ho'oponopono ebook the easiest way croatian

8/12/2019 Ho'Oponopono eBook the Easiest Way Croatian

1/104

1


2/104

2


3/104

Najlak i na

in

3


4/104

4


5/104

Najlak i na inRije ite svoje probleme i krenite putem ljubavi, sre e,obilja iivite ivot svojih snova

Mabel Katz

5


6/104

Najlak i na inCopyright 2003 Mabel Katz

Sva prava su pridr ana. Ova knjiga se ne mo e reproducirati u cjelosti kao niti njezinidijelovi bez pismenog odobrenja izdavaa, osim u sluaju kod preporuka knjige kada se mo e

navesti kratki odjeljak u preporuci; tako

er se ne mo e niti jedan dio ove knjigereproducirati, pohranjivati na serverima ili prenositi u bilo kojem obliku ili smislu

elektronski, mehaniki, putem fotokopiranja, snimanja ili na neki drugi nain bez pismenogodobrenja izdavaa.

Katalogizacija izdavaaKatz, MabelNajlak i nain: Rijeite svoje probleme i krenite putem ljubavi, sree, obilja i ivite ivotsvojih snova / Mabel Katz LCCN 2004100184ISBN 978-0-9818210-4-7

1. Samorealizacija2. Kontrola (Psihologija)

1. I. Title BF637.S4K38 2004

158.1 BQI04-200061Oblikovanje naslovnice: Erika Aguilar - www.alkimialab.com Autor fotografije: Starla FortunatoUrednici: Sandy Beckley - Mirta J. AtlasCopy Editor: Wendy TaylorPrevela i prilagodila: Marijana Pontoni

PO Box 427 Woodland Hills, CA 91365(818) 668-2085 www.BusinessByYou.com

6
http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.businessbyyou.com/http://www.alkimialab.com/http://www.alkimialab.com/


7/104

7


8/104

SADR AJ

Posveta.........9

Zahvale........11Predgovor.....13

Uvod.........17

Prvo poglavlje......23

Tko sam?.....25

Drugo poglavlje.......33

to je problem?...........35

Tree poglavlje.........43

Vjera........45

etvrto predavanje......53

Novac.........55

Peto poglavlje.........63

Strahovi.........65

esto poglavlje........71

Ljubav........73

Sedmo poglavlje.........79

Najkra i i najlak

i na

in........81

O autorici..91

Dopu tenja....97

Kako pristupiti autorici...101

to ljudi govore o knjizi Najlak i na in...........103

8


9/104

Posveta Mojim dragim sinovima, Lyonelu i Jonathanu, koje volim cijelim

srcem. Toliko sam ponosna na obojicu i iskreno se nadam da ete otkriti

najlak i na in mnogo br e nego ja. Ovu knjigu sam napisala za vas.

9


10/104

10


11/104

Zahvale

elim izraziti svoju zahvalnost:

Bogu , za njegovo strpljenje, njegovu ljubav, za to to je uvijek sa mnom, ak i kada toga nisam bila

svjesna.

dr. Ihaleakala Hew Len , za to to je moja inspiracija, moj u itelj, moja prilika, za sve njegove

lekcije te to je imao strpljenja sa mnom. Ova knjiga je plod svega to sam nau ila uz njega u

protekle etiri godine.

KamailelauliI Rafalovich , za njezina nevjerovatna djela, njenu mudrost, strpljenje i predanost. Fundaciji ja, Inc. za svu predanost, rad i materijale koje su nam u ili dostupnim.

Tonyu Roseu za njegovu pozitivnu podr ku i prijedloge. Kad sam mu napomenula silnu reakciju

na svoju radio emisiju i pozitivne rezulate, odmah mi je rekao: Mora napisati knjigu. U tom

sam trenutku shvatila koliko je va no da zavr im ovu knjigu.

Betini Rapoport za to to je uvijek bila uz mene da me prizemlji i upozori da ponovo promislim

svoje ideje i projekte.

Marii Mayer jer je bila prvi urednik s kojim sam radila na ovoj knjizi koji me ohrabrio tako da

mi je rekla da bilo i njoj na pomo i da je pro ita.

Fernandu Gomezu za ohrabruju e rije i, osobito jer su dolazile od nekoga s ogromnim iskustvom,

Diani Valiori za njezino jasno razmi ljanje i bistrinu. Samo je ona mogla poslo iti dijelove i

zavr iti slagalicu.

Mojoj majci za to to mi je dala priliku da se rodim te to me uvijek podr avala u svim mojim

projektima, odlukama i radikalnim promjenama ivota.

Mirti J. Atlas i Juliu Lublinermanu za njihove pronicljive preporuke koje su iznimno

poticale na rast.

Alejandru Katzu za njegovu ljubav i predanost obitelji to je meni omogu ilo da budem

tu gdje sam sad.

11


12/104


13/104

Predgovor 13


14/104

14


15/104

Odrasla sam svjesna da imam veliku tajnu. Znala sam kako dobiti onoto elim,

ali bila uvjerenja da se mora napregnuti da bi dobio to eli, da sve dolazi uz

neku cijenu i to prilino visoku.

Kasnije u mom ivotu imala sam sveto bi netko mogao po eljeti u

materijalnom i emotivnom smislu: novu kuu, nove automobile, dovoljno

novaca za putovanja i kupovinu svegato bi mi palo na pamet, voljenog supruga,

dvoje zdrave i prekrasne djece. Ipak, nisam bila sretna. Naprotiv, bila sam vrlo

ljutita osoba.

Jednog dana sam prepoznala ljutnju i zamjeranje kod mog starijeg sina

Jonathana. Ta spoznaja mi je bila ogromanok. Doista me probudila te sam

rekla sama sebi: Mabel, mora neto uiniti po tom pitanju. Ne mo e nastavitiovako. Ovo mora prestati.

U tom je trenutku poela moja potraga. Prvi seminar koji sam pohaala je

bio na temu ljutnje. Vodio ga je dr. Bill, kojem sam neizmjerno zahvalna za sve

to sam od njega nauila. Kasnije sam vje bala jogu i vizualizaciju s Annom,to

mi je obomuilo da stupim u kontakt s nevjerovatnom moi koju svi sadr imo i

pomou koje kreiramo i privlaimo ono to elimo. Iskusila sam najradikalnije

promjene kad mi je moja prijateljica Mirta posudila knjigu na temu metafizike.

Nevjerovatno! Ta me knjiga doista probudila. Mnogo je govorila o Isusu

(podsjetimo se da sam idovka), ali sam se osjeala prekrasnoitajui je. eljela

15


16/104

sam je proitati cijelu u jednom danu. Poela sam prakticirati tehnike koje je

autor navodio u knjizi i funkcionirale su. Ovo je jo jednom potvrdilo da je

snaga za promjenu u meni i da ne ovisi nikome ili niemu drugome. Mislila

sam: Ovdje se je neto veliko, vrlo veliko i moje je srce poelo drugaije kucati.

Bila sam sretnija no ikad. Osjeala sam unutarnju sreu koja se ne mo e opisati

rijeima; mora se ivjeti, osjetiti i iskusiti da bi se upoznala.

Nakon iskuavanja razliitih puteva, izmeu ostalih i rebirthinga, pronala

sam Hooponopono, drevnu havajsku umjetnost koja nas poduava kako rjeavati

probleme. Zahvaljujui tom uenju otkrila sam da IVOT MO E BITI

JEDNOSTAVAN, zasigurno mnogo jednostavniji negoto sam zamiljala.

Nakon mnogo istra ivanja, napokon sam pronala svoj put. To je put koji mi

dozvoljava da u ivam mir usred oluje; dozvoljava mi da se osjeam slobodnomneovisno o tometo se zbiva oko mene ilito drugi govore ili rade. To je i razlog

zato sam odabrala podijeliti u ovoj maloj knjizi sveto sam nauila do sada.

Ja sam neizmjerno zahvalna na ovoj mogunosti.

16


17/104

UVOD17


18/104

Moj uitelj Ihaleakala mi je jednom ispriao havajsku priu o stvaranju

svijeta koja glasi: Kad je Bog stvarao Zemlju i na njoj Adama i Evu, rekao

im je da je ovo raj i da se ne moraju brinuti o niemu, da e im On

priskrbiti sveto im je potrebno. Takoer im je rekao dae im dati poklon,

mogunost izbora, donoenja vlastitih odluka, dae im dati dar slobodne

volje. Zatim je stvorio drvo jabuke. Bog im je rekao: Ovo se zove

razmi ljanje . To vam je nepotrebno. Mogu vas zbrinuti svimeto vam je

potrebno. Ne biste trebali brinuti, ali mo ete birati da li ete ostati sa

mnom ili ii svojim putem.

Htjela bih naglasiti da problem ne le i u tome da li jesti jabuke,

problem je u ne preuzimanju odgovornosti i izjave: ao mi je. Kad je Bog

pitao tko je jeo jabuku, Adam je odgovorio: Ona me prisilila. I tako je

Adam morao krenuti u potragu za svojm prvim poslom. Upravo poput

Adama, i mi uvijek grickamo jabuku. Mi uvijek mislimo da znamo

najbolje. Ne uviamo da postoji drugi put, lak i put.

U knjizi Eckharta Tollea Mo sadanjeg trenutka, Tolle navodi:

Najuobiajenije identifikacije ega povezane su sa vlasnitvom, poslom koji

obavljamo, drutvenim statusom i priznanjem, znanjem i edukacijom,

fizikim izgledom, osobnom i obiteljskom povijeu. Nita od toga niste

vi. Da li vam to zvui zastraujue? Ili vam je ta spoznaja dola kao18


19/104

olak anje? Sve te pojmoveete morati prije ili kasnije napustiti

Najkasnije kadaete to spoznati je u trenutku kada e vam se pribli avati

smrt. Smrt e strgnuti s vas sve toto vi niste. Tajna ivota je u tome da

umrete prije smrti te spoznate da smrt niti ne postoji. Kasnije u knjizi

Tolle navodi: Dobra vijest je da se mo ete osloboditi svog uma. Pri tome

misli na onaj glas koji nam se cijelo vrijeme obraa u naim glavama: Glas

komentira, spekulira, osuuje, usporeuje, ali se, odobrava ili negoduje i

tako cijelo vrijeme. Taj glas nije nu no relevantan za situaciju u kojoj se

trenutno nalazite; on mo e o ivljavati nedavnu ili davnu prolost te vje bati

ili zamiljati mogue budue dogaaje.

ivot je ponavljanje sjeanja koja su poputipova ili snimki koje se

vrte u naem umu 24 sta na dan. One nas pokreu i utjeu na nas ak i bez

da smo toga svjesni. Ne mo emo ih izbjei, ali mo emo izabrati da

zaustavimo reprodukciju snimke. U ovoj knjizi koristim odreenu

terminologiju i koncepte koje bih htjela razjasniti. Mnogi od njih su

bazirani na Hooponoponou , drevnoj havajskoj umjetnosti. U posljednjem

poglavlju ove knjige opisujem tehnike i alate specifine za ovu umjetnost.

Hooponopono nas ui kako izbrisati gore spomenute snimke, kako

eliminirati ipove koji sutetni za nas ili nam vie ne mogu koristiti u

ivotu. Ova umjetnost nam pokazuje kako rastjerati maglu. Samo kada

izbriemo i oistimo te programe mo emo otkriti to smo u biti te moi19


20/104

kojima raspola emo. Brisanjem,ienjem i odstranjivanjem drevnih

sjeanja, dozvoljavamo im da budu promijenjena i da mo emo imati

iskustvo svog istinskog ja.

