hi21_34serventi (7) (1)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

1/12

401

Zrinka Serventi - Vanost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012

UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)652

Izvorni znanstveni radPrimljeno: 12.04.2012.Odobreno: 23.08.2012.

Otoci Ilovi i Sv. Peta bili su u antiom razdolju ane toe na plovnom putu du istone obale Jarana to do-kazuju i staija pomorska istraianja, osobito antiog brooloma u lizini Ilovia, ali i noviji nalaz bronaneskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. goine oila su se istraianja kasnoantie crkve na poloaju Sv.Andija (Siaija) na otoku Iloviu koja su doatno potvdila znaaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se istienalaz fragmentiranog nagrobnog spomenia koji je sekundarno upotijeljen piliom izgranje ove kasnoantie crkve.U rau se osobita panja posveuje uprao ovom nalazu te se analiziraju njegov eigrafski znaaj i poijetlo. S obzirom nato da je piliom rekognosciranja Sv. Petra utvena ea koliina antiog mateijala uz obalu kao i pisutnost mouihantiih zidova postalja se pitanje anosti otoka Sv. Petra u tom razdolju kao i povezanost s trgovaim centima duistone obale Jarana. Takoe se razmatraju potencijalni plovidbeni praci koji su mogli prolaziti kanalom izmeu Iloviai Sv. Petra, a suklano tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antie i ranog srednjeg ijeka.

Kljune rijei: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovibeni pravci, ranokranske crkve, rimski nadgrobni natpis

VANOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZAPLOVIDBENU RUTU DU ISTONE OBALEJADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAIVANJA

Zrinka Serventi, mag.Sveuilite u Zadru

Odjel za povijestObala kralja Petra Kreimira IV., 2

23000 Zadar, Hrvatskae-mail: [email protected]

Zrinka SERVENTI

Prilikom arheolokih istraivanja 2009. g. na lokali-tetu Siadrija na otoku Iloviku otkriveni su ostaci jed-noapsidalne ranokranske rkve (Sl. 1).1Prije poetkaiskopavanja na terenu su bili viljivi samo ostati apsideuz etniu koja je ba na tom mjestu i zavravala. Za-hvaljujui velikom entuzijazmu i dobroj volji stanovni-ka Ilovika istraivanja su tekla iznimno brzo i efikasnopa je ve nakon par dana uoena promjena u boji ze-mlje, a stratigrafija unutar rkve, tonije, velik sloj palje-vine, indiirao je naglu destrukiju i uruavanje krovitagraevine. Iznad sloja gara, na razmei prostora apside

i broda rkve, uoena je vea koliina pravilno uruenogkamenja koja se nakon ienja mogla definirati kaourueni luk u ijem su sastavu pronaena dva ulomkaantikog nadgrobnog natpisa (Sl. 2, 7 i 8). Ti su se ulom-i evidentno mogli spojiti te su tvorili dio jednog nad-grobnog spomenika koji je u prolosti, prilikom gradnjerkve, prelomljen na vie dijelova, a nakon lomljenja oviulomi su jo dodatno oklesani i stanjeni kako bi boljeodgovarali njihovoj sekundarnoj namjeni, tj. ojaava-nju jelokupnog luka. Sama rkva se evidentno koristiladui niz godina, a viljivi su i tragovi uklanjanja rkve-

1Istraianja su se oil a po ostvomRanka Staca, kusto sa Pomors kog ipovije snog muze ja u Rijeci , a autoi caovog teksta bila je suvoitelj istraianja.Ovom piliom zavaljuje R. Stacu nasvesdnoj p omoi.

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

2/12

402

Hitria Antiqua, 21/2012Zrinka Serventi - Vanot otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412)

2 BRUSI, 1993, 224.3 ZANINOVI, 1993, 140.

4 Vie . ko AE, 1995, 11 i d.;KRIMAN, 1979, 29 i d.;KOZLII,1990, 35 i d.; VRSALOVI, 1979, 48 idalje.

Slika 1. Siadrija na otoku Iloviku:crkva nakon zavrnog ienjai pogled na kanal koji razdvaja

otoke Ilovik i Sv. Petar (nimila Z.

Serventi)

zaklon i prenoite u okrilju pogodne uvale ili naelja,a iurnot plovibe oviila je o dobrim lukama gdje ue brodovi mogli kloniti za nevremena ili tijekom noi.Zbog navedenog itema plovibe potojala u mnogautaljena tajalita i privremene potaje koje u mnogipomorci kontinuirano koritili kao odmorita, idritaili prenoita. Putne potaje i iurni zaljevi i luke bili uod iznimnog znaaja prilikom nepovoljnih vremenkihuvjeta, oobito prilikom bure, a jedna od takvih potajaiurno u bili otoci Ilovik i Sv. Petar. Navigacijke ruteu moreplovci godinama itraivali i pamtili, iurnou e i umenom predajom prenoile, a naknadno u izapiivane. Mnogi antiki izvori pominju pomorkutrgovinu i plovne pravce du itone jadranke obale,od kojih oobito treba pomenuti Hekateja iz Mileta,Apolonija Roanina, Peudo Skilaka, Peudo Skimna,Klaudija Ptolomeja, Plinija, Anonima iz Ravene, ali imnoge druge. Takoer, potoje relativno brojni itinera-ri, portolani i izolari koji u naglaavali prednoti, pro-leme i detalje vezane uz odreeni plovibeni pravac ilipotaju.4

Nadalje, i ame geografke i klimatke karakteritikeitone obale Jadrana uvjetovale u utaljene plovne pu-tove kao i amu iurnot plovibe. Kako e u dananjevrijeme mnogi nautiari ureu loim vremenkim

nog namjeaja koji je odneen jo i prije paljivanjaamog krovita. Vrijeme natanka i trajanje ove crkveteko je utvrditi, oobito jer je crkveni inventar gotovou potpunoti pokraden, a itnih nalaza je bilo iznimnomalo. Za ada, po opim uporebama a linim a-kralnim objektima kao i na onovi toga to e crkve uzvanije plovne pravce intenzivnije grade tijekom 5. i 6.t. mogli bimo pretpotaviti natanak ove gradnje u torazdolje. Nalaz ove crkve kao i natpia ukazao je na ve-liku vanot otoka Ilovika i ujednog otoka Sv. Petra zaplovni put koji e protezao du itone obale Jadranakao i potavio pitanje ubiciranja mjeaja naelja i ne-kropole kojoj je ovaj natpi pripadao.

