemper« d.o.o Bjelovar, atiskana je u 3 000 primjeraka. (Informacije na tel.098 166 4180) (m)

PODSJETNIK ZA LOVNIKA ListopadU nizinskim je lovi{tima zavr{ena rika jelena dok jo{ uvijek traje u

planinskim, i to je ono {to oblilje‘ava ovaj mjesec. U osvit zore i kodzalaska sunca odjekuje ponosna rika planinskog jelena oko vrhunacakoji su koji puta i zasnje‘eni. Polovicom listopada po~inje rika jelenalopatara, a pod kraj mjeseca po~inje parenje muflona. To je i vrijemekada se priprema lov na medvjeda. Ve}ina medvjeda je osmotrena inapravljen je plan odstrela. Koncem mjeseca stari srnjaci po~inju od-bacivati rogovlje i po~inje im rasti novo. [uma je puna jesenskihplodova tako da divlja~ ima obilje prirodne hrane i sakuplja energijuza duge zimske mjesece. Hranili{ta moraju biti popunjena s kvalitet-nom hranom tako da se divlja~ na njih privikne za zimske dane.Dobro je ostaviti pokoje polje neobranog kukuruza koji slu‘i divlja~iza zimsku prihranu. Za sitnu divlja~ podi‘u se zakloni{ta i remize.

U listopadu po~inje glavna lovna sezona na ve}inu krupne i sitnedivlja~i. Kvaliteta odstrela, uzimaju}i u obzir ekstremnu su{u ovegodine, ogledalo je na{eg rada u lovstvu.

Pi{e: Dra‘en Serti}, dipl. ing. {um.

{ina zastupljena je pre-te‘no autohtona sitna di-vlja~, a od krupne, ovdjese mogu na}i srne}a di-vlja~ i divlje svinje. Prisut-na je i populacija jelenskedivlja~i, uglavnom u sje-veroisto~nom dijelu polu-otoka, od slovenske grani-ce do Plomina.

U Istri je, dodaje dopred-sjednik @upanijskog lova~-kog saveza Franko Udo-vi~i}, jo{ 1963. odr‘anaprva me|unarodna kino-lo{ka manifestacija u biv{ojdr‘avi, pa kasnije i dva

lova~ki psi


To je prastara pa-smina lova~kihpasa, ~iji su pred-

hodnici bili tzv. pti~jipsi, koji su se koristili ulovovima sa sokolima (idrugim pticama grablji-vicama). Njihov zada-tak je bio pronala‘enjei podizanje sitne di-vlja~i. Njema~ki prepe-li~ar je bio dugodlaki,{areni pas prete`nobijele boje. Na njema-~kom podru~ju je pri-sutan od pradavnihvremena.

Razvoj vatrenog oru-‘ja uzrokovao je pro-padanje sokolarstva iporaslo je zanimanjeza uzgoj i kori{tenjepti~ara. Po~etkom de-vedesetih godina pret-pro{log stolje}a u Nje-ma~koj je preostalosamo nekoliko njema-~kih prepeli~ara.

Otac ideje za o‘iv-ljavanje uzgoja te pas-mine bio je FriedrichRoberth, koji je 1897.godine u ju‘nonjema-~kom ~asopisu objavio~lanak. Poziv je imaoodziva, na|eni su tipi-~ni predstavnici pasmi-ne i uzgoj je po~eo.

Njema~kiprepeli~ar

Podru~je radanjema~kog

prepeli~ara je {uma.Radosno i strastveno

pretra‘ivanjegusti{a i podizanje iistjerivanje divlja~i iznjih je tipi~no za tu

pasminu

Za dalji razvoj pasmine zaslu‘an jepoznati njema~ki kinolog RudolfFriess, koji je 1920. godine napisaoknjigu Njema~ki prepeli~ar, njegovapovijest, o‘ivljavanje uzgoja i uzgoj,lova~ko kori{tenje i vo|enje. Ve}1903. godine u Njema~koj je osnovanKlub njema~kih prepeli~ara, koji i da-nas radi na pobolj{anju, {irenju i koor-dinaciji uzgoja u Njema~koj, Austriji,[vicarskoj i Sloveniji.

Prema klasifikaciji FCI-a njema~kiprepeli~ar spada u skupinu diza~a.Slu‘i ponajprije za rad u {umi i vodi, aza polje je manje pogodan. Marki-ranje mu nije uro|eno, ali se obukomi vodjenjem mo‘e posti}i. Siguran jetraga~ s uro|enim osobinama javljanjana toplom tragu, krvosljednika, aporte-ra, ljubitelja vode i goni~ divlja~i izgu{tika. Tipi~na je njegova o{trina nagrabe‘ljivce i divlje svinje.