Hooponopono je proces opratanja, ponavljanja i promjene. Svaki

puta kada koristimo bilo koji od alata, preuzimamo 100% odgovornosti i

tra imo oprost (od sebe samih). Uimo da sveto se pojavjuje u naim

ivotima je samo projekcija naih programa. Mi sami mo emo birati da li

da ih otpustimo i pojmimo ili da regiramo i budemo uhvaeni u njih.

Svatko od nas ima ugraen brisa, tipku delete poput one na

tipkovnici, ali zaboravljamo kako je koristiti. Hooponopono nam poma e

sjetiti se moi kojom raspola emo da mo emo izabrati izmeu brisanja

(otputanja) ili reagiranja, znailo to sreu ili patnju. Pitanje je samo izbora

koji inimo u svakom trenutku naeg ivota. Kad se u ovoj knjizi spominju

pojmoviienje ili brisanje, pri tome mislim na koritenje

Hooponopono tehnika za brisanje sjeanja i misli koji stvaraju nae

probleme.

Napominjem da kroz knjigu spominjem iindigo djecu. Rije je o

djeci koja su bila roena na raznim lokacijama na naem planetu i koja

tono znaju tko su i kojima je potpuno jasno zato su ovdje i koja je njihova20


21/104

misija. Oni su svjesni postojanja bia slinih njima samima te im to

omoguuje da meusobno komuniciraju putem telepatije. Oni imaju

posebne darove. Oni govore o pravoj ljubavi. Oni nam govore da smo mi

sami ljubav.

Takoer bih htjela pojasniti da koristim rije Bog, ali to neinim u

religioznom smislu. Za mene je Bog onaj dio nas koji je sveznaju. Ne

mo e se jasno definirati, nema ime, rije je samo o iskustvu. Takoer ete

primjetiti da rije Bog koristim u istom znaenju kao i rije Ljubav. Pri

tome mislim na bezuvjetnu Ljubav, onu koja mo e sve iscijeliti. To je

Ljubav koja ima sve odgovore.

Kad spominjem Isusove izreke, to, takoer, ne inim u religioznom

smislu. Svrha tih spominjanja je da podsjetimitatelja da smo uvijek imali

uitelje koji su se trudili probuditi nas i potaknuti nas da spoznamo istinu.

Na primjer, Isus je govorio o okretanju drugog obraza, ali to je koncept s

kojim i danas imamo problema. Uprkos tome, kadistimo (otputamo)

umjesto da regairamo, mi okreemo drugi obraz, obraz Ljubavi. Otputanje

umjesto reakcije je okretanje drugog obraza.

Cilj ovog kratkog sa etka osnovnih koncepata koje koristim i dajem

jeat da vas upoznam sa svojom polazinom tokom. Nadam se e itatelj21


22/104

pronai u ovoj knjizi pregrt tehnika, alata i znanja kojie mu/njoj

omoguiti da osjeti, donese odluku i ivi u unutranjoj slobodi, miru i

ljubavi koje su nasljee svih ljudi na svijetu.

22


23/104

1

TKO SAM JA?23


24/104

24


25/104

Jedina svrha na eg postojanja je da otkrijemo tko smo.

- dr. Ihaleakala Hew Len

Profesor je poao posjetiti uitelja Zen-a te po svom dolasku ree: Dobar

dan, ja sam dr. Smith. Ja sam ovo. Ja sam ono. Ja sam taj i taj itd. i ja bih

htio nauiti budizam. Uitelj mu je odgovorio: Da li biste voljeli sjesti?.

Profesor odgovori: Da.

Da li elite alicu aja?

Da.

I tako je uitelj nalio neto aja u alicu i nastavio toini iako sealica

napunila i poela prelijevati. dr. Smith je uzviknuo: alica se preljeva! Iaj

curi van! Na to mu uitelj odgovori: Upravo tako. Ti si doao k meni s

punom alicom, i ne samo punom, ve onom koja se prelijeva. Ta, kako ti

onda mogu dati bilo to? Ti se ve sav preljeva od sveg znanja kloje je u

tebi. Ukoliko mi ne doe prazan i otvoren, ja ti ne mogu dati nita

ivjela sam veinu svog ivota mislei da sam ja Mabel, Argentinka,

idovka, ena, majka, knjigovoa, i sl. Definirala sam sebe kroz svoje titule

i svoje uloge. Moja jealica bila puna znanja koje me otuivalo od mene

same. Vjerovala sam samo u onoto sam mogla dotaknuti ili vidjeti. Za

mene, svi koji su govorili o ezoteriji su bili luosi ili boemi koji nemaju25


26/104

pojma o emu priaju i ne pripadaju ovom svijetu. Takav nain razmiljanja

mi je priskrbio mnogo patnje. Ipak, kada sam otkrila da sam mnogo vie

nego moje fiziko tijelo, nov svijet mogunosti se otvorio preda mnom,

svijet bezreetaka. Kada sam uvidjela kakvu mo imaju moje misli,

shvatila samto i kako elim od ivota.

Mnogi od nas ive sa tim reetkama. Osjeamo ih, ali ih ne vidimo jer

su nevidljive. Reetke su naa uvjerenja, nae prosudbe i miljenja, a

ponajprije predod ba o nama samima. Istoga trenutka kada odluimo

postati svjesni tko smo mi, reetke se razgrauju i mi uviamo da smo

slobodni i da smo to oduvijek bili. Na taj nain stvaramo nain da

pobjegnemo iz zatvora koji smo sami stvorili.

Reeno nam je da smo ljudska bia i mi smo odluili povjerovati u to.

Ukoliko vjerujemo da smo bespomona bia bez ikakve moi, to e se i

manifestirati u naim ivotima. Mi smo kraljevi naeg kraljevstva i mi

mo emo graditi i manifestirati sveto mo emo zamisliti. Sve je na nama.

Mi smo svi djeca Bo ja i svi smo stvoreni na njegovu sliku. Mi smo

tvorci. Kako stvaramo? Svojim mislima. Toliko je jednostavno.

26


27/104

U uvodu ove knige govorila sam o indigo djeci. Mnoge poruke ove

djece sti u kroz Jamesa Twymana koji komunicira s njima veinu vremena

slu ei se telepatijom. Oni nam govore o potrebi pretvaranja i govore

nam: Pretvarajte se da ste prosvijetljeni. Pretvarajte se da ste voljeni od

Boga. Pretvarajte se da ste savreni upravo takvi kakvi jeste. Duboko

udahnite i PRETVARAJTE SE ONOGA TO JE ISTINA. I tada e sve

imati smisao Ako se pretvarate u neemu to je u biti istina, tada je istina

tog iskustva automatski privuena u va ivot.

Tko sam ja? To je jedino pitanje koje se moramo pitati u ivotu.

Otkrie nae prave biti i identiteta je svrha naeg postojanja. To bi trebala

biti naa jedina briga, na jedini cilj. Izuzetno je va no da otkrijemo tko

smo.

Kroz Hooponopono, drvenu havajsku vjetinu koju sada prakticiram i

uim, nauila sam da se na um sastoji od tri dijela: nadsvijesti, svijesti i

podsvijesti. To mi je pomoglo da malo bolje razumijem kako

funkcioniramo.

! Nadsvjesno je naa spiritualna strana. Taj je dio, bez obzirato se

dogaa, uvijek savren. To je dio koji zna i savreno mu je jasno cijelo

vrijeme tko je ito je.

27


28/104

! Svjesni dio je naa mentalna strana, ono to zovemo intelektom. To

je vrlo va an dio naeg postojanja jer je to jedini dio koji ima mo izbora

budui da smo dobili dar slobodne volje. U svakom trenutku svoga ivota

mi biramo. to biramo? Mi odabiremo da liemo reagirati i ukljuiti se

kada se pojavi problem iliemo radije pustiti i dozvoliti da problem

razrijei onaj dio nas koji zna bolje. Takoer biramo da liemo prihvatiti

da neznamo nita (i da ne trebamo znati) ili, suprotno, radije biramo da

znamo bolje od Boga i da sve mo emo rijeiti sami. Svijest je dio nas koji

odluuje da lie prihvatiti 100% odgovornost takoto e rei: ao mi je,

molim te oprosti za sveto se dogaa u meni to je stvorilo

ovo, (Hooponopono) ilie upirati prstom i kriviti nekoga drugog.

Intelekt nije stvoren da bi znao. On ne treba znati nita. Intelekt je dar. Dar

da mo emo sami raditi izbore.

! Podsvjesno je naa emocionalna dimenzija. To je nae unutranje

dijete. To je dio kojiuva sva naa sjeanja. Ovaj iznimno va an dio nas

samih je stalno zapostavljen. Uprkos tome, odgovoran je za onoto

manifestiramo u ivotu. To je dio koji pokree naa tijela, onaj koji

automatski die bez da mi moramo misliti o disanju. To je naa intuitivna

strana. Da li ste ikada osjetili nervozu, ali niste znali zbogega? To nas naa

podsvijest upozorava (ukoliko obratimo pa nju) jer je osjetila dae se

28


29/104

dogoditi neto loe. Kad bismo bili vie povezani s njom, mogli bismo

izbjei mnoge neugodne dogaaje. Taj dio je najbolji partner kojeg bismo

mogli po eljeti. Od iznimne je va nosti da komuniciramo s njim. Moramo

nauiti voljeti ga i dobro se brinuti o njemu. Jednom kad odluimo kroiti

putem na kojem preuzimamo odgovornost i svijesni smo toga, nae

unutarnje dijete e brisati (Hooponopono) umjesto nas automatski, bez da

mi moramo misliti o tome. Mi uimo kako komunicirati s njim, kako se

brinuti za njega i, najva nije, kako raditi s njim da bismo pustili.

U knjizi U enja Bude sam proitala ak ako ovjek pokori tisue

ljudi na ratnom polju, samo onaj koji pokori samoga sebee dobiti bitku sa

samim sobom.

Jednom sam proitala slijedeu priu:

Jednom davno, na mjestu koje bi moglo biti bilo gdje, u vrijeme koje

bi moglo biti bilo kad, postojao je prekrasan vrt sa jabukama i naranama,

predivnim ru ama, a sve je bilo sretno i zadovoljno. U vrtu je sve bilo sretno

osim drveta koje je bilo strano tu no. Jadno drvo je imalo problem: nije

znalo tko je!

29


30/104

Ono to ti nedostaje je koncentracija, govorila mu je jabuka. Kad bi

se stvarno potrudilo, moglo bi roditi ukusnim jabukama. Gledaj kako je to

lako.

Nemoj ju sluati oglasio se ru in grm. Mnogo je lak e imati ru e, gledaj

samo kako su krasne! Oajno drvo je isprobavalo sveto su predlo ili, ali

budui da nije moglo biti kao drugi, svaki puta bi se osjetilo sve vie i vie

frustrirano.

Jednog je dana u vrt stigla sova, najmudrija od svih ptica, te je vidjev i

oaj drveta ustvrdila: Nemoj brinuti. Tvoj problem nije tako ozbiljan. Taj

problem imaju i mnogi ljudi od poetka svijeta! Datu ti rjeenje: nemoj

posvetiti svoj ivot tome da bude to drugi ele da jesi. Budi svoj. Upoznaj

se, a da bi to uinilo, sluaj svoj unutarnji glas. I nakonto je to rekla, sova

je nestala.

