SSAADDRRÆÆAAJJRRiijjeeËË ggllaavvnnee uurreeddnniiccee .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 44IIsspprraavvaakk ii ooddggoovvoorr SSllaavvkkaa GGoollddsstteeiinnaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 55IIsspprraavvaakk ii ooddggoovvoorr IIvvee GGoollddsstteeiinnaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 66IImmaammoo llii nnaajjppllooddnniijjeeggaa hhrrvvaattsskkoogg ppiissccaa ffaannttaassttiikkee uu ÆÆOOZZ--uu??.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 77SSvveessrrddnnoo ppooππttiivvaannjjee zzaakkoonnaa ii iissttiinnee .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 88YYiittzzhhaakk RRaabbiinn -- ææiivvoott ppoossvveeÊÊeenn ttrraaggaannjjuu zzaa mmiirroomm .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 99PPiissmmoo iizz LLoonnddoonnaa -- PPrrooggrraamm HHEETT .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1111GGooddiinnaa ddaannaa nnaakkoonn ssmmrrttii YYaasssseerraa AArraaffaattaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1122IInn mmeemmoorriiaamm GGiizzeellaa LLeevvii,, JJeesseenn uu ææiiddoovvsskkoojj ooppÊÊiinnii OOssiijjeekk .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1155DDjjeeËËjjii vvrrttiiÊÊ,, NNaaggrraaddaa BB’’nnaaii BB’’rriitthhaa.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1166NNoovvii ppoogglleedd nnaa aarrhhiitteekkttuurruu TTeell AAvviivvaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1177IIzz nnaaππiihh ooppÊÊiinnaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 1188KKoonnvveenncciijjaa BB’’nnaaii BB’’rriitthhaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2200OOmmllaaddiinnsskkii kklluubb ÆÆOOZZ--aa,, TTuulluumm OOKK ÆÆOOZZ--aa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2222MMeeuunnaarrooddnnaa kkoonnffeerreenncciijjaa oo bbuudduuÊÊnnoossttii iizzgguubblljjeennooggaa kkuullttuurrnnoogg bbllaaggaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2222IIrraannsskkii pprreeddssjjeeddnniikk aannttiisseemmiittsskkiimm iizzjjaavvaammaa iizzaazzvvaaoo pprroossvvjjeeddee .. .. .. .. .. .. .. .. 2233SSeerrggiijjee GGlluummaacc .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2255MMiiππlljjeennjjaa -- ©©tteerrnnbbeerrgg,, JJaazzbbeecc,, KKoorrnnsstteeiinn .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2266DDaammiirr LLaajjooππ:: ZZaaππttoo ssaamm iiππaaoo uu IIzzrraaeell?? .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 2299HHaa’’aarreettzz oo ––aappiiÊÊuu,, 4400.. ggooddiiππnnjjiiccaa ddiipplloommaattsskkiihh ooddnnoossaa IIzzrraaeellaa ii NNjjeemmaaËËkkee .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 3300PPiissmmoo iizz BBeeooggrraaddaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 3311KKrriissttaallnnaa nnooÊÊ .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 3333©©eezzddeesseett ggooddiinnaa oodd pprroocceessaa uu NNuueerrnnbbeerrgguu .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 3377UUNN pprrooggllaassiioo mmeeuunnaarrooddnnii ddaann ssjjeeÊÊaannjjaa nnaa hhoollookkaauusstt .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4400NNaacciissttiiËËkkii ddrr.. SSmmrrtt sskkrriivvaa ssee uu ©©ppaannjjoollsskkoojj .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4411KKrroonnoollooggiijjaa ÆÆOOZZ--aa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4422»»eettvvrrttii ææiiddoovvsskkii ffiillmmsskkii ffeessttiivvaall uu LLoonnddoonnuu .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4433IIzz YYaadd VVaasshheemmaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4466SSttaann AAnnnnee FFrraannkk ppoossttaaoo uuttooËËiiππttee zzaa ppiissccee .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4477RReecceennzziijjee kknnjjiiggaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 4488HHaassiiddsskkii BBoobb MMaarrlleeyy .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 5500AAmmeerriiËËkkii ÆÆiiddoovv ppookkuuππaavvaa ssppaassiittii jjiiddiiππ .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 5511HHiissppaannooaammeerriikkaannccii oottkkrriivvaajjuu ssvvoojjee kkoorriijjeennee .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 5533IIzz ææiiddoovvsskkoogg ssvviijjeettaa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 5544NNoovvii iizzrraaeellsskkii NNoobbeelloovvaacc -- RRoobbeerrtt AAuummaannnn.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 5566BBrraazziill iissttrraaææuujjee sskkrriivvaa llii ssee AAllooiiss BBrruunnnneerr uu ttoojj zzeemmlljjii .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 6600NNeeddjjeelljjnnaa ππkkoollaa ÆÆOOZZ--aa .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 6622

IIMMPPRREESSSSUUMMHHaa--kkooll 9911..

ssttuuddeennii -- pprroossiinnaacc 22000055..hheeππvvaann -- kkiisslleevv 55776666..

Glavna i odgovorna urednicaNNaattaaππaa BBaarraacc

UredniËki savjetZZoorraa DDiirrnnbbaacchh,, ÆÆiivvkkoo GGrruuddeenn,, AAnnaa LLeebbll,, TTaammaarraa IInnddiikk--MMaallii,,

DDaammiirr LLaajjooππ

TehniËka urednicaNNaattaaππaa PPooppoovviiÊÊ

Priprema i oblikovanje za tisakMMaaggeenn dd..oo..oo.. ZZaaggrreebb

HHaa--kkoollggllaassiilloo ææiiddoovvsskkee zzaajjeeddnniiccee uu HHrrvvaattsskkoojj

LektoricaIIvvaannaa KKuurrttoovviicc BBuuddjjaa

IzdavaËÆÆiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa ZZaaggrreebb,,

PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb,p.p. 986.

Tel: 385 1 49 22 692fax: 49 22 694

e-mail: jcz@zg.t-com.hruredniπtvo: hakol@net.hr

Za izdavaËaddrr.. OOggnnjjeenn KKrraauuss

ISSN 1332-5892

Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæeSSaavvjjeett zzaa nnaacciioonnaallnnee mmaannjjiinnee

RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee

Pretplata100 kuna godiπnje,

za inozemstvo 200 kuna.Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj:

2360000-1101504155Æidovska opÊina Zagreb.

Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441

TisakNNPPGGTTOO OOFFFFSSEETT ZZAAGGRREEBB

Na naslovnoj stranici»»eessttiittkkaa zzaa HHaannuukkuu

UU rreeaalliizziicciijjii oovvoogg bbrroojjaa ssuuddjjeelloovvaallii ssuu::

SSllaavvkkoo GGoollddsstteeiinn,, IIvvoo GGoollddsstteeiinn,, ÆÆeelljjkkoo HHeeiimmeerr,, ZZoorraa DDiirrnnbbaacchh,, VVeessnnaa DDoommaannyy HHaarrddyy,, SSaaππaaCCvveettkkoovviiÊÊ,, DDaarriioo KKuunnttiiÊÊ,, RReeggiinnaa KKaammhhii,, DDaammiirr LLaajjooππ,, LLaajjllaa ©©pprraajjcc,, NNaattaaππaa PPooppoovviiÊÊ,, IIvvaannaaKKuurrttoovviiÊÊ BBuuddjjaa,, MMaarrkkoo BBeerrggeerr,, DDrraaggaann SStteerrnn,, MMeelliittaa ©©vvoobb,, AAnnaa HHeerrmmaannoovviiÊÊ,, LLoovvoorrkkaa MMaaggaaππ,,ZZddeennkkoo ©©tteerrnnbbeerrgg,, SSaallaammoonn JJaazzbbeecc,, OOttoo KKoorrnnsstteeiinn,, RRaakkaa LLeevvii,, DDeeaann FFrriieeddrriicchh,, LLjjiilljjaannaaMMaarrkkss,, ZZoorraannaa BBaajjtt,, MMaarriinnaa ©©pprraajjcc..

SSvviimm ssuurraaddnniicciimmaa nnaajjttoopplliijjee zzaahhvvaalljjuujjeemmoo!!

Nakon proπlog broja Ha-kola, prvog koji je

uredilo novo uredniπtvo lista, primili smo

uglavnom pozitivne kritike, na kojima vam

zahvaljujemo. To nas je - naravno -

razveselilo i potaknulo da krenemo u

ureivanje novog broja u nadi da vas,

naπe Ëitatelje, neÊemo iznevjeriti. Trudili

smo se da i u ovom broju obradimo teme

koje Êe vas zanimati, da budemo aktualni i

da u ovom listu - koje je prije svega glasilo

æidovske zajednice u Hrvatskoj - pronaete

teme koje Êe pobuditi vaπ interes.

Tako u ovom broju moæete proËitati Ëlanke

o bivπem izraelskom premijeru Yitzhaku

Rabinu, ubijenom prije 10 godina, o povi-

jesnom suenju nacistiËkim zloËincima u

Nuernbergu, o godiπnjici Kristalne noÊi, te

o tome kako je odlazak s politiËke scene

dugogodiπnjeg palestinskog Ëelnika

Yassera Arafata, koji je preminuo prije

godinu dana, utjecao na razvoj izraelsko-

palestinskih odnosa.

Naπa je æelja da u Ha-kolu saznate i o

svemu onome πto se dogaa u drugim

æidovskim zajednicama u svijetu, posebice

u naπem susjedstvu. Sve novosti iz

beogradske æidovske zajednice moæete

proËitati u pismu predsjednika Jevrejske

opÊine u Beogradu, gospodina Rake

Levija, koji piπe za naπ list. Nadamo se da

Êemo s vremenom sliËnu suradnju postiÊi i

s drugim æidovskim zajednicama s

podruËja bivπe Jugoslavije, te u svakom

broju imati vijesti iz Sarajeva, Ljubljane,

Skopja i Beograda.

Predstavljamo vam i novi æidovski muzej u

Clevelandu te zanimljiv tekst o Ëovjeku koji

je svoj æivot posvetio spaπavanju knjiga na

jidiπu. Naπa dopisnica iz Londona,

gospoa Vesna Domany Hardy, piπe o

Æidovskom filmskom festivalu, odræanom

poËetkom studenoga u glavnom gradu

Velike Britanije, a donosimo i zanimljive

recenzije knjiga koje se bave æidovskom

tematikom.

U ovom broju ponovo se bavimo i

dogaajima vezanim uz Æidovsku opÊinu

u Zagrebu te objavljujemo neka od pisama

koje je uredniπtvo lista dobilo na ovu temu.

Pisma i reakcije objavljujemo bez kraÊenja i

bez komentara.

Osim pisama koje moæete proËitati na

sljedeÊim stranicama, na adresu Ha-kola

stigla su i neka anonimna pisma koja nisu

objavljena. Stav je uredniπtva da se nepot-

pisana pisma i reakcije ne objavljuju, pogo-

tovo kada se radi o delikatnim stvarima. S

druge strane, rado Êemo objaviti sva vaπa

- potpisana - miπljenja o ovoj, ali i drugim

temama.

Na kraju, æelimo vam Ëestitati Hanuku kao i

novu 2006. godinu u nadi da Êe vam nova

godina, po gregorijanskom kalendaru,

donijeti puno sreÊe i zadovoljstva.

Nataπa Barac

4

UVODNIK :: NATA©A BARAC- GLAVNA UREDNICA HA-KOLA ::

9911

NNeekkoolliikkoo uuvvooddnniihh rriijjeeËËii……..

59911

�� U uvodniku predsjednika Æidovske opÊineZagreb, prof. dr. Ognjena Krausa, u broju 90.Ha-kola objavljeno je nekoliko neistinitih, uv-redljivih i klevetniËkih tvrdnji na moj raËun, nakoje ovim tekstom odgovaram i dajem ispra-vak, u skladu sa Zakonom o medijima RH od30. travnja 2004. godine.

1.Predsjednik Kraus me optuæuje da sam umojim nastojanjima da se kompromisnoprebrodi sadaπnja kriza u naπoj OpÊini «Ëi-tavo vrijeme igrao s figom u dæepu≈ i pritome upotrebljava uvredljive epitete «licem-jerno≈ i «manipulator≈. »injenice su sljede-Êe: na sjednici VijeÊa ÆOZ 31.5.2005. jed-noglasno sam izabran za potpredsjednikaÆOZ s mandatom da pokuπam posredovatiizmeu suprotstavljenih struja kako bi seprebrodila nastala kriza. VeÊ 8.6. 2005.predao sam prof. dr. Krausu i rabinu KoteluDa-Donu opπirno argumentirani prijedlogkompromisnog rjeπenja, koje se najsaæetijemoæe izraziti u tri bitne toËke: prvo, sklapa-nje novog ugovora s rabinom Da-Donom utrajanju od godine dana; drugo, poπto dræimda su slabosti sadaπnjeg statuta ÆOZ jedanod kljuËnih uzroka sadaπnje krize i glavnaprepreka da se ona konstruktivno prebrodi,predloæio sam da se u roku od πest mjese-ci izrade adekvatne statutarne dopune spreciznim odredbama o rabinatu, kompe-tencijama i obavezama rabina, uvjetima zanjegov izbor i otpuπtanje, te da se natemelju toga raspiπe natjeËaj za imenovanjerabina s trajnijim angaæmanom; i treÊe,predloæio sam da se za izradu statutarnihdopuna i za druga rjeπenja konzultiraju kom-petentne meunarodne Æidovske institucijei da se u meuvremenu obustave nekons-truktivne javne polemike o unutraπnjim pita-njima ÆOZ. Te sam prijedloge razradio iargumentirao u opπirnim razgovorima spredsjednikom Ognjenom Krausom, pot-predsjednicima Sanjom TabakoviÊ i Jose-fom Papom i Ëlanom VijeÊa Jakovom Bie-

nenfeldom, te s rabinom Kotelom Da-donom i tadaπnjim Ëlanovima vijeÊa Jas-minkom Domaπ, Brankom PoliÊem, IvomGoldsteinom i predsjednicom ©kolskogodbora Elzom FranoviÊ. Rabin Da-Don injegovi zagovornici prihvatili su taj prijedlogkao kompromis, a direktno ili indirektnokonstruktivnim su ga ocijenili predsjednikRepublike Stjepan MesiÊ, predstavnici ne-koliko kompetentnih meunarodnih æidovs-kih institucija, Skupπtina Ëlanstva ÆOZ iugledni komentatori u domaÊim medijima.Naæalost, nisu ga prihvatili predsjednikKraus i njegovi sljedbenici. ©toviπe, pred-sjednik Kraus onemoguÊavao je da se stim prijedlogom upozna Ëlanstvo ÆOZ - nijega ni spomenuo u svom referatu Skupπtini,nije ga ukljuËio u opseæne pisane materijalekoji su dostavljeni Ëlanstvu i nije ga staviona dnevni red rujanskog vijeÊa ÆOZ, kad sedonosila odluka o preporuci Skupπtine ineobnavljanju ugovora s rabinom KotelomDa-Donom. Nadam se da je time razjaπ-njeno tko je u ovome sluËaju «manipulator≈i «licemjer≈. A danas, retrospektivno, jasnoje da se prihvaÊanjem tog kompromisnogprijedloga od 8.6.2005. moglo u priliËnojmjeri smiriti konfliktno stanje i saËuvati je-dinstvo OpÊine, uspostaviti konstruktivnijuatmosferu i sprijeËiti mnoge od πteta kojesu po OpÊinu nastale.

2.Svoju «priËu o oruæju≈ dr. Kraus zakljuËujesljedeÊom reËenicom: «ÆOZ nikad nije do-bila zahtjev za povratom istoga (tj. oruæja -op. SG), veÊ je to uËinjeno na vlastitu inici-jativu, a nakon bezuspjeπnih pokuπaja dase vrati u cijelosti, iz jednog jedinog razlo-ga, jer Slavko Goldstein nije vratio piπtolj zakoji je bio zaduæen, iako je viπe puta, pa i naVijeÊu, bio upozoren da ga vrati kako bi seoruæje moglo vratiti.≈ Upravo je zaËuujuÊekako doktoru Krausu uspijeva u jednoj jedi-noj reËenici nanizati toliko izvrtanja istine idirektnih laæi. Prije svega, oruæje iz OpÊine

nije vraÊeno «na vlastitu inicijativu≈, veÊ gaje predao Jakovu Bienenfeldu 1. srpnja2005. u toku i pod pritiskom sasluπanja uzagrebaËkoj Policijskoj postaji Centar.Zatim, tvrdnjom da «ÆOZ nikad nije dobilazahtjev za povrat oruæja≈ dr. Kraus na smi-jeπan naËin pokuπava umanjiti svoju osob-nu odgovornost πto je bez pravovaljanihdozvola u opÊinskom sefu dræao ruËnooruæje najubojitije vrste. Oruæje se moralopredati na osnovi javnih poziva Ministarstvaunutraπnjih poslova RH upuÊenih putemsvih hrvatskih medija, a predsjednik ÆOZ-aprof. dr. Kraus najodgovornija je osoba iglavni krivac πto to nije uËinjeno. Takoer,laæne su tvrdnje dr. Krausa da je bilo «bez-uspjeπnih pokuπaja da se oruæje iz OpÊinevrati≈, da se ono moralo vratiti «u cijelosti≈ ida je revovler «Zbrojovka 6,35≈ koji je biokod mene «jedan jedini razlog≈ πto oruæjenije vraÊeno. Prema tekstu spomenutih od-redbi i javnih poziva svatko je bio duæan vra-titi oruæje direktno nadleænim institucijama, ane preko posrednika. Ja sam to uËnio sazakaπnjenjem, 1. srpnja 2005. godine, pasam zato po presudi Prekrπajnog suda od22. rujna 2005. godine kaænjen sa 300kuna prekrπajne kazne, koju sam urednoplatio. Za sve preostalo odgovoran je dr.Kraus, eventualno i Jakov Bienenfeld, initko drugi. Istina je da me je JakovBienenfeld dva puta na sjednicama VijeÊaupozorio neka vratim piπtolj koji mi je on uime OpÊine povjerio 1991. godine. Nisamto uËinio jer sam prema pozivima MUP-abio duæan izvrπiti predaju oruæja direktnopoliciji, a ne preko posrednika, a imao samza takav postupak i druge razloge. Meu-tim, u cijeloj toj «priËi o oruæju≈ bitna je Ëin-jenica da su dr. Kraus i Jakov Bienenfelduporno tajili meni kao potpredsjedniku i ci-jelome VijeÊu ÆOZ-a da se u sefu OpÊinenalazi oruæje goleme ubojite moÊi, Ëije jenepovlasno zadræavanje kaænjivo djelo po➠

REAGIRANJA:: SLAVKO GOLDSTEIN ::

IIsspprraavvaakk ii ooddggoovvoorr nnaa UUvvooddnniikk pprrooff.. ddrr.. OOggnnjjeennaa KKrraauussaa iizz HHaa--kkoollaa bbrr.. 9900

69911

➠ vrlo strogim odredbama. Revolver «Zb-

rojovka 6,35≈ koji se nalazio kod mene

samoobrambeno je oruæje minimalne

ubojite moÊi, koji smo u partizanskom æar-

gonu nazivali «damskim oruæjem≈ ili «oruæ-

jem za vaenje zubi≈. Naprotiv, u sefu

naπe OpÊine potajno i neprijavljeno nalazili

su se dva «©korpiona≈ i jedna «pumperi-

ca≈, ruËno oruæje maksimalne ubojite

moÊi, pored nekoliko predmeta manjih ka-

paciteta. «©korpioni≈ su zbog svojih opas-

nih svojstava oruæje dozvoljeno samo

specijalnim jedinicama i zabranjeni su za

noπenje i upotrebu redovnoj policiji i vojn-

im jedinicima, izuzev specijalaca. Kome je

i Ëemu trebalo takvo oruæje u sefu naπe

OpÊine punih 10 godina nakon zavrπetka

rata i protivno svim zakonskim odredba-

ma? Moæe li najodgovornija osoba, pred-

sjednik ÆOZ-a prof. dr. Ognjen Kraus, dati

neko iskreno i poπteno objaπnjenje, um-

jesto providnog izvrtanja istine i laæi?

Mislim da nam je to svima duæan, pa i

naπem Nadzornom odboru.

3.Na tvrdnje prof. dr. Krausa da su «Jutarnji

list i Globus postali privatna tribina sina i

oca Goldsteina≈ i da sam ja «sustavno in-

doktrinirao≈ predsjednika MesiÊa napros-

to nema smisla odgovarati, jer su glupe i

smijeπne. Svakome tko imalo poznaje

funkcioniranje nezavisnih medija u Hrvats-

koj i naËin rada predsjednika MesiÊa sa-

svim je jasno da dr. Kraus o tome nema

pojma, a ipak se usuuje javno govoriti

gluposti. Æalosno je konstatirati da jedan

vrsni i s razlogom ugledni lijeËnik istovre-

meno javno laæe na jednom drugom poslu

u kojem je izgubio kompetenciju i zdravo

rasuivanje. Mislim da je uzrok u defor-

macijama koje vrlo Ëesto nastupaju zbog

predugog ustrajanja na vlasti (Ëetvrti man-

dat!) i u prevelikoj taπtini koja raa neto-

leranciju. ��

Slavko Goldstein

U Zagrebu, 21.11.2005.

REAGIRANJA :: SLAVKO GOLDSTEIN :: IVO GOLDSTEIN ::

�� U tekstovima Ognjena Krausa, Zore Dirn-bach i Dragana Sterna u broju 90. Ha-kolaobjavljeno je nekoliko neistinitih, uvredljivih iklevetniËkih tvrdnji na moj raËun, na koje ovimtekstom odgovaram i dajem ispravak, uskladu sa Zakonom o medijima RH od 30.travnja 2004. godine.

Ognjen Kraus u svom tekstu tvrdi da “prijetim”vodstvu ÆOZ-a. Kako ja to “prijetim”? Da li pri-jetim fiziËkim napadom, kao πto je to nakonSkupπtine ÆOZ-a 28. lipnja meni prijetio DavorBienenfeld, a njegov je otac Jaπa-Jakovsinovljeve rijeËi koju sekundu kasnije æelio pre-tvoriti u djelo? Ne, ja ne prijetim, nego samsamo viπe puta ponovio da je predsjednikOgnjen Kraus izgubio kontrolu nad zbivanjimau opÊini i da je jedini naËin da se kriza razrijeπida on podnese ostavku. Pa danas je svako-me jasno da Æidovskom opÊinom u Zagrebuvladaju prvenstveno Jaπa Bienenfeld, potomJozef Papo, pa Sanja TabakoviÊ. Kako bipostigao taj cilj - da Ognjen Kraus podneseostavku - koristim ona sredstva koja su u de-mokratskom druπtvu dopuπtena i sama posebi razumljiva. Dajem intervjue, izjave, itd.,razgovaram s Ëlanovima OpÊine, baπ kao πtoËini Kraus i njegovi istomiπljenici, pa nekajavnost prosudi.

Kraus i njegovi istomiπljenici prigovaraju mi dasam s krizom u ÆOZ prvi izaπao u javnost, πtoje, kao i mnoge druge njihove tvrdnje, najobiË-nija laæ. Prije bilo kakvog mog istupa u javnos-ti Zora Dirnbach i Æeljko Heimer pisali suUredu Predsjednika Republike i iznosili neis-tine o rabinu Kotelu Dadonu.

Posve su besmislene Krausove tvrdnje dasmo otac Slavko i ja “majstori manipulacije”, iliZorina kako sam poveo “neËasnu harangu”protiv vodstva ÆOZ. Neka to dokaæu na kon-kretnim primjerima. Iza mojih istupa u javnostistoje, naime, tvrde Ëinjenice. Pokazat Êu to najednom primjeru - na sluËaju iznajmljivanjaparkiraliπta u Praπkoj.

»injenica jest da poduzeÊe Jaπe Bienenfeldaza najam parkiraliπta u Praπkoj mjeseËno

doznaËuje ÆOZ 70.000 kuna, a da od par-kiraliπta prihoduje najmanje 280.000, praktiËkibez troπkova. Radi se o ugovoru koji je krajnjenepovoljan za ÆOZ, πto znaËi da je u protek-lih gotovo πest godina jednom njezinu Ëlanudarovano vjerojatno oko 10,000.000 kuna. Azaπto? Zaπto taj najam nisu dobili Ozren i BorisMarton, Saπa CvetkoviÊ i Goran Kaufmann,koji su nudili predsjedniku Krausu 2000.godine da preuzmu taj posao? Zaπto posaonije dobio “Zagrebparking”, poduzeÊe speci-jalizirano za takve poslove, koje se 2000. go-dine takoer nudilo? Zaπto to, uostalom, nijenapravila ÆOZ u vlastitoj reæiji, jer se ne radi osofisticiranom poslu - drugim rijeËima, zaπtoJaπa Bienenfeld nije svoje menadæerske spo-sobnosti iskoristio za dobrobit opÊine, a ne zadobrobit vlastite firme - on je u novinama izja-vio da bi “bila laæ reÊi da on u tom poslu dobrone zarauje”. Dakle, zaπto je posao dobilaJaπina tvrtka, odnosno, kako je to Jaπa izjaviona Skupπtini ÆOZ 28. lipnja, da ga je opÊinskovodstvo “pozvalo” da iznajmi parking? Da liodgovor treba traæiti u Jaπinoj izjavi da nemoæe dati OpÊini viπe od 70.000 kuna, jer“kad dam Krausu, kad dam Sanji (TabakoviÊ),meni niπta ne ostaje”? Jaπa tu izjavu nikadanije porekao, ali ju je poslije nastojao relativi-zirati - naime, tvrdio je da se samo πalio. Zais-ta Ëudan smisao za humor i to za mene nijenikakva πala, veÊ priznanje kaznenog djeladavanja mita.

Vodstvo ÆOZ u posljednje vrijeme tvrdi kako jeo uvjetima najma parkiraliπta u Praπkoj glasaloi VijeÊe ÆOZ, pa da i ono nosi dio odgovor-nosti. Dakle, sada i vodstvo ÆOZ neizravnopriznaje kako u poslu oko najma u najmanjuruku nisu dobro zastupani interesi ÆOZ. A πtose tiËe toga da i VijeÊe ÆOZ snosi odgovor-nost za sklapanje posla s Jaπom, svakometko zna kako radi VijeÊe, Ëiji sam bio dugogo-diπnji Ëlan, posve je jasno da nam je vodstvoÆOZ prezentiralo tek osnovne elemente ugo-vora i da smo zapravo bilo obmanuti.

Meutim, ne bi valjalo o parkiraliπtu u Praπkojtroπiti previπe prostora - rijeË Êe imati drugi.➠

IISSPPRRAAVVAAKK II OODDGGOOVVOORR NNAA TTEEKKSSTTOOVVEE OOBBJJAAVVLLJJEENNEE

UU HHAA KKOOLLUU BBRR.. 9900

79911

�� PripremajuÊi se za predstojeÊu sjednicu VijeÊa ÆOZ pregledavao sam zapisnike s ranijihsjednica te sam na dva mjesta naiπao na nevjerojatnu optuæbu koju mi podmeÊe donedavniËlan VijeÊa, Ivo Goldstein. Vjerojatno igrajuÊi na kartu da dovoljno puta ponovljena laæ postajeistina, Goldstein je viπekratno javno ponovio da sam predsjedniku Republike pisao neistine obivπem rabinu Da-Donu, te da sam na taj naËin “prvi iziπao u javnost“ u vezi s krizom uÆOZ-u. Tu je tvrdnju izrekao javno na Skupπtini ÆOZ-a, uz podsmjeπljivu primjedbu da on Ëakne zna tko sam ja, a ponovio ju je i na zatvorenoj sjednici VijeÊa ÆOZ-a. Naæalost niti tadanisam bio prisutan da mu osobno odgovorim. Navodno je sliËnu stvar ponovio i za gosto-vanja u TV showu kod Canjuge, na NET-u. Istina je da sam svojedobno poslao pismoPredsjedniku, ali to je bio poziv na otvorenje moje izloæbe norveπkih zastava, nakon Ëega samjednom prilikom kasnije, dok sam po sluæbenoj duænosti bio na zadaÊi u PredsjedniËkimdvorima, imao osobitu Ëast s njime o tome i razgovarati. Naime, bilo mi je izuzetno drago dase Predsjednik tom prilikom prisjetio kataloga izloæbe te iskazao zanimanje za taj moj rad.NajobiËnija je laæ, dakle, da sam Predsjedniku pisao o stanju u ÆOZ-u, jer niti sam ikad s njimo tome razgovarao, niti sam ikada na vlastitu inicijativu posjetio Ured predsjednika. Ne razu-mijem Ëemu su takve izmiπljotine potrebne, to viπe πto se vrlo lako mogu provjeriti.

»ini se da je skribomanska sklonost iznoπenja neistina uobiËajeni naËin rada ovog povjes-

niËara, jer Goldstein jednako tako laæe kada za Jutarnji list od 14. studenoga 2005. godine

tvrdi da se u ÆOZ-u petkom uveËer ne odræavaju vjerske sluæbe. Dok je u Zagrebu tijekom

listopada boravio rabin Dushinsky, sluæbe su se, naravno, redovito odræavale, a nakon nje-

gova odlaska osobno sam svakog πabata prisustvovao u prostorijama sinagoge u

PalmotiÊevoj 16 veËernjim sluæbama. I nisam u tome bio jedini.

Ne vjerujem da bi Goldsteinu bilo teπko doÊi do materijalnih dokaza koji bi potkrijepili ove moje

izjave, ali kao da mu se Ëini da je ispod razine jednog sveuËiliπnog profesora povijesti da ih i

potraæi. Mnogo je jednostavnije i efektnije (barem po njegovu povjesniËarskom shvaÊanju tra-

ganja za istinom danaπnjice ili proπlosti, svejedno, njegova je metodologija ista) izmisliti, fabri-

cirati i ispriËati neπto na naËin koji mu se najviπe svia. Kada se tako odnosi Ëak s nedavnim

i lako provjerljivim Ëinjenicama, onda se Ëovjek pita kako li tek postupa s Ëinjenicama iz dalje

proπlosti, zbog kojih valja uloæiti daleko veÊi napor. PovjesniËar prof. dr. sc. Ivo Goldstein za-

duæio je, istina, æidovsku zajednicu Zagreba s nekoliko podebelih knjiga o njezinoj proπlosti,

objavivπi ih u vlastitoj obiteljskoj nakladi. PrepoznavajuÊi njegov naËin rada po ovome koji

primjenjuje na dogaaje kojima sam osobni svjedok, pitam se koliko je i πto je u tim knjigama

toËno. Bojim se da bi nam razrjeπenje te zagonetke moglo otkriti najplodnijeg pisca fictiona u

Hrvatskoj. A to zaista ne bi bilo zgodno. Ni za njega, ni za nas. ��

natporuËnik mr. sc. Æeljko Heimer, dipl. inæ. el.

➠ Naime, ovih dana policija po nalogu Dræav-nog odvjetniπtva provodi istragu protivOgnjena Krausa zbog kaznenog djela prije-vare, vezano za najam parkiraliπta u Praπkoj.Tako Êe se sve Ëinjenice uskoro utvrditi, aonda Êe svatko, svi laæljivci, manipulatori i drugi,ponijeti svoj dio odgovornosti. Jedva Ëekamdan izricanja sudske presude.

Ni o Zori Dirnbach, inaËe mom “prvom dvors-kom fotografu”, kako ju je zvao moj otac kadame fotografirala kao tromjeseËnu bebu, netreba troπiti previπe rijeËi. I Zora sama zna dau osnovi ovoga sukoba nije moja ambicija dapostanem predsjednik ÆOZ, jer iz bezbrojnihkontakata samnom vrlo dobro zna da ja za timmjestom nisam Ëeznuo, veÊ da imam mnogodrugih planova i ambicija. Zaπto danas govoridrugaËije, to ostaje na njezinoj savjesti. KolikoZora Dirnbach dræi do Ëinjenica i do istine,svjedoËi i to da pripisuje rabinu Kotelu Da-Donu kako je u sinagogi “uveo strogu muπko-æensku podjelu prostora”. Zora oËiglednonema pojma da je od 1945. do 1998. u za-grebaËkoj bogomolji cijelo vrijeme postojalamuπko-æenska podjela prostora.

Volio bih da nam Zora objasni i kakvi su to“financijski udjel” moje obitelji “u poslovimaEPH”, kao πto to tvrdi u tekstu u “Hakolu”?

A πto se tiËe teksta Dragana Sterna o aktiv-nostima B’nai Britha u Hakolu, nije istina da je“naπ ogranak B’nai Britha stao na stranu legal-nih odluka VijeÊa ÆOZ-a”, jer na jedinom sas-tanku loæe u lipnju o. g. nikakvog glasanja nijebilo. A nije ga bilo, jer je tako odluËio predsje-davajuÊi Dragan Stern kada je shvatio da binjegov stav ostao u manjini. Osim toga, voliobih vidjeti izjave u kojima B’nai Brith Europa iB’nai Brith International “podræavaju” vodstvoÆOZ-a u raskidu ugovora s Kotelom Da-Do-nom, jer koliko sam ja uspio doznati, niti jedandokument takva karaktera nije otiπao ni izBruxellesa ni iz Washingtona.

I joπ jedna stvar: Ognjen Kraus i njegovi su-radnici izgubili su povjerenje veÊine opÊinara.Mnogi su prestali dolaziti u PalmotiÊevu, a odtoga broja dosta ih dolazi na novu adresu uRadiÊevoj. U RadiÊevu ne dolaze samo KotelDa-Don, Slavko i Ivo Goldstein, veÊ i mnogidrugi ugledni i zasluæni Ëlanovi opÊine, poputZlatka Boureka, Dubravke Buchwald, ➠

REAGIRANJA:: IVO GOLDSTEIN :: ÆELJKO HEIMER ::

IImmaammoo llii nnaajjppllooddnniijjeegg hhrrvvaattsskkoogg

ppiissccaa ffaannttaassttiikkee uu ÆÆOOZZ--uu??

➠ Jasminke Domaπ, Saπe Ernsta, Elze i To-

nija FranoviÊa, Vlaste KovaË, Miπe Montilja,

Branka PoliÊa, Filipa Rosenzweiga, Sonje Sa-

mokovlije, Vlade ©alamona, Zdenka Wollnera

i mnogih drugih. Uostalom, po novinskim

izvjeπtajima s proslave Roπ Haπane, nas je uRadiÊevoj bilo oko 300, a u PalmotiÊevoj seprvo sakupilo 80, potom je broj narastao do120 osoba. Toliko o tome tko je u veÊini.��

dr. Ivo Goldstein

89911

svejedno koje doba na moj kuÊni broj 6221 498 kako bih Vam

neke stvari u vezi sa sjednicom æidovske opÊine na vrijeme objas-

nila. Ima u konfliktnoj situaciji koja je nastala u opÊini oko rabinovog

reizbora nekoliko ljudi koji se sluæe Predsjednikovim imenom nas-

tojeÊi stvoriti utisak da imaju ne samo njegovu podrπku, nego i

aktivno zalaganje. To bi u datoj situaciji moglo naπkoditi viπe od

svega samom MesiÊu. Dovoditi ga u usku i aktivnu vezu s ovim

primitivnim rabinom koji se sluæi intrigama kako bi se odræao (zah-

valjujuÊi zaluenim “vjernicima” na poziciji koja mu donosi ogromne

godiπnje prihode - oko 400.000 kuna godiπnje) bilo bi svakako

pogubno. »injenica je da se opÊina podijelila na æarke sljedbenike

“sveca” kako ga neki okrstiπe,a koji vjeπto laæe, intrigira i Ëak kle-

veÊe na naËin da mu prijeti sud, i na nas “ateiste”, u suπtini na ljude

koji mu duboko i s razlogom odriËu plemenite motive. SinoÊnja

sjednica na kojoj je veÊina vjeÊnika glasovanjem odluËila da ne

produæi ugovor s takvim rabinom zavrπila je kaosom, odnosno

odbijanjem raspaljenih vjernika da priznaju vaænost obavljenih izbo-

ra! U nastojanju da opovrgnu legitimitet takve glasaËke odluke

krenuli su se sluæiti navodnom MesiÊevom podrπkom, najavljujuÊi

njegovo neupitno zalaganje da se rabin pod svaku cijenu zadræi u

ovoj opÊini.

Zar je to Predsjedniku nuæno?

03. 06. 2005. petak

Nakon ovako nevjeπtog podmetanja I. Goldsteina i prebacivanja

vlastite sramne uloge na tua lea, zaista poËinjem vjerovati da bi

se od nekih osoba joπ svaπta moglo oËekivati u dokazivanju pra-

vednosti i Ëistih ruku. PrisjeÊajuÊi se, naime, poznate uzreËice

„kakav otac - takav sin“, ne bi me nimalo iznenadilo kad bih jedno-

ga dana naiπla na zahtjev Goldsteina seniora da se poπtuje ono

Ëega se sâm ne pridræava, kao primjerice paragrafa koji zabranjuje

da se „u istom izdanju zajedno s ispravkom objavi i komentar tog

ispravka ili odgovor“ (§42.). Tu je sitnicu u Zakonu o medijima

Goldstein senior, naime, vrlo nonπalantno zanemario i mom pole-

miËkom tekstu, objavljenom u Feral Tribuneu 16. 09. 2005. sprem-

no prikrpio svoj komentar. ©to je taj ispao nemoÊan i jadan ne znaËi

da ga se moj bivπi prijatelj S.G. neÊe naknadno jednoga dana sjeti-

ti. Amnezija nije neizljeËiva Ëak ni u bolesnika koji se ni vlastite Ëasti

viπe ne sjeÊaju. ��

Zora Dirnbach

REAGIRANJA :: ZORA DIRNBACH ::

�� Gle Ëuda, pa ni novo stoljeÊe se ne razlikuje bitno od prethod-

noga u ljubavi prema istini i zakonitosti, a toliko smo vjerovali u iscje-

liteljsku moÊ promjena! Neke navike su, znaËi, srcu prirasle i teπko

ih je zatomiti. OdreÊi ih se, valjda, joπ teæe. Nedavni, ali joπ i danas

vidljivi primjeri o stilu i primjenjenim pravilima jednog starog zanata

(ne, nemojte odmah pomiπljati na onaj najstariji, kolikogod vam ta

asocijacija bila bliska!), naime onog æurnalistiËkog, potvruju da je

ravnoteæa ljudske svijesti, ali i njezin integritet u uskoj vezi sa stoli-

com. Naravno onom na kojoj sjedi ili tek misli zasjesti. Reklo bi se

da je stolica za ljudsku vrstu postala najviπi zakon.

GledajuÊi ljudska ponaπanja, meu njima i onih koji su nam joπ do

juËer navodno bili prijatelji, poËinjemo se polako privikavati da je sve

moguÊe. Da nas netko mjesecima “πvanji”, a da za to nema dokaza,

da to netko drugi spremno prihvaÊa i æustro kolportira u javnosti i da

se, na kraju, unatoË svim toboænjim pravima koja su nam zajamËena,

neki paragrafi samo na nas odnose. U takvom naglavce postavl-

jenom svijetu moæda se Ëak oËekuje da ga πutke prihvaÊamo, tj. da

nam je sasvim logiËno i normalno da nam onaj isti pretvorbom mu-

tirani medij, koji nas mjesecima koristi kao svoju skandaloznu kro-

niku, sve to vrijeme odriËe i ne daje prostor obrane i iznoπenja istine,

a da se pritom trakavica laæi nastavlja. Ako se takvo omutavjelo prih-

vaÊanje zaista od nas oËekuje, onda Êe dotiËni morati joπ dugo

Ëekati, u najmanju ruku toliko koliko bi im trebalo za pronalaæenje

neophodnih dokaza za potkrjepu svojih nebuloznih kriviËnih prijava,

meu kojima se navodno jedna odnosi i na mene.

Ova posljednja fantazmagorija Ive Goldsteina, izjavljena u televizijs-

kom razgovoru sa Zlatkom Canjugom na NET-u, samo je nastavak

njegove uporne i nekoliko puta ponovljene objede, naime da sam

zapravo ja prva, obrativπi se kabinetu predsjednika Stjepana Mesi-

Êa, a ne on, iziπla sa cijelom tom prljavom priËom u javnost. Kako

nemam razloga negirati da sam se neposredno nakon burnog sas-

tanka VijeÊa ÆOZ-a, na kojem je glasovanjem donesena odluka da

se s Kotelom Da-Donom ne sklapa novi ugovor, pismom obratila

mom prijatelju i dugogodiπnjem kolegi s televizije Tomici JakiÊu, ali

nipoπto javnosti, evo tog pisma konaËno i po prvi put u javnosti.

