granice rasta
DESCRIPTION
Granice rasta prezentacija seminaraTRANSCRIPT
-
5/28/2018 Granice Rasta
1/12
Granice rasta- Stanje
globalne ravnotee
Seminarski rad iz kolegija
Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak
SVEUILITE U ZAGREBUAGRONOMSKI FAKULTET
-
5/28/2018 Granice Rasta
2/12
Uvod
lanovi kluba dijele zajedniku zabrinutost za budunost ovjeanstva i planeta
Rimski klub
(1968. g.)
Ljudi iz razliitih zemaljasvijeta, razliitih profesija
Dugoronim razmiljanjem eledoprinijeti sustavnom,
interdisciplinarnom i potpunompogledu na probleme za poboljanje
svijeta
Granicerasta1972. (prvo
izvijee kluba)
Izloen svjetskimodel
Istrauju se imbenici kojiodreuju i ograniuju rast:
stanovnitvo, poljoprivrednaproizvodnja, prirodni izvori,industrijska proizvodnja i
zagaivanje
-
5/28/2018 Granice Rasta
3/12
Dosadanji razvoj
Svjetski model istrauje trendove poput ubrzane industrijalizacije, brzog porastabroja svjetskog stanovnitva, svjetski rairene neuhranjenosti, iscrpljivanje
neobnovljivih prirodnih izvora, te naruavanja ovjekova okolia.
Pomou modela nastoje se shvatiti uzroci trendova, njihova meuzavisnost iimplikacije u sljedeih stotinu godina.
Svih se pet temeljnih elemenata tog istraivanja (stanovnitvo,proizvodnja hrane, industrijalizacija, zagaivanje i potronja
neobnovljivih prirodnih izvora) poveava svake godine po obrascueksponencijalnog rasta .
-
5/28/2018 Granice Rasta
4/12
Dosadanji razvoj
Porast se dogaa zbog prevladavanja pozitivnog retroaktivnog prstena nadnegativnim retroaktivnim prstenom koji tei ka reguliranju rasta i zadravanju sustavau zateenom stanju.
Primjer pozitivnog i negativnog retroaktivnog prstena kod stanovnitva:
Zbog ogranienja u rastu (poput ograniene koliine obradivog zemljita ilineobnovljivih prirodnih izvora) da bi se postigla globalna ravnotea i sprijeio
krah sustava potrebno je djelovati na izjednaavanje pozitivnih i
negativnih retroaktivnih prstena navedenih elemenata.
-
5/28/2018 Granice Rasta
5/12
Dosadanji razvoj
Pomou raunala, skupina znanstvenika Rimskog kluba izradila je prikaz nakojem se pomou razliitih mjera stabilizacije postie globalna ravnotea,kao iprikaz na kojem su vidljive posljedice odgaanja uvoenja mjera do 2000. g. :
-
5/28/2018 Granice Rasta
6/12
Dosadanji razvoj
Izjednauju se stopa raanja i smrtnosti to dovodi do ustaljenja br. stanovnitva.
Industrijski je kapital ustaljen zahvaljujui izjednaenju stope investicija sa stopomdeprecijacije.
Potronja sirovina po jedinici industrijskog proizvoda smanjena je na 1/4 vrijednosti
Ekonomska djelatnost drutva usmjerena je prema proizvodnji usluga vie nego premaproizvodnji potronih materijalnih dobara.
Mjere stabilizacije za postizanje globalne ravnotee:
Zagaivanje po jedinici industrijskog i poljoprivrednog proizvoda takoer je smanjeno na1/4 vrijednosti
Da se izbjegne nejednakost u raspodjeli hrane stavlja se znaenje na proizvodnjudovoljnih koliina hrane za sve ljude, kapital okree prema proizvodnji hrane.
Visoko kapitalizirana poljoprivreda dovodi do erozije zemljita i iscrpljenja plodnostizemlje, pa se upotreba poljoprivrednog kapitala mijenja tako da se on upotrebljava na
nain da se obogati i ouva tlo.
Da se sprijei konani nii stupanj zaliha industrijskog kapitala, prosjenotrajanje industrijskog kapitala se poveava produivanjem prosjenog vijeka
trajanja proizvoda (bolji dizajn olakava popravke proizvoda i smanjuje otpadusporavajui zastarijevanje).
-
5/28/2018 Granice Rasta
7/12
Dosadanji razvoj
Model ne moe rei kako postii rezultat, on samo pokazuje splet uzajamnopovezanih i ostvarivih ciljeva.
Nakon to se iskljui nerealna mogunost neogranienog rasta, preostaju dvijemogunosti: prirodno nametnuto ogranienje rasta ili samonametnuto ogranienjerasta.