Moj unutarnji glas? Biti svoje? Upoznati se?, oajno drvo se pitalo i

odjenom mu je postalo jasno. Zatvoriv i svoje ui, ono je otvorilo svoje srce

i konano ulo svoj unutanji glas koji mu je govorio: Nikada nee roditi

jabukama jer ti nisi stablo jabuke i nikada nee cvjetati svakoga proljea jer

ti nisi ru in grm. Ti si sekvoja i tvoja je sudbina da naraste visoko i

velianstveno. Ti si ovdje da bi pru ilo utoite pticama, sjenu putnicima,

ljepotu krajoliku! Ti ima svoje poslanje! Ostvari ga! I drvo se osjetilo30


31/104


32/104

32


33/104

2

TO JE PROBLEM?33


34/104

34


35/104

Postoji zen poslovica koja ka e: Nemo e sprijeiti ptice da lete oko

tvoje glave, ali mo e sprijeiti da sviju gnjezda u tvojoj kosi.

Nije stvar u nijekanju nas samih ili ne preputanja iskuenjuobraanja pa nje na njih. Stvar je otkrivanju tko smo mi. Kad toinimo, mi

se razvijamo i osjeamo unutranju slobodu tako da nas te stvari vie ne

ometaju.

Naa podsvijest je pohranila sva naa sjeanja. Kada su ta sjeanja

uspavana, pospremljena u naoj banki sjeanja, tada ne predstavljaju

problem. Ljudi koji se pojavljuju u naem ivotu, odlasci na pojedina

mjesta ili neke ivotne situacije bude ta sjeanja. Na taj nain se sjeanja

mijenjaju u misli i manifestiraju se. Zato je vrlo va no znati da se ustvarnosti ljudi pojavljuju u naem ivotu da bi nam pru ili drugu priliku.

to je prilika? To je mogunost da uinimo sebe 100% odgovornima i

ka emo: ao mi je. Molim te, oprosti za biloto u meni to je stvorilo

ovo. (Hooponopono).

35

Problem je jedino problem kada mi ka emo da je tako, a problem nije problem, problem je kako mi reagiramo na problem.

dr. Ihaleakala Hew Len


36/104

Da li ste ikada primjetili da je svaki puta kada se dogodi problem vi

ste tamo? Ukoliko element ve nije u vama, vi ga ne biste mogli pojmiti.

Problemi su jednostavno ponavljanje naih sjeanja. Ona su poput

informacije snimljene na audio vrpcu. Kad vrpca pone svirati, mi mislimo

da su stvarni. Problemi se ponavljaju jer, dok se oituju, mi reagiramo

prema njima i dr imo ih se. Mi ne prestajemo razmiljati o problemu i na

taj nain postanemo zarobljeni.ak privlaimo sve vie problema umjesto

da jednostavno odaberemo da ih pustimo.

Da li ste primjetili da opsesivno razmiljamo tek kad se pojavi

problem? Jednom kad se pokrene ovaj opaki ciklus, mi zaboravljamo da

imamo mo zaustaviti snimanje.

U svojoj knjiziMo sada njeg trenutka Eckhart Tolle govori: Um

nikada ne mo e pronai rjeenje, niti mo e dozvoliti da ga vi naete jer je

um sam po sebi bitan dio problema.

Mnogo puta vrpca se vrti, ali je zvuk stian. Mi ga ak nismo niti

svjesni. Ipak, podsvijest cijelo vrijeme puta snimke. Upravo zato je toliko

va no preuzeti stopostotnu odgovornost. Jedino na taj nain mo emo

razumjeti da se dogaamo samo mi i nae snimke, nae misli i nai

programi. Kao primjer uzmimo projekciju koja se oituje na zidu ili36


37/104

projekcijskom platnu. Savreno smo svjesni da, iako mo emo vidjeti sliku

projiciranu na zid ili platno, slika nije tamo ve je u ureaju. Potpuno je isto

s naim problemima. Kad se oituju, oni su samo projekcija onogato se

zbiva u nama, a ne van nas. Uprkos tome, provodimo nae ivote na nain

da pokuavamo promijeniti platno. Problem nije tamo vani.

Uvijek tra imo rjeenje na krivom mjestu.

Izuzetno je va no zapamtiti da problemi, situacije i ljudi ne postoje

izvan nas kaoto ih do ivljavamo, ve je naa percepcija jednostavno

refleksija naih misli. Niti su problemi onoto mi mislimo da jesu. Mi

nikada ne znamo doistato se zbiva. Problemi su uvijek prilike.

Mi moramo shvatiti da mi imamo utjecaj na dogaaj ili problem i da

smo ga mi kreirali. To je, u stvari, dobra vijest shvaajui da ako smo ga mi

kreirali, mi ga mo emo i promijeniti bez obzira na biloto ili bilo koga.

Postoji pria koja govori da je u selu postojao izuzetno siromaan

seljak kojem su zavidjeli i kraljevi zbog prekresnog konja kojeg je

posjedovao.

Kraljevi su mu nudili nezamislive svote za konja, ali jeovjek

odgovarao: Za mene to nije konj; on je osoba. Kako se mo e osoba,37


38/104

prijatelj prodati? Bio je siromaan ovjek, ali nikada nije prodao svog

konja. Jednog je jutra otkriveno da konj vie nije u staji. Seljani su se

okupili govorei: Glupi stare. Svi smo znali dae ti jednog dana ukrasti

konja. Bilo bi bolje da si ga prodao. Kakvateta!

Nemojmo se zanositi, ree starac. Recimo samo da konj nije u staji.

To je injenica. Sve ostalo je miljenje. Da li je nesrea ili srea, ja to ne

znam jer ovo je samo dio cjeline. Tko znato nosi sutra?

Ljudi su ga ismijali. Oduvijek su starca smatrali pomalo ludim. No,

nakon 15 dana, jedne noi se vratio konj. Nije bio ukraden ve je pobjegao.

I ne samo to, ve je sa sobom doveo tucet divljih konja. Jo jednom su se

ljudi okupili govorei: Bio si u pravu, stare. Nije bila u pitanju nesrea, ve

srea.

Jo jednom se zanosite, ree starac. Recimo samo da se konj vratio.

Tko zna da li je to srea ili ne? To je samo dio. Mi itamo samo rijei

reenice. Kako mo emo prosuivati kakva je cijela knjiga?

Ovoga puta mu seljani nisu mogli prigovoriti, ali su u sebi znali da je

starac u krivu. Dvanaest prekrasnih konja je stiglo.

38


39/104

Starac je imao sina koji je poeo dresirati konje. Tjedan dana kasnije

pao je sa konja i slomio nogu. Ponovo su se okupili ljudi i raspredali:

Ponovo si bio u pravu, rekoe,Bila je to nesrea. Sin jedinac ti ne mo e

stati na noge, a on ti je jedina pomo u tvojim godinama. Sad si siromaniji

no ikad.

Vi ste opsjednuti s miljenjima, ree starac. Nemojte se zanositi.

Recimo samo da je moj sin slomio obje noge. Nitko ne zna da li je to dobra

ili loa srea. ivot dolazi u dijelovima i mi nikada ne znamo vie od toga.

Nekoliko tjedana kasnije zemlja se zaratila i mladi ljudi iz sela su

pozvani da se pridru e vojsci. Jedino je bio poteen seljakov sin jer je bio

povrijeen. Cijelo selo je bilo zaplakano i alilo se zbog beznandnog rata i

jer su znali da se veina tih mladih ljudi vie nee vratiti.

Bio si u pravu, stare. Bila je to dobra srea. Iako obogaljen, tvoj sin

je jo uvijek s tobom. Nai su izgubljeni zauvijek.

Ponovo prosuujete, otpovne im starac. Nitko ne zna. Recimo

samo da su vai sinovi bili prisiljeni pridru iti se vojsci, a da moj sin nije.

Samo Bog zna da je to nesrea ili srea.

39


40/104

Kada stvorimo miljenje ili prosudbu, zaglavimo se; sami sebe

porobimo.

Kniga U enja Bude ka e: Onaj koji je pod utjecajem njegovih

svianja ili nesvianja ne mo e pojmiti znaaj okolnosti i te i oajavati nad

njima. Onaj koji distanciran savreno razumije okolnosti i za njega su sve

stvari nove i znaajne. Kasnije se navodi: Srea slijedi tugu. Tuga slijedi

sreu, ali kad netko vie ne dijeli sreu od tuge, dobro od zla, tada je

sposoban osloboditi se.

Nita nije onakvo kakvim seini. Intelekt ne mo e znati. Njegovo

razumijevanje je ogranieno. Ipak, postoji dio nas koji zna. Razlika izmeu

intelektualnog razumijevanja i one prirodne mudrosti je slina kao da

stojimo na stolcu, ogledamo se i mislimo da smo sve vidjeli i stajanja na

vrhu planine i vidimo cijelu sliku. Mi dajemo prednost razgovoru s naim

psihologom ili susjedima, umjesto da razgovaramo s Bogom. Imamo trajni

pristup svom ovom znanju, svoj ovoj mudrosti koja je u nama, ali mi

dajemo prednost stajanju na stolcu i nabacujemo se prosudbama, donosimo

sudove i izra avamo svoje vienje jer smo tako nauili. Ovisni smo o

takvom nainu postojanja.

40


41/104

Pa ipak, mi uvijek mo emo odabrati to initi i kako reagirati kad se

dogodi situacija koju dr imo problematinom. Slijedea pria prekrasno

ilustrira taj koncept:

Jednog je dana seljakov magarac upao u bunar. ivotinja je tu no

plakala satima dok je seljak tra io naine kako izvaditi magarca iz bunara.

Konano, seljak je zakljuio da je ivotinja stara te je bunar tako i tako

potrebno zatvoriti. Nije bilo vrijedno muiti se izvaditi magarca. Stoga je

seljak pozvao susjede da mu pomognu. Svi su poeli lopatama ubacivati

zemlju u bunar. U poetku, kada je magarac shvatioto se dogaa,

neutjeno je plakao. No, nakon nekog vremena, na iznenaenje svih,

potpuno se smirio. Nakon mnogih lopata zemlje, seljak je odluio pogledati

u bunar i bio je zapanjen onimto je ugledao. Sa svakom lopatom zemlje

koja je pala na njegova lea magarac jeinio neto izvanredno. Stresao bi je

s lea i stao na nju. Kako su seljakovi susjedi nastavljali ubacivati zemlju na

ivotinju, ona bi stresla zemlju s lea u stala na novonastalu hrpu. Uskoro je

magarac doao do ruba zdenca i otkaskao.

ivot e vam bacati zemlju na lea, svakve vrste zemlje. Trik kako se

izvui iz bunara je da je stresete i popnete se na novonastalu podlogu. Svaki

od naih problema su stepenice.

41


42/104

Mo emo izai i iz najdubljeg bunara samo ako se ne predamo!

Stresite zemlju sa sebe i popnite se na nju!