»itateljima je sad pruæena prilika da ocijene Ëime sam ja to obma-

njivala predsjednika dræave, a vlastitoj zajednici nanijela πtetu i

sramotu.

Dragi Tomice, pokuπavala sam Vas danas dobiti telefonom (mo-

bitelom), ali kako nisam uspjela evo πto Vas molim: nazovite me u

SSVVEESSRRDDNNOO PPOO©©TTIIVVAANNJJEE ZZAAKKOONNAA II IISSTTIINNEE

99911

BBIIOOGGRRAAFFIIJJAA YYIITTZZHHAAKKAA RRAABBIINNAA

11.. ooææuujjkkaa 11992222.. ggooddiinnee -- uu JJeerruuzzaalleemmuu jjee rrooeenn YYiittzzhhaakkRRaabbiinn kkaaoo ssiinn rruusskkoogg ddoosseelljjeenniikkaa.. NNjjeeggoovvaa mmaajjkkaa RRoossaabbiillaa jjee jjeeddnnaa oodd pprrvviihh pprriippaaddnniiccaa HHaaggaannee.. RRaabbiinn jjeeppoohhaaaaoo oossnnoovvnnuu ππkkoolluu uu TTeell AAvviivvuu,, aa ssttuuddiirraaoo jjee nnaappoolljjoopprriivvrreeddnnoomm ffaakkuulltteettuu uu GGaalliilleejjii,, nnaa kkoojjeemm jjee ddiipplloommii--rraaoo ss nnaajjbboolljjiimm ooccjjeennaammaa..

11994400.. -- nnaakkoonn ffaakkuulltteettaa,, RRaabbiinn ssee pprriikklljjuuËËuujjee ææiiddoovvsskkoojjttaajjnnoojj oorrggaanniizzaacciijjii PPaallmmaahh,, ggddjjee zzaappooËËiinnjjee ssvvoojjuu vvoojjnnuukkaarriijjeerruu kkoojjaa ÊÊee ttrraajjaattii 2277 ggooddiinnaa..

11994411.. -- RRaabbiinn ssuuddjjeelluujjee uu nnaappaadduu nnaa LLiibbaannoonn..

11994466.. -- zzbboogg ssvvoogg ddjjeelloovvaannjjaa,, RRaabbiinn ooddrreeeennoo vvrriijjeemmeepprroovvooddii uu bbrriittaannsskkoomm zzaattvvoorruu..

11994488.. -- ppooËËeettkkoomm rraattaa zzaa nneeoovviissnnoosstt RRaabbiinn jjee iimmeennoo--vvaann ËËaassnniikkoomm ooddggoovvoorrnniimm zzaa ooppsskkrrbbuu ooppkkoolljjeennooggaaggrraaddaa JJeerruuzzaalleemmaa.. UU kkoolloovvoozzuu iissttee ggooddiinnee ææeennii sseeLLeeoomm SScchhlloossssbbeerrgg,, rrooeennoomm uu ttaaddaaππnnjjeemm nnjjeemmaaËËkkoommKKooeenniiggssbbeerrgguu..

11994499.. -- RRaabbiinn jjee bbiioo ËËllaann iizzrraaeellsskkoogg iizzaassllaannssttvvaa kkoojjee jjeessuuddjjeelloovvaalloo uu pprrvviimm pprreeggoovvoorriimmaa ss EEggiippttoomm.. IIssttee ggooddiinneerraaaa ssee ii nnjjeeggoovvaa kkÊÊii DDaalliiaahh..

11995533.. -- RRaabbiinn jjee zzaadduuææeenn zzaa oobbuukkuu uu ggllaavvnnoomm ssttooææeerruuiizzrraaeellsskkee vvoojjsskkee

11995544.. -- RRaabbiinnuu ssee rraaaa ssiinn YYuuvvaall..

11995566.. -- RRaabbiinn ppoossttaajjee ggeenneerraalloomm SSjjeevveerrnnoogg IIzzrraaeellaa;; ttuussuu ggooddiinnuu oobbiilljjeeææiillii ssttaallnnii ssuukkoobbii ssaa ssiirriijjsskkiimm ttrruuppaammaa..

11996611.. -- iimmeennoovvaann jjee zzaammjjeenniikkoomm zzaappoovvjjeeddnniikkaa..GGllaavvnnoogg ssttooææeerraa iizzrraaeellsskkee vvoojjsskkee..

11996644.. -- RRaabbiinn ppoossttaajjee zzaappoovvjjeeddnniikkoomm GGllaavvnnoogg ssttooææeerraa..

11996677.. -- ppooËËeettkkoomm ©©eessttooddnneevvnnoogg rraattaa,, RRaabbiinn jjee 2233..ssvviibbnnjjaa ppoodd nneerraazzjjaaππnnjjeenniimm ookkoollnnoossttiimmaa ppaaoo uu nneessvviijjeesstt,,ppaa jjee nnjjeeggoovvuu dduuæænnoosstt 2244 ssaattaa oobbnnaaππaaoo nnjjeeggoovv zzaammjjeenniikk

SJE∆ANJA:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::

�� Izrael je u studenome nizom mani-

festacija obiljeæio desetu godiπnjicu

otkako je pripadnik ekstremne izraels-

ke desnice Yigal Amir nakon mirovnog

skupa u Tel Avivu ubio izraelskog pre-

YITZHAK RABIN

Æivot posveÊen traganju za mirom

“Ne smijemo dozvoliti da zemljau kojoj teku med i mlijekopostane zemlja u kojoj teku krvi suze. To ne smijemo dopustiti”.

“Direktni razgovori između čel-nika Izraela i arapskih zemaljamogući su “.

mijera Yitzhaka Rabina.

Rabinovo ubojstvo i nakon

deset godina joπ uvijek ostav-

lja teπke tragove u izraelskom

druπtvu. Rabinov ubojica, os-

uen na doæivotnu kaznu

zatvora, joπ uvijek uæiva velikesimpatije u nekim izraelskim krugovi-

ma, a prema nedavno provedenim

ispitivanjim javnog miπljenja 36 posto

Izraelaca strahuje od moguÊih novih

politiËkih ubojstava.

NNaasslljjeeee YYiittzzhhaakkaa RRaabbiinnaaIzrael je u svojoj povijesti imao 11 pre-

mijera (i tridesetak vlada), ali niti jedanpremijer nije ostavio takvo nasljee kao

Yitzhak Rabin.

Stajaliπte izraelskog druπtva prema Ra-

binu je razliËito. Njegovo je ime ovjeko-vjeËeno u viπe od 150 institucija i mjes-

ta, ali umjesto da se paænja usmjeri nanjegovo ubojstvo, veÊina paænje pos-

veÊena je njegovom “nasljeu”. Da jeRabin umro prirodnom smrÊu, njegov

poloæaj u izraelskoj povijesti bio bi isto-

vjetan poloæaju drugih vaænih izraelskih

politiËara, smatraju analitiËari. BuduÊi

da je ubijen, ti su kriteriji promijenjeni.

Dræava i njezine institucije glorificiraju

njegovo ime, i tako na neki naËin

ublaæavaju krivnju zbog toga πto ganisu zaπtitili i sprijeËili njegovo ubojstvo,a tako i prikrivaju razloge koji su dovelido njegove nasilne smrti.

Prema miπljenju izraelskih analitiËara,javne rasprave trebale bi se voditi neoko Rabinova nasljea veÊ ispitati uzro-ke koji su doveli do njegova ubojstva.

Obiljeæavanje Rabinova ubojstva, sma-traju analitiËari, trebalo bi biti posveÊe-no jaËanju pravne dræave, izgraivanju“vlastitih pravila za donoπenje odlukaod nacionalnog interesa”, razvijanjusposobnosti demokratskog druπtva danastavi funkcionirati i nakon politiËkogubojstva jednog od Ëelnika zemlje, apaænja bi trebala biti posveÊena i pitanjuna koji naËin pojedini rabini interpretirajuodluke vlade. ➠

“Dosta krvi. Dosta suza”.

109911

OOdd vvoojjnniikkaa ddoo mmiirroottvvoorrccaa➠ Yitzhak Rabin svoju je javnu karijerupoËeo kao vojnik, a zavrπio kao miro-tvorac, zbog Ëega su ga neki Izraelcismatrali izdajicom.

Izmeu te dvije krajnosti, Yitzhak Rabinje uËinio i mnoge povijesne korake.

Nakon izbora 1974. godine, postao jeprvi premijer Izraela roen u toj zemlji,➠

➠ a istovremeno bio je i najmlai

premijer Izraela.

Svijet Êe Rabina upamtiti i kao Ëovje-

ka koji je zasluæan za nekoliko mirov-

nih sporazuma - posredovao je u

sklapanju mira s Egiptom i Jorda-

nom te u sklapanju sporazuma o

uspostavi autonomije na palestins-

kim podruËjima, a fotografija povi-

jesnog rukovanja na travnjaku Bijele

kuÊe Rabina s Jaserom Arafatom,

Ëovjekom kojeg je dugo vremena

nazivao teroristom, obiπla je svijet.

Rabin je zajedno sa Shimonom Pe-

resom i Jaserom Arafatom za svoja

djelovanja 1984. godine dobio

Nobelovu nagradu za mir. ��

SJE∆ANJA :: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::

EEzzeerr WWeeiizzmmaann.. GGuubbiittaakk ssvviijjeessttii jjee kkaassnniijjee oobbjjaaππnnjjeenntteeππkkiimm nniikkoottiinnsskkiimm ttrroovvaannjjeemm..

55.. lliippnnjjaa iissttee ggooddiinneeddoovveeoo jjee iizzrraaeellsskkuu vvoojjsskkuuddoo nnjjeezziinnee nnaajjvveeÊÊee ppoobb--jjeeddee.. NNaa kkrraajjuu rraattaa,, uukkoojjeemm ssuu oossvvoojjeennii iissttooËËnniiJJeerruuzzaalleemm,, zzaappaaddnniiJJoorrddaann,, SSiinnaajjsskkii ppoolluuoottookkii GGoollaannsskkaa vviissoorraavvaann,,RRaabbiinn jjee ooddrrææaaoo ppoobbjjeedd--nniiËËkkii ggoovvoorr.. NNaakkoonn cceerree--mmoonniijjee pprroossllaavvee ppoobbjjeeddee,,RRaabbiinn jjee pprriimmiioo ppooËËaassnniiddookkttoorraatt HHeebbrreejjsskkooggssvveeuuËËiilliiππttaa uu JJeerruuzzaalleemmuu..

11996688.. -- RRaabbiinn nnaappuuππttaa vvoojjsskkuu;; aa iissttee jjee ggooddiinnee iimmeennoo--vvaann iizzrraaeellsskkiimm vveelleeppoossllaanniikkoomm uu SSAADD--uu.. TTiijjeekkoomm ssvvooggvveelleeppoossllaanniiËËkkoogg mmaannddaattaa uuËËvvrrssttiioo jjee vveezzee iizzmmeeuuIIzzrraaeellaa ii SSAADD--aa..

11997733.. -- ppoovvrraattaakk uu IIzzrraaeell.. NNaakkoonn JJoomm KKiippuurrsskkoogg rraattaaRRaabbiinn jjee iizzaabbrraann zzaa zzaassttuuppnniikkaa uu iizzrraaeellsskkoomm ppaarrllaammeennttuuKKnneesssseettuu,, aa kkaaddaa jjee GGoollddaa MMeeiirr ooffoorrmmiillaa ssvvoojjuu vvllaadduu uuttrraavvnnjjuu iissttee ggooddiinnee,, RRaabbiinn jjee ppoossttaaoo mmiinniissttaarr rraaddaa..

11997744.. -- nnaakkoonn ππttoo jjee pprreemmiijjeerrkkaa GGoollddaa MMeeiirr ooddssttuuppiillaa ssvvllaassttii,, KKnneesssseett jjee 22.. lliippnnjjaa iizzggllaassaaoo ppoovvjjeerreennjjee nnoovvoojjiizzrraaeellsskkoojj vvllaaddii ppoodd vvooddssttvvoomm YYiittzzhhaakkaa RRaabbiinnaa.. OOdd lliippnnjjaa11997744.. ddoo rruujjnnaa 11997755.. iizzrraaeellsskkaa vvllaaddaa ppoodd nnjjeeggoovviimmvvooddssttvvoomm pprreeggoovvaarraa ss EEggiippttoomm oo pprriivvrreemmeennoommmmiirroovvnnoomm ssppoorraazzuummuu,, kkoojjii jjee ii ppoottppiissaann 11997755.. ggooddiinnee..

11997766.. -- RRaabbiinn jjee nnaarreeddiioo oosslloobbaaaannjjee zzrraakkoopplloovvaa zzrraaËËnneekkoommppaanniijjee ““AAiirr FFrraannccee””,, kkoojjeegg ssuu oottmmiiËËaarrii pprriissiillnnoopprriizzeemmlljjiillii uu UUggaannddii,, aa nnaappaadd jjee iizzvveellaa ttaajjnnoo uubbaaËËeennaaiizzrraaeellsskkaa sskkuuppiinnaa kkoommaannddoossaa.. TTaa jjee aakkcciijjaa ppoozznnaattaa ppooddnnaazziivvoomm ““OOppeerraacciijjaa EEnntteebbbbee””..

11997777.. -- kkaannddiiddiirraa ssee zzaa ppoollooææaajj pprreemmiijjeerraa.. PPrriissiilljjeenn jjeeppoovvuuÊÊii ssvvoojjuu kkaannddiiddaattuurruu kkaaddaa ssee oottkkrriijjee ddaa jjee nnjjeeggoovvaaææeennaa LLeeaa RRaabbiinn iimmaallaa ttaajjnnii bbaannkkoovvnnii rraaËËuunn uu SSAADD--uu..SSttrraannkkaa LLiikkuudd ppoo pprrvvii jjee ppuutt ppoobbiijjeeddiillaa nnaa ppaarrllaammeennttaarrnniimmiizzbboorriimmaa..

11998844.. -- RRaabbiinn ppoossttaajjee mmiinniissttrroomm oobbrraannee uu VVllaaddiinnaacciioonnaallnnoogg jjeeddiinnssttvvaa ((VVeelliikkaa kkooaalliicciijjaa)) ppoodd vvooddssttvvoommSShhiimmoonnaa PPeerreessaa ii YYiittzzhhaakkaa SShhaammiirraa..

11998899.. -- oobbjjaavvlljjiivvaannjjee nnjjeeggoovvaa mmiirroovvnnoogg ppllaannaa ssPPaalleessttiinncciimmaa,, kkoojjii ppoo pprrvvii ppuutt pprreeddvviiaa rraazzggoovvoorree ssppaalleessttiinnsskkiimm vvooaammaa uu zzaappaaddnnoomm JJoorrddaannuu,, iizzbboorree iirreegguulliirraannjjee ssaammoouupprraavvee zzaa ppaalleessttiinnsskkaa ppooddrruuËËjjaa..

Bill Clinton: Shalom HaverSredišnja komemoracija desete godišnjice Rabinova ubojstva održana je12. studenoga na trgu u Tel Avivu na kojem je izraelski premijer ubijen, akoji danas nosi njegovo ime.Na komemoraciji je bilo nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji su držali upa-ljene svijeće i pjevali pjesme mira, a među njima je bio i bivši američkipredsjednik Bill Clinton.“Veoma sam volio Yitzhaka Rabina i osjećao sam strahopoštovanje pre-ma njegovoj sposobnosti da od vojnika postane mirotvorac, od političaradržavnik”, rekao je Clinton.“Nije prošao niti jedan tjedan u posljednjih deset godina da nisam pomisliona njega i osjetio koliko mi nedostaje. Ipak, sve godine koje su mu preo-stajale, dao je na ovom mjestu za vas i za vašu budućnost. Da je sada ovd-je rekao bi: ‘Puno toga nedostaje. Ako stvarno mislite da sam živio dobarživot, ako mislite da sam postao žrtva u smrti, onda preuzmite moj posaoi dovedite ga do kraja’”, rekao je okupljenima bivši američki predsjednik,završivši svog govor riječima kojima se i prije deset godina oprostio odYitzhaka Rabina: “Shalom Haver” (Doviđenja prijatelju).

“Borit ćemo se protivterora kao da nemamirovnog procesa.Nastavit ćemo s po-tragom za mirom kaoda nema terora”.

119911

SJE∆ANJA:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR :: PROGRAM HET ::

11999922.. -- RRaabbiinn jjee uu ooææuujjkkuu iimmeennoovvaann pprreemmiijjeerroomm ii mmiinniissttrroommoobbrraannee IIzzrraaeellaa.. DDrruuggii RRaabbiinnoovv mmaannddaatt kkaarraakktteerriizziirraa nnaapprreeddaakkmmiirroovvnnoogg pprroocceessaa ss PPaalleessttiinncciimmaa ii JJoorrddaannoomm..

11999933.. -- 1133.. rruujjnnaa nnaa ppoottppiissiivvaannjjuu iizzrraaeellsskkoo--ppaalleessttiinnsskkeeddeekkllaarraacciijjee oo nnaaËËeelliimmaa,, RRaabbiinn ii vvooaa PPLLOO--aa JJaasseerr AArraaffaattrruukkuujjuu ssee nnaa ttrraattiinnii iisspprreedd BBiijjeellee kkuuÊÊee uu WWaasshhiinnggttoonnuu ii ttiimmeessttaavvlljjaajjuu ppeeËËaatt nnaa ppooËËeettaakk iizzrraaeellsskkoo--ppaalleessttiinnsskkee ppoommiirrbbee..

11999944.. -- 2266.. lliissttooppaaddaa nnaa iizzrraaeellsskkoo--jjoorrddaannsskkoojj ggrraanniiccii,, RRaabbiinnii jjoorrddaannsskkii kkrraalljj HHuusseeiinn ppoottppiissuujjuu ppoovviijjeessnnii mmiirroovvnnii ssppoorraazzuummiizzmmeeuu IIzzrraaeellaa ii JJoorrddaannaa.. UU pprroossiinnccuu iissttee ggooddiinnee,, RRaabbiinn jjeezzaajjeeddnnoo ss ttaaddaaππnnjjiimm iizzrraaeellsskkiimm mmiinniissttrroomm vvaannjjsskkiihh ppoosslloovvaaSShhiimmoonnoomm PPeerreessoomm ii vvoooomm PPLLOO--aa JJaasseerroomm AArraaffaattoomm,,ddoobbiioo NNoobbeelloovvuu nnaaggrraadduu zzaa mmiirr..

11999955.. -- 2288.. rruujjnnaa RRaabbiinn jjee ppoottppiissaaoo iizzrraaeellsskkoo--ppaalleessttiinnsskkiipprriivvrreemmeennii ssppoorraazzuumm oo ssaammoouupprraavvii zzaa ZZaappaaddnnuu oobbaalluu iippoojjaass GGaazzee..

44.. ssttuuddeennooggaa 11999955.. -- nnaa mmiirroovvnnoomm sskkuuppuu uu TTeell AAvviivvuu YYiiggaallAAmmiirr,, ffaannaattiiËËnnii ææiiddoovvsskkii pprroottiivvnniikk mmiirroovvnnoogg pprroocceessaa uubbiioo jjeeYYiittzzhhaakkaa RRaabbiinnaa..

66.. ssttuuddeennooggaa 11999955 -- NNaa sspprroovvoodduu YYiittzzhhaakkuu RRaabbiinnuu uuJJeerruuzzaalleemmuu ookkuuppiilloo ssee nneekkoolliikkoo ttiissuuÊÊaa lljjuuddii ii vveelliikkii bbrroojj ssvvjjeett--sskkiihh ËËeellnniikkaa.. MMeeuu oossttaalliimmaa,, nnaa sspprroovvoodduu uubbiijjeennoogg iizzrraaeell--sskkoogg pprreemmiijjeerraa bbiillii ssuu ttaaddaaππnnjjii aammeerriiËËkkii pprreeddssjjeeddnniikk BBiillllCClliinnttoonn,, jjoorrddaannsskkii kkrraalljj HHuusseeiinn,, eeggiippaattsskkii pprreeddssjjeeddnniikk HHoossnniiMMuubbaarraakk,, ffrraannccuusskkii pprreeddssjjeeddnniikk JJaaccqquueess CChhiirraacc,, nnjjeemmaaËËkkiikkaanncceellaarr HHeellmmuutt KKoohhll ii pprreeddssjjeeddnniikk RRoommaann HHeerrzzoogg,, bbiivvππiiaammeerriiËËkkii pprreeddssjjeeddnniiccii GGeeoorrggee BBuusshh ii JJiimmmmyy CCaarrtteerr ttee bbrroojjnniiddrruuggii.. UU 1144 ssaattii ttooggaa ddaannaa,, kkaaddaa jjee RRaabbiinnoovvoo ttiijjeellooppoollooææeennoo uu zzeemmlljjuu,, ËËiittaavv jjee IIzzrraaeell zzaassttaaoo ii uuzz zzvvuukkoovvee ssiirreennaaddvviijjee mmiinnuuttee ooddaaoo ppooËËaasstt uubbiijjeennoomm pprreemmiijjeerruu..

Prije sedam godina zapoËeo je dje-

lovati program HET (Holocaust Edu-

cational Trust) koji obuhvaÊa na-

stavnike i uËenike srednjih πkola u

Ujedinjenom Kraljevstvu u cilju πire-

nja znanja o holokaustu. Dio progra-

ma sastoji se u slanju neæidovskih

uËenika zavrπnih razreda srednjih

πkola iz cijele zemlje na obilazak ne-

kadaπnjeg nacistiËkog koncentracij-

skog logora u Auschwitzu.

Sada je g. Gordon Brown, britanski

ministar financija laburistiËke vlade

premijera Tonya Blaira, iz dræavne

blagajne dodijelio tom programu

1,5 milijun funti. Tom donacijom

projekt ‘Lekcije iz Auschwitza’ (u

okviru HET-a) moÊi Êe svake godine

poslati 6000 uËenika na obilazak

mjesta na kojem se nalazio zloglas-

ni nacistiËki logor u Auschwitzu.

Program Êe obuhvatiti po dva po-

laznika viπih razreda svih πkola iz

Ujedinjenog Kraljevstva. OËekivalo

se da Êe ministar Brown tu darovni-

cu najaviti za vrijeme posjeta Izraelu

u studenom ove godine gdje je

predvodio delegaciju sedam indus-

trijaliziranih zemalja i bio predstavnik

Europske zajednice. U toj funkciji

imao se susresti s premijerom Arie-

lom Sharonom i palestinskim pred-

sjednikom Mahmudom Abbasom

da bi s njima poveo razgovore o

oæivljavanju i razvoju palestinske i

regionalne privrede.

Vesna Domany Hardy

II kkaaoo ddooddaattaakk

Hrvatska je 15. studenoga ove

godine u Poljskoj primljena u puno-

pravno Ëlanstvo Radne skupine za

obrazovanje o holokaust, istraæi-

vanje i sjeÊanje. Radna skupina za

obrazovanje o holokaustu sada

tako broji 27 zemalja Ëlanica

PPiissmmoo iizz LLoonnddoonnaa -- PPrrooggrraamm HHEETT zzaa ππiirreennjjee zznnaannjjaa oo hhoollookkaauussttuu

Trg u Tel Avivu na kojem je židovskiekstremist Yigal Amir prije 10. godi-na nakon mirovnog skupa ubioizraelskog premijera YitzhakaRabina. Trg danas nosi ime ubi-jenog premijera i dugogodišnjegborca za mir. Svake godine na tomse mjestu na godišnjicu Rabinovogubojstva održavaju mirovni skupovia Izraelci se s tugom prisjećajujedne od povijesnih ličnostidanašnjeg Izraela.

129911

�� Krajem ove godine, toËnije 11. studenoga, navrπena jegodiπnjica smrti Yassera Arafata, bivπeg predsjednika Palestinskesamouprave i voe Palestinske oslobodilaËke organizacije (PLO)1. Na taj se dan tisuÊe Palestinaca okupilo na komemoraciji u Ramalikako bi obiljeæili godiπnjicu njegove smrti. Istovremeno, Æidovi uIzraelu i dijaspori obiljeæavali su deset godina od ubojstva YitzakaRabina, bivπeg premijera na kojega je atentat izvrπio izraelski ek-stremist Yigal Amir. Obojicu politiËara povezuje potpisivanjeSporazuma iz Osla, 13. rujna 1993. godine te dobivanje Nobelovenagrade za mir iste godine. No, te dvije stvari bile su jedinepoveznice izmeu te dvojice politiËara.

AArraaffaatt jjee bbiioo kkoonnttrroovveerrzznnaa lliiËËnnoossttSam Arafat bio je uvelike kontroverzna liËnost koja nije mnogo uËin-ila za Palestince. ©toviπe, koriπtenjem teroristiËkih metoda kojima sesluæila njegova organizacija PLO odnosno njezine militantne frakcije uproteklih Ëetiri desetljeÊa, uvelike je odmogao putu k stvaranjupalestinske dræave. Oslanjao se na nasilje koje je oduvijek smatraonajizglednijim putem za ostvarenje svojih ciljeva, obmanjujuÊi pri tomizraelsku, svjetsku, ali i palestinsku javnost.Nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla obvezao se da Êe odbacitinasilno rjeπenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali do toga naæalostnije doπlo. Uz to πto nije obuzdao teroristiËke napade na Izrael, kojisu za posljedicu imali æestoku odmazdu na njegove sunarodnjake,korumpirao je palestinsku samoupravu do krajnjih granica, nikadanije reformirao palestinske snage sigurnosti, sabotirao je unutarnjereforme unutar palestinske samouprave i, dok je velika veÊinaPalestinaca æivjela na rubu egzistencije, sebe je osigurao s milijuni-ma dolara2.

NNaakkoonn AArraaffaattoovvee ssmmrrttii,, AAbbbbaass ppoossttaajjeennoovvii ppaalleessttiinnsskkii pprreeddssjjeeddnniikkNakon njegove smrti na mjesto predsjednika Palestinskesamouprave i Ëelnika Fataha izabran je Mahmoud Abbas koji nije us-pio osigurati karizmu koju je meu Palestincima imao njegovprethodnik. Arafatov nasljednik suoËava se s velikim problemimakoje mu zadaju palestinske militantne skupine, prvenstveno Hamas

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::

GGooddiinnaa ddaannaa nnaakkoonn ssmmrrttii YYaasssseerraa AArraaffaattaaSSaaππaa CCvveettkkoovviiÊÊ ii DDaarriioo KKuunnttiiÊÊ

i Islamski Dæihad, ali mu poteπkoÊe isto tako zadaje i dio njegovihsigurnosnih sluæbi. Naime, dijelovi Fataha protive se politici svogaËelnika koji je izrazito blaæi u odnosima s Izraelom nego njegovprethodnik. Isto tako, Abbasova pozicija spram Hamasa vrlo je sla-ba i marginalizirana tako da on nije sposoban kontrolirati niti utjecatina militantne skupine, kao πto je to Ëinio Arafat. Njegov FatahpopriliËno je slab u odnosu na Hamas, s obzirom da ga iznutra izje-da korupcija i nesposobnost, tako da Ëitava Palestinska samoupra-va izgleda potpuno nemoÊno u suzbijanju ekstremista.

HHaammaass nnee oodduussttaajjee oodd oorruuææaannee bboorrbbeeRadikalna islamistiËka grupa Hamas izjavila je da Êe nastaviti svojuoruæanu borbu sve dok palestinska zemlja bude pod okupacijom.Iako se Izrael ovoga ljeta povukao iz podruËja Gaze koje je bilo podnjegovom kontrolom dugih 38 godina, ta militantna organizacija nijepokazala neko veliko zadovoljstvo. ©toviπe, voa Hamasa IsmailHanieh u nedavnom obraÊanju javnosti izjavio je kako oslobaanjepodruËja Gaze nije kraj puta k cjelokupnom osloboenju te je dodaoda Hamas neÊe prestati sa svojim militaristiËkim djelovanjem sve doksva palestinska zemlja ne bude osloboena. Iz takvih izjava vidljivo jeda Êe mirovni proces, unatoË Arafatovoj smrti, a Arafata se smatraloglavnom preprekom k ostvarenju konaËnog mira, i dalje biti ugroæen.No, problem ne predstavljaju same izjave veÊ oruæje kojim raspolaæumilitantne skupine.

BBeezz vveeÊÊee ppoottppoorree PPaalleessttiinnaaccaa,,nneemmoogguuÊÊee jjee rraazzoorruuææaattii mmiilliittaannttnnee sskkuuppiinneeNaime, palestinski militanti odbili su moguÊnost razoruæanja svojih sku-pina unatoË tome πto je palestinsko Ministarstvo unutarnjih poslovaobjavilo da neÊe tolerirati niti jednu naoruæanu grupu u Gazi nakonizraelskog povlaËenja. Objava Ministarstva naiπla je na prezir mili-tanata koji su izjavili kako Êe se boriti protiv svakog tko im pokuπa ➠

PPrriijjee ggooddiinnuu ddaannaa,, 1111.. ssttuuddeennooggaa uu bboollnniiccii uu PPaarriizzuu uummrroo jjee dduuggooggooddiiππnnjjii ppaalleessttiinnsskkii ËËeellnniikk YYaasssseerr AArraaffaatt

139911

➠ oduzeti oruæje koje, po njima, predstavlja jedino sredstvo borbe zakonaËnu uspostavu palestinske dræave. U cilju postizanja krajnjegmira, palestinske sigurnosne snage mogle bi pokuπati nasilno ra-zoruæati militante, πto bi moglo dovesti do eskalacije sukoba takvihrazmjera koji bi mogli dovesti do graanskoga rata izmeu Palestinacate uvelike destabilizirali cjelokupnu regiju. Abbas je zasigurno svjestantakva razvoja situacije tako da Êe tom problemu morati pristupiti s ve-likim oprezom te pokuπati pridobiti javnost kako bi uopÊe mogao oz-biljno razmiπljati o tom potezu. Bez potpore velikog broja Palestinaca,razoruæavanje militantnih grupa predstavljati Êe gotovo nemoguÊ cilj3.Ipak, Abbas i njegovi suradnici moraju ozbiljno poraditi na ovom prob-lemu æele li Izraelu, ali i svijetu pokazati i dokazati da mogu uspjeπnokontrolirati sve segmente palestinske politike.

TTeeππkkaa eekkoonnoommsskkaa ssiittuuaacciijjaa nnaa ppaalleessttiinn--sskkiimm ppooddrruuËËjjiimmaaUnatoË problemima Palestinske samouprave s militantnim skupina-ma, jedan od bitnih problema predstavlja i teπka ekonomska situaci-ja na podruËjima Gaze, Judeje i Samarije. Godinu dana nakon Arafatove smrti Palestinci se i dalje suoËavaju svisokom stopom nezaposlenosti, sporim i glomaznim birokratskimaparatom, nedobivanjima dozvola za rad u Izraelu, ograniËenim kre-tanjem od strane izraelskih obrambenih snaga te teπkim humanitarn-im stanjem unutar izbjegliËkih logora u podruËjima pod Palestinskomsamoupravom. Teπka situacija u izbjegliËkim logorima uzrokuje velikonezadovoljstvo i frustracije palestinskih izbjeglica te se najekstremnijiod njih okreÊu terorizmu koji vide kao jedino rijeπenje svojih proble-ma4. Prema preporuci Svjetske banke, Izrael bi trebao otkloniti kon-tolne punktove iz Gaze prema Judeji i Samariji, otvoriti unutarnjeputove izmeu njihovih gradova kako bi se Palestinci moglineometano kretati te slobodno prevoziti robu. Ekonomsko stanje ipak se malo popravilo buduÊi da je bruto domaÊiproizvod Palestinske samouprave porastao za πest posto odpoËetka ove godine5. Te uspjehe su neki od meunarodnih ekono-mista pripisali Abasovu uspjehu u reduciranju nasilja premaIzraelcima. Nakon izraelskog povlaËenja iz Gaze, Palestinskasamouprava predloæila je cijeli niz projekata koji su ukljuËivalirjeπavanje problema s vodoopskrbom, energetskim sustavom,stanovanjem, edukacijom, upravljanjem, birokracijom te privatnimsektorom. Za provoenje nekih od navedenih projekata do sada jeprikupljeno oko 750 milijuna dolara.

PPoolliittiiËËkkaa ssiittuuaacciijjaa:: ppoottrreebbaa ddaalljjnnjjeeddeemmookkrraattiizzaacciijjee©to se tiËe politiËke situacije ona se u nekim podruËjima takoerpopravila, iako neznatno. Stanovnici Judeje, Samarije i Gaze moglisu izaÊi na predsjedniËke izbore koji su bili odræani poËetkom 2005.

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA:: ARAFATOVO NASLJE–E ::

godine πto je Arafat godinama onemoguÊivao æeleÊi zadræati vlastiskljuËivo u svojim rukama. UnatoË neznatnim pomacima, joπ uvijekse ne moæe govoriti o ispunjenju politiËkih uvjeta koji bi potpunodemokratizirali Palestinsku samoupravu, no parlamentarni izboripredvieni za sijeËanj sljedeÊe godine moæda bi to mogli promijeniti.

IIzzrraaeell ssmmaattrraa ddaa jjee iissppuunniioo ssvvoojj ddiioo ““RRooaadd MMaappaa””Nakon smrti Yassera Arafata, za Izraelce glavnog kamena spotican-ja k uspostavi mirovnog sporazuma, povlaËenjem vojnih snaga izGaze, uklanjanjem æidovskih naselja te prepuπtanja prijelaza Rafahizmeu Gaze i Egipta, Izrael smatra da je ispunio dio glavnih smjerni-ca iz mirovnog sporazuma poznatijeg kao «Road Map“(mirovne sm-jernice) te da sljedeÊi korak na putu k primjeni mirovnog sporazumatreba preuzeti Palestinska samouprava s Abasom na Ëelu. Velikonezadovoljstvo dijela Izraelaca nakon povlaËenja doprinose i ne-prestani teroristiËki napadi palestinskih militanata6 na podruËje Izraela.Stoga Izraelci nastavljaju s izgradnjom zida na tzv. Zelenoj liniji odnos-no granicama iz 1967. godine, te ponovnim pokretanjem ciljanih ubo-jstava voa palestinskih militanata. Stav izraelske vlade je da ➠

➠ Palestinska samouprava mora zaustaviti i razoruæati militantneskupine prije negoli bi se iπlo u nastavak implementacije mirovnihsmjernica „Road Mapa“.

PPoovvllaaËËeennjjee iizz GGaazzee iizzaazzvvaalloo ppoolliittiiËËkkuu kkrriizzuuuu IIzzrraaeelluuSamim povlaËenjem iz Gaze doπlo je i do politiËke krize unutar izrael-ske vlade koja je rezultirala napuπtanjem premijera Sharona vladajuÊestranke Likuda te odluke o osnivanju nove politiËke stranke kojoj seprikljuËio i Shimon Peres. Privremeni parlamentarni izbori u Izraelu tre-bali bi se odræati poËetkom sljedeÊe godine i o buduÊem sastavu no-ve vlade uveliko Êe biti odluËena i sama politika prema Palestincima. Put k miru izmeu Palestinaca i Izraelaca joπ je daleko od same rea-lizacije. Moæemo se nadati da Êe buduÊe izabrano vodstvo i kod Izraelaca ikod Palestinaca smoÊi dovoljno snage da zapoËete mirovne smjer-nice dovedu do zavrπetka sukoba i uspostave trajnoga mira. ��

1 PLO je od teroristiËke organizacije postao legalni predstavnik u postizanju miraizmeu Palestinaca i Izraelaca. PLO je osnovan u Kairu 1964. godine, a tadaπnjiegipatski predsjednik Abdel Naser oznaËio je njegovo osnivanje kao taktiËki korakodnosno kao dio dugoroËne strategije koja ima za cilj uniπtenje dræave Izrael.

(Shlaum A.; “ War and Peace in the Middle East, str.133. - 141.); U lipnju 1974.godine Arafat je objavio politiËku platformu “Faznog Plana” koji je potvrdio Naserovnasljednik Sadat. Glavne toËke plana bile su: 1) unutarnji terorizam πto je moguÊesmrtonosniji, koji bi demoralizirao æidovsko javno mnjenje. 2) Osnivanje neovisnogteritorijalnog entiteta u dræavi Izrael koji bi posluæio kao odskoËnna daska arapskihzemalja u buduÊem ratu: 3) Negacija legitimnosti dræave Izrael te njezino svoenjena granice iz 1948. godine (UN rezolucija 181). PLO je u doba potpisivanja

ugovora u Oslu u svojoj tzv. Palestinskoj povelji imala za cilj uniπtenje dræave Izrael.- Ariel Centre for Policy Research: “Palestine will raise upon the ruins of the Stateof Israel”

2 Arutz Sheva - izraelski izvjestiteljski portal dana 15. studenoga 2005. godine ob-javio je kako palestinske vlasti ubrzavaju potraænju Arafatovih milijuna. Godinu dananakon Arafatove smrti palestinske vlasti ubrzale su potragu za stotinama milijunadolara kojima je bivπi predsjednik raspolagao. Magazin Forbes proglasio ga je“teπkim” 300 milijuna dolara, dok Izraelci tvrde da se radi i o puno veÊoj svoti odËak 1.3 milijarda dolara. Palestinske vlasti zamolile su za pomoÊ izraelskeobavjeπtajne sluæbe kako bi im pomogle u pronalasku nestalih milijunskih svota.Istraga je usredotoËena na bivπeg Arafatova financijskog savjetnika MohammedaRashida kojega se smatra za vodeÊeg stuËnjaka u financijskim malverzacijama.Meu osumnjiËenima nalazi se i Arafatova udovica Suha koju se sumnjiËi za pranjenovca preko πvicarskih bankovnih raËuna. Upravo zbog tog razloga Suha nije pris-ustvovala Arafatovu sprovodu kako ne bi doπla u ruke palestinskim sluæbama.

3 Prema podacima ove godine je po po prvi put nakon druge Intifade poginulo viπePalestinaca u meusobnim sukobima (sukoba izmeu palestinskih sigurnosnihsnaga i pripadnika militantnih skupina) nego u sukobima s Izraelskim vojnim snaga-ma.

4 VeÊina palestinskih militanata i teroristiËkih samoubojica dolazi upravo iz izbjegliËkihlogora.

5 Nigel Roberts, voditelj ureda Svjetske Banke za podruËje Judeje, Samarije i Gazesmatra da Êe trebati desetljeÊe da Palestinci dostignu ekonomski nivo koji su imalido poËetka druge Intifade 2000. godine. Palestinski ekonomist Mohammed el-Samhouri izjavio je da je u proteklih pet godina palestinska ekonomija izgubilatreÊinu svog BDP-a, 40 posto prihoda po glavi stanovnika, dvije treÊine svojih pri-vatnih investicija i viπe od pola svog izvoza. To je rezultiralo osiromaπenjem dvijutreÊina stanovniπtva te dovelo do situacije da je svaki treÊi Palestinac nezaposlen.Prema Palestinskom centru za javno mnjenje preko 44 posto Palestinaca bilo bispremno iseliti se iz podruËja Gaze na podruËja Judeje i Samarije ako bi naπlimoguÊnost zapoπljavanja.

6 Npr. napad bombaπa samoubojica u izraelskom gradu Haderi (troje mrtvih i dvade-set ranjenih) te Natanyi 5. prosinca 2005. ( 5 mrtvih i 40 ranjenih ) kao i svakod-nevni napadi palestinskih militanata Qasam raketa iz podruËja Gaze na Izrael i kop-neno-zraËni odgovori izraelskih vojnih snaga na te napade.

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::

159911

IINN MMEEMMOORRIIAAMM -- GGIIZZEELLAA LLEEVVII

Sklopila je svoje umorne oËi naπa draga, do-bra i plemenita Gizela Levi.

Gizela Levi roena je u Sarajevu u patrijar-halnoj obitelji, a sve strahote rata doæivjela je,kao i svi Æidovi, u svojoj ranoj mladosti.

U prvom transportu smrti, odvedeni su joj ro-ditelji i brat, a Ëetiri sestre, Flora, Estera,Rozika i Gizela, uspjele su uz pomoÊ naπihSarajlija, koji su ranije izbjegli, dobiti laæne le-gitimacije i doÊi do Mostara u kojem su naπlespas od smrti.

Zatim su s ostalim izbjeglicama odvedene utalijanski koncentracijski logor Kampor naRabu. Kapitulacijom Italije 1943. godine uzpomoÊ partizana s Velebita, zajedno s osta-lim logoraπima, prebacila se trabakulima naosloboeni teritorij, gdje je naπa Gizela do-Ëekala osloboenje zemlje 1945. godine.

Vratila se u Sarajevo, a zatim doπla u Zagrebk svojoj sestri Flori i zaposlila se u Tvornicigumenih proizvoda, gdje je doËekala mirovi-nu. Kao umirovljenica doπla je u naπ Dom.