Po izgledu li~i njema~kom dugod-lakom pti~aru, ali je manji i sna‘niji zasvoju veli~inu. Njegove tjelesne grani-ce i pravokutni oblik mu pri pravilnojobuci omogu}uju da bez te{ko}aaportira zeca ili lisicu.

Visina u hrptu je za kuju 41 do 51cm, za psa 49 do 54 cm. Kod primje-raka bez gre{ke dozvoljena je toleran-

cija u visini od 1 do 2 cm. Dlaka jesrednje duga, o{tra, srednje valovita,nekada i ku{trava (ne bi se smjeli stva-rati kolutovi), na prednjim nogama irepu ima zastavice.

Uzgaja se u dvije osnovne boje.Jednobojni – tamnosme|i, nekada sbijelim “plastronom” ili oznakama naprsima, sre}u se i ùte ili naran~astemrlje pod o~ima, na nju{ci i nogama.Ima i crvenih primjeraka – jelensko ililisi~je crvenilo. Vi{ebojni – sme|ibijelac (bjelko), sme|a i bijela boja supomije{ane (melirani), u pravilu sasme|om glavom, sme|im poljima i se-dlom.

Tu spadaju i _ pje-gavi _ sme|ebijeli pri-mjerci s osnovnom ~i-sto bijelom bojom isme|im mrljama, raz-nih veli~ina i gustina.Sve tri vi{ebojne va-rijante mogu imati cr-vene ili naran~aste mr-lje, ~ime nastaju {arenoobojeni primjerci. Prisu-stvo crne boje je nedo-pustivo.

Podru~je rada nje-ma~kog prepeli~ara je{uma. Ako prepeli~ardobije obuku iz aporti-ranja, neumorno dono-si divlja~, posebno ulovu na fazane kadapadnu na rubne poja-seve. Mnogi prepeli~ariimaju uro|enu osobinutra‘enja i gonjenja di-vljih svinja.

Njegova jaka gra|a idovoljna o{trina su ga-rancija da mu lovljenjesvih vrsta i kategorijapapkaste divlja~i nepredstavlja te{ko}u.êsta pojava u prepe-li~ara je prirodno, uro-|eno tiho ili glasno ja-vljanje o na|enoj mr-tvoj divlja~i.

Za rad u {umi, prepeli~ara trebatako obu~avati da ne postane goni~srne}e divlja~i. Doga|a se to neisku-snim vodi~ima, koji u nastojanju da odprepeli~ara dobiju goni~a divljih svinja,dozvoljavaju mu nekontrolirano gonje-nje divlja~i, {to ga mo‘e pokvariti.

Rad njema~kog prepeli~ara u poljuima iste lo{e osobine kao i rad drugihdiza~a, posebno {to se ti~e akcijskogradijusa. Za prepeli~ara je prirodnopretra‘ivanje dalje pred vodi~emnego kratko pred pu{kom. To ipak nezna~i da se dosljednom obukom odmalena tom ne mo‘e nau~iti. Drugalo{a strana prepeli~ara u polju je dana|enu dlakavu divlja~ uporno i gla-sno slijedi na velikoj udaljenosti.

Iz navedenog proisti~e da je prepe-li~ar najpogodniji za rad u {umskimrevirima. No, u polju je dobar pomo}-nik u aportiranju sitne divlja~i i sa ve-like udaljenosti.

Voda je sredina, koju prepeli~arvoli. U taj rad ulaè svu svoju snagu,brzinu i strast. Prepeli~ar ima prednostu gustoj i primjereno dugoj dlaci, kojaga {titi od ranjavanja o{trom trskom.Ranjene ptice vodarice neumornoprogoni na otvorenoj povr{ini vode i utr{}aku.

Njema~ki prepeli~ar je od svih diza~a najve}i, najja~ii s najkra}om dlakom

Foto:Arhiva

Pi{e:Zoran

Timarac


Foto: S. Slavini}

Pi{e: Sini{a Slavini}

Deverika

Za kapitalne deverike najboljehrvatske vode su jezerohidroelektrane u Donjoj Dubravi ijezero Vara‘din, te rijeka Drava.Upravo u Dravi je 1992. SlavenJaga~i} iz Vara‘dina ulovionajve}u hrvatsku deveriku, te{ku6,19 kg, dugu 74 cm.

