hro cigre 2017 accepted papers with abstracts prihvacenih prijava... · hro cigre 2017 accepted...

Help / Log out

Submissions Reviews Status PC Events Email Administration HRO CIGRE 2017 Support News EasyChair

HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts

The list of accepted papers is shown below. You can also download the list as an HTML file to use in your conference Web pages. Note that if you to want to download the list both with and without abstracts, you will have to download it twice.

Ivan Asanovi, Dragan Perunovi, Domenico Iorio and Duan Vukasovi. HVDC link Italy-Montenegro

Abstract: HVDC link Italy-Montenegro is the largest as well the most important project in Montenegro, which is on the ENTSOe list as the project of the common interest-PCI. The project is very important by different aspects such as increasing capacity and security of the power suply in the Italy and Montenegro, increased operational reliability by the augmented ability to provide mutual support, and also eletrical energy market connection, which should have the result a more favorable price for the end user. Also, this project gave full sense to the future reinforcement of the transmission network of Montenegro and the region, and is expected to be a strong incentive for construction of the new electricty power source in the Balkans.

The project consists several parts, 500 kV submarine cable, two converter stations in Italy and Montenegro, as well as the network infrastructure to connect the cable to the power systems of Italy and Montenegro. In the context of associated infrastructure in Montenegro will be constructed SS 400/110/35 kV Lastva, input-output of the existing 400 kV transmission line Podgorica-Trebinje, as well as the 400 kV transmission line Lastva-Pljevlja 2.This paper presents the basic technical data, current status, as well as some of the problems during implentation.

Vlatko Ecimovic and Marijan Kalea. Statistika pouzdanosti HVDC sustava u svijetu

Abstract: Tematika istosmjernog prijenosa i energetske elektronike u AC mreama vrlo je aktualna i dinamina na ukupnoj razini CIGRE u svijetu. Kako na podruju elektroprijenosnog sustava Hrvatske i susjednih zemalja nema istosmjernog prijenosa, do sada je interes za objavljivanjem radova navedene tematike na savjetovanjima HRO CIGRE bio zanemariv, jer nema praktinih iskustava o kojima bi se raspravljalo. Radi promoviranja tematike grupe B4, ovim referatom prezentirati e se statistiki pregled pouzdanosti HVDC sustava u svijetu za razdoblje 2007. do 2014. godine, sukladno dvogodinjim statistikim izvjetajima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu objavljenim na Savjetovanjima CIGRE u Parizu 2010., 2012., 2014. i 2016. godine. Zakljuno e se dati miljenje o trendovima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu.

Saa Cazin, Goran Levai, Alan Zupan and Ivan Pavii. OPCIJE FLEKSIBILNOSTI ZA POVEANI PRIHVAT NESTALNIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Abstract: Pri razmatranju elektroenergetskog proizvodnog portfelja razvidno je da su u veini europskih drava u dvadesetom stoljeu dominirale elektrane (termoelektrane, nuklearne elektrane, akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane) ije se proizvodnja lako mogla unaprijed planirati, za kratkorona i dugorona razdoblja, jer je ovisila o stanju zaliha primarnog energenta (plin, ugljen, nuklearno gorivo, voda). Takve elektroenergetske sustave karakterizirao je i visoki stupanj sistemske inercije odnosno konvencionalne elektrane mogle su se lako prilagoditi potrebama za uravnoteenje sustava, te zahtjevima za regulacijom djelatne snage i frekvencije. Europska unija, ija je lanica i Republika Hrvatska, odluna je u namjeri za smanjenjem emisija staklenikih plinova do 2050. godine za 80 90 % u odnosu na referentnu 1990. godinu. Centralizirane i decentralizirane elektrane na obnovljive izvore energije imat e kljunu ulogu u procesu dekarbonizacije europskog i nacionalnih elektroenergetskih sektora. Stoga se u Europi u dvadeset prvom stoljeu na razne naine stimulira izgradnja elektrana na obnovljive izvore energije (npr. sustav poticajnih cijena), dok se s druge strane uvode mehanizmi koji de-stimuliraju pogon i izgradnju termoelektrana (npr. obveza plaanja naknade za emisiju ugljikovog dioksida CO2). Slijedom navedenog, prisutna je sve vea integracija elektrana na nestalne obnovljive izvore energije, prvenstveno vjetar i sunce. Pri planiranje njihove proizvodnje samo dan unaprijed prisutne su potekoe, a planiranje u dugoronijem vremenskom razdoblju gotovo je nemogue zbog ovisnosti o, esto nepredvidljivim, meteorolokim uvjetima. Znaajna integracija vjetroelektrana, sunevih elektrana i disperziranih fotonaponskih elektrana nepovoljno utjee na sistemsku inerciju sustava tj. na mogunost njegovog uravnoteenja i regulaciju djelatne snage i frekvencije. Zbog toga se istrauju i primjenjuju razne tehnike mogunosti koje mogu biti primjenjive u sustavima sa znaajnim udjelom intermitentnih obnovljivih izvora te doprinijeti njegovoj stabilnosti: Energija masivnog valjka ili zamanjaka (eng. Flywheels) Pretvorba elektrine energije u komprimirani zrak Pretvorba elektrine energije u energiju za grijanje / hlaenje Koritenje elektrine energije za proizvodnju razliitih plinova Baterije za pohranu elektrine energije Supravodljiva magnetska pohrana Kondenzatori za pohranu elektrine energije Upravljanje potronjom kupaca

Mateo Jarak. Problems and methodologies in DC microgrid protection systems

Abstract: Typical AC system was not designed to address the needs of new loads and sources (mostly DC dependent one), so the proper replacement should take place. One of the solutions which are being proposed recently is DC microgrid. One of the DC microgrids feature is lower number of power conversion which leads to a higher system reliability and efficiency. Furthermore, connecting EES to the grid is much easier. On the other hand, DC microgrids faults have different behavior than typical AC faults, so the protection system has to be adapted in order to provide selective and reliable tripping. Protection system solutions are being discussed for the ground faults and short circuit between two poles.

Marijan Kalea. Plotina povrina zauzetih elektranama na obnovljive izvore energije

Abstract: U radu se opisuju naelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloeno utvruju tipine vrijednosti plotina povrina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godinju prosjenu proizvodnju elektrine energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protone hidroelektrane, fotonaponski sustavi (usporeeni s kolektorskim koritenjem Suneva zraenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti plotina nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju naelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloeno utvruju tipine vrijednosti plotina povrina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godinju prosjenu proizvodnju elektrine energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protone hidroelektrane, fotonaponski sustavi (usporeeni s kolektorskim koritenjem Suneva zraenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti plotina nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju naelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloeno utvruju tipine vrijednosti plotina povrina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godinju prosjenu proizvodnju elektrine energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protone hidroelektrane, fotonaponski sustavi (usporeeni s kolektorskim koritenjem Suneva zraenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti plotina nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju naelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloeno utvruju tipine vrijednosti plotina povrina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godinju prosjenu proizvodnju elektrine energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protone hidroelektrane, fotonaponski sustavi (usporeeni s kolektorskim koritenjem Suneva zraenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti plotina nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana.

Marijo undrica, Igor Erceg and Zdravko Pakvan. Testiranje algoritma upravljanja sinkronim strojem metodom procesor u petlji

HRO CIGRE 2017 (superchair)

Hide abstracts

Download the list

Stranica 1 od 59HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts

10.4.2017.https://easychair.org/conferences/submission_accepted.cgi?a=13791713;show=1

Abstract: Razvoj proizvoda je obiljeen pronalaenjem i rjeavanjem pogreaka i manjkavosti. esto se pogreke, ukoliko se kasno pronau, pokau vremenski i financijski vrlo znaajnima. Smatra se da troak otklanjanja pogreaka vremenom eksponencijalno raste pa je svima cilj to prije ih otkriti i razrijeiti. Razvoj programskih okruenja te elektronike je omoguio nastanak tzv. metoda testiranja zasnovanih na modelu. Na podruju ugradbenih raunalnih sustava nastala je cijela klasifikacija modelskog testiranja. Ista je u vioj ili manjoj mjeri primjenjiva i kod sustava upravljanja elektrinim strojevima. Simulacije obavljene u prethodno objavljenim znanstvenim radovima na temi upravljanja sinkronim strojevima pripadaju prvoj fazi testiranja koja se zove model u petlji (MiL). Kod testiranja MiL-a su i energetski i upravljaki dio sustava simulirani na istom raunalu. Nakon toga se moe obaviti i testiranje s procesorom u petlji (PiL). Testiranje s procesorom u petlji omoguuje provjeru algoritma upravljanja. Pritom se algoritam upravljanja pretvara u programski kod, kompajlira i izvodi na ciljnom procesoru dok se energetski krug simulira na stolnom raunalu. Za realizaciju je potrebno povezati ciljani procesor sa stolnim raunalom i ostvariti njihovu meusobnu komunikaciju. Povezivanje raunala sa procesorom U radu su koriteni: Matlab Simulink R2015a na stolnom raunalu sa OS Windows 7 Code Composer Studio CCSv5 TI C2000, C2834x procesorska ploica TMS320C2000 XDSv1 stanica za procesor Razmjena podataka izmeu Matlab Simulink simulacijskog modela i C2834x procesorske ploice obavlja se u realnom vremenu. Za to je potrebno instalirati paket podrke TI procesoru i njegovom razvojnom okruenju CCS-u. Povezivanje u smislu softwarea se ostvaruje pomou Idelink_ert.tlc. Matlab generira makefile koji se moe uitati i pokrenuti u CCS-u. U hardwareskom smislu potrebno je kabelom uspostaviti RS-232 serijsku vezu ispravnim povezivanjem sa Rx, Tx pinovima, aktivirati terminal, definirati slobodan COM ulaz i brzinu prijenosa podataka. Potrebno je sklopku SW1 postaviti u ispravan poloaj. Shema PiL testiranja koja se u najopenitijem smislu koristila u radu e biti prikazana na slici. Iako postoji simulinkova podrka u smislu komponenti iz kojih e se generirati kod za ciljni procesor, isto tako postoje i odreena ogranienja. Preciznost podataka kojima se ostvaruje serijska komunikacija je ograniena na jednostruku preciznost (single). U simulacijama koje nisu ile preko procesora je preciznost podataka bila dvostruka (double). Zbog ovog razloga se oekuje i vea pogreka kod rezultata dobivenih pomou PiL-a. Isto tako, neki standardni blokovi iz simulinka se nisu mogli izravno prenijeti na procesor ve su se trebali izraivati runo, npr. integratori. Testiranje observera Testiranje observera se obavlja u otvorenoj petlji, dakle prema shemi iz slike procesor se zaustavlja na izraunu observera te rezultate alje na raunalo. Ispitani su observeri reduciranog te observer punog reda. Rezultati pokazuju da pogreka toka u d-osi kroz cijelu dinamiku ne prelazi 10 posto, s tim da se pred kraj povea na maksimalnu vrijendost. Pogreka u q-osi takoer ne prelazi 10 posto. Testiranje sustava upravljanja Sustav upravljanja obuhvaa observer, kontroler te prostorno-vektorski PWM. Generiraju se signali koji djeluju na energetski krug i na taj nain se ostvaruje zatvorena petlja. Navedena ogranienja kod uspostave serijske komunikacije uzrokuju nepreciznost, prvenstveno kod generiranja signala za upravljanje pretvaraem. Zbog toga je potrebno poveati kapacitivnu komponentu ulaznog filtera pa se struja statora smanji za oko 3 posto. Posljedino se za priblino istu vrijednost smanjuje i uinkovitost pogona. Rezultati pokazuju da je preciznost sustava upravljanja idalje dosta visoka. Odstupanje brzine vrtnje je oko 2 posto. Takoer elektromagnetski moment nema velike oscilacije.