42


43/104

3

VJERA43


44/104

44


45/104

Veinu svog ivota nisam vjerovala u Boga. Bog nije za mene

postojao. Odrasla sam mislei da sam ja ta koja je sve postigla u svome

ivotu i da sveto imam dugujem svome poslu, posveenosti i osobnom

zalaganju. Mi,

idovi, vrlo smo tradicionalni i ja sam, kao dobra

idovka,potivala te tradicije. Ali nisam vjerovala u Boga. Kad sam se konano

probudila, otkrila sam unutar sebe cijeli novi svijet koji mi je bio potpuno

nepoznat. Neto kasnije sam rekla svomestarijem sinu: Jonathan, ivot

mo e biti jednostavan. Pogledao me potpuno zbunjen i rekao: To mi nisi

prije govorila. Na to sam mu odgovorila: Znam. Ali sad znam bolje. U

tome trenutku nisam imala niti traak sumnje. To je bio neopipljiv osjeaj

koji se nije mogao izraziti rijeima, ali koji sam pronala u svom srcu. Mi ga

svi mo emo pronai jer ga nosimo u sebi. Poput dobrog knjigovoe, pratim

rezultate, promatram i kada se osvrnem na svoj ivot nakon buenja, ini senevjerovatnim sveto mi se dogodilo.

Neki pronalaze Boga u hramu ili crkvi. Drugi, poput mene, ne

pronau ga nigdje. Jednog se dana probudimo, ponemo s potragom i

shvatimo da nije potrebnoak niti ustati iz kreveta da bismo pronali Boga.

45

Na a prava snaga je sre a i ona dolazikada otpustimo sve ostalo.

Dan Millman

Put miroljubivog ratnika


46/104

Nije va no nazivlje ili kako zovemo Boga, On (Ona) je uvijek s nama.

Kamo god idemo, On (Ona) nam pravi drutvo.

Mi ne znamo, niti imamo ikakvu predod bu kako Bog (Ljubav)

djeluje. Mi ne znamoto sve mo e uiniti za nas. Mi to ak ne mo emo

niti zamisliti. Takozvanauda stvarno postoje. Mo emo ih iskusiti u

svakom trenutku naih ivota ukoliko prestanemo pokuavati sve razumjeti

intelektom i ukoliko otpustimo nae prosudbe i miljenja i nauimo kako

se prepustiti struji ivota. Neophodno je postati svjesni da smo mi sami

naa najvea prepreka u naim ivotima!

Mi ka emo da vjerujemo, ali u stvarnosti nije tako. Mi ka emo da

dajemo svoje probleme Bogu (Ljubavi), ali ih jo uvijek zadr avamo za

sebe. Kada ne pretajemo misliti o njima, uzrujamo se i brinemo i dajemo

Bogu (Ljubavi) do znanja da elimo sve rijeiti samo jer nemamo vjere u

Njega (Nju). Na taj nain, mi ne dobivamo odgovore na svoje molitve jer

imamo oekivanja. Mi vjerujemo da znamoto je ispravno i savreno za

nas i kada molimo za neto Boga, inimo to u gotovo zapovjednikoj

maniri. Ka emo Mu ( Joj) to elimo, kako, u kojoj boji i u koje vrijeme

elimo da se naa molitva ostvari. Pa ipak, Bog zna i prije nego molimo.

On (Ona) je toliko blizu da nema potrebe da viemo. Dovoljno je zamisliti.

Bog je za nas pripremio mnogo vie nego to mo emo zamisliti. On (Ona)46


47/104

samo eka da Mu (Joj) damo nae doputenje da nas obdari. Ukoliko

tra imo specificirane stvari poput: Bo e, molim te da mi da novac da

putujemo po Europi , tada postavljamo ogranienja u na zahtjev. Bog

nam daje ono to je ispravno za nas svakoga trenutka. U skladu sa ve

navedenim zahtjevom, mo da je ispravna stvar za mene da idem u Ju nu

Ameriku umjesto u Europu, ali budui da smo tako zatvoreni u svom

razmiljanju, novac nam ne dolazi jer sam tra ila neto to nije ispravno za

mene. Mo da bih tijekom putovanja po Europi imala nesreu i preminula.

Zatvarajui se na taj nain, izostavljeni smo iz mogunosti da primamo ono

to je ispravno i savreno za nas u svakom trenutku. Ponekad Bog ka e ne

poput dobrog roditelja kada njegovo/njezino dijete ne mo e procijeniti ili

pojmiti opasnost ili posljedice onogato tra i. Iz tog razloga, tajna je tra iti

ono to je ispravno i savreno, a mi ne znamo to je to. Nu no je otpustiti

oekivanja. U ovom trenutkue doi najprigodnija i savrena stvar. Mi

nikada ne znamo odaklee stii. Da bi primili to iznenaenje, mi moramo

dati doputenje.

Bog (Ljubav) djeluje tajanstvenim nainima. Ako dozvolimo, ako

vjerujemo i uzdamo se cijelim svojim srcem, svee nam doi bez ikakvog

napora. Bog je jedini taj koji mo e otvoriti pojedina vrata i pribli iti nas

ljudima kojie nam pomoi i poduprijeti nas na naem putu. On (Ona) nas

47


48/104

stavlja na tono mjesto u savrenom trenutku samo kada prestanemo toliko

brbljati sa susjedom umjesto da pitamo direktno Njega (Nju).

Ve samo razmiljanje o Bogu nas odmie od naih problema.

Takoer, zahvalnost za onoto ve imamo automatski mijenja nau

vibraciju. Uvijek postoje dobri razlozi za biti zahvalan.

Indigo djeca govore: Ako zamislite i vjerujete dae se neto

dogoditi, to e se dogoditi. Ako to zamislite, ali ne vjerujete, toe biti teko

ostvarivo. Stvar je u imanju vjere, a ne u iekivanju ili eljenju da se

neto dogodi. Imati vjere znai biti otvoren mogunostima. To znai da

smo voljni pustiti da nas ivot iznenadi, da se usudimo kroiti u nepoznato

i da se prestanemo bojati onogato nam se ini nesigurnim. Kad god netko

ima vjere, njegovo/njezino srece se otvara. Mnogo puta ostanemo zakoeni

i radimo krugove u mjestu zbog pomanjkanja vjere i zbog straha od

nepoznatog. Vrijedno je uiti od sjemenke koja, unato nemogunosti da se

zamisli kao voka, ima hrabrosti otvoriti se, puknuti i predati se u

potpunosti procesu od klijanja na povrinu zemlje da bi dosegla svjetlost.

Srce puno boli ne mo e zamisliti kako je to biti voljeno ili u miru. A tako

je i sa svim ostalim. Mnogo puta moramo napustiti stare obrasce, stare

naine razmiljanja i stara vjerovanja. To podsjea na prolazak kroz tamni

48


49/104

tunel i vrijeme kad smo u boli, ali to je jedini nain da izronimo i vidimo

svjetlost.

Isus je rekao da moramo biti poput djece da bismo mogli ui u

kraljevestvo nebesko. Kraljevstvo nebesko je ovdje i sad. Ovisi o nama da li

mo emo iskusiti. Jedino moramo prestati toliko razmiljati i prestati

vjerovati da sve znamo i da smo uvijek u pravu. U mnogo sluajeva, sve

nae misli, informacije i obrazovanje nas distanciraju od onogato smo mi

u stvarnosti. Nevinost nije nita drugo nego Bo ja mudrost u nama.

Naravno, potrebno je biti hrabar da bi se kroilo ovim putem, ali

pobjeda je 100% sigurna. Kada ponemo vjerovati i iska emo povjerenje,

neto se u nama transformira i naa se razmiljanja proiste. Sve izgleda

drugaije. Mi pokuavamo objasniti ovu transformaciju rijeima, ali to nije

mogue. Ne postoje rijei kojima bi se mogla definirati. Jedinoto znamo

je da smo pronali mudrost srca.

Sada bih htjela prokomentirati najva niju vrstu vjere, a to je vjera u

jedinstvo. Nije imperativ vjerovati u biloto izvan nas samih. Nije nu no

vjerovati u Boga, Isusa, Budu ili Mojsija, osim ako nam to ne godi. Onoto

je nu no je vjerovati i imati povjerenja u same sebe i da je mo u nama

samima. Da bismo to dosegli, moramo se odrei mnogih uvjerenja,

miljenja i prosuivanja nas samih da bismo mogli biti prihvaeni i svidjeti49


50/104

se sami sebi upravo onakvi kakvi jesmo. Znam da to nije lako. Miak

svjesno niti ne znamo koja su to uvjerenja koja imaju utjecaj na nas, ali

pomou procesa koja vam dajem ovom knjigom, nije niti nu no da ih

znate, ve samo da date dozvolu za njihovo otputanje.

Kada vjerujemo u same sebe i volimo se bezuvjetno, postajemo

nepobjedivi. Ljudie prepoznati tu kvalitetu. Nije nu no govoriti ili rei

bilo to. Kada vjerujemo u same sebe, primjetemo da e se odreeni ljudi

udaljiti od nas doke nam drugi postati bli i, a s njima i mogunosti za

kojima udimo. Tajna le i u prihvaanju nas samih kakvima jesmo, a ne

vie da mislimo da nismo dovoljno dobri, da nismo dovoljno inteligentni,

da nemamo dovoljno novca ili da je fakultetsko obrazovanje nu no da

bismo bili vrijedni. Samo mi mo emo promijeniti u to vjerujemo o nama

samima.

Najva nija stvar je staviti sebe na prvo mjesto da bismo mogli prestati

biti osoba kakvu ostali ele da budemo. Neophodno je probuditi se i

shvatiti da je mo u nama samima, ane u odobravanju drugih. Kad imamo

vjere u same sebe, nai talenti automatski poinju rasti i mi se poinjemo

osjeati sretnima. Vjera u same sebe ima veze sa koliinom koliko mo emo

voljeti i u ivati u ivotu.

50


51/104

Nai ivoti se odigravaju u naem umu. Rat je u naim glavama i

samo mi mo emo vratiti mir. Neophodno je zapamtiti da smo u

odreenom smislu uvijek u pravu. Ukoliko ka emo da mo emo, onda

mo emo. Ukoliko ka emo da ne mo emo, onda je tako, mi ne mo emo. Mi

smo ovdje da ivimo, u ivamo u ivotu i budemo sretni. Vjera u same sebe

daje nam slobodu da budemo izvorni, a to je povod za sreu za kojom

toliko eznemo.

51


52/104

52


53/104

4

NOVAC53


54/104

54


55/104


56/104

i rekla sam joj dau ja biti odgovorna osoba za sve. Rekla je da to nije

problem jer me ve poznavala.

Ne dugo nakon potpisivanja ugovora na godinu dana i useljavanja u

kuu, poela sam dobivati posao sa svih strana i uskoro sam shvatila dau

moi podmirivati stanarinu bez ikakvih problema te da ne moram kuu

dijeliti s drugom osobom.

Osam mjeseci nakon useljanja, vlasnik kue me nazvao i rekao da eli

prodati svoju imovinu. Objasnio je da me zove budui da je svjestan da mi

se kua svia te mi je tako elio dati prednost, ali ako nisam zainteresirana,

moram se iseliti u rujnu.

Naravno da sam htjela kupiti kuu i ostati u njoj, aliime? Nisam

imala novac za polog, a budui da sam knjigovoa, znala sam da ne

ispunjavam uvjete da dobijem kredit. Moj mi je intelekt rekao da se moram

poeti pakirati, ali je neto u meni govorilo da to nije najbolja opcija. U tom

sam trenutku rekla sama sebi: Ako Bog misli da je ovo mjesto za mene,

On e mi priskrbiti kredit jer ja ne znam kako bih to ja mogla. Znala sam

da se moram maknuti s puta i dati doputenje. Najbolja stvar je bila pustiti,

vjerovati i predati cijelu stvar univerzumu.