Jako naruπena zdravlja, uvijek je bila sprem-na pomoÊi nevoljnima, bila je marljiva i odgo-vorna, svakodnevno nam je donosila poπtu isvakog petka palila je svijeÊe uz molitvu za©abat.

Kroz teπkoÊe æivota proπla je ËineÊi dobro, aotiπla je iz naπeg æivota odnijevπi sa sobom idio nas. Ostala nam je velika tuga u srcima,jer smo ju svi jako voljeli.

Otiπla je iznenada, tako brzo da se nismo nistigli pozdraviti s njom.

Hvala joj za sve nezaboravne trenutke, prija-teljstva, zajedniËke uspone i padove, tuge iveselja. Tvoj æivot, draga Gizela, nestao je utrenutku, ali ljubav i sjeÊanje na Tvoje velikosrce ostat Êe zauvijek u nama.

“Naπe æivote, raznose vjetrovi,beskrajnom dolinom tuge,svu radost istopile su kiπekoje liju naπu bolTvoji snovi u nama æive,naπa srca puna su Tebe,æudimo utjehu si naÊiu Tvojoj oazi vjeËnog mirai uvijek Êeπ biti s nama,naπa voljena Gizela.”

Regina Kamhi, Dom zaklade Lavoslav Schwarz, Zagreb

IZ NA©IH OP∆INA:: POSLJEDNJI POZDRAV :: IZ ÆO OSIJEK ::

Jesen u Židovskoj općini Osijek

MMooææeemmoo sslloobbooddnnoo rreeÊÊii,, ooddmmaahh nnaa ssaammoomm ppooËËeettkkuu,, kkaakkoo jjee oovvaa jjeesseenn bbiillaa jjeeddnnaa oodd nnaajjaakkttiivvnniijjiihh uu ppoosslljjeeddnnjjiihh ddeesseett ggooddiinnaa uu ÆÆiiddoovvsskkoojj ooppÊÊiinnii OOssiijjeekk..

No, krenimo kronoloπki:2266.. kkoolloovvoozzaa otkriven je obnovljeni spomenik stradalnicima nacistiËkih logora iz Drugogasvjetskog rata u bizini Osijeka na Tenjskoj cesti. To spomen-obiljeæje jedini je podsjetnikna logor koji se na tom mjestu nalazio i kroz kojeg je proπlo oko 1500 Æidova s podruËjaOsijeka. Prvo obiljeæje podignuto je 1987. godine, ali na njemu se nisu spominjali Æidovi.Za vrijeme Domovinskoga rata spomenik se naπao na prvoj crti bojiπnice i tek smo 2004.godine doπli u priliku da ga obnovimo uz pomoÊ tadaπnjih gradskih vlasti. Djelovanjemvremena ili neËega drugog, spomenik je ponovo sruπen u proljeÊe ove godine, a sada jeu potpunosti obnovljen iskljuËivo sredstvima grada Osijeka. Danas je podruËje okospomenika joπ uvijek minirano, ali Ëim se i to sanira, obiljeæavanje Jom ha Shoa orga-nizirat Êe se upravo na tom mjestu kako i dolikuje.

««DDaannii ææiiddoovvsskkoogg nnaasslliijjeeaa≈≈ kkoojjee ssmmoo ooddrrææaallii 44.. rruujjnnaa imali su za temu «Æidovsku kuhinju≈.Taj je dogaaj pobudio veliko zanimanje medija koji su nas posjetili zajedno s pred-stavnicima grada i æupanije, drugim osobama iz javnog æivota i zajedno s nama uæivali ukoπer jelima koje je priredila Æenska sekcija Æidovske opÊine Osijek. Dani su otvorenikratkom prezentacijom Darka Fischera nakon Ëega su gosti i Ëlanovi mogli probati macesknedle, πolet, razne tradicionalne kolaËe i slastice i razna druga jela.

Sukot smo obiljeæili 19. listopada uz promociju knjige Darka Fischera «Crtice iz dijspore≈.Knjiga je prvi put predstavljena na Bejahadu ove godine, a buduÊi da je osjeËka opÊina bilazatvorena tijekom ljetnih praznika, odluËili smo iskoristiti priliku i upotpuniti program za taj dan.To se pokazalo kao dobra ideja. Kako se interes za knjigu nije smanjio, dogovorili smo joπprezentacija u susjednim prijateljskim opÊinama. Sa predmoliteljem, naπim gostima i prijatelji-ma iz Subotice odræan je i vjerski obred. Previπe je vremena proteklo od kada je posljednjiput odræan obred za Sukot u naπoj OpÊini, a to svakako planiramo ispraviti u buduÊnosti.

Koncert grupe Jewsers, odræan u sklopu «Dana Izraela≈, bio je prijatno osvjeæenje u kul-turnom æivotu OpÊine. Neizmjeran utjecaj kojeg je Æidovska zajednica imala na kulturniæivot grada poËetkom proπlog stoljeÊa smanjio se desetkovanjem njezinih Ëlanova u rat-nim stradanjima i holokaustu. Taj smo kocert doæivjeli kao korak u pravom smjeru. Krajnjeje vrijeme da se i osjeËka æidovska zajednica otvori prema gradu i podijeli svoje bogatokulturno naslijee sa svojim sugraanima.

Uz promociju knjige «Naπa je ljepπa≈ autora Voje ©iljka odræano je otvorenje izloæbe s nazi-vom «Tel Aviv≈ autorice Ane Kirschner 2. studenoga. Mali performans, koji je priredio autorknjige, imali su priliku pratiti, uz Ëlanove opÊine, brojni gosti iz javnoga i kulturnog æivotagrada.

Æelio bih ovaj prostor iskoristiti i za jednu najavu: dana 3. prosinca 2005. u prostorijamaHrvatskog narodnog kazaliπta u Osijeku organizirana je prezentacija knjige «Æidovi u Osijeku≈autorice Zlate Keræe, koja pokriva razdoblje do 1941. godine. Ovo je prva knjiga na tu tem-atiku, a za proljeÊe planiramo izdavanje druge knjige koja pokriva razdoblje od 1941. dodanas.

Predsjednik Æidovske opÊine Osijek, Damir Lajoπ

169911

:: D.V. MIRJAM WEILLER :: B’NAI B’RITH ::IZ NA©IH OP∆INA

BB’’nnaaii BB’’rriitthh ooddlliikkoovvaaoo bbiivvππeegg aauussttrriijjsskkoogg kkaanncceellaarraa

BBIIVV©©II AAUUSSTTRRIIJJSSKKII KKAANNCCEELLAARR FFRRAANNZZ VVRRAANNIITTZZKKYY DDOOBBIIOO

ZZLLAATTNNOO OODDLLII»»JJEE BB’’NNAAII BB’’RRIITTHHAA�� Bivπi austrijski kancelar

Franz Vranitzky dobio je

poËetkom studenoga na

ceremoniji odræanoj u BeËu

zlatno odliËje B’nai B’ritha,

najviπe odlikovanje te orga-

nizacije.

Vranitzky je to visoko odliko-

vanje dobio za svoje dugo-

godiπnje djelovanje te za

svoje uske veze sa æidovs-

kom zajednicom.

““VVrraanniittzzkkyy jjee zzaadduuææiioo ii uujjeeddiinnjjeennuu EEuurrooppuu””NjemaËki ministar unutarnjih poslova u odlasku Otto Schily u svom jegovoru posveÊenom bivπem austrijskom kancelaru istaknuo da jeVranitzky zaduæio i ujedinjenu Europu svojim zalaganjem i upornomisticanjem da ujedinjena Europa “mora biti temeljena na ideji slobod-nog druπtva s jednakim pravima za sve”.

Schily, koji je govorio u ime dosadaπnjega njemaËkog kancelaraGerharda Schroedera, kazao je takoer da je Vranitzky bezumornoisticao “odgovornost koju imamo prema proπlosti”.

SSmmiitthh:: VVrraanniittzzkkyy ssee zznnaaoo ssuuooËËiittii ss ggrriijjeessiimmaa pprrooππlloossttii

U ime B’nai B’ritha govorio je Moishe Smith koji je istaknuo hrabrostbivπega austrijskog politiËara, koji se nije libio suoËiti s grijesimaproπlosti.

Vranitzky (68), koji je bio austrijski kancelar od 1986. do 1997. go-dine, u svom je govoru zahvalio na visokom odliËju i kazao da tre-ba i dalje raditi na suoËavanju s proπloπÊu.

Vranitzky je bio prvi austrijski kancelar koji je 1991. godine otvorenopriznao krivnju Austrije za progone Æidova, a bio je i prvi predsjed-nik austrijske vlade koji je posjetio Izrael.

DDoossaaddaaππnnjjii ddoobbiittnniiccii zzllaattnnoogg ooddlliiËËjjaaZlatno odliËje B’nai B’ritha do sada su, meu ostalima, dobili bivπiameriËki predsjednik Dwight D. Eisenhower, bivπi izraelski premijeriDavid Ben Gurion i Golda Meir te nekadaπnji njemaËki kancelarHelmut Kohl. ��

179911

:: IFTHAR ARAD ::

�� U prostorijama Druπtva arhitekata Zagreba, u utorak 29. stude-noga 2005. izraelski arhitekt IIffttaahh AArraadd odræao je predavanje, podnazivom ’Grad Tel Aviv kao stroj æudnje’.

Iftah Arad, roen je u Izraelu 1964., zavrπio je Bezalel, Akademiju

za umjetnost i oblikovanje u Jerusalemu. Magistrirao je na Berlage

Institutu u Rotterdamu. Danas æivi u Tel Avivu, gdje ima vlastiti

ured i piπe Ëlanke za „Archisex“, izraelski Ëasopis koji problema-

tizira meuodnose spolnosti i arhitekture.

Pred prepunom dvoranom i u prisustvu veleposlanika Izraela u

RH, Shmuela Meiroma, Arad nas je vodio Tel Avivom na posve

neoËekivan naËin: pratio je razvoj gradskoga urbanizma i arhitek-

ture Tel Aviva od osnutka do najnovijega vremena, dokazujuÊi da

grad ima jedinstven sklop tjelesnih æudnji koji ga je oblikovao.

Temelj posebnog pristupa ovoj temi je disertacija koju je predao

Berlage Institutu, a temeljena je na teorijama æudnje i arhitekture

Gillesa Deleuze i Felixa Guattarija..

Nakon upoznavanja s danaπnjim urbanistiËkim izgledom grada, u

prvom dijelu predavanja bavio se trima crtama æudnje koje su

oblikovale grad: postajanjem, postojanjem i Ëeænjom. Kroz osob-

ne povijesti utemeljitelja i prvih stanovnika grada, objaπnjava se

veza izmeu strukture grada i æelje. Primjerice, iz povijesnog dijela

o osnivanju grada predavanje je popratio istinitom priËom o

doseljenju bogate obitelji Ëeπkih Æidova na izraelski pijesak i πoku

koji je tada doæivjela kÊi u toj obitelji, arhitektova baka. I tako dalje

kroz desetljeÊa usporeivao je arhitekturu sa stilovima æivota,

postavljajuÊi naglasak na sastav stanovniπtva koji je zapravo inte-

gracija doseljenika iz cijelog svijeta, pa prema tome i integracija

razliËitih svjetskih ideoloπkih i kulturoloπkih fenomena. Taj kulturo-

loπki prilaz arhitekturi u skladu je s temeljnim vaænostima arhitek-

tonskih djela: ona su i umjetnost i korisnost. Sve skupa je vodilo

zakljuËku da je Tel Aviv drukËiji grad od mnogih na svijetu - grad

u kojem svatko moæe ostvariti svoju slobodu. NajoËitije je to

pogleda li se na seksualne slobode. Ifrah Arad argumentirao je to

i popularnoπÊu transvestita Dane Internacionale, kao jednog od

vodeÊih simbola seksualnih sloboda i predstavnice liberalnog

IZ NA©IH OP∆INA

NNoovv ppoogglleedd nnaa aarrhhiitteekkttuurruu TTeell AAvviivvaa

Izraela, Izraela koji prihvaÊa Ëovjeka bez obzira na njegov izgled,

spol ili rasu.

Na nepostavljeno pitanje: «Zar nisu oliËenje svih, pa tako i seksu-

alnih sloboda, sjeverni gradovi: Amsterdam, London ili New

York?≈ autor je sam odgovorio da je istina da su i oni

slobodnjaËki gradovi, ali oni su takvi na nekakav sirov, pornograf-

ski naËin, a Tel Aviv sav titra od seksualnoga naboja i Ëeænje πto

ga Ëini ljudskijim i leæernijim. Te æudnje unutar grada i njihovo

iskazivanje su u sukobu s opÊim korpusom cionizma i izraelske

dræave. Taj je sukob ustvari temelj specifiËne skupine æelja. Autor

naglaπava da nije Ëudno πto se Tel Aviv razvio u tom smjeru jer

se naπao u blizini strogih kibuca i njegov je sekularizam ravnoteæa

njihovoj strogosti.

NadopunjujuÊi svoje predavanje audio-vizualnim efektima, autor je

upotpunio percepciju sluπatelju, omoguÊivπi mu da doæivi dio

«duha≈ svijeta koji predstavlja.

Na koncu moæe se zakljuËiti: predavanje Iftaha Arada svakako je

trebalo posluπati, ako ni zbog Ëega drugog, a ono zbog osobita

pristupa gradu, arhitekturi i æivotu. ��

Nataπa PopoviÊ i Ivana KurtoviÊ Budja

189911

IZ NA©IH OP∆INA :: NACIONALNE MANJINE :: PRILOZI ::

Srpski forum mladih organizirao je 24. i 25. studenoga uZagrebu Regionalnu konferencija mladih pripadnika nacionalnihmanjina jugoistoËne Europe.

SveËanom otvorenju konferencije nazoËni su bili saborski zas-tupnici, predstavnici Grada Zagreba, Ëlanovi diplomatskog zborai predsjednici i predstavnici VijeÊa Koordinacije nacionalnih man-jina Grada Zagreba.

Radnom dijelu konferencije prisustovale su dvadeset i Ëetiriorganizacije mladih; GradiπÊanski Hrvati iz Maarske i Austrije,Slovenci iz Italije, Makedonci i Ukrajinci iz BiH, Vlasi i Srbi izMakedonije, Hrvati i Maari iz Vojvodine i mladi Koordinacijenacionalnih manjina Grada Zagreba.

Cilj ove konferencije bio je meusobno upoznavanje mladih,stvaranje mreæe omladinskih organizacije te udruæivanje i uËlanji-vanje u YEN (Youth of European Nationalities).

YEN je nevladina organizacija koja se bazira na suradnji svihnacionalnih manjina u jugoistoËnoj Europi. Upravo bi ta suradnja

trebala pomoÊi u rjeπavanju problema nacionalnih manjina i nji-

hove borbe za jezik i kulturu te zaπtititi prava europskih nacional-

nih manjina u skladu s principima povelje Ujedinjenih narode i

VijeÊa Europe.

Manjinske zajednice dijele neke iste probleme i to je Ëinjenica

koja se ne moæe zaobiÊi. Radi se, na primjer, o problemima

asimilacije, oËuvanja jezika, prava, kulture i sliËno.

Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb i Unija æidovske omla-

dine Hrvatske kroz svoj Êe program djelovati na tom podruËju i

pokrenuti suradnju s drugim organizacijama na toj osnovi.

Jedino kroz suradnju i podrπku moæemo uËiti jedni o drugima,

razvijati toleranciju, meukulturnu razmjenu i suradnju u

Hrvatskoj i uæoj regiji.

Jedno od bogatstava jedne zemlje je i razliËitost u broju razliËitihkultura, a mi smo jedna od njih.

Marko Berger Predsjednik Omladinskog Kluba ÆOZ-a

RREEGGIIOONNAALLNNAA KKOONNFFEERREENNCCIIJJAA MMLLAADDIIHH PPRRIIPPAADDNNIIKKAA NNAACCIIOONNAALLNNIIHH MMAANNJJIINNAA

II.. ZZAA SSOOCCIIJJAALLUU -- MMIICCVVAA

11..AAjjzzeennππttaajjnn--SSttoojjiiÊÊ,, MMiillaa Prijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na grob .. .. .. ..225500,,0000 KKnn

22..VVeerraa,, SSaarriikkaa,, HHeerrttaa,, GGrraacciiaa ii DDuuππaannkkaaPrijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na odar . . . .550000,,0000 KKnn

33.. AAjjzzeennππttaajjnn--SSttoojjiiÊÊ,, MMiillaa U spomen Elzike i MilËeka .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..115500,,0000 KKnn

44.. WWeeiinnbbeerrggeerr,, RRaahheellaa Prilog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .440000,,0000 KKnn

DjeËji vrtiÊ „Mirjam Weiller“ zahvaljuje se na donacijama koje suomoguÊile da se i ove godine Ëuje djeËji smijeh:

BBoodduulljjaakk,, LLuukkaa - igraËkeCCvveettkkoovviiÊÊ,, SSaaππaa - video recorderJJuunnkkeerr,, AAnnnnaammaarriiaa - raËunaloKKaanncceelljjaakk,, DDaann - igraËkeddrr.. KKrraauuss,, OOggnnjjeenn - 1.000,00 knNNiieemmËËiiÊÊ,, DDuunnjjaa - lutke za predstavuOOmmllaaddiinnsskkii kklluubb ÆÆOOZZ - 1.000,00 knPPaappoo,, JJoozzeeff - reklama na 101 i igraËke za vrtiÊPPoollaaππeekk,, DDaarriiaa - tepih u jaslicamaSSaaddeehh,, NNooaamm - raËunaloSSaavviiËËeevviiÊÊ,, MMiilljjaann - igraËke©©aavvoorr,, IIvvaa - umjetna trava za dvoriπteÆÆiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa DDuubbrroovvnniikk - tepih u dnevnom boravkuÆÆOOZZ - 51.000,00 knaannoonniimmnnii ddoonnaattoorrii - novËani prilozi

»»eessttiittkkee zzaa HHaannuukkuu iizzrraaeennee oodd ddjjeeccee ddjjeeËËjjeegg vvrrttiiÊÊaa „„MMiirrjjaamm WWeeiilllleerr““mmoogguu ssee kkuuppiittii nnaa ppoorrttii ÆÆOOZZ.. ZZaarraaddaa oodd ËËeessttiittkkii uuppoottrriijjeebbiittii ÊÊee ssee zzaannaabbaavvkkuu ddiiddaakkttiiËËkkoogg mmaatteerriijjaallaa zzaa ddjjeeËËjjii vvrrttiiÊÊ..Zahvaljujemo svima koji su Ëestitke veÊ kupili.

11.. OOMMAA II AABBAA dd..oo..oo.., Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . .2.000,00kn

22.. PPaappoo, JJoozzeeff Za asfaltiranje puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14.000,00kn

DDOOBBRROOVVOOLLJJNNII PPRRIILLOOZZII DDOOMM ZZAAKKLLAADDEE LLAAVVOOSSLLAAVVAA SSCCHHWWAARRZZAA

DDOOBBRROOVVOOLLJJNNII PPRRIILLOOZZII oodd 1155.. lliissttooppaaddaa 22000055.. ddoo 0055.. pprroossiinnccaa 22000055.. ggoodd..

DDOOBBRROOVVOOLLJJNNII PPRRIILLOOZZII DD..VV.. ““MMiirrjjaamm WWeeiilllleerr””

199911

IZ NA©IH OP∆INA:: DANON :: LIRA :: O© L.L. DEUTSCH :: WEB ÆOZ

IIzzaassllaannssttvvoo ÆÆOOZZ--aa ii pprreeddssttaavvnniikk ZZaakkllaaddee LLaauuddeerr uu BBuuddiimmppeeππttii

rraazzggoovvaarraallii oo ddaalljjnnjjeemm ffiinnaanncciirraannjjuu ππkkoollee LLaauuddeerr--LLeeaa DDeeuuttsscchh

Izaslanstvo Æidovske opÊine Zagreb poËetkom studenoga uBudimpeπti je o daljnjem financiranju πkole Lauder-Lea Deutsch raz-govaralo s gospodinom Georgom Banom, potpredsjednikom ivoditeljem Ureda Zaklade Ronald S. Lauder.

Zaklada Ronald S. Lauder bavi se financiranjem πkolovanje æidovskedjece i pomaæe u otvaranju πkola u istoËno-europskim zemljama.Osnovni cilj Zaklade je πkolovanje djece na osnovi judaizma. Zakladaje zajedno sa Æidovskom opÊinom Zagreb 2003. godine u Zagrebuosnovala privatnu osnovnu πkolu s pravom javnosti Lauder-LeaDeutsch. Zaklada je tada, uz odreene uvjete, sufinancirala otvaran-je πkole, a ÆOZ je osigurao prostor za πkolu.

ÆOZ se tada obvezao da Êe poπtivati toËke ugovora sa Zakladom,koje se izmeu ostaloga, odnose na to da πkolu treba pohaatiodreeni postotak æidovske djece, da se osigura koπer hrana i uËenjeo judaizmu.

Gospodin Ban je predstavnicima ÆOZ-a kazao da Êe na sljedeÊojsjednici odbora Zaklade, koja Êe se u prosincu odræati u New Yorku,biti donesena odluka o daljnjem financiranju πkole u Zagrebu, terekao da πkole koje financira Zaklada moraju biti pod jurisdikcijom ra-bina. Predstavnici ÆOZ-a u razgovoru su istaknuli da Êe poπtivati od-luku odbora Zaklade, bez obzira kakva ona bila, istiËuÊi vaænost dase financiranje πkole osigura barem do kraja ove πkolske godine.

Privatna osnova πkola s pravom javnosti Lauder-Lea Deutsch poËelaje s radom u rujnu 2003. godine, a trenutaËno ima tri razreda. ©kolaradi prema programu koji propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovan-ja i πporta RH, ali u πkoli se provodi i dodatni obavezan program - he-brejski program, po Tal-Am-u, trenutno najjaËem i vodeÊem peda-goπkom pristupu uËenja hebrejskog jezika s najkvalitetnijomdidaktikom, materijalima i opremom.

Nastava se odræava prijepodne, a nakon ruËka (djeca imaju tri obro-ka dnevno, a hrana je koπer), djeca mogu iÊi kuÊi ili ostati u πkoli udnevnom boravku, gdje rjeπavaju domaÊe zadaÊe i bave se raznimaktivnostima: dramska, arts and crafts, glazbena radionica, izraelskiplesovi, tae kwon do, francuski jezik.

ŽOZ: PREDSTAVLJENA

KNJIGA MEMOARA

MAESTRA OSKARA DANONA

Kulturno druπtvo Miroslav Shalom Freiberger organiziralo je 4.prosinca u Zagrebu promociju knjige memoara maestra OskaraDanona, nedavno objavljene u Sarajevu u izdanju NIK RabiÊ.

Na promociji knjige u Æidovskoj opÊini Zagreb, u glazbenomugoaju beËkih valcera opere “©iπmiπ” u izvedbi beËke Operepod dirigentskom palicom maestara Danona, pred punom dvo-ranom zainteresirane publike, knjigu su predstavili Branko PoliÊ,bosanskohercegovaËki ministar kulture Ivo ©ariÊ, novinarkaNovog lista Svjetlana Hribar koja je u razdoblju od πest godinakonzistentno biljeæila maestrova sjeÊanja te i sam maestro OskarDanon, svjeæ i vispren unatoË svoje 92 godine.

Vesna Domany Hardy

MMJJEE©©OOVVIITTII PPJJEEVVAA»»KKII ZZBBOORR ““LLIIRRAA””

NNAA TTUURRNNEEJJII PPOO AAUUSSTTRRAALLIIJJIIMjeπoviti pjevaËki zbor “”Lira” krajem listopada i poËetkom

studenoga bio je na turneji po Australiji, a ta je turneja orga-

nizirana kao dio programa obiljeæavanja pola stoljeÊa djelo-

vanja zbora “Lire” i skrbi tog zbora za æidovsku i hrvatsku kul-

turnu baπtinu.

Zbor “Lira” je u sklopu svoje australske turneje pjevao i na

proslavi 10. obljetnice otvorenja hrvatskoga veleposlanstva u

Canberri na kojoj je bila i hrvatska ministrica vanjskih poslova

i europskih integracija Kolinda Grabar KitaroviÊ. Turneju “Lire”

po Australiji poduprli su i Ministarstvo kulture te zagrebaËko

Gradsko poglavarstvo.

Zbor “Lira” je pod ravnanjem maestra Roberta Homena u

Australiji izveo æidovske duhovne i folklorne skladbe te hrvats-

ke folklorne napjeve u obradi maestra Emila Cossetta.

PjevaËki zbor “Lira” osnovala je 1954. godine Æidovska opÊi-

na Zagreb kako bi se nakon holokausta saËuvale æidovske

zborske pjesme -sinagogalne pjesme, pjesme na jidiπu, se-

fardske romance i izraelski folklorni napjevi.

“Lira” je do sada snimila 18 LP ploËa, kaseta, video-kaseta i

CD-a u zemlji i inozemstvu, a sudjelovala je i na brojnim me-

unarodnim festivalima i natjecanjima.

ÆÆiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa uu ZZaaggrreebbuu oodd nneeddaavvnnooiimmaa ii ssvvoojjuu nnoovvuu wweebb--ssttrraanniiccuu..PPoogglleeddaajjttee jjee nnaa ww ww ww .. zz oo zz .. hh rr !!II jjaavviittee ssee ssvvoojjiimm pprriijjeeddlloozziimmaa,, kkrriittiikkaammaa ii ppoohhvvaallaammaa!!

209911

KKoonnvveenncciijjaa BB’’nnaaii BB’’rriitthh EEuurrooppaa ooddrrææaavvee ssee ssvvaakkeeddvviijjee ggooddiinnee,, aa oovvee ggooddiinnee oorrggaanniizziirraaoo jjuu jjee BB’’nnaaiiBB’’rriitthh EEuurrooppaa uuzz ppoommooÊÊ BB’’nnaaii BB’’rriitthh ©©ppaannjjoollsskkee

IZ NA©IH OP∆INA :: B’NAI B’RITH :: GLAZBA SPAJA ::

Konvencija B’nai B’rith Europe odræana je od 30. listopada do 2.studenoga u Madridu, u nazoËnosti predsjednika MeunarodnogB’nai B’ritha Joela Kaplana i izvrπnog potpredsjednika DanaMariaschina. Na konvenciji je sudjelovalo 200 predstavnika izdvadeset europskih zemalja.

Novoizabrani predsjednik je Reinold Simon iz Nizozemske, koji jenaslijedio dr. Davida Levy-Bentolila iz Francuske.

Treba naglasiti i podsjetiti da je B’nai B’rith meunarodna æidovskaorganizacija Ëiji su ciljevi borba za ljudska prava, borba protiv anti-semitizma, fanatizma i ignorancije, podupiranje aktivnosti da se osi-gura postojanje dræave Izrael te provoenje glavnih principa ljuds-kosti i pomaganje æidovskoj zajednici.

Misija je B’nai B’ritha da ujedini Æidove jaËanjem obiteljskog æivota,prosvjetom, obuËavanjem mladeæi i pomaganjem starijima.

Kao πto smo ranije spomenuli, Konvencija B’nai B’rith Europa odr-æava se svake dvije godine, sa svrhom da se izaberu novi Ëelnici iËlanovi upravnih organa. Osim izbora, Konvencija ima i dio pos-veÊen kulturi, koji je na ovoj konvenciji bio pod imenom Od Cordo-be do Jeruzalema.

U Madridu su odræani i sastanci komisija koje su se bavile pitanji-ma anisemitizma, Izraela, kultura te socijalnim problemima Æidova usrediπnjoj i istoËnoj Europi.

Osobno sam sudjelovao u radu Komisije za srediπnju i istoËnuEuropu, gdje sam izvijestio o dogaanjima u naπoj zajednici tedobio punu podrπku za oËuvanje naπe zajednice.

Dragan Stern

KKOONNVVEENNCCIIJJAA BB’’NNAAII BB’’RRIITTHH

EEUURROOPPAA

Prenosimo iz Novog lista

219911

((--:: TTuulluumm ::--)) OOKK ÆÆOOZZ--aa

IZ NA©IH OP∆INA:: OK ÆOZ-a :: OK - TULUM - ÆOZ-a ::

Nakon dugog odmora i dobro napunjenih baterija zapoËeli smo s

tradicionalnim sastancima Ëetvrtkom naπeg Omladinskog kluba u

Æidovskoj opÊini Zagreb.

Posebno se ponosimo meunarodnim projektom Summer U

2005., koji smo s rekordno malim brojem osoblja uspjeli odliËno

organizirati i odraditi. Time smo uspjeli dokazati velikim organizaci-

jama ( EUJS , WUJS, JOINT...) kako je jedna mala zajednica, s en-

tuzijazmom i samopouzdanjem, bila sposobna odraditi sve vrste

danih joj zadataka.

Potaknuti takvim uspjehom, sami smo sebi za nadolazeÊu godinu

postavili i visoke ciljeve.

Ukratko, program rada naπeg Kluba bazira se na tome da dobije-

mo nove Ëlanove, da se pobrinemo za njihovu edukaciju. Æelimo

takoer stimulirati Ëlanove Omladinskog kluba da rade i surauju

na projektima Kluba i ÆOZ-a te da ih informiramo o suradnji s na-

cionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj.

Jedan od glavnih ciljeva Omladinskog kluba je stvaranje novog

vodstva za buduÊnost naπe zajednice.

Moramo napomenuti i to da tijekom ove godine planiramo aktivirati

i omladinu iz ostalih devet æidovskih opÊina u Hrvatskoj, πto na-

ravno ukljuËuje i posjet tim opÊinama. Cilj ovog plana je da pred-

stavnike æidovske omladine iz Ëitave Hrvatske ukljuËimo u rad Unije

æidovske omladine Hrvatske.

Kao πto je poznato, u sadaπnjem sastavu VijeÊa ÆOZ-a nalazi se i

9 mladih vijeÊnika. To nagovjeπtava svojevsrnu smjenu generacija

i na to moramo biti ponosni. Moramo biti ponosni na to da tako ve-

lik broj mladih ljudi æeli pomoÊi i aktivno sudjelovati u radu i dono-

πenju odluka u vrhovnom tijelu ÆOZ-a. To takoer dokazuje da

ÆOZ i OK slove u Europi kao jedna od bolje organiziranih zajedni-

ca koja vodi brigu o ukljuËivanjem omladine u njezin rad i shvaÊa

da buduÊnost leæi na nama. Nadamo se da Êe takva politika i vo-

lja Ëlanstva nastaviti u buduÊnosti.

Potaknuti dosadaπnjim uspjehom æelim pozvati sve Ëlanove ÆOZ-a

iznad 14 godina da se ukljuËe u rad Omladinskog Kluba ÆOZ-a i

da nas posjete Ëetvrtkom od 20:00 sati u prostorima Omladinskog

kluba ÆOZ-a.

Marko Berger

Predsjednik Omladinskog kluba ÆOZ-a

AAkkttiivvnnoossttii OOmmllaaddiinnsskkoogg kklluubbaa ÆÆOOZZ--aa

Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb

odræao je u subotu 19. studenoga 2005.

u naπem klubu joπ jedan od nezabo-

ravnih, kako ono u gradu kaæu, tulumiπki.

Omladinci su jednoglasno prihvatili ideju

da se na prigodan naËin obiljeæi uspjeπno

izvedeni projekt Summer University

Croatia 2005, odræan ovo ljeto u Novalji

na otoku Pagu, te zahvali svima na

suradnji.

Æelja nam je bila da, osim naπim omladin-

cima, koji su volontirali na projektu, prire-

dimo zabavnu veËer i za sve naπe prijate-

lje od kojih velika veÊina svesrdno i

redovito pomaæe, surauje, piπe za Ha-

kol, odnosno svakodnevno «æivi≈ zajedno

s naπom malom zajednicom.

Kako se uglavnom radi o mladim ljudima,

odluËili smo da bi najprigodniji naËin bioorganizirati im dobru zabavu. U svrhu ostvarenja realizacije dobrog

provoda naπ je bivπi predsjenik, a danas na funkciji podpredsednika

ÆOZ-a, Saπa CvetkoviÊ, poteæuÊi poznanstva organizirao “Bavaria

party” uz prigodne poklone koje su naπim gostima dijelile dvije

zanosne hostese.

U realizaciji tuluma pomogli su opet naπi omladinci, prijatelji, a nikako

ne smijemo zaboraviti one koji su junaËki, uglavnom stajali za πan-

kom i svojim likom i djelom pomagali oko donoπenja cuge, Ëaπa i

svega tekuÊeg πto je veÊ uzfalilo.

HodajuÊi pored ozarenaih lica naπih prijatelja, na svakom Êoπku Ëule

su se rijeËi pohvale za ovu veËer, ali i za nezaboravni SummerU

2005.

NNjjeegguujjuuÊÊii ttrraaddiicciijjuu,, OO..KK.. ÆÆOOZZ--aa ooddlluuËËiioo jjee ddaa oovvaajj ttuulluumm bbuuddee hhuu--

mmaanniittaarrnnoogg kkaarraakktteerraa ttee jjee sskkrroommaann,, aallii nnee mmaannjjee vvrriijjeeddaann,, pprriihhoodd

ddoonniirraaoo nnaaππiimm nnaajjmmllaaiimmaa -- DDjjeeËËjjeemm vvrrttiiÊÊuu ““MMiirrjjaamm WWeeiilllleerr””.

U nadi da Êe se ovakvi tulumi ponavljati kroz generacije, te da Êemo

potaknuti i druge Ëitatelje na sliËne inicijative srdaËno vas pozdrav-

ljamo i svim Ëitateljima Ha-kola æelimo HAG HANUKA SAMEAH.

Nataπa PopoviÊ

229911

IZ NA©IH OP∆INA :: KONFERENCIJA :: OBAVIJEST O ANKETI ::

Joπ jedna u nizu konferencija i akcija za

pronalazak, zaπtitu i povrat kulturnog blaga

koje je oteto u Drugom svjetskom ratu, a i

poslije njega, odræana je od 22. do 24.11.

2005. u mjestu »eπky Krumlov.

Konferenciju je izvrsno organizirao

Dokumentacijski centar (Documentation

Centre for Property Transfers of Cultural

Assets of WW II Victims) koji je osnovan

2001. godine i sada je u sastavu »eπke

akademije nauka i Instituta za suvremenu

povijest.

Rad Centra, koji je organizirao i prije dvije go-

dine sliËnu konferenciju u Brnu, nastavak je

sistematske brige i legislative »eπke vlade

koja je angaæirala istraæivaËe na rjeπavanju

povijesnih i ekonomskih pitanja vezanih za

konfisciranu æidovsku imovinu, u ovom

sluËaju za umjetniËku baπtinu.

ZahvaljujuÊi takvoj potpori, Centar je proπirio

svoja istraæivanja i na strane arhive, muzeje i

galerije i ukljuËio se u sve veÊu mreæu

razliËitih institucija koje se bave ovom prob-

lematikom.

Osobito je, sada, paænja usmjerena na neka-

daπnje zemlje «iza æeljezne zavjese≈ u kojima

se dugo vremena nije mogla sistematski

istraæivati ukradena æidovska baπtina, ali i

putevi kojima su umjetniËka djela dospijevala

u razliËite galerije, privatne zbirke, muzeje pa

i tajne depoe u kojima se Ëuva blago oteto

Æidovima. Dio tog blaga je Ëak pronaen i

prenesen nakon rata iz NjemaËke u SSSR i

sada se traga za njim i traæi povrat.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici

muzeja i galerija, znanstvenici, istraæivaËi,

povjesniËari i akademici, eksperti za umjet-

nine, pravnici, predstavnici vlade i ministarst-

va, novinari, pisci i studenti.

Gospoa Mira Wolf, koja je trebala sudjelo-

vati na toj konferenciji, bila je naæalost spri-

jeËena i tako sam ja, na inzistiranje

Ministarstva kulture, u ime Hrvatske, sudjelo-

vala s predavanjem «PPrrootteeccttiioonn ooff tthhee

JJeewwiisshh ccuullttuurraall hheerriittaaggee iinn CCrrooaattiiaa≈≈, naslov

koji je bio najavljen, a trebao se odnositi na

napore Æidovske opÊine u Zagrebu u

oËuvanju kulturne baπtine.

No obzirom na zadaÊu koju sam dobila od

Ministarstva kulture morala sam, iako u zad-

nji Ëas, tematiku proπiriti i pripremiti se ne

samo za predavanje veÊ i za vrlo vaænu

diskusiju, donoπenje zavrπne rezolucije, us-

postavljanje kontakata s drugim institucijama,

razmjenu materijala i knjiga itd. - πto je uvijek

sastavni i vaæan dio svih meunarodnih kon-

ferencija.

Ministarstvo, a i druge ustanove, stavile su

mi na raspolaganje sav dostupni materijal o

toj problematici, zakljuËke i akcije u posljed-

nje vrijeme, a i sama sam ranije sudjelovala

na nekim sliËnim konferencijama

(Stockholm, Vilnius itd.).

Sudjelovanje na ovim konferencijama veoma

je vaæno za naπu zajednicu, njezinu

prezentaciju u meunarodnim æidovskim kru-

govima, a i za buduÊi rad Æidovskoga kul-

turnog centra sa sinagogom koji se planira

graditi u Praπkoj ulici.

Melita ©vob

MMeeuunnaarrooddnnaa kkoonnffeerreenncciijjaa

««FFuuttuurree ooff tthhee lloosstt ccuullttuurree hheerriittaaggee≈≈

(Budućnost izgubljenog kulturnog blaga)

NNaaππaa aannkkeettaa,, kkoojjuu jjee oorrggaanniizziirraallaa UUddrruuggaa ooss--

oobbaa kkoojjee ssuu pprreeææiivvjjeellee hhoollookkaauusstt zzaajjeeddnnoo ssaa

ÆÆeennsskkiimm sseekkcciijjaammaa uu HHrrvvaattsskkoojj,, vveeoommaa jjee

uussppjjeeππnnaa ii nnaaiiππllaa jjee nnaa vveelliikkii ooddaazziivv ËËllaannssttvvaa..

AAnnkkeettaa,, kkoojjoomm ssuu oobbuuhhvvaaÊÊeennee oossoobbee ssttaarrii--

jjee oodd 6600 ggooddiinnaa,, ddoopprriinniijjeett ÊÊee bboolljjeemm ppoozz--

nnaavvaannjjuu zzddrraavvssttvveenniihh ii ddrruuggiihh pprriilliikkaa ii ppoottrreebbaa

nnaaππeegg ËËllaannssttvvaa ..

OOvvaa aannkkeettaa jjee,, zzaa rraazzlliikkuu oodd aannkkeettee nnaaËËiinn--

jjeennee uu 11999955.. ggooddiinnii,, oobbuuhhvvaattiillaa ËËllaannssttvvoo ssvviihh

ÆÆiiddoovvsskkiihh ooppÊÊiinnaa uu HHrrvvaattsskkoojj..

AAnnkkeettaa jjee aannoonniimmnnaa ii ppoosslluuææiitt ÊÊee iisskklljjuuËËiivvoo zzaa

ppllaanniirraannjjee bboolljjee ssoocciijjaallnnee zzaaππttiittee nnaaππeegg

ËËllaannssttvvaa..

VVeeoommaa jjee vvaaæænnoo ddaa aannkkeettuu ppooppuunnee ppoo

mmoogguuÊÊnnoossttii ssvvii,, ttoo zznnaaËËii ii oonnii kkoojjii mmoommeennttaall--

nnoo nneemmaajjuu ppoottrreebbaa zzaa ssoocciijjaallnnoomm iillii

zzddrraavvssttvveennoomm zzaaππttiittoomm oorrggaanniizziirraannoomm oodd

ssttrraannee ÆÆiiddoovvsskkiihh ooppÊÊiinnaa..

TTeekk kkaaddaa jjee aannkkeettoomm oobbuuhhvvaaÊÊeenn rreepprreezzeenn--

ttaattiivvnnii uuzzoorraakk nnaaππeegg ËËllaannssttvvaa,, nnjjeezziinnii ppooddaaccii

ppoossttaajjuu vvjjeerrooddoossttoojjnnii ii mmoogguu ppoosslluuææiittii zzaa

ttrraaææeennjjee ii oorrggaanniizziirraannjjee zzaaππttiittee ii ppoommooÊÊii zzaa

oonnee kkoojjii ssuu ssaaddaa ppoottrreebbnnii..

NNaajjlljjeeppππee VVaass mmoolliimmoo ddaa ππttoo pprriijjee iissppuunniittee ii

ppooππaalljjeettee aannkkeettnnii lliissttiiÊÊ,, uukkoolliikkoo ttoo vveeÊÊ nniissttee

ddoo ssaaddaa uuËËiinniillii..

