PREDUSLOVI

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA:

HISTORIJA UMJETNOSTI I.

FAKULTETFilozofski

KATEDRAHistorija

SMJERSavremeno doba

ODSJEKHistorija

ECTS4

SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU

Predavanja 2

Auditorne vjebe0

Eksperimentalne vjebe0

Nastavnik

Asistent

Interesna grupaStudenti tree godine Odsjeka za historiju

Konsultacije Svaki radni dan od 10:00 do 12:00 sati u kancelariji kod predmetnog nastavnika

Dodatne informacije

Adresa fakultetaTihomila Markovia 1, 75000 Tuzla

Telefon00387 35 252 188

Fax00387 05 306 331

Telefon - kancelarija00387 35 306 338

Web strana fakultetawww.untz.ba

Web strana nastavnog kursawww.ff.untz.ba

PREPORUENA LITERATURA

Literatura * Literature:

Grupa autora, Opa povijest umjetnosti, tree izdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 2004.

H. W. Janson, Istorija umetnosti. Pregled razvoja likovnih umetnosti od praistorije do danas. Izdavaki zavod Jugoslavija. Beograd 1975.Senaid Hadi, Sead Selimovi, Kultura i tradicija u Bosni i Hercegovini: viemilenijski kontinuitet, Tuzla 2012.Christian Nugue, Velike civilizacije svijeta, Extrade, Rijeka 2005.

John Julius Norvich, Velike arhitekture svijeta, Marijan tisak, Split 2005.

Dana Arnold, Historija umjetnosti: kratak uvod, ahinpai, Sarajevo 2006.

Grupa autora, Opta enciklopedija Larousse, u tri toma. Tom tri. Geografija, istorija, industrija i tehnika. Vuk Karadi, Beograd 1973.

PREDUSLOVI

Student nema nikakve preduslove za polaganje ispita iz predmeta Historija umjetnosti I. izuzev redovnog prisustva nastavi i obaveza koje iz toga proistiu.

SADRAJ PREDMETA

Sadraj / struktura predmeta

1. Predmet i zadatak historije umjetnosti, podjela umjetnosti: zapadna umjetnost, azijska umjetnost, afrika umjetnost, amerika domorodaka ujetnost, pacifika umjetnost. /2+2/2. Prahistorijska i antika umjetnost: Od paleolita do pretklasnih civilizacija. Prahistorijska umjetnost. Stara kraljevstva i njihova umjetnost. Umjetnost Starog Istoka. Stara egejska umjetnost. Grka i italska umjetnost. Umjetnost Rimskog carstva. Umjetnost na prostoru Bosne i Hercegovine. /10+10/

3. Srednjovijekovna umjetnost: Islamska umjetnost, starokranska umjetnost, barbarska umjetnost, bizantijska umjetnost, karolinka umjetnost, romanika umjetnost, gotika imjetnost, umjetnost u Aziji, Africi, Pacifiku i predkolumbovskoj Americi, umjetnost u srednjovijekovnoj bosanskoj dravi. /8+8/

4. Umjetnost 15. - 18. stoljea: Rana renesansa, visoka renesansa, manirizam, barok i rokoko; 17. stoljee ''doba udesnoga'', sjaj 18. stoljea, neoklasicizam, romantizam, orijentalizam, povratak u prolost. Umjetnost na prosturu Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanske uprave. /10+10/

CILJEVI PREDMETA

Osposobiti studente da razumiju pojam, predmet i zadatak historije umjetnosti, te da razumiju evolutivni put kroz koji je prola ova znanstvena disciplina. Da usvoje osnovne historijske injenice o umjetnosti predhistorijskog i antikog doba, srednjeg vijeka kao i o razdoblju 15. do 18. stoljea. Studenti treba da se upoznaju i sa razvojem umjetnosti u Bosni Hercegovini u naznaenom periodu u prethistorijsko, antiko doba, da se upoznaju sa mjestom i znaajem umjetnosti srednjovjekovne bosanske drave, te sa umjetnou za vrijeme osmanske uprave.

OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI / KOMPETENCIJE STUDENATA

Na kraju semestra uspjeni studenti, koji su tokom itavog nastavnog perioda kontinuirano izvravali svoje obaveze, biti e osposobljeni da: znaju pojam, predmet i zadatak historije umjetnosti, te da razumiju evolutivni put kroz koji je prola ova znanstvena disciplina. Da znaju osnovne historijske injenice o umjetnosti predhistorijskog i antikog doba, srednjeg vijeka kao i o razdoblju 15. do 18. stoljea. Studenti treba da zanju i kako se razvijala umjetnost u Bosni Hercegovini u prethistorijsko i antiko doba, da znaju o umjetnosti srednjovjekovne bosanske drave, te o umjetnostu za vrijeme osmanske uprave. Studenti treba da znaju da se uporedo sa razvojem evropske i svjetske razvijala i bosanskohercegovaka umjetnost koja je doprinijela sveukupnome razvoju drutva na ovome podruju.

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvoenja nastave i postizanja oekivanih ciljeva nastavnog predmeta Historija umjetnosti I koristit e se razliite nastavne metode: usmeno izlaganje-monolog, razgovor-dijalog, dedukcija, indukcija, analiza, sinteza, komparacija podataka itd.