Tihomir Vuni, Stipan Vuak, Bruno Buble, Frano Vukasovi Lonar and Tomislav Elpeza. Izgradnja MHE Pranevii

Abstract:

Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, MHE do 10 MW mogu stei status povlatenog proizvoaa elektrine energije i ukljuiti se u sustav poticaja. Takav status prvi je stekao Agregat biolokog minimuma HE Lee, s pravom na poticajnu cijenu elektrine energije. Za optimalno koritenje biolokog minimuma, na rijeci Cetini je predviena izgradnja dvije MHE: Perua (2,6 MW) i Pranevii (1,15 MW). MHE Pranevii je na temelju Rjeenja i Energetskog odobrenja Ministarstva gospodarstva, upisana u registar proizvoaa elektrine energije iz obnovljivih izvora, sa statusom povlatenog proizvoaa. Mala hidroelektrana (MHE) Pranevii izgraena na desnoj obali rijeke Cetine, sa strojarnicom smjetenom u neposrednoj blizini brane Pranevii (HE Zakuac) je potkraj 2016. godine putena u rad. Zamisao izgradnja male hidroelektrane Pranevii temelji se na iskoritenju hidropotencijala biolokog minimuma koji se u skladu s vodoprivrednim uvjetima HE Zakuac stalno isputa iz akumulacijskog bazena Pranevii u prirodno korito rijeke Cetine. Osnovna koncepcija tehnikog rjeenja temelji se na izgradnji male hidroelektrane na desnoj obali sa zahvatom iz postojee akumulacije, tlanim cjevovodom i strojarnicom lociranom cca 90,00 m od brane Pranevii. MHE Pranevii je derivacijsko postrojenje na rijeci Cetini, instalirane snage Ni = 1,15 MW i mogue godinje proizvodnje 9,00 milijuna kWh. Zahvat vode iz akumulacije predvien je uz ulaznu graevinu lijevog dovodnog tunela za HE Zakuac. Maksimalni protok koji e se isputati odnosno iskoritavati u MHE Pranevii iznosit e Qi=6,00 m/s. U strojarnici je smjetena horizontalna Francis turbina, trofazni sinkroni generator ,predturbinski leptirasti zatvara, rasklopno postrojenje 10 kV te ostali pomoni pogoni. Elektrana se prikljuuje na distribucijsku mreu u TS Pranevii preko 10 kV kabela. U objektu MHE Pranevii nije predviena stalna posada ve e se sa elektranom daljinski automatski upravljati i nadzirati s brane Pranevii, iz upravljanice HE Zakuac i iz Centra sliva rijeke Cetine. Budui da je podruje izgradnje MHE Pranevii izrazito osjetljivo jer se tijekom izgradnje trebalo osigurati isputanje dovoljne koliine vode radi ouvanja prirodnog uvjeta vodotoka za ouvanje biljnih i ivotinjskih vrsta i ispunjenje zahtjeva ostalih korisnika vodnih resursa rijeka ,sama izgradnja je bila izrazito zahtjevna. Takoer dodatni izazov je bila izgradnja samog tlanog cjevovoda sa zahvatnom graevinom. Naime da bi se osigurali sigurni uvjeti za rad bilo je potrebno sputati nivo akumulacije za 10 m to bi znailo zaustavljanje rada HE Zakuac koja je od izrazitog znaaja za elektroenergetski sustav i poremeaj rada ostalih elektrana ( HE ale, HE Kraljevac). Umjesto sputanja nivoa akumulacije za izvoenje radova izabrana je metoda jet-grouting ime su se osigurali suhi uvjeti te stabilnost graevinske jame dok je na mjestu probijanja brane postavljen keson ime su osigurani uvjeti za rad pod vodom . Time su se postigli su sigurni uvjeti za rad a istovremeno neometan rad ostalih elektrana. Predmet ovoga rada je opis izgradnje MHE Pranevii skupa sa izgradnjom tlanog cjevovoda i zahvatne graevine te upoznati koji su sve problemi bili tijekom gradnje.

Hrvoje Pandzic and Zora Luburi. Integracija obnovljivih izvora koritenjem spremnika energije i FACTS ureaja

Abstract: Sve znaajnijom integracijom obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav javljaju se dodatni izazovi u planiranju i pogonu samog sustava. Zbog koncentriranih lokacija pogodnih za gradnju vjetroelektrana, poput Dalmacije u Hrvatskoj, koje su esto udaljene od centara potronje elektrine energije, javlja se problem zaguenja prijenosnih vodova. Zbog relativno malene uestalosti zaguenja uslijed proizvodnje iz vjetroelektrana i sezonalnosti tokova snaga u Hrvatskoj, gradnja novih i poveanja kapaciteta postojeih prijenosnih vodova esto nije ekonomina opcija. Povrh toga, gradnja dugakih trasa vodova esto rezultira pravnim problemima i dugotrajnim procesom gradnje. Preostale opcije su ugradnja FACTS ureaja i spremnika energije. FACTS ureaji utjeu na tokove snaga te se njihovim koritenjem mogu opteretiti slabije optereeni vodovi te rasteretiti optereeni vodovi. Integracijom spremnika energije omoguuje se pohrana vika proizvodnje elektrine energije iz vjetroelektrana te injekcija pohranjene energije u trenucima niskog optereenja vodova, odnosno niske proizvodnje vjetroelektrana. U navedenom okruenju, spremnici energije ekvivalentni su prijenosnim vodovima, uz razliku to ne prenose energiju u prostoru ve u vremenskoj domeni. Nadalje, s obzirom na sezonalnost tokova snaga elektrine energije u Hrvatskoj, mogua je i opcija promjene lokacija spremnika unutar prijenosne mree tijekom godine. U radu e se obraditi mogunosti koritenja distribuiranih spremnika energije u prijenosnoj mrei unutar postojeeg trinog okvira. Glavni cilj bit e evaluirati uinkovitost koritenja spremnika za razliite primjene: arbitraa, primarna i sekundarna rezerva, odgoda investicija u vodove i sl. Takoer e se obraditi interakcija ugradnje spremnika energije i FACTS ureaja.

Petar Sarajcev and Ivo Martinac. Izbor tehnikih karakteristika blok transformatora s regulacijom napona pod optereenjem

Abstract: Mrena pravila HOPS-a (NN 36/2006), toka 4.3.4.8. Odravanje napona i kompenzacija jalove snage, podtoka 4.3.4.8.1 Odravanje napona, stavak (3) nalau da: "Nove i revitalizirane proizvodne jedinice u pravilu moraju imati blok transformatore s regulacijom prijenosnog omjera pod optereenjem i automatske regulatore napona. Za svaki konkretan sluaj operator prijenosnog sustava i proizvoa, na temelju odgovarajuih analiza, utvruju opseg i korak regulacije." Naime, blok transformator svojim tehnikim karakteristikama treba optimalno uskladiti zahtjeve prijenosne mree (koji proizlaze iz planiranja njenog budueg pogona) s raspoloivim mogunostima generatora i turbine. U tom smislu, potrebna je koordinacija izmeu ogranienja generatora, oekivanih zahtjeva incidentne prijenosne mree, te prirodnih parametara blok transformatora. Zahtjevi prijenosne mree, s jedne strane, odnose se na oekivane maksimalne promjene razine napona na pragu elektrane, kao i potrebe za angairanjem djelatne i reaktivne snage elektrane. Mogunosti generatora, s druge strane, predstavljaju ogranienja koja proizlaze iz njegove pogonske karte, opsega regulacije napona na njegovim stezaljkama, te izvedbe sustava uzbude i konkretnim postavkama limitera regulatora uzbude. Spomenuta koordinacija obino podrazumijeva odreeni kompromis, budui da su zahtjevi mree i mogunosti generatora djelomino nesrazmjerni. Osim toga, poeljno je da pojedine tehnike karakteristike blok



transformatora (kao npr. napon kratkog spoja) budu odabrane to blie svojim prirodnim vrijednostima, budui da taj aspekt ima reperkusije na dizajn i cijenu transformatora. U radu e se sagledati problematika optimalnog odabira tehnikih parametara blok transformatora s regulacijom napona pod optereenjem, temeljena na meunarodnoj normi IEC 60076, normi IEC 60214, te relevantnim preporukama IEEE i CIGRE radnih skupina. Kada se govori o odabiru tehnikih karakteristika blok transformatora (trofazni, dvonamotni), misli se u prvom redu na sljedee podatke: nazivna snaga, napon kratkog spoja, nazivni naponi i nazivne struje namota, nazivni prijenosni omjer, opseg regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke), tip regulacije napona, dozvoljena naduzbuda, zahtjevi za hlaenjem, dozvoljeni gubici, i dr. U radu e se, zbog ogranienog prostora, posebna pozornost posvetiti optimalnom odabiru iznosa napona kratkog spoja, nazivnog prijenosnog omjera, opsega regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke) i tipa regulacije napona. Naime, iznos napona kratkog spoja blok transformatora imati e posljedino reperkusije na: (1) prolaznu struju kratkog spoja koja dolazi iz generatora i iz incidentne prijenosne mree, (2) pad napona u transformatoru, (3) uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i (4) dinamiku stabilnost generatora. U radu e se, ponovno zbog ogranienog prostora, posebna pozornost posvetiti utjecaju napona kratkog spoja blok transformatora na uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i regulaciju napona. Opisana problematika analizirati e se na konkretnom primjeru odabira tehnikih parametara blok transformatora u HE Kraljevac.

Petar Sarajcev. Detekcija grmljavinskih elija pomou algoritama strojnog uenja

Abstract: U radu se prikazuje analiza mogunosti primjene razliitih algoritama strojnog uenja na detekciju grmljavinskih elija (engl. lightning flash-cells). Podloga za predstavljenu analizu su iskljuivo podaci o udarima munja (tono vrijeme i GPS lokacija udara, amplituda struje, polaritet, tip udara CG/IC i dr.) prikupljeni pomou LINET mree za detekciju grmljavinske aktivnosti na podruju europskog kontinenta. Ne koriste se pritom nikakvi dodatni meteoroloki podaci niti pokazatelji, te se grmljavinska elija promatra iskljuivo s aspekta grmljavinske aktivnosti bez ulaenja u meteoroloke aspekte ove problematike. Naime, problem detekcije grmljavinskih elija, promatran iskljuivo iz rakursa koritenja raspoloivih LINET podataka, sastoji se u prostornom i vremenskom pronalaenju klastera, to spada pod domenu strojnog uenja bez nadzora (engl. unsupervised machine learning). Osim pronalaenja samostojeih prostornih grupa (klastera) udara munje, za detekciju i uspjenu identifikaciju grmljavinske elije vani su i drugi pokazatelji koji proizlaze iz LINET podataka, kao to je npr. omjer broja udara izmeu oblaka (IC) prema broju udara u tlo (CG) unutar odreenog vremenskog intervala promatranja. U radu se analizira mogunost primjene razliitih algoritama za pronalaenje prostornih grupa intenzivne grmljavinske aktivnosti, kao to su: (1) Mean shift clustering, (2) K-Means clustering, (3) Affinity propagation clustering, (4) DBSCAN clustering i (5) Hierarchical clustering. Pritom metrika prostora u kojoj operiraju algoritmi moe biti euklidova, sferna ili neka druga. Osim toga, neki od algoritama (kao npr. K-Means) trae da broj klastera bude unaprijed (a priori) definiran, to je svojevrsna mana u primjeni na detekciju grmljavinskih elija, koja se moe otkloniti koritenjem posebnih tehnika analize optimalnog broja klastera (npr. pomou Calinski & Harabaz metode, koritenjem AIC/BIC kriterija, metodom analize silueta i tome sl.). Takoer, neki od algoritama iziskuju da svaki od podataka bude pripadnik nekog od klastera, to je takoer mana u primjeni na detekciju grmljavinskih elija, budui da netipini elementi (engl. outliers) postaju dio grupe i time naruavaju njena svojstva (poloaj teita, veliinu konveksne ljuske, itd.). Nakon pozitivne identifikacije klastera, pripadna elija se formira (ukoliko su zadovoljeni dodatni uvjeti) primjenom algoritma konveksne ljuske (engl. convex hull). Svojstva konveksne ljuske (npr. njena povrina, centar mase, itd.) slue za identificiranje grmljavinske elije u prostoru i vremenu. U radu e se analizirati netom spomenuti aspekti primjene algoritama strojnog uenja na detekciju grmljavinskih elija, bez ulaenja u meteoroloke aspekte ove problematike.