Plovni pravci i okolnosti plovibe

Predantika i antika ploviba du itone jadran-ke obale odvijala e veinom od proljea do jeeni i topreteito po danu, utaljenim rutama utaljenim po-tajama uz obalu. Sitem plovibe uvjetovale u amekontrukcije broda i jedara pa u tako brodovi uglav-nom koritili krmeni vjetar dok u vela veinom bilaamo pomoni pogon za plovibu i manevriranje.2Projena brzina broda tijekom antike bila je 5 7,5vorova.3Ploviba e nije mogla odvijati kao dana re-ditem Jadrana, ve u brodovi morali uesalo traiti

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

3/12

403

Zrinka Serventi - Vanot otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Hitria Antiqua, 21/2012

5KOZLII, 2000, 63 i d.6KOJI, 1967, 3.7KOJI, 1967, 5.8 BRUSI 1970, 550, BRUSI, 1993, 225i dalje.9 BRUSI, 1993, 226.

Slika 2. Siadrija na otoku Iloviku:ulomak rimkog nadgrobnogpomenika in situ(nimila Z.Serventi)

obalu Jadrana i to od Krfa u dvije plovibene rute (Sl.3). Jedna je ruta lijedila liniju obale od Krfa do Elafitai dalje uz otok Mljet preko Peljekog Kanala i uz otokeBra i Hvar, a druga je zahtijevala dva preplovljavanjaJadrana, preko Otranta i od poluotoka Gargana do Pa-lagrue (Krf Otrant - Gargano Palagrua Vi iliLatovo), a ploviba e dalje natavljala do irja gdje ue atajale obje plovibene rute. Od irja e plovibanatavljala uz jugozapadnu obalu otoka Murtera pre-ma Pamankom kanalu i onda preko Zadarkog kana-la uz otok Vir i uz jugozapadnu tranu otoka Paga doNovalje. Put je dalje tekao uz otok Loinj prema Itri iotalim jevernojadrankim veim naeljima ili premaRabu i onda prema Kvarneru i Taratici.8Traa jadran-kog plovnog puta, potvrena mnogobrojnim podmor-kim i kopnenim arheolokim otatcima, u predantikovrijeme zavravala je u Spini i Adriji, tijekom antike uAkvileji, a tijekom kane antike i ranog rednjeg vijekau Raveni i Veneciji.9

Dananje rekontrukcije antikih plovnih putova e-to zanemaruju vanot otoka Ilovika i Sv. Petra. Ipak,injenica je da u Kvarnerikim vratima od pradavnihvremena prolazili plovni pravci iz luka jevernog Ja-drana put junih dijelova itone jadranke obale, a naodjeku puta oko Loinja potoje tri prirodno pogodna

uvjetima tako u e i u proloti pomorci uoavali itim prolemima, pa tako moemo naveti Beau-temp-Beaupra i Marienia, autore iz 19. t., koji navo-de da najvei prolem kod bure nije bila njena jaina venepredviljivot i nesabilni te jaki valovi koji natajukao rezultat tog vjetra. Bura je bila opana i zbog amekonfiuracije otoja, jer pue u meuotonim prolazi-ma i tvara vioke i brze valove, a zbog konfiuracije a-mog Jadrankog mora vrlo brzo je mogla otpuhati launa hridi ili na uprotnu obalu. Oba autora navode i daje jugo manje opano od bure, jer potoji mnotvo uvalai idrita du itone obale Jadrana koja mou poluitikao zaklon od njega.5Itona obala Jadrana oim togaje i dulja od zapadne pa tako priobalje Italije rijetkogdje prelazi 30 m dubine dok na itonoj trani Jadranaprojena dubina varira izmeu 60 m i 110 m.6Najve-i utjecaj na trujanje mora ima ogranak Mediteranketruje koja ulazi u Jadran uz obalu Abanije, natavljaput uz hrvatku obalu i izmeu otonih kanala premajeverozapadu, a vraa e du talijanke obale u Jon-ko more. Brzina te glavne truje, od koje e odvajajuogranci koji imaju promjenjive mjerove, iznoi 0,5 do0,8 milja na at i jedino u ukim kanalima doee br-zinu i od 2 do 3 milje na at.7Plovni put e zbog vihovih geografkih i klimatkih uvjeta protezao uz itonu

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

4/12

404

Histria Antiqua, 21/2012Zrinka Serventi - Vanost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412)

Slika 3. Plovni putovi na istonojjadranskoj obali (GLUEVI,

1994., 32)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

5/12

405


10 STAREINA, 1978, 127 i dalje.11MAGA FARII LONARI,2005, 34.12 GLUEVI, 1994, 2013 VRSALOVI, 1979, 150.14 VRSALOVI, 1979, 116 i dalje.15MATEJI ORLI, 1982, 162.16 VRSALOVI, 1979, 151.17 VRSALOVI, 1979, 149.18 VRSALOVI, 1979, 152.19 VRSALOVI, 1979, 162 i dalje.20JURII, 2000, 60 i d. i D.VRSALOVI, 1979, 172 i dalje.21D. VRSALOVI, 1979, 151.

odreene toke, te ukazuju na plovne putove koji u ekoritili kao i na predmete kojima e trgovalo u odre-enom razdolju. Slino potonulim brodovima i otala

podmorka arheoloka nalazita ukazuju na potojanjeplovnih putova iako u ona u manjoj mjeri zatvorenearheoloke cjeline.14Oobito u intereantni i otaci gra-evinkih objekata, dijelovi naelja ili vila, jer kao takvimou indicirati potojanje pritanita, tj. luka i dopu-njuju cjelokupnu liku podmorkih arheolokih itrai-vanja, kao to je i viljivo iz primjera Ilovika i Sv. Petra.