Predavanja

Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P). Nastavnik e tokom itavog semestra na posebno kreiranom obrascu pratiti prisutnost studenata. Za prisustvo predavanjima student ostvaruje 5 bodova, a isto toliko i za prisustvo vjebama.Izostanci studenata sa predavanja nee biti tolerirani. U sluaju da student zbog bolesti ne moe prisustvovati predavanjima u dogovoru sa predmetnim nastavnikom moe nadoknaditi iste u odreenom terminu ili e dobiti dodatni zadatak vezan za tematiku predavanja koji e trebati rijeiti samostalno ili uz konsultacije sa predmetnim nastavnikom. Takoer, za kontinuiranu aktivnost na asu u toku cijelog semestra, u diskusijama sa nastavnikom mogue je dobiti pet (5) bodova.

Ukoliko student ispuni naprijed navedene uvjete bez izostanaka s predavanja, te bude aktivan na asovima u toku semestra dobiva 5+5+5 bodova na osnovu prisutnosti i aktivnosti (ukupno 15 bodova).Na navedenim oblicima nastave studenti trebaju aktivno uestvovati u diskusiji sa nastavnikom. Takoer, nastavnik e studentima tokom itavog semestra dodjeljivati odreene zadatke i obaveze vezane za predavanja koji oni trebaju izvravati kako bi bili spremni za naredni as.

Seminarski rad

Seminarski rad e obuhvatiti odreenu tematiku, realizirati e se uz konsultiranje raspoloive udbenike literature, literature dostupne na internetu i slino. U timskom projektu svi studenti tima obavezni su aktivno uestvovati i dati svoj doprinos. Na taj nain studenti mogu meusobno razmjenjivati ideje, diskutirati, uiti jedni od drugih, donositi konane odluke i zakljuke. Tako se razvijaju njihove komunikacijske, verbalne i vjetine pisanja.

Za uraen i odbranjen seminarski rad studenti dobivaju 15 bodova.

Testovi mini ispiti (kolokvijalni ispit)

Nakon zavretka prve dvije tematske cjeline (Predmet i zadatak historije umjetnosti, podjela umjetnosti: zapadna umjetnost, azijska umjetnost, afrika umjetnost, amerika domorodaka ujetnost, pacifika umjetnost i Prahistorijska i antika umjetnost: Od paleolita do pretklasnih civilizacija. Prahistorijska umjetnost. Stara kraljevstva i njihova umjetnost. Umjetnost Starog Istoka. Stara egejska umjetnost. Grka i italska umjetnost. Umjetnost Rimskog carstva. Umjetnost na prostoru Bosne i Hercegovine) i nakon zavretka druge dvije tematske cjeline (Srednjovijekovna umjetnost: Islamska umjetnost, starokranska umjetnost, barbarska umjetnost, bizantijska umjetnost, karolinka umjetnost, romanika umjetnost, gotika imjetnost, umjetnost u Aziji, Africi, Pacifiku i predkolumbovskoj Americi, umjetnost u srednjovijekovnoj bosanskoj dravi i Umjetnost 15. - 18. stoljea: Rana renesansa, visoka renesansa, manirizam, barok i rokoko; 17. stoljee ''doba udesnoga'', sjaj 18. stoljea, neoklasicizam, romantizam, orijentalizam, povratak u prolost. Umjetnost na prosturu Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanske uprave) organizirat e se testovi, odnosno kolokvijalni ispiti koji e se sastojati od odreenog broja pitanja i zadataka u cilju provjere steenih znanja studenata. Studenti po osnovu poloenih kolokvijalnih ispita trebaju osvojiti 10 bodova. Ocjene dobivene na ovim ispitima ulazit e u prosjek ocjene koju student dobije na zavrnom ispitu. U toku predispitnih obaveza student treba osvojiti najmanje 50 bodova.

METODE PROVJERE ZNANJA

Za provjeru usvojenog znanja na predmetu Historija umjetnosti I. koriste se:

Pismene metode

Usmene metode

Pismene metode obuhvataju pismenu provjeru znanja na testovima mini ispitima nakon obraenih odreenih oblasti nastavnog programa i na zavrnom ispitu.

U skladu sa lanom 128. Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona:

a) Uspjenost studenata se prati kontinuirano tokom nastave i izraava se u bodovima.

b) Ispunjavanjem pred ispitnih obaveza i polaganjem zavrnog ispita student moe ostvariti najvie 100 bodova.

c) U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predvieno za aktivnosti i provjeru znanja u toku semestra.

METODE OCJENJIVANJA STUDENATA

Zavrni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Poloen pismeni dio ispita je uslov za izlazak i polaganje usmenog dijela ispita. Zavrni ispit se polae nakon odsluanog V (petog) semestra, a u terminima koje utvruje Senat Univerziteta.

Nain polaganja zavrnog ispita

Pismeni dio ispita

U okviru pismenog dijela ispita studenti rjeavaju test sastavljen od 5 pitanja u kome se u jednom pitanju trae najmanje pet odgovora. Odgovori na pitanja u testu se boduju po principu potpuno taan odgovor na pitanje 5 (pet) bodova, a svaki pojedinani odgovor 1 (jedan) bod. Student je poloio pismeni dio ispita ukoliko je ostvario 13 (trinaest) bodova. Maksimalan broj bodova koji student moe dobiti na pismenom dijelu ispita je 25 bodova. Usmeni dio ispita

Usmeni dio ispita slijedi nakon poloenog pismenog dijela ispita. Realizira se postavljanjem pet pitanja od strane nastavnika iz nastavnog predmeta Historija umjetnosti te diskusijom izmeu nastavnika i studenta. Student je poloio usmeni dio ispita ukoliko postigne minimalno 15 bodova (za svako pitanje po pet bodova).

Maksimalan broj bodova koji student moe dobiti na usmenom dijelu ispita je dvadeset i pet bodova (25), na svako pitanje po pet bodova.

SISTEM BODOVANJA

Obaveza studenataBodoviAktivnosti

Prisutnost na predavanjima