NNaa aannkkeettii rraaddii nnaaππaa vvrriijjeeddnnaa ssuurraaddnniiccaa AAnnaa

HHeerrmmaannoovviiÊÊ kkoojjaa jjee ssttuuddeennttiiccaa ssoocciijjaallnnoogg

rraaddaa..

UUppiittnniikk mmooææeettee ddoobbiittii uu ÆÆOOZZ--uu ((nnaa ppoorrttii)),,

mmooææeemmoo ggaa ppoossllaattii ppooππttoomm,, aa ppoo ppoottrreebbii

AAnnaa ÊÊee VVaass ppoossjjeettiittii uu VVaaππeemm ddoommuu ii

ppoommooÊÊii pprrii iissppuunnjjaavvaannjjuu..

MMooææeettee ssee oobbrraattiittii ppiittaannjjiimmaa nnaatteelleeffoonn//ffaakkss 4488 3355114411 iillii 4488 3355114422 ((sseekkrreettaarriiccaa)) pprriijjee ppooddnnee iillii ppiissmmeennoo nnaaaaddrreessuu PPaallmmoottiiÊÊeevvaa 1166 iillii ee--ppooππttoomm:: ddookkuummeennttaacciijjsskkii--cceennttaarr--ssvvoobb @@ zzgg..hhttnneett..hhrr

UUnnaapprriijjeedd hhvvaallaa

AAnnaa HHeerrmmaannoovviiÊÊ ii MMeelliittaa ©©vvoobb

AAnnkkeettaa mmoollbbaa zzaa ddaalljjnnjjuu ssuurraaddnnjjuu

239911

:: IZJAVA IRANSKOG PREDSJEDNIKA :: ANTISEMITIZAM

�� Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedæad, koji je nedavno iza-

zvao oπtru osudu meunarodne zajednice zbog svojih antisemits-

kih izjava da Izrael treba nestati sa svjetske scene, poËetkom je

prosinca ponovo izazvao prosvjede demokratskog svijeta.

Ahmadinedæad je predloæio Nijemcima i Austrijancima da na teri-

toriju vlastitih zemalja osiguraju prostor za æidovsku dræavu ako

osjeÊaju krivnju zbog genocida nad Æidovima tijekom Drugoga

svjetskog rata, a u svojoj je izjavi negirao i to da je tijekom

Drugoga svjetskog rata poËinjen holokaust nad Æidovima.

“Ako vjerujete da su Æidovi bili ugnjetavani, zaπto mislite da bi

palestinski muslimani trebali platiti cijenu za to? Ako ste ih vi

maltretirali, onda dajte dio europskog teritorija cionistiËkom reæimu

kako bi ondje mogao uspostaviti upravu koju toliko æeli, a mi

Êemo vas u tome poduprijeti”, rekao je Ahmadinedæad u intervjuu

koji je emitirala iranska satelitska mreæa Al-Alam.

AAhhmmaaddiinneeddææaadd:: NNeekkaa NNiijjeemmccii ii AAuussttrriijjaanncciiÆÆiiddoovviimmaa ddaajjuu ddvviijjee iillii ttrrii ppookkrraajjiinnee

“Neka NjemaËka i Austrija daju dvije ili tri pokrajine cionistiËkom re-

æimu i problem Êe biti odmah rijeπen”, kazao je iranski predsjednik.

“Europske zemlje ustraju na Ëinjenici da su nad Æidovima poËinile

genocid tijekom Drugoga svjetskog rata”, a “kao posljedicu toga

podupiru okupacijski reæim u Jeruzalemu”, nastavio je i dodao da

Iran takvo stajaliπte ne prihvaÊa.

On je izmeu ostaloga, Izrael nazvao “tumorom” te ponovio tradi-

cionalno stajaliπte Teherana o organiziranju referenduma “meu

stanovniπtvom koje oduvijek æivi na tom mjestu”, iskljuËujuÊi pritom

IIRRAANNSSKKII PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK AANNTTIISSEEMMIITTSSKKIIMM IIZZJJAAVVAAMMAA

IIZZAAZZVVAAOO PPRROOSSVVJJEEDDEE

“Ako vjerujete da su Židovi bili ugnjeta-vani, zašto mislite da bi palestinski musli-mani trebali platiti cijenu za to? Ako ste ihvi maltretirali, onda dajte dio europskogteritorija cionističkom režimu kako bi ondjemogao uspostaviti upravu koju toliko želi, ami ćemo vas u tome poduprijeti.”

æidovsku populaciju koja je ondje doπla nakon Drugoga svjetskograta.

OOππttrree oossuuddee mmeeuunnaarrooddnnee zzaajjeeddnniiccee

Te izjave iranskoga predsjednika oπtro je osudila meunarodnazajednica. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je u imeEuropske unije, kojom Velika Britanija predsjeda do 1. sijeËnja2006. godine, osudio te komentare, istiËuÊi da se radi o “pot-puno neprihvatljivim izjavama”.

SliËne osude izrekli su i nova njemaËka kancelarka Angela Merkeli francuski predsjednik Jacques Chirac te brojni drugi svjetski Ëel-nici.

Oπtro su reagirale i æidovske udruge u NjemaËkoj, traæeÊi od nje-maËke vlade da prekine diplomatske odnose s Iranom.

“Sada treba poduzeti korake koji bi iranskom vodstvu jasnopokazali da ovakve izjave krπe meunarodno pravo”, rekao jepredsjednik Srediπnjeg vijeÊa Æidova u NjemaËkoj, Paul Spiegel,te izrazio nadu da Êe Zapad najnovije istupe Ahmedinedæada“shvatiti ozbiljno”.

Osuda izjave iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedæadastigla je i iz Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik UN-a Kofi Annanpodsjetio je da je OpÊa skupπtina UN-a nedavno usvojila rezoluci-ju u kojoj “odbacuje nijekanje holokausta kao povijesnogdogaaja, u cijelosti ili djelomiËno” te osudio izjave iranskog pred-sjednika.

Annan je u studenome odgodio put u Iran zbogAhmadinedæadove izjave iz listopada kako “Izrael treba izbrisati skarte svijeta”. ��

249911

KULTURA :: PRENOSIMO IZ KATALOGA ::

SSeerrggiijjee GGlluummaaccPPaarraaddiiggmmaa zzaabboorraavvlljjeennoogg uummjjeettnniikkaa

PPooddaaccii oo iizzllooææbbiiIIzzllooææbbaa SSeerrggiijjaa GGlluummccaaGGaalleerriijjaa ««MMiillaann ii IIvvoo SStteeiinneerr≈≈ -- ÆÆiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa ZZaaggrreebb,,

PPaallmmoottiiÊÊeevvaa 11661111.. 1122.. 22000055.. -- 2266.. 11.. 22000066..AAuuttoorriiccaa iizzllooææbbee:: LLoovvoorrkkaa MMaaggaaππ

PPooddaaccii oo rraaddoovviimmaa11.. AAppssttrraakkttnnaa kkoommppoozziicciijjaa,, 11992255..,, ssmmeeaa kkrreeddaa ii uugglljjeenn,, 555566

xx 449944 mmmm,, vvll.. KKaabbiinneett ggrraaffiikkee HHAAZZUU22.. AAuuttooppoorrttrreett,, 11992288..,, bbaakkrrooppiiss,, vvll.. KKaabbiinneett ggrraaffiikkee HHAAZZUU33.. IIzzllaazznnee sstteeppeenniiccee,, cciikklluuss LLee MMeettrroo,, 11992288..,, lliinnoorreezz,, 228800 xx

222244 mmmm,, oottiissaakk 55//2255,, vvll.. KKaabbiinneett ggrraaffiikkee HHAAZZUU44.. DDoollaazzaakk vvllaakkaa,, cciikklluuss LLee MMeettrroo,, 11992288..,, lliinnoorreezz,, 228800 xx 222244

mmmm,, oottiissaakk 55//2255,, vvll.. KKaabbiinneett ggrraaffiikkee HHAAZZUU55.. TTrrgg SStt.. MMiicchheell -- PPaarriizz,, cciikklluuss PPaayyssaaggeess ddee PPaarriiss,, 11992299..,,

lliittooggrraaffiijjaa,, 669933 xx 553322 mmmm,, oottiissaakk 11//3300,, vvll.. KKaabbiinneett ggrraaffiikkeeHHAAZZUU

66.. IIzz cciikklluussaa BBeettoonn,, 11993300..,, lliittooggrraaffiijjaa,, ookkoo 556600 xx 445500 mmmm,, vvll..KKaabbiinneett ggrraaffiikkee HHAAZZUU

FFoottooggrraaffiijjee:: FFeeddoorr VVuuËËeemmiilloovviiÊÊ

�� Sergije Glumac predstavlja primjer kvalitetnog umjetnika koji jeuslijed povijesnih okolnosti i nedovoljnog razumijevanja okoline zanjegov rad ostao po strani u korpusu hrvatske povijesti umjetnostidvadesetog stoljeÊa. Razlozi danas nedovoljnog poznavanja Glum-Ëeva opusa su u likovnim rjeπenjima koja su bila premoderna zatadaπnju hrvatsku sredinu, te u Ëinjenici da se bavio za ondaπnjepojmove marginalnim i nedovoljno umjetniËkim granama umjetnosti- grafikom, grafiËkim oblikovanjem i scenografijom. Iako se u pos-ljednjih desetak godina nastoji revitalizirati interes za ovog umjetni-ka, osim vizualnih rjeπenja za plakate, njegov grafiËki opus je goto-vo nepoznat πiroj javnosti.

Pravilno iπËitavanje poloæaja Sergija Glumca u likovnim strujanjima

dvadesetih godina zahtijeva njegovo kontekstualiziranje i uklapanje

u onodobne umjetniËke tokove. Roen je 1903. u Ungváru, a Ëita-

vo je djetinjstvo i mladost æivio po raznim europskim metropolama.

©kolovao se u Berlinu i na pariπkoj Academie rue d’Odesse Andréa

Lhotea, a za boravka u Parizu pohaao je i predavanja iz povijesti

umjetnosti na Sorbonni. Pratio je tada aktualna dogaanja i bio up-

oznat s Djagiljejevim baletom, te slikarskim i scenografskim rjeπenji-

ma Picassa i drugih umjetnika. Nedovoljno je poznato da je 1926.

uz Ljubu BabiÊa sudjelovao kao jedini predstavnik Jugoslavije na

velikoj meunarodnoj izloæbi International Theatre Exposition odræa-

noj u Steinway Building u New Yorku, te izlagao uz Picassoa,

Braquea, Lègera i druge.

Upravo su raznovrsno πkolovanje i boravak na izvorima ondaπnje

suvremene umjetnosti - u Berlinu i Parizu - gdje se upoznao s tada

aktualnim likovnim, filmskim i kazaliπnim strujanjima odigrali kljuËnu

ulogu u likovnoj formaciji tada mladog umjetnika. Otvorenost prema

razliËitosti i moguÊnost da izvuËe bitne pouËke iz svakog od po-

druËja koja je dotaknuo omoguÊili su mu da impulse drugih medija

- filma i kazaliπta - uklopi i u svoje radove. To je najvidljivije u grafiË-

kim mapama Le Metro (1928.), Paysages de Paris (1929.) i Beton(1930.) koje nastaju krajem dvadesetih i u kojima Glumac obrauje

motive grada i stroja, kljuËne teme veÊine njegovih grafika. U li-

norezima mape Le Metro koji prikazuju pariπku podzemnu æeljeznicu

je u prikazima mraËnih prostora, ljudima nalik na sjene, klizavim ➠

Autoportret, 1928., bakropis, vl. Kabinet grafike HAZU

259911

➠ peronima i labilnim vlakovima, te organizaciji scene, odabiru kuta

gledanja, naËinu osvjetljenja, tretmanu likova i optiËkim skokovima

vidljiv utjecaj njemaËkih ekspresionistiËkih filmova dvadesetih godi-

na. Utjecaj teatra i πkolovanja kod kubista Andréa Lhotea je

oËigledan u scenski oblikovanim konstrukcijama graevina u cik-

lusima Paysages de Paris i Beton gdje je dramski i teatralni efekt

dodatno potenciran naËinom na koji su grafike osvijetljene. Kaza-

liπte kao motiv, filmski elementi, vizualna rjeπenja u kojima prizorom

dominiraju graevine nalik na kulise i usmjereno spot-light osvje-

tljenje Ëine glavne karakteristike veÊine njegovih grafika nastalih u

periodu do 1935. godine. Usvajanje likovnih formula lho-teovske kubistiËke provenijencije, te interpretacija i uklapan-je vizualnih rjeπenja drugih medija - filma i kazaliπta - ugrafike Ëine kljuËnu okosnicu radova Sergija Glumca nastal-ih dvadesetih i tridesetih. Cilj izloæbe je kroz odabir radovanastalih u periodu formiranja i razdoblju nakon povratka izPariza ponovo uputiti javnost na liËnost i likovnu osobnostSergija Glumca s time da je poseban naglasak stavljen namanje poznat dio njegova opusa - grafiku. ��

Lovorka Magaπ

Apstraktna kompozicija, 1925.,smeđa kreda i ugljen, 556 x 494mm, vl. Kabinet grafike HAZU

269911

MI©LJENJA :: ÆOZ ::

Nakon viπe mjeseci grubih napada na dr.Krausa, predsjednika Æidovske opÊine, onse na njih kritiËki osvrnuo tek u posljed-njem broju Ha-Kola, te u intervjuu, koji jenedavno objavljen u Vjesniku. Za nasopÊinare, koji sa zaprepaπtenjem i tugompratimo konflikt unutar i oko naπe OpÊine,postavlja se pitanje kako i zaπto je doπlodo te, u æidovstvu rijetko kad vienebruke, koja prati rascjep naπe OpÊine uzosnivanje nove zajednice u kojoj su seudruæili ateisti s malobrojnim Æidovimaortodoksnih shvaÊanja religije.

Suviπno je isticati da su prije Drugoga sv-jetskog rata ortodoksni Æidovi u Hrvatskojpredstavljali neznatnu manjinu, a nakonrata odlaskom veÊine preæivjelih u Izrael, uHrvatskoj nije uopÊe preostalo poklonikaortodoksije. UnatoË toga i moæda zbogtoga, JOINT nije uvaæio naπ prijedlog da seu Hrvatsku uputi obrazovani rabin, liberal-nih shvaÊanja, Rotshield, veÊ su namposlali rabina koji nam po svom obrazo-vanju i vjerskim shvaÊanjima uopÊe nijeodgovarao. Isti je po dolasku poËeo sasistematskom misionarskom djelatnoπÊu,πirenjem ortodoksnih propisa uz oformljen-je i jaËanje svoje kadrovske baze. Izgledada to upravu OpÊine isprva nije mnogozabrinjavalo, moæda ni onda kad sam uHa-Kolu objavio kritike njegova djelovanja,a zatim i kritiku njegove vjerske platforme.Zanimljivo je, meutim, da na te kritike nisureagirali ni oni koji su sada njegovioduπevljeni pobornici. «Qui tacet. consen-tire videtur.≈ = «Tko πuti, Ëini se da pristajetj. odobrava≈, govorili su stari Rimljani. Ili ihtada to nije zanimalo?

OËito je da su neki interesi povezali ateistes ortodoksnim rabinom. Uostalom, dva

JJeeddnnoo mmiiππlljjeennjjee oo zzbbiivvaannjjiimmaa ookkoo

nnaaππee OOppÊÊiinnee..glavna zagovornika g. Kotela D. nisu bila

viena ni na njegovim predavanjima niti na

vjerskim priredbama. Prema tome izgleda

da je savezniπtvo izraslo na principu

«neprijatelj moga neprijatelja je moj pri-

jatelj≈. Ne radi se, naravno, o nekom ratu,

veÊ samo o interesnoj zajednici u borbi za

vlast. Interesne zajednice su kod nas na

Balkanu veÊ dugo njegovane formacije.

Goldstein tvrdi: «Mi, Ëlanovi VijeÊa

Æidovske opÊine znali smo za ugovor, ali

niπta o financijskim okolnostima pod koji-

ma je bio sklopljen≈. Moæda je to i toËno,

ali kako shvatiti da I. Goldstein, koji je dos-

ta dugo πirio svoje optuæujeÊe miπljenje da

je OpÊina teπko oπteÊena i da neki imaju

od toga milijunske koristi, kao Ëlan VijeÊa

OpÊine nije zajedno s

ocem podosta ranije

pokrenuo to pitanje

kako bi πtitio interese

naπe OpÊine. Barem

su njih dvojica poznati

kao borbene osobe,

pa su mogli istupiti ako

su mislili da su u

pravu. Meutim, nisu iskoristili svoje pravo,

ali i duænost kao dugogodiπnji Ëlanovi

VijeÊa. Izgleda da su istupili s optuæbama

tek poπto je i ishod opÊinskih izbora

pokazao da Ivo Goldstein legalnim putem

nije mogao postati predsjednik. Mnogi se

pitaju zaπto je nekima sada stalo do veÊeg

utjecaja u OpÊini, ima li to veze s preds-

tojeÊom gradnjom Centra u Praπkoj ulici.

Kako bilo, oni su se obratili hrvatskoj

javnosti prije nego πto se mogla provjeriti i

dokazati istinitost njihovih navoda, neobuz-

danom kampanjom, istupajuÊi s uvredama

i optuæbama te na taj naËin nanijeli ovoj

zajednici teπko popravljivu πtetu.

Treba se nadati da veÊina Ëlanova naπe

OpÊine shvaÊa motive koji su pokretali i

pokreÊu ovaj πkandal, pa da Êe veÊ i zato

podræati legalno izabrane Ëlanove

opÊinske uprave.

Zdenko ©ternberg

Drugi element kojim se mnogo operira u

napadima na predsjednika Æidovske

opÊine je navodno velika πteta nanesena

ekonomskim interesima OpÊine iznajmlji-

vanjem parkiraliπta uz veoma nepovoljne

uvjete. Malo koji poslovni Ëovjek bi uπao u

taj posao zanemarujuÊi svoje interese, pa

tako i J. Bienenfeld., no dok navodni mili-

junski gubitci ili sudioniπtvo predsjednika

OpÊine u tom poslu nisu dokazani nema

nitko pravo na uvredljive kategoriËke tvrd-

nje. O tome je npr. Franz Kafka pisao «U

sporu samo jedna stranka moæe imati pra-

vo, ali poπto je stranka ona ne moæe biti

sudac≈. Toga se Ivo Goldstein, naæalost,

nije pridræavao. Tako on u Globusu od 9.

rujna o. g. preko cijele stranice piπe:

«Kraus mora dati ostavku≈, jer «primao jedio najma od parkiraliπta kao mito≈. Na pi-

tanje novinara, u tom intervjuu, «Tko jeBienenfeldu 2000. omoguÊio sklapanjekontroverznog ugovora sa ÆidovskomopÊinom o najmu parkiraliπta u Praπkoj?≈,

Suvišno je isticati da su prije Drugoga svjet-skog rata ortodoksni Židovi u Hrvatskojpredstavljali neznatnu manjinu, a nakonrata odlaskom većine preživjelih u Izrael, uHrvatskoj nije uopće preostalo poklonikaortodoksije.

279911

MI©LJENJA:: HRVATSKO-IZRAELSKO DRU©TVO ::

PPooππttoovvaannii ggoossppooddiinnee MMoonnttiilljjoo!!Kao Ëlan-osnivaË Hrvatsko-izraelskog druπ-tva izraæavam prosvjed zbog Ëinjenice da seunazad nekoliko tjedana prostorije Druπtvainstrumentaliziraju u svrhu djelovanja samo-zvane æidovske sektaπke grupacije BejtJisrael.

Kad sam na osnivaËkoj Skupπtini Druπtva5. svibnja 1994. prihvaÊao duænost tajnika,nisam bio informiran da bi buduÊi rad Hrvat-sko-izraelskog druπtva uopÊe mogao po-drazumijevati i sluæbenu potporu ili ispomoÊikakvim vjerskim sljedbama u buduÊnosti.Da sam to tada znao, zasigurno ne bih svo-jim vlastoruËnim potpisom dao legitimitetudruzi u osnutku.

Kroz posljednjih par mjeseci bili smo svje-doci nezapamÊenih sukoba unutar malo-brojne æidovske zajednice, πto je nedavnokulminiralo otpadniπtvom siÊuπne grupeËlanova Æidovske opÊine Zagreb. Tijekomtog sukoba javnost je na svoje zaprepaπte-nje iz tjedna u tjedan saznavala iznimnoneugodne i upravo porazne detalje jedne uneobjaπnjivu nasilnost eskalirajuÊe protim-be: od fiziËkih obraËuna meu sukobljenimfrakcijama, do prijave nadleænim policijskimsluæbama otuenja stvari iz sluæbenih pros-torija ÆOZ u PalmotiÊevoj ulici br. 16. Rabi-neri su proglaπavani kriminalcima i nevjeæa-ma - jedan od jednih i drugi od drugih. Tajsramotan konflikt joπ traje.

Bio sam isprva vrlo neugodno iznenaenkada sam saznao da se Hrvatsko-izraelskodruπtvo nepromiπljeno svrstalo na stranu jed-ne od tih dviju grupacija, i to baπ one koja jeizgubila legitimitet djelovanja unutar ÆidovskeopÊine Zagreb.

Valja li nam strahovati da Êe se spomenutinemili sukobi sada proπiriti i na prostorijeDruπtva koje treba njegovati razumijevanje,suradnju i snoπljivost?

NaznaËuje li takav pristran postupak da Êese nemir unijeti i u prostorije Hrvatskog og-ranka Svjetske konferencije religija za mir,kojeg sam takoer Ëlan, a nekulturno po-naπanje etablirati u prostorijama kulturnogdruπtva “Lira”, koje slijedom svojega umjet-niËkog pregnuÊa univerzalnim glazbenimizriËajem zbliæava ljude i narode?

Kako bih se osvjedoËio o Ëemu je zapravorijeË, kao nekadaπnji predsjednik Vjerskogodbora ÆOZ pristao sam prisustvovati adhoc organiziranoj vjerskoj sluæbi “sefards-kog obreda” u improviziranoj sinagogi. Za-prepastio sam se naknadno uvidjevπi da jeAron HaKodeπ sa svitcima Tore smjeπtenispred klozeta, πto je po mojim nazorimakrajnje nedoliËno te upravo skaredno i sve-togrdno.

A da se radi o pukom ekshibicionizmu uvje-rio sam se na sâm blagdan Jom HaKipurim,Dan oprostâ, najsvetiji dan u svakogodiπnje-mu vjerskom ciklusu ikoje æidovske kongre-gacije, kada se usred religijskog obreda kojivodi do zakljuËne molitve Nei’la mobitelomsazivao minjan, æidovski vjerski kvorum kojibi omoguÊio da se Ëita korespondentni pa-saæ iz pergamentnog svitka Petoknjiæja, po-hranjenog u Svetom kovËegu. To mi daje zanaslutiti kako je supstancijalnost Ëlanstva tesljedbe oskudna, a njegova stvarna zainte-resiranost za vjerski æivot slaba.

Mora li se stoga davati legitimitet takvoj nefor-malnoj sektaπkoj udruzi i svrstavati se na st-ranu jedne sumnjive avanture, te posljediËno

kvariti odnose s matiËnom institucijom æi-dovske populacije grada Zagreba?

Siguran sam da se pravi æidovski vjernicikrajnje nerado i s bolom u srcu opredjelju-ju za jednu ili drugu stranu - odnosno: sadza jednu, sad za drugu stranu, a mi pak kojise ne æelimo opredjeljivati niti za jednu stra-nu, jer ni jednu joπ ne prepoznajemo kaoautentiËnog tumaËa tradicionalnih æidovs-kih interesa, ne bismo voljeli da itko unutarHrvatsko-izraelskog druπtva ili Hrvatskogogranka Svjetske konferencije religija za mirna ovakav posredan i agresivan naËin odnas u fait accompli maniri traæi da se svrsta-vamo i dajemo legitimitet bilo kojoj sljedbi.

Ako su prostorije dane za kulturno-umjet-niËke odnosno ekumenske potrebe tih trijuspomenutih nevladinih udruga graana snjihovim jasno istaknutim ciljevima djelova-nja i svrhom postojanja, onda ne bi trebalotome neodgovorno pribrajati i rad jedne ne-definirane udruge, za koju se samo znadeda je oformljena kao kvazireligijska oporbaËelniπtvu oficijelne æidovske vjerske zajed-nice u gradu Zagrebu.

Kada se polovicom devedesetih godinaproπlog stoljeÊa od Vas traæilo da podræiteËasni nastavak bogosluæja u zagrebaËkojsinagogi, πto je dotad besprijekorno obav-ljao dugogodiπnji kantor i voditelj vjerskihposlova ÆOZ gospodin Natan Mandelsa-men, niste tu inicijativu podræali.

Da se to tada realiziralo, vjerojatno do raz-dora koji su tragiËno podijelili kongregacijunikada ne bi doπlo, jer zagrebaËkoj æidovs-koj zajednici - u kojoj se 300 ljudi na popisustanovniπtva izjaπnjava Æidovima, a manjeod 150 prema sluæbenim kriterijima imapra-vo glasovati za manjinskog prestavnika ➠

Hrvatsko-izraelskom druπtvuZagreb, 18. listopada 2005. RadiÊeva 26Zagrebn/r: predsjedniku Druπtva gospodinu Mihaelu Montilju!

PPRREEDDMMEETT:: PPrreeddssttaavvkkaa uu ssvveezzii ss ddjjeelloovvaannjjeemm ssaammoozzvvaannee ææiiddoovvsskkee sseekkttaaππkkee ggrruuppaacciijjee BBeejjtt JJiissrraaeell uu zzaajjeeddnniiËËkkiimm sslluuææbbeenniimm pprroossttoorriijjaammaa HHrrvvaattsskkoo--iizzrraaeellsskkoogg ddrruuππttvvaa,, HHrrvvaattsskkoogg ooggrraannkkaaSSvvjjeettsskkee kkoonnffeerreenncciijjee rreelliiggiijjaa zzaa mmiirr ii ppjjeevvaaËËkkoogg zzbboorraa ““LLiirraa”” iizz ZZaaggrreebbaa..

289911

MI©LJENJA :: ÆOZ ::

➠ æidovske “nacionalne” manjine - vrstan jekantor sasvim zadovoljavajuÊe rjeπenje.(ZagrebaËka æidovska zajednica danas sesvela na veliËinu prijeratne ludbreπkeIzraelitske bogoπtovne opÊine, no po kakvoÊiæidovskog æivota za njom znatno zaostaje.) Srabinom ovakva kehila oËito ne moæe izaÊi nakraj, niti rabin s takvom kehilom moæe izaÊi nakraj. Svaki je æidovski vjerski sluæbenik u ovojsredini naprosto ærtvovana figura u amaters-kome πahovskom meËu i njegov Êe ugled bitinepovratno okrnjen te zasigurno u konaËnicineÊe moÊi dobiti preporuke koje bi muolakπale traæenje nove sluæbe.

A sada se veÊ poduzima organizacija neka-kvih pseudoopÊina s “pustinjskim sinago-gama” i ostalim atrakcijama! ZnajuÊi sve πtose od proljeÊa 1993. godine deπavalo uzagrebaËkoj æidovskoj zajednici gledevjerskog æivota, postavljam pitanje: je li ova-kvo ponaπanje u sadaπnjem trenutku ra-zumno, a ako jest, je li opravdano, dopus-tivo i moralno? I zaπto se sve prelamapreko lea udruga koje s razbuktalim un-utaræidovskim sukobom nemaju baπ nikak-ve veze, na raËun pojedinaca koji svojimËestitim æivotopisom nisu zasluæili da ih sekompromitira?

Napominjem kako je dobro poznato da seveÊ dvanaest i pol godina naËelno ne sla-æem s nekim postupcima i aspektima djelo-vanja Æidovske opÊine Zagreb, ali nikako nebih htio da upravo Hrvatsko-izraelskodruπtvo i Hrvatski ogranak Svjetske konfe-rencije religija za mir moraju biti jeziËac navagi koji odluËuje tko treba pobijediti u per-sonalnim sukobima unutar zagrebaËke æi-dovske zajednice.

Dræim da za to nemamo nikakva prava i datime πtoviπe dovodimo daljnje djelovanjeobiju nevladinih udruga graana u pitanje,baπ preko ovako ishitrenih i samovoljnihodluka da se sluæbene prostorije Druπtvadaju na uporabu samozvanoj æidovskojsektaπkoj udruzi Bejt Jisrael, nedefiniranastatusa, nepoznatog Ëlanstva, netranspa-rentnih ciljeva i upitne svrhe postojanja.

SrdaËan pozdrav i mnogo uspjeha u dalj-njem radu!

SSaallaammoonn JJaazzbbeecc

©est milijuna Æidova je stradalo u toku Drugoga

svjetskog rata. Velik dio izgubio je æivot u kon-

centracijskim logorima, meu kojima je najveÊi

bio Auschwitz-Birkenau. U plinskim komorama,

a zatim u krematorijima smrt su doËekali naπi

roditelji, braÊa i sestre, djedovi i bake, ostala

rodbina kao i mnogobrojni prijatelji.

Ostala su nam spomen-obiljeæja, dani sjeÊanja

i redovite komemoracije ærtvama holokausta.

Na spomen-obiljeæjima najËeπÊe piπe “Ne za-

boravi”. Mi koji smo te strahote doæivjeli i preæiv-

jeli niπta ne zaboravljamo.

Kao πto vidimo, niti napredni, demokratski svi-

jet ne zaboravlja.

Tako doæivljavamo obljetnice “Kristalne noÊi”,

kada je 1938. godine zapoËeo progon nje-

maËkih, a kasnije svih europskih Æidova. Dalje

Ëitamo da se joπ i dalje progone nacistiËki zlo-

Ëinci iz Drugog svjetskog rata. Odræavaju se

obljetnice suenja nacistiËkim glaveπinama i 60

godina nakon suenja u Nuernbergu.

Ovih je dana u Austriji uhiÊen britanski neo-

nacistiËki povjesniËar. Austrijska policija uhitila

je 11. studenoga ove godine Davida Irvinga

(67), britanskoga povjesniËara, koji veÊ deset-

ljeÊima provocira svjetsku javnost poricanjem

holokausta, poricanjem da je Hitler naredio

uniπtenje Æidova, kao i poricanjem postojanja

plinskih komora u TreÊem Reichu. Da ne govo-

rim o 60-oj godiπnjici osloboenja Auschwitza,

koja je odræana u Krakovu i Auschwitzu. Prisut-

ne su bile gotovo sve europske dræavne dele-

gacije na Ëelu s predsjednicima dræava, vlada i

Ëlanova kraljevskih obitelji.

Vezano za holokaust, ovih dana je u Krakovu

Hrvatska primljena u Ëlanstvo Radne skupine

za obrazovanje holokausta, istraæivanje i sjeÊa-

nja.

Istovremeno Ëitam rezultate istraæivanja dvojice

uglednih antropologa, prema kojima su Æidovi

Aπkenazi najpametniji na svijetu. Svoju teoriju

znanstvenici podupiru podatkom kako na svi-

jetu ima tek 0,25 posto Æidova koji istovreme-

no Ëine 27 posto svih dobitnika Nobelovih

nagrada (120 znanstvenika, fiziËara, lijeËnika,knjiæevnika i drugih znanstvenika) te 50 postosvih svjetskih prvaka u πahu. Kod Aπkenaza suutvrdili vrlo visok kvocijent inteligencije, Ëak 112i 115!

S druge strane, antisemitizam u svijetu je pri-liËno izraæen. Tomu vrlo Ëesto doprinose samipojedini Æidovi. ©to treba viπe kada je i izraels-kog premijera Rabina ubio ortodoksni Æidov.

AA ππttoo ssee ssaaddaa kkoodd nnaass ddooggaaaa??

U naπoj, u Drugom svjetskom ratu desetkova-noj zajednici, pojavljuje se frakcija s ekstremnimponaπanjem. I dok je ta naπa mala æidovska za-jednica u proteklih 60 godina æivjela mirnim ipristojnim æivotom, lijepo se razvijala, jedna malarelativno beznaËajna grupa misleÊi valjda da jenaπa zajednica nekakva politiËka stranka, odlu-Ëila se odcijepiti i formirati “novu stranku”. Pritom je pokuπano nasilno obaranje predsjednikadr. Krausa. Ne birajuÊi sredstva, iπlo se takodaleko da su dr. Krausa ocrnili u sredstvimajavnog informiranja (πtampa, radio), internet, tu-æakanjima sve do predsjednika dræave. Klevetalisu ga Ëak u bolnici u kojoj je on ugledan lijeËniki profesor na Medicinskom fakultetu.

Ti isti zaboravljaju da je VijeÊe izabrano na de-mokratskim izborima i da je dr. Kraus dobiopovjerenje Ëak 76 posto biraËa, dakle dobio jedaleko najveÊi broj glasova. Nekomu, tko jeimao aspiracije na mjesto predsjednika, to na-ravno nije odgovaralo, pa sada i dalje rovari itruje odnose u naπoj maloj zajednici.

Svojim nastupima postigli su da se u novinamapojavljuju razni bombastiËni naslovi kao npr.:“Æidovi se meusobno svaaju”, “Dr. Ivo Gold-stein osniva paralelnu æidovsku opÊinu” i sl.Dakle πto su postigli? Da oni koji nas mrze i nevole, uæivaju i valjda misle: ovim Æidovima nijebio dovoljan jedan holokaust.

SreÊom ima nas dovoljno onih koji nismo zabo-ravili doba rasnih zakona i stradanja Æidova i kojise zgraæamo, stidimo i osuujemo nedoliËne iπtetne postupke pojedinaca i grupica oko njih.

Oto Kornstein

Pismo Ha Kolu, gospodina Ota Kornsteina, Ëlana Æidovske opÊine Zagreb

OONNII RRUU©©EE UUGGLLEEDD ÆÆIIDDOOVVSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEE

299911

:: OSIJEK - LOD :: POLITIKA

To je pitanje koje viπe osjetim nego Ëujem

u brojnim razgovorima koji bi se dotakli ove

teme. Osobno mislim da je mnogo zanim-

ljivije pitanje kako je ekstremna proustaπka

opcija ostala bez politiËke uzdanice i nade

za sudjelovanjem u vlasti, ali doÊi Êemo i

do toga.

Za inicijativu gradova prijatelja izmeu Osije-

ka i Ariela obavijestilo nas je Gradsko po-

glavarstvo grada Osijeka. Put je organiziralo

iskljuËivo Poglavarstvo grada, a mi smo poz-

vani da sudjelujemo s jednim Ëlanom u

sluæbenoj delegaciji.

Odnosi grada i Æidovske opÊine Osijek do

tada su bili odliËni i mi smo, nakon odree-

nog savjetovanja, prihvatili poziv.

Po dolasku u zraËnu luku Ben Gurion primio

nas je Samuel Schlessinger, poËasni kon-

zul Republike Hrvatske u Tel Avivu. I ako

meu vama ima onih koji razmiπljaju da na-

prave alijah i trajno se odsele u Izrael, a

nisu joπ sasvim sigurni da je to dobar po-

tez, znaËi da joπ niste upoznali i posjetili

ovoga ljubaznog gospodina zrelih godina.

Nakon uvida u uspjeπno dosezanje «izra-

elskog sna≈, prvo smo posjetili grad Lod s

kojim se dogovaralo o potpisivanju inicija-

tive gradova prijatelja. Primljeni smo viπe

nego srdaËno, nakon Ëega smo sluæbeni

dio sastanka upotpunili i sluæbenom veËe-

rom. U zadnji tren su organizatori, ponukani

bojom mog kipa, promijenili restoran u

jedan sa strogom koπer hranom.

I moram ovdje neπto napomenuti. Rabin Êe

vas savjetovati da jedete koπer hranu zato

πto je to izuzetno bitan dio æidovstva. Oni

viπe sekularni savjetovat Êe koπer zato πto

PPrreeddssjjeeddnniikk ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee OOssiijjeekk DDaammiirr LLaajjooππ zzaa HHaaKKooll ppiiππee oo ssvvoomm bboorraavvkkuu uu IIzzrraaeelluu,, ggddjjee jjee bbiioo uu sskkllooppuuiizzaassllaannssttvvaa ggrraaddaa OOssiijjeekkaa,, zzaajjeeddnnoo ss oossjjeeËËkkiimm ggrraaddoo--nnaaËËeellnniikkoomm AAnnttoomm ––aappiiÊÊeemm

ZZaaππttoo ssaamm iiππaaoo uu IIzzrraaeell??

je to dokazano zdravije. A ja Êu se usuditisavjetovati: jedite koπer zato πto je ukusno!

Primila nas je i Æidovska zajednice gradaLoda, predsjednik i starjeπine zajednice(poËasna funkcija o kojoj bi valjalo razmisli-ti). Cijeli je posjet protekao upravo onakokako sam priæeljkivao i iskreno se nadamda Êemo nastaviti sa zapoËetim odnosimausprkos pomijeπanim reakcijama koje supopratile cijeli dogaaj nakon naπega po-vratka.

Drugi grad koji smo posjetili bio je industri-jski div Ashdod. Koliko mi je bilo dragozbog posjeta Lodu kao predsjedniku Æi-dovske opÊine Osijek, toliko mi je bilo dra-go zbog posjeta Ashdodu kao OsjeËaninu.Mnogo je toga πto moæemo nauËiti od ovo-ga uspjeπnog luËkog grada, ako za to bu-demo dobili priliku.

VraÊajuÊi se na pitanje zaπto sam otiπao u

Izrael, pored inicijative za suradnjom izme-

u moje opÊine i zajednice grada Loda,

pored inicijative za suradnjom na nivou gra-

da izmeu mog grada i gradova Loda i

Ashdoda, vratit Êu se na ono πto sam veÊ

spomenuo na poËetku teksta. Nema viπe

ekstremne desnice na politiËkoj sceni

Hrvatske! Ako se i sva zapoËeta prijateljst-

va zaustave ovdje, teπko da Êe viπe iπta

izmijeniti ovu Ëinjenicu. O tom koliko je

gospodin –apiÊ bio iskren neka odluËe

biraËi HSP-a, a o tome koliko je moj pos-

tupak bio dobar neka odluËi konvencija, ali

ja ni u jednom trenutku nisam poæalio zbog

svoga postupka.

Damir Lajoπ,

predsjednik Æidovske opÊine Osijek

Na slici s lijeva na desnoDamir Lajoš, Goran Trdin šef kabineta gradonačelnika, Anto Đapić Gradonačelnik Osijeka,Beny Regev Gradonačelnik Loda, Samuel Schlessinger, Počasni Konzul RH u Tel Avivu

309911

:: IZRAEL - NJEMA»KA ::POLITIKA

»elnik hrvatske krajnje desnice predsjednik hrvatske pro-

nacistiËke Stranke prava, Anto –apiÊ juËer je okonËao posjet

Izraelu, a taj je posjet bio dio njegovih napora za rehabilitacijom

stranke, ali njegovi izraelski domaÊini nisu suraivali.

–apiÊev zahtjev za sluæbenim posjetom Izraelu bio je odbijen, a

gradonaËelnik grada Ariela prvo je pristao na bratimljenje tog gra-

da s Osijekom, ali je u zadnji tren promijenio miπljenje, a Ëak je i

Yad Vashem svojim sluæbenicima dao upute da –apiÊ posjet

muzeju ne smije iskoristiti za priliku za propagadnu fotografiju”.

–apiÊ je u ekskluzivnom intervjuu za Ha’aretz izrazio “duboko æal-

jenje zbog zloËina poËinjenih prema æidovskom narodu od strane

mog naroda”, te obeÊao da Êe se boriti protiv anti-semitizma i ni-

jekanja holokausta, ali nije kritizirao Ëelnika HSP-a u doba Drugog

svjetskog rata Antu PaveliÊa.

“Izraelci imaju sva prava da prema nama budu sumnjiËavi, ali mi

æelimo da nam pruæe priliku. Æelimo se osloboditi predrasuda i

pripremiti ljude na Ëinjenicu da Êemo za dvije godine biti dio

hrvatske vlade”, rekao je –apiÊ.

Nakon πto je gradonaËelnik Ariela Ron Nachman odbio potpisati

sporazum o bratimljenju dvaju gradova, situaciju je spasio

poËasni hrvatski konzul u Izraelu Shmuel Slezinger, koji je “u zad-

nji Ëas” dogovorio bratimljenje Osijeka i grada Loda. –apiÊ se

sastao s gradonaËelnikom Loda Bennyem Regevom i dogovorio

pokretanje postupka o bratimljenju dvaju gradova.

Glasnogovornik Loda, Moshe Ben-Lulu kazao je za Ha’aretz da

grad nije znao niπta o –apiÊu kada je sklapao taj sporazum.