56


57/104

Dvoje ljudi koji su mi rekli da bi mi mogli pomoi da dobijem kredit,

odustali su. Najam je istekao i ja nisam dobila kredit tako da sam morala

nazvati vlasnika i rei mu to se dogaa. Odluila sam da umjesto brige o

tome to u mu rei i kako ga uvjeriti, da se predam situaciji s povjerenjem

i vjerom. I tako sam ga nazvala i sve mu objasnila, a na moje iznenaenje

on je odgovorio: U redu Mabel, u stvari sada nije pravo vrijeme za prodaju

nekretnina. Produljit u najam. Napii aneks ugovora, faksiraj mi ga i jau

ga potpisati.

Na kraju, nisam morala nazvati osobu koja mi je pomagala oko

dobivanja kredita. George me nazvao da mi ponudi njegovu pomo i prije

nego je najam ponovo istekao, sredio mi je kredit! Hvala George!

Kada se prestanemo vezati na rezultate i brinuti se o situacijama, kad

napustimo potrebu da imamo miljenje i stvaramo prosudbe te kada

postanemo svjesni da mi ne znamo nita i predamo se i prihvatimo proces

ivota, samo onda mo emo iskusiti tok ivota.Tada e se sve dogoditi i

stvarie nam dolaziti na najlak i nain. Bog nas je postavio na zemlju sa

svimeto nam je potrebno. Ukoliko pogledamo oko sebe, mo emo uvidjeti

da sveto je Bog stvorio je bezgranino i obilno. Samo ljudi stvaraju u

turo i ogranieno. Ptice lete neoptereeno jer znaju dae nai jelo u blizini

ve gdje se i same zateknu.57


58/104

Manifestacija onogato elimo zahtijeva mnogo VJERE i

POUZDANJA. Univerzum od nas treba samo to da poduzmemo prvi

korak. Ukoliko vjerujemo i damo svoj pristanak, sveto trebamo doi e

nam s lakoom. Va no je znati u naem srcu (a ne u naoj glavi) dae nam

Bog pomoi i da to stoposto vjerujemo. Kada mislimo da ne primamo

odgovore na nae molitve ili ne vidimo rezultate, to nije zato jer nas se nije

ulo. Mnogo puta mislimo da je Bog kao na sluga i da mi zapovijedamoto elimo, kako, u kojoj boji i u koje vrijeme. Univerzum tako ne

funkcionira. Neophodno je moliti bez oekivanja, moliti za onoto

mislimo da je ispravno za nas i zatim otpustiti. Bog nam daje onoto je

ispravno i savreno svakoga trenutka. Tajna je VJEROVATI i pustiti,

dopustiti da nas nosi tok ivota te biti otvoren za prihvaanje od kuda i od

koga to najmanje oekujemo.

Na problem je to to imamo oekivanja, hoemo stvari unaprijed te

smo vrlo nestrpljivi i neprilagodljivi. Ne shvaamo da sve dolazi iz samo

JEDNOG IZVORA koji zna to no to nam treba, kako i kad to trebamo.

Mi mislimo da smo ti koji stvaraju mogunosti kroz na rad, nae

supru nike, nae investicije, ali sve su to razliiti naini i putevi kojima se

stvari manifestiraju. Kad se vrata zatvore, to je stogato su se druga

automatski otvorila.58


59/104

Najgora stvar koju mo emo uiniti kad se pojavi problem je brinuti

se. inei tako, koimo se i zarobljavamo sami sebe i na kraju privlaimo

sve vie tono onoga to ne elimo. Mi smo kao magneti: reci mito misli

i ja u ti rei tko si. Od vitalne va nosti je ivjeti SADA. Mi troimo nae

postojanje u prolosti s naim sjeanjima i iskustvima ili u budnosti s

naim brigama. Novac, kao i sve drugo, dolazi kada je potreban, ne prije i

ne poslije. Potrebno je samo otvoriti naa srca i VJEROVATI.

Netko mi je jednom ispriao slijedeu priu: ena je izala iz svog

doma i vidjela tri starca dugih brada kako sjede ispred njezinog vrta.

Budui da ih nije poznavala, obratila im se: Ja vas ne poznajem, ali mo da

ste gladni. Molim vas, doite u moj dom i jedite. Oni su je upitali: Da li

je gospodar kod kue? Ne, odgovorila je, on nije ovdje. Tada ne

mo emo ui u kuu, odgovorili su joj. Naveer, kad se mu vratio kui,

ena mu je ispriala to se dogodilo. Mu ree: Reci im da sam stigao kui

i da ih pozivam! ena je izala da ih pozove u kuu. Sva trojica ne

mo emo odjednom u kuu, rekoe starci. Zato?, eljela je znati. U tom

trenutku, jedan od staraca poka e na drugu dvojicu i ree: Njegovo ime je

Obilje, a njegovo Uspjeh. Moje je Ljubav. Idi u kuu i odlui sa suprugom

kojeg od nas trojice elite pozvati u kuu. ena je ula u kuu i ponovila

priu svome suprugu.ovjek se jako razveselio. Fantastino! Budui da je59


60/104

takva situacija, pozovimo Obilje. Nek ue i ispuni na dom bogatstvom.

ena se nije slo ila. Dragi, zato ne bismo pozvali Uspjeh? Njihova k er,

koja je sluala razgovor iz prikrajka, dobila je ideju. Zar ne bi bilo bolje

pozvati Ljubav? Tada bi na dom bio ispunjen ljubavlju. Hajdemo

posluati nau k er, ree mu eni. Idi i pozovi Ljubav da bude na gost.

ena je izala i pitala trojicu staraca: Koji je od vas Ljubav? elimo da on

bude na gost. Ljubav je ustao i krenuo prema kui. Preostala dva starca su

ustala i slijedila ga. Iznenaena, ena ih priupita: Pozvala sam samo

Ljubav. Zato ga vi slijedite? Odgovorili su joj jednoglasno: Da si pozvala

Obilje ili Uspjeh, preostala dvojica ostali bi vani. No, ti si pozvala Ljubav, a

kamo ide Ljubav, idemo i mi. Gdje je ljubav, tamo je i obilje i uspjeh.

Novac nije lo; naprotiv, loa stvar je stavljati ga na prvo mjesto. Kad

radimo stvari radi novca, sve seini teko. Doe i ode brzo te nam bje i iz

ruku. Moramo otkriti to volimo raditi, neto to nam donosi sreu i

zadovoljstvo ito bismo voljeli raditiak i kad ne bismo bili za to plaeni.

Svi smo roeni sa odreenim talentima i jedinstvenim prirodnim

darovima. To je neto u nama i to se nu no ne stjee diplomom fakulteta.

Obilje i uspjeh su u vezi s naom svijeu. Kada znamo tko smo, tada

ve imamo sveto nam je potrebno. U tom smo trenutku ve bogati. Kad

60


61/104

otvorimo svoje srce i vjerujemo,dajemo doputenje svemu da se manifestira

u naem ivotu.

61


62/104

62


63/104

63

5

STRAHOVI


64/104

64


65/104

Na ovom putu duhovne potrage na koju sam se odluila, morala sam

se suoiti s mnogim strahovima. Osjetila sam strah kada sam napustila svoj

brak nakon vie od 20 godina, napustila svoju djecu, ponovo zapoela

karijeru i potpisala najam gdje se pretpostavljalo da snosim svu

odgovornost, a nisam imala nikakvo financijsko zale

e. Ipak, vjera ipouzdanje u sebe dozvolili su mi da djelujem uprkos mom strahu.

Unutarnji glas mi je govorio da ja to mogu. Ali ta sigurnost nije dola sama

po sebi; postigla sam ju radei na sebi itanjem knjiga, pohaanjem

seminara, odva iv i se da se suoim i prihvatim stvari koje sam trebala

mijenjati. Nauila sam mnogo iz iskustava poput Rebirthinga i Kolibi

znoja.

U Kolibi znoja je totalan mrak i iznimno vrue. Vruina je toliko

intenzivna da se javlja bol u prsima prilikom disanja i osjea se kao da e umrijeti. Indijanka koja je vodila to iskustvo u Mount Shasta nam je

objasnila da u Kolibi znoja nemate drugu opciju osim prepustiti se i vidjeti

se takvima kakvi jeste. Sjeam se da sam tamo imala dvije vrlo va ne misli:

Ako mi Bog dozvoljava da ovo radim, mora da je sigurno., a odmah

65

Istina e vas osloboditi.

Isus


66/104

nakon toga sam si rekla: Mabel, ukoliko mo e initi ovo, onda mo e

sve. Mislim da sam ostavila mnoge svoje strahove u Kolibi znoja.

Kada otkrijemo tko smo i mo koju posjedujemo, shvaamo da se

nemamo ega bojati. Uvijek smo zbrinuti. Uvijek smo zatieni. Svi patimo

od straha, ak bismo mogli rei da je to bolest.

Ovisni smo o strahu, patnji. Odabiremo patnju jer nam je to poznato.

Znamo kako je to patiti. Uprkos naoj patnji, osjeamo se ugodno. Strah je

poznata, svakodnevna pojava.

Kad se usudimo suoiti i proi kroz nae strahove, sti emo do druge

strane tunela. Vidimo svjetlost. Spoznajemoto je istina i, ne samo da se

osjeamo pobjedonosno i sretni, ve se mo emo okrenuti unazad i vidjeti

da nije bilo tako strano kao to smo mislili.

Jednom sam pohaala teaj poslovne izobrazbe gdje nam je jedan

ovjek ispriao kako je postao posrednik za nekretnine. Bio je jako mlad i

prvi dan posla ga jeef upitao: Da li eli prodati kuu? Naravno!,

odmah je odgovorio.ef ga je poveo u susjedstvo i rekao mu: Ovdjeu te

ostaviti. Doi u po tebe za etiri sata. Idi od vrata do vrata i pitaj ljude da

li ele prodati svoje domove. Ostavio ga je s listom papira na kojoj je bila66


67/104

mre a sa stotinama polja i rekao mu je da svaki puta kada mu netko ka e

ne zabilje i X u jedno od polja. Idi po svoje prve NE. Mladi nije mogao

vjerovati, ali nije mogao iz te situacije. Ispostavilo se da su mnogi rekli NE,

ali, na njegovo iznenaenje, mnogi su rekli DA - da su upravo razmiljali o

tome i da bi eljeli imati vie informacija. U tom trenutku je mladi

spoznao da je sa svakom osobom koja mu je rekla NE bio bli i DA

mogunosti.

Svi mi imamo veliki strah od NE, veliki strah od odbijanja. Ali, ako

se ne izlo imo riziku da primimo NE, nikada neemo primiti niti DA. to

se dogaa kada nam ljudi vele ne? Ukoliko dobro promislimo o tome, to i

nije tako strano.

Mogunost da prebrodimo strah je onoto razlikuje ljude koji imaju

mnogo od ivota i onih koji jedvato imaju, ljude koji su uspjeni i

nadmauju prosjek od onih koji su zaglavljeni.