Sanja Vinter, Milivoj utej, Melita Perec Tadi and Stipe Panda. Mogunosti poveanja pogonske pouzdanosti dalekovoda izloenih djelovanju posolice

Abstract: Od poetka pogona 110 kV sjeverne otone veze koja povezuje kopno i otoke Krk, Rab, Cres, Loinj i Pag esti su ispadi dalekovoda uzrokovani kontaminacijom izolatorskih lanaca posolicom. Iako su danas pogonski kvarovi dalekovoda sjeverne otone veze iji je uzrok posolica znatno rjei s obzirom da se ovaj problem sustavno rjeavao i dalje rjeava nizom mjera, odnosno ugradnjom hidrofobnih izolatora od kompozitnih materijala na bazi silikona, pretvaranjem kabelskih kuica iz otvorenog u zatvoreni tip ime se titi aparate od taloenja estica soli te pranjem postrojenja i izolatorskih lanaca, dogaaji u sijenju 2017., kada su kvarnerski otoci nekoliko dana ostali bez opskrbe elektrinom energijom, motivacija su za istraivanje dodatnih mogunosti i mjera kojima bi se unaprijedila pogonska pouzdanost dalekovoda izloenih djelovanju posolice. Ispadima dalekovoda 110 kV Krk Rab, DV 110 kV Rab Novalja i DV 110 kV Krk Loinj u sijenju 2017. prethodio je dugi vremenski period bez padalina zbog ega je izostao proces samoienja izolacije te jaka bura koja je nosila estice morske soli koje su se taloile na izolaciji. S ciljem to boljeg razumijevanja uzroka koji su doveli do preskoka na izolatorskim lancima i u konanici ispada vodova, u radu e se detaljno analizirati meteoroloke prilike prije i za vrijeme kvarova. Mjere zatite od posolice danas u svijetu osim pravilnog dimenzioniranja izolacije i odabira izolacijskog materijala ukljuuju i sustave monitoringa zagaenja od posolice koji alarmiraju sustav odravanja za poduzimanje odreenih mjera kao to je pranje izolatorskih lanaca. Samo pranje izolatorskih lanaca i opreme takoer treba biti izvedeno ispravno i uinkovito jer u protivnom moe imati suprotni efekt. U radu e se stoga rezimirati aktualna saznanja vezana uz odabir izolacije u podrujima intenzivnog zasoljavanja, sustave monitoringa kontaminacije solju, sustave za pranje izolatorskih lanaca, odnosno rezimirat e se mjere za poveanje pogonske pouzdanosti dalekovoda izloenih djelovanju posolice.

Mate Dabro and Tea Matas. REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE U FUNKCIJI RADA EES-a

Abstract: Uskladitenje elektrine energije ve je dugo jedan od sastavnih dijelova europskog energetskog sustava. Uskladitenje energije omoguava balansiranje ponude i potranje energije. Elektrina energija za iru energetsku upotrebu se ne moe direktno uskladititi, nego indirektno pretvaranjem elektrine energije u neki drugi oblik energije (uskladitena energija). Kada je potrebna opskrba elektrinom energijom, uskladitena energija se pretvara nazad u elektrinu energiju. Tehnologije za pohranu elektrine energije omoguuju elektranama i elektroenergetskom sustavu (EES-u) siguran i stabilan rad uz optimalno iskoritenje. Viak elektrine energije koji nastaje za vrijeme off-peak sati (kada postoji viak proizvodnih kapaciteta, a cijena elektrine energije je nia) moe biti pretvoren i uskladiten, te kada je potreba uskladitena energija se pretvara u elektrinu. Energetski sustavi za uskladitenje su opravdani ako su ekonominiji od novih proizvodnih kapaciteta koji bi se koristili samo u vrijeme vrnog optereenja. Sustavi za uskladitenje elektrine energije sve su vie potrebni u kombinaciji s promjenjivim i ne upravljivim izvorima elektrine energije, to je zajednika osobina veine obnovljivih izvora energije. Sustavi za uskladitenje elektrine energije ostvaruju i dodatne prednosti za EES, (rotirajua rezerva, rezerva za regulaciju frekvencije i regulaciju napona).

Veliku prednost reverzibilnim hidroelektranama pred ostalim spremnicima energije daje stabilnost u radu i dugi ivotni vijek. Najvee mane u primjeni su ovisnost izgradnje o topografskoj i geolokoj strukturi okolia i relativno visoki investicijski trokovi. Kako je za pokretanje iz hladnog stanja potrebno svega nekoliko minuta, a iz stanja pripravnosti nekoliko desetaka sekundi mogua je iroka primjena u pomonim uslugama EES kao to su regulacija frekvencije, proizvodnja energije u vrnim satima te rezerva za crni start.

Potranja i opskrba za elektrinom energijom, a to znai proizvodnja i potronja energije moraju biti uravnoteeni, kako bi rad elektroenergetskog sustava bio stabilan i optimalan. Jedan od glavnih izvora uravnoteenja u elektroenergetskom sustavu su spremnici elektrine energije, a primjer takvog velikog uravnoteenja je i koritenje reverzibilnih hidroelektrana. Sukladno odlukama o smanjenju koritenja fosilnih goriva u proizvodnji elektrine energije, a time i emisiji staklenikih plinova, namee se potreba za poveano iskoritavanje obnovljivih izvora energije (dalje u tekstu OIE) poput vjetra i suneve energije. Ovi izvori su ovisni o prirodnim uvjetima i nepredvidivi su, to dovodi do pomanjkanja energije kada je potreba za njom najvea. Stoga je za povean utjecaj doprinosa elektrine energije dobivene iz OIE u elektroenergetski sustav mogu uz izgradnju reverzibilnih hidroelektrana. Tako se u velikoj mjeri smanjuje ovisnost EES-a o prirodi navedenih OIE, jer se uspijeva uskladititi energiju npr. vjetra kada je ona najvea, a potranja elektrine energije najmanja, u obliku uskladitene vode u gornji akumulacijski bazen RHE. Za rad RHE u reimu crpka/motor za uskladitenje vode u gornji bazen, koristi se energija vjetra i ne troi se nikakva dodatna energija iz EES-a. Kada se situacija promijeni, odnosno kada je dostupnost vjetra mala, a zahtjev za elektrinom energijom veliki, RHE prelazi u reima rada turbina/generator i iskoritava se prethodno uskladitena voda iz gornjeg bazena za proizvodnja elektrine energije.

Proraunavanjem mogunosti uravnoteenja i stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, dobiva se pregled mogunosti crpljenja i vraanja vode u gornji bazen pomou RHE.

Odluka o crpljenju vode donosi se na temelju optereenja elektroenergetskog sustava i iznosa energije vjetra.

Mario Tot. A Regional Approach to Analysis of Low Carbon Electricity Supply Options - Case Study Macedonia

Abstract: Availability of affordable, accessible, reliable and environmentally acceptable energy supply is essential for the social and economic development of a country. Long-term nature of energy infrastructure requires an integrated, comprehensive and timely analysis, planning, preparation, implementation and monitoring. Electricity supply strategies are an important component of the overall energy planning process. The paper discusses long-term electricity supply options for Macedonia, taking into account broader regional market. A mathematical linear programming model of the regional power system was constructed using the IAEAs energy system assessment tool MESSAGE. Main strategic paths for the future electricity supply until 2050 were analyzed and quantified. Electricity generation in Macedonia relies on domestic coal resources and hydro generation, while almost one third of electricity needs is satisfied from the import. Indigenous lignite resource is diminishing, and options for hydro development are limited. Natural gas is imported, but current prices make it a very expensive option.



Although Macedonian power network is well connected to the neighboring systems, past experience shows that exposure to market prices and availability of imported electricity may pose additional economic and operational stress and risks. Global efforts and possible national obligation in mitigation and adaptation to climate change were also taken into account. Due to relatively small economy/system size and limited number of generation options with low GHG emissions, deployment of nuclear option was also analyzed.

Mate Dabro and Ivana Kedo. UKLAPANJE VJETROELEKTRANA U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Abstract: Zahtjevi koje vjetroelektrane trebaju ispuniti za uklapanje u EES, vezano za rad VE unutar definiranog opsega frekvencija u sustavu, sudjelovanje u regulaciji djelatna snaga/frekvencija P/f, odravanju napona u vorovima mree, stanje VE u uvjetima kvara u mrei, osiguranju kvalitetne energije, VE i stabilnost EES-a.

Pod pojmom stabilnost EES-a podrazumijeva se iznos napona, kuta i frekvencije, koji mogu biti promijenjeni (poremeeni) uslijed prikljuenja VE na elektroenergetsku mreu.Stabilnost napona je sposobnost zadravanja prihvatljivih iznosa napona u svim voritima sustava pri normalnim uvjetima pogona nakon poremeaja.Stabilnost kuta rotora generatora je sposobnost zadravanja sinkronizma meusobno povezanih sinkronih strojeva unutar EES pri normalnim uvjetima pogona nakon poremeaja. Stabilnost frekvencije je sposobnost zadravanja frekvencije unutar nazivnog opsega vrijednosti nakon ozbiljnih poremeaja koji ponekad mogu rezultirati podjelom sustava na elektroenergetski meusobno razdvojene dijelove.

Dananji distribucijski sustavi su izgraeni tako da prihvaaju snagu i energiju iz prijenosne mree i razdjeljuju potroaima, a tokovi djelatne i jalove snage i energije uvijek kreu u smjeru od vie prema nioj naponskoj razini. Distribucijska mrea moe biti aktivna ili pasivna. Mrea pasivna napaja potroae, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i iznose napona koji su odreeni na osnovi optereenja i proizvodnje.

Distribuirana proizvodnja i iz VE uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage te stvara znaajne tehnike i ekonomske posljedice po EES.

Kako je distribucijska mrea do sad bila pasivna te je gotovo uvijek zadravala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mreu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mrea.

Kako se oekuje poveanje snage u sustavu od obnovljivih izvora te njihov doprinos sigurnosti mree, predvia se promijeniti pristup stabilnosti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona.

Ako postoji poveana integriranost vjetroelektrana u EES, u sluaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, moe doi do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamiki nestabilnih stanja.

Velika varijabilnost i slaba predvidljivost brzine vjetra su ogranienja pri integraciji u mreu. Velika varijabilnost moe se smanjiti instaliranjem VE na irokom podruju. Slaba predvidljivost koritenjem poboljanih metoda predvianja vremena trajanja vjetra.

Mogua je i bolja regulacija uporabom VE s regulacijom nagiba lopatica vjetroturbine i varijabilnom brzinom.

Mogua uporaba VE kao vrnog izvora energije, kroz akumuliranje energije vjetra u potencijalnu energiju vode, angairanjem reverzibilnih i crpnih hidroelektrana.