“Pojavi se gradonaËelnik, u pratnji Æidova s kipom. Kako smo

mogli znati da je on faπist?”, rekao je Ben-Lulu. U –apiÊevoj prat-

nji u Izraelu bio je predsjednik Æidovske opÊine Osijek Damir

Lajoπ.

“»ak je i ubojica poput Arafata dobio drugu priliku. Zaπto ne bis-

mo sasluπali nekog tko nas æeli podræati i tko se æeli pokajati?”,

upitao se Ben-Lulu.

IIZZRRAAEELLSSKKII DDNNEEVVNNII LLIISSTT ““HHAA’’AARREETTZZ”” UU SSVVOOMM JJEEBBRROOJJUU OODD 1155.. SSTTUUDDEENNOOGGAA 22000055.. GGOODDIINNEE OOBB--JJAAVVIIOO RRAAZZGGOOVVOORR SS PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKKOOMM HHRRVVAATTSS--KKEE SSTTRRAANNKKEE PPRRAAVVAA AANNTTOOMM ––AAPPII∆∆EEMM,, UUZZ »»LLAA--NNAAKK OO NNJJEEGGOOVVOOMM BBOORRAAVVKKUU UU IIZZRRAAEELLUU..

HHAA’’AARREETTZZ -- »»EELLNNIIKK HHRRVVAATTSSKKEE

KKRRAAJJNNJJEE DDEESSNNIICCEE ““ÆÆAALLII””

ZZBBOOGG HHOOLLOOKKAAUUSSTTAA

Veleposlanstva dræave Izrael i Savezne Republike NjemaËke u

ponedjeljak su 5. prosinca zajedniËkom sveËanoπÊu i prijemom u

Hrvatskome narodnom kazaliπtu u Zagrebu obiljeæili 40. godiπnjicu

uspostave diplomatskih odnosa izmeu NjemaËke i Izraela.

Veleposlanici Meirom i Staks u svojim su govorima istaknuli da je

uspostava diplomatskih odnosa izmeu Izraela i NjemaËke, nakon

Drugoga svjetskog rata i holokausta, bila “povijesni dogaaj”.

“Tko ne vjeruje u Ëuda, nije realist” citirao je u svom govoru rijeËi

Davida Ben Guriona njemaËki veleposlanik.

SveËanom prijemu u zagrebaËkom HNK-u bili su, izmeu ostalih,

nazoËni predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, ministar

znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac, zagrebaËki

gradonaËelnik Milan BandiÊ, bivπi ministar vanjskih poslova Miomir

Æuæul te predstavnici Ureda Predsjednika i Hrvatskoga sabora.

Dvije zemlje danas odræavaju dobre odnose na svim poljima, a i

ovaj je prijem bio dio manifestacija i inicijativa koje su obje dræave

ove godine odræale u podruËju kulture, sporta, znanosti i gospo-

darstva.

NjemaËki predsjednik Horst Koehler poËetkom veljaËe boravio je u

posjetu Izraelu i tako oznaËio poËetak jubilarne godine u odnosima

izmeu dvije zemlje, a vrhunac sveËanosti bila je posebna sjedni-

ca u njemaËkom Bundestagu na kojoj je sudjelovao i izraelski

predsjednik Moshe Katsav.

Dræava Izrael i Savezna Republika NjemaËka, koje su zastupali

tadaπnji predsjednik izraelske vlade Levi Eshkol i njemaËki savezni

kancelar Ludwig Erhard, 12. svibnja 1965. Godine sluæbeno su

uspostavile diplomatske odnose.

4400.. ggooddiiππnnjjiiccaa ddiipplloommaattsskkiihh ooddnnoossaa iizzmmeeuu SSaavveezznnee

RReeppuubblliikkee NNjjeemmaaËËkkee ii DDrrææaavvee IIzzrraaeellaa

IIzzrraaeellsskkii vveelleeppoossllaanniikk uu HHrrvvaattsskkoojj SShhmmuueellMMeeiirroomm ii nnjjeeggoovv nnjjeemmaaËËkkii kkoolleeggaa JJuueerrggeennSSttaakkss 55.. ssuu pprroossiinnccaa zzaajjeeddnniiËËkkiimm pprriijjeemmoommuu HHrrvvaattsskkoomm nnaarrooddnnoomm kkaazzaalliiππttuu oobbiilljjeeææiillii 4400..ggooddiiππnnjjiiccuu ddiipplloommaattsskkiihh ooddnnoossaa iizzmmeeuuNNjjeemmaaËËkkee ii IIzzrraaeellaa

319911

PISMO IZ BEOGRADA:: OSVRT NA RAD JOB-A ::

�� DDrraaggii ËËiittaaooccii HHaa KKoollaa,, Jevrejska opπtina Beograd je u toku ove godine proπlakroz jedan od najteæih perioda svog modernog æivota iposle vanrednih izbora, smene rukovodstva, neprih-vatanja novog statuta, propale skupπtine i privremeneuprave najzad stala na zelenu granu. Ili se to tako samonama optimistima Ëini. Na skupπtini odræanoj 12. juna,opπtinari su izabrali novog Predsednika i novo VeÊeopπtine. Ove redove vam piπe predsednik JOB, Ëovekkoji je odluËio da sve svoje slobodno vreme posveti oæivl-javanju Opπtine i njenom povratku staroj slavi.

Kao novi predsednik, sa puno elana i energije prihvatiosam u junu mesecu kormilo jednog broda koji je viπe ton-uo nego plovio, ali zajedno sa novom posadom - a toistiËem svakom prilikom, VeÊem opπtine koje je mlado uproseku 39 godina - koja je puna onog volonterskog ide-alizma i spremna da menja neke stare stavove i dovedeJOB u 21. vek. I ne samo dovede nego i provede, a toznaËi nastavi tradiciju jedne organizacije, koja je bila kaokuÊa generaciji koja je izgubila roditelje u Drugom svet-skom ratu i tu naπla taj svoj drugi dom - i ne dozvoli da

RRaakkaa LLeevvii,, pprreeddssjjeeddnniikk JJeevvrreejjsskkee ooppÊÊiinnee BBeeooggrraadd,,

ppiiππee zzaa HHaa KKooll oo ddooggaaaajjiimmaa uu ææiiddoovvsskkoojj zzaajjeeddnniiccii uu BBeeooggrraadduu

AAkkttiivvnnoossttii JJOOBB--aaKoje su nam aktivnosti popularne? Ono πto me je joπ proπle

godine jako prijatno iznenadilo je aktivnost naπe omladinske

plesne grupe Nahar Haesh. Kada sam prvi put video dvade-

setak omladinaca kako pleπu u januaru ove godine u naπem

Social hallu, znao sam da se onaj stari duh jevrejske opπtina

ponovo vraÊa u ovu zajednicu. Kroz nekoliko nivoa veπtine,

od mladjih pa sve do srednje generacije, veliki broj Ëlanova

naπe opπtine igra izraelske plesove - a neki kaæu da im je to

interesantnije od aerobika. Nahar Haesh je nastupao nekoliko

puta na televiziji i promovisao opπtinu i svoje igraËke kvalitete,

a za one zainteresovane sa pristupom internetu - pogledajte

plesove na njihovom sajtu www.naharhaesh.org.

Pozoriπte Kralj David je amatersko pozoriπte koje vodi Mija

Salom veÊ puno godina i pored predstave koje su Ëitaoci

mogli videti na ovogodisnjem Bejahadu o Ani Frank i ocenili

odliËnim ocenama - u svom repertoaru imaju i komad na

Ladino jeziku. »asovi hebrejskog upravo poËinju u novembru

i to na 3 nivoa za ovu πkolsku godinu. Hor BraÊa Baruh je up-

ravo proslavio 125 godina postojanja, monografija o horu je

objavljena krajem proπle godine, a hor je veoma aktivan, spre-

ma novi program za zimu i proleÊe, celoveËernji koncert Mo-

carta i splet jevrejskih pesama, pa se nadamo da Êemo ih ➠

se ona raspadne ili nestane. Naravno to neÊe biti lako i puno puta

nas je veÊ do sada obuzela depresija da radimo nemoguÊ posao, ali

borimo se sa problemima i idemo sporo napred korak po korak (ko-

liko god bili ti koraci mali - mi ipak idemo napred).

PPrroobblleemmii JJeevvrreejjsskkee ooppÊÊiinnee uu BBeeooggrraadduuKakvi problemi nas muËe? Nedostatak novca za neke osnovne po-

trebe i programe. Kao πto znate restitucija i vraÊanje imovine joπ nije

doπla do nas u Beograd i JOB nema samostalne izvore finansiranja,

pa stoga i finansije predstavljaju najveÊi problem za nas trenutno.

Nekoliko vaænih odluka smo doneli u cilju poboljπanja finansija

odnosno smanjenja troπkova i nadamo se da Êe to pomoÊi. Naæalost

sa vremena na vreme nas doËekaju neverovatni sluËajevi - kao reci-

mo kada nam je pao zid πto ogradjuje sinagogu. Pao je od starosti i

nakrivljenosti i morali smo pod hitno da ga rekonstruiπemo. Drugo iz-

nenadjenje nam trenutno predstavlja tuæba kojom oπteÊena osoba

potraæuje veliko obeπteÊenje jer ga je pas na Jevrejskom groblju ujeo

pre ravno 25 godina.

Ali ako izuzmemo finansijske probleme - naπa opπtina i opπtinari vode

jedan divan druπtveni æivot, a naπe stare i socijalno ugroæene po-

maæemo kroz razne programe kao sto su Home-Care, Health-Care,

Kuponi za samoposlugu najugroæenijima i novËana pomoÊ starima.

Najnovija akcija je vakcinacija za starije Ëlanove od gripa.

329911

PISMO IZ BEOGRADA :: OSVRT NA RAD JOB-A ::

➠ Ëuti na koncertima koji nam predstoje u opπtini i van nje, a oËeku-jemo i snimanje te izdavanje CD-a.

ZZaajjeeddnniiËËkkii iizzlleettii ii ddrruuææeennjjaaOno πto nas zbliæava su zajedniËki izleti i druæenja ne samo uBeogradu nego i po naπim susednim gradovima i inostranstvu. UNovom Sadu smo imali Sholet - susret uz najukusniji Sholet πto samprobao - ako nije ukus onda je druπtvo uËinilo ovaj susret nezabo-ravnim. Makabijadu u Zrenjaninu je pokvarila kiπa, ali se nismo dali -organizovali smo Indoor Makabijadu sa jedenjem i pijenjem, pa namje uz pesmu svima bilo prelepo. Na PaliÊu kod Subotice smo imalidruæenje uz riblju Ëorbu i tu nas se skupilo skoro 300 Ëlanova opπtinaiz cele Srbije i Crne Gore. Jedan lep izlet smo napravili u oktobru saprijateljima iz Bugarske - karavan za Prag i Budimpeπtu. Nedelju danasu dva autobusa, bugarski i beogradski jurili po autoputevimaMadjarske i »eπke, zajedno Ëekali da nas carinici propuste kasledeÊoj destinaciji, ali smo i pored teπkoÊa ovog puteπestvija Sukotproslavili u velikoj Dohanji sinagogi u Budimpeπti, a posle smo za-jedniËki obiπli jevrejske zamenitosti i sinagoge Praga. Tu smo seslikali i na fotografiji nas sve vidite sa Pragom i Vltavom u pozadini.Oko 85 Jevreja iz dve susedne dræave se na taj naËin zbliæilo i na kra-ju ove ekskurzije igrali smo i pevali na zabavi koju smo priredili usveËanoj sali JOB za rastanak.

Praznike smo proslavili sveËano - Rosh ha Shana je bila veliËanstve-na uz kosher veËeru u Social Hallu, a prvobitni plan da se stolovipripreme za 60 ljudi smo morali da pod hitno menjamo da bi stalosvih 90 koji su bili zainteresovani. Naπ rabin Asiel je priËao o praznikui vodio sveËanost.

RRaaddiimmoo ii nnaa ddaalljjnnjjeemm oobbrraazzoovvaannjjuu......©ta radimo na obrazovnom planu? Organizovali smo seminar zaveÊnike da nauËe da rade i odluËuju zajedno, da se malo bolje up-oznaju - to je bio Leadership seminar “Buncher” sa predavaËima izIzraela. U Kampu Szarvas naπi omladinci i madrihim uËe jevrejskutradiciju i kulturu, ove godine su dve smene omladinaca letovale uMadjarskoj. PoËeo je sa radom kompjuterski klub i uËionica pro-gramiranja, koji smo opremili donacijom Connections-a.

Veliki Evropski dan jevrejske kulture koji je bio u znaku “Kulinarstva” -smo obeleæili uz veliku priredbu na kojoj su predstavljena brojna jelaiz naπe bogate tradicije, predavanje o kashrutu, a njoj je prisustvo-valo preko 200 gostiju.

Sa ponosom moæemo da objavimo da je izaπao treÊi deo knjige “Mismo preæiveli” u izdanju JIM, uredniπtvo se sastajalo svakog Ëetvrtkau opπtini i ja sam ih sa posebom paænjom pratio dok su radili napripremi ove knjige - sad je vreme doπlo da se prevede drugi deo naengleski, a onda Êe naravno i treÊi deo biti preveden da se ovapriËanja i historija nikad ne zaboravi.

Omladinci su organizovalil “Summertime” za decu - program koji jetokom dve nedelje ovog leta okupljao decu πkolskog uzrasta koja suostala u Beogradu preko raspusta, vodili ih na Avalu, pa na bazen ili

izlet brodom oko Beograda, a najlepπi je bio izlet u fabriku sladoledaDelta, jednog od naπih stalnih pokrovitelja.

Æenska sekcija nam je aktivna i organizuje Ëajanke, a na zadnjoj ko-joj sam ja prisustvovao predstavili su antologiju “U voljenoj zemlji”, pasmo se zajedno slikali i ta fotografija je priloæena. Drugo jedno lepodruæenje je klub seniora Zlatno Srce - gde svakog petka naπi najs-tariji provedu par sati zajedno uz jogu ili polagani aerobik za starije,malo veæbaju, popriËaju, popiju Ëaj i poneki keks, pa se razdraganirastanu do sledeÊeg petka. Njihovim sastancima ponekad pris-ustvuju i Ëlanovi koji su smeπteni u Domu za stare na Voædovcu, akad je lepo vreme naprave i zajedniËki izlet.

SSiinnaaggooggaaDo sada smo, za samo ovih par meseci, uz nesebiËnu pomoÊ do-natora ulepπali naπu Sinagogu. Pored nesreÊnog zida πto je pao (kojije i bio ruglo pa je trebalo popraviti ga) i koji je sad mnogo lepπi,ËvrπÊi i veÊi, popravili smo i ulepπali glavni ulaz i kapiju. PorodicaWayne iz SAD-a i organizacija “The bridge of life” je svojim sredstvi-ma popravila i osvetlila zid i kapiju, te sada ulaz u sinagogu izgledaveoma elegantno. Kupili smo kombi da bi mogli da razvozimo naπeËlanove na razne aktivnosti i da razvozimo obroke naπim nepokret-nim Ëlanovima. Obroke tj. ruËak pripremamo u kosher kuhinji kojusmo otvorili pre par meseci i koja je u poËetku pripremala bezmes-na jela, ali Ëlanovi su veoma zadovoljni izborom i ukusom jer je kuvarpravi majstor, a ruËak se sluæi 4 dana u nedelji.

Ako se dræimo one narodne: zrno po zrno pogaËa - kamen po ka-men palaËa, mislim da smo poËeli da gradimo jednu bolju, lepπu iinteresantniju opπtinu, a to veÊ naπi Ëlanovi oseÊaju i daju nam po-hvale da se vidi pozitivan trend. SledeÊa proslava nam dolazi u de-cembru. Pozivamo vas na Hanuka karavan koji pripremamo za krajdecembra i koji ce proÊi kroz nekoliko gradova - pa pratite na naπeminternet sajtu (www.jobeograd.org) detalje i pridruæite nam se, biÊenam lepπe zajedno - kao nekad. Verujemo u ono πto naπa omladi-na kaæe - a njihov moto je trenutno: “Opπtina je ponovo u modi”! ��

Raka Levi, predsjednik Jevrejske opÊine Beogradn

339911

OBLJETNICE:: KRISTALL NACHT::

�� Tridesetih godina dvadesetoga stoljeÊa idolaskom Adolfa Hitlera na vlast odmah jezapoËeo val nasilja i donoπenje zakona protivÆidova - od 1933. godine i prvog bojkota æi-dovskih poduzeÊa, donoπenjem Nuernberπ-kih zakona 1935. godine, zabranom sudje-lovanja na izborima 1936. godine te do prvepolovice 1938. godine u kojoj je donesencio niz zakona kojima se Æidovima branilaekonomska aktivnost. 28. listopada 1938.godine viπe od 17.000 poljskih Æidova bilo jeuhiÊeno (od kojih su mnogi desetljeÊima æiv-jeli u NjemaËkoj i raseljeno u blizinu poljskegranice. Poljska vlada ih je odbila prihvatiti tesu bili internirani u kampove u blizini granices Poljskom1 .

Nacisti su kao povod «Kristalnoj noÊi≈ upotri-jebili ubojstvo tajnika njemaËkog veleposlan-stava u Parizu koje je poËinio Æidov. Samatentat odmah je iskoristio Hitlerov πef pro-pagande Goebbels koji je zapoËeo pogromprotiv njemaËkih Æidova. Napad Grynzpana2

bio je interpretiran kao urotniËki napad «me-unarodnog æidovstva≈3 na Reich i simboliË-no kao osobni napad na Hitlera. Pogrom jedobio naziv «Kristallnacht≈ («Kristalna noÊ≈ ili«NoÊ slomljenog stakla≈)4.

Sam napad na njemaËke Æidove bila je koor-dinirana akcija voena od strane Gestapovaureda (dopis Heinricha Mullera svim uredima

II oovvee ggooddiinnee uu nnooÊÊii ss 99.. nnaa 1100.. ssttuuddeennooggaa,, uu ææiiddoovvsskkiimm zzaajjeeddnniiccaammaa ddii--lljjeemm ssvviijjeettaa ss ttuuggoomm ssmmoo ssee pprriissjjeettiillii ddooggaaaajjaa kkoojjii jjee oobbiilljjeeææiioo ppooËËeettaakkmmaassoovvnnooggaa ssttrraaddaavvaannjjaa ÆÆiiddoovvaa uu nnaajjvveeÊÊeemm zzllooËËiinnuu uu ppoovviijjeessttii jjeeddnnooggaannaarrooddaa .. NNaa ttaajj ssee ddaann oobbiilljjeeææaavvaa oobblljjeettnniiccaa ««KKrriissttaallllnnaacchhttaa≈≈ -- ««KKrriissttaallnneennooÊÊii≈≈..

KKRRIISSTTAALLNNAA NNOO∆∆

Gestapoa 23.55 sata, 9. studenoga 1938.)i ravnala se prema slijedeÊem naputku.

1.) Akcija protiv Æidova, prvenstveno protivnjihovih sinagoga, odvijat Êe se ubrzanopo cijelom Recihu. Provodit Êe se u su-radnji s Ordnenspolizei kako bi se osigu-ralo da pljaËke i veÊi sukobi ne izmaknukontroli.

2.) Vaæan arhivski materijal koji postoji u od-reenim sinagogama mora biti osiguranprema novim mjerama.

3.) Moraju se napraviti pripremne radnje zauhiÊenje 20.000 - 30.000 Æidova u Reic-hu. Prije svega treba selekcionirati do-brostojeÊe Æidove. Daljnje upute slijeditÊe tijekom noÊi.

4.) Ukoliko Êe se Æidovi zateÊi s oruæjem ti-jekom akcije, bit Êe primijenjene najstroæemjere od strane Verfuegunstruppen SS-ai glavnih snaga SS-a koji Êe biti ukljuËeniu sve akcije. Gestapo Êe biti nadleæan zasve poduzete akcije. Za osiguranje mate-rijala, kontakt Êe biti uspostavljen s vod-stvom SD-a. To se posebno odnosi nasinagogu u Koelnu u kojoj se nalazi ma-terijal od iznimne vaænosti, koji Êe biti osi-guran u suradnji s SD-om.

5.) Odmah nakon zavrπetka dogaaja tije-kom ove noÊi, samo zdravi, muπkarci -

Æidovi, ne prestari bit Êe uhiÊeni. Odmahnakon uhiÊenja kontaktirat Êe se odabra-ni koncentracijski logori i sprovest Êe seÆidove u najkraÊem roku u iste. Posebnotreba izdvojiti najimuÊnije Æidove.

6.) Sa sadræajem ove nagodbe treba upoz-nati nadreene zapovjednike i inspektoreOrdnunspolizei i SD-Ober Unterabsch-nutten uz napomenu da su Reicfuhrer SSi Ministar njemaËke policije naredili ovak-ve mjere ....

Drugi vaæan dopis poslao je Reinhard Heyn-rich svim Gestapoovim i SD-ovim podruË-nim uredima (1.20 ujutro, 10. studenoga1938. godine )

PPrreeddmmeett:: MMjjeerree pprroottiivv ÆÆiiddoovvaa ttiijjeekkoomm nnooÊÊii

Povodom atenatata na tajnika Von Ratha uParizu, bit Êe odræane demonstracije protvÆidova tijekom noÊi.

PolitiËko vodstvo biti Êe informirano da je nje-maËka policija dobila instrukcije od Reichs-fuehrera SS-a i ministra policije te se kaotakve moraju usvojiti od politiËkog vodstvapod sljedeÊim uvjetima;

a) Ukoliko takve mjere neÊe ugroziti nje-maËke æivote ili imovinu (sinagoge Êe biti

349911

OBLJETNICE :: KRISTALL NACHT::

➠ spaljene ako ne postoji opasnost od po

æara za okolne zgrade)

b) PoduzeÊa i trgovine moraju biti uniπtene,

ne opljaËkane. Policija je instruirana kako

bi nadgledala i provodila dane zadatke.

c) Posebna pozornost posveÊuje se trgo-

vaËkim ulicama gdje Êe ne-æidovske tr-

govine biti absolutno osigurane od mo-

guÊe πtete.

d) Strani dræavljani - Ëak i ako su Æidovi - ne

smiju biti maltretirani

Pogrom je mogao poËeti. Tijekom noÊi s 9.

na 10. studenoga 1938. godine po cijeloj

NjemaËkoj, Austriji i dijelovima okupiranog

teritorija Sudetlanda huπkaËka je rulja zajed-

no s pripadnicima SS-a i Hitlerjugenda tukla

i ubijala Æidove, upadala u njihove domove,

pritom zlostavljajuÊi æene, djecu i muπkarce.

Æidovske trgovine, poduzeÊa, πkole, bol-

nice, groblja, sinagoge5 napadane su,

uniπtavane i spaljivane. Oko 96 Æidova bilo

je ubijeno, stotine ranjeno, viπe od 1000 si-

nagoga spaljeno, 7.500 trgovina i poduzeÊa

uniπteno i oko 30.000 Æidova bilo je odve-deno u koncentracijske logore6.

Sluæbeni stav njemaËke vlade prema tomdogaaju bio je prikazan kao spontanidogaaj.

Hermann Goering sazvao je sastanak na-cistiËkog vodstva7 12. studenoga 1938.godine kako bi se preispitala πteta nastala ti-jekom «Kristalne noÊi≈ i prebacili krivnju naÆidove. Sastanak je bio od dvostrukog zna-Ëenja: prvo je bilo svaljivanje krivnje na Æido-ve i koriπtenje «Kristalne noÊi≈ kao povoddonoπenju novih antisemitskih zakona koji-ma bi se Æidove uklonilo iz njemaËke eko-nomije8. OdluËeno je, buduÊi da su Æidovibili krivi za ove, da oni legalno i financijskisnose posljedice za πtetu nastalu za vrijemepogroma9.

NacistiËka birokratska maπinerija mogla sepotpuno posvetiti konaËnom rjeπenju «æidov-skog pitanja≈10.

Kristalna noÊ je javnosti definitivno obzna-nila u kojem Êe se smjeru kretati njemaËkapolitika prema Æidovima i prema nekim

povjesniËarima smatra se poËetkom holo-kausta. Æidovi su uvidjeli kako politiËki anti-semitizam moæe voditi k nasilju Ëak i u za-padnoj civilizaciji. Isto tako je pokazalo kakoapatija cijeloga civiliziranog svijeta prema timzbivanjima moæe ugroziti æivote ne samoÆidova veÊ i ostalih manjina.

S druge su strane nacisti mogli zakljuËiti daiako svijet osuuje nacistiËki pogrom11 pro-tiv Æidova, nikako im se ne æeli suprotstaviti.Takav stav bio je dovoljan kako bi se pokre-nule buduÊe akcije protiv Æidova.

Put ka «konaËnom rjeπenju≈ æidovskog pita-nja mogao je nesmetano otpoËeti.

«Kristalna noÊ≈ bila je viπe od samog uniπta-vanja trgovina, πkola, bolnica, sinagoga -ona je nagovijestila fiziËko uniπtenje europs-kog æidovstva te kao takva mora biti ko-memorativno obiljeæavana i posluæiti kaoupozorenje ËovjeËanstvu i bezuvjetno po-dræati sve ærtve neo-faπistiËkih i rasistiËkihnapada. ��

Saπa CvetkoviÊ, dipl .pol.

1 Meu njima bio je i Zindel Grynszpan. Roen1911. godine u zapadnoj Poljskoj zajedno sobitelji bio je 27. listopada 1938. izbaËen izkuÊe od strane njemaËke policije. NjegovduÊan i obiteljske pokretnine bile su zaplije-njene. Zindelov sin Herschel (tada 17 g.), kojije æivio u Parizu, Ëuvπi za izbacivanje obiteljiotiπao je u njemaËko veleposlanstvo s nam-jerom da se osveti (7. 11. 1938.), pritom æeleÊiizvrπiti atenata na njemaËkog veleposlanika.Kako nije mogao doÊi do veleposlanika, teπkoje ranio treÊeg tajnika veleposlanstva Ernstavon Ratha koji je umro dva dana nakon aten-tata.

2 ...Æidov, broj 46 (tijekom prvog sasluπanja Her-schela Grynszpana ); ... «Bolno æalim svoje dje-lo≈ dodao je, «naËin postupka samog me gadi,nisam liËno mrzio Ëovjeka na kojeg samo pu-cao, ali svo moje duπevno biÊe bilo je obuzetojednom miπlju, da moji roditelji i moj narod mo-raju toliko da pate.≈.... «Nismo mi psi! Nije zloËinbiti Æidov! I ja imam svoje pravo da æivim. Ali nedaju mi da æivim u NjemaËkoj ni ma gdjedrugdje. Nigdje nisam mogao naÊi posla. Lutaosam okolo kao otrovan πtakor i nije mi preosta-lo drugo nego da skoËim u vodu.≈... Govorio jeda njegovi roditelji veÊ 28 godina æive u Ha-nnoveru i da su teπkim radom stvorili sebi eg-zistenciju. Njegov otac bio je krojaËki majstor.Odjednom su ih brutalno otjerali na poljsku ➠

359911

OBLJETNICE:: KRISTALL NACHT::

➠ granicu; i ono πto je Ëovjeku najpotrebnije odu-

zeto im je. On je iz dosadaπnjih iskustva pre-

tpostavljao da i njegovim roditeljima kao i svim

ostalim poljskim Æidovima u NjemaËkoj, prijeti

nesreÊa... «Traæio sam posla, ali nisam naπao,

jer mi nisu dali Carte d’Identite, a Carte de Tra-

vail nisam se viπe ni mogao nadati! Otac mi je

slao iz Hanovera novac. Kada sam dobio izgon

iz Francuske ... Kamo da idem? Iπao sam usus-

ret svome djelu gonjen silom, Ëije snage nisam

bio svjestan, bio sam uæasno deprimiran.≈...

3 Iz zagrebaËkog lista Æidov (1939.); Æeneva, 13.novembra (Jta ). Egzekutiva Svjetskog æidovs-kog kongresa objavljuje rezoluciju u kojoj semeu ostalim kaæe: Svjetski æidovski kongresduboko æali atentat πto ga je izvrπio 17-godiπnjipoljski Æidov protiv Ëlana njemaËke ambasadeu Parisu, ali protestuje s krajnjom odluËnoπËuprotiv optuæbi koje njemaËka πtampa timpovodom iznosi protiv vaskolikog æidovstva, aisto tako protiv jezivih «represalija≈ prema nje-maËkim Æidovima, iako ovi ni ukoliko nisu od-govorni za tragiËni pariπki dogaaj. Svjetski æi-dovski kongres i sve æidovske organizacije kaoi svi Æidovi uopÊe uvijek su kategoriËki osuivaliatentate i nasilja. Nasuprot tome ubijeno je utoku progona posljednjih godina nebrojenoÆidova, a na hiljade Æidova je natjerano na sa-moubistvo. U nacistiËkim pjesmama danomicese poziva puËanstvo da ubija Æidove. Zato smou punom pravu da odbijemo novu antisemitskukampanju koju nacional-socijalizam podjaruje uNjemaËkoj i u cijelom svijetu: skreÊemo paænjucivilizovanog svijeta na nove progone Æidova uTreÊem Reichu koje se hoÊe opravdati izolova-nim atentatom izvrπenim u tuini, a koji nije po-tekao iz «urote meunarodnog æidovstva≈,nego je naæalost izazvan nesmiljenim provoka-cijama samog nacionalsocijalizma. Pravi sukrivci besmislenog pariπkog zloËina, koji svi Æi-dovi najoπtrije osuuju, oni koji bez prekidapropovijedaju prioritet sile nad pravom, stavljajunasilje nad pravednost a mrænju nad ljubav pre-ma Ëovjeku.≈

4 U izdanju zagrebaËkog Æidova (1939.) izdva-jamo sljedeÊe novosti: Sve æidovske novine uNjemaËkoj zabranjene; Berlin 8. novembra. Kaoprva represalija na atentat u pariπkom njemaË-kom poslanstvu zabranjeni su u NjemaËkoj sviæidovski listovi na neodreeno vrijeme.; Berlin,9. novembra (Jta). Bankarska kuÊa Mendel-ssohn & Co., najveÊa privatna banka NjemaË-ke, treba joπ prije 1. januara da pree u rukeNjemaËke banke. Banku je osnovao joπ 1805.Josef Mendelssohn, sin Ëuvenog filozofaMossesa Mendelssohna.Posljedica «ariziranja≈neÊe biti samo otpuπtanje æidovskih direktora,veÊ i svih æidovskih namjeπtenika. Ni jedan Ëlan

porodice Mendessohn nije viπe Æidov, ali sebanka smatra ipak ne-arijevskom...I u AustrijibiÊe povuËene sve æidovske gramofonskeploËe; Paris, 9. novembra (Jta): Svim radnjama,koje vode gramofonske ploËe, dostavljene suliste ploËa koje mora da budu povuËene. Kaoπto je poznato, u NjemaËkoj su sve ploËe æi-dovskih kompozitora, dirigenata, pjevaËa imuziËara povuËene i uniπtene. Onda se cijeni-la vrijednost uniπtenog imetka na viπe milijunamaraka.

5 Froma Zeintlin (svjedok Kristalne noÊi) izjavljuje:...«Ono πto meu ostalim nikako ne mogu zabo-raviti je koliËina slomljenog stakla. Povrh svegaNjemaËka nije bila u moguÊnosti proizvesti tolikukoliËinu stakla, veÊ su trebali uvesti iz Belgije, aæidovske zajednice su to sve morali platiti.≈

6 Po prvi put su Æidovi odvedeni masovno u kon-centracijske logore (Buchenwald, Dachau i Sa-chsenhausen) u kojima je stotine bilo ubijenounutar nekoliko tjedana od njihova dolaska. Dioprivedenih se uspio osloboditi ukoliko su srediliemigraciju za sebe i pripisali svu imovinu «Arije-vcima≈.

7 Sastanku su prisustvovali Goering, Goebbels,Reinhard Heydrich, Walter Funk i ostale nacis-tiËke voe.

8 IsjeËak iz Goeringova govora. «Ne bih htioostaviti nerazjaπnjen ovodnevni sastanak, gos-podo. Nismo se sastali kako bi samo razgo-varali nego kako bi donijeli odluke, i Ëime bi...kompetentne sluæbe koje Êe donijeti svemoguÊe mjere za uklanjanje Æidova iz njemaË-ke ekonomije koji bi nakon tih mjera bili dodije-ljeni meni.≈

9 Goering je zavrπio sastanak ovim rijeËima: «Za-tvorit Êu sastanak ovim rjeËima. NjemaËko æi-dovstvo biti Êe kaænjeno za svoje gnusnezloËine, itd.., i morat Êe zauzvrat isplatiti milijar-du maraka. To Êe biti to. Te svinje viπe neÊepoËiniti i jedno novo ubojstvo. Na posljetku htiobi nadodati da ne bi htio biti Æidov u NjemaË-koj.≈

Kazna je bila 1 milijarda maraka za ubojstvoVom Ratha i 6 milijuna maraka koje su osigura-vajuÊe kuÊe trebale isplatiti Æidovima za priËi-njenu πtetu tijrkom «Kristalne noÊi≈, bilo jeuplaÊeno u dræavni proraËun.

10 Na sastanku 12. studenoga 1938. Goering jeizjavio: «Dobio sam pismo napisano premaFuhrerovoj naredbi u kojem se traæi da se æi-dovsko pitanje, sada i jednom zauvijek rijeπibilo na ovaj ili drugi naËin.≈ Nakon sastankadonesen je cijeli niz antisemitskih zakona koji jeu sjedeÊih 2-3 mjeseca stupio na snagu:

1.) Æidovi su morali predati preostale plemenitekovine vladi

2.) Mirovine svih Æidova otpuπtenih iz javnihsluæbi bile su drastiËno smanjene.

3.) Æidovske dionice, nakit i umjetniËki radovimogli su biti otueni od njemaËke dræave.

4.) Æidovi su bili fiziËki odvojeni u njemaËkimgradovima.

5.) Suspenzije vozaËkih dozvola.

6.) Zaplijena radio ureaja.

7.) Policijski sat za Æidove u razdoblju od 21do 5 sati ujutro tijekom ljeta i od 20 do 6sati ujutro tijekom zime. ➠

369911

OBLJETNICE :: KRISTALL NACHT::

➠ 8.) Zakoni koji su se odnosili na zakupce nisu

se odnosili na æidovske zakupce.

9.)11. studenoga 1938. Ministarstvo unutraπ-njih poslova Æidovima zabranjuje noπenje iposedovanje oruæja i municije i hladnogoruæja. Svi koji posjeduju oruæje moraju gaodmah predati lokalnoj policijskoj postaji.

10.) Æidovima je zabranjeno dræati golubovepismonoπe.

11 Iz Æidov (1939.); U vezi s posljednjim mjeramaprotiv Æidova u njemaËkoj pozvat je g. HughesWilson, ameriËki ambasador u Berlinu, hitno uWashington; Washington, 15. Novembra. Reu-ter javlja: Ministar inostranih poslova g. CordelHull pozvao je ameriËkog ambasadora u Berli-nu g. Hughesa Wilsona da se odmah vrati uWashington na referisanje i savjetovanje. Ovaodluka ne znaËi prekid diplomatskih odnosaizmeu SAD-a i NjemaËke, ali se ona u ovdaπ-njim dobro obavijeπtenim krugovima smatrakao neuobiËajni korak, koji se poduzima u na-roËito izuzetnim prilikama. Na zvaniËnom mjes-tu u Washingtonu povratak g.Wilsona u Wash-ington dovodi se u vezu s nedavnim digaajimau NjemaËkoj. Ministarstvo inostranih poslova,meutim, nije dalo nikakvu izjavu po ovoj stvari,veÊ je samo obavijestilo pretstavnike πtampeda je g. Wilson dobio instrukcije da se odmahvrati u Washington.

Iz zagrebaËkoga lista Æidov broj 46; OdjekGrynszpanova djela u francuskoj πtampi; Paris,8. novembra (Jta). Osim desniËarske, izrazitoantisemitske πtampe, koja je iskoristila djelo 17-godiπnjeg Grynszpana za propagandu protivÆidova i emigranata, ostala francuska πtampakomentariπe atentat s rezervom. Ona æali πto jepovrijeen jedan strani diplomata, ali istiËe is-tovremeno da je atentator joπ dijete. Oeuvre pri-mjeÊuje: Mora se dopustiti, htjelo se to ili ne, dasu progoni Æidova u NjemaËkoj naËinili iz togamladoga Ëovjeka atentatora, a ne propagandaæidovske emigracije u Francuskoj. Izuzetak me-u neprednim listovima Ëini veliki radikalsocijal-istiËki dnevnik Ere Nouvelle koji poziva francus-ke Æidove da pomognu Francuzima kako biudaljili æidovsku emigraciju od Francuske. Novi-ne traæe numerus clausus za Æidove u lijeËniË-kom i ostalim intelektualnim zvanjima i savjetujuÆidovima neka osnuju πkole za promjenu zvan-ja, u kojima Êe se Æidovi izuËiti u poljoprivredi,πumskim, æeljezniËkim i rudniËkim poslovima itako se potpunije prilagoditi francuskom æivotu.

Holandija je primila oko 1000 Æidova izbjeglica:London, 22. novembra. Prema vijestima kojesu ovamo stigle Holandija je raspoloæena daprimi djecu i mlade Æidove iz NjemaËke. Zaposljednje dvije nedjelje u Holandiju je puπtenooko 1000 Æidova bjegunaca. Urugvajski parla-ment usvojio je zakon kojim se dozvoljavaulazak hiljadi æidovskih bjegunaca u zemlju.

379911

OBLJETNICE::NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::

�� Proces protiv 22 nacistiËka Ëelnika zapoËeo je 20. studenoga

1945. godine u Nuernbergu, a to je suenje po mnogo Ëemu bilo

jedinstveno - bilo je to prvo suenje Ëelnicima jedne zemlje zbog

zloËina protiv ËovjeËnosti i ratnih zloËina i prvi put u povijesti meunar-

odnog prava da se suenje temeljilo na osobnoj, a ne kolektivnoj

odgovornosti.

S druge strane, taj je sud utro put i kasnijim suenjima protiv genoci-

da. Na njegovim temeljima - i onome πto je u pravnim terminima osta-

lo zabiljeæeno kao “nuernberπki principi” - poËivaju i Meunarodni

kazneni sud za zloËine poËinjene na tlu bivπe Jugoslavije, sud osno-

van za genocid poËinjen u Ruandi te nedavno zapoËeto suenje

iraËkom diktatoru Sadamu Huseinu.

PPoobbjjeeddnniiccii ooddlluuËËiillii kkaazznniittii ooddggoovvoorrnnee zzaazzllooËËiinnee uu DDrruuggoommee ssvvjjeettsskkoomm rraattuu

Tri velike tadaπnje svjetske sile - SAD, SSSR i Velika Britanija - na svo-

jim su konferencijama odræanim u Moskvi (1943.), Teheranu (1943.),

Jalti (1945.) i Potsdamu (1945.) odluËile da Êe pokuπati kazniti one

koji su bili odgovorni za zloËine poËinjene tijekom Drugoga svjetskog

rata.

AmeriËki predsjednik Harry S. Truman ameriËkom je sucu Robertu H.

Jacksonu dao zadatak da osmisli i organizira Meunarodni vojni sud

(IMT) na kojem Êe se suditi nacistiËkim Ëelnicima.

NNuueerrnnbbeerrgg nniijjee iizzaabbrraann sslluuËËaajjnnooJackson je za mjesto suenja predloæio Nuernberg, a taj izbor nije bio

sluËajan. Nuernberg se tada nalazio u ameriËkoj zoni, PalaËa pravde

u tom gradu bila je ogromna (22.000 Ëetvornih metara, 530 ureda i

80 sudnica, a uza zgradu se nalazio i veliki zatvor), πto je bitno

olakπavalo i ubrzavalo suenje.

Osim toga, Nuernberg je imao i simboliËko znaËenje. Upravo su u

tom gradu, nacisti na svojem stranaËkom kongresu 1938. godine

donijeli rasne zakone i zapoËeli provoditi svoje ideje koje su sedam

godine kasnije zavrπile milijunima mrtvih, raseljenih, uniπtenim zemlja-

ma i novim svjetskim poretkom.

SSttaalljjiinn jjee ææeelliioo ddaa ssee ssuueennjjee ooddrrææii uu BBeerrlliinnuuStaljin je meutim æelio da sud bude organiziran u Berlinu te da su-

enja budu - po sovjetskom modelu - brza. Saveznici su 8. kolovoza

1945. godine postigli kompromis i odredili da u Berlinu bude stalno

sjediπte IMT-a, ali da se prva suenja odræe u Nuernbergu. Prema

tadaπnjim prijedlozima, nakon Nuernberga trebalo je nastaviti s me-

unarodnim suenjima ratnim zloËincima, ali do toga nije doπlo zbog

hladnog rata.