Nakon onivanja Saveznog centra za podvodne ak-tivnoti u Rijeci 1958. g. poela u utavna podmorkaitraivanja na podruju Kvarnera i Kvarneria. Itra-ivanjem u podmorju oko otoka Krka i Malog Loi-nja pronaeni u brojni nalazi antikog podrijetla koji

dokazuju openu trgovinu i prijevoz pomorkim pu-tem koji e odvijao na tom podruju (Sl. 4). Oim toga,ploviba iz bilo kojeg obalnog mjesa na jevernom Ja-dranu do junih luka i obrnuto nedvojbeno je oviila opritajanju i opkrbi brodova potrebnim namirnicamai vodom u lukama ili u gopodarkim komplekima naotocima, a Unije, Srakane, Suak i Ilovik bili u klju-ne toke na jevernom dijelu plovnog puta.15 Od naj-vanijih podmorkih nalazita koja ukazuju na plovnipravac koji je vjerojatno prolazio kanalom izmeu Sv.Petra i Ilovika kao i na vanot ove otone kupine, da-kle ireg podruja ukljuujui i Loinj i Cre, potrebno

je itaknuti lokalitete: Ploice u uvali ikat na MalomLoinju (veliko leite rimkih teula, vjerojatno otat-ci antikog brodoloma),16Martinica na otoku Creu(pronaeni otaci amfora manjeg brodoloma),17 rtMargarina na otoku Suku (otatci dvaju brodoloma,jedan otacima kamenih tupova, a drugi teretomkrovnih crjepova akvilejke produkcije).18 Uz otokUnije pronaeno je vie nalazita (greben Samunel, rtLokunji, uvala Maraol, Marina Draga, hrid kolji,uvala Vrulje i otoi Minjak),19kao i uz otoke Sibu (rtArat, grebeni jugoitono od Sibe) i Olib (Rt Zubinin irt Ploe, uvala Badva).20Oim toga, 1962. g. otkrivenoje kod otoka Ilovika jedno od najvanijih arheolokihpodmorkih nalazita. Prema ikazu tadanjih udio-nika, nalazite je bilo nedirnuto preko 200 amfora upovrinkom loju. Rekognociranjem 1970. g. utvr-ena je velika devatacija lokaliteta, ali ipak e mogloutvrditi da e radilo o brodu koji je potonuo poetkom2. t. na putu prema itoku teretom izuzetno rijetkihamfora.21Samo mjeso brodoloma udaljeno je oko 200m od otoka Sv. Petar, a najea pretpotavka je da jebrod, oteen u nevremenu ili na olinjoj hridi, traio

mjesa za klanjanje i noenje brodova, a to u otociUnije, Ilovik i Siba. Luka otoka Ilovika zapravo je kanalkoji odvaja taj otok od ujednog otoka Sv. Petar. Kanal

je dug preko 1 km, a irok od 200 do 500 m i zatien jeod vih vjetrova oim djelomino od juga.10U dananjevrijeme dubina kanala je od 7 do 10 m, a uzmemo li uobzir i trangreiju mora, kanal je i u antiko vrijeme biodovoljno dubok da e njime moglo ploviti. S druge tra-ne Ilovika potoji jo jedna uvala relativno pogodna zapritajanje, uvala Parine, ali je puno plia od amog ka-nala izmeu Ilovika i Sv. Petra i izloena je vim vjetro-vima oim onima iz 4. kvadranta (zapadnog i jeveroza-padnog). Takoer, u toj uvali potoje i pjeani prudovikoji predtavljaju jo jednu opanot za pomorce. Svedruge uvale otoka Ilovika u nepogodne za idrenje, jer

u okrenute prema otvorenom moru i time izloenevjetrovima iz zapadnog i junog kvadranta koji podi-u velike valove.11Otok Ilovik morao je toga biti odiznimne vanoti kao zaklon i iurno idrite u lua-ju nepovoljnih vremenkih prilika jer a jeveroitonetrane zatvara Kvarnerika vrata kroz koja e ulazi u, zapomorce, opaan Kvarner.Dakle, ve potoje prirodnepredipozicije da e ovaj protor razmatra kao vrlo po-godno mjeso za pritanite i idrite i u antikom dobu,no treba razmotriti i druge podatke koji bi to dokazali,a to u podmorki i kopneni nalazi u lizini i na amomIloviku i Sv. Petru.

Podmorski nalazi kao potvrde plovnog putaTrgovina itonom jadrankom obalom od davnina

je predtavljala rizik za pomorce. Oim naglih vremen-kih promjena, nesalnih vjetrova i opanih morkihtruja, potencijalnim trgovcima i pomorcima prijetiliu i vepriutni uari eljni unonog plijena. Koliko jepomorka trgovina bila rizina potvruju i mnogi na-lazi potonulih antikih brodova i tereta koji e njimaprevozio, a ti brodolomi takoer indiciraju mjer pro-tezanja utaljenih pomorkih pravaca i ukazuju na to dau priobalju ve tijekom rane antike, nakon uvrenja

rimke vlati, oivljavaju tare pomorke komunikaci-je.12Arheoloka nalazita koja dokazuju plovne pravceuzdu itone jadranke obale mou e grupirati u etirionovne kupine: potonuli plovni objekti, ratreita na-lazita, uamljeni predmeti i otaci graevinkih obje-kata.13Potonuli plovni objekti predtavljaju zatvorenearheoloke cjeline i kao takvi u prave vremenke kap-ule koje ukazuju na jedan ecifian trenutak kad je tajobjekt presao egzitirati. Takvi objekti u uglavnom a-dravali vei broj predmeta koji u prevoeni do tono

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

6/12

406


22 ORLI, 1982, 153.23 VRSALOVI, 1979, 177.24KARNI et alii, 2008, 28.25 CAMBI, 2007, 105.26 Vie . ko US RUKONI, 1982, 14;IMAMOVI, 1975, 225.27

Istraianja je, po ostvom M.auevi-Buy, provela Udruga aIPAKu suranji s francuskim Nacionalnim cen-trom za znanstvena istraianja (CNRS),unuta projekta Otono redovnitvo naKvarneru o 5. do 11. stoljea (oiteljiprojekta su M. auevi-Buy i S. Buy).Ovom piliom zavaljuje M. auevi-Buy na pruenim inforacijaa(AUEVI-BULLY BULLY, 2012.,u tisku).28 Osobito je potrebno istaknuti mali otoiFri ko Biograa na koje su pronaenibrojni arheoloki ostatci uporabnih pred-meta kao i notvo zidova koji se povezujus poloaje koji je taj otoi imao naplovnom putu (BRUSI, 1991, 225 i d.).29 AUEVI-BULLY BULLY FIOC-