Miroevi Gordan, ubra Goran and Fruti Josip. Oteenje vodia na DV 110 kV Nin - Pag, uzroci i posljedice

Abstract: Oteenje vodia na DV 110 kV Nin-Pag uzroci i posljedice

Nadzemni 110 kV vod Nin Pag dio je tzv. Otone 110 kV veze koja kopneni primorski dio Republike Hrvatske u visini grada Rijeke preko otoka Krka, Raba i Paga povezuje s gradom Zadrom i u energetskom smislu slui za osnovno napajanje navedenih otoka elektrinom energijom. Vod je naelno fiziki graen u dvije etape i to od lokaliteta Gorica do Paga 1986. godine, te dionice od Nina do Gorice 1991. godine, pri emu je u prvo vrijeme, do izgradnje TS 110/20 kV Pag (1994. godine) isti bio u pogonu pod 35 kV nazivnim naponskim nivoom. Osnovna karakteristika predmetnog voda sadrana je u injenici da se trasa istoga naelno protee u smjeru istok-zapad, te je pogotovo na otoku Pagu direktno izloena jakim utjecajima sjevernih vjetrova (bure) koja u tom podruju dosee i orkanske udare . Obzirom na konfiguraciju otoka (rijetko, nisko raslinje) i poloaj u odnosu na oblinji kopneni masiv Velebita pored jakog vjetra na trasi predmetnog dalekovoda izraena je i vrlo intenzivna posolica koju vjetar nanosi iz Velebitskog kanala, odnosno Ljubakog zaljeva. Uvaavajui navedeno opsena obnova predmetnog dalekovoda, na dionici od lokaliteta Gorica do TS Pag provedena je tijekom 2006./2007. godine i ista je izmeu ostalog obuhvatila zamjenu vodia i izolacije . U radu e biti prezentirana problematika vezana uz pogonsku raspoloivost predmetnog dalekovoda s kraja 2015. i poetka 2016. godine i to na dionici od KS Selina do lokacije Gorica, koja se u to vrijeme u pogonu u izvornom obliku, nalazila preko 25 godina. Takoer e kronoloki biti opisani pogonski dogaaji koji su uvjetovali privremenu neraspoloivost istoga uvjetovanu prekidima vodia, iji uzrok je galvanska korozija unutarnjeg opleta aluminijskog plata vodia Al/-240/40 mm2 , te privremenim i provedenim rjeenjima sanacije. Na bazi laboratorijskih ispitivanja biti e dana prospekcija degradacije vodia koja je uzrokovala oteenja kao i odreene smjernice vezane za rjeenja kojima bi se takve pojave u budue minimalizirale ili u potpunosti otklonile na trasama vodova izloenim slinim mikroklimatskim uvjetima.

Vedran Bobanac, Hrvoje Pandi and Tomislav Capuder. Anketa o elektrinim vozilima i stanicama za izmjenu baterija: Oekivanja sadanjih i buduih vlasnika el. vozila

Abstract: Elektrina vozila sve su popularnija, a razlog tomu treba traiti u sazrijevanje tehnologije (ponajprije baterija), te u razliitim poticajima za kupnju ekoloki prihvatljivih vozila. Meutim, i dalje postoje objektivne i subjektivne zapreke za masovnije prihvaanje el. vozila. Objektivne zapreke su primjerice: ogranien domet vonje, visoka nabavna cijena vozila, mali broj punionica, te duga vremena punjenja. S druge strane, neke od subjektivnih zapreka su strah zbog ogranienog dometa, skepticizam prema novim tehnologijama, te nedovoljan izbor razliitih modela el. vozila. Kako bi se dobio uvid u tehnoloku i socioloku percepciju el. vozila, te u elje i oekivanja potencijalnih vlasnika provedeno je istraivanje preko Interneta, u formi ankete. Ovaj rad prezentira i analizira rezultate navedenog istraivanja.

Jedan dio ankete posveen je stanicama za izmjenu baterija koje predstavljaju potencijalnu alternativu punionicama. U ovim se stanicama ispranjene baterije mijenjaju punima, to omoguava bri nastavak putovanja. Rezultati istraivanja pokazuju da bi stanice za izmjenu baterija mogle ubrzati integraciju el. vozila budui da vozaima pruaju dodatnu fleksibilnost, ime se uklanjaju neke tehnoloke I psiholoke zapreke.

Mirna Grani, Matija Zidar and Tomislav Capuder. Konveksni optimizacijski modeli za pogon i planiranje naprednih distribucijskih mrea

Abstract: Integracijom sve veeg broja upravljivih elektroenergetskih elemenata na lokacijama krajnjih korisnika, distribucijske mree postaju potencijalni aktivni sudionik u radu elektroenergetskog sustava. S druge strane, takav pristup zahtjeva i nove modele upravljanja i planiranja distribucijskih mrea. Jedan od glavnih izazova je definirati na koji nain ti novi distribuirani izvori fleksibilnosti, kao to su upravljivi potroai, elektrina vozila i spremnici energije, utjeu na distribucijsku mreu te postoji li nain na koji operator sustava moe angairati takve izvore kako bi uinkovitije vodio i planirao distribucijski sustav. U radu e biti opisani i analizirani optimizacijski modeli kojima bi takvo voenje i planiranje mree bilo mogue. Modeli e biti temeljeni na konveksnim optimizacijskim principima, to znai da e uvijek garantirati globalno optimalno rjeenje za razliku od, primjerice, modela temeljenih na heuristikim metodama. Detaljnom razradom i objanjenjima biti e pokazano kako se od ne konveksnog modela optimalnih izmjeninih tokova snaga moe relaksacijama matematikih ogranienja kreirati izravni, konveksni model naprednih distribucijskih mrea.

Danko Blaevi, Tomislav Plavi, Marin Pleko and Antun Andri. Prilagodba Plana obrane zahtjevima novog pravnog okvira

Abstract: Uredbom Komisije (EU) 2017/XXX [SO GLs] utvruju se usklaena pravila o pogonu sustava za operatore prijenosnih sustava, koja, izmeu ostalog, sadravaju zahtjeve i naela za osiguravanje uvjeta za odravanje pogonske sigurnosti na razini Unije, te naela za poticanje koordinacije pogona sustava, zahtjeve i naela za procese operativnog planiranja i rasporeda, nune za predvianje potekoa u pogonskoj sigurnosti u stvarnom vremenu. Predvieno je razvijanje zajednikog skupa minimalnih zahtjeva i naela za postupke i mjere koje se provode u izvanrednom stanju, stanju raspada sustava i stanju ponovne uspostave sustava. Iako je svaki operator prijenosnog sustava odgovoran za odravanje pogonske sigurnosti u svojem regulacijskom podruju, svi nacionalni sustavi su u odreenoj mjeri meusobno povezani, pa neispravnost i kvar u jednom regulacijskom podruju moe utjecati na rad u ostalim podrujima. Stoga je nuno utvrditi usklaene zahtjeve za tehnike i organizacijske mjere u cilju sprjeavanja irenja ili pogoranja incidenata u



nacionalnom sustavu i sprjeavanja irenja poremeaja i raspada na ostale sustave. Takoer je nuno utvrditi usklaene postupke koje bi OPS-ovi trebali primjenjivati kako bi ponovno uspostavili stanje pripravnosti ili stanje normalnog pogona nakon irenja poremeaja ili raspada. Usklaivanjem zahtjeva kojih se OPS-ovi moraju pridravati tijekom izrade svog plana obrane sustava i plana ponovne uspostave sustava trebalo bi osigurati opu uinkovitost tih planova na razini Unije. Osnovna je svrha Plana obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremeaja osigurati sprjeavanje naruavanja stabilnog i sigurnog pogona elektroenergetskog sustava Hrvatske, odnosno ukoliko do naruavanja i doe, to bri povratak u takav pogon. Stoga je HOPS duan izraditi Plan obrane u dogovoru s relevantnim ODS-om, ZKM-ovima, nacionalnim regulatornim tijelima, drugim nadlenim tijelima, susjednim OPS-ovima i ostalim OPS-ovima na njegovom sinkronom podruju. Mjere utvrene Planom obrane donose se i usklauju s drugim korisnicima prijenosne mree, te su obvezujue i za HOPS, kao donositelja Plana obrane, i za sve korisnike prijenosne mree pod nadzorom HOPS-a. S obzirom da je HOPS do donoenja ovog Plana obrane koristio Plan obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremeaja iz 2010. godine, kroz novi Plan obrane potrebno je napraviti temeljitu reviziju starog kako bi se uzele u obzir sve promjene u nadlenoj pravnoj regulativi, promjene u samom elektroenergetskom sustavu, kao i promjene koje omoguavaju suvremena informatika rjeenja.

Boris unji, Maria ogi and Zorica Mandari. Obvezni udio i preuzimanje elektrine energije iz OIE od strane opskrbljivaa u uvjetima otvorenog trita elektrine energije u Federaciji BiH

Abstract: Rad e obraditi zakonsku regulativu u Federaciji BiH vezanu za OIE, problematiku sustava poticanja proizvodnje elektrine energije iz OIE, izrauna pripadajueg obveznog udjela i preuzimanja elektrine energije proizvedene iz OIE od strane opskrbljivaa u uvjetima otvorenog trita elektrine energije u Federaciji BiH. Sukladno odredbama Zakona o koritenju OIEiUK i podzakonskih akata, svu energiju proizvedenu iz OIE na podruju Federacije BiH duni su preuzeti svi opskrbljivai krajnjih kupaca na teritoriju Federacije BiH sukladno svom udjelu u ukupnoj potronji u Federaciji BiH. U Bosni i Hercegovini trenutno posluje 18 kompanija koje posjeduju licencu za opskrbu elektrinom energijom krajnjih kupaca. Zakonom o koritenju OIEiUK u Federaciji BiH uspostavljen je Operator za OIEiUK s ciljem stvaranja strukture za operacionalizaciju sustava poticanja proizvodnje iz postrojenja koja koriste OIEiUK. Operator za OIEiUK duan je sa svakim opskrbljivaem sklopiti ugovor kojim e detaljno urediti meusobna prava i obveze, koje se izmeu ostalog odnose na prikupljanje naknada te fakturiranje i naplatu za isporuenu elektrinu energiju proizvedenu iz OIE. Ovaj rad koncentrirat e se na podruje Federacije BiH, na kojem je trenutno u pogonu 49 malih hidroelektrana, 115 fotonaponskih elektrana i 1 vjetroelektrana. Proizvodnja elektrine energije iz OIE biljei znaajan porast s tim da se najvei skok u ukupno proizvedenoj elektrinoj energiji iz OIE oekuje u narednim godinama, ponajvie zahvaljujui najavljenim investicijskim projektima za izgradnju postrojenja koje elektrinu energiju proizvode iz OIE, poglavito vjetroelektrane. OIE su subvencionirani preko sustava feed-in tarifa, na nain odreen odredbama Zakona o koritenju OIEiUK i Uredbe o poticanju proizvodnje elektrine energije iz OIEiUK i odreivanju naknada za poticanje. FERK je u svrhu pojanjenja pravila i procedura za preuzimanje pripadajueg udjela elektrine energije iz OIE donio Pravilnik o obveznom odjelu i preuzimanju elektrine energije proizvedene iz OIE koji je obvezujui za sve opskrbljivae krajnjih kupaca, a na osnovu kojeg se od 2016. godine vri obveza preuzimanja pripadajueg obveznog udjela za sve opskrbljivae. Rad e prezentirati trenutni nain preuzimanja elektrine energije iz OIE prema Pravilniku FERK-a o obveznom odjelu i preuzimanju elektrine energije proizvedene iz OIE, uoiti probleme i nedostatke postojeeg sustava te dati komentar i prijedlog za njegovo unaprjeenje.

Mario Vaak, Tomislav Capuder, Ivona tritof, Anelko Tunji, Tanja Marijani and Tomislav Stai. Koncept integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mreom kao preduvjet pametnog grada

Abstract: Aspekti energetske uinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije jo uvijek su razmatrani odvojeno te izostaju pozitivni uinci integracije niskougljinih tehnologija u dananje zgrade koje su jo uvijek energetski pasivne. Optimalnim upravljanjem kljunim energetskim podsustavima zgrade mogue je troak energije za rad zgrade znatno smanjiti, ak i unutar postojeeg dvotarifnog sustava. Proirivanjem koncepta i integriranim planiranjem i voenjem elektroenergetskog sustava u kojem svi sudionici optimalno koriste nove izvore fleksibilnosti, to napredno upravljane zgrade svakako jest, mogue je ostvariti dodatne utede i kreirati nove usluge. Time se ujedno stvaraju preduvjeti za razvoj naprednih gradova i naprednih energetskih sustava. Projekt Smart Building - Smart Grid - Smart City (3Smart) financiran unutar Programa transnacionalne suradnje Dunav obuhvaa 12 zemalja dunavske regije i provodi pilot projekte integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mreom u 5 zemalja: Hrvatskoj, Sloveniji, Maarskoj, Austriji i Bosni i Hercegovini. U radu e biti predstavljen koncept tehnolokih rjeenja koje se razvija te ciljevi koji se planiraju ostvariti ovim u regiji jedinstvenim projektom.