Strah ima veze sa naim osobnim nesigurnostima. Mi ne znamo tko

smo, niti ne poznajemo mo ili sposobnost kojom raspola emo da

privuemo sve savreno i ispravno za nas. Kada vjerujemo u sebe, tada

znamo prepoznati da je svaki trenutak savren. Ukoliko nam netko ka e

NE, to nije velika stvar, osim mo da da to to tra imo nije savreno i67


68/104

ispravno za nas u tom trenutku. Kada se volimo i prihvaamo, tada ne

ovisimo o tometo drugi ljudi govore ili misle o nama, Ne uzimamo to

osobno. Onaj tko ima vjere, zna da mnogo puta u tim trenucima neto vee

i bolje je na putu i strpljivoeka sa sigurnou i povjerenjem. S druge

strane, onaj tko je izgubljen i zbunjen te ne zna svoj pravi identitet osjea

dubok, paralizirajui strah.

Svi mi osjeamo strah, od osobe koja mete ulice do predsjednika

nacije. Strah ne poznaje hijerarhiju. Razlika je u tome da neki ljudi imaju

hrabrosti da ga osjete i svejedno nastavljaju.

Neophodno je biti hrabar da bismo shvatili te promjene. Ukoliko to

sami ne uinimo, nitko to nee uiniti umjesto nas. Niti Isus niti Buda se

nee vratiti da nas spase. Onoto trebamo da bi se transformirali je unutar

nas. Transformacija je iznutra. Ne postoji drugi nain da se to uini. Ne

postoji preac u toj potrazi. Svatko od nas bira svoj put.to smo hrabriji,

dalje sti emo i ukazuje nam se vie mogunosti na naem putu. Dobra

vijest je da strah postoji samo u naem umu. Mi smo ga stvorili. Samo mi

ga mo emo promijeniti. Uvjerenja i sjeanja se mogu obrisati. Nisu nam

potrebna da bismo pre ivjeli. Naa sloboda ovisi o tom procesu. Tijekom

naputanja zatvora koji smo kreirali u svom umu, mi otvaramo vrata naoj

dui i ponovo stjeemo svoju slobodu.68


69/104

Strah i patnja, upravo kao i hrabrost, su mogunosti. Oni ovise samo

o tome to emo odabrati svakoga trenutka. Mnogoputa je neophodno

stati nasred puta i nainiti drastine promjene. Na neki nain, moramo

prvo umrijeti da bismo mogli poeti ivjeti. Govorim o smrti onog dijela

nas koji nije stvaran, o onome zato vjerujemo da jesmo, slici koju

prodajemo drugima ili, jo gore, prodajemo samima sebi.

Strah pretpostavlja dae se dogoditi neto loe, znajui da e se loe

stvari koje zamiljamo zaista dogoditi. Strah, takoer, pomie i planine.

Jednom sam proitala da se uspjeh u ivotu ne mjeri onimeto smo

postigli, ve preprekama s kojima smo se morali suoiti.

Mnogo puta je srea odmah iza ugla, upravo onog za koji se nikad

nismo odva ili skrenuti.

69


70/104


71/104

71

6

LJUBAV


72/104

72


73/104

Kad je netko upitao jednu od indigo djevojaka da mu govori o

ljubavi, ona se nasmijala kao da su je upitali nekakvoudno pitanje i zatim

odgovorila: Ne mogu priati o ljubavi; kad bih mogla, tada to ne bi bilo

stvarno jer ljubav nema nita s rije

ima. Dakle, inzistirala je ta osoba,

to je prava ljubav? Ponovo se nasmijala i rekla: Opet ste to uinili.

Uviate li kako je to teko?

Koliko god se mi trudili ne misliti, gotovo je nemogue. Uvijek

pokuavamo sve shvatiti svojim intelektom, a zatim elimo to shvaanje

pretoiti u rijei. Ali um ne mo e shvatiti ljubav jer ona nema nita s

razmiljanjem.

Dan Millman, u svojoj knjiziPut miroljubivog ratnika , ka e: Ljubavse ne mo e razumjeti, mora se osjetiti. ivot nije zamiljanje savrenosti i

trijumfa, ve je sama ljubav. Mi uvijek pokuavamo sve promijeniti u

mentalni koncept. Zaboravite to, samo osjeajte!

73

Ljubav je ma vojnika: gdje god rani, dajeivot, a ne smrt.

Dan MillmanPut miroljubivog ratnika


74/104

Jednog sam dana rekla svojoj djeci, Jonathanu i Lyonelu, dau ih

voljeti bez obzira na sve. Da moja ljubav nee ovisiti o tometo su ili nisu

uinili, niti o njihovom ponaanju i da nee imati veze s tim da li jesu ili

nisu dobili fakultetsku diplomu.irom su otvorili oi i pogledali me kao da

im govorim najudniju stvar koju su ikada u ivotu uli.

Mi imamo mnogo loih navika i mi ih predajemo svojoj djeci. To je

nain na koji uimo ivjeti. Ne znamo bolji nain. Poev i od djetinjstva,

poduavani smo da moramoiniti stvari ili se ponaati na odreen nain da

bi dobili ljubav i prihvaanje drugih ljudi. No na alost, u tom procesu mi

ne uimo kako prihvatiti same sebe. Paradoksalno, ljudi nas tretiraju onako

kako mi tretiramo sami sebe. Tako je elja za ljubavlju i prihvaanjem

ometana naom vlastitom nesposobnou da volimo sami sebe.

Bez ljubavi prema samima sebi mi ne mo emo voljeti niti ikoga

drugoga. Neprihvaanjem ove istine, zavaravamo sami sebe i zavaravamo

druge. Esencijalna stvar je nauiti voljeti i prihvaati same sebe upravo

onakvima kakvi jesmo. Ne koristi ako radimo stvari za druge. Ako neto ne

djeluje za nas, nee djelovati niti za njih. Osobito mi majke, mi smo sklone

vjerovati da moramo odustati od stvari koje su nam va ne i rtvovati to za

nau djecu. Ipak, najbolji dar koji mi mo emo pokloniti naoj djeci jest da

volimo same sebe. Na taj nain oni mogu promatrati i, na naem primjeru,74


75/104

uiti kako voljeti sebe bez potrebe da tra e ljubav na krivim mjestima. Kad

smo na pravom mjestu, dozvoljavamo i drugima da budu na pravom

mjestu.

to se vie trudimo imati ljubavi radei stvari i ponaajui se na

odreen nain da bismo ugodili drugima, vie udaljavamo same sebe od

mogunosti do ivljavanja onih stvari koje toliko elimo. Mi moramo

nauiti biti sretni i u ivati u svakom trenutku naih ivota bez stavljanja

naglaska na toto drugi misle o nama. Ljubav prema naem vlastitom biu

je najmoniji alat trasformacije. Ljubav poinje s nama. Besmisleno ju je

tra iti u izvanjskim stvarima. Tamo ne postoji. veinu naih ivota

provodimo tra ei ljubav na krivim mjestima, uvijek je prosjaei od drugih

bez stvarnog pojma zato tako inimo.

Druga grozna greka koju smo svi skloniiniti je miljenje da

moramo imati partnera da bismo bili sretni. Mi mislimo dae druga osoba

nama pru iti sreu za kojom eznemo. No, ak i kad naemo nekoga tko e

nas voljeti, mi nismo sretni. Osjeamo da nismo cjeloviti i tra imo ono to

nam nedostaje u drugoj osobi. To je gubitak vremena. Mi moramo pronai

Ljubav u nama samima. Jednom kad je pronaemo, jednom kad se

osjetimo dobro u vezi sa sobom, jednom kad prihvatimo sebe i zavolimo se

upravo takvima kakvi jesmo, mi otkrivamo da, u stvarnosti, mi ne75


76/104

trebamo nikoga. Konano, mi poinjemo tra iti nekoga jer mi to elimo

ili biramo biti u vezi, a ne zato jer to trebamo. U tom kontekstu se

osoba ponaa slobodno po izboru te nije uvjetovana potrebom.

Zbog nedostatka vjere u sebe, mi ne mo emo iskreno voljeti. Ka emo

da tako volimo, ali je naa ljubav posesivna. Na primjer, kao majke, mi ne

dozvoljavamo naoj djeci da budu svoja i oni su robovi naih misli,

miljenja i percepcije. Ponekad stvaramo veze u kojima se osjea mnogo

ljubomore. To nije Ljubav, ali si ne mo emo pomoi. To su one stare vrpce

koje nam se vrte u glavi. Mi zapravo ne vidimoljude onakvima kakvi jesu,

ve ih vidimo kroz svoje misli i sjeanja.

Havajska umjetnost Hooponopono koristi dva vrlo va na alata: rijei

volim te i hvala. Kad ih koristimo na glas i govorimo ih nekome, one su

iznimno sna ne i bitne. Ponekad, ak ako se tako i ne osjeate, uvidjetete

da je iznimno sna na praksa initi slijedee: kad vam se uini da je netko

uinio neto to vam seini neispravno, kad netko uini neto to vas

smeta, umjesto da odgovorite, umjesto da im odbrusite i da ih pokuate

uvjeriti da ste vi u pravu, mo ete ponavljati u svom umu onoliko puta

koliko je potrebno: Volim te. Volim te. Volim te, ili Hvala ti. Hvala ti.

Hvala ti. Ovi alatiesto daju iznenaujue rezultate. Ponekad osoba

zamoli za oprotaj kada se najmanje nadamo. Drugie puta stvari ostati76


77/104

iste, ali mi ih vie neemo primjeivati ili nee imati utjecaja na nas. S

odreenim ljudima su potekoe vee nego s drugima. S nekim ljudima

imamo vie pria, vie vrpci. Ne smijemo zaboraviti da se sve mijenja prema

naoj percepciji dogaaja, ljudi i situacija. Isto je i sa svima drugima. Sve

ovisi o njihovoj precepciji, njihovom gleditu, njihovim sjeanjima. ivot je

poput filma koji smo vidjeli mnogo puta i neprestano se ponavlja jer mi

nastavljamo reagirati svaki puta kada se odigrava.

Nae reakcije na probleme su ponavljanje naih sjeanja. Problemi su

esto prepreke na koje smo ve naili, ali ih nikada nismo rijeili. Zbog toga

se situacije vraaju i pru aju nam mogunost da drugaije na njih

reagiramo. Ljudiesto dou u na ivot da bi nam pokazali onaj dio nas na

kojem trebamo poraditi. Meuljudski odnosi su, jednostavno, ogledala u

kojima vidimo sebe. Mi raspola emo i mogunou da ne reagiramo.

Mo emo okrenuti drugi obraz. Obraz Ljubavi. Znajui to, mo emo postati

svjesni i izabrati da uinimo sebe odgovornima. Na primjer, ukoliko netko

ima problem s djecom, najbolja stvar koju mo e uiniti jest da im pria dok

spavaju. Jedina stvar koju im treba govoriti jest da ih volite i da ste zahvalni

jer su u vaem ivotu. Nije produktivno uvjeravati da ste vi u pravu, a oni u

krivu. Vrlo je teko znati to je ispravno ve za nas same. Kako onda

mo emo znati to je ispravno za druge?

77


78/104


79/104

79

7

NAJKRA IINAJLAK I PUT


80/104

80


81/104

Kad sam se probudila i poela svoje traganje, probala sam razliite

naine i putove da doem do istine. to sam se vie trudila, vie sam

osjeala da neto unutar mene govori da mora postojati br i i lak i put. Kad

sam konano otkrila Hooponopono, nisam odmahshvatila to sam nala.

