hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata
DESCRIPTION
Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata. Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stvaranjem Jugoslavije 1918. godine*. *Rudolf Bićanić. Struktura izlaganja. Uvod Novo ekonomsko područje Monopolno – kapitalistička formacija u Jugoslaviji. Uvod. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/1.jpg)
Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata
![Page 2: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/2.jpg)
Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stvaranjem
Jugoslavije 1918. godine*
*Rudolf Bićanić
![Page 3: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/3.jpg)
Struktura izlaganja
• Uvod• Novo ekonomsko područje• Monopolno – kapitalistička formacija u
Jugoslaviji
![Page 4: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/4.jpg)
Uvod• Od 1890-ih – izlazak iz velike agrarne krize* (22
godine)• U Hrvatskoj početkom 20.st.
– Oporavak poljoprivrede (prosperitet sve do 1925.)– Razvoj i jačanje industrije
• 1918. godine – političke i ekonomske promjene– Novo ekonomsko područje (kvantitativno i
kvalitativno)– Liberalni industrijski kapitalizam -> monopolni
kapitalizam
![Page 5: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/5.jpg)
NOVO EKONOMSKO PODRUČJE
• 1918.• Promjena veličine i strukture tržišta• Nove carinske granice
– Nov položaj cijelog narodnog gospodarstva u odnosu prema inozemstvu
![Page 6: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/6.jpg)
Povlačenje političkih granica• Apsolutno smanjenje veličine tržišta
• Siromašnije novo tržište
• Različit karakter novog područja s obzirom na vrste proizvodnje
• Relativna promjena ekonomskog položaja Hrvatske– Naseljenost, broj industrijskih radnika, obujam trgovine– Bankovni i financijski kapital (‘20.-’25. – 50% kapitala banaka; iza
smanjenje) -> ZAGREB vs. Beograd
• Vijenac gradova izvan granica Jugoslavije– Preorijentacija poljoprivrede– Gubitak luka (potrošnja, izvoz, mornarica)
![Page 7: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/7.jpg)
Novo carinsko područje
• Povezanost Hrvatske sa svjetskim tržištem 1913. najveća nego ikad kasnije u Jugoslaviji
• Usmjerenost: Austro-Ugarska
• Posljedice:• Promjena vanjske trgovine• Odvajanje od prijašnjih izvoznih tržišta ->pad izvoza
![Page 8: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/8.jpg)
Nova carinska zaštita industrije• Do 1925. primjena izmijenjene stare srbijanske carinske
zaštite – visoke carine• Od 1925. još veća carinska zaštita (dodatno 1926. uslijed
pada cijena)• Zaštita:
– Agrarne zemlje – industriju– Industrijske zemlje – agrar
• Posljedice:– Općenito: smanjenje međunarodne razmjene– Rast industrije (tekstil, koža, metal i dr.)– Tendencija smanjenja uvoza finalnih proizvoda, porasta uvoza
sirovina i poluproizvoda
![Page 9: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/9.jpg)
• Ilustracija rasta industrije – primjer tekstilne industrije
• Tablica 1.