Davorin Brki, Sran utobradi and Marko Poljak. Strategija kao alat za postizanje drutveno prihvatljivog elektroenergetskog sustava u 2030. i 2050. godini

Abstract: U radu je iz razliitih izvora dan pregled sadraja o strategiji kao alatu za postizanje ciljeva. Opisane su aktivnosti koje je prema miljenju autora potrebno obaviti prije implementacije strategije. Posljedice strategije su vidljive tek s protekom vremena od implementacije njenih zamisli, iako dobri stratezi rezultate nekih strategija u budunosti s velikom sigurnou mogu odrediti u sadanjosti. Dobri stratezi u okviru strategije unaprijed pripreme odgovor na svaku pojavu, ali dobra strategija moe dati dobre ili loe rezultate, kao i loa strategija. S obzirom da se ciljevi za budunost formiraju u sadanjosti potrebno je koristiti imaginaciju o budunosti i strategiju kao alat kako bi se postigli ti ciljevi. Provjera strategije prije njene primjene podrazumijeva provjeru da li ona uope ima elemente koji strategiju ine strategijom. U radu su sintezom iz razliitih izvora, sintezom iz primjera iz prakse te temeljem rezultata vlastitih promiljanja autora predloene aktivnosti koje trebaju prethoditi implementaciji strategija, s ciljem poboljanja drutvenih standarda koji e omoguiti proglaavanje nekog oblika planiranja dobrom strategijom, odnosno strategijom. Postavljen je i pristup prema kojemu se ocjena neke strateke zamisli dobiva usporedbom s prvom sljedeom alternativom. U radu su temeljem tih pristupa analizirani primjeri strategija iz prakse u elektroenergetskom sektoru. Ideja tih aktivnosti je prevencija nastanka drutvene tete koju uzrokuju loe strategije u praksi. Predloene aktivnosti u radu dane su u smislu postizanja drutveno prihvatljivog elektroenergetskog sektoru u 2030. i 2050. godini, pri emu e niskougljinost po svemu sudei biti jedan od kriterija.

Monika Babai, Ivana Roksa and Tamara Tarnik. Utjecaj Direktive o ogranienju emisija odreenih oneiujuih tvari u zrak iz srednjih ureaja za loenje na rad postrojenja HEP Proizvodnje

Abstract: Direktiva 2015/2193 o ogranienju emisija odreenih oneiujuih tvari u zrak iz srednjih ureaja za loenje (u nastavku MCP Direktiva) usvojena je 25. studenog 2015.g. i drave lanice Europske Unije imaju obvezu ugraditi odredbe ove direktive u svoju regulativu najkasnije od 19. prosinca 2017. MCP direktiva se primjenjuje na tzv. srednje ureaje za loenje (motore s unutarnjim izgaranjem koji rade prema Otto (benzin ili plin) ili Diesel (plinsko ulje) ciklusu, te na plinske turbine i kotlove) s ulaznom toplinskom snagom jednakom ili veom od 1 MW i manjom od 50 MW, bez obzira na vrstu goriva koju upotrebljavaju. Pomoni kotlovi HEP Proizvodnje spadaju prema MCP direktivi u postojee srednje ureaje za loenje. Problem zadovoljenja GVE-a propisanih MCP direktivom postoji kod izgaranja loivih ulja dosadanje kvalitete u pomonim kotlovima: PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke, PK1 i PK2 TE-TO Sisak, SBK 1, SBK 2 i SBK 3 TE-TO Osijek, te kod izgaranja plinskog ulja u pomonom kotlu BKG 40 KTE Jertovec koji prekoraenje GVE za NOx propisanu MCP direktivom. Pri tome pomoni kotlovi PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja plinskog ulja, a svi ostali, prethodno nabrojani kotlovi, zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja prirodnog plina.

Monika Babai, Tamara Tarnik and Ivana Roksa. Ishoenje okolinih dozvola u HEP Proizvodnji

Abstract: Svi postojei termoenergetski objekti HEP Proizvodnje nazivne toplinske snage vee od 50 MWtg su prije etiri i pol godine, tonije 4. lipnja 2012., predali Ministarstvu zatite okolia i prirode (sada Ministarstvo zatite okolie i energetike, MZOIE) zahtjeve za ishoenje objedinjenih uvjeta zatite okolia (sada okoline dozvole), kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom elektrine i toplinske energije sukladno odredbama Zakona o zatiti okolia. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potvren je prijelazni rok (1. sijenja 2018.) za usklaivanje rada termoenergetskih postrojenja HEP Proizvodnje sa EU Direktivama. Okoline dozvole su dobivene na rok od 5 godina od izdavanja. Cilj HEP Proizvodnje je nastaviti s radom postrojenja nakon prijelaznog perioda odnosno nakon 1. sijenja 2018. primjenom najboljih raspoloivih tehnika (NRT), tamo gdje je to mogue. Stoga je trebalo predvidjeti faznu provedbu aktivnosti i to dinamikom kojom e se do spomenutog roka osigurati usklaenost s graninim vrijednostima emisije (GVE) prema Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Fazna provedba aktivnosti mora pravodobno dati odgovor o primjenljivosti pojedine NRT, s obzirom na sloenost postrojenja, mogunost ugradnje opreme za smanjenje emisija, dostupnost na tritu i oekivani vijek trajanja postrojenja.

Nino Vrandei. Sigurnosni aspekti pri ispitivanju energetskih kabela

Abstract: Prilikom ispitivanja energetskih kabela svih naponskih razina vrlo je vaan i sigurnosni aspekt. Sigurnost osoblja koje ispituje kabele, kao i sigurnost osoba koje su u blizini mjesta kvara, mjesta ispitivanja ili se napajaju iz galvanski povezane mree, mora biti na prvom mjestu. Kako se u sluaju ispitivanja energetskih kabela radi o vrlo specifinoj radnji, u koju je ukljueno vrlo malo strunjaka unutar operatora distribucijskog sustava, procedure ispitivanja i radne upute koje trebaju biti usklaene s propisima iz podruja zatite na radu propisane su (ili uope nisu) aktima operatora, dok u propisima najee nema vrstog temelja.



U radu su ukratko razmatrani sluajevi koji su potencijalno opasni prilikom ispitivanja te sigurnosne mjere za sprjeavanje rizika ili svoenje na najmanju moguu mjeru. Posebno se analiziraju sluajevi pojavljivanja opasnih napona dodira i koraka zbog primjene struje AC i DC propaljivaa, pranjenja udarnog generatora, utjecaj meuindukcije sa susjednim elektrinim krugovima itd. Posebna je pozornost dana problemu zatite i prevencije od potencijalnog prodora mrenog napona u krugove VN ispitnog napona. Razmatran je utjecaj prodora atmosferskog napona kao i ulaska mrenog napona zbog nedovoljnih naponskih razmaka unutar sklopnih blokova. Naime, budui da oblici ispitnih VN napona nisu definirani i normom IEC 62271 proizvoai sklopnih blokova do 2011 godine nisu uzimali u obzir potrebu da definiraju dozvoljene ispitne napone sada u praksi ve de facto normiranih oblika VLF sinus i VLF kosinus, uz prisutnost mrenog napona s druge strane naponskog razmaka. S tim u vezi rad prezentira neke od specifikacija doputenih ispitnih napona u sklopnim blokovima renomiranih proizvoaa. Prikazuju se i rjeenja za podrku sigurnom ispitivanju kabela s takozvanim ''engleskim'' i ''francuskim '' ispitnim modelom, a ispitivanje kabela u sklopnom blokovima pod mrenim naponom koji su ugraeni prije 2011 godine i za koje nema detaljnih tvornikih uputa stavlja se pod povealo sumnje. Kako sva oprema mora zadovoljiti i odreene sigurnosne standarde razmatraju se kljune odrednice normi HRN EN 50191, EN 50110 te IEC 61010-1 vane za razumijevanje pojmova sigurnosti i rizika u procesu ispitivanja energetskih kabela svih naponskih razina.

Nikola Jaman, Nediljko Zebi and Damir Mieni. Pregled kvarova mjernih transformatora u mrei HOPS-a od 2001. do 2015. godine

Abstract: Zadnji prikaz kvarova mjernih transformatora visokonaponskoj mrei Hrvatske dan je referatu R 12-02 na Treem savjetovanju HK CIGRE 1997. godine.Prikaz se odnosio na visokonaponsku mreu Slavonije, a rezultati su usporeivani sa meunarodnim istraivanjem WG 23.07 iz 1989. godine (Brochure 057). U meuvremenu, uinjena su jo dva istraivanja kvarova na meunarodnoj razini: ispitivanje kvarova od 1985. do 1995. godine(Brochure 394), koja je izdana 2009. godine, i kvarovi od 2004. do 2007. godine (WG A3.06, Broshure 512, izdana 2012. godine). Nain sakupljanja informacija, definicije kvarova, obrasci itd. u svakom su istraivanju bili drugaiji, tako da ih dosta teko usporeivati. Zbog toga je za ovo istraivanje napravljen poseban obrazac, definicije kvarova i upute kako bi podaci prilikom usporedbe bili to vjerniji. Za period 2001. do 2015. godine obraeni su podaci o populaciji instaliranih mjernih transformatora u mrei HOPS-a, te pregled kvarova. Obuhvaeno je preko 80.000 transformator-godina te obraeno preko 800 kvarova na mjernim transformatorima. Utvreni su najei uzroci kvarova i njihova frekvencija, utvren je udio tekih kvarova sa eksplozijom ili poarom, te je izvrena usporedba sa navedena tri meunarodna istraivanja.

Detlef Wald. What might be the problem with wet high voltage sub marine cables?

Abstract: Offshore wind parks are getting bigger and bigger which means that the power submitted is increasing. This means that no only the conductor size is increasing and but also that the voltage. In order to decrease the costs of these cables there is a demand to remove the lead sheath. These cables are currently developed for up to 72.5 kV (U). In certain countries users are looking into higher voltages.

This gives a potential risk that these cables are not completely watertight which means that at a relative humidity of more than 70 % in the insulation water trees might develop.

Currently commercial so-called TR XLPE insulation compounds are only developed for up to 35 kV. The limitation for the insulation is the higher loss factor.

The purpose of this paper it to show the influence of different components in the cable that might influence the water tree behaviour in the cable. It is not only the insulation that can influence this but also for example the semi-conductive compound and other features that are part of a sub-marine cable.

Draen Jaki, Martina Mikuli, Hrvoje Keko and Goran Majstrovi. Utjecaj izgradnje podmorskih kabela prema Italiji na razvoj trita i sustava u jugoistonoj Europi

Abstract: Krajnji cilj razvoja elektroenergetske djelatnosti u Europi je formiranje otvorenog, jedinstvenog pan-europskog trita elektrine energije kojim e se omoguiti transparentno natjecanje trinih sudionika uz visoku kvalitetu opskrbe krajnjih kupaca. U ostvarenju tog cilja u jugoistonoj Europi postoje mnoge barijere i nesigurnosti, a jedna od njih je i planirano povezivanje regije s jednim ili vie podmorskih kabela s Italijom.

Uz potporu USAID-a i koordinaciju United States Energy Association u okviru regionalne radne grupe za planiranje razvoja prijenosne mree (SECI TSP) pripremljena je detaljna analiza utjecaja polaganja jednog ili vie podmorskih kabela izmeu Italije i jugoistone Europe (Crne Gore, Albanije, Hrvatske) na pogon elektroenergetskog sustava i na razvoj trita elektrine energije.