Me|u vrlo zanimljive ribe zasportske ribolovce, spada ideverika. Njoj sli~ne su jo{ i

kesega i krupatica. Neiskusni ribi~i ih~esto mijenjaju.

Deverika je riba plosnatog tijela, vi-sokog hrpta. Prepoznatljiva i po ve}imsrebrnastim ljuskama. Hrani se me-ku{cima, larvama, crvima i kukcima.Mrijesti se u svibnju i lipnju, kada‘enka polo‘i i do 500.000 jaja.

Naraste i vi{e od 5 kg te‘ine. No,lovni primjerci su mnogo manji. Naj-~e{}e se love primjerci te{ki nekolikostotina grama do pola kilograma. De-verike od 500 grama na vi{e, te onepreko kilograma, vrlo su atraktivan i~esto te{ko ulovljiv plijen.

Deverika je riba nizinskih zatvore-nih i otvorenih voda. Treba je tra‘iti udubokim mirnim mjestima rijeka, jeze-ra ili ribnjaka, gdje ima vodenog bilja.Kre}e se u jatima.

Najbolje vrijeme za ribolov je odprolje}a, prije mrijesta, pa poslije mri-jesta sve do kasne jeseni.

U sportskom ribolovu mo‘e se lovi-ti gotovo svim tehnikama dubinskogribolova. Vole je i ribolovci natjeca-telji, pa se lovi direkt {tapovima, bolo-gnese tehnikom, match tehnikom i{tek {tekom (polagaljkom). Ovim po-tonjim, s tanjom gumom (0,8 mm)provu~enom kroz prva dva dijela topseta, vrlo uspje{no se mogu loviti vrlokrupne deverike. Uz {teku du‘ine do11 m, za ovakav ribolov sistem jenajbolje napraviti od najlona promjera0,10 mm (osnovni) i 0,08 mm (pred-vez). Koriste se pri tom plovci vrloduge antene nosivosti od 4x16 do0,75 g. Od udica koriste se one duljegvrata, vrlo tanke i fine (za upotrebukrvnih crvi), veli~ine od broja 18 do20. Udica se ve‘e na predvez dug 20cm. Prva olovnica se postavlja odmahna vrh predveza, zatim se ne{to ve}aolovnica postavlja na 5 cm vi{e, apotom grupa jo{ ve}ih olovnica narazmaku od 10 do 15 cm iznad drugeolovnice.

Deverika je riba nizinskihzatvorenih i otvorenihvoda. Za sportskeribolovce spada me|u vrlozanimljive ribe, naraste ipreko 5 kg te‘ine. No,lovni primjerci su mnogomanji. Naj~e{}e se loveprimjerci te{ki nekolikostotina grama do polakilograma

Za ovakav ribolov potrebna je i pri-mama. Najbolje je kupiti gotovu pri-mamu za primamljivanje deverike. Nalovnu poziciju odmah na po~etku ri-bolova izbaca se desetak kugli pri-premljene smjese, a zatim se tijekomribolova povremeno u vodu bacajukuglice zemlje u koju je umije{an fui.Kao mamac na udicu se postavlja kr-vni crv ili ver de vas.

U klasi~nom ribolovu deverike, du-gim direkta{ima, sistem mo‘e biti isti,ali je plovak (jer se druga~ije ne mo‘ezabaciti) nosivosti od 0,5 do 2 grama(ovisno o duljini {tapa kojim se lovi iuvjetima na vodi). U dubinskom ribo-lovu, ponajprije match tehnikom s hra-nilicom, koriste se najloni promjera do0,22 mm i ve}e udice, a kao mamcicrvi, gliste, kruh, ‘ganci, kuhana p{eni-ca, a posljednjih godina ~ak i manjeboilie.

Zbog karakteristi~nog primanjamamca karakteristi~an je griz deverike.Naj~e{}e se o~ituje izdizanjem plovkai polijeganjem na povr{inu vode, {to jepouzdan znak i za kontru i da jemamac primila – plosnata ljepotica.