![Page 10: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/10.jpg)
Škare cijena agrarno-industrijskih proizvoda
• Škare cijena
• Posljedica:– Promjene u strukturi stanovništva, narodnog
dohotka i fiksnog kapitala
![Page 11: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/11.jpg)
Realne plaće
• Pogoršanje realnih plaća i nadnica– Radnika – Namještenika – Činovnika– Poljoprivrednika
• Nakon 1918. – nivelacija prosječnih realnih dohodaka radnika i službenika prema dolje
• Odraz na formiranje svijesti zaposlenih
![Page 12: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/12.jpg)
Poljoprivreda
• Promjena položaja poljoprivrede• Uz gubitak izvoznog tržišta • Opsežna agrarna reforma
– Nacionalni značaj– Uništeni feudalni veleposjedi– Ekonomski efekt
• Problem: premale parcele zemlje za uspješno gospodarenje
Pad proizvodnje – i kvantitativno i kvalitativno
![Page 13: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/13.jpg)
• Situacija nakon I. svjetskog rata– period inflacije:
• oslobađanje od dugova, poboljšanje ekonomskog položaja seljaka; (očekivanja:) kupovine zemlje, zaduživanja
• 1926. – agrarna kriza– Pad cijena agrarnih proizvoda Deflacionistička politika države
Pitanje otplate kredita Porezna politika:
=> tzv. POLITIKA STABILIZACIJE Politika industrijskog protekcionizma Poteškoće izvoza agrarnih proizvoda
![Page 14: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/14.jpg)
Trgovina
• Znatan napredak• Najpovoljnija situacija pored bankarskog
sustava i industrije• Razlog:
– pojačana posrednička uloga trgovaca (zbog dekoncentracije agrarnih posjeda)
• Gradovi
![Page 15: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/15.jpg)
MONOPOLNO-KAPITALISTIČKA FORMACIJA U JUGOSLAVIJI
• Kvalitativne promjene: liberalni industrijski kapitalizam -> monopolni kapitalizam
• Obilježja (1918.-1929.):– Stapanje industrijskog i bankovnog kapitala u financijski– Monopolni karakter
• Velik stupanj karteliranja i koncentracije banaka• Zaštitne carine• Državne nabave
– Značajan ulazak (pretežno monopolističkog) stranog kapitala
– Vezanje Jugoslavije za međunarodni blok imperijalističkih zemalja
![Page 16: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/16.jpg)
Ratno gospodarstvo
• Prijelaz iz liberalnog u monopolni kapitalizam nije uslijedio direktno – I. svjetski rat – organizacija ratne ekonomije
• Centrale za snabdijevanje i prehranu• Državna kontrola: cijena, raspodjele dobara,
proizvodnje
![Page 17: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/17.jpg)
Monopoli i političke granice
Stvaranje novih granica pojačalo je monopolni karakter narodnog gospodarstva.
• Odvajanje Hrvatske od Austro-Ugarske mnoga industrijska poduzeća –> monopol na na novom području
• Odvajanje tržišta i potrošača industrijskih proizvoda od svojih centara snabdijevanja -> naglo osnivanje potrebnih industrijskih poduzeća
![Page 18: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/18.jpg)
Pojava financijskog kapitala
• Karakteristika monopolnog kapitalizma
• Razlozi za stvaranje financijskog kapitala:– Vakuum tržišta -> širenje industrije brže nego što je
to dozvoljavala vlastita akumulacija kapitala– Jačanje utjecaja stranog kapitala (nakon 1918.)
• Osnivanje tvornica– Kreditna inflacija– Personalna unija između bankovnog i industrijskog
kapitala
![Page 19: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/19.jpg)
• Sjedište tog financijskog kapitala – Hrvatska (Zagreb)– Najjače banke u državi– Gubitak dominantne pozicije u vrijeme velike
svjetske krize nakon 1930.godine
![Page 20: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/20.jpg)
Politika prema radnicima• Također pod utjecajem monopola• Prije I. svjetskog rata
– Velik pritisak radne snage→ svi seljaci nisu mogli živjeti od rada na vlastitoj zemlji→ nisko kvalificirani rad u industriji, migracije (naročito u Ameriku)
• Nakon I. svjetskog rata– Narastao pritisak radne snage (industrija i trgovina u početku
znatno porasle, ali nisu mogle sve apsorbirati)• Podloga pokretu radnika:
– Teškoće prehrane i stanovanja– Manje realne nadnice– Škare cijena