Nekoliko puta sam prolazila kroz obuku i jednoga dana, na teaju koji je

dr ao moj uitelj Ihaleakala, shvatila sam da je to onoto sam tra ila. Nije

mi bilo potrebno nita vie. Hvala Bogu, moja potraga je zavrila. Prvo i

osnovno, otkrila sam da ne trebam i nisam ovisna o nikakvom guruu.

Proces mogu provoditi sama jer komuniciram direktno s Bo anskim, bezposrednika. Jedina stvar koju je potrebna jeienje i brisanje ( ao mi je,

molim te oprosti). Dok preuzimam stopostotnu odgovornostienjem, sve

ostalo ostavljam u Bo jim rukama. Sve dokistim, neu imati razloga za

brigu. Boge se pobrinuti da me dovede na pravo mjestu u savreno

vrijeme. Sve dokistim, uvijeke postojati netko tko e se pobrinuti za

mene. Ja to ne trebam initi.

U ovom posljednjem poglavlju eljela bih sa eti najva nije postavke

tehnike Hooponopono, mudre drevne doktrine koja mi je dala alate koji sumi promijenili ivot. Ti koncepti su vrlo jednostavni. Jedina stvar koju

81

Jedina stvar koju Bog tra i od nas je da se dobro brinemo o samima sebi i da ka emo: ao mi je.

dr. Ihaleakala Hew Len


82/104

Bo ansko oekuje od nas je da prihvatimo svu odgovornost, zamolimo za

oprotaj i da se dobro brinemo o sebi. To je sve!

Preuzimanjem stopostotne odgovornosti je najkrai put. Kad

shvatimo da samo nai programi ne dozvoljavaju da vidimo stvari jasno,

kad prestanemo kriviti vanjskeimbenike i odluimo preuzeti odgovornost,

samo tada e se otvoriti nebeska vrata i miemo moi dosegnuti beskrajne

mogunosti. S druge strane, kad smo uzrujani zbog nekoga ili neega, mi

gubimo svoju slobodu. Naa vlastita osjeanja mr nje osuuju nas i povlae

prema dolje. Mi smo njihovi robovi. Tako povreujemo samo sebe.

Mo emo se osloboditi kroz opratanje. Opratanje je dio najkraeg i

najbr eg puta. Ali nije potrebno govoriti s bilo kim da bi znali da smo im

oprostili. To je unutanji posao. To je proces koji se dogaa izmeu nas i

Boga kad ka emo: ao mi je, molim te oprosti za onoto se zbiva u meni

to je izazvalo ovu situaciju / problem.

U mom sluaju, na primjer, nije da se vie ne razljutim; nije da vie ne

reagiram na probleme ili da ih nemam. Velika razlika je u tometo moja

ljutnja traje samo nekoliko minuta prije nego se ponovo vratim u centar,

dok se ne podsjetim i postanem svjesna. Tada si ka em: Ja ovo stvaram. To

su moje misli o drugoj osobi. To je plod mog programa, mojih snimki, moje

percepcije. Ja to mogu izbrisati. Taj jednostavan proces mi daje mir koji ne82


83/104

mogu opisati rijeima. Zato? Jer ne ostajem zarobljena s mislima poput

Kako mi je to mogao rei? Kako mi je to mogla uiniti? Ne oekujem od

druge osobe da se promijeni, reagira na odreen nain ili uini neto

odreeno. Kakvo olak anje! Ne ovisim o nikom ili niemu van sebe same.

Ne oekujem od sebe da budem savrena ili da udovoljim cijelome svijetu.

Nauila sam potivati i razumjeti da svi mi imamo slobodnu volju i da ne

biramo svi iste stvari. Ta spoznaja mi donosi mnogo unutranjeg mira. Ne

postoji problem. Dobro i loe su parametri koje smo kreirali u naim

umovima. Sve dok volimo sebe i dobro se brinemo o sebi, voljetemo i

brinuti se i za druge.

Dakle, koji su smjernice za ovaj oslobaajui proces?

Prvo i osnovno je nu no preuzeti potpunu odgovornost za nae

ivote. Moramo nauiti rei. ao mi je, molim te oprosti za onoto se

zbiva u menito je stvorilo ovo. Na ovaj nain preuzimamo odgovornost i

odatle zapoinje proces opratanja i promjene. Mi opratamo sebi samima.

Budui da imamo zajednika sjeanja, dovoljno je da vi preuzmete

odgovornost molei za oprost da bi se ta sjeanja izbrisala. Kada se ona

izbriu iz vae svijesti, briu se i iz drugih. Ipak, vrlo je va no sjetiti se da

dok inimo ovo ienje, vi gainite sebi, ne drugima. Mi smo ovdje da

83


84/104

bismo spasili sebe i nikoga drugog, ali ljepota ovog procesa je da svi od

njega imaju koristi.

Takoer je va no predati se i prihavatiti da intelekt ne zna nita, ali da

postoji dio nas koji znato je savreno i ispravno za nas te najbolji nain da

to postigne. Ukoliko mu to dozvolimo, taj dio koji znae nas voditi prema

ispravnom i savrenom rjeenju za sve nae probleme.

Da biste vidjeli rezultate ienja, va no je initi ga cijelo vrijeme,

poput disanja. Da li znateto se dogaa kad zaboravimo disati? Isto je i sa

ienjem. Mora se istiti cijelo vrijeme. Naravno, mi smo ljudska bia i

mnogo puta emo zaboraviti. Drugi puta neemo se moi zaustaviti da ne

reagiramo. Va na stvar je prakticirati ovu metodu koliko god je mogue,

ak i kad se ini da se nita ne dogaa ili kad izgleda da se ne pojavljuju

novi problemi. Zato? Zato jer um reproducira vrpce cijelo vrijeme. Trajno

ponavlja programe koje smo snimili,ak kada toga nismo niti svjesni. Na

sreu, uvijek imamo mogunost izbrisati ih. Na taj nain dajemo

doputenje novim idejama i mogunostima da se pojave u naim ivotima.

Mnogo puta e stii od ljudi i s mjesta od kojih bi to najmanje oekivali.

Neophodno je djelovati, djelovati, djelovati. Kroz cijeli na ivot mi smo

prakticirali reagiranje i patnju. Toliko smo ukljuili reagiranje i patnju u

nae ivote da to inimo gotovo automatski. Mi smo strunjaci, majstori,84


85/104

ak bih rekla i posveeni takvom nainu ivota. U poetku se ienje mo e

initi tekim. No, uimo kako ga ukljuiti u svakodnevni ivot poput

disanja te postaje automatizirano jer poinjemo se osjeati drugaije i

vidimo rezultate. Poinjemo uviati promjene u naim ivotima. Poinjemo

iskustveno do ivljavati profinjen unutarnji mir.

Va no je ne imati oekivnja. Tajna je u stanju otvorenosti i

prilagodljivosti jer nikada ne znamo odaklee stii. Moramo vjerovati dae

doi prava stvar za nas. Mo da nee biti ono to smo oekivali, alie biti

prava stvar. To nije stoga jer nas se nijeulo, jer je to test ili jer nismo bili

vrijedni usliavanja. Moramo si dozvoliti da nas univerzum iznenadi. Na taj

nain primamo najnevjerovatnije darove. Zakon univerzuma je da kad

zamolimo, primamo. Univerzum mora odgovoriti. Neophodno je pitati i

dati doputenje. Jedan nain molbe je koritenje Hooponopono alata. Ali

se ne smijemo vezivati na rezultate. To se posti e tako da znamo i

vjerujemo dae prava i sav ena stvar doi k nama.

Dakle, postoji mnogo alata kojima se mogu brisati programi koje se

ponavljaju u naem umu. Ovdje u podijeliti najosnovnija i najva nija:

hvala i volim te. Na primjer, sveto trebate initi je mentalno ponavljati

hvala, hvala, hvala cijelo vrijeme. Tim rijeima zaustavljamo vrpce i

dozvoljavamo Bogu da se pobrine za nas i nae probleme.85


86/104

Mnogo puta mi ljudi ka u: Kako mogu obratiti pa nju na ono to mi

ljudi govore ako stalno mislim hvala? Kao prvo, va no je zapamtiti da

ljudi gotovo nikada ne govore onoto zaista misle. Ukoliko vam netko

pria o svom problemu, toine samo zbog toga da nam pru e priliku da

briemo i istimo sjeanja koja dijelimo s njima. Zapamtite da su oni samo

nai zasloni, nai monitori. Slijedei put, prije reakcije, prije davanja savjeta

ili miljenja, pomislite volim te ili hvala. Vrlo je vjerovatno daete na

kraju rei upravo onoto je osoba trebalauti. U mnogo sluajevaak nije

potrebno niti priati, odgovoriti, rei bilo to da bi se osoba osjetila bolje ili,

iznenada, na udesan nain pronala sama rjeenje za svoje probleme.

Volim te i hvala su lozinke. Kad se brinem o svojoj djeci, kad sam

nervozna radi novca, kad nekome neto zamjeram, ne dozvoljavam mom

intelektu da se nametne i pone brbljati. Mentalno ponavljam volim te,

volim te, volim te.

Nimalo ne dvojim da to ima uinka, ali je osnovno sjetiti se da

ukoliko se odluimo i isprobamo ovu praksu, razliiti ljudi e imati razliita

iskustva. Mo da e netko odmah vidjeti rezultate. Mo da e nekome biti

potrebno vie vremena. Mo da neemo postati svjesni rezultata dugo

nakon to se sve odigralo.86


87/104

Jednom sam rekala svomesnaestogodinjem sinu Lyonelu da kad se

povrijedi jednostavno ka e: Hvala. Jednoga dana mi je za dorukom

pokazao gdje se ozljedio. Pitala sam ga: Lyonele, da li si rekao hvala?

Odgovorio je: Jesam, mama. I zna to? Kad se osjeam frustrirano ili

nervozno, tada takoer to govorim i to me stvarno smiruje. U tom sam se

trenutku sjetila da se hvala mo e koristiti kod bilo koje vrste patnje,

fizike ili emotivne.

Drugom prilikom sam rekla sinu: Lyonel, znam da govorim o

stvarima koje seine udnima, ali one stvarno djeluju. Odgovorio je: Da,

mama, naravno da djeluju. Sjea li se kad si mi reklato da inim u koli?

Pa, inio sam tako i poeo sam dobivati bolje ocjene. Nedavno mi je

Lyonel rekao da ne mo e vjerovati koliko se dobro sla e s uiteljima.

Vrijedno je sada spomenuti da su fiziki problemi, bolesti takoer

sjeanja i da se mogu izbrisati i oistiti. Naueni smo bolove ili oboljenja

rjeavati ljekovima, ali tu ne le i problem. Problem je u sjeanju, snimci

koja se reproducira! Kako znamo koja? Kako je mo emo nai? Pa, mi niti

ne moramo znati koje sjeanje ili koja snimka jer Bog (Ljubav) zna. Nu no

je samo da damo dozvolu. Na primjer ponavljajui hvala ili volim te, a

Bog e odstraniti snimku ili program koji sadr i ta sjeanja, kao i ostala87


88/104

koja su na istoj snimci,ak ako mi i ne znamo da su tamo. Ali moramo dati

doputenje. Ukoliko ga ne damo, Bog ne mo e uiniti nita.

