- Peanik - http://pescanik

- Peanik - http://pescanik.net -

Kliknite ovde za tampanje.

Hrvatska Wikipedija i druge budalatine

Boris Deulovi - 17/09/2013

Besmislica ili nesmisao odnosi se na neto to je glupost ili bez smisla. To moe biti izuzetno nejasan, nelogian ili neobian dogaaj ili fenomen koji je suprotan umu pojedinca i suprotan smislu primjerice znaenja. Dva stara sinonima su gluposti ili ludilo.

Gornji pasus nije, kako biste pomislili, odgovor malog Ivice na pitanje uiteljice Ivice, reci nam to je to besmislica?, niti je to njegov odgovor na pitanje to je pjesnik zapravo htio rei?, kad su ono na satu hrvatskog uili stihove Zrinka Tutia i veleasnog Zlatka Sudca Nema smisla u besmislu. Otkrie da je besmislica neto bez smisla plod je dugogodinjeg istraivanja strunjaka iz hrvatskog izdanja Wikipedije, i njihova definicija pojma apsurd

Besmislica bez smisla

Apsurd, jasno, nije isto to i besmislica: razlika je u tome to je besmislica, primjerice, tvrditi da je besmislica isto to i apsurd, doim je apsurd, primjerice, tvrditi da je apsurd isto to i besmislica.

Tvrditi pak da je apsurd, primjerice, tvrditi da je apsurd isto to i besmislica jest, primjerice, Camusov paradoks apsurda, ali zato bi se uope mladi hrvatski enciklopedisti zamarali Albertom Camusom i suprotnim smislovima primjerice znaenja? Da su krenuli tumaiti apsurd, jo se ne bi makli od slova A. Ovako su elegantno apsurd definirali kao besmislicu, besmislicu kao neto bez smisla, i evo ih ve na slovu C, crvena boja: Nastaje mijeanjem magente i ute, jedna je od liturgijskih boja, znak Duha Svetog i muenitva.

Na engleskoj Wikipediji, recimo, pojam apsurd objanjen je na pet-est kartica teksta, uz pomo reenog gospodina Camusa i Srena Kierkegaarda smjeten u odnos nihilizma i ateistikog i monoteistikog egzistencijalizma, dok je na hrvatskoj, eto, matematiki precizno definiran kao besmislica bez smisla, a filozofski rastumaen kao neobian dogaaj suprotan smislu primjerice znaenja. Odnosno, strunom terminologijom, glupost i ludilo. Kratko i jasno. Nema tu ili-ili, jebo vas Kierkegaard.

Albert Camus, da je iv, ostavio bi se pisanja i vratio na gol juniorske ekipe alirskog Racing Universitairea. Ne bi on tu imao to dodati.

A to bi otprilike bilo sve to se ima rei i o hrvatskoj Wikipediji, o kojoj se zbog skandaloznog tretiranja Drugog svjetskog rata, i svih pojmova u kojima se uope spominju Hrvati, posljednjih dana govori ak i vie nego o irilici. Hrvatsko izdanje popularne internetske enciklopedije koju puni gotovo stotinu dvadeset hiljada suradnika, dakle sasvim pristojan socioloki uzorak od samog je svog poetka, meutim, ogledalo tunog, hm, opekulturnog, hm, stanja nacije.

Nije, naime, hrvatska Wikipedija jednostavno ksenofobna, ovenska i filofaistika, ve je, jo gore, jednostavno ignorantska i nepismena. Jo gore zato to ksenofobija, ovinizam i faizam ne nastaju iz enciklopedija nije NDH 1941. nastala na upravo odtampanom prvom svesku Ujevieve Hrvatske enciklopedije ve iz neobrazovanosti, neznanja i nerazumijevanja. Ukratko, iz gluposti i ludila.