Na IMT-u svaki od Ëetiriju velikih sila - SAD, Velika Britanija, SSSR i

Francuska - dale su po jednog suca i njegova zamjenika te tuæitelje.

OOppttuuæænniiccee ssuu ssaaddrrææaavvaallee ËËeettiirrii ttooËËkkeeMeunarodni vojni sud zapoËeo je s radom 18. listopada 1945. u

zgradi Vrhovnoga suda u Berlinu, kada je tuæiteljstvo predstavilo optu-

ænice protiv 24 “velikih ratnih zloËinaca” i protiv 6 “kriminalnih organi-

zacija”.

OOppttuuæænniiccee ssuu ssaaddrrææaavvaallee ËËeettiirrii ttooËËkkee::

1. urota s ciljem poËinjenja zloËina protiv mira

2. planiranje, iniciranje i provedba rata ili agresije

3. ratni zloËini

4. zloËini protiv ËovjeËnosti

Sama suenja poËela su 20. studenoga u Nuernbergu, gradu u ko-

jem su zbog suenja bile primijenjene nevjerojatne sigurnosne mjere.

Okolica PalaËe pravde bila je u potpunosti zatvorena, na ulicama su

bili tenkovi, a tramvaj se nije smio zaustaviti ispred PalaËe pravde -

prema izjavama nekih oËevidaca, putnici u tramvaju nisu Ëak smijeli

ni gledati kroz prozor. ➠

PPrriijjee 6600 ggooddiinnaa ooËËii ËËiittaavvoogg ssvviijjeettaa bbiillee ssuu uuppeerreennee uu NNuueerrnnbbeerrgg ggddjjee jjee zzaappooËËeelloo ppoovviijjeessnnoo ssuueennjjee nnaacciissttiiËËkkiimm zzllooËËiinncciimmaa

©©EEZZDDEESSEETT GGOODDIINNAA OODD PPRROOCCEESSAA UU NNUUEERRNNBBEERRGGUU

389911

OBLJETNICE :: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::

➠ OOppttuuææeenniiccii ssuu rreeddoomm iizzjjaavvlljjiivvaallii:: ““NNiicchhtt sscchhuullddiigg””

Optuæenici su se pred sucima pojavili u nacistiËkim uniformama i svisu izjavili isto: “Nicht schuldig!” (Nisam kriv!).

Tijekom suenja sasluπano je 236 svjedoka, proËitano je 300.000izjava danih pod prisegom, skupljeno je 5.330 dokumenata i 7.300metara filma. Protokol suda sadræavao je 15.000 stranica u 22 toma.

Glavnom sucu Jacksonu pomagalo je 1.000 suradnika. Tijekomprocesa dvanaest prevoditelja i prevoditeljica simultano je prevodilona engleski, francuski, ruski i njemaËki. Povijesne fotografije pokazu-ju pravu vojsku tajnica koje su se bavile dokumentacijom procesa ikoje su doslovno bile zatrpane papirima.

Optuæenici su na raspolaganju imali 27 glavnih branitelja i 54 asiste-nata. O procesu je izvjeπtavalo 350 novinara i knjiæevnika, meu koji-ma su bili i Ernest Hemingway, John Steinbeck i Erich Kaestner, kao

NNaakkoonn NNuueerrnnbbeerrggaa ooddrrææaannaa ssuu jjooππ nneekkaassuueennjjaa nnaacciissttiiËËkkiimm zzllooËËiinncciimmaa::

UU NNjjeemmaaËËkkoojj::

- izmeu 1946. i 1949., druga serija Nuernberπkih procesa (njihukupno 12) na kojima je sueno onima koji su sudjelovali u politi-ci nacistiËkog reæima. Radilo se o 177 osoba : lijeËnika, pravnika,vojnika i industrijalaca. Dvadest Ëetvero ih je pogubljeno, 118osueno na zatvorske kazne, a 35 osloboeno;

- godine 1965. pred sudom u Frankfurtu sudilo se odgovornimaza zloËine poËinjene u nacistiËkom koncentracijskom logoruAuschwitz-Birkenau. Meu optuæenima je bio i Robert Mulka, za-mjenik Rudolfa Hoessa, zapovjednika SS-a u logoru Auschwitz;

- godine 1992. Josef Schwammberger, bivπi zapovjednik radnihlogora na podruËju Krakova izmeu 1942. i 1944. godine,osuen je na doæivotnu kaznu zatvoru na suenju u Stuttgartuzbog ubojstva i sudjelovanja u ubojstvu æidovskih zatvorenika.

UU ddrruuggiimm zzeemmlljjaammaa::

- u kolovozuu 1945. marπal Philippe Petain, πef francuskoga ko-laboracionistiËkog reæima, osuen je na smrt zbor kolaboracije.Njegova je kazna kasnije promijenjena u kaznu doæivotnog zatvo-ra;

- u travnju 1961. Adolf Eichmann, jedan od glavnih izvrπitelja “ko-naËnog rjeπenja æidovskog pitanja”, osuen je pred izraelskim su-dom, nakon πto je tajno uhiÊen u Argentini i potom prebaËen uIzrael. Objeπen je 31. svibnja 1962. u zatvoru u blizini Tel Aviva;

- godine 1987. Nijemac Klaus Barbie, πef Gestapoa u Lyonu,osuen je na francuskom sudu na doæivotnu kaznu zatvora zbogzloËina protiv ËovjeËnosti, posebice zbog toga πto je naredio iproveo deportaciju 44 æidovske djece 1944. godine.

UU HHrrvvaattsskkoojj::

- godine 1986. u Zagrebu je poËelo suenje Andriji ArtukoviÊu,ministru unutarnjih i vanjskih poslova tzv. Nezavisne dræaveHrvatske. ArtukoviÊ je uhiÊen u SAD-u gdje je æivio nakonDrugoga svjetskog rata, te prebaËen u Zagreb. Osuen je nasmrt, ali zbog njegova zdravstvenoga stanja, presuda nijeizvrπena. ArtukoviÊ je umro u sijeËnju 1988. u zatvorskoj bolnici uZagrebu;

- godine 1998. u Zagrebu je sueno Dinku ©akiÊu, poboËnikuzapovjednika logora Stara Gradiπka i upravitelju logora Jase-novac. ©akiÊ je uhiÊen u Argentini, gdje je æivio i odakle je pre-baËen u Zagreb. PravomoÊnom presudom Dinko ©akiÊ osuenje na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog zloËina pro-tiv civilnoga stanovniπtva.

Poziv na bojkot židovskih trgovaca, Njemačka, 1933.

399911

OBLJETNICE: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::

(πef vrhovnog ureda za sigurnost), Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjed-

nik Wermachta), Alfred Rosenberg (ideolog stranke i ministar zadu-

æen za istoËna podruËja), Fritz Sauckel (zaduæen za radnu snagu, πto

je ukljuËivao i prisilni rad), Arthur Seyss-Inquart (komesar Reicha za

Nizozemsku), Julius Streicher (direktor antisemitskog lista Der Stuer-

mer), Joachim von Ribbentrop (ministar vanjskih poslova).

Sedmero osuenika osueno je na zatvorske kazne, meu njima je

bio zapovjednik mornarice Karl Doenitz (10 godina zatvora), Hitlerov

arhitekt Albert Speer (20 godina zatvora) i Hitlerov zamjenik Rudolf

Hess, osuen na kaznu doæivotnog zatvora.

Trojica optuæenika su osloboena.

Martinu Bormannu, jednom od najbliæih Hitlerovih savjetnika, sueno

je u odsustvu i dobio je smrtnu kaznu.

»etiri organizacije proglaπene su kriminalnima: nacistiËka stranka,

SS, sluæba sigurnosti SD i Gestapo.

NNuueerrnnbbeerrgg ii ddaannaass ssiinnoonniimm zzaa ssuueennjjaa rraatt--nniimm zzllooËËiinncciimmaa

Nuernberg je do danaπnjih dana u modernom meunarodnom pravu

ostao sinonim za suenja ratnim zloËincima. To je suenje bilo prvo

u povijesti u kojem su krivci za ratne zloËine odgovarali pred meu-

narodnim sudom, a samo je suenje bilo revolucionarno u mnogim

aspektima. Jedan od njih je bio i zaπtita prava optuæenika.

“Nikada ne smijemo zaboraviti da Êe prema onom na Ëemu mi danas

sudimo ovim optuæenicama, nama povijest suditi sutra”, kazao je

otvarajuÊi procese sudac Robert Jackson.

NajveÊe nasljee Nuernberga ugledalo je svjetlo dana tek nedavno -

uspostavljenjem Meunarodnog kriviËnog suda 1998. godine. Taj bi

sud trebao promovirati vladavinu prava i pobrinuti se da najteæi me-

unarodni zloËini ne prou nekaænjeno. ��

➠ i buduÊi njemaËki kancelar,

Willy Brandt.

Optuæenici su svoje vrijeme pro-

vodili u zatvoru koji je podzemnim

tunelima bio povezan s PalaËom

pravde. UnatoË velikim mjerama

sigurnosti i 24-satnom nadzoru,

dvojica su optuæenika uspjela po-

Ëiniti samoubojstvo: Robert Ley

prije poËetka procesa i Herman

Goering prije izvrπenja smrtne

kazne na koju je bio osuen.

JJeeddaannaaeesstt ooppttuuææeenniikkaaoossuueennoo jjee nnaa ssmmrrttnnee kkaazznnee

Jedanaest optuæenika bilo je 1. lis-

topada 1946. godine osueno na

smrtne kazne. S iznimkom Her-

manna Goeringa, jednoga od or-

ganizatora “konaËnog rjeπenja æi-

dovskog pitanja” koji se ubio 15.

listopada, deset ostalih optuæeni-

ka je objeπeno: Hans Frank

(glavni guverner Poljske), Wilhelm

Frick (ministar unutarnjih poslova),

Alfred Jodl (πef ureda za operaci-

je vrhovnog zapovjedniπtva

Wermachta), Ernst Kaltenbrunner

Nacistička obilježja ispisana nazidu sinagoge u Duesseldorfu, 1933.

409911

UJEDINJENI NARODI :: POVIJESNA ODLUKA ::

UUjjeeddiinnjjeennii nnaarrooddii ddoonniijjeellii ppoovviijjeessnnuu ooddlluukkuu

OOPP∆∆AA SSKKUUPP©©TTIINNAA UUNN--AA 2277.. SSIIJJEE»»NNJJAA PPRROOGGLLAASSIILLAA MMEE––UUNNAARROODDNNIIMM DDAANNOOMM SSJJEE∆∆AANNJJAA

NNAA ÆÆRRTTVVEE HHOOLLOOKKAAUUSSTTAA

Izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom pozdravio je “povijes-nu” rezoluciju OpÊe skupπtine UN-a kojom se 27. sijeËnja odreujekao Meunarodni dan sjeÊanja na ærtve nacistiËkog holokausta.

Jednoglasno prihvaÊena rezolucija zatvara povijesni krug, a donese-na je 30 godina nakon πto je UN donio svoju neslavnu rezoluciju ko-jom se cionizam izjednaËuje s rasizmom, kazao je Shalom za izraels-ki radio. On je odluku o svjetskom obiljeæavanju holokausta nazvao“posebnim dogaajem u povijesti ËovjeËanstva” koja dokazuje da suse odnosi Izraela s UN-om popravili.

“OËi Æidova diljem svijeta bile su uperene u OpÊu skupπtinu”, kazaoje izraelski πef diplomacije.

IIzzrraaeellsskkii mmeeddiijjii:: pprroommjjeennaa ssttaajjaalliiππttaa UUNN--aa pprreemmaa IIzzrraaeelluuIzraelski mediji smatraju da je donoπenje te rezolucije znak promjenestajaliπta OpÊe skupπtine UN-a prema Izraelu - to je prvi put u povi-jesti da je OpÊa skupπtina usvojila jednu izraelsku inicijativu.

Ova posljednja odluka samo je jedna u nizu pozitivnih dogaaja kojisu se u posljednje dvije godine dogodile izmeu UN-a i Izraela: po prviput u svojoj povijesti OpÊa skupπtina je proπle godine usvojila rezolu-ciju kojom se osuuje antisemitizam, a u sijeËnju ove godine OpÊaskupπtina na posebnoj je sjednici obiljeæila 60. godiπnjicu osloboenjanacistiËkih koncentracijskih logora. Prije godinu dana, izraelski vele-poslanik pri UN-u Dan Gillerman imenovan je zamjenikom predsjed-nika OpÊe skupπtine - πto je prvi put otkako je Izrael postao Ëlanomsvjetske organizacije. ��

Rezolucijom se od zemalja Ëlanica UN-a traæi da razvi-

ju programe obrazovanja kako bi se na taj naËin

pokuπale sprijeËiti buduÊi genocidi, osuuju se svaki

pokuπaji negiranja holokausta, osuuje se diskrimi-

nacije i nasilje koje se temelji na vjeri ili etniËkoj pri-

padnosti.

IIzzrraaeellsskkii vveelleeppoossllaanniikk pprrii UUNN--uu:: ““DDiirrnnuutt ssaammkkaaoo IIzzrraaeellaacc,, ÆÆiiddoovv ii kkaaoo lljjuuddsskkoo bbiiÊÊee””

PredstavljajuÊi rezoluciju, izraelski veleposlanik pri UN-

u Dan Gillerman kazao je da je dirnut “kao Izraelac,

kao Æidov, kao ljudsko biÊe i sin obitelji koja je bila ært-

va holokausta”. Gillerman je zahvalio zemljama koje su

podræale tu rezoluciju, a posebice je zahvalio glavnom

tajniku UN-a Kofiju Annanu. �� OpÊa skupπtina Ujedinjenih naroda donijela je poËetkom studeno-ga, nakon dvodnevne rasprave, jednoglasnu odluku da se 27. sijeË-nja proglasi Meunarodnim danom sjeÊanja na ærtve holokausta, kojije glavni tajnik UN-a Kofi Annan opisao kao “jedinstveno zlo”.

Skupπtina UN-a u sijeËnju ove godine odræala je raspravu o holokaus-tu, πto je bio prvi sastanak posveÊen toj temi od kraja Drugoga svjets-kog rata.

MMeeuunnaarrooddnnii ddaann ssjjeeÊÊaannjjaa nnaa æærrttvvee hhoollookkaauussttaa jjeesstt ddaann kkaaddaa jjee 11994455.. oosslloobbooeenn AAuusscchhwwiittzz

Izabrani datum dan je kada su 1945. godine sovjetske snage oslobo-dile zloglasni koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, u okupiranojPoljskoj, u kojemu je ubijeno viπe od milijun osoba, veÊinom Æidova.NjemaËka od 1996. godine 27. sijeËnja obiljeæava Dan sjeÊanja naholokaust.

Meunarodni dan holokausta bit Êe vaæan podsjetnik na “univerzalnepouke holokausta, jedinstvenog zla koje se ne moæe jednostavnoostaviti u proπlosti i zaboraviti”, rekao je Annan.

OOppÊÊaa sskkuuppππttiinnaa oossnnoovvaallaa ii ppoosseebbaann pprrooggrraamm ss cciilljjeemm mmoobbiilliizziirraannjjaa cciivviillnnoogg ddrruuππttvvaa

OpÊa skupπtina UN-a usvojila je takoer poseban program kojemuje cilj mobiliziranje civilnog druπtva na prisjeÊanje na holokaust i obra-zovanje, a za primjenu te rezolucije UN je dodijelio 350.000 ameriËkihdolara.

Opća skupština UN-a

419911

ZLO»INCI:: U BIJEGU PRED PRAVDOM ::

�� Austrijski doktor Aribert Heim, optuæen za

ubojstvo stotine zatvorenika nacistiËkih kon-

centracijskih logora tijekom Drugoga svjet-

skog rata skrivao se u ©panjolskoj posljed-

njih dvadeset godina, objavile su ovog

mjeseca πpanjolske novine.

Heim (91) je od 8. listopada do 29. studeno-

ga 1941. godine “radio” u koncentracijskom

logoru Mauthausenu u Austriji gdje je, prema

podacima Centra Simon Wiesenthal, ubio

nekoliko stotina zatvorenika ubrizgavajuÊi im

smrtonosne injekcije i vrπeÊi nad njima ne-

potrebne operativne zahvate.

Heim je u Mauthausenu bio samo kratko vri-

jeme, a zbog svog djelovanja u tom razdob-

lju - kada je izmeu ostaloga ljude operirao

bez narkoze - dobio je nadimak “Doktor

smrt”. Prema izjavi jednog od svjedoka, Heim

je svakoga jutra u svoj dnevnik uredno zapi-

sivao koliko je ljudi prethodnoga dana ubio.

““DDeerr SSppiieeggeell””:: HHeeiimm jjee bbiioo““ssaaddiissttiiËËkkii zzllooËËiinnaacc””

NjemaËki tjednik “Der Spiegel” Heima je

opisao kao “sadistiËkog zloËinca koji je na-

kon straviËnih eksperimenata u logoru Maut-

hausen zatvorenike ubijao injekcijama ubriz-

gavajuÊi im otrov direktno u srce”. NjemaËki

OOttkkrriivveenn aauussttrriijjsskkii ddookkttoorr ooppttuuææeenn zzaa uubboojjssttvvoo

ssttoottiinnee zzaattvvoorreenniikkaa nnaacciissttiiËËkkiihh llooggoorraa

NNAACCIISSTTII»»KKII DDRR.. SSMMRRTT SSKKRRIIVVAA SSEE UU ©©PPAANNJJOOLLSSKKOOJJ

pisac Ernst Klee u svojoj knjizi “Auschwitz,

medicina nacional-socijalizma i njezine ærtve”

piπe da je “u sadistiËkom smislu Heim nad-

maπivao sve ostale lijeËnike u koncen-

tracijskim logorima, ukljuËujuÊi i zloglasnog

Josefa Mengelea koji je nakon bijega iz

NjemaËke 1979. godine umro u Brazilu”.

NNaakkoonn rraattaa,, HHeeiimm jjee uuhhiiÊÊeenn,, ppaa ppuuππtteenn nnaa sslloobboodduu

Heim je nakon Mauthausena poslan u Finsku

i Norveπku. Posebno je zanimljiv podatak da

su Heima nakon zavrπetka Drugog svjetskog

rata saveznici uhitili, ali buduÊi da je bio optu-

æen samo za pripadnost divizijama SS-a, on

je 1948. godine puπten.

Nakon πto su ga saveznici pustili na slobodu,

Heim je poËeo raditi kao lijeËnik u Friedbergu

u njemaËkoj pokrajini Hessen, a prema ne-

kim podacima Ëak je nastupao i za lokalni

hokejaπki tim. U NjemaËkoj se Heim oæenio,

a 1954. godine otvorio je ginekoloπku ordi-

naciju u njemaËkom gradu Baden-Badenu,

a 13. rujna 1962. godine saznao je da su

njemaËke vlasti izdale nalog za njegovim uhi-

Êenjem te je u posljednji trenutak pobjegao.

Heimova je supruga 1967. zatraæila razvod

braka tvrdeÊi da joj je njezin suprug zatajio

svoju nacistiËku proπlost. Heimova obitelj tvr-

di da je on iste godine preminuo u Juænoj

Americi, ali njemaËka policija je 2001. godine

ponovo uπla u trag “doktoru smrti”, nakon

πto je novac s njegova raËuna u NjemaËkoj

prebaËen u Dansku i ©panjolsku. Osim toga,

njemaËki je raËunovoa zatraæio od vlasti

smanjenje poreza za svoju stranku zbog

toga πto, kako je tvrdio, vlasnik raËuna æivi uinozemstvu. Trag novca njemaËku je policiju,ali i novinare, doveo do ©panjolske.

HHeeiimmuu jjee uu bbiijjeegguu ppoommooggllaa ttaajjnnaa oorrggaanniizzaacciijjaa OOddeessssaa

Prema pisanju πpanjolskog lista “El Mundo”,Heim je od 1985. godine æivio u ©panjolskoj,posljednjih nekoliko godina u blizini grada Ro-ses, na Costa Bravi. Heima je, navodi πpa-njolski list, nakon zavrπetka Drugog svjetskograta skrivala tajna organizacija Odessa, koja jenacistiËkim ratnim zloËincima pomagala u bi-jegu i u tome da dobiju novi identitet.

“©panjolska policija sumnja da je Heim napu-stio Roses jahtom u smjeru Marbelle, nakonπto mu je javljeno da je otkriveno mjesto nakojem se skriva”, prenosi “El Mundo”.

Aribert Heim roen je 1914. godine, a medi-cinu je studirao na Medicinskom fakultetu uBeËu. Danas je on, uz zloglasnog Aloisa Bru-nnera, jedan od najtraæenijih nacistiËkih ratnihzloËinaca. Meutim dok se za Brunnera nemoæe sa sigurnoπÊu utvrditi da je joπ uvijekæiv, direktor Centra Simon Wiesenthal izJeruzalema, Efraim Zuroff smatra da postojivelika vjerojatnost da je Heim joπ uvijek na æi-votu. Zuroff raspolaæe s izjavom jednog Izra-elca koji tvrdi da je prije dva mjeseca osobnovidio Heima na Ibizi.

NjemaËka policija nudi nagradu od 130.000eura za podatke koje bi dovele do HeimovauhiÊenja, a Centar Simon Wiesenthal u sklo-pu svoje akcije “Posljednja πansa” daje10.000 eura za konkretne podatke o mjestuna kojem se “Doktor Smrt” skriva. ��

Aribert Heim

429911

77.. ssttuuddeennooggaa 22000055.. - odræana je sjednica VijeÊa ÆOZ-a na kojoj su donesene

sljedeÊe odluke:

- razrijeπen je ©kolski odbor O.©. Lauder - Lea Deutsch

te je imenovano Povjerenstvo u sastavu Branka Cimer-

manoviÊ, Mira Kern CuculiÊ i Jozef Papo, koje Êe uprav-

ljati πkolom do imenovanja novog odbora.

- imenovana je Komisija za izradu dopuna i izmjena

Statuta ÆOZ-a u sastavu: Sanja ZoriËiÊ TabakoviÊ, Jozef

Papo, Dean Friedrich, Saπa CvetkoviÊ, Hana Gelb i Sa-

brina HoroviÊ.

- raskinut je ugovor s udrugom Æidovska kulturna scena

Bejahad

- raspravljalo se o prijedlogu Izvrπnog odbora za isklju-

Ëenje Ive Goldsteina iz Ëlanstva ÆOZ-a. Komisija za pri-

jem u Ëlanstvo ÆOZ-a negativno se oËitovala o prijed-

logu Izvrπnog odbora. VijeÊe je donijelo zakljuËak da Êe

Ëlanstvo informirati o πtetnom djelovanju Ive Goldsteina,

neoprostivim greπkama koje je uËinio te nepopravljivoj

πteti koju je nanio Æidovskoj opÊini Zagreb.

- VijeÊe je prihvatilo prijedlog Izvrπnog odbora da Nad-

zorni odbor izvrπi pregled poslovanja svih pravnih osoba

kojima je ÆOZ osnivaË. Pregled poslovanja ÆOZ-a je u

tijeku od strane nezavisne revizorske kuÊe.

- VijeÊe je primilo informaciju da su Hrvatske poπte prih-

vatile inicijativu ÆOZ za izradu prigodne poπtanske marke

povodom 200. obljetnice osnutka OpÊine

- VijeÊe je obavijeπteno da je programska osnova za

gradnju centra u Praπkoj dopunjena sukladno prethod-

nim odlukama VijeÊa

1111.. ssttuuddeennoogg aa 22000055.. odræan je u Budimpeπti sastanak predstavnika ÆOZ-a s

g. Georgom Banom, potpredsjednikom i voditeljem ure-

da Ronald S. Lauder Fondacije. Razgovaralo se o

trenutnim zbivanjima u ÆOZ, njihovoj refleksiji na O.©.

Lauder-Lea Deutsch, problemima πkole te o buduÊoj

suradnji fondacije i Æidovske opÊine Zagreb.

1166.. ii 1177.. ssttuuddeennooggaa 22000055.. Æidovsku opÊinu Zagreb posjetio je Eitan Horvat, savjet-

nik fonda SELF, osnovanog po American Jewish Joint

Distribution Commmittee. Raspravljalo se o investicijs-

kim projektima ÆOZ-a (stanovima i odmaraliπtu) koji su

odlukom o proraËunu za 2005.godinu, VijeÊa ÆOZ-a od

oæujka 2005., uvrπteni u potencijalni investicijski pro-

gram, a za koji bi sredstva osigurao navedeni fond. G.

Horvat pregledao je sve nekretnine u vlasniπtvu ÆOZ-a,

te podnio izvjeπtaj Odboru fonda, koji Êe tijekom prosin-

ca raspravljati o dodjeli sredstava.

2211.. ssttuuddeennooggaa 22000055.. ÆOZ posjetila je kombinirana delegacija OSCE-a i

National Public Safety Strategies (SAD) koju je predvo-

dio g. Paul Goldenberg, predsjednik NPSS-a. Razgova-

ralo se o implementaciji programa edukacije javnih sluæbi

o nacionalnim i vjerskim manjinama, te o problemima s

kojima se trenutno suoËava ÆOZ.

2288.. ssttuuddeennoogg 22000055.. odræana je sjednica Odbora za Upravu i financije ÆOZ-a.

Glavne teme bile su realizacija proraËuna za 2005.,

osiguranje sredstava za socijalne pomoÊi i za preæivjele

holokausta, a donesene su i odluke vezane uz tekuÊe

poslovanje za prosinac.

2299.. ssttuuddeennooggaa 22000055..delegaciju ÆOZ-a, u sastavu Ognjen. Kraus, Sanja Ta-

bakoviÊ, Jozef Papo, Saπa CvetkoviÊ, Dean Friedrich,

primio je Nj.E. g. Shmuel Meirom, veleposlanik Izraela u

Hrvatskoj. Sastanak se odræao u prostorijama velepo-

slanstva. Razgovaralo se o trenutnoj situaciji u ÆOZ,

problemima s kojima se OpÊina suoËava te o planovima

koje ima u sljedeÊem razdoblju.

3300.. ssttuuddeennooggaa 22000055.. odræan je sastanak dr. Ognjena Krausa, Saπe Cvetko-

viÊa i g. Daria Lukete, struËnog suradnika za pitanja grad-

nje æidovskog centra u Praπkoj ulici, a vezano uz sigur-

nosne aspekte gradnje.

11.. pprroossiinnccaa 22000055.. Æidovsku opÊinu Zagreb posjetila je prof. Sabrina Horo-

viÊ, predsjednica Æidovske opÊine Dubrovnik. U razgo-

voru s dr. Ognjenom Krausom, predsjednikom Koordi-

nacije æidovskih opÊina u RH razgovaralo se provoenju

planova Koordinacije, sukladno zakljuËcima sa zadnje

sjednice. Dr. HoroviÊ je posjetila DjeËji vrtiÊ M. Weiller,

prigodom Ëega su je djeca, u znak zahvalnosti za dona-

ciju dubrovaËke opÊine, darivala svojim radovima izrae-

nim za Hanuku.

KRONOLOGIJA ÆOZ :: IZ ÆIDOVSKE OP∆INE ZAGREB ::

439911

KULTURA:: ÆIDOVSKI FILM ::

�� Krajem listopada svake godine u Londonu se odræava meuna-rodni filmski festival, a odmah nakon njega, poËetkom studenoga,u glavnom gradu Velike Britanije poËinje Æidovski filmski festival.Ove godine taj je festival odræan Ëetvrti put.

Oba se festivala gotovo isprepliÊu, jer se neki filmovi sa Æidovskogfestivala mogu vidjeti ranije u okviru meunarodnog festivala. U tom

PPooËËeettkkoomm ssttuuddeennooggaa uu LLoonnddoonnuu jjee,, ËËeettvvrrttii ppuuttzzaa rreeddoomm,, ooddrrææaann ÆÆiiddoovvsskkii ffiillmmsskkii ffeessttiivvaall.. NNaaππaassuurraaddnniiccaa VVeessnnaa DDoommaannyy HHaarrddyy pprraattiillaa jjee ffiillmmoovveepprriikkaazzaannee nnaa ttoomm ffeessttiivvaalluu..

»»EETTVVRRTTII ÆÆIIDDOOVVSSKKII FFIILLMMSSKKII FFEESSTTIIVVAALL UU LLOONNDDOONNUU

smislu dvostruku londonsku premijeru imao je i izraelski film reæis-

era Gidija Dara ‘UUsshhppiizznn’ (Ritual tradicionalnog gostoprimstva), u

produkciji strogo ortodoksne æidovske zajednica iz Charedija u

okolici Jeruzalema. Film obrauje promjene u odnosima jednog

ortodoksnog braËnog para kojima ne uspijeva imati djecu. Nadaju

se da Êe se stvari pozitivno pomaknuti kada u znak tradicionalnog

gostoljublja za vrijeme vjerskih praznika prihvate u svoju kuÊu

strance, meutim uspostavi se da su njihovi gosti kaænjenici u bi-

jegu. NeoËekivana situacija dovodi do svakakvih komplikacija.

Drugi ortodoksni film, doduπe domaÊe britanske proizvodnje, prika-

zan na Londonskom filmskom festivalu bio je ‘PPjjeessmmaa nnaadd ppjjeessmmaa--

mmaa’’.. Taj film obrauje ideoloπki vjerski sukob izmeu asimilacijskog

brata i poboæne sestre u okviru jedne britanske ortodoksne obitelji.

PPrriikkaazzaannii ffiillmmoovvii rraazznniihh kkaatteeggoorriijjaa iizz IIzzrraaeellaa,,FFrraannccuusskkee,, NNjjeemmaaËËkkee,, NNoorrvveeππkkee ii SSAADD--aa

Za program Æidovskoga filmskog festivala odabrani su filmovi raznih

kategorija, od igranih i dokumentarnih, do velikog broja kratkih fil-

mova. Prije svakoga cjeloveËernjeg filma prikazivao se po jedna

kraÊi, igrani ili dokumentarni film, a posebnu retrospektivu filmske

proizvodnje kratkog filma imala je filmska i televizijska πkola Sama

Spiegela iz Jeruzalema. Filmovi polaznika ove akademije pokazali

su znalaËku umjeπnost priËanja kratkih filmskih priËa, a svi njihovi

prikazani filmski skeËevi, njih πest, slike su iz svakodnevnog æivota

Jeruzalema.

Ukupno je na festivalu prikazano 20 izraelskih filmova od Ëega njih

16 po prvi put u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim izraelskih filmova

prikazano je par francuskih, dvije njemaËke æidovske komedije,

jedan norveπki igrani film, mnoπtvo koprodukcija i nekoliko

ameriËkih filmov koji su veÊ uπli u opÊu distribuciju. Osim kvalitete,

stimulacija za razgovor bio je jedan je od uvjeta koji su organizatori

festivala postavili autorima filmovima. Ovu inicijativu Festival je usvo-

jio 2002. godine da bi obuhvatio stimulativne filmove o dogaajima➠

449911

KULTURA :: ÆIDOVSKI FILM ::

➠ koji Êe omoguÊiti dijalog povezan sa situacijom na Bliskom is-

toku i njezin utjecaj na globalna zbivanja.

IIzzrraaeellsskkii ffiillmmoovvii ““HHiilllliieerrss”” ii ““TTrraaggaannjjee zzaa iizzgguubblljjeenniimm ggllaassoomm””

U to su se dobro uklopili polemiËni film “HHiilllliieerrss””,, izraelski doku-

mentarni cjeloveËernji film o izraelskoj obitelji koja pokuπava

dokazati da njihov sin nije izvrπio samoubojstvo za vrijeme sluæenja

vojnog roka, kao πto je obitelj bila obavijeπtena. Njihovo traæenje za

istinom otvara politiËku Pandorinu kutiju.

““TTrraaggaannjjee zzaa iizzgguubblljjeenniimm ggllaassoomm”” (‘Be’ikvot Ha’kol Ha’avood’)

izraelski cjeloveËernji dokumentarni film reæisera Tzipija Tropea bio

je prikazan odmah na poËetku Æidovskog filmskog festivala. I taj je

film potvrdio ozbiljnost problematike s kojom se suoËavaju autori

filmske izraelske produkcije. Film priËa o punk pjevaËu Omri Goldi-

nu koji je zajedno s grupom svojih prijatelja, sve djecom visokih

izraelskih vojnih lica, protestirao kao punk rocker protiv militarizaci-

je izraelskog druπtva. No 2002. godine talentirani pjesnik Ormi, u

21. godini æivota bude ubijen u jednom teroristiËkom samoubi-

laËkom napadu na autobus. Od tog trenutka film prati sloæene æiv-

otne prilike njegove pacifistiËke obitelji angaæirane na projektu

koegzistencije i suæivota s izraelskim Palestincima, njihovom suo-

Ëavanju s gubitkom sina, odnosa s palestinskim susjedima i ustra-

jnost Omrijeve obitelji u nastojanju realiziranja koegzistencije.

Londonska publika pozdravila je taj film Ëija je ekranizacija na festi-

valu popraÊena æivom diskusijom pod vodstvom jedne izraelske

psihoanalitiËarke/ terapeutkinje, savjetnice obitelji koje su pretrpjele

takve gubitke. Zajedno s njom na pitanja publike odgovarao je

jedan palestinski pisac iz Libanona. Kroz prikazivanje svakod-

nevnog æivota Omrijeve obitelji angaæirane na izgradnji izraelsko-

palestinske koegzistencije na Zapadnoj obali, film je pokazao slo-

jevitost æivota u Izraelu i kroz to otvorio moguÊnost za razgovor o

mnogim goruÊim temama kao πto su izraelsko-arapski odnosi unu-

tar granica Izraela; problem koji u svakodnevnom æivotu predstav-

lja sigurnosni zid; ponos jednih i drugih; unutarnje prilike u samom

Izraelu kao i sukob generacij...

PPssiihhoo--ffiizziiËËkkee ddiimmeennzziijjee ssiigguurrnnoossnnoogg zziiddaa::tteemmaa ffiillmmaa ““ZZiidd””

O psiho-fiziËkim dimenzijama kontroverznog zida koji dijeli

Palestince od Izraelaca bavi se dokumentarni film “ZZiidd”” (Le Mur) u

francusko-izraelskoj koprodukciji. Autor filma Simone Bitton u filmu

putuje duæ obiju strana zida i razgovara s Palestincima i Izraelcima

koji æive i rade u njegovoj blizini. Film vizualizira znaËanje nepro-

pusne barijere za æivot tih lokalnih zajednica.

““ZZaammiiππlljjeennii ssvvjjeeddookk”” ddookkuummeennttaarrnnii ffiillmm oo hhoo--lliivvuuddsskkoomm iiggnnoorriirraannjjuu nnaacciizzmmaa

Vjeπtom montaæom arhivskog filmskog materijala, ameriËki doku-

mentarni film ““ZZaammiiππlljjeennii ssvvjjeeddookk”” (The Imaginary Witness) progo-

vara o ignoriranju pojave nacizma od strane holivudske filmske

proizvodnje od 1933. godine. Autor Daniel Anker prati odnos

Hollywooda prema holokaustu sve do kraja dvadesetog stoljeÊa.

Preispitivanjem dvosmislenosti odnosa ameriËke kulture i nacizma,film se ne susteæe uka-

zati na moralnu odgo-

vornost holivudskih fil-

mskih producenata i

njihova (ne)prikazivanja

tragiËne povijesti euro-

pskih Æidova, unatoË

tomu πto su u Holly-

woodu uglavnom radili

europski Æidovi i druge

europske izbjeglice.

Filmski magnati iz svo-

jih, Ëesto komercijalnih

razloga, uglavnom ni-

su koristili svoju moÊ

niti za formiranje, ni za

galvanizaciju tadaπnjeg

ameriËkog javnog mni-

jenja protiv nacizma.

Kad bi kritiËniji filmovi

Ëak bili napravljeni, ug-

lavnom bi bivali bun-

kerirani. U prilog svojoj

tvrdnji Anker navodi

mnoπtvo zanimljivih

podataka koje ilustrira

isjeËcima iz pojedinih

filmova. Zanimljivo je

da su od dolaska Hitle-

ra na vlast 1933. godi-

ne pa sve do pedese-

tih godina dvadesetog

stoljeÊa, jedine dvije

komedije koje su izvr-

gavale ruglu Hitlera i

nacizam napravljena

izvan Hollywooda, tj. u

New Yorku - ➠

459911

KULTURA:: ÆIDOVSKI FILM ::

➠ Chaplinov “Veliki diktator” i Lubitschev film “Biti ili ne biti”, sniml-

jen u Velikoj Britaniji.

““VVooddeennii ttrraaggoovvii”” -- ffiillmm oo BBeeËËaannkkaammaa,,pplliivvaaËËiiccaammaa ææiiddoovvsskkooggaa ssppoorrttsskkoogg kklluubbaa

Londonska je publika dugaËkim aplauzom popratila film ““VVooddeennii

ttrraaggoovvii”” (‘Watermarks’) dokumentarni film o sedam BeËanki, sport-

skih plivaËica æidovskog sportskog kluba ‘Hakoah’. Klub je bio os-

novan 1909. godine kada æidovsku mladeæ nisu primali u Ëlanstvo

ostalih sportskih klubova. U razdoblju izmeu dva svjetska rata,

klub Hakoah se proslavio æenskim timom plivaËica. Njih sedam

1936. godine odbile su predstavljati Austriju na Olimpijadi u Berlinu,

pa su im rezultati i imena brisani iz austrijskog registra sportaπa. 77’

film razvija priËu o tim sportaπicama u francusko-ameriËko-izraels-

koj koprodukciji. Temu je istraæio i film reæirao Yaron Zilberman, koji

je plivaËice skupio πezdeset godina kasnije. Posjetio je svaku u

drugoj zemlji, jer ih je rat raselio. Neke su danas u Americi, druge

u Izraelu i u Velikoj Britaniji. Odmah poslije Anschlussa njihov klup-

ski trener pomogao im je pobjeÊi iz Austrije u zadnji Ëas. Reæiser je

za svoj film organizirao njihov ponovni sastanak u BeËu, nakon svih

tih godina. BeË je za njih pun lijepih uspomena iz mladosti, ali pre-

vladavaju gorka sjeÊanja na nacizam. Londonska publika u razgov-

oru reagirala je posebno na jednu sekvencu u kojoj se jedna od

protagonistica u 85-oj godini æivota prvi put nakon 1939. godine

vraÊa u BeË. Na putu od aerodroma ona razgovara s taksistom koji

joj hladnokrvno kaæe kako je normalno da je kao strankinja morala

otiÊi iz Austrije jer tu strancima nije mjesto.

FFiillmm oo ssuuddbbiinnii SSaabbiinnee SSppiieellrreeiinn““»»uuvvaajj mmii dduuππuu”” (Prendimi l’anima/ The Soulkeeper’) je francusko-

talijansko-britanska koprodukcija o Sabini Spielrein koju je iz Rusije

otac poslao na lijeËenje histerije i anoreksije u umobolnicu u

Zuerichu 1905. godine. Mlad lijeËnik Karl Gustav Jung uzima Sa-

binu pod svoje okrilje i na njoj po prvi put eksperimentira s meto-

dama svog uËitelja dr. Sigmunda Freuda. Jung i njegova pacijenti-

ca doæivljavaju strastvenu ljubavnu aferu. S vremenom Jung izlijeËi

Sabinu, a ona zavrπi studij medicine da bi sama postala psi-

hoanalitiËarka. Oduπevljena moguÊnostima koje podruËju psi-

hoanalize pruæa postrevolucionarna Rusija, Sabina se vraÊa u

Moskvu gdje osniva poznatu djeËju ‘Bijelu πkolu’. No ubrzo njezine

avangardne metode odgoja djece, kao i psihoanalizu opÊenito,

zabranjuje Staljin. Zna se samo da su Sabinu i njezinu kÊer ubili

nacisti u Rostovu u masakru u sinagogi 1942. godine. U toj je sin-

agogi kasnije pronaen njezin dnevnik, koji se nalazi u

moskovskom arhivu. PriËa otkriva dvoje istraæitelja koji rade u

arhivu, ali se njezina potka uglavnom osniva na trostrukoj prepisci

izmeu Sabine Spielrein, Freuda i Junga, sluËajno otkrivenoj tek1977. godine.