CHI BASSI, 2011, 37.30 BADURINA, 1982, 174 i d. ; TOMII,1993, 103 i dalje.31 AUEVI-BULLY BULLY FIOC-CHI BASSI, 2011, 40.32M. auevi-Buy S. Buy, preda-anje Sanctus Petrus di Nimbis (Ilovi),une station maitime majeure entrelAntiquit et le Moyen ge orano nameunaronom arheolokom sajetovanjuNaigare necese est. Od prapovijestido ranog srednjeg ijeka, Pula, 23.-26.studenoga 2011. (AUEVI-BULLY BULLY, 2012., u tisku)

moue rutinoj vili, a koji potvruju i prijanje teo-rije izneene u tarijoj literaturi.26Takvu pretpotavkuu potvrdila i novija itraivanja i geodetka nimanja

provedena 2011. g. koja u utvrdila i dokumentiralapotojee zidove kao i naznaila mouu povrinu cje-lokupnog objekta.27Protor Sv. Petra toga je vjerojatnove za antike koriten za potrebe vile koja je imala vojuvanu trgovaku i maritimnu komponentu. Openito,za natanak takvih rimkodobnih gopodarkih objeka-ta bitno je utjecao kontinuirani trgovaki promet, pogo-tovo u prvim toljeima rimke dominacije. Siurno jeovo zdanje imalo funkciju i tajalita gdje u nezgrapnitrgovaki brodovi ekali na povoljnije vjetrove, modaupravo na presanak bure. Takoer, znaenje manjihotoia kao vanih toaka na plovnom putu potvreno

je vie primjera, oobito ako u bili vani kao potaje nakojima u brodovi pritajali i ekali povoljnu promjenudnevnih trujanja ili vjetrova kako bi natavili put.28

Otok Sv. Petar je u proloti noio ime San Pietro diNebo, a na njemu je prije 1071. g . onovana i opatijav. Petra kao paka zadubina, jer u tada u vlanitvupake opine bila oba otoka (Sv. Petar i Ilovik). Sam a-motan na otoku Sv. Petar pominje e u povelji o nje-govoj donaciji amotanu v. Mihovila na Suku koju jeotvario Pag 1071. g. Nakon benediktinaca, amotanu preuzeli franjevci koji u na otoku boravili ve do 18.t.29Potrebno je napomenuti da e u literaturi pojavljuje

prevladavajua ideja da je Sv. Petar prvotno bio utvr-da koja je titila bizantki plovni put, a da e kanije unju upiao amotan.30Takve tvrdnje u pobila novijaitraivanja, provedena 2010. g., koja u utvrdila dabenediktinki amotan nije upian unutar bizantkogkatela ve unutar vee ranokranke bazilike. Tada jeizraena i detaljna grafika dokumentacija amog zda-nja,31a dodatnu potvrdu takvih tvrdnji iznjedrila u iitraivanja provedena naredne godine koja u otkrilanartek bazilike kao i zidanu grobnicu uz jeverni peri-metralni zid.32Oim toga, u lizini dananjeg ilovikoggrolja, mjeenog na Sv. Petru unutar benediktinkogamotana, i dana toji kanoantiki arkofag poklop-cem na dvije vode i kutnim akroterijima (Sl. 6), koji jebio pronaen 1959. g. u jeverozapadnom kutu grolja.Iako u tragovi organizacije zemljita viljivi na Sv. Pe-tru, otoci niu rapolagali prirodnim uvjetima koji biomouili proizvodnju veih koliina poljoprivrednihproizvoda za izvoz, toga e priutnoti tako velikeranokranke bazilike moe temeljiti upravo na pro-metnoj vanoti amog otoka. O znaaju koji u ti otociimali kroz dugi niz godina vjedoi i mletaka utvrda u

pa u kanalu izmeu Ilovika i Sv. Petra.22Takoer, okoHridi Grujica itono od Ilovika pronaeno je vie ua-mljenih amfora iz 1. t.,23 a treba itaknuti i nalaz vjet-

ki poznatog Apokiomena, pronaenog kod olinjihVelih Orjula. Taj otoi Malim Orjulama, Kozjakom,Sv. Petrom i Ilovikom ini jednu koherentnu otonukupinu jugoitono od otoka Loinja. Intereantno jeda kip Apokiomena nije pronaen izravno na mjetupotonua broda. Otaci brodoloma, oim nekoliko am-fora i olovne preke idra, niu pronaeni, toga e po-tavlja pitanje povezanoti amog kipa ve pomenu-tim brodolomom kod otoka Ilovika gdje je pronaenavea koliina amfora.24Pitanje krajnje detinacije ovogkipa zaokupljalo je mnoge znantvenike pa e tako javilaideja da je krajnji cilj mogla biti i ranocarka vila u uvaliVerige na Velom Brijunu.25

Arheoloki nalazi na Sv. Petru i Iloviku

Kopneni lokaliteti na Sv. Petru i Iloviku dodatnonadopunjuju ve navedene podatke o podmorkimnalazima i potvruju vanot ovih otoka na plovnomputu. Prilikom rekognociranja otoka Sv. Petra 2010.g., uz obalu am uoila otatke zidova koji bi e veli-kom iurnou mogli pripiati antikoj graevini, lako

Slika 4. Arheoloki podmorkinalazi iz 1. i 2. t. na Kvarneru

(JURII, 2000., 129)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

7/12

407


33 STAREINA, 1978, 130, FUI,1949, 75.34 GLUEVI, 1994, 21.35 BADURINA, 1992, 7.36 TOMII, 1990, 29 i dalje.37 BADURINA, 1982, 171 i dalje.38Najvei dio otoka obrasao je u makiju,a mjetimino ima i umaraka alekogbora to je uglanom rezultat umjetnogpoumljaanja i reforesacije donedanihkaenjarkih panjaka i zaputenih pol-jojelkih povrina (MAGA FARII LONARI, 2005, 38).39 BRUSI, 1993, 229.

40Popi pretpotaljenih akralnih objekatana plovnim potajaa . ko BRUSI,1993, 231.

41 ZANINOVI, 1993, 144 i dalje.

koji je u tom razdolju imao iznimnu vanot kao jakobizantko redite. Akvatorijem na ulazu u Oorki za-ljev tako bi dominirala manja utvrda na otoiu Palacol

koja je vrlo vjerojatno komunicirala jo nedovoljnopoznatim katrumom kod Punta Krie na otoku Creu,ali i ranokrankom bazilikom na Sv. Petru.37Uz njihje vrlo vjerojatno prolazio utaljeni plovibeni pravackoji je onda vodio izravno na Oor i dalje do Venecijei Ravene.