Prije nekoliko godina na hrvatskoj sam Wikipediji naiao na jedinicu Drugi svjecki rat. Ba tako, Drugi svjecki rat. Nita to je neznani marljivi enciklopedist napisao pod tim naslovom vie ne moe biti stranije. Od imbecilnih lanaka o Hrvatima i Srbima, ustaama i etnicima, faizmu i antifaizmu, stranije je kad hrvatski internetski povjesniari, recimo, u lanku o Petru Kreimiru IV spominju njegovu ker Nedu, iako je nesretna Neda samo romantini lik iz romana Eugena Kumiia.

Od kretenskog tumaenja pojma Za dom spremni! kao hrvatskog pozdrava meni je, eto, stranije kad njegovu navodnu tristo godina staru ukorijenjenost u hrvatskom narodu dokazuju romanom(!) Josipa Eugena Tomia Za kralja za dom, ija se radnja(!) odvija u 18. stoljeu. Radnja romana, halo!

Operacija srca

Jedinica apsurd, odnosno besmislica, nasumian je pak uzorak tkiva takve enciklopedije i zorno pokazuje o emu je tu rije. Zorno, naime, pokazuje sve to nije u redu s inae sjajnom idejom internetske demokracije, i to s tom idejom nije u redu u Hrvatskoj.

Jednostavno, postoje stvari koje ne moe svatko. Ne moe svatko operirati srce, ne moe svatko napisati Stranca, dokazati Fermatov teorem, sklopiti putniki avion ili predriblati sedam engleskih igraa i dati gol. Naroito ne moe svatko pisati enciklopediju.

Da su prije dvjesto pedeset godina uvenu Francusku enciklopediju umjesto Rousseaua, Voltairea, DAlamberta i drutva pisali sveznalice iz parikih krmi, a umjesto Denisa Diderota ureivao neki nadobudni administrator pod nickom ViveLeFrans09, ne bi pedesetak godina kasnije u Deklaraciji o pravima ovjeka i graanina stajalo da svi graani imaju pristup javnom poloaju i slubi u skladu sa svojim mogunostima, niti bi pisalo da sve to mogu bez obzira na razlike, osim u vrlinama i talentu.

Svi bi graani mogli sve, bez obzira na mogunosti, vrline i talente, ba onako kako mogu pisati i enciklopediju. Svakako, danas bi vam trebalo mnogo sree pred operaciju srca: zaista, kolike bi bile anse da vas od svih entuzijasta u dravi operira ba onaj sa zavrenim medicinskim fakultetom i specijalizacijom iz kardiokirurgije?

Koncept demokratske enciklopedije bez sumnje je neobino plemenit, a u nekom drugom svijetu i fantastino praktian, jer se temelji na zamisli da bi lanak o apsurdu u slobodno vrijeme sastavio neki profesor filozofije, netko tko je proitao Kierkegaarda i Camusa, lanak o molekularnoj biologiji molekularni biolog, a lanak o Drugom svjetskom ratu kakav ozbiljan profesor povijesti. I da sve zajedno ureuje naroito da sve zajedno ureuje! ozbiljan tim ozbiljno obrazovanih ljudi.

Koncept apsolutne slobode ne moe sprijeiti budalu da se dohvati pisanja i ureivanja enciklopedije, ali u prosvijeenim drutvima taj je problem tek naelan. Nije, jebiga, problem kad neobrazovana budala ima nerealnu ambiciju, ve kad ima realnu mogunost. Zato neprosvijeena drutva, ba kao i njihove Wikipedije, ureuju neobrazovane budale.

Ima dobri, stari Kierkegaard iskoristimo priliku da mu estitamo dvjestoti roendan jednu pametnu o tome. Ljudi, veli on, trae slobodu govora kao zamjenu za slobodu miljenja, koju tako rijetko koriste.

Ono ta se ree, pametnome dosta. Ostalima, jebiga, hrvatska Wikipedija.

Slobodna Dalmacija, 16.09.2013.

Peanik.net, 17.09.2013.

Kliknite ovde za tampanje.

Copyright 2011 Peanik. All rights reserved.