Po deverikama su poznate mnogena{e vode. Primjerice jezero BanovaJaruga kod Kutine, pa na{i~ki ribnjaci,gdje se zbog toga ~esto organiziraju inatjecanja u lovu ribe udicom na plo-vak. Kad su kapitalne deverike u pi-tanju onda su najbolje hrvatske vodejezero hidroelektrane u Donjoj Dubra-vi i jezero Vara‘din, te rijeka Drava.Upravo u Dravi, 5. 5. 1992. SlavenJaga~i} iz Vara‘dina ulovio je najve}uhrvatsku deveriku, te{ku 6,19 kg, dugu74 cm. Ta deverika je ulovljena naglistu. Pro{le godine najdeveriku ulo-vio je Darko Stan~in iz Preloga, najezeru HE D. Dubrava. Ta je pak deve-rika bila te{ka 4,20 kg (72 cm) i ulov-ljena je na crve.

ribolov

Prvi Prvi Prvi Prvi Prvi zlatni jelenizlatni jelenizlatni jelenizlatni jelenizlatni jeleni

Prema rije~ima rukovoditelja odjelaza lovstvo Osje~ke uprave {umaZlatana Mihaljevi}a, u vi{ednevnim

lovovima na podru~ju tri {umarije Tikve{,Batina i \akovo po prvi put odstrijeljenasu ~ak ~etiri jelena ~iji trofeji ulaze u ka-tegoriju zlatnih medalja prema formuliCIC-a. Tako su rogovi jelena odstijeljenogu lovi{tu Breznica, [umarije \akovo,ocijenjeni sa 228,46 to~aka i te‘ine 12,80kg. U visoku kategoriju spadaju i rogovi izlovi{ta Podunavlje – Podravlje na podru~-ju [umarije Batina, ocijenjeni sa 226,99to~aka i te‘ine 13 kg, te trofeji iz [umarijeTikve{, jedan rog od 226,59 to~aka ite‘ine 9,70 kg a drugi ~ak sa 230,23 to~kei te‘ine roga od 12,70 kg.

– Takav rezultat trofejnog odstrjela si-gurno nije slu~ajan, ve} je to rezultat vi{e-godi{njih poslijeratnih ulaganja u lovi{ta inapornog stru~nog rada na{ih lovnihstru~njaka. Ovim zlatnim trofejima smoopovrgli tvrdnje nekih “stru~njaka” raznihprofila koji zastupaju koncept takozvanepasivne za{tite i uzgoja divlja~i na tim na-{im prostorima – isti~e Mihaljevi}.

Tijekom ovogodi{nje rike u baranjskimlovi{tima je zabilje‘eno vi{e od 200 rikaju-}ih jelena od kojih najmanje tridesetakvisoke trofejne vrijednosti, vjerojatno zlat-nih odli~ja, pa ~ak i ja~ih trofeja od ovihnedavno odstrijeljenih.

Prvi put poslije mirneintegracije Baranje 1997.godine, poslije uspje{neobnove devastiranih iuni{tenih lovnih objekata imati~nog fonda divlja~itijekom Domovinskog rata iokupacije Baranje, tijekomrujna strani i doma}i lovciuspjeli su odstrijeliti jelenskudivlja~ vrlo visoke trofejnevrijednosti.Po prvi put u baranjskomlovi{tu boravili su {panjolskilovci, ba{ zbog odstrjelajelena obi~nog {to ve}ihtrofejnih vrijednosti

Foto: A. Z. Lon~ari} i P. Vratari}

Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari}

LOVI[TA PODUNAVLJE _ PODRAVLJE I BREZNICA

turisti~ka razglednica


LOVI[TE SMREKOVA DRAGALovi{te Smrekova Draga takodjer je otvorenog tipa i zauzima povr{inu od 18.443 ha povr{ine, a nalazi se

uz granicu s Nacionalnim parkom Risnjak.

UPRAVA [UMA PODRU@NICA DELNICE

Lovni turizam

Lovi{te Bjelolasica otvorenog jetipa i zauzima povr{inu od 28.248ha. Nalazi se u srcu Gorskog kota-ra. U ovom lovi{tu obitavaju broj-ne vrste gorske divlja~i poputmedvjeda, jelena, srne, divljesvinje, divokoze, risa, vuka, tet-rijeba i druge divlja~i.

Gorski kotar zauzima veoma po-voljan geografski polo‘aj jer naj-va‘nije prometnice izmedju primorjai unutra{njosti prolaze kroz Gorskikotar, a u blizini se nalaze velikigradovi Rijeka, Pula, Trst, Ljubljana iZagreb.

S obzirom na veliki izbor lovnedivlja~i te mogu}nosti lova ve}imdijelom godine, ovaj prostor je izu-zetno atraktivan za lovnu klijentelu,a posebice za lovce srednje i zapad-ne Europe.