NNjjeemmaaËËkkaa kkoommeeddiijjaa ““SSvvee zzaa ZZuucckkeerraa””NjemaËka je festivalu doprinijela dvama filmovima iz svoje proizvod-nje. Pogledala sam komediju ““SSvvee nnaa ZZuucckkeerraa”” (Alles auf Zucker)koja je u NjemaËkoj doæivjela velik komercijalni uspjeh. Film jenajavljivan kao uskrsnuÊe njemaËko-æidovske komedije, a radi se ozabavnoj situacijskoj komediji, punoj tragikomiËnih elemenata inekompatibilnosti u odnosima asimiliranih i ortodoksnih Æidova, ali ineæidova na pozadini problema kakve je za mnoge istoËne Nijemcedovelo ujedinjenje dvije NjemaËke.

FFiillmm kkaaoo nnaaËËiinn pprreennooππeennjjaa zznnaannjjaa oo hhoollookkaauussttuu

Organizator festivala dræi da je prenoπenja znanja o holokaustuputem filma integralni dio programa. Zbog toga se svake godine zavrijeme festivala odræavaju predavanja uz prikazivanje filmova nami-jenjenih nastavnicima u uËenicima srednjih πkola. U tu kategorijusvakako ide izvrsni dokumentarni film britanske proizvodnje ““SSkkrriivvaa--nnjjee oodd HHiittlleerraa”” Ëiju priËu priËaju sami svjedoci. To su ljudi koji su kaodjeca u Poljskoj uspjeli preæivjeti holokaust, neki od njih u kana-lizaciji, drugi u rupama iskopanima u zemlji, na neËijem πtaglju ili ta-vanu, Ëesto potpuno sami i bez pomoÊi. Danas su to sve ispunjenii vitalni ljudi u godinama, a njihovo sjeÊanje na te straπne godinezabiljeæeno je sada na ovom filmu.

Festival se zavrπio gala-premijerom jednog takvog filma - maars-ko-njemaËkoga filma ““BBeezz ssuuddbbiinnee”” (Sorstalansag), reæisera LajosaKoltaia, prema knjizi Nobelovca Imre Kertesza.

Kerteszeva je joπ jedna straviËna priËa preæivljavanja. Kao Ëetr-naestogodiπnji djeËak, Kertesz je deportiran iz Budimpeπte u kon-centracijski logor Buchenwald. U logoru ga poneki zatvorenicipouËe kako preæivjeti u nemoguÊim uvjetima. To mu jedva uspije,zapravo pravo je Ëudo da je u tom uæasu ostao æiv i joπ k tomu nor-malan. Meutim, kada se poslije svega uspije vratiti u Budimpeπtu,ravnoduπje ili neprijateljstvo koje osjeÊa prema sebi daleko su teæeiskustvo od samoga logora. ��

Vesna Domany Hardy

PP.. SS..

IInnffoorrmmaacciijjee oo kkoommpplleettnnoomm pprrooggrraammuu ffeessttiivvaallaa ii pprriijjaavvee ffiillmmoovvaa zzaa bbuudduuÊÊii UUKK ÆÆiiddoovvsskkii ffiillmmsskkii ffeessttiivvaallmmoogguu ssee nnaaÊÊii nnaa wweebb ssttrraanniiccii <www.ukjewishfilmfestival.org.uk>

469911

IZ IZRAELA :: YAD VASHEM :: POZIV NA SURADNJU :: HUMOR ::

UUzz ppoommooÊÊ SStteevveennaa SSppiieellbbeerrggaa,, oottvvoorreenn nnoovvii cceennttaarr ss ffiillmmoovviimmaa uu YYaadd VVaasshheemmuu

Uz pomoÊ holivudskoga reæisera Stevena Spielberga, memorijalnicentar holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu otvorio je u stude-nome novi centar s filmovima na temu holokausta.

U novoj videoteci posjetitelji mogu pogledati filmove, dokumentarcei snimljena svjedoËanstva ærtava holokausta, kazao je otvarajuÊinovi centar direktor Yad Vashema Avner Shalev.

“Skupit Êemo sve materijale snimljene od 1945. godine do danas”,kazao je Shalev istiËuÊi kako to do sada nitko nije napravio.

“Mi znamo da su snimljeni materijali vrlo vaæni i da postaju sve va-æniji”, rekao je direktor Yad Vashema.

FFiillmmsskkii cceennttaarr oossnnoovvaann uuzz ppoommooÊÊ

ZZaakkllaaddee SStteevveennaa SSppiieellbbeerrggaaFilmski centar, osnovan djelomiËno uz pomoÊ Spielbergove zakla-de, posljednja je novost preureenog muzeja Yad Vashema, koji jeotvoren u oæujku ove godine u nazoËnosti Ëelnika iz 40 zemalja.Hrvatsku je na otvaranju novoureenog Yad Vashema predstavljaopredsjednik Stjepan MesiÊ.

Spielberg je sa svojom drugom zakladom nazvanom “Zaklada zavizualnu povijest: preæivjele ærtve holokausta”, skupio viπe od52.000 snimljenih svjedoËanstava ærtava holokausta diljem svijeta.ZahvaljujuÊi suradnji Yad Vashema i Spielberga ta Êe se svjedo-Ëanstva moÊi pogledati u novom centru.

Osim toga, Yad Vashem je dobio prava za emitiranja filmova - po-put Spielbergove “Schindlerove liste” - u novom centru.

Posjetitelji Êe snimljene materijale moÊi pogledati na 50 raËunalakoja se nalaze u centru, objasnio je Shalev.

YYAADD VVAASSHHEEMM OOTTVVOORRIIOO SSEE NNOOVVII CCEENNTTAARR SS

FFIILLMMOOVVIIMMAA OO HHOOLLOOKKAAUUSSTTUU

DDrr.. MMiirrjjaamm RRaajjnneerr,, povjesniËarka umjetnosti i predavaËica moder-ne æidovske umjetnosti na Univerzitetu Bar Ilan u Izraelu, zapoËinje,u okviru Internacionalnog instituta za prouËavanje holokausta priYad Vashemu, istraæivanje o æidovskim umjetnicima s podruËjabivπe Jugoslavije stradalih u ratu kao i radova umjetnika Ëije seteme bave holokaustom.

Ukoliko ste poznavali te umjetnike ili posjedujete njihove radove,fotografije njih ili njihovih radova, pisma, sjeÊanja, dnevnike i sliËanarhivski materijal vezan za njihovu djelatnost, molim Vas da seobratite elektroniËkom poπtom na adresu: rajnerm@mail.biu.ac.il iliobiËnom poπtom na adresu: Mirjam Rajner, 13a Ben Dor St.,96103 Jerusalem, Israel.

Vaπa pomoÊ moæe doprinijeti saËuvanju od zaborava i boljem ra-zumijevanju njihove umjetniËke djelatnosti kao vaæna oblika duhov-noga otpora pred pokuπajem uniπtenja.

Hvala unaprijed,

Mirjam (Mia) Rajner.

DDrr.. MMiirrjjaamm RRaajjnneerr mmoollii zzaa ppoommooÊÊ uu ssvvoomm iissttrraaææiivvaannjjuu

Dr. Mirjam Rajner započinje istraživanje o

židovskim umjetnicima s

područja bivše Jugoslavije

ÆIDOVSKI HUMORPPooggooddii ttkkoo ÊÊee bbiittii mmoojjaa ssuupprruuggaaÆidovski mladiÊ dolazi kuÊi i uzbuenopriznaje majci da se zaljubio i da senamjerava oæeniti.“Majko, dovest Êu ti kuÊi tri djevojke ati pokuπaj pogoditi s kojom od njihÊu se oæeniti”, kaæe mladiÊ.SljedeÊeg dana, doveo je tri prekrasnedjevojke kuÊi i posjeo ih u dnevniboravak. Nakon nekog vremena upitamajku.“Dobro, mama, pogodi koja Êe od njihbiti moja supruga”-“Djevojka koja sjedi u sredini”, odgovarabrzo majka.“Nevjerojatno. Pogodila si. Kako siznala?”, upita mladiÊ.“Ona mi se jedina ne svia”, odgovaramajka.

479911

ZANIMLJIVOSTI:: NAJPOZNATIJI DNEVNIK NA SVIJETU ::

�� Stan u Amsterdamu, u kojemje Anna Frank poËela pisati svojdiljem svijeta poznat dnevnik prijenego πto se poËela skrivati odnacista, obnovljen je nedavno ustilu tridesetih godina proπlogstoljeÊa i preureen u utoËiπte zaprogonjene pisce.

Obitelj Frank u trosobnom je sta-nu u juænom Amsterdamu æivjelaod 1933. do 1942. godine.

SSttaann oobbnnoovvlljjeenn uuzzppoommooÊÊ ffoottooggrraaffiijjaa iizzoobbiitteelljjsskkoogg aarrhhiivvaaNizozemski struËnjaci mjesecimasu uklanjali iz stana moderne do-datke, a pri tome su se koristili fo-tografijama iz obiteljskog arhiva ipismom Anne Frank u kojem jestan opisan. Danas je stan nam-jeπten u istom stilu u kojem ga jeostavila obitelj Frank.

Ponovo je izraen i pisaÊi stol nakojem je 13-godiπnja Anna vjeroja-tno poËela pisati dnevnik u lipnju

1942. godine, nekoliko tjedanaprije nego πto se zajedno sa svo-jom obitelji poËela skrivati odnacista.

I dok je zgrada u kojoj se obiteljFrank skrivala postala muzej, stanu tihom predgrau Amsterdama,u kojem je Anna provela veÊinudjetinjstva, bio je gotovo nepoz-nat sve dok nedavno nije ponu-en na træiπtu nakon Ëega je ni-zozemska televizija pokrenulakampanju za njegovu zaπtitu.

UU AAnnnniinnuu ssttaannuu bboorraavviittÊÊee ppiissccii kkoojjiimmaa pprriijjeettiicceennzzuurraa iillii pprrooggoonnObnovljeni stan iznajmljen je jed-noj amsterdamskoj zakladi kojaÊe svake godine pozvati jednogstranog pisca kojem u domoviniprijeti cenzura ili progon da doeu njemu æivjeti i raditi.

Prvi stanar bit Êe alæirski romano-pisac i pjesnik El-Mahdi Acherch-our (32), koji piπe novi roman. ��

““DDnneevvnniikk AAnnnnee FFrraannkk”” -- jjeeddaann oodd ssiimmbboollaa pprrooggoonnaa ÆÆiiddoovvaa ttii--jjeekkoomm DDrruuggooggaa ssvvjjeettsskkoogg rraattaa

“Dnevnik Anne Frank” prvi je puta objavljen u Nizozemskoj1947. godine pod naslovom “Het Achterhuis” i s vremenomje postao svojevrsni simbol progona kojima su Æidovi biliizloæeni tijekom Drugoga svjetskog rata. U tom dnevniku 13-ogodiπnja djevojËica iznosi svoje vienje rata, skrivanja, stra-hove, opisuje svoje snove i æelje.

Nizozemski naslov ove knjige odnosi se na dio kuÊe koji jesluæio kao skroviπte dvjema obiteljima koje su se ondje skri-vale od 1942. do 1944. godine. Achter na nizozemskomznaËi ‘iza’, a huis je ‘kuÊa’.

Nacisti su skroviπte Anne Frank i njezine obitelji otkrili ukolovozu 1944. godine. Svi stanari bili su uhiÊeni iprebaËeni u njemaËke i nizozemske koncentracijske logore.Gestapo je opljaËkao tajno skloniπte, a dvije obiteljske pri-jateljice su meu gomilom starih knjiga, revija i novina kojesu bile ostavljene na podu pronaπle Annin dnevnik. Od svihstanara tajnog skroviπta, Drugi svjetski rat preæivio je jedinoAnnin otac. Anna i njezina sestra Margot umrle su od tifusau koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u oæujku 1945.godine, samo dva mjeseca prije osloboenja.

OObbnnoovvlljjeenn ssttaann AAnnnnee FFrraannkk uu AAmmsstteerrddaammuu

SSTTAANN AANNNNEE FFRRAANNKK PPOOSSTTAAOO UUTTOO»»II©©TTEE ZZAA PPIISSCCEE

489911

RECENZIJE :: HOLOKAUST I FILM ::

HHoollookkaauusstt ii ffiillmm

�� ““HHOOLLOOKKAAUUSSTT II FFIILLMM””

-- KKNNJJIIGGAA ZZAA GGEENNEERRAACCII--

JJEE FFIILLMMSSKKIIHH II KKUULL--

TTUURRNNIIHH DDJJEELLAATTNNIIKKAA

Kako se od kraja Drugo-

ga svjetskog rata do da-

nas kroz film i televiziju

obraivalo tematiku ho-

lokausta u zapadnoj Eu-

ropi ( s iznimkom eseja o

filmova Andrzeja Wajde),

iscrpno se bavio simpozij

odræan na tu temu u lon-

donskom Imperijalnom

ratnom muzeju 2001.

godine.

Sada su izlaganja svih sudionika tog simpozija, njih trideset i

osam, sakupljena i objavljena pod naslovom “Holokaust i film” u

knjizi koja Êe zasigurno posluæiti generacijama filmskih radnika i

drugim kulturnim djelatnicima na kojima ostaje oËuvanje teπkog

nasljea holokausta.

Nakon pomnog istraæivanja cjelokupne, do sada poznate i arhivi-

rane vizualne grae, s vremenskom distancom, mnogi su se

autori u svojim prilozima osvrnuli kritiËki na dosadaπnji tretman

holokausta koji je Ëesto bio podloæan ideoloπkim i politiËkim pri-

tiscima i strujanjima, meudræavnim odnosima, cenzuri itd.

FFiillmmsskkii kkrriittiiËËaarr oo ddjjeelluu AAllaaiinnaa RRaassnnaaiissaaTako, na primjer, francuski filmski kritiËar Christian Delage piπe o

filmu Alaina Rasnaisa “NoÊ i magla”. Njegov esej mogao bi

posluæiti kao ilustracija. ZnaËajni Rasnaisov 35’ dokumentarni film

nastao je 1955. od dokumentarne grae skupljene za nekoliko

izloæaba o holokaustu, povodom desete godiπnjice osloboenja

koncentracionih logora. Film je prvi progovorio filmskim jezikom o

koncentracijskim logorima i kao takav bio zapaæen i nagraivan,

da bi na traæenje vlasti bio bunkeriran kao neprikladan za prikazi-

vanje u tadaπnjoj Francuskoj. Tako je, osim rijetkih privatnih

((HHoollookkaauusstt aanndd tthhee MMoovviinngg iimmaaggee)) uurreeddnniiccii TToobbyy HHaaggggiitthh ii JJooaannnnaa NNeewwmmaannWWaallllfflloowweerr PPrreessss,, 22000055.. ££ 1166..9999(Toby Haggith radi u Imperijalnom ratnom muzeju. Joanna Newman je direktorica za umjetnost i obrazovanje uÆidovskom kulturnom centru u Londonu.)

ekranizacija, ostao zakopan do 1992. godine kad su poslije anti-semitskih ispada i oskrvnuÊa u Carpenterasu vlasti opet poseg-nule za njim. Tek je tada doæivio televizijsku premijeru na nacional-noj televiziji, da bi od tada bio prikazivan kao dio obavezne nas-tave povijesti u srednjim πkolama, πto pokazuje kako su seshvaÊanja izmijenila, jer je u vrijeme nastanka film bio zabranjen zamlae od 17 godina.

Prije dvadeset godina presudni utjecaj na vienje holokaustanapravili su filmovi “Shoah” Claudea Lanzmanna i dokumentarnifilm o suenju Adolfu Eichmanu. Lanzmannov, kao i film oEichmanu, prvi su doveli pred kameru same svjedoke holokaustakoji su o tim straviËnim dogaajima progovorili i to na tim straπnimmjestima. Danas nam je nezamislivo da se o tim dogaajimauopÊe moglo govoriti bez njihova sudjelovanja.

EEsseejj oo CCllaauuddeeuu LLaannzzmmaannnnuuEsej o Claudeu Lanzmannu govori o cjelokupnom njegovu djelu oholokaustu, tj. o filmovima koji su nastali od grae koju nije iskori-stio za devet i pol sati dugaËak “Shoah”. Od te preostale graenastali su njegovi filmovi :”Un vivant qui passe: Auschwitz” 1943;“Theresienstadt” 1944; a 2001. godine zavrπio je 16-satni film“Sobibor, 14 oktobra 1943”. O cjelokupnu Lanzmannovu opusupiπe Raye Farr, filmska autorica i ravnateljica washingtonskogaMuzeja holokausta za filmsku i televizijsku grau i produkciju.

FFiillmmsskkee kkaatteeggoorriijjee:: pprrooppaaggaannddaa,, ffiillmm kkaaoo ssvvjjeeddookk,, ddookkuummeennttaarrnnii ffiillmm......Filmski kritiËar i autor dokumentarnih filmova Lutz Becker piπe o

dvama filmovima raenim za nacistiËku propagandu uTeresienstadtu, koji su ne tako davno otkriveni u arhivima praπkefilmske πkole FAMU. Na ovaj bi se naËin moglo nanizati joπ 35zanimljivih eseja. A svaki se dio bavi drukËijom filmskom kategori-jom, tj. film kao svjedok, propaganda, dokumentarni film na tele-viziji, igrani film, nasljee holokausta i drugih genocida.

Svaki od tih doprinosa dodaje neπto novo πto se moæda nije zna-lo o gledanju tih dogaaja. Zbog toga je knjiga podijeljena u petdijelova s podnaslovima: Film kao svjedok; Film kao propaganda,Holokaust kroz dokumentarne filmove; Holokaust u igranim filmo-vima, Nasljee i drugi genocidi.

Skupljena je jedinstvena kombinacija razliËitih glasova i glediπtaπto pruæa mnogostruki uvid u problematiku prenoπenja i oËuvanjaiskustva holokausta. Autori pojedinih eseja u knjizi jesu arhivisti,kustosi, filmski autori, znanstvenici i svjedoci holokausta i drugihgenocida. Knjiga sadræi iscrpnu filmografiju i bibliografiju te tema-tike. ��

Vesna Domany Hardy

499911

RECENZIJE:: ÆIDOVSKI GETO U DUBROVNIKU ::

�� Dubrovnik, grad optoËen zidinama πto su

ga Ëuvale izvana, ali istodobno i zatvarale

DubrovËane u malu meusobno i predobro

znanu zajednicu, pokazuje se u ovoj vrsnoj

knjizi Vesne MioviÊ ipak i otvorenim gradom.

To je i knjiga koja svjedoËi o Gradu i slici o

njemu koja se prelama i zrcali u tri stoljeÊa

æivota æidovske zajednice. Knjiga razmatra

æivot Æidova u gradu u trima vremenskim

odsjeËcima: do nastanka geta (1546.), do

katastrofalnog potresa (1667.) te do pada

DubrovaËke Republike (1808.). Æidovi u

Grad pojedinaËno i usputno dolaze od 13.

stoljeÊa, intenzivnije u doba oslobaanja od

mletaËke vlasti sredinom 14. stoljeÊa, u

doba definiranja odnosa s moÊnim osman-

skim susjedom te razvoja u jaku trgovaËku

luku πto spaja Istok i Zapad i sama pritom

dobro prosperirajuÊi. Gonjeni i protjerani iz

Portugala i ©panjolske, a potom i iz juæne

Italije, Æidovima je na putu prema istoku i

zaπtiti πto ju je pruæalo Osmansko Carstvo

negdje na putu prirodno bio Dubrovnik.

Obostrani interes domaÊina i novih dosel-

jenika, u prvome redu u trgovini, pobijedio je

domaÊu netrpeljivost i Æidovi su se smjeli

stalno nastaniti meu dubrovaËkim mirima.

Upravo je godina 1546., godina osnivanja

geta, poËetak suæivota DubrovËana sa

Æidovima.

Postanak, rast geta i njegovo rastakanje u

samom srcu zatvorenoga grada, tog mjesta

πto je bogato nastanjeno povijeπÊu, okosni-

ca je ove knjige. Autorica geto gradi u

arhitektonskom smislu: detektira kuÊe koje

su Æidovi nastanjivali ne samo u ÆudioskojveÊ i u susjednim ulicama (KovaËkoj idanaπnjoj BoπkoviÊevoj), rekonstruira nesta-lu ulicu (Meu palaËama), πto je najprijenadsvoena, a poslije zagraena i potpunozaboravljena zatvarala taj prostor, otkrivaprolaze meu zidovima kuÊa koje su senaslanjale na kuÊe u getu, ali nisu smjele bitinjegovim sastavnim dijelom jer su improËelja bila okrenuta otvorenu gradu patime i zabranjena Æidovima za stanovanje,opisuje skladiπta u prizemljima koja su bilasrediπtima gospodarskoga æivota te zajed-nice. No, to je tek jedan aspekt ove knjige.

Onaj drugi kazuje o odnosu Æidova i Grada,o odnosu koji je neprestano kolebao izmeunetrpeljivosti, meusobne snoπljivosti i pro-miπljene gradske lukavosti i njezina umjeπnaplivanja izmeu domaÊih i rimskih crkvenihzabrana i njihova svjesnog krπenja u ograni-Ëavanju æidovskih sloboda, a sve zbog viπihciljeva i opÊeg gradskog dobra - i politiËkog- u æidovskim diplomatskim poklisarskim po-hodima Turcima - i materijalnog - u naplatiporeza, najmova i inih daÊa - ali i u zabran-jenim uslugama æidovskih lijeËnika. I gradskesu se odredbe o isticanju æidovskih oznakana odjeÊi stoga tijekom stoljeÊa moraleopetovano uvoditi jer su se oËito Ëestokrπile.

Knjiga se ni tu ne iscrpljuje: ona govori i o æiv-otu te zajednice i njezinu dugovjeku proæi-manju s gotovo svim vidovima dubrovaËkesvakidaπnjice. Zatvoreni prostor geta bio jetek srediπtem zajednice (kasnije sve viπe

PPrriikkaazz kknnjjiiggee VVeessnnee MMiioovviiÊÊ oo ppoovviijjeessttii ÆÆiiddoovvaa uu DDuubbrroovvnniikkuu

ÆÆiiddoovvsskkii ggeettoo uu DDuubbrroovvnniikkuu ((11554466 --11880088)),,

VVeessnnaa MMiioovviiÊÊHHAAZZUU,, ZZaavvoodd zzaa ppoovviijjeessnnee zznnaannoossttii uuDDuubbrroovvnniikkuu,, ZZaaggrreebb--DDuubbrroovvnniikk 22000055..,, 114400 ssttrr..

Æidova æivi i izvan njezinih zadanih mjera): unjoj je organiziran vjerski æivot, πkole, bra-tovπtine, tu su se odvijale i kazaliπne iglazbene priredbe, ali i meusobne svae ituËe (gradska bi se vlast upletala ipresuivala tek kad æidovska zajednica nijemogla naÊi rjeπenje). UnatoË muËnimdogaajima i optuæbama protiv Æidova, kojioslikavaju krhku i promjenjivu toleranciju pre-ma njima, zakljuËuje se da su Æidovi uDubrovniku æivjeli slobodnije i ljepπe no umnogim drugim krajevima. SvjedoËe to po-daci o vraÊanju na æidovska imena prethod-no drugdje pokrπtenih Æidova, o Didaku Piru,pjesniku koji je sudjelovao u pjesniËkom re-nesansnom æivotu Dubrovnika i svoje mjestonaπao i u Kombolovoj “Povijesti hrvatske kn-jiæevnosti”, o brojnim slavnim lijeËnicima kojisu se zauvijek zaustavili u Dubrovniku.

Fotografije te 17 priloga na kraju knjige spopisima imena i prezimena dubrovaËkihÆidova i njihovih obiteljskih veza (gdje je togod bilo moguÊe), s dotacijama o njihovudolasku, odlasku i vjeËnom ostajanju uGradu potkrepljuju i poosobljuju opisanedogaaje i ljude. Autorica je pokazala zavid-no strpljenje i ustrajnost jer treba mnogoznanja da bi se iz teπko odgonetljivih krhoti-na razasutih u raznorodnim vrelima Dræavnogarhiva u Dubrovniku, u rukopisima i u litera-turi prepoznala jeka tog davno nestaloga svi-jeta. Istovjetno izdanje na engleskom jezikupomoÊi Êe recepciji knjige izvan hrvatskoggovornoga prostora. ��

Ljiljana Marks

509911

:: MATISYAHU ::MUZI»KI KUTAK

�� Mladi i po svemu jedinstveni ameriËki glazbenik

Matisyahu nakon uspjeπne turneje po Izraelu i Europi

uskoro treba izdati svoj novi Ëetvrti album. Iako ga je glaz-

ba poËela zanimati joπ u djetinjstvu, Matisyahu prvi je usp-

jeh postigao kada je nakon prelaska na ortodoksno æi-

dovstvo spojio svoje dvije najveÊe muziËke inspiracije -

Boba Marleya i Sholoma Carlebacha, ortodoksnog rabina i

Za neke neobiËan spoj hasida irastafarijanaca, Matisyahu ob-jaπnjava slinËostima tih dvajuvjerovanja. - Raste koje sureligiozne poπtuju zakone ipravila Staroga zavjeta.Obje skupine, ➠

“Iskreno vjerujem u univerzalnu narav glazbe i sretan sam što moje pjesme dotiču razne skupine ljudi bez obzira na njihova osobna uvjerenja”

prema mnogima

jednog od najbolji

autora æidovskih

vjerskih pjesama

koji snimio viπe od

25 albuma. Zbog

toga mnogi

Matisyahua smatraju zaËetnikom pravca zvanog hasidski

reggae.

Matisyahu, pravim imenom Matthew Miller, rodio se 1979

u Pennsylvaniai u obitelji reformiranih Æidova. Kao tinejdæer,

nakon brojnih poteπkoÊa sa πkolom, odlazi prvi put u

Izrael, gdje poËinje prouËavati judaizam i prvi put, kako

sam priznaje, postaje svjestan svog æidovskog identiteta.

Povratak u SAD doæivljava vrlo teπko, nakon Ëega odlazi u

New York. U Brooklynu postaje Ëlanom zajednice

Lubavitchevih hasida, koju vodi u svijetu poznati rabin

Menachem Mendel Schneerson. Tamo i danas æivi, sa

svojom suprugom i sinom.

HHaassiiddsskkiiHHaassiiddsskkii BBoobb MMaarrlleeyy

519911

:: MATISYAHU :: AARON LANSKY ::

➠ svaka na svoj naËin, plivaju protiv struje-smatra Matisyahu, koji je

u Americi postao prava zvijezda.

Njegov snaæan glas koji uvijek podiæe raspoloæenje publike i naËin

pjevanja u potpunosti se podudara s tradicinalnim rasta roots

stilom, koji uspjeπno mijeπa s rapom i betboxingom, sliËno

Eminemu, kao i s tradicionalnim stilom æidovskih kantora i hasidskim

nigunima, vokalnim glazbenim improvizacijama. VeÊina njegovih

pjesama duhovog je ili spritualnog sadræaja, koji propituje najdublje

osobne dileme svakog Ëovjeka. Stihove uglavnom piπe na

engleskom jeziku, a djelove na hebrejskom ili jidiπu. Matisyahu iz-

dao je dosad dva albuma “Shake Off the Dust... Arise” (2004) te

“Live at Stubbs: Austin TX 2/19/05” (2005). U sijËenju mu izlazi

treÊi album pod nazivom “Youth.”

NajveÊi uspjeh na ameriËkim top listama postigao je pjesmom

“King Without a Crown”, Ëiji je novi spot postao hit na ameriËkim tv

postajama. Proπlog mjeseca kandidiran je za nagradu MTV-a u kate-

goriji “OtkriÊe godine”, a nakon πto su mu naklade preπle 100.000

primjeraka privukao je i paænju moÊnog Sonya, koji mu je izdavaË.

Osim glazbom, pozornost ameriËkih medija privukao je i svojom

pojavom. Kao i svaki hasid ima bradu i zulufe, nosi crni πeπir,

bekish(crni dugi kaput) i gartel(molitveni πal). Za razliku od veÊine

ostalih reggae muziËara Matisyahu moli se tri puta dneveno, iza

pozornice Ëita Toru, ne nastupa petkom i subotom za vrijeme πaba-

ta i na turnejama uvijek naravno zahtjeva koπer hranu. S obzirom

da mu stroga vjerska pravila zabranjuju da nepoznate æene gleda u

oËi ili se s njima rukuje, novinari mu Ëesto postavljaju pitanja kako

izbjegava poglede brojnih atraktivnih oboæavateljica koje posjeÊuju

njegove koncerte diljem svijeta. On tvrdi da mu to nije problem, jer

na pozornicu izlazi kako bi svojom zaista jedinstvenom glazbom πirio

dobre vibracije meu ljudima svih vjera i rasa.

“Iskreno vjerujem u univerzalnu narav glazbe i sretan sam πto moje

pjesme dotiËu razne skupine ljudi bez obzira na njihova osobna

uvjerenja”, rekao je. ��

Zorana Bajt

ÆIDOVSKO NASLJE–E

VVrriijjeeddaann ppookkuuππaajj ssppaaππaavvaannjjaa jjiiddiiππaa -- aammeerriiËËkkiiÆÆiiddoovv AAaarroonn LLaannsskkyy oossnnoovvaaoo CCeennttaarr kknnjjiiggaa nnaa jjiiddiiππuu

AAMMEERRII»»KKII ÆÆIIDDOOVVPPOOKKUU©©AAVVAA SSPPAASSIITTII JJIIDDII©©

�� “Shulem Aleichem”, kaæe glas na

telefonskoj sekretarici u Nacionalnom

centru knjiga na jidiπu u Massa-

chusettsu, a nakon toga pozivatelj

Ëuje æivahnu klezmersku muziku. Tek

tada Aaron Lansky, osnivaË i ravna-

telj centra, odgovara na telefonski

poziv. Prije dvadeset i sedam godi-

na, kada je on imao 23 godine, na

svoja je pleÊa preuzeo velik zadatak:

spasiti preostale knjige na jidiπu na

svijetu.

LLaannsskkyy oottkkrriioo pprraavvoo bbllaaggoo uu pprriivvaattnniimm kknnjjiiæænniiccaammaa

Lansky je u to doba bio student æidovske povijest na sveuËiliπtuHampshire i tada je shvatio da se u privatnim knjiænicama starijihÆidova u SAD-u skriva pravo blago - knjige na jidiπu. Te su knjige,s obzirom da nije bilo druge generacije onih koji Êe ih moÊi Ëitatina jidiπu, Ëesto bacane u smeÊe. Literatura na jidiπu u to je dobabila u slijepoj ulici: Izraelci su u potpunosti napustili jidiπ, novageneracija Æidova u dijaspori prelazila je na lokalne jezike, a ultra-ortodoksni Æidovi, jedini koji su joπ uvijek koristili jidiπ u svakod-nevnom æivotu, izbjegavali su sekularnu literaturu na jidiπu.

Bez ikakvih sredstava (æidovske su organizacije odbile datinovËana sredstva za njegov pothvat), Lansky i njegovi prijatelji- studenti bez novaca - lutali su od tavana do podruma upotrazi za knjigama na jidiπu. U mraËnim noÊima spasili suknjige Shaloma Aleichema, Mendelea Mochera Sforima i Y. L.Peretza, sretali su se sa starijim Æidovima i sluπali priËe o nji-hovim æivotima, sve dok konaËno nisu dobili novËana sredstvai mjesto gdje Êe moÊi uskladiπtiti spaπene knjige.

NNeekkee pprriiËËee iippaakk iimmaajjuu ssrreettaann kkrraajj......Ova priËa ima sretan kraj: danas je Hampshire College mjestogdje se nalazi veliki centar, u kojem je smjeπteno 1.5 milijuna knji-ga na jidiπu i ima 32.000 Ëlanova. Centar je aktivan diljem svije-ta, poziva mlade ljude da prouËavaju jidiπ, knjiæevnost i kulturu natom jeziku. PriËa o centru dokumentirana je u knjizi “Outwitting ➠

529911

ÆIDOVSKO NASLJE–E :: AARON LANSKY

➠ History: The Amazing Adventures of a Man Who Rescued aMillion Yiddish Books”.

Lansky je roen u New Bedfordu, Massachusetts, 1955. godine,a jidiπ je u svome domu Ëuo jedino u meusobnom razgovoruËlanova svoje obitelji.

“Rastao sam na naËin koji je bio tipiËan za velik broj Æidova uAmerici”, objaπnjava Lansky. “Moji bake i djedovi doπli su iz istoËneEurope, govorili su jidiπ, ali kada sam bio mali taj sam jezik Ëuosamo kada roditelji nisu æeljeli da djeca razumiju o Ëemu govore.To se poËelo mijenjati tek kada sam krenuo na fakultet. 1973.sluπao sam na fakultetu seminar koji se bavio holokaustom, i iakoje to teπko danas vjerovati, to je bilo prvi put da se o holokaustuuËilo na ameriËkom sveuËiliπtu. Na kraju semestra otkrio sam dame manje zanima holokaust odnosno naËin na koji su nacistipoubijali europske Æidove, a da me puno viπe zanima pitanje tkosu bili europski Æidovi i πto je u njihovoj kulturi bilo toliko suprotnofaπistiËkoj ideologiji da su Nijemci bili doslovno spremni izgubiti ratsamo da bi nastavili s uniπtenjem europskih Æidova”, dodaje.

“I tako sam poËeo prouËavati modernu æidovsku povijest. Anegdje na tom putu shvatio sam da ako stvarno æelim shvatiti tukulturu, moram nauËiti jidiπ, jer je to bio jezik koji su europskiÆidovi govorili posljednjih tisuÊu godinu”, rekao je Lansky.

On je pronaπao profesora na sveuËiliπtu koji je pouËavao srednjo-vjekovni πpanjolski, ali je govorio 20 jezika, meu kojima i jidiπ, ibio je spreman pouËavati Lanskog i nekoliko drugih studenata.

LLaannsskkyy:: JJiiddiiππ jjee zzaabbaavvaann“Jidiπ je vrlo zabavan, naravno. Svi jezici govore o ljudima koji ihgovore, a ima neπto u jidiπu πto je pretjerano i smijeπno - taj jezikima veliku duπu. A mene je najviπe od svega privlaËila kulturajidiπa”, objaπnjava Lansky.

Neki ljudi bi takvo stajaliπte mogli smatrati jakom nostalgijom iæeljom za povratak na staro, na povijest koja viπe ne postoji.

“Ne radi se o nostalgiji”, objaπnjava Lansky. “Bio sam premladda bih bio nostalgiËan prema tom vremenu. Radilo se o tomeda pronaem naËin da razumijem æidovski identitet. Ako stvarnoæelimo znati tko smo, moramo znati odakle dolazimo”.

PPrroouuËËaavvaannjjee jjiiddiiππaa nnee zznnaaËËii oobbnnoovvuu ææiiddoovvsskkiihh ggeettaa

ProuËavanje i uËenje jidiπa ne znaËi i æelju za obnovom æidovskihgeta.

“Radi se o upravo suprotnome. Time se æidovski identitet Ëini joπkompleksnijim. »ak i u okviru Izraela, on otkriva tisuÊljetnu povijestkoja je bila izgubljena. Ljudi bez proπlosti nemaju ni buduÊnost, anije dovoljno pozivati se samo na biblijsku proπlost. Ja mislim damoramo razumijeti i nedavnu proπlost. Ne radi se o tome da se jaæelim vratiti u proπlost i æivjeti u πtetlu. U πtetlu su Æidovi bili ranjivi,bili su slabi, straπno siromaπni. Tome se ne æelim vratiti. Puno me

viπe zanima buduÊnost od proπlosti, ali ne mislim da moæemostvoriti æidovski identitet iz vakuuma, moramo znati odakle dolazimoda bismo mogli poloæiti temelje za ono πto dolazi. »ak Êe i izraels-ka literatura biti puno jaËa kada izraelski pisci upoznaju pisce najidiπu”, smatra Lansky.

JJiiddiiππ jjee ggooddiinnaammaa bbiioo ssvvoojjeevvrrssnnaa ssuubbkkuullttuurraa uu ææiiddoovvsskkoommee ssvviijjeettuu

On takoer istiËe da je tijekom posljednjih tisuÊu godina jidiπ biosvojevrsna subkultura u æidovskome svijetu, da su Æidovi uvijeki u svako doba imali barem dva jezika - hebrejski, jezik molitavai prouËavanja judaizma, te jidiπ, za svakodnevni razgovor.

“Uvijek je postojala napetost izmeu dva jezika. Jidiπ nije umroprirodnom smrÊu. Godine 1939. bilo je 11 milijuna ljudi koji su go-vorili jidiπ, a do 1945. svaki drugi Æidov koji je govorio jidiπ ubijenje u holokaustu. Veliki broj pisaca i intelektualaca koji su pisali najidiπu imigrirali su u Sovjetski Savez i veliki broj njih tamo je ubijen”,rekao je Lansky.

On smatra da je izraelski izbor hebrejskoga kao nacionalnog je-zika bio odliËna ideja, ali da se jidiπ nije smio izgubiti. U SAD-u,jidiπ je jednostavno ispario. Amerika je napravila prostora za razli-ke izmeu vjera, ali ne i izmeu kultura i jezika. Lansky kaæe kakoje Ëudno da su Æidovi zaboravili svoj æidovski identitet u Americidok su otkrivali kulture drugog svijeta i kako je Ëitava kultura -kultura na jidiπu, sa svojom muzikom, literaturom i kazaliπtem -bila napuπtena.

Lansky namjerava svoje dvoje djece, u dobi od 12 i 14 godina, nauËitijidiπ, ali priznaje da na tom jeziku ne razgovara s njima kod kuÊe.

JJiiddiiππ mmooææee pprreeææiivvjjeettii uu bbuudduuÊÊnnoossttiiOn takoer vjeruje da jidiπ moæe preæivjeti u buduÊnosti.

“Ne na onaj naËin na koji neki ljudi vjeruju. Ne vjerujem da Êe jidiπpostati govorni jezik izvan religioznoga hasidskog svijeta”, rekao je.

Knjiæevnost na jidiπu je za Lanskog vaæna jer pokazuje æidovskukreativnost. U prvoj polovini 20. stoljeÊa tiskano je izmeu 25 i30.000 knjiga na jidiπu, πto je brojka bez presedana.

“Ta je knjiæevnost bila svojevrstan most izmeu dva svijeta.Nakon πto je stari svijet propao i kada su se Æidovi morali suoËitis novim svijetom, knjiæevnost na jidiπu prva je proπla tu tranzici-ju”, smatra Lansky.

Centar koji je Lansky osnovao pokuπava skupiti knjige na jidiπuiz drugih dijelova svijeta, posebice iz Juæne Amerike. Centar jepoduzeo i velik posao prevoenja najvaænijih knjiga s jidiπa naengleski, a ponovo su tiskane i digitalizirane neke knjige, uzveliku financijsku pomoÊ poznatoga filmskog reæisera StevenaSpielberga. SljedeÊi korak bit Êe stavljanje knjiga na jidiπu nainternet. ��

(Ëlanak objavljen u izraelskom listu “Ha’aretz”, 8. studenoga 2005.)

539911

ZANIMLJIVOSTI:: NEVJEROJATNE SLI»NOSTI ::

Bernadetti Gonzales, roenoj i odrasloj u ma-lom gradiÊu juænog Colorada, uz samu sje-vernu granicu s Novom ©panjolskom, oduvi-jek se Ëinilo da ima neËega πto je, uobiteljskim priËama koje je sluπala, u najman-ju ruku bizarno.

Njezina se baka, na primjer, protivila puto-vanju subotom, a pripremajuÊi meso sluæilase posebnom posudom u koju bi, prije ne-go πto bi meso poËela peÊi, iscijedila krv.Jedna od tih priËa naroËito ju je zbunjivala,a govorila je o njezinu djedu koji je u dobi od52 godine obolio nasmrt. LeæeÊi u Trinida-du, u bolnici Colo, zatraæio je da ga obieæidovski lijeËnik i da ga na samrtnoj posteljiobreæe. Tek nakon preseljenja u Houston,gdje je otvorila odvjetniËku kancelariju i gdjeje o tome poËela priËati s jednim æidovskimkolegom, Bernadetti su se, kao πto je znalareÊi, poËeli slagati u cjelinu zbunjujuÊi djeliÊite zagonetke.

SSeeffaarrddsskkii ÆÆiiddoovvii MMaarraanniippoobbjjeeggllii oodd ππppaannjjoollsskkeeiinnkkvviizziicciijjee uu MMeekkssiikkoo

Bernadette Gonzales poËela je istraæivati po-vijest svoje porodice. I doπla je do zakljuËkada su joj preci bili zapravo Marani, tj. sefar-dski Æidovi koji su se, bjeæeÊi od πpanjolskeinkvizicije, prije viπe od 500 godina sklonili uMeksiko. Poslije tog otkriÊa, a u æelji da sevrati svojim æidovskim korijenima, odrekla sekrπÊanske vjere u kojoj je provela pola svo-ga æivota, konvertiravπi se prije tri godine najudaizam.