I am mjeaj crkve v. Andrija na otoku Ilovikuini e dobro i pomno planiran, jer je te pozicije bilomoue nadzirati cijeli kanal izmeu dva otoka. To jebilo oobito viljivo nakon raiavanja okolne vege-tacije prilikom itraivanja, a po prianju tarojedilaca,protor crkve je u prijanje vrijeme bio puno pregledniji,

oobito kad je uzgoj ovaca bio aktivniji na otoku.38

Po-toji vrlo vjerojatna mounot da je ova crkva u jed-nom oliku luila i kao nadzorna potaja nad ivimpomorkim prometom koji e odvijao kanalom izmeuIlovika i Sv. Petra, oobito u vrijeme kane antike kadadolazi do prekida kopnenih komunikacija ili u one bileiznimno oteane, a pomorki promet ukladno tomedobiva na vanoti. Oim toga, od 4. t. javljaju e i cr-kveni pojedi koji poinju konkurirati u proizvodnji itrgovini. Logino je za pretpotaviti da u e u vrijemekane antike podizali akralni objekti na itim onimpogodnim i vanim prometnim tokama na kojima u

e tijekom rane antike gradili gopodarki kompleki.

39

Potreba za lubom Bojom kao i za zatitom na opa-nom putu iurno u poticali takvu izgradnju na mje-tima gdje u e dugotrajnije okupljali putnici i mornari.Objekti u zacijelo bili povezani a ve brojnijim redov-nitvom koje e proirilo u 4. i 5. t., ali i planiranomcrkvenom izgradnjom.40 Oim toga, u ri krantvaje dunot pojedinca i zajednice da primaju i pomaupotrebite, oobito putnike, pa toga i razvitak crkava iamotana ukljuuje i obavezu primanja hodoanika,kako onih na kopnu tako i onih na moru. Hodoaniciu iurno u Svetu zemlju putovali du itone jadran-ke obale, a tu truju hodoanika prate od Akvilejekoja im je bila poetna luka prema itoku, i druge putnetanice, eso oznaene crkvicama i amotanima kojiu pruali utoite potrebitima.41Jednu od takvih pozi-cija mogli bimo povezati i a Sv. Andrijom na Ilovikukao i a Sv. Petrom na ujednom otoku. Naime, ve u5. t. potoje eremitke i cenobitke zajednice, a modaje manji broj redovnika boravio i u pretkontantinov-ko vrijeme na otocima ili u zaklonjenim uvalama kojeu bile oobito privlane za povueni ivot, zatiene

kojoj u u 16. t., a moda ak i do 18. t., bile mjeenepoade vojnika, i iji u e otaci auvali do dana kaodominantna toka na Sv. Petru.33

Iako je potojanje bizantkog katela na protoruSv. Petra negirano pomenutim novijim nalazima, va-not amog otoka za bizantki plovni put ne moe ezanemariti. Na olinjim otocima javlja e niz katramjeenih du pomorke tranverzale na putu premaRaveni i Akvileji, a taj put je oim katela morao imatiiurna idrita i klonita bez fortifikacijkih elemena-ta.34Oim toga, vjerojatno je i ama crkva v. Petar igra-la vojevrnu potaju na tom putu iako nije bila katel.U vrijeme kane antike pomorki promet dobiva navanoti jer je iurniji nain prijevoza i komunikacije.Ipak, u vrijeme gotko-bizantkog rata, a i kanije, ova

komunikacija je ugroena pa e gradi utav punkto-va-traarnica podalje od potojeeg pomorkog putauz amu itonu obalu Jadrana. Taj novi plovni put,podalje od obale, meu otocima i du vanjkog nizaotoka, iurniji je obzirom na politike prilike, a do-voljno je zatien od nepovoljnih vremenkih uvjeta.Na pojedinim tokama, gdje je bila moua optimalnakontrola mora i kanala, grade e katrumi a tacioni-ranom vojnom poadom. Negdje u ti kateli imali i-kljuivu ulou kontrole morkog prometa, dok u nekiluili i kao refugiji za lokalno tanovnitvo u vrijemeratnih ukoba. Takoer, obzirom na to da je velik broj

tih otoka bio labo ili nikako naeljen, utav za opkrbui klanjanje brodova bio je neophodan, kao i utav pre-noenja informacija.35To je bila intenzivna i dobro or-ganizirana vojna graditeljka djelatnot koja e proirilau relativno kratkom razdolju tijekom i neporednonakon gotko-bizantkih ratovanja na otoke i priobalje.Sve navedene komponente inile u, tada najmoni-jom flotom Mediterana, vojevrni bizantki maritimniutav limea. Zapaeno mjeso izmeu utvrda zauzi-ma utaveculai casea, tj. tonije casrana Kvarne-ru. Takoer, unutar areala tih utvrda, eso e javljajuakralni objekti koji i ami po ebi naglaavaju znaaj tihlokacija, unutarnju organizaciju tih protora kao i va-not crkava na bizantkom plovnom putu.36A. Baduri-na je na otoiu Palacol Mali, nedaleko od Velog Loinjai Punta Krie, ubicirao potojanje bizantke utvrde. Naamom otoiu nema drugih viljivih tragova izgrad-nje, a prema dimenzijama katel je vjerojatno koritilatalna traa, ali je mogao primiti i vei broj vojnika ilipoluiti kao klonite za pomorce. Otoi je veoma po-godan kao izvidnica jer nadzire Kvarneri i ve olinjemorke tjenace, a iurno je luio i kao zatita Oora

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

8/12

408


42 ZANINOVI, 1993, 141 i dalje.43 BRUSI, 1991, 230.44 CHEVALIER, 1995, sv. 2, 41.45 Vie o toj tei . ko KOZLII FARII, 2004, 33 i dalje.46 Vie o toj tei . ko KOZLII, 2000,49 i dalje.

Od 5. do 7. t. crkve u najee poveene v. Mariji,v. Ivanu Krtitelju, apotolima v. Petru (bez Pavla) i v.Andriji. Sv. Petar i v. Andrija bili u veci zatitnici po-moraca i ribara. Jedna od najeih dedikacija u kran-

kom vijetu je upravo ona v. Petru, a itona jadrankaobala iurno e nije u tome razlikovala. Poveivanjecrkve ovom vecu apotolu takoer je i povezivalo tucrkvenu zajednicu centralnom Crkvom u Rimu, to jebilo od oobite vanoti tijekom 6. t. kada Rim ojeapritiak iz Kontantinopola. Sam kult v. Andrije pr-votno je bio koncentriran u mjetu njegova mueni-tva, Patrau, ve dok njegove relikvije niu prebaene uKontantinopol. Od tog vremena kult e potupno iri,a za podruje itone jadranke obale oobito je vanaRavena u kojoj mu je 450. g. poveena crkva i odakle ekult proirio prema Dalmaciji prvotno zahvativi otoke