Bujna {umska vegetacija omogu}ilaje razvoj brojnih ‘ivotinjskih vrsta.Velika prostranstva {uma, bujne li-

vade za ispa{u te gorski izvori i po-toci pru‘aju idealne uvjete za razvojdivlja~i. Od ukupno 43 vrste lovnedivlja~i u Hrvatskoj, na podru~juGorskog kotara prebivaju gotovosve. Malo je krajeva u Europi koji semogu poput Gorskog kotara podi~itida u svojoj prirodnoj ba{tini jo{uvijek imaju sva tri velika predatora– sme|eg medvjeda, vuka i risa.

Zbog izuzetnog bogatstva flore ifaune cijeli Gorski kotar predstavljajedno veliko lovi{te. U veli~anstve-nom miru i zelenilu stoljetnih {umajele i bukve, gostima lovcima nudi senezaboravan lov na brojne vrstegorske divlja~i.

LOVI[TE BJELOLASICA

Gospodarenje lovi{tem obavljase na na~in biolo{ke i ekolo{ke ra-vnote‘e stani{ta divlja~i s na-glaskom na uzgoju i za{titi divlja~i,a lov se odvija u skladu s hrvat-skom zakonskom regulativom.

U ovom lovi{tu nezaboravanlova~ki do‘ivljaj pru‘it }e vam rika

jelena u hladnim jesenskim dani-ma, kada ~esto pada snijeg, kao ipjev tetrijeba gluhana u ranopraskozorje.

U ovom lovi{tu ste~eni sunajja~i trofeji mrkog medvjeda.

Nakon lova gosti lovci mogu od-sjesti u dobro ure|enim lova~kimku}ama.

Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki dom Lova~ki domDelnice Milanov vrh Lividraga Smrekova Dragakn kn kn kn

Puni pansion 350,00 223,00 345,00 437,00

Polupansion 310,00 193,00 290,00 315,00No}enje s doru~kom 260,00 120,00 190,00 193,00

Ljudevita Farka{a Vukotinovi}a 2 ID COD: HR-AB-01-080449924 E-mail: tours�hrsume.hrHR-10000 Zagreb M.B. 1695843 http: //tours.hrsume.hr/Tel.: ++ 385 1 4804 231 @iro ra~un: 2340009-1110103843 (Privredna banka Zagreb)Fax.: ++ 385 1 4804 241 Devizni ra~un: 70010-086268-7 (Privredna banka Zagreb)

P U T N I ^ K A A G E N C I J A


Lova~kidomDelnice

Lova~ki dom Milanov vrh

Lova~ki dom [kodovnik

Lova~kidom

Lividraga

Lova~kidomSmrekovaDraga

Lova~kidom

Litori}


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Ovogodi{nje 39. vinkova~ke jese-ni odr‘ane su pod pokrovitelj-stvom predsjednika Hrvatskog

sabora Vladimira [eksa, koji je iotvorio manifestaciju, te Vlade RH, ageneralni sponzor bile su Hrvatskevode.

Tradicionalne 39. vinkova~ke jese-ni, odr‘ane od 10. do 19. rujna, bilesu najve}om pozornicom hrvatskogfolklora i nacionalne ba{tine. Vinkov-~ani i njihovi mnogobrojni gosti (oko100 tisu}a) iz cijele Hrvatske i ove sugodine u‘ivali u bogatom programunajpoznatije kulturne, turisti~ke i go-spodarske manifestacije isto~ne Slavo-nije. Uz brojne folklorne i glazbeneve~eri i koncerte, sredi{nji je doga|aji ove godine bio sve~ani mimohod(19. rujna) s 3.200 sudionika. Gra-dskim je ulicama pro{la sve~ana po-vorka ~ak sa 69 KUD-ova iz cijeleHrvatske i gostuju}ih skupina iz BiH iSCiG, predvo|ena s 25 konjskih za-prega. Da je deset dana rujna u graduna Bosutu bilo podre|eno manifesta-ciji Vinkova~kih jeseni, svjedo~i sve-~ano ruho grada – brojni su izlozi

Novi traktori za {umarstvoHrvatske {ume i ove su se godine

uspje{no predstavile na 12.me|unarodnom gospodarskom,

sto~arskom i obrtni~kom sajmu koji jeod 3. do 5. rujna odr‘an u Gudovcukod Bjelovara.