Cilj ovog rada je prikazati utjecaj polaganja jednog ili vie podmorskih kabela izmeu jugoistone Europe i Italije na:

- Elektroenergetske bilance zemalja regije (proizvodnja, potronja, razmjena) (GWh) - Cijene elektrine energije na veleprodajnom tritu, uz pretpostavku funkcioniranja otvorenog trita i ogranienja u prijenosnoj mrei (/MWh) - Razinu prekograninih razmjena po svakoj granici u regiji (MWh/h) - Optereenja pojedinih podmorskih kabela prema Italiji (MWh/h)

Rezultati analize prikazani su za sljedee scenarije:

o Referentni scenarij: uz postojei HVDC kabel Grka - Italija, o Osnovni scenarij: uz postojei HVDC kabel Grka - Italija I novi HVDC kabel Crna Gora - Italija (koji je trenutno u izgradnji) o Alternativni scenarij: uz postojei HVDC kabel Grka Italija, novi HVDC kabel Crna Gora - Italija i novi HVDC kabel Hrvatska - Italija

Za potrebe modeliranja i analize elektroenergetskog sustava koriten je programski paket PSS/E u kojem je detaljno modeliran elektroenergetski sustav svih zemalja regije (Slovenija, Hrvatske, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija, Rumunjska, Bugarska, Grka i Turska), uz ekvivalente pripadnih susjednih zemalja (Maarska, Slovenija, Austrija, Italija, Ukrajina). Model se sastoji od preko 5500 vorita, 2200 generatora, 9000 vodova i 2800 transformatora, a definiran je za razdoblje 2020., 2025. i 2030. godine. Model je verificiran od strane svih nadlenih operatora prijenosnog sustava.

Takoer, u okviru ovog projekta razvijen je i verificiran i model trita elektrine energije 12 zemalja jugoistone Europe koji se sastoji od 580 generatora u 153 TE, 6 NE, 124 RHE, 53 HE i velikog broja OIE. Za potrebe analiza trita koriten je programski alat PLEXOS, a analize su provedene na satnoj razini. Analize elektroenergetske mree i trita elektrine energije meusobno su usklaene i temelje se na istim ulaznim podacima.

Elektroenergetski sustav i trite modelirani su za razdoblje 2025. godine uvaavajui planirani porast optereenja, planiranu izgradnju prijenosne mree, novih proizvodnih objekata te integraciju obnovljivih izvora energije. Takoer, posebno definiranim scenarijem prikazan je i utjecaj cijena emisija CO2 na rezultate provedenih analiza.

Dejan ivakovi. Metode za predlokaciju kvara na kabelima

Abstract: Jednom poloen i ispitan kabel odaje dojam da je njegova ispravnost vjena. Meutim, tijekom vremena dolazi do smanjenja elektrine probojnosti kabela uslijed tetnih utjecaja kojima je kabel izloen tijekom svog ivotnog vijeka kao to su: prenaponi, toplinska preoptereenje, korozija, oteenja vanjskog plata uslijed zemljanih radova na trasi kabela itd. To neminovno dovodi do kvarova koji se podjednako dogaaju na svim naponskim nivoima i na svim tipovima kabela. Precizno i brzo lociranje kvara preduvjet je za brzo uspostavljanje sigurne opskrbe. Pronalaenje kvarova obavlja se nizom postupaka koji ukljuuju analizu kvara, predlokaciju mjesta kvara (makrolokacija) i odreivanje tonog mjesta kvara (mikrolokacija). U radu e se obraditi metode za predlokaciju kvara. Cilj predlokacije je to je mogue preciznije odreivanje mjesta kvara da bi mikrolokacija kvara bila to bra. U tu svrhu razvijene su razliite metode za predlokaciju kvara, a njihov odabir ovisi o prirodi samog kvara, kao i iskustvu mjeraa. Mjerne metode moemo podijeliti na metode koje se temelje na mjerenju refleksije impulsa, metode istitravanja i mjerne mostove. Ispitne metode temeljene na refleksiji elektrinog (svjetlosnog) luka (ARM grupa, Arc Reflection method) omoguuju pronalaenje kvara bez propaljivanja i time znatno manje napreu izolaciju u blizini mjesta kvara i ne izazivaju dalja oteenja. Pored osnovne metode objasnit e se i kombinacije ARM metode sa udarnim generatorom, propaljivaem i naprednim funkcijama. Od metoda istitravanja biti e prikazane: Decay - Traveling Wave Decoupling Method koja radi na principu da oteeni kabel puni visokim naponom do nivoa proboja, to dovodi do formiranja tranzijentnog vala koji putuje izmeu mjesta kvara i VN generatora. Kanjenje ovog vala se koristi za izraunavanje rastojanja do mjesta kvara. Druga je ICE metodom koja se pokree kapacitivnim pranjenjem strujnih impulsa koji na mjestu kvara izazivaju preskok u trajanju od nekoliko milisekundi. Val koji se prostire unutar kabela se reflektira od



mjesta kvara i putuje izmeu toke refleksije i udarnog generatora. Takoer e biti obraena i problematika predlokacije kvara u razgranatim NN mreama.

Josip Miura. Utjecaj istovremenog starta VN motora na stabilnost rada generatora u novoj konfiguraciji interne EE mree pogona EL-TO Zagreb

Abstract: Nakon provedene prve i druge faze rekonstrukcije elektropostrojenja koje u naravi predstavljaju naputanje 30 kV naponske mree, interna EE mrea u pogonu EL-TO Zagreb poprimila je znaajne promjene. Karakter novonastalih promjena ogleda se prvenstveno u manjem broju transformacija odnosno u direktnom napajanju sustava ope i vlastite potronje sa odcjepa generatora PTA1, PTA2, TG2 i TG1. Novom konfiguracijom pogon EL-TO Zagreb dobio je mogunost napajanja vlastite i ope potronje pogona ak i u uvjetima kada nisu angairane sve proizvodne jedinice. U novonastalim okolnostima napajanja vlastite potronje interesantno je sagledati pojave koje se dogaaju u razliitim reimima rada pogona. Jedna od takvih pojava svakako je sagledavanje starta skupine VN motora razliitih snaga a koji se napajaju sa odcjepa jednog od generatora PTA1,PTA2,TG1 i TG2. Sam start pojedinog VN motora kao i skupine istih ne predstavlja neto neuobiajeno ako se isti promatra prvenstveno se u okviru rada samog motora ili skupine istih. U uvjetima kada se skupina VN motora napaja sa odcjepa generatora to u sutini predstavlja pogonski dogaaj pri kojem dolazi do promjene strujno-naponskih prilika, promjene tokova snaga kako u samoj internoj EE mrei tako i u radu pripadajueg generatora. Problematika utjecaja starta skupine VN motora na pripadajui generator izraena je u okolnostima ispada pogona kada operativno osoblje u cilju dostizanja parametara vrelovodnog toplinskog sustava zapadnog dijela grada Zagreba te parametara tehnoloke pare za industriju provodi veliki broj sklopnih operacija. Svrha ovog rada je prikazati utjecaj istovremenog starta skupine VN motora na stabilnost rada generatora u razliitim scenarijima topologije interne EE mree u pogonu EL-TO Zagreb. Stabilan rad generatora u uvjetima oporavka pogona nakon ispada istoga u trenucima provoenja velikog broja sklopnih operacija kao i cijele interne EE mree od kljunog je znaaja za pogon.

Paula Mami and eljko Tomi. Analiza isplativosti gradnje nuklearne elektrane u sluaju otvorenog i integriranog unutarnjeg trita elektrine energije u EU s obzirom na financijske, ekonomske i energetske rizike

Abstract: Promjena elektroenergetske slike neophodna je kako bi se zadovoljio budui porast potranje, poveala sigurnost opskrbe elektrine energije i usporile klimatske promjene. Nuklearna energija, svojom gustoom i istoom, uklapa se u takve strategije, ali zbog specifinih rizika projekt je kontroverzan. Visoki kapitalni trokovi oteavaju financiranje nuklearne elektrane. Promjene dizajna zbog visokih regulatornih i sigurnosnih zahtjeva i promjene politikih okvira rezultirale su prekoraenjem prorauna i kanjenjem radova. Kanjenjem radova ugroeno je dugo vrijeme povrata, te su izraeniji financijski rizici. Ekonomski aspekt projekta je maksimiziranje profita, koje je na tritu elektrine energije ugroeno. Na otvorenom tritu elektrine energije nije izgraena niti jedna nuklearna elektrana jer njihovim ulaganjem investitori snose sve rizike. Novi trini uvjeti ne garantiraju otkup elektrine energije po reguliranoj cijeni. Dugo vrijeme povrata osjetljivo je i na financijske instrumente koji su s vremenom riziniji. Prolo je mnogo godina od kad su zadnje nuklearne elektrane u Europi izgraene, stoga postoji velika nesigurnost u regulativne okvire i licenciranje. Spori i slabo definirani procesi licenciranja poveavaju trokove izgradnje i mogu pomaknuti datum putanja u pogon. Osim regulatornih okvira, vani su i politiki. Kako se ne bi promijenilo politiko stajalite i vlast, mora postojati iri politiki koncensus podravanja nuklearnih projekta, kao oblik politike garancije. Glavna prepreka financiranja nuklearnih elektrana su visoki kapitalni trokovi. Povlaenjem dravnog kapitala i deregulacijom trita, nune su nove strukture financiranja koje e investitorima pruiti odreeni oblik sigurnosti i podijeliti rizik, kako bi se privukle investicije u izgradnju nuklearnih elektrana. Programskim alatom FINPLAN napravljena je analiza isplativosti izgradnje nuklearne elektrane na tritu, u ovisnosti o cijeni elektrine energije i modelima financiranja.

eljko Tomi, Ivan Rajl and Matea Filipovi. Nisko ugljina strategija do 2050. godine Republike Hrvatske za elektroenergetski sektor

Abstract: Koncept niskougljine razvojne strategije (Low Emission Development Strategies - LEDS) je uvedena na Konferenciji stranaka UNFCCC kao zajedniki, ali diferencirani pristup u susret ukupnom cilju smanjenja emisija plinova staklenika: "Sve zemlje moraju pripremiti niskougljinu razvojnu strategiju... pokretanu nacionalnim ciljevima pojedinih stranaka u skladu s nacionalnim uvjetima i kapacitetima "(Sporazum u Cancun u). Polazite politike EU za put prema ekonomiji niskg ugljika je cilj smanjenje emisija staklenikih plinova u elektroenergetskom sektoru od 93-99% do 2050. U skladu s tim ciljem, u 2014. Europsko vijee usvojilo je klimatsko-energetski okvir 2030, koji se postavlja cilj smanjenja emisija -40% do 2030. Takoer, tu je cilj obnovljivih izvora energije do 27% te indikativni cilj je smanjiti potronju energije za 27%. U sektoru elektrine energije, uz smanjenje emisije staklenikih plinova cilj je poveanje sigurnosti opskrbe energijom, odrivosti energetske opskrbe, poveanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti. U razvoju niskougljine razvojne strategije analizirano je niz scenarija. U elektroenergetskom sektoru izazovi su brojni, s obzirom na poloaj pojedinih vrsta energije, oekivane cijene energije; ispunjavanje ciljeva energetske uinkovitosti i politike obnovljivih izvora energije. Analizirai su i trokovi i koristi od prelaska na scenarije niskougljinog razvoja. U radu su prikazani rezultati rada na pripremi Hrvatske strategije za niskougljini razvoj elektroenergetskog sektora do 2050 godine. Analiza pokriva razdoblje do 2050. hrvatskog elektroenergetskog sustava modeliranog programom PLEXOS i analizira i usporeuje se nekoliko scenarija. Hrvatski elektroenergetski sektor je analiziran za tri scenarija: NUR - business as usual scenarij; NU1 - implementacije znaajnih mjera energetske uinkovitosti te stoga relativno niski rast potronje elektrine energije i NU2 - provedba poveanog koritenja elektrine energije, posebno u sektoru prometa, a time i poveane potronje elektrine energije. Ovaj lanak se fokusira i na elektroenergetski sustav i njegovu mogunost stabilnost i pouzdanosti s velikim udjelom obnovljivih izvora energije izvora (vjetra i fotonaponskih izvora).