Kvarnera.44

Dakle, amo ime v. Andrija ili Siadrija in-dicira vanot te toke kao plovne potaje i kao datacijuame crkve. Jedna od iznimno vanih toaka za preko-jadranki pomorki put od Monte Gargana preko Pala-grue ve do itone obale Jadrana i obrnuto, otoi Sv.Andrija, noi ito ime (Sv. Andrija, Svetac ili Suadri-jevac).45Otok Sv. Andrija kod Rovinja takoer e po-minje u zapiima 15. i 16. t. kao vana putna potaja,46kao i otoi Sv. Andrija ipred Pule na kojem je izgraenamotan i gdje je Petar II. Oreolo pritao kako bi e

od neeljenih upada i povoljnom klimom. Odrava-nje akralnih graevina iurno je padalo i u domenuvjernika namjernika koji u davali zavjete za iurnoputovanje ili zahvale za iuran povratak. Trajnot ovih

crkava je ipak upitna, pogotovo za bizantko-gotkihratova kada broj putnika i pomorka trgovina opada,a time i financijka potpora za njihovo odravanje.42Na primjeru Sv. Andrije i Sv. Petra moe e zakljuitida u neke crkve ipak natavile voju egzitenciju i krozteka vremena ukoba i neiurnoti da bi na kraju paleu zaborav promjenom populacija i povijenih okolno-ti. U razdolju nakon 7. t. na jadrankoj plovibenojruti oivljavaju pojedina mjesa od poebne trateke iekonomke vanoti, a nije zaudno to e i kaniji be-nediktinki amotani onivaju ba na mjetima kao toje otok Sv. Petar, ali i na drugim punktovima kao to u

ulaz u Korulanki kanal, Tremiti, Sv. Andrija (Suac),Bievo, irje, Biograd, Suak, Oor, Sv. Andrija kod Pulei drugi.43U ovom nizu potrebno je oobito itaknuti po-navljanje imena v. Andrije koji je zacijelo imao izni-mnu vanot kao vetac zatitnik pa u ga tako uesalokoritili. U ovom razmatranju neophodno je ukazati ina topografke i kultne konotacije nazivlja crkve v. An-drija i amotana v. Petar kao pokazatelja povezanotioba otoka, ali i indikatora njihove pozicije na plovnomputu (Sl. 5).

Slika 5. Crkve najeim dedi-kacijama na podruju Dalmacije i

Kvarnera (CHEVALIER, 199 5., 40)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

9/12

409


47 BRUSI, 1991, 233, bilj. 30.48 CHEVALIER, 1995, v. 1, 62 i dalje.49 [ - - - - ] C(aio) Co[]nelio / h(oc)[t(itulum)] f(ecit) / Aqui[lei]ae / aed(ili)[II] i(o). U koautortvu A. Kuilipiprea za tiak detaljnu obraupomenia i natpia.50Nalaz otatka gara uz jeverni zid crkveindicira potojanje paljevinkog grolja uneorednoj lizini (AUEVI-BULLY BULLY, 2012., u objai).51Rezultate tog itraianja janoti uiznijeli M. auevi-Buy i S. Buy preda-anje po nalovom Sanctu Petru diNimbi (Ilovi), une tation maitime ma-jeure entre lAntiquit et le Moyen georano na meunaronom arheolokomajetovanju Naigare necee et. Odprapovijeti do ranog rednjeg ijeka, Pula,23.-26. tudenog 2011. (AUEVI-BULLY BULLY, 2012., u tiku)52Duina crkve o tjeena apide do ulazaje oko 13 m, a iina crkve oko 7,5 m.53 U taijoj literatui naoe e nesecici-rani antii nalazi na otoku Iloviu, aliniakvi konkretni nalazi niu predoenikao dokaz (. np. IMAMOVI, 1975,225.)

upuivao na povezanot otoja Akvilejom i na njego-vu prometnu vanot. Po epigrafkim karakteritikamai paleografiji natpi bi padao u 2. t. Potavlja e pitanjegdje je on prvotno bio potavljen, na Iloviku ili na Sv.

Petru. Za ada e zbog manjka itraivanja teko izriitoopredijeliti za jednu od ovih opcija, ali je vjerojatnije daje natpi ipak tajao na Sv. Petru oobito zbog toga jer jena njemu potojao rimki graevni komplek, a uz nje-ga je moralo biti oiurano i mjeso za pokop njegovihtanovnika. Tu tvrdnju bi vakako mogao potkrijepiti ivie puta pominjani nalaz kanoantikog arkofaga (Sl.6), koji a pomenutim kanoantikim grobom i mou-im otatcima paljevinkog grolja u neporednoj lizi-ni,50ukazuje na kontinuitet pokapanja ljudi upravo naprotoru tog otoka.51

Oim toga, javlja e i prolem potojanja, odnono

ubiciranja antikog naelja na otoku Iloviku. Crkva v.Andrije bila je dovoljno velika da je mogla luiti i veojkongregaciji vjernika,52a ukladno tome bi trebao po-tojati i nekakav olik naelja, oim ako crkva nije bilaorijentirana izravno na pomorce i luila amo i izriitonjima. Za ada tragova ranijih naelja na Iloviku nema,to dakako ne znai da e nee pronai, jer je dana pro-tor oko crkve obratao ikarom kroz koju je gotovo ne-moue obaviti ikakva rekognociranja.53Takoer, akoje i potojalo naelje u 5. i 6. t. to ne znai automatki

ureo bikupom i veentvom Pule.47Jo jedna va-na toka na plovnom putu, itim zatitnikom, nalazie u lizini Ilovika, na Creu u uvali Jadriica (PuntaKria), gdje je utvrena crkva v. Andrija, a ama uva-

la mogla bi imati vanu poziciju za vrijeme bizantkedominacije.48Viljivo je, dakle, da u ta mjesa glavnetoke na pomorkoj plovibenoj ruti, a v. Andrija i v.Petar u vani veci i zatitnici povezani plovnim pu-tovima i morem. Oim toga, ime zatitnika auvano utoponimiji ili u titularu crkava eso vjedoi o kontinu-itetu odreenog mjesa i nakon kane antike.Oba otoka(Sv. Petar i Ilovik) u tijekom toljea bili viljivo meu-obno povezani, a i do dana e takva tradicija natavljau vrlo intrigantnom obiaju pokapanja gdje e pokojnici otoka Ilovika ne pokapaju na njemu nego e prevozebarkama na otok Sv. Petar i ukapaju na grolju koje je

organizirano unutar biveg benediktinkog amotana.Potrebno je vratiti e jo amo na pomenuti nalaznadgrobnog pomenika (Sl. 2, 7 i 8) u ruevinama crkve.Kao to je ve pomenuto, ti ulomci u bili pronaeniiznad loja gara u kontrukciji uruenog luka i eviden-tno u tvorili dio jednog nadgrobnog natpia koji je pri-likom gradnje crkve bio prelomljen kako bi e to lakeugradio u luk graevine. Na natpiu e pominje gradkimagitrat, vjerojatno duumvir,49 i to upravo iz Akvile-je pa bi toga i am natpi na pomeniku vrlo izravno