Nepoduzimanje nikakvih akcija jednako poduzimanju otrih akcija jer svaki dannastavka eksponencijalnog rasta primie svjetski sustav blie konanim granicamarasta.
Rimski klub u svojem izvjeu istie kako ne moe sa sigurnou odrediti koliko jo
dugo ovjeanstvo moe odgaati otpoinjanje svjesne kontrole vlastitog rastaprije nego posve izgubi mogunost dotine kontrole.
Meutim na osnovi ondanjih saznanja o fizikim ogranienjima planete smatralisu kako se faza rasta ne moe nastaviti za sljedeih stotinu godina.
-
5/28/2018 Granice Rasta
8/12
Sadanje stanje i postojei problemi
U posljednjem desetljeu prolog tisuljea znanstvenici sve vie upozoravaju da segranice rasta doseu u odnosu na obradiva tla i pitku vodu i da se u iduih etvrtstoljea mogu oekivati ozbiljne nestaice nafte.
Imajui u vidu rastue stanovnitvo zemalja juga (Kina i Indija) zatim iscrpljenemogunosti Zelene Revolucije i sve manju raspoloivost obradivih tala ipitke vode, objektivno je oekivati ozbiljne i dugorone probleme u opskrbihranom stanovnitva Treega Svijeta.
Tri desetljea nakon izvijea Rimskog kluba,
2000. godine
Svjetska populacija dostigla 6,4
milijarde
Jaz izmeu bogatih i siromanihpoveao se sa 35/65 na 20/70
Drutvena i znanstvena percepcija granica materijalnog rasta ekonomija iniciranaizvjetajem1972. g., pomaknula se od raspoloivosti sirovina prema funkcijamabiosfere (stabilnost strukture staklenikih plinova i ozonskog omotaa).
-
5/28/2018 Granice Rasta
9/12
Sadanje stanje i postojei problemi
-
5/28/2018 Granice Rasta
10/12
Procjena za budunost
Jorgen Randers zakljuuje da: iako je proces prilagodbe na ogranienja planetapoeo, odgovor mogao bi biti prespor;
Sadanje dominantne svjetske ekonomije e stagnirati, Brazil, Rusija, Indija, Juna
Afrika i 10 vodeih gospodarstava u razvoju e napredovati; u 2052. g. jo e biti 3milijarde siromanih; Kina e biti pria o uspjehu, zbog svoje sposobnosti da djeluje;populacija e dostii vrhunac u 2042 (pad nataliteta u urbanim podrujima); BDP erasti puno sporije no to se oekivalo, zbog sporijeg rasta produktivnosti u razvijenimekonomijama; koncentracije CO2 u atmosferi e rasti i uzrokovati globalno zatopljenje.
ovjeanstvo je prekorailo Zemljine resurse i u nekim sluajevima dogodit e
se krah prije 2052. godine.
40 godina nakon izvijea iz 1972. nema sumnje da je svijet prelazio, te i dalje
prelazi planetarne granice. Posljedica toga je niz kriza s kojima se suoavaglobalno drutvo (kriza nezaposlenosti, kriza hrane, financijska kriza, gospodarska iekoloka kriza)Svaka od njih je znak upozorenja, da neto ide u krivo
Tijekom sljedeih 40 godina, svjetska populacija e i dalje rasti od sad skoro 7milijardi na 8-10 milijardi ljudi, uz odgovarajui porast potranje za energijom,
zemljitem, vodom i hranom, to e rezultirati moda utrostruavanjem BDP-a.
-
5/28/2018 Granice Rasta
11/12
Procjena za budunost
1. Drutvene vrijednosti (neophodne za odriva i pravedna drutva) u potpunosti sereflektiraju u sve gospodarske odluke.
2. Gospodarstva odraavaju vrijednost prirodnih i drutvenih kapitala, trita djeluju na
fer i transparentan nain i isporuuju robe i usluge potrebne odrivim drutvima.3. Pravednija raspodjela dohotka unutar i izmeu zemalja.
4. Pristup radu koji osigurava dovoljno prihoda da se vodi pristojan ivot, osigurava ipriznaje se kao osnovno ljudsko pravo. Posao za narataje je prioritet svih ulaganja,a trokovi za nezaposlenost su uzeti u obzir u donoenju odluka.
5. Na ekologiju se gleda kao na vezano ogranienje za sve oblike ljudskog djelovanja,te se stoga njome upravlja na nain koji iskazuje sve njene biofizike i ekonomskevrijednosti. Svijet nikad ne bi trebao biti u prekoraenju granica odrivosti.
6. Osnova za ove ciljeve su odgovarajui sustavi upravljanja na lokalnoj, nacionalnoj i
globalnoj razini, koji mogu upravljati prijelazom na pravedan i odriv svijet.
-
5/28/2018 Granice Rasta
12/12
Zakljuak