Domagoj iki, Marko Milia and Tvrtko Mandi. Stabilnost membrana mikroorganizama uslijed djelovanja dalekovoda i trafostanica

Abstract: Dalekovodi i trafostanice su glavni antropogeni izvori elektrinih polja (EP) u prirodi. O utjecaju antropogenih elektromagnetskih polja uglavnom se i razmilja iz antropocentrinog kuta. Istraivanja se uglavnom usredotouju na makroskopske uinke na vie organizme koji se mogu smatrati modelima za uinke u ljudi. Legislativa, se posljedino odnosi na spreavanje tih uinaka u ljudi. Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska je naalost tu legislativu uinila znaajno manje striktnom te su sada dozvoljene i dvostruko vie jakosti EP nego prije. Mi smo stoga kao cilj ovog istraivanja postavili utvrivanje razine utjecaja EP na organizme na staninoj razini. Istraivanjem stabilnosti membrana i citoplazmatsku aktivnost enzima stresa koristei metode fluorescencijske mikroskopije. Utvrdili smo da premda vodeni medij viestruko umanjuje jakost elektrinog polja u akvatikim u odnosu na kopnene ekosustave ve pri vrlo malim jakostima antropogenih EP postoje znaajni negativni utjecaji na staninoj razini.

Toni Dropulic, Gordan Miroevi, Matija Kri, Goran ubra and Ivica Modri. Ugradnja visokotemperaturnog niskoprovjesnog vodia na DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje - Meterize

Abstract: Ugradnja zamjenskih vodia na DV 110 kV Sinj Meterize je razmatrana jo od 2007. godine. Razlozi zamjene vodia su poveanje prijenosne moi i poveanje razina sigurnosnih visina radi naknadne izgraenosti objekata u okolici trase dalekovoda. Jo od ranijih ugradnji visokotemperaturnih crnih BTAL/Stalum vodia u HOPS-u tijekom 90-ih godina prolog stoljea se uvidjelo kako e na nekim postojeim dalekovodima na kojima e biti potrebna zamjena vodia radi poveanja prijenosne moi biti potrebna ugradnja visokotemperaturnih vodia sa smanjenim provjesima HTLS (engl. High Temperature Low Sag).Kabliranjem dijela dalekovoda 110 kV Sinj-Meterize kroz Dugopolje i uvodima tih kabela u TS 110/20(10) kV Dugopolje nastala su dva dalekovoda: DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje Meterize.Ve u ranijim fazama izrade projektne dokumentacije obnove DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje Meterize se preliminarno analizirala mogunost ugradnje visokotemperatunih vodia, od kojih su neki bili i niskoprovjesni, kao bi se vidjele njihove mogunosti i napravila usporedba njihovih znaajki u konkretnom sluaju.Daljnjom evaluacijom mogunosti razliitih tipova visokotemperaturnih vodia u vidu tehno-ekonomske analize se dolo do zakljuka kako je ugradnja vodia tipa ACCC Rovinj (engl. Aluminium Conductor Composite Reinforced) optimalan zamjenski vodi na ovim dalekovodima, budui da se njime postie zadovoljavajua prijenosna mo i razine sigurnosnih visina, uz zadravanje postojeih stupova i temelja.Projektnom dokumentacijom su se definirala projektna rjeenja, te svekolika potrebna oprema za primjenu u kombinaciji s ACCC vodiima, te koja uvaava sve specifinosti ovog tipa vodia, kao i sve zahtjeve propisane od strane proizvoaa ovog tipa vodia. Radi usklaivanja novih manjih provjesa ACCC vodia je projektom predvieno usklaivanje provjesa postojeeg OPGW zatitnog ueta sa svjetlovodnim nitima s provjesima zamjenskih vodia.Svekolika nabavljena oprema koja je u izravnom dodiru s ACCC vodiem je proizvedena u dogovoru i s odobrenjem proizvoaa vodia i proizvoaa kompozitne jezgre te isporuena izvoditelju radova na ugradnji vodia.Cjelokupni radovi na zamjeni uadi na navedenim dalekovodima su sukladno zahtjevu od strane proizvoaa kompozitne jezgre nadzirani od strane proizvoaa jezgre.Svi radovi na ugradnji novih vodia su izvedeni uz potivanje zahtjeva proizvoaa kompozitne jezgre glede znaajki svekolike primijenjene opreme za razvlaenje uadi, potivanja najmanjih radijusa savijanja vodia, stavljanja vodia u provjes, te izrade stezaljki i spojnica na vodiima, a sve vodei rauna kako je kod ACCC vodia vanjski plat izveden iz arenog aluminija koji je meki i stoga osjetljviji na mehanika oteenja od tvrdo vuenog aluminija kod klasinih aluelinih vodia.Dalekovodi su nakon zamjene vodia puteni pod napon i u urednom su pogonu.Ovaj projekt predstavlja prvu ugradnju HTLS vodia u Hrvatskoj na kojoj su prikupljena iskustva za sve budue planirane ugradnje HTLS vodia, te predstavlja uspjean primjer poveanja prijenosne moi i poveanja sigurnosnih visina postojeih dalekovoda.



Branimir iki, Boidar Filipovi Gri, Velimir Ravli and Ivo Uglei. Prenaponska zatita regulirane prigunice nazivne snage 200 MVAr u TS MELINA

Abstract: U TS 400/220/110 kV Melina predviena je ugradnja regulacijske prigunice na 220 kV razini snage 50/200 MVAr. lanak obrauje problematiku prenaponske zatite pri sklapanju regulacijske VN prigunice s kruto uzemljenom neutralnom tokom prikljuenom na sabirnice 220 kV postrojenja TS 400/220/110 kV Melina. Razmatrani su prijelazni procesi koji se u normalnim pogonskim uvjetima pojavljuju u strujnom krugu na strani prigunice i mjere za njihovo ogranienje, te njihov utjecaj na izolaciju postrojenja. Prilikom pogonske radnje isklapanja, odnosno razdvajanja kontakata prekidaa, medij za gaenje luka dovodi do brzog porasta otpora rezidualnog stupca i naglog prekida male induktivne struje prije njezinog prirodnog prolaza kroz nulu. Zbog energije pohranjene u induktivitetu prigunice dolazi do elektromagnetskih prijelaznih pojava koje uzrokuju velike sklopne prenapone. Sklopni prenaponi postaju opasni za postrojenje ako se njihova tjemena vrijednost priblii ili nadmai tjemenu vrijednost nazivnog podnosivog sklopnog udarnog napona opreme. Prije odluke o izboru opreme i tehnikog rjeenja postrojenja, za korisnika je, izmeu ostalog, vrlo vano znati koja prenaponska naprezanja se mogu dogoditi u pogonu, te kako sprijeiti velike materijalne tete koje mogu nastati njihovim djelovanjem.

Branimir iki and Velimir Ravli. Ugradnja SVC postrojenja nazivne snage 250 MVAr u TS KONJSKO

Abstract: Problem regulacije napona, odnosno jalovih snaga u prijenosnoj 400 kV, 220 kV i 110 kV mrei prisutan je ve dulji niz godina, posebice u stanjima niskog optereenja. Predmetna problematika jo je dodatno uslonjena uvoenjem trinih uvjeta i donoenjem odgovarajuih zakonskih i podzakonskih akata koji ureuju tehnike, regulatorne i ekonomske normative rada prijenosne mree. Zbog svega navedenog i s obzirom na trenutno stanje proizvodnih objekata i visokonaponske mree na podruju Splita moe se zakljuiti da bez ugradnje novog kompenzacijskog ureaja u TS 400/220/110/10 kV KONJSKO u sagledivom kratkoronom razdoblju nije mogue u cijelosti rijeiti problem visokih napona, a to su pokazale i sve do sada izraene studije. Tijekom rada elektroenergetskog sustava dolazi do irokog opsega promjena parametara kakvoe elektrine energije u napojnoj mrei. Neki od parametara elektrine energije mogu se smanjiti jedino dinamikom kompenzacijom. Kljuni parametri za sigurnost prijenosa elektrine energije i ouvanja stabilnosti sustava su regulacija napona i kompenzacija jalove snage, a njihovu regulaciju mogue je ostvariti pomou SVC ureaja (statiki var kompenzatori). Treba naglasiti da su smetnje u napojnoj mrei promjenljivog karaktera i sastoje se od promjena amplitude i frekvencije struja i napona tijekom vremena to je posljedica karakteristike napojne mree, ali i karakteristike rada troila). Zbog toga je pojava stohastike prirode. Jedini nain stabilizacije napona i smanjenja brzih promjena napona je kontinuirano mjerenje i izvoenje brzih promjena s ureajima dinamike kompenzacije.

Nena Alar Pavi, Zdravko ojat, Branimir iki and Zdravko Petroveki. DOGRADNJA 400 kV SABIRNIKOG SUSTAVA U TS 400/220/110 kV MELINA

Abstract: Rasklopno postrojenje 400 kV smjeteno je na istonom dijelu transformatorske stanice s izlaskom dalekovoda prema zapadu. Sabirniki sustav izveden je kao jednostruke glavne i pomone sabirnice iz cijevi od aluminijske legure E-AlMgSi0,5-F22 dimenzija 220x6 mm. Sabirnice su privrene na potpornim izolatorima na visini 12660 mm u rasponu od 21000 mm te sa spojem na sabirnike rastavljae izvedene Al uetom nazivnog presjeka 2x490/65 mm2. Uslijed dugotrajne eksploatacije i dotrajalosti opreme predviena je zamjena sabirnikog sustava glavnih i pomonih sabirnica 400 kV te zamjena primarne i sekundarne opreme 400 kV postrojenja. U sklopu zamjene sabirnikog sustava glavnih i pomonih sabirnica predviena je i dogradnja jo jednog sustava glavnih sabirnica tako da e 400 kV postrojenje biti opremljeno dvostrukim glavnim sabirnicama sa spojnim poljem glavnih sabirnica te pomonim sabirnicama sa spojnim poljem dvostrukih glavnih i pomonih sabirnica. Navedenim zahvatom u 400 kV postrojenju bitno e se poveati pouzdanost i fleksibilnost, a time i sigurnost opskrbe elektrinom energijom

Kristina Jurkovic, Hrvoje Pandzic and Igor Kuzle. Strategija nastupa distribuiranih baterijskih spremnika na tritu elektrine energije

Abstract: Spremnici elektrine energije preuzimaju sve vaniju ulogu u modernim elektroenergetskim sustavima s velikim udjelom obnovljivih izvora energije. Posebno su zanimljivi baterijski spremnici zbog svoje modularnosti i brzog odziva. Ovaj rad analizira ulogu distribuiranih baterijskih spremnika kao sudionika na tritu elektrine energije. Formuliran je dvorazinski model maksimizacije profita distribuiranih baterijskih spremnika koji u gornjoj razini odreuje profit i nastup na tritu dok u donjoj razini simulira ienje trita i formaciju cijena. Matematiki problem s ravnotenim ogranienjima pretvoren je u cjelobrojno-mjeoviti linearni problem. Predloeni model primijenjen je na proirenom IEEE RTS-96 sustavu. Vrednovan je utjecaj distribuiranih baterijskih spremnika na lokalne vorine cijene u sustavu.