Slika 6. Kanoantiki arkofagipred ilovikog grolja (na otokuSv. Petar) (nimila Z. Serventi)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

10/12

410

Histria Antiqua, 21/2012Zrinka Serventi - Vanost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412)

Zakljuno se moe rei da su ovi otoci kroz svarazdolja, od prapovijesti pa do dananjih dana, zadr-ali vanost na plovibenoj ruti du istone jadranskeobale. Postojanje dviju velikih crkava u preteno istovrijeme na dva tako mala otoia, kao i svi ostali nalazinavedeni u ovom radu, vrlo distinktivno i oito potkrje-pljuju ve vie puta istaknutu vanost ovog prostora za

da je ono imalo kontinuitet od 1. ili 2. st. kada se da-tira nastanak nadgrobnog natpisa. Ako je crkva doistabila orijentirana samo na pomorce i uz nju je postojalasamo manja vjerska zajednica koja ju je odravala, ondaje njena primarna funkcija svakako bila religijska, ali si-urno nije bila nimalo manje vana funkcija utoita iispomoi putnicima na dugom i nesiurnom putu.

Slika 7. Siadrija na otoku Iloviku:spojeni ulomci rimskog nadgrobnog

natpisa (snimila Z. Serventi)

Slika 8. Siadrija na otoku Iloviku:rekonstrukcija natpisa (crte Z.

Serventi, grafika obrada M.Vukovi)

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

11/12

411

Zrinka Serventi - Vanost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012

i srednjeg Jadrana, a i dananji plovni put vodi kanalomizmeu Ilovika i Sv. Petra koji je i vrlo popularno sidriteza manje brodove i jedriliare. Plovne rute se openito u

antici i ranom srednjem vijeku nisu puno mijenjale, jersu imbenici koji su diktirali uvjete plovibe ostali isti,pa su i ovi otoci bili i ostali nezaobilazne postaje krozmnoga razdolja sve do danas. Daljnja istraivanja si-urno e razotkriti mnoge tajne koje skrivaju i kopno ipodmorje Ilovika i Sv. Petra, ali i postaviti mnoga dodat-na pitanja o razvitku ovog otoja u skladu s trgovakim itransportnim pravcima koji su prolazili kanalom koji jerazdvajao i spajao ova dva iznimna otoia.

plovnu rutu. Titulari ovih dviju crkava imaju takoersimbolino znaenje nosei imena zatitnika pomoracai putnika i oznaavaju siurnu luku, osobito jer su crkve

od 5. st. na dalje imale vanu ulou u nadzoru plovnihputova, to se moe zakljuiti i na osnovi poloaja ovihsakralnih objekata. Brojni arheoloki nalazi uz junustranu otoka Loinja, Suska, Srakana, Unija kao i niznalaza uz Sibu, Ist i Premudu vrlo uvjerljivo indicirajuda je tim smjerom i tom rutom prolazio pomorski putiz junih dijelova istonog Jadrana sve do Istre i dalje doitalskih sjevernojadranskih luka i obrnuto. Osim toga,ova otona skupina prirodna je spona izmeu sjevernog

BIBLIOGRAFIJA

BADURINA 1982 A. Badurina, Bizantska utvrda na otoiu Palacol,Arheoloka istraianja na otocima Cresui Loinju (Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 7), Zagreb, 1982., 171 176.

BADURINA 1992 A. Badurina, Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih jadranskih otoka, RaoviInstituta za povijest umjetnosti,16, Zagreb, 1992., 7 11.

BRUSI 1970 Z. Brusi, Prolemi plovibe Jadranom u prethistori ji i antici, Pomorski zborni, 8, Rijeka,1970., 549 568.

BRUSI 1990 Z. Brusi, Kasnoantika utvrenja na otocima Rabu i Krku, Arheoloka istraianja na oto-cima Krku, Rabu, Pau i u Hrvatskom pimorju (Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 13),Zagreb, 1990., 111 121.

BRUSI 1991 Z. Brusi, Nalaz posuda od niskometamorfne stijene na otoiu Frmiu kod Biograda i znae-nje ovog otoia u reimu plovibe Pamanskim kanalom,Diaora, 13, Zadar, 1991., 225 240.

BRUSI 1993 Z. Brusi, Starokranski sakralni objekti uz plovibenu rutu Istonom obalom Jadrana,Diaora, 15, Zadar, 1993., 223 236.

CAMBI 2007 N. Cambi, Bronani kip istaa strigila iz mora kod otoia Vele Orjule lizu Loinja,A-caeologia Adiatica, 1, Zadar, 2007., 85 109.

CHEVALIER 1995 P. Chevalier,Ecclesiae Dalmatiae, Lacitecture paleocrtienne de la province romaine de Dal-matie (IVe VIIe s.),I-II [Salona II], Rim Split, 1995.

AE 1995 S. ae, Plinije o otocima june Liburnije (Nat. hist. 3, 140-141 i 152),Raovi Filozofskogfakulteta u Zaru,34 (21), Zadar, 1995., 11 46.

AUEVI-BULLY BULLY FIOCCHI BASSI, 2011 M. auevi-Buly S. Buly L. Fiocchi M. L. Bassi, Sveti Petarkod Ilovika, Obaijesti Hrvatskog arheolokog drutva, 43/ 1-2, Zagreb, 2011., 37 44.

AUEVI-BULLY BULLY, 2012 M. auevi-Buly S. Buly, Sanctus Petrus de Nimbis (Ilovik), une station maritime majeuredu nord de lAdriatique, de lAntiquit au Moyen-ge, Histria Antiqua, 20, Pula, 2012, u tisku.

EUK 1968 B. euk, Jadran u prethistoriji (u svjetlu arheolokih istraivanja),Pomorski zborni, 6,Rijeka, 1968., 383 413.