Ovogodi{nju gospodarsku manife-staciju koja je okupila rekordnih 340izlaga~a iz Hrvatske i devet iz inozem-stva, otvorio je predsjednik RepublikeStjepan Mesi} koji je tom prilikompodsjetio na dugu tradiciju sajmovanjau Bjelovaru; jo{ od carice Marije Tere-zije. Istaknuo je da }e se doma}aproizvodnja podi}i na vi{u razinu tekkada }e se kupovati, ali i izvoziti hrvat-ski proizvodi. Ministar poljoprivrede,{umarstva i vodnoga gospodarstvaPetar ôbankovi} rekao je da je uz

pove}anje doma}e proizvodnje ciljurediti doma}e tr‘i{te kako bi se mo-glo proizvoditi za poznatoga kupca.

Potpisan ugovorNa tradicionalno primjereno ure-

|enom izlo‘benom prostoru Hrvatskih{uma na kojem je prikazana rasad-ni~arska proizvodnja te drvna galante-rija, potpisan je ugovor izme|u Hrvat-skih {uma i bjelovarske tvrtke Hittner onovoj isporuci {umskih zglobnih trakto-ra. Nastavak je to poslovne suradnje uokviru koje }e ove godine tvornicatraktora Hittner {umarstvu isporu~iti 12velikih zglobnih traktora Ecotrac 120Vte osam manjih, Ecotrac 33V. Novaserija velikih doma}ih zglobnih traktoratrebala bi u {umarstvu zamijeniti uvoz-

ne. Potpisivanju su prisustvovali i mini-star Petar ôbankovi} te dr‘avni tajniku istom ministarstvu Josip Bartol~i} kojisu u pratnji doma}ina iz bjelovarskeUprave obi{li izlo‘beni prostor Hrvat-skih {uma.

Ovogodi{nja sto~arska i gospodar-ska smotra u Bjelovaru, po veli~ini dru-ga u Republici iza Zagreba~kog velesaj-ma, privukla je gotovo 50.000 posjeti-telja. Na sajamskom je prostoru biloizlo‘eno 500 grla najkvalitetnije stoke,odr‘ano 11 stru~nih skupova s nizpopratnih doga|aja te, zadnjega dana,tradicionalna aukcijska prodaja rasplod-nih junica i prva aukcija p~elinjih mati-ca. Na sajmu su se posebno predstavileKraljevina Nizozemska, Istarska ‘upa-nija i Grad Daruvar.

Izo‘beni prostor Hrvatskih {umaprivla~io je op}u pa‘nju

39. VINKOVA^KE JESENI

Hrvatske {ume naVinkova~kim jesenima

Pi{e: Zvonko Pei~evi}Foto: Z. Pei~evi}

ukra{eni {oka~kim motivima i rukotvo-rinama.

Gospodarski sajamU okviru manifestacije odr‘an je i

Vinkova~ki jesenski sajam gospodar-stva i obrtni{tva (od 16. do 18. rujna)kojega je otvorio ministar poljoprivre-de i {umarstva i vodnog gospodarstvaPetar ôbankovi}.

Dio svojih djelatnosti su na sajmugospodarstva na iznimno ure|enom{tandu predstavile i Hrvatske {ume,odnosno vinkova~ka i poè{ka uprava{uma. Na 45 m2 izlo`benog prostorakoji je osmislio dipl. ing. Milan @gela,posjetitelji su mogli vidjeti lovnu ponu-du i dio trofeja iz lovi{ta Hrvatskih{uma, zatim prodajnu ponudu hor-tikulturnih sadica lista~a i ~etinja~akao i program drvne galanterije Upra-ve {uma Poèga. Na {tandu se na{lo ivino koje u svojim vinogradima proiz-vodi {umarija Ilok.

Izlo`beni prostorHrvatskih {uma

I djevojke u narodnimno{njama posjetile su {tand

Bjelovarski sajam – gu‘va nasvakom koraku

manifestacije 12. ME\UNARODNI STOÂRSKI, GOSPODARSKI IOBRTNI^KI SAJAM, GUDOVAC, 3. _ 5.RUJNA

S potpisivanja ugovora o novim traktorimaS potpisivanja ugovora o novim traktorima

12. ME\UNARODNI STOÂRSKI, GOSPODARSKI IOBRTNI^KI SAJAM, GUDOVAC, 3. _ 5.RUJNA


u {umarskom miljeu

Tri jesenska motiva izPodravine poslao nam jena{ povremeni suradnikZvonimir I{tvan, upravitelju {umariji Repa{.Nazvao ih je jednostavnoi primjereno: Jutro,Dominacija bojei [uma oslu{kuje.

JesenJesen

hrvatske Šume 94 - 10/2004casopis.hrsume.hr/pdf/094.pdfhrvatske [ume vizija 2050 ^asopis unasylva...

Documents