Leo trbac, Dragutin Jordani, Milan Ronevi and Toni Modri. ZAMJENA 110 kV KABELSKIH VEZA U HE SENJ

Abstract: SAETAK

HE Senj je visokotlano derivacijsko postrojenje koje koristi vode rijeke Like i Gacke, na nain da vode rijeke Like prevodi u rijeku Gacku te ih dovodi zajednikim derivacijskim sustavom kroz Gacko polje i Velebit na njegovu primorsku stranu. Strojarnica HE Senj smjetena je u podzemlju i u njoj su ugraene tri proizvodne jedinice s Francis turbinama koje imaju konstruktivni pad 410 m, instalirani protok 20 m3/s i snagu 72 MW, s generatorima nazivne snage 80 MVA, napona 10,5 kV, struje 4400 A te cos =0,9. Generatori su povezani na VN mreu preko pripadajuih blok - transformatora, G1 preko BT1 na 220 kV mreu, a G2 i G3 preko BT2 i BT3 na 110 kV mreu. Kabeli koji su povezivali blok transformatore generatora G2 i G3 na 110 kV rasklopno postrojenje, tip FXKJ 1x300/50 mm2 Cu, proizvoaa SIEVERT KABEL VERKE, imaju izolaciju od umreenog polietilena (XLPE-a), Cu vodi poprenog presjeka 300 mm2 , 3 x (1 x 300 /50 mm), ugraeni su 1980. g. Zamijenjeni kabeli bili su u eksploataciji 35 godina, a u pogonu su se vie puta javljali problemi sa probojima izolacije, uslijed ega bi nastao kratki spoj te se kabel morao sanirati umetanjem kabelskih spojnica i kabela. Stanje kabela se nakon 2011. g. znatno pogoralo (kvarovi 2011., 2013. i 2015. g.), a eksploatacijski vijek bio im je na samom kraju, zbog viestrukih proboja izolacije od XLPE-a, uslijed ega dolazi do ireverzibilnog procesa njenog ubrzanog starenja, odnosno degradacije izolacije te je postojao veliki rizik da bi havarija nekog od 110 kV kabela na dui vremenski period ugrozila proizvodnju HE Senj, budui je potrebno izvjesno vrijeme za proizvodnju i dobavu kao i samo polaganje novog kabela te ugradnju spojnog pribora. Zbog svega navedenog pogon HE Senj donio je odluku o zamjeni VN kabela 110 kV, novim odgovarajuih karakteristika, u skladu s uvjetima na mjestu ugradnje. Izbor tehnikih karakteristika, novog kabela napravljen je u skladu s vrijedeom zakonskom regulativom, uvaavajui specifinosti okoline u kojoj e kabel biti u pogonu te iskustva iz eksploatacije postojeih kabela koji se mijenjaju.

Zdravko Pami. MODULARNI SUSTAV KAO ZATITA OD ELEKTRINE INTERFERENCIJE

Abstract: Razni tipovi kabela koriste se u raznim energetskim postrojenjima, brodogradnji, rudarstvu, visokogradnji te takoer na podruju beine i TV komunikacije, tunelima i drugdje. Kod njihovog ulaza ugrauju se odgovarajui brtvei sustavi. Osnovna funkcija ovih sustava je brtvljenje i zatita od vode, vatre, plina, praine, sitnih glodavaca i drugih nepoeljnih stvari u objektima koji se ovim sustavima tite. Osim osnovne funkcije, a to je potpuna i trajna zatita objekta u koji se ugrauju, od njih se zahtijeva i da su jednostavni za montau i funkcionalni u svim prilikama brtvljenja. Kvalitetno, pouzdano, sigurno i trajno brtvljenje kabela u objektima te unutar objekta postiemo odabirom jednog od brtveih sustava, ili kombinacijom vie njih. Svakako da je od posebnog interesa rjeenja modularnih sustava koji osiguravaju povezivanje, uzemljenje i elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) te zatitu od eksplozije. Takvi sustavi moraju zatitit ostalu ugraenu opremu od elektrine interferencije tj. brtvljenje, osiguravanje i uzemljenje vee koliine kabela s elektrinom i/ili mehanikom zatitom. Sistemi zatite od elektrine interferencije funkcioniraju na nain da se na mjestu prolaska kabela kroz modul ugraen u okvir skida vanjski zatitni plat kabela te se elektrini i/ili mehaniki dio kabela dovodi u kontakt s aluminijskom folijom (EMC tip zatite) ili pocinanom pletenom bakrenom trakom (BG tip zatite) u sredini modula te se na taj nain povezuje s metalnim okvirom i ostalim modulima u okviru. Neke od prednosti ovakvog naina uzemljenja su manja duljina sistema za uzemljenje ime se smanjuje impedancija odnosno vrijeme odvoda struje kvara, kontinuirani kontakt (svih 360 stupnjeva) trake za uzemljenje oko elektrine i/ili mehanike zatite kabela te manja koliina bakra u sistemu nije potrebna dodatna sabirnica za uzemljenje, to smanjuje ukupnu cijenu sistema. Sustav se sastoji od okvira i brtveeg modula koji, osim funkcije brtvljenja, osigurava integralnu uzemljivaku vezu za kabele s elektrinom ili mehanikom zatitom. Svaka polovica modula oko svoje rubne povrine ima traku za uzemljenje koja je direktno, ili kroz susjedne module, u kontaktu s okvirom modularnog sustava. Na ovakav nain izvedene su viestruke uzemljivake veze. To znai da je dostupna vodljiva masa za prijenos struje pojaana s brojem modula u sustavu a nivelacijske ploice dalje distribuiraju strujni tok. Ovo osigurava postojanje dovoljno vodljive mase za prijenos jake struje ak i u sluaju kvara na vie kabela. Istovremenu su okviri zavareni na strukturu koja je ve uzemljena ili e reagirati kao sabirnica za uzemljenje kada su spojeni na redovni sustav uzemljenja preko vijka. Bakrena pokositrena traka je ugraena u sam modul i omoguava fleksibilan dizajn koji se prilagoava nepravilnostima uzrokovanima razliitim dizajnom kabela i maksimizira povrinu elektrinog kontakta. Sama traka je dimenzionirana tako da ispunjava propisane zahtjeve za odreivanje veliine uzemljivakog vodia te se zbog toga poveava povrina njezinog poprenog presjeka prema veliini modula. Ovakva izvedba prolaza smanjuje oienje uzemljenja to rezultira vrlo malom impedancijom prema zemlji. To je vrlo vano za uinkovita visokofrekvencijska uzemljivaka rjeenja koja se zahtijevaju za elektromagnetsku kompatibilnost, a zbog dimenzioniranja trake nije ugroen elektrini aspekt sigurnosti. Od posebnog su interesa modularni Ex proizvodi koji tite ljude, opremu i radne postupke na opasnim lokacijama ili prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom. Zato se i govori da takvi modularni sustavi moraju biti certificirane zatite na: vatrootpornost, plinotjesnost i vodotjesnost



nulovanje i uzemljenje zatitu od groma elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) opasne lokacije (Ex)

Dalibor karica and Luka urin. ISKUSTVA S DV 110 kV STON KOMOLAC NAKON UGRADNJE LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U RAZDOBLJU 2007. 2017.

Abstract: U posljednijh tridesetak godina u svijetu sve je ea primjena odvodnika prenapona u svrhu ublaavanja posljedica atmosferskih pranjenja odnosno poboljanja preskonih karakteristika dalekovoda.Na podruju Republike Hrvatske u mrei vlasnitva Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. kao pilot projekt instalirani su na dalekovodu u srpnju 2007. godine linijski metaloksidni odvodnici prenapona (LOP) na dalekovodu 110 kV Ston Komolac. Trasa dalekovoda je zbog specifine lokacije izloena jakim klimatskim i izokeraunikim djelovanjima koji su uzrokovali este ispade dalekovoda iz pogona te poremeaje pogona elektroenergetskog sustava i prekide opskrbe elektrinom energijom. Izokeraunika karta Republike Hrvatske ukazuje da je godinje 50 grmljavinskih dana na podruju kojom prolazi trasa DV 110 kV Ston Komolac. Za smanjenje broja ispada uslijed atmosferskih pranjenja najee se koriste slijedei zahvati:- smanjenje otpora uzemljenja stupa- poveanje izolacionog nivoa voda- ugradnja dodatnih zatitnih uadi- ugradnja uadi ispod faznih uadi- ugradnja zateznih uadi- ugradnja linijskih odvodnika prenaponaBudui dalekovod 110 kV Ston Komolac predstavlja jedini transportni put elektrine energije iz HE Dubrovnik u ostali dio elektroenergetskog sustava Hrvatske, odlueno je da se poboljaju njegove preskone karakteristike ugradnjom linijskih odvodnika prenapona.Dalekovod 110 kV Ston Komolac, duine 44 km,s ugraenih 144 stupova izgraen je 1961. godine, a tijekom godina eksploatacija zamijenjena je elektrooprema te je ugraen vodi BTAL/Stalum 154/19 mm, zatitno ue s opto nitima i stakleni izolatori.Radi smanjenja broja ispada dalekovoda uslijed atmosferskih pranjenja na istom je ugraeno 110 linijskih odvodnika prenapona (LOP) i 49 senzora za registraciju prorada koji pokazuju stanje odvodnika i vrijednost struje groma svrstanu u pet kategorijaReferat obrauje pogonska iskustva s primjenom linijskih odvodnika prenapona na dalekovodu 110 kV Ston Rudine Komolac u razdoblju od 2007. godine do 2017. godine s osnovnom obradom snimljenih rezultata (broj ispada po fazama, broj ispada po stupovima), izvrene intervencije u smislu promjena pozicija LOP (montaa na gornju fazu, premjetaj LOP na stupove na kojima nisu montirani), primjena novih sustava za monitoring odvodnika prenapona

Javor kare and Marin afranko. ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH NAPAJANJA CENTARA VOENJA HRVATSKOG EES-a I PROCIJENA NJIHOVE RASPOLOIVOSTI PREMA NORMI HRN EN 50600-2-2:2014

Abstract: Kvaliteta elektrinog napajanja i energetska raspoloivost kljuni su u optimizaciji operativne uinkovitosti podatkovnih centara. Smjernice za projektiranje napajanja elektrinom energijom podatkovnih centara dane su u normi HRN EN 50600-2-2:2014 Informacijska tehnologija Sredstva i infrastruktura podatkovnih centara Dio 2-2: Opskrba elektrinom energijom. Uobiajene komponente sustava elektroenergetskog napajanja jednog podatkovnog centra su energetski transformatori, diesel agregati, UPS-ovi, akumulatorske baterije, ATS-ovi, STS-ovi, elektrini razvod i elektrine utinice. Informatika oprema zahtijeva veliku kvalitetu i raspoloivost elektroenergetskog napajanja. Zbog toga je potrebno kvalitetu izvedbe elektroenergetskog napajanja informatike opreme ugraene u podatkovnom centru te njezinu raspoloivost uskladiti s vanou navedene opreme. Norma HRN EN 50600-2-2:2014 raspoloivost sustava napajanja u podatkovnim centrima dijeli na raspoloivost sustava napajanja elektrinom energijom (do ukljuivo ormara primarnog razvoda) i raspoloivost sustava razvoda elektrine energije (od ormara primarnog razvoda do mjesta napajanja troila), te za oba navedena sustava definira etiri mogue razine (klase) izvedbe u ovisnosti o zahtijevanoj raspoloivosti: Klasa 1 - Jednostruki sustav napajanja bez zalihosti Klasa 2 - Jednostruki sustav s zalihou u pojedinim komponentama Klasa 3 - Viestruki sustav s mogunou odravanja pod naponom Klasa 4 - Viestruki sustav s mogunou odravanja pod naponom i s tolerancijom na kvar Zadnjom provedenom revitalizacijom 2013. godine uspostavljen je moderno koncipirani model voenja hrvatskog EES-a koji se temelji na prihvaenom ustroju voenja "1+4", odnosno na strukturi jednog glavnog i etiri centra druge razine voenja. Na najvioj razini je Nacionalni dispeerski centar (NDC), smjeten u Zagrebu, a na drugoj razini su etiri mrena centra upravljanja (MC) smjetena u Rijeci, Splitu, Zagrebu (koji organizacijski i fiziki postoji u prostoru TS erjavinec) i Osijeku.

Budui da pripadajua norma HRN EN 50600-2-2:2014 prvi put objavljena 2014. godine, a sustavi elektroenergetskog napajanja NDC-a i etiri MC su projektirani i izvedeni prije objave ove norme, namjera ovog referata je prikaz izvedbi elekt

hro cigre 2017 accepted papers with abstracts prihvacenih prijava... · hro cigre 2017 accepted...

Documents