US-RUKONI 1975 J. us-Rukoni, Izvori za arheologiju Cresa i Loinja,Otoi ljetopis Cres - Loinj, 5, Mali

Loinj, 1975., 229 242US-RUKONI 1982 J. us-Rukoni, Arheoloka topografija otoka Cresa i Loinja,Arheoloka istraianja naotocima Cresu i Loinju (Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 7), Zagreb, 1982., 9 19.

US-RUKONI 2001 us-Rukoni, Arheoloka karta otoka Suska,Histia antiqua, 7, Pula, 2001., 241 252.DAUTOVA-RUEVLJANIN 1970 V. Dautova-Ruevljanin, Tipologija kvarnerskih amfora,Diaora, 5, Zadar, 1970., 161 168FUI 1949 B. Fui, Izvjeaj o putu po otocima Cresu i Loinju,Ljetopis JAZU, 55, Zagreb, 1949., 31 77.GLUEVI 1994 S. Gluevi, Brodolomi na Jadranu u antici i srednjem vijeku,Adias, 4-5, Split, 1994., 13

32.IMAMOVI 1975 E. Imamovi, Antika naselja na otokoj skupini Cres - Loinj, Otoi ljetopis Cres - Loinj,

2, Mali Loinj, 1975., 212 229.KARNI ET ALII 2008 I. Karni et alii,Hrvatski Apoksiomen, katalog izlobe, Zagreb, 2008.

7/21/2019 HI21_34Serventi (7) (1)

12/12

412

Hiria Aniqua, 21/2012Zrinka Serveni - Vano ooka Ilovika i Sv. Pera... (401-412)

KOJI 1967 B. Koji, Znaenje Jadrankog mora kao vjekog plovnog pua,Pomorski zborni, 5, Rije-ka, 1967., 1 32.

KOZLII FARII 2004 M. Kozlii J. Farii, Te ignificance of v. Andrija iland (Sveac) on a ailing roue acrohe Adriaic preened on old geographical map, Geoaia, 9, br.1, Zadar, 2004., 33 49.

KOZLII 1986 M. Kozlii, Anika obalna linija Ire u vjelu hidroarheolokih iraivanja,Arheolokaistraianja u Isti i Hrvatskom pimorju, (Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, II/2), Pula,1986., 195 167.

KOZLII 1989 M. Kozlii, eopompova hiorijko-geografka graa o ionom Jadranu, Mounosti,3 - 4, Spli, 1989., 326 341.

KOZLII 1990 M. Kozlii, Hiorijka geografija ionog Jadrana u arom vijeku, Spli, 1990.KOZLII 2000 M. Kozlii, Te Defenive Syem of Adriaic Navigaion,Histia Antiqua, 6, Pula, 2000.,

49 124.KRIMAN 1979 M. Kriman,Antii izvoi o Isti, Rijeka - Pula, 1979.MAGA FARII LONARI 2005 D. Maga J. Farii R. Lonari, 2005, Onovni geografki imbenici uvremene

preobrazbe Ilovika, Geoaia, 10, br. 1, Zadar, 2005., 21 51.MAEJI 1969 R. Maeji, Podvodna arheoloka iraivanja na podruju jevernog Jadrana, Pomorska

bilioteka, 22, Beograd, 1969., 236 242MAEJI ORLI 1982 R. Maeji M. Orli, 1982, Rezulai prve faze hidroarheolokih iraivanja u Creko-

loinjkim vodama, Arheoloka istraianja na otocima Cresu i Loinju (Izdanja Hrvatskogarheolokog drutva, 7), Zagreb, 1982., 161 169.ORLI 1982 M. Orli, Podmorko arheoloko nalazie Ilovik,Arheoloka istraianja na otocima Cresu i

Loinju(Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 7), Zagreb, 1982., 153 159.SAREINA 1978 P. Sareina, Pomorko-promeni poloaj i vano ooka Ilovika u proloi ,Adiatica ma-

itima Zaoa za povijesne znanosti u Zaru, 2, Zadar, 1978., 127 131.OMII 1990 . omii, Arheoloka vjedoanva o ranobizankom vojnom gradieljvu na je-

vernojadrankim oocima, Pilozi Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu,5/6, Zagreb, 1990., 29 53.

OMII 1993 . omii, Na rau Juinijanove rekonkvie. Kanoanike uvrde na jevernom pri-obalju Hrvake.,Pilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 10, Zagreb, 1993., 103 116.

VRSALOVI 1979 D. Vralovi,Arheoloka istraianja u pomorju istonog Jarana, Pilog poznaanju trgo-aih plovnih putova i pirednih pilia na Jaranu u antici, Zagreb, 1979.

ZANINOVI 1994 M. Zaninovi, Ranokranke crkve kao poaje plovnog pua du ionog Jadrana, Vje-sni za arheologiju i histoiju dalmatinsku, 86, Spli, 1994., 125 147.

SUMMARY

THE IMPORTANCE OF THE ISLANDS OF ILOVIK AND ST. PETER SV. PETARON THE SEAFARING ROUTE ALONG THE EASTERN ADRIATIC COAST IN THE

LIGHT OF RECENT RESEARCH

Zrinka SERVENI

Te iland of Ilovik and S. Peer (Sv. Pear) held he imporan poiion on he eafaring roue along he eaernAdriaic coa during he ancien Roman period, which wa proven by older underwaer reearch, esecialy by heancien hipwreck near he iland of Ilovik, bu alo by he more recen find of a bronze culpure of Apoxyomeno.Te excavaion on he ie of a church from he lae aniquiy period, which were conduced in May of 2009 a hepoiion of S. Andrew (Sv. Andrija), alo caled Siadrija, on he iland of Ilovik, proved he imporance of ha areafor he navigaion roue a wel. Te dicovery of he fragmened Roman ombone, which wa re-ued a a econ-dary building-maerial during he conrucion of hi lae-aniquiy church, i esecialy imporan. Conideringha during a field-urvey a greaer quaniy of Roman ile and oher potery herd a wel a few wal were foundon he hore of he iland of Sv. Pear, a queion of imporance of he iland of Sv. Pear during he Roman periodand i connecion wih rade cener on he eaern Adriaic coa ha alo been conidered. Furhermore, hepoenial eafaring roue, which migh have paed hrough he channel beween iland of Ilovik and Sv. Pear,are dicued here, a wel a he developmen of hee wo iland during he Roman and early mediaeval period.

hi21_34serventi (7) (1)

Documents