![Page 21: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/21.jpg)
• Sindikati– Rast
• Organizacije industrijalaca
• 1920. Obznana – zabrana okupljanja radnika• 1922. Središnji ured za socijalno osiguranje
radnika– Radničko zakonodavstvo ostalo samo na papiru
• Kasnije (nakon 1925.): politika deflacije– Smanjena industrijska djelatnost– Manja otpornost radnika– Pad radničkih otpora
![Page 22: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/22.jpg)
Agrarna politika
• Industrijska carinska zaštita → cjenovne škare • Strah u Europi od ponovne oskudice hrane
→ protumjere glavnih kupaca agrarnih proizvoda u inozemstvu nakon 1925.: tzv. AGRARNI PROTEKCIONIZAM
╚ Pad domaćeg agrarnog izvoza i cijena
• Deflacionistička politika (1925.)– Pogodila one koji su se zaduživali u poljoprivredi– Ozbiljan udarac agrarnom izvozu
![Page 23: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/23.jpg)
Procjena kapitala na području Hrvatske u razdoblju između dva
svjetska rata*
*Ivo Vinski
![Page 24: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/24.jpg)
Struktura izlaganja
• Opće postavke• Fiksni fondovi
– Veličina i porast– Struktura– Investicije
• Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini
![Page 25: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/25.jpg)
Opće postavke• Bogatstvo:
– Fiksni fondovi: (u pravilu dugi vijek trajanja)• Proizvodni• Neproizvodni
– Zalihe: (u pravilu se potroše)• Poslovne (obrtne) zalihe u poduzećima• Potrošna dobra u domaćinstvima:
– Trajna (namještaj…)– Polutrajna (odjeća, obuća)– Netrajna (hrana, gorivo…)
• Ovdje obuhvaćeni samo fiksni fondovi– Zbog poteškoća praćenja zaliha– Zbog dugog korisnog vijeka trajanja fiksnih fondova– Jer u znatnijoj mjeri odražavaju kapacitet privrede (zalihe često
fluktuiraju)
![Page 26: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/26.jpg)
• Procjena fiksnih fondova:– Po novoj vrijednosti
• Ne odbija se fizička istrošenost i ekonomska zastarjelost– Po stvarnoj vrijednosti
• Odbija se amortizacijaProblem: ekonomska usluga fiksnih fondova ne
smanjuje se u skladu sa stopom amortizacije
• Promatramo kapacitet fiksnih fondova – bolje obračun fiksnih fondova po novoj vrijednosti
![Page 27: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/27.jpg)
• Koncepcije za valorizaciju fiksnih fondova:a) Po izvornim (nabavnim) cijenama
• Po cijenama izgradnje/nabavke
b) Po koštanju zamjene• Po cijenama određene bazne godine• Prema koštanju zamjene po novoj ili po stvarnoj
vrijednosti
c) Po tržišnim cijenama• Po prosječnim tržišnim cijenama ostvarenim za
promatrana dobra pri kupoprodaji pri slobodnoj pogodbi u određenoj godini
• Ovdje: koncepcija valorizacije po koštanju zamjene
![Page 28: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/28.jpg)
• Primjena principa tzv. stalnih cijena– Tako se eliminiraju promjene u cijenama pri
procjeni kapitala u raznim godinama
• Stalne cijene: cijene investicijskih dobara iz 1938. godine– Jer razmjerno stabilne (između ostalog)
![Page 29: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/29.jpg)
• Teritorijalni obuhvat procjene:– SR Hrvatska (dakle bez Istre, Rijeke, Zadra, Cresa,
Lošinja i Lastova)
• Nove investicije– Razlika stanja fiksnog kapitala na kraju 1940. i
1919. godine– Obuhvaćaju investicije i u one projekte koji su
završeni i u one nedovršene projekte
![Page 30: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/30.jpg)
VELIČINA I PORAST FIKSNIH FONDOVA• Tablica 2.
![Page 31: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/31.jpg)
• Tablica 3.
![Page 32: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/32.jpg)
• Rast nove vrijednosti fiksnih fondova za 42% od 1919.-1940.
• Prosječna godišnja stopa rasta: 1,6%
• Stopa rasta nove vrijednosti fiksnih fondova po stanovniku Hrvatske: 0,7%
![Page 33: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/33.jpg)
STRUKTURA FIKSNIH FONDOVA
• Tablica 4.
![Page 34: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/34.jpg)
INVESTICIJE U FIKSNE FONDOVE• Tablica 5.