Moj sin Jonathan se neprestano svaao sa svojom djevojkom,

Predlo ila sam mu da slijedei puta kad budu se svaali, odlui ne govoriti,

bude tih i mentalno ponavlja rijei volim te. Nekoliko dana kasnije me

nazvao i rekao da mora razgovarati sa mnom.Rekao mi je da je ponovo

imao nekakve nevolje s djevojkom, ali da je ovoga puta bio izuzetno

zabrinut jer je osjeao poriv da je udari. Pitala sam ga: Da li si govorio

volim te? Odgovorio je: Da, mama, i to me zaustavilo.

Nema sumnje da e neki ljudi misliti da je ovo prelako, da to ne mo e

biti. Da, sla em se, zvui lako i jest lako. Proces je sam po sebi lagan. Te ak

dio je prakticirati ga cijelo vrijeme. U svakom trenutku naega ivota

imamo priliku preuzeti 100% odgovornosti i izbrisati nae programe. No,

uglavnom reagiramo, brinemo se, imamo miljenja i prosudbe. inei tako

gubimo vrijeme i energiju. Nije dovoljno samo se sjetiti da problemi nisu

zapravo problemi. Nain na koji mi reagiramo na njih je problem.

Miljenja i prosudbe koje imamo oproblemu su pravi problem. Naa

percepcija problema je problem.

88


89/104

Najgori dio toga je da svaki puta kad odluimo reagirati umjesto da

otpustimo, mi rtvujemo svoj pravi identitet, nae pravo ja i toinimo iz

jednostavnog razloga jer nam je navika da elimo uvijek biti u pravu.

Apsolutno u pravu.

Imamo samo dva izbora: ivjeti prema naoj pravoj prirodi ili prema

snimkama, prepustiti se vodstvu bo anske inspiracije ili naim starim

programima koje smo isprobali i nisu bili djelotvorni.to vie briemo, vieemo iskusiti tko smo zapravo. Jedini razlog naeg postojanja na ovom

svijetu jest da otkrijemo tko smo. Krozienje pomou Hooponopono

alatima mo emo otkriti svoj pravi identitet.

elim razjasniti da koritenjem bilo kojeg od ovih alata mi

preuzimamo stopostotnu odgovornost i implicitno govorimo: ao mi je,

molim te oprosti za onoto se zbiva u menito je izazvalo ovo. Mi

molimo i otputamo i putamo Boga.

Zato onda istimo? Zato molimo za oprost? Jer elimo biti

slobodni, jer smo umorni od ivljenjenja ivota u la i u koje smo odabrali

vjerovati, jer smo dovoljno patili. Vrijeme je da pronaemo sebe, otkrijemo

sebe, da budemo sretni, da u ivamo u ivotu, da se volimo i da prihvatimo

sebe onakvima kakvi jesmo.89


90/104


91/104

91

O AUTORICI


92/104


93/104


94/104

postavka da bi ivot trebao biti lagan. Mi smo jedini koji gaine tekim, a

mo emo nauiti kako da sami sebi ote avamo put. Mabel koristi analogije i

parabole da bi nas nauila tehnikama koje nam daju jasnije razumijevanje

ovog drevnog umjetnikog oblika. Upravo je izdala knjigu Najlak i na in

za razumijevanje Hooponopona Najjasniji odgovori na vaa najea

pitanja u obliku digitalne knige i audio seta gdje nam predstavlja tehniku

predstavlja najrazumljivije u obliku odgovora na pitanja koja su najee

postavljana, a dolaze sa svih strana svijeta. Kroz Mabelina putovanja

svijetom u sklopu kojih je predstavljala Hooponopono, shvatila je da se

uvijek postavljaju ista pitanja i pojavljuju isti problemi. Ova izvrsna knjiga

e vam pru iti razumijevanje i mogunost da tehnike i principe

Hooponopona koristite u svom svakodnevnom ivotu.

Ukoliko vam se svide ovi naslovi, takoer ete u ivati i u knjiziOd

inspiracije do realizacijeu kojoj je Mabel koautorica zajedno sa 40

drugih uspjenih ena s temama iz strategije posla te osobnog, financijskog

i duhovhog ispunjenja. Mabel je doprinjela sa nekoliko jednostavnih

principa i koraka tako da mo ete sagledati svoj ivot iz drugaijeg ugla i

razviti novu istinitu sliku o sebi samimato e, zauzvrat, biti uzvraeno

uspjehom za kojim tragate.

94


95/104

Mabel je i jedna od autoraHvala Bogu to sam ... Vol. 1. U toj knjizi

mo ete otkriti kako su obini ljudi prevladali najvee ivotne izazove i kroz

ivot osvijestili zahvalnostto su se dogodili. Hvala Boguto sam... je

adresirana kao izdanje koje je imalo najvei doprinos duhu humanosti kroz

stoljea. Mabelino poglavljeHvala Bogu to sam ostavila svoju djecu

pria je o jednoj od najte ih odluka u njezinom ivotu kada je napustila

djecu da pronae sebe. Toliko pria koje seine kao strahovite nesree

opisane su poput blagoslova, dogaaja na kojima treba biti zahvalan. I ovoj

knjizi Mabel otkriva kako je njezina odluka postala jedinstven blagoslov ne

samo njoj ve i njezinoj djeci.

Mabel je internacionalno priznata kao jedan od najkompetentnijih

autoriteta umjetnosti Hooponopona. Njezinim nepogreivo jednostavnim

stilom te gracilnou, Mabel je uspjela nadii mnoge jezike. Njezina knjiga

Najlak i nain prevedena je i objavljena na engleskom,panjolskom,

korejskom, portugalskom, vedskom, njemakom, francuskom, hebrejskom,

ruskom, rumunjskom, i sada, hrvatskom.

Kao zvijezda losangeleske Latino zajednice, bila je domaicom popularnog

radio i TV programa Despertar (Buenje), gdje je poticala pripadnike

Latino zajednice takoto im je davala alate za pokretanje vlastitog posla,

ispunjavajue veze ili pronala enje financijskog uspjeha. Njezin posljednji95


96/104

televizijski poduhvatThe Mabel Katz Show je jedinstven upanjolskom

govornom podru ju. Rije je o emisiji koja je kombinacija Oprah, Suze

Orman, Pripravnika i Rachel Ray u jednom.

Deset godina nakon to je pokrenula vlastiti posao, Mabel je odluila

napustiti uspjenu knjigovodstvenu tvrtku i televizijsku emisiju da bi

slijedila svoju strast. Sada je na putu koji je vodi oko svijeta kao govornica

koja nadahnjuje mnoge u razliitim kulturama i na razliitim jezicima.

Zbog zahtjeva publike, Mabel je odluila izdati 4 nove knjige kojimae

voju publiku jo vie uvesti u umjetnost Hooponopona.

Kao rezultat njezinih osobnih uspjeha i njezinog dare ljivog duha, Mabel

je primila priznajne lokalne zajednice, ali i na nacionalnom te

internacionalnom nivou. Neka od njezinih nacionalnih priznanja ukljuuju:

Poslovnaena godine 2005 dodijeljena od losangeleske Poslovne komore.

2006. je primila nagraduSol Aztecate presti nu nagradu Latinoameri ke

poslovne zajednice . Takoer 2006. bila je jedna od devet ena u cijeloj naciji

koja je primila nagradu Anna Maria Arias Memorial Business Fund .

96


97/104

97

DOPU TENJA


98/104

98


99/104


100/104

100


101/104

KAKO ANGA IRATI AUTORICU

Mabel je postala priznata na polju osobne efikasnosti preko njezinih jedinstvenih seminara koje je vodila za korporacije i pojedince. Tajna

njezina uspjeha jeto kombinira preko 25 godina iskustva kao knjigovoa i

poslovna liderica sa jednostavnom formulom. Utemeljeno na principima

Hooponopono tehnike, Mabel poduava sistem primjenjivih jednostavnih

principa za rjeavanje problema i postizanje rezultata; ovi seminari su

osobito uinkoviti u ubrzanju produktivnosti i promoviranju poslovnog

uspjeha. Mabelini seminari su na temu postizanja obilja i ispunjenja na

prirodan, lagan nain.

ivot je unutra nji posao i mnogo je lak e ako se prepustimo i pustimoda nam se poka e na osobni put

Mabel Katz

Za vie informacija o radinicama, seminarima te predavanjima ili narud be

knjiga, mo ete kontaktirati autoricu na:

101


102/104

102


103/104

TO GOVORE ITATELJI O

NAJLAK EM NA INU

Va a mala knjiga je meni bila ogromna, HVALA VAM.

- Laura, Los Angeles

Mnogo sam uivala u va oj knjizi. elim naru ti jo 3 primjerka da ih

mogu pokloniti svojim prijateljima. - RP, Hawaii

Va a mi je knjiga pomogla u dono enju vane ivotne odluke.

- Pablo, Mexico

Va a knjiga mi je na jednostavan, lako razumljiv na in taknula srce i du u.

Hvala vam to ste otvorili svoje srce i svojivto te to ste mi dali alate da

mogu na initi promjenu u svomivotu. - Bruce, Los Angeles

Mabel, poglavlje o novcu je nevjerovatno i pro itala sam ga ve tri puta.

- Maria, Huntington Park

Podcrtala sam i osjen ala cijelu knjigu. inim to se rekli i djeluje!

- Diane, Woodland Hills

im sam pro itala knjigu, osje ala sam se puna samopouzdanja i da ja to

mogu!

- Vanessa, Argentina

Pro itala sam va u knjigu i ve se osje am bolje, osobito po pitanju

samopouzdanja - Gabriela, Israel

103


104/104

Kada ete imati sve to elite?

Znate li to se isprijeilo na putu ivota vaih snova? Jednom rije ju - vi! Ali,ekajte; to nije vaa

greka. ivot je zapravo zamiljen kao lagan ukoliko mu to dopustite. Tu nastupaju principi

Najlak eg na ina.

Otkrit ete praktini pristup za:

Brisanje negativnih programa koji utjeu na vae planove, ciljeve, odluke i rezultate.

Otvaranje i prilagodljivost za idealna rjeenja kroz inspiraciju.

Mirnou uma bez obzirato se zbiva oko vas.

Mentalno re-programiranje da biste otpustili uvjerenja koja vamine ivot stresnim.

Veu efikasnost i produktivnost.

Nauit ete:

Ojaati se za efikasno rjeavanje problema.

Stvaranje savrenih i pravih odnosa.

Koritenje energije vaeg uma da biste postigli bistrinu i svrhu.

Otkriti tko ste zapravo, koji su vai talenti i ivotna svrha.

Kako ete se sami sebi otvarati, shvatit ete da to nije nita novo. Vi ste jednostavno zaboravili

kako imate sve to elite sa zadovoljstvom i lakoom. Da li ste spremni prisjetiti se?

Problemi, bilo duhovni, mentalni, fizi ki, financijski ili materijalni su jednostavno sje anja kojase vrte u na em podsvjesnom umu. Ljepota i jednostavnost Samo-Identiteta kroz Hooponopono

je mogu nost brisanja sje anja i kako ih nadomjestiti inspiracijama za savr en ivot. Najlak i na in

Mabel Katz pri a njezinu pri u o ponovnom otkrivanju njezinog identiteta i slobode kroz

primjenu Samo-identiteta kroz Hooponopono u svim podru jima njezinog ivota. Svi koji

pro itaju njezinu knjigu na i e dragulje mudrosti koji e im omogu iti da otkriju vlastiti identitet

ho'oponopono ebook the easiest way croatian

Documents