U juænom predgrau Houstona koje nosiime Clear Lake, rabinsku sluæbu vodi rabinStuart Federow. U posljednjih nekoliko go-dina obavio je najmanje pola tuceta konver-zija sve samih Hispanoamerikanaca, a u ElPasu je rabin Stephen Leon konvertirao Ëak40 hispanjolskih porodica koje su se prije19 godina doselile iz New Jerseya u Texas.

Sve su te konverzije zapravo rezultat DNAtestova kojemu su se podvrgli dosad prita-jeni Æidovi iz jugozapadnih dijelova SjeverneAmerike i Meksika, odnosno potomci sefar-dskih Æidova, izbjeglih prije viπe od petstogodina, kako bi se vratili vjeri svojih otaca.

SSttoolljjeettnnoo nnjjeeggoovvaannjjee ææiiddoovvsskkiihh oobbiiËËaajjaa

Na temelju svojih istraæivanja neki istraæivaËiNovog Meksika i Colorada danas tvrde daima izrazito katoliËkih porodica, porijeklom sIberijskog poluotoka, koje i dalje potajicenjeguju neke æidovske obiËaje, saËuvanekroz stoljeÊa, kao πto su primjerice paljenjesvijeÊa petkom uveËer, uzdræavanje od svi-njetine, pa i uklesavanje æidovske zvijezdena nadgrobnoj ploËi. ©aputanje o takvimpritajenim ritualima unutar strogo katoliËkihporodica nailazilo je ponekad na skepti-cizam. Za takve se pojave objaπnjenje na-lazilo u protestantskim sektama koje supoËetkom proπlog stoljeÊa na jugozapadukontinenta nicale u izoliranim hispanskimzajednicama i bile sklone sluæiti se æidovs-kom ikonografijom i hebrejskim pismom.

DDNNAA aannaalliizzee oottkkrriivvaajjuu ttaajjnnee vveezzeeNakon πto su molekularni antropolozi usavrπiliDNA testove pomoÊu kojih muπki odnosnoY kromosom moæe odati neËiju nasljednuvezu s lozom Cohanima, æidovskim sveÊe-niÊkim staleæom, starim viπe od 3000 god-ina, a to Êe reÊi s Aaronom, Mojsijevim bra-tom, moderna bi znanstvena otkriÊa moglabaciti novo svjetlo i na spomenuto kripto-æi-dovstvo i na njegovu povijest. Jedna kom-panija iz Houstona veÊ nudi svojim muπkimklijentima Cohanimske testove izazvavπi, porijeËima svog osnivaËa Benetta Greenspa-na, meu stanovnicima hispanskog pori-jekla veliko zanimanje. Od 10 muπkaracanajmanje se jedan veÊ podvrgao testu kojije dao jake naznake o njegovom æidovskom

porijeklu. (Druga je moguÊnost otkriÊe jakihnaznaka sjevernoafriËkog, odnosno musli-manskog porijekla)

SSlluuËËaajj KKaaiiffeenngg:: mmaallaa kkiinneesskkaa zzaajjeeddnniiccaa uu KKiinnii

Rezultati podsjeÊaju na sluËaj Kaifeng. Go-voreÊi o Kaifengu, gospodin Greenspan mije objasnio da je rijeË o kineskom gradu ukojem se kroz viπe od tisuÊu godina, ve dosredine 19. stoljeÊa, odræala jedna mala æi-dovska zajednica koja se poslije toga goto-vo u cijelosti asimilirala. “Tako i sada, meuHispancima, mnogi mi govore da ih æidovst-vo silno zanima” kaæe gospodin Greenspan,“ali da mi ne mogu objasniti zaπto. Ovo Êeim to, valjda, objasniti”.

William Sanchez, katoliËki sveÊenik iz Albu-querqua, godinama je u New Mexicu tra-gao za svojim porodiËnim porijeklom. Tek jeprije tri godine otkrio, i to tek nakon DNA tes-ta, da s vrlo velikom vjerojatnoπÊu nosi u sebimarker æidovskog Cohanima. On je, meu-tim, veÊ i prije toga uveo u svojoj crkvi uAlbuquerqeu neke æidovske rituale. Tako zaæidovski praznik Yom Kipur puπe u shofar, aza Pesah prireuje tradicionalnu godiπnjuveËeru. “Ja na vjeru gledam pluralistiËki, ane antagonistiËki“, kaæe.

Porodica Johna Garcie, pravnika iz El Pasa,doselila se iz New Mexica u SjedinjeneAmeriËke Dræave joπ prije dvije generacije.Kao djeËak sluπao je priËe o njihovoj se-fardskoj proπlosti. Sluæbeno se konvertiraona æidovstvo prije Ëetiri godine, a proπle jegodine slavio Bar mitzvu u svojoj 53. godi-ni. Sada, kao odvjetnik u El Pasu ne radisubotom i aktivan je Ëlan reformistiËke sina-goge Mount Sinai.

(Autor teksta Simon Rovero, prijevod iz New York Timesa

od 29. listopada o.g.)

HHIISSPPAANNOOAAMMEERRIIKKAANNCCII OOTTKKRRIIVVAAJJUU SSVVOOJJEE KKOORRIIJJEENNEE

549911

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: KRAKOV ::

�� Organizacija Shavei Israel objavila je ne-

davno da Êe Krakov nakon punih πest de-

setljeÊa, odnosno nakon holokausta, dobiti

prvoga stalnog rabina.

Organizacija Shavei Israel, sa sjediπtem u Je-

ruzalemu, poslala je rabina Avrahama Flaksa

(38) u Krakov nakon πto je glavni poljski ra-

bin Michael Schudrich zatraæio da se u taj

grad poπalje rabin.

Rabin Flaks vrlo je uzbuen zbog svoga no-

vog posla.

RRaabbiinn FFllaakkss:: VVeelliikk iizzaazzoovv ii vveelliikkaa ooddggoovvoorrnnoosstt

“Izazov je ogroman, a ogromna je i odgovor-

nost. Ali veÊ se unaprijed veselim πto Êu ra-

diti sa æidovskom zajednicom i njezinom vod-

stom kako bismo pomogli da se vatra

judaizma i dalje πiri Krakovom, posebice me-

u mlaom generacijom poljskih Æidova”,

kazao je rabin Flaks.

Organizacija Shavei Israel, koja je osnovana

kako bi doprijela do “izgubljenih Æidova” i po-

kuπala ih povezati sa æidovskom zajednicom

u svijetu, pokuπat Êe ponovo oæivjeti æidovs-

ki æivot u gradu u kojem je veÊina æidovske

populacije ubijena tijekom Drugoga svjets-

kog rata.

Organizacija je izvijestila da u Krakovu æivi

oko 1.000 Æidova, ali njih samo 200 su Ëla-

novi æidovske zajednice. Od pada komuniz-

ma 1989. godine, ljudi u gradu ponovo

otkrivaju svoje æidovske korijene.

PPoolljjsskkii ““sskkrriivveennii”” ÆÆiiddoovviiKrakov je pun i “skrivene djece”, Æidova kojesu posvojile katoliËke obitelji tijekom Dru-goga svjetskog rata, a ta su “skrivena djeca”tek nedavno poËela ponovo obnavljati svojeæidovske veze.

“Prekrasno je vidjeti kako na mjestu na ko-jem su Nijemci æeljeli otkloniti svaki trag ju-daizma, i skoro u tome uspjeli, æidovski æivoti dalje traje”, kazao je predsjednik organiza-cije Shavei Israel Michael Freund.

“Velik broj poljskih ‘skrivenih Æidova’ æeli seponovo povezati sa æidovskim narodom i mimoramo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da imu tome pomognemo. ©ezdeset godina na-kon holokausta, najbolja osveta je da pono-vo izgradimo æidovski æivot”, dodao jeFreund.

PPoolljjsskkaa jjee nnaajjttrraaggiiËËnniijjii pprriimmjjeerr ppooggllaavvlljjaa ppoovviijjeessttii

eeuurrooppsskkiihh ÆÆiiddoovvaaPoljska predstavlja moæda najtragiËnije po-glavlje povijesti europskih Æidova. Tijekomdugih stoljeÊa ta je zemlja primala Æidove kojisu bjeæali iz NjemaËke, ©panjolske i juæneEurope te je tako u Poljskoj æivjela najveÊaæidovska zajednica u Europi. Æidovska za-jednica u Poljskoj uæivala je privilegije i auto-nomiju koju su joj davali poljski kraljevi te jerazvila nevjerojatno bogat kulturni æivot. Tije-kom Drugoga svjetskog rata Poljska je pos-tala najveÊe æidovsko groblje u Europi, mjes-to na kojem je nacistiËki san o “istrebljenjuæidovske rase” gotovo u potpunosti ost-

varen. Brojke samo dokazuju raspon te tra-gedije: 1939. godine u Poljskoj je æivjelo3.500.000 Æidova, a predstavljali su desetposto ukupnoga poljskog stanovniπtva.Danas u Poljskoj, prema nekim procjenama,æivi izmeu dvije i tri tisuÊe Æidova.

Nijemci su 1. rujna 1939. godine izvrπili inva-ziju na Poljsku, a u Poljskim su gradovimaubrzo osnovali geta u kojima su smjestili æi-dovsko stanovniπtvo, te potpuno odvojili æi-dovske od “arijevskih” Ëetvrti, a Æidovima sunametnuli straπne restrikcije Ëiji je cilj bio daih uniπte radom i nedostatkom hrane.

Tijekom 1941. i 1942. godine, geta su likvi-dirana jedno za drugim, a stanovnici geta od-vezeni su u koncentracijske logore Chelmno,Belzec, Sobibor, Treblinku, Auschwitz i Maj-danek. Gotovo Ëitavo æidovsko stanovniπtvoPoljske ubijeno je u tim logorima smrti.

Poslijeratna povijest poljskih Æidova joπ jed-nom pokazuje nerazumijevanje izmeu Æi-dova i Poljaka. S izuzetkom malog brojapreæivjelih Æidova iz koncentracijskih logora,jedini preostali Æidvoi u Poljskoj bili su vojnicikoji su se prikljuËili Crvenoj armiji i sudjelovaliu osloboenju Poljske. Kada su se nakonosloboenja vratili svojim kuÊama, nisu pro-naπli niπta - njihove su kuÊe bile uniπtene, aobitelji pobijene. Prvi val emigranata u IzraelpoËeo je 1947. godine, a nastavio se svedo 1968. godine. Taj val emigracije gotovoje u potpunosti oznaËio i kraj æivota æidovskezajednice u Poljskoj. Danas u Poljskoj æivisamo nekoliko tisuÊa Æidova, uglavnom uVarπavi, Krakovu, Wroclavu i Lodzu. ��

KKrraakkoovv nnaakkoonn 6600 ggooddiinnaa ddoobbiivvaa pprrvvoogg ssttaallnnoogg rraabbiinnaa

PPRRVVII SSTTAALLNNII RRAABBIINN UU KKRRAAKKOOVVUU NNAAKKOONN HHOOLLOOKKAAUUSSTTAA

559911

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA:: VAR©AVA ::

�� Troπkovi nacistiËkog uniπtenja Varπave tijekom Drugog svjetskog

rata procijenjenje su na 45,5 milijardi eura, prema novom izvjeπtaju

objavljenom u listopadu ove godine.

Izvjeπtaj je napisan na 696 stranica, a predstavio ga je dosadaπnji

gradonaËelnik Varπave Lech Kaczynski.

“Radovi na ovom izvjeπtaju poËeli su u svibnju 2004. godine”,

kazao je Kaczynski novinarima.

KKaacczzyynnsskkii:: ““NNiittii jjeeddaann ddrruuggii ggrraadd ttiijjeekkoomm DDrruuggoogg ssvvjjeettsskkoogg rraattaa nniijjee pprreettrrppiioo ttaakkvvee gguubbiittkkee””“Niti jedan drugi grad u okupiranoj Europi tijekom Drugoga svjet-

skog rata nije pretrpio takve gubitke kao Varπava. Varπava je ti-

jekom nacistiËke okupacije izgubila viπe od polovinu svojih

stanovnika, a 80 posto grada bilo je uniπteno”, istaknuo je.

Izvjeπtaj nazvan “Gubici Varπave u razdoblju od 1939. do 1945.

godine” plod je jednogodiπnjeg rada u kojem je sudjelovalo

pedesetak povjesniËara i drugih struËnjaka. Prema njihovim procje-

nama, troπkovi uniπtenja grada u razdoblju Drugog svjetskog rata

iznose 45,5 milijardi eura.

“Radi se samo o gubicima Varπave, a ne Ëitave Poljske”, kazao je

Lech Kaczynski, dodajuÊi da i drugi poljski gradovi, poput Poznana

i Katovica, takoer pripremaju sliËne izvjeπtaje.

ÆÆiiddoovvii ææiivvee uu VVaarrππaavvii jjooππ oodd 1155.. ssttoolljjeeÊÊaaPrvi Æidovi poËeli su se, prema dostupnim podacima, doseljavati u

Varπavu joπ od poËetka 15. stoljeÊa, a krajem 18. stoljeÊa Æidovi

su Ëinili gotovo 10 posto stanovniπtva grada. Tijekom 19. i

poËetkom 20. stoljeÊa sve je veÊi broj Æidova koji æivi u Varaπavi, a

u gradu grade nove sinagoge, æidovske πkole te rabinsku πkolu. U

Varπavi su izlazile i æidovske dnevne novine na jidiπu, poput

Yidishes Tageblat. Godine 1878. izgraena je Velika sinagoga, a

PPoolljjaaccii pprroocciijjeenniillii ttrrooππkkoovveennaacciissttiiËËkkoogg uunniiππtteennjjaa VVaarrππaavvee

Kao i u svakom getu, Nijemci su imenovali Judenrat, koji je upravl-

jao getom i kojim je predsjedao Adam Czerinakow. Geto je od os-

tatka Varπave, “arijevskog grada”, bio odvojen visokim zidom, a bez

posebne dozvole nitko nije smio izaÊi ili uÊi u nj. Oni Æidovi koji su

bili “sposobni za rad” (Arbeitsjuden) radili su za njemaËke tvrtke.

Nijemci su Æidovima u getu oduzeli svu imovinu, a hrane gotovo da

i nije bilo. Od ljeta 1941. do ljeta 1942. godine od gladi, hladnoÊe i

tifusa u varπavskom getu umrlo je 100.000 Æidova. Smrt je bila

svakodnevna scena na ulicama varπavskoga geta.

Od srpnja 1942. godine njemaËki su zahtjevi postali nepojmljivi - od

Judenrata su traæili da svakog dana izruËi izmeu 6 i 7 tisuÊa

Æidova za tzv. “preseljenje na istok” (Umsiedlung). Czerniakow je

shvatio πto Nijemci namjeravaju uËiniti i poËinio samoubojstvo.

Tijekom ljeta 1942. godine Nijemci su poËeli “Ëistiti” varπavski geto

- ulicu po ulicu, kuÊu po kuÊu, a svakog jutra su vlakovi iz

varπavskoga geta Æidove odvozili u koncentracijski logor Treblinka,

te se svake veËeri vraÊali prazni. U ljeto te godine iz varπavskog

geta deportirano je gotovo 300.000 Æidova od kojih je veÊina goto-

vo odmah zavrπila u plinskim komorama.

Na sam Pesah, 19. travnja 1943. poËeo je ustanak u varπavskom

getu , koji je vodio Mordechai Anielewicz. Ustanak je trajao Ëetiri tjed-

na, a gotovo goloruki pobunjenici pruæili su nevjerojatan otpor nje-

maËkim snagama. Ustanak je uguπen u krvi, a Nijemci su zapalili

geto. Od varπavskoga geta danas nije ostalo puno - gotovo 99 pos-

to geta je u potpunosti uniπteno, ukljuËujuÊi i Veliku sinagogu. ��

TTRROO©©KKOOVVII NNAACCIISSTTII»»KKOOGGUUNNII©©TTEENNJJAA VVAARR©©AAVVEE -- 4455,,55 MMIILLIIJJAARRDDII EEUURRAA

pred sam poËetak Drugog

svjetskog rata u Varπavi je

æivjelo gotovo 400.000

Æidova.

VVaarrππaavvsskkii ggeettooNijemci su nakon okupacije

Poljske u svakom veÊem

gradu osnovali æidovski

geto. Varπava u tome nije

bila iznimka - Nijemci su u

jesen 1941. usred Varπavi

napravili pravi koncentracijski

logor - geto u kojem je æivje-

lo 500.000 Æidova.

569911

UU CClleevveellaanndduu oottvvoorreenn nnoovviiææiiddoovvsskkii mmuuzzeejj vvrriijjeeddaann 1155 mmiilliijjuunnaa ddoollaarraa

NNOOVVII ÆÆIIDDOOVVSSKKII

MMUUZZEEJJ UU CCLLEEVVEELLAANNDDUU

Novi muzej, izgraen od stakla i vapnenca boje pustinje, priËa uzpomoÊ zvuka, vizualnih pomogala i interaktivnih ekrana priËu oæidovskoj zajednici u Clevelandu.

Arhitekt koji je napravio i Meunarodni πpijunski muzej, idejni je autor“Maltz muzeja æidovske povijesti”. U tom su muzeju, uz pomoÊvisoke tehnologije, predstavljene povijesne Ëinjenice i priËe ozapoËinjanju novoga æivota.

“Ovo je æidovski muzej, ali....u njemu se mogu pronaÊi sve kulture,rase i vjere”, kazao je Mike Devine, izvrπni dopredsjednik tvrtke

Radi se o pismu koje je napisao Lazarus Kohn, uËitelj iz Unslebenau Bavarskoj, u kojem putnicima kaæe da ne smiju zaboraviti svojeæidovsko nasljedstvo dok uæivaju u slobodi Amerike.

PPoossjjeettiitteelljj ii ssaamm pprroollaazzii ppuutt oodd BBaavvaarrsskkee ddoo SSAADD--aa

Sluπalice i interaktivni ekrani omoguÊuju posjetitelju da sam doæiviputovanje od Bavarske do SAD-a i da donese vaæne odluke nasvom putu. HoÊete li nastaviti put iako nemate mnogo novca?

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: CLEVELAND ::

“Ovo je židovski muzej, ali....u njemu se mogu pronaći svekulture, rase i vjere”

Malrite CO., koja je specijalizirana za razvoj

muzeja.

“Mislim da je upravo to ono πto stvara tako

fascinantno iskustvo za Ëitavu zajednicu i pos-

jetitelje, Æidove i ne-Æidove”, dodao je.

Muzej, koji je svoja vrata otvorio 11. listopada upredgrau Clevelanda, dobio je ime po direktoru Malrite CEO-u,Miltonu Maltzu.

UUnnuuttrraaππnnjjoosstt mmuuzzeejjaa ppooddssjjeeÊÊaa nnaa zziiddiinneessttaarroogg JJeerruuzzaalleemmaa

Izgraen od jeruzalemskog vapnenca, dovezenog iz Izraela,unutraπnjost muzeja Maltz napravljena je tako da podsjeÊa na zidinestaroga grada Jeruzalema. Arhitekti su muzej, vrijedan 15 milijunadolara, izgradili duboko pod zemljom kako bi posjetitelji imali dojamda posjeÊuju iskopinu.

Unutar muzeja posjetitelji kroz staklena vrata kreÊu na put zajednosa Æidovima koji su imigrirali u SAD i nastanili se u ClevelandupoËetkom 1839. godine.

Prvi dokument na koji posjetitelj nailazi u muzeju daje ton preostalomdijelu putovanja. Pored murala koji pokazuje dolazak imigranata uAmeriku nalazi se etiËka poruka nazvana “Alsbacherov dokument”.

Kome Êete vjerovati kada stignete u

Ameriku? Trebate li se oæeniti ubrzo

nakon dolaska u novu zemlju?

Na ekranima se nalazi i kulturni dopri-

nos æidovskih imigranata æivotu

Clevelanda.

“Postoji veliki broj æidovskih muzeja, ali niti jedan na ovaj naËin ne

pokriva povijest ameriËkih Æidova”, kazala je izvrπna direktorica

muzeja Carole R. Zawatsky.

Zvukovi odjekuju u svim prostorijama muzeja. U jednoj se sobi Ëuje

klasiËna glazba, u drugoj prostoriji glazbu zamjenjuje zvuk konjskih

kopita.

Tiπina i mrak vladaju u prostoriji koja opisuje uæase holokausta, a

pod u toj prostorji podsjeÊa na blato nacistiËkih koncentracijskih

logora.

Preæivjele ærtve holokausta s ekrana priËaju svoje priËe u sobi koja

je samo lagano osvijetljena.

Prostorije muzeja ponovo se pune svjetlom dok priËaju posljednje

dvije priËe posveÊene stvaranju nezavisne dræave Izrael 1948.

godine i uspjesima Æidova iz Clevelanda.

57

::LON-

9911

CCrrvveennii kkrriiææ ii CCrrvveennii ppoolluummjjeesseecc ddoobbiillii nnoovvii aammbblleemm

uu kkoojjii ssee mmooææee ppoossttaavviittii CCrrvveennaaDDaavviiddoovvaa zzvviijjeezzddaa

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA:: SANKT PETERBURG ::

UUNNII©©TTEENNII GGRROOBBOOVVII NNAAÆÆIIDDOOVVSSKKOOMM GGRROOBBLLJJUU UU SSAANNKKTT PPEETTEERRBBUURRGGUU

Pokreti Crveni kriæ i Crveni polum-

jesec dobili su na sastanaku

odræanom poËetkom prosinca u

Æenevi novi, dodatni amblem ∑ cr-

veni kristal u obliku dijamanta na

bijeloj pozadini.

Taj dodatni amblem omoguÊit Êe

Izraelu da se pridruæi svjetskoj hu-

manitarnoj mreæi, a na taj naËin

okonËane su nesuglasice koje su

trajale desetljeÊima.

Dræave potpisnice Æenevske kon-

vencije iz 1949. godine, na svom

su sastanku odræanom u Æenevi iz-

glasale da svjetska humanitarna

mreæa uz dva postojeÊa amblema

- Crveni kriæ i Crveni polumjesec -

dobije i novi, dodatni simbol ∑ cr-

veni kristal u obliku dijamanta na

bijelom pozadini ∑ u koji se moæe

postaviti Crvena Davidova zvijezda,

koja je oznaka izraelske organizaci-

je Magen David Adom (MDA).

Glasnogovornik πvicarske vlade

objavio je usvajanje novog simbola,

dodajuÊi da on nije usvojen kon-

senzusom.

©vicarska, zemlja domaÊin kon-

vencija Crvenog kriæa i Crvenog

polumjeseca, æeljela je da odluka o

novom simbolu bude donesena

konsenzusom, u skladu s humani-

tarnom aktivnoπÊu te organizacije.

NNeeppoozznnaattee oossoobbee nneeddaavvnnoo ssuu uunniiππttiillee nnaajjmmaannjjee5500 ggrroobboovvaa nnaa ææiiddoovvsskkoomm ggrroobblljjuu uu SSaannkkttPPeetteerrbbuurrgguu,, aa ttiimm ËËiinnoomm ppoonnoovvoo jjee ooææiivviioo ssttrraahhoodd ssvvee vveeÊÊeegg aannttiisseemmiittiizzmmaa uu RRuussiijjii..

Vandali su sruπili i razbili nadgrobne ploËe na 300 godine sta-rom groblju Prebraæenskoje koje je veÊ jednom, deset dana ra-nije, bilo metom napada.

PPoolliicciijjaa ssmmaattrraa ddaa mmoottiivv nnaappaaddaa nniijjee bbiioo aannttiisseemmiittiizzaamm

Policija Sankt Peterburga pokrenula je istragu o tom incidentu,a istraæitelji vjeruju da su vandali æeljeli ukrasti vrijedne ukrase nanadgrobnim ploËama te da antisemitizam nije povod napadu.

“»injenica da je æidovsko groblje napadnuto drugi put u samonekoliko dana navodi na pomisao da to nije obiËan Ëin vanda-lizma”, izjavio je Moiπe Treskunov, glasnogovornik lokalne æi-dovske zajednice, dodajuÊi da treba razmotriti “ekstremni i na-cionalistiËki karakter tog zloËina”.

RRuussiijjaa nnaa ttrreeÊÊeemm mmjjeessttuu ppoo sslluuËËaajjeevviimmaa aannttiisseemmiittsskkoogg nnaassiilljjaa

U izvjeπÊu izraelske vlade Rusija je po sluËajevima antisemits-kog nasilja na treÊem mjestu, iza Francuske i Velike Britanije.

Sankt Peterburg bio je godinama svojevrsno sjediπte rusko-æi-dovske inteligencije.

Prema sluæbenim izvorima danas u Sankt Peterburgu æivi izme-u 80 i 100.000 Æidova.

Æidovi u Sankt Peterburgu pripadali su viπim socijalnim slojevimaod onih koji su æivjeli na primjer u Ukrajini ili Bjelorusiji.

589911

Na visokoj vjerskoj πkoli na kojoj je studirao, profesori su mu

kazali da nije dobar u matematici i savjetovali mu da izabere

neπto jednostavnije, na primjer automehaniku. Ali u subotu 10.

prosinca, profesor Robert Aumann primio je Nobelovu nagradu

za podruËje ekonomije za svoja matematiËka istraæivanja vezana

uz teoriju igara. Tu je nagradu Aumann podijelio s Amerikancem

Thomasom Schellingom.

Aumann, profesor na Hebrejskom sveuËiliπtu, primio je nagradu

vrijednu 1.3 milijuna dolara iz ruku πvedskog kralja, na ceremoniji

odræanoj u Stockholmu. Robert Aumann rekao je da sam novac

nije vaæan jer niti jednom od dobitnika zapravo ne treba. Nakon

ceremonije, dobitnici Nobelovih nagrada bili su gosti na sveËanoj

veËeri na kojoj su bili nazoËni diplomati, politiËari, poslovni ljudi i

Ëlanovi πvedske kraljevske obitelji.

AAuummaannnn uu SSttoocckkhhoollmm ddooppuuttoovvaaoo uu

pprraattnnjjii vveelliikkee oobbiitteelljjii

Aumann je u ©vedsku doputovao u pratnji 35-ero djece, unuka i

praunuka, a pratila ga je i njegova nova supruga, Batya, sestra

njegove preminule prve æene.

“OËi su nam bile pune suza”, kazao je njegov sin Yonatan. “Nije

bilo vaæno to πto smo za nagradu znali veÊ neko vrijeme,

uzbuenje je bilo ogromno”, dodao je. ➠

NOBELOVCI :: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::

NNaa ssvveeËËaannoossttii ddooddjjeellee NNoobbeelloovviihh nnaaggrraaddaa,, ooddrrææaannoojj 1100..pprroossiinnccaa uu SSttoocckkhhoollmmuu,, nnaaggrraadduu jjee,, iizzmmeeuu oossttaalliihh,, pprriimmiioo iiiizzrraaeellsskkii pprrooffeessoorr RRoobbeerrtt AAuummaannnn,, oovvooggooddiiππnnjjii ddoobbiittnniikkNNoobbeelloovvee nnaaggrraaddee zzaa eekkoonnoommiijjuu

PPRROOFFEESSOORRII SSUU DDOOBBIITTNNIIKKUU NNOOBBEELLOOVVEE NNAAGGRRAADDEE ZZAA EEKKOONNOOMMIIJJUU PPRREEDDLLAAGGAALLII DDAA SSEE BBAAVVII AAUUTTOOMMEEHHAANNIIKKOOMM

Robert Aumann, dobitnik Nobelove nagrade za za područje ekonomije

59

::LON-

9911

➠ AAuummaannnn ii SScchheelllliinngg ““ppoovveeÊÊaallii ssuu nnaaππee rraazzuummiijjeevvaannjjee ssuukkoobbaa””

Prema sluæbenoj najavi, Aumann i Schelling primili su nagradu

“zbog toga πto su poveÊali naπe razumijevanje sukoba i suradnje

kroz analize teorije igara”.

U svojim govorima tijekom ceremonije, suci su razradili ovo

objaπnjenje, dajuÊi veliko priznanje Aumannu zbog toga πto je

pokazao πto se dogaa kada se odreena situacija ponavlja.

Sama Ëinjenica da se neka situacija ponavlja, otvara priliku za

suradnjom, Ëak i meu stranama u sukobu, objasnili su Aumann i

Schelling.

NOBELOVCI:: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::

Prošle su godine dva Izraelca, profesoriAaron Ciechanover i Avram Hershko dobili Nobelovu nagradu za kemiju. Godine 2002. profesor Daniel Kahneman,Izraelac koji radi na sveučilištu Princeton, bio je jedan od dobitnika Nobelove nagradeza ekonomiju.

Nobelove nagrade, koje se smatra najprestiž-nijim nagradama u znanosti i književnosti,dodjeljuju se od 1901. godine. Svaka nagradasastoji se od odlikovanja, diplome i novčanenagrade od 10 milijuna švedskih kruna (1,25 milijuna američkih dolara) svaka.

Za medicinu su nagradu primili Australci Barry Marshall i Robin

Warren, koji su dokazali da je uzrok izbijanja Ëira bakterija, a ne

stres. Nobelovu nagradu za knjiæevnost ove je godine dobio bri-

tanski knjiæevnik Harold Pinter, koji zbog zdravstvenih problema

nije bio nazoËan dodjeli nagrade, ali je na sveËanoj ceremoniji

emitiran njegov govor u kojem je napao ameriËkog predsjednika

Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira zbog rata

u Iraku.

DDoobbiittnniiccii NNoobbeelloovvee nnaaggrraaddee zzaa mmiirrEEllBBaarraaddeeii ii IIAAEEAA

Meunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i njezin direktor

Mohamed ElBaradei ovogodiπnji su dobitnici Nobelove nagrade

za mir, a primili su ju na ceremoniji koja je odræana u Oslu.

Nagradu je predstavnicima IAEA-e, Japancu Yukiyau Amanou i

Mohamedu ElBaradeiu, uruËio predsjednik komisije za Nobelovu

nagradu Ole Mjoes u nazoËnosti norveπke kraljevske obitelji ali i

brojnih zvijezda kao πto su Salma Hayek, Julianne Moore i Bob

Geldof.

“U vrijeme kada je prijetnja od nuklearnog oruæja sve veÊa,

norveπka komisija za Nobelovu nagradu æeli istaknuti vaænost πto

veÊe meunarodne suradnje kako bi se s tom prijetnjom suoËilo”,

kazao je Mjoes. PrimajuÊi nagradu, ElBaradei je u svom govoru

naglasio izazove s kojima je suoËena meunarodna zajednica kao

i napore za smanjenje πirenja nuklearnog oruæja kako bi se svim

zemljama moglo obeÊati da Êe im potrebno gorivo za njihove

bona fide mirovne nuklearne aktivnosti biti stavljeno na raspola-

ganje. ElBaradei je takoer istakao kako VijeÊe sigurnosti UN-a

mora poduprijeti inspekcije IAEA-e te uloæiti viπe napora u pro-

moviranje nuklearnog razoruæanja.

(preneseno iz Ha’aretza,

Ëlanak je objavljen 11. prosinca 2005. godine)

“Rat nije iracionalna stvar”, kazao je Aumann u intervjuu danom

prije ceremonije dodjele Nobelove nagrade, istiËuÊi da je vojna

spremnost najbolji naËin da se rat sprijeËi.

“Tijekom dugih, mraËnih dana Hladnoga rata, mir se odræavao

zato πto su zrakoplovi koji su bili opremljeni nuklearnim oruæjem

bili neprestano u zraku, i to 24 sata dnevno”, dodao je.

AAuummaannnn jjee,, kkaaoo oorrttooddookkssnnii ÆÆiiddoovv,,

ttrraaææiioo kkooππeerr hhrraannuu

Dva Ëlana Aumannove obitelji doputovala su u Stockholm tjedan

dana prije dodjele Nobelovih nagrada kako bi osigurali da Êe biti

poπtivana Aumannova vjera. Aumann je vrlo ortodoksan i uz koπer

hranu, traæio je da njegov smoking ne bude napravljen od zabra-

njene kombinacije platna i vune, a sobu je iznajmio u hotelu u

blizini dvorane u kojoj se odræavala ceremonija kako bi stigao na

vrijeme na dodjelu nagrada, nakon πto zavrπi πabat.

Na ceremoniji u Stockholmu, nagrade su primili i ovogodiπnji do-

bitnici Nobelovih nagrada za medicinu, fiziku, kemiju i knjiæevnost.

609911

ZLO»INCI :: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::

Brunnerov anti-semitizam bio je ekstremanAlois Brunner rođen je 8. travnja 1912. u Austriji, aaustrijskoj Nacističkoj stranci pridružio se 1931. go-dine, kada je imao 19 godina. Njegov anti-semitizamsmatran je vrlo ekstremnim. Brunner je kao čelniknacističkog ureda za židovska pitanja u prijeratnomBeču, organizirao progone koji su prisilili tisućeŽidova da pobjegnu iz Austrije.Kada je počeo Drugi svjetski rat, poslao je 47.000 aus-trijskih Židova u koncentracijske logore. Nakon što jeu Berlinu organizirao velike nacističke skupove, nacistisu ga poslali u Solun gdje je u roku od dva mjeseca de-portirao svih 43.000 Židova koji su živjeli u Solunu.U lipnju 1943. Brunner je otišao u Francusku gdje jepreuzeo tranzitni logor Drancy u blizini Pariza.Tijekom 14 mjeseci koliko je boravio u Francuskoj,Brunner je - prema procjenama - poslao 25.000muškaraca, žena i djece u logore smrti.Brunner je, kao Eichmannov zamjenik, pomagao uprovedbi tzv. “konačnog rješenja židovskog pitanja” ismatra se izravno odgovornim za smrt najmanje130.000 židovskih muškaraca, žena i djece iz Austrije,Grčke, Francuske i Slovačke. On je aktivno sudjelovaou masovnim ubojstvima, a Eichmann ga je često slao uodređena područja da ubrza deportacije i ubojstva.

BBrraazziillsskkaa ppoolliicciijjaa iissttrraaææuujjee jjee llii oossuummnnjjiiËËeennaa oossoobbaa,, kkoojjaaææiivvii uu ttoojj zzeemmlljjii ppoodd ddrruuggiimm iimmeennoomm uussttvvaarrii,, nnaajjttrraaææeenniijjiinnaacciissttiiËËkkii zzllooËËiinnaacc AAllooiiss BBrruunnnneerr..

Alois Brunner roen je u Austriji, a danas bi, ako je æiv, imao 95

godina. Vjeruje se da je on posljednjih 40 godina proveo u Siriji

gdje je æivio pod imenom dr. Georg Fischer, a navodno se iz

Sirije preselio u juænu Ameriku.

Tijekom Drugoga svjetskog rata Brunner je bio pomoÊnik Adolfa

Eichmanna.

Brazil je objavio da istraæuje ovaj sluËaj nakon πto su brazilske

vlasti iz viπe zemalja primile zahtjeve za Brunnerovim izruËenjem.

OOssuummnnjjiiËËeenniikk ooppoovvrrggaavvaa vveezzuu ss BBrruunnnneerroomm

»ovjek kojeg Brazil sumnjiËi opovrgava svaku vezu s Brunnerom.

Izraelski list “Ha’aretz” otkrio je da se taj Ëovjek trenutaËno nalazi

na odmoru u ©vicarskoj. On je u telefonskom razgovoru za izrael-

ski list rekao da je roen u ©vicarskoj 1939. godine.

Brazilski policijski izvori kazali su da su pronaπli Brunnera u mjestu

Salvador de Bahia. Taj osumnjiËeni Ëovjek kod sebe je imao

dokumente u kojima je stajalo da je roen u ©vicarskojj 1939.

godine te da je 1999. godine dobio dozvolu stalnog boravka u

Brazilu. Brazilska policija vjeruje da su dokumenti krivotvoreni te

su se obratili Interpolu. U meuvremenu je osumnjiËenik otputo-

vao u ©vicarsku.

»ovjek s kojim je novinar “Ha’aretza” telefonski razgovarao govori

portugalski sa stranim akcentom. Kazao je da se namjerava

sljedeÊeg mjeseca vratiti u Brazil, a njegov je glas zvuËao mlaim

od glasa jednog 95-ogodiπnjaka. ➠

BBRRAAZZIILL IISSTTRRAAÆÆUUJJEE SSKKRRIIVVAA LLII SSEE AALLOOIISS BBRRUUNNNNEERR UU TTOOJJ ZZEEMMLLJJII

619911

ZLO»INCI:: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::

➠ BBrraazziillsskkaa ppoolliicciijjaa ttrraaææiillaa ppoommooÊÊ IInntteerrppoollaa

Brazilska policija u svibnju je poslala pismo Interpolu, nakon πto

su pariπki duænosnici objavili kako sumnjaju da Brunner æivi u

Brazilu. Interpol je poslao zahtjeve brojnim zemljama, meu koji-

ma i Izraelu, traæeÊi da poπalju informacije koje bi im pomogle u

identifikaciji nacistiËkog zloËinca.

Izraelski policijski duænosnik Asher Ben-Artzi, zaduæen za kontakte

s Interpolom, proveo je nekoliko posljednjih mjeseci pokuπavajuÊi

pronaÊi Brunnerove otiske prstiju ili druge identifikacijske oznake

iz arhiva. Obratio se i Centru Simon Wiesenthal za pomoÊ.

Meutim, svi su ti pokuπaji bili bezuspjeπni i Izrael je izvijestio

Brazilce da nisu pronaπli nikakve dokaze.

BBrraazziillsskkaa ppoolliicciijjaa iimmaa nnaaËËiinnaa

ddaa iiddeennttiiffiicciirraa BBrruunnnneerraa

Ipak, brazilska policija imala je joπ jedan trag. Bili su izvijeπteni da

je Brunner u dva navrata bio ranjen u eksplozijama pisama-bom-

ba, dok je joπ æivio u Siriji. Godine 1961. on je navodno izgubio li-

jevo oko u eksploziji pisma-bombe koje mu je bilo poslano u

Damasku. Gotovo dvadeset godina kasnije, 1980. godine, usliËnom je incidentu izgubio tri prsta na ruci.

Prema izvjeπÊima meunarodnih medija, pisma-bombe Brunneruje poslao Mossad.

BBrruunnnneerr jjee nnaakkoonn kkrraajjaa rraattaa

ppoobbjjeeggaaoo iizz NNjjeemmaaËËkkeeBrunner je na kraju Drugoga svjetskog rata uspio pobjeÊi izNjemaËke i vjeruje se da je preko Egipta otiπao u Siriju.PoËetkom devedesetih godina proπlog stoljeÊa, pojavile su seglasine da je vien u Juænoj Americi.

U svibnju 1995. godine, u austrijskom parlamentu je voenarasprava o tome je li Brunner greπkom, na drugo ime, dobio novuputovnicu u austrijskom veleposlanstvu u Kairu.

Obavijeπteni izraelski izvori kazali su da Brazil nikada nije pokazi-vao velik interes u potrazi za nacistiËkim ratnim zloËincima. Premanjihovu miπljenju, najnoviji su potezi Brazila rezultat pritiska izPariza.

(Prevedeno iz “Ha’aretza”, Ëlanak objavljen 9. prosinca 2005. godine)

Brunner je uvijek uspjevao izbjeći pravdiIme Aloisa Brunnera i dalje je prvo na popisu lovaca nanacističkih ratne zločince. Ali Brunner je uvijek uspio izbjećipravdi.Nakon kraja Drugoga svjetskog rata pobjegao je iz Njemačke,navodno uz pomoć CIA-e. Pretpostavlja se da je kasnije počeoživjeti u Siriji, gdje je postao savjetnik sirijske vlade. Pretpostavljase da je dugi niz godina živio u Damasku, pod imenom GeorgaFischera. Njemački novinari posjetili su Brunnera u Siriji 1999.godine i kazali su da on živi u hotelu Meridian u Damasku, podzaštitom policije. Sirijske vlasti godinama su skrivale Brunnera inisu ga željeli uhititi i izručiti, unatoč zahtjevima Austrije,Slovačke, Francuske, Njemačke i Poljske.Godine 1985. novinar njemačkog lista “Bunte” objavio je razgov-or s Brunnerom i njegove fotografije u boji. Brunner je novinarukazao da “ne osjeća grižnju savjesti” zbog svog djelovanja ti-jekom Drugoga svjetskog rata. Jedino za čim žali, rekao je, jest tošto nije ubio više Židova. Dvije godine kasnije u telefonskom in-tervjuu za list “Chicago Sun Times” rekao je: “Židovi zaslužujusmrt. Ja ni za čim ne žalim. Kada bih imao priliku, sve bi toponovno učinio...”