![Page 35: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/35.jpg)
Industrija i rudarstvo• ELEKTROPRIVREDA
– Najviše nove investicije u termoelektrane (28%)
• RUDARSTVO– Nove investicije koncentrirane na proizvodnju
ugljena i boksita i eksploataciju zemnog plina– Tek nekoliko godina prije rata – priprema radova
za eksploataciju nafte
![Page 36: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/36.jpg)
• PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA– Fiksni fondovi porasli oko 3,5 puta– Tekstilna industrija
• Osnovana • Najznačajnija• 27% svih investicija u prerađivačku industriju
– Prehrambena industrija• Slijedi tekstilnu (20%)
– Industrija nafte• Osnovana
– Metalurgija• Razvija se sporo i kasno (oko 9%)
– Kemijska industrija• Razmjerno niske investicije (<6%)
![Page 37: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/37.jpg)
Poljoprivreda i ribarstvo
• Vrlo niske investicije– Niska produktivnost rada– Zbog niskih investicija poljoprivreda nije mogla
držati korak s napretkom• Raskorak: svjetske cijene vs. Domaći troškovi proizvodnje
poljoprivrednih proizvoda – Cjenovne škare
• Porast ribarstva
![Page 38: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/38.jpg)
Šumarstvo
• Glavnina investicija – za eksploataciju šuma• Nepostojanje dugoročne politike šumarstva
eksploatacija pod utjecajem trenutnih potreba privatnog kapitala
![Page 39: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/39.jpg)
Promet i veze• U apsolutnom iznosu – najveće investicije u promet
– Najveće investicije u željeznički promet– Velike investicije i u cestovni promet– Investicije u riječni promet – vrlo niske
• Ali u trgovačku mornaricu znatne
Napomena: nisu uključene investicije za plovne objekte ratne mornarice
• Veze:– Najveće investicije u telefoniji
![Page 40: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/40.jpg)
Trgovina i ugostiteljstvo
• Najveće investicije u hotele• Uglavnom Jadran i otoci
– Povećanje 2,5 puta odnosno 3 puta ako se promatra broj postelja (manja raskoš)
• Razvoj trgovine
![Page 41: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/41.jpg)
Ostali proizvodni fiksni fondovi
• Obuhvaćaju: – Kućnu radinost– Zanatstvo– Građevinarstvo
• Tada prilično djelatno, ali svejedno nevelike investicije• Razlog: za veće projekte (npr. gradnja prometne
infrastrukture) angažirana inozemna poduzeća zbog nedovoljne mehanizacije domaćih
![Page 42: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/42.jpg)
Stambene zgrade i komunalna izgradnja
• Od ukupnih novih investicija u stambenu i komunalnu izgradnju – oko 2/3 otpada na izgradnju gradova– Od toga 4/5 stambena izgradnja, a 1/5 komunalna
izgradnja
• Urbanizacija– Najizraženija u Zagrebu; slijede Split, Karlovac, Osijek…
• Problem: nekvalitetna izgradnja i nedostupnost komunalne infrastrukture
![Page 43: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/43.jpg)
Ostali neproizvodni fiksni fondovi• Obuhvaćaju:
– Zdravstvo– Socijalnu skrb– Prosvjetu– Kulturu– Državnu upravu
• Najveće investicije – u zdravstvo (60% investicija u ostale neproizvodne fiksne fondove)
• Investicije u prosvjetu i kulturu -> u Hrvatskoj u prosjeku 7 dinara godišnje po stanovniku
![Page 44: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/44.jpg)
USPOREDBA FIKSNIH FONDOVA HRVATSKE I JUGOSLAVIJE U CJELINI
• Tablica 6.
![Page 45: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/45.jpg)
• Tablica 7.
![Page 46: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/46.jpg)
Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini– Veće stope rasta fiksnih fondova ‘46.-’60.– I dalje veći rast stanovništva u Jugoslaviji u globalu (u
Hrvatskoj sporiji prirodni prirast i veće iseljavanje)
• Napomena: različite teritorijalni obuhvat u 2 promatrana razdoblja
• Tablica 8.
![Page 47: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/47.jpg)
ZAKLJUČAK • 1918. novo ekonomsko područje• Monopolni kapitalizam• Ekonomska moć: Hrvatska
– Najveća koncentracija kapitala – Hrvatska, Zagreb• Politička moć: Srbija
– “Ekonomska nemoć prevladana je političkom premoći”• Razdoblja:
– 1918.-1925. – inflacijska monetarna politika, rast cijena agrarnih proizvoda, rast industrije, razvitak trgovine, prosperitet poljoprivrede…
– 1925.-1929. – deflacionistička politika, pad cijena agrarnih proizvoda, industrijski protekcionizam
– Nakon 1930. – velika ekonomska kriza, kraljevska politička diktatura, prijenos ekonomske moći i kapitala u Srbiju, stvaranje koncentracije političkih snaga opozicije oko Zagreba
![Page 48: Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022061522/56815abe550346895dc881ef/html5/thumbnails/48.jpg)
Hvala na pažnji!