Jure Karaka

Jure Karaka

G R A M A T I K A U S T I H U

(Hrvatska verzija)

August Cesarec, Zagreb, 1988. prvo izdanje

August Cesarec, Zagreb, 1988. drugo izdanje

Vlastito izdanje, Zagreb, 1990.

Panda, Zagreb, 1997.

Panda, Zagreb, 2001.

SADRAJ

PROMJENLJIVE RIJEI

Imenice

Zamjenice

Osobne zamjenice

Posvojne zamjenice.

Povratna zamjenica

Povratni-posvojna zamjenica.

Pokazne zamjenice..

Upitne zamjenice

Odnosne zamjenice.

Neodreene zamjenice

Pridjevi

Brojevi.

Glagoli.

PADEI

Nominativ..

Genitiv

Dativ..

Akuzativ.

Vokativ

Lokativ

Instrumental.

NEPROMJENLJIVE RIJEI

Prilozi..

Prijedlozi..

Veznici..

Uzvici..

GLAGOLSKI OBLICI

Konjugacija i deklinacija..

Infinitiv..

Prezent

Glagolski pridjev radni..

Glagolski pridjev trpni

Perfekt..

Aorist

Imperfekt..

Pluskvamperfekt.

Glagolski prilog sadanji..

Glagolski prilog proli.

Futur prvi..

Futur drugi.

Imperativ.

Kondicional 1. ili sadanji

Kondicional 2. ili proli..

Glagolska imenica..

REENINI DIJELOVI ILI SLUBA RIJEI U REENICI

Subjekt

Atribut.

Apozicija.

Predikat.

Objekt..

Prilona oznaka mjesta.

Prilona oznaka vremena.

Prilona oznaka uzroka..

Prilona oznaka naina

NEZAVISNO SLOENE REENICE

Sastavne reenice

Rastavne reenice..

Suprotne reenice..

Iskljune reenice.

Zakljune reenice

ZAVISNO SLOENE REENICE

Subjektne reenice

Predikatne reenice

Atributne reenice

Objektne reenice..

Namjerne reenice

Dopusne reenice

Pogodbene reenice

Posljedine reenice.

AUGMENTATIVI, DEMINUTIVI, SINONIMI, HOMONIMI, ARGONIZMI

Uveana pjesma (augmentativi).

Umanjena pjesma (deminutivi)..

Blago (homonimi)

Lakomi halapljivac (sinonimi)..

Frajerska pjesma (argonizmi)

PROMJENLJIVE RIJEI

IMENICE

IMENICE IMENUJU

BIA, STVARI I POJAVE,

Imenice imenuju

Sve iz snova,

Sve iz jave.

Imenice, imenice

OPE, ZBIRNE I VLASTITE,

Brojnije su nego ptice

Imenice, imenice.

DRVO, VJETAR, KIA, MORE,

PTICE, JUTRA, NOI, ZORE;

To su OPE imenice

I malim se slovom piu

Bilo pravo, bilo krivo

Silnom lavu ili miu.

KLASJE, LIE, DRVLJE I KAMENJE,

MOMAD, TELAD, JANJAD I PRAMENJE;Neka hrpa, ZBIR neeg, prosudi

Ili MLADO ivotinja, ljudi.

IVAN, ANA, TOMO I MIRENA,

Sve su ovo VLASTITA imena.

Koji ime malim slovom piu,

Neka hitno, to hitnije briu.

IMENICE IMENUJU

BIA STVARI I POJAVE,

Imenice imenuju

Sve iz snova,

Sve iz jave.

ZAMJENICE

Sretna smo obitelj,

Osma nas ima,

Kad zamjena treba,

Pomaemo svima

Jer ZAMJENJUJEMO DRUGE RIJEI:

UPITNE i ODNOSNEPotpuno su sline

Tu su jo POKAZNE,

NEODREENE i OSOBNE (nekad bile LINE)

Pa POVRATNO-POSVOJNE(imaju dugo ime)

i jo dvije

(pamtit' ih teko nije):

POVRATNE i POSVOJNE.

Slona smo obitelj,

Osam nas ima,

Kad zamjena treba

Pomaemo svima

Jer mi ZAMJENJUJEMO DRUGE RIJEI.

OSOBNE ZAMJENICE

Klinci neki na livadi

Igraju se, skau, viu

Pa cvrkuu kao ptice

Redajui brojalice

Sve OSOBNE ZAMJENICE:

JA,

TI,

ON,

ONA,

ONO

Da li uje ono zvono?

MI,

VI,

ONI,

ONE,

ONA

Ui su ti ko u slona!

Igraju se, a ne znaju

Da te iste zamjenice,

Te njihove brojalice

OSOBE ZAMJENJUJU.

POSVOJNE ZAMJENICE

Uvijek neto svojataju

Te POSVOJNE ZAMJENICE.

Sveznalice,

Brbljavice,

Tuibabe i krtice,

Deru se k kretalice:

MOJ, TVOJ, NJEGOV, NJEZIN (NJEN),

NJIHOV, NA i VA!

A treba da zna:

One ti

ZAMJENJUJU POSVOJNE PRIDJEVE

I zato stalno svojataju

Te krtice,

Sve posvojne zamjenice.

POVRATNA ZAMJENICA

Povratna zamjenica

SEBE ili SEZamjenjuj sve

Zamjenice osobne

Kad se oznauje

Da radnja ne prelazi na drugoga,

Nego se vraa

Na osobu

Koja se radnje laa,

Koja radnju vri.

A ti,

Obeanje ne prekri,

Zadatak izvri

I pogledaj uz veselo lice

Povratne zamjenice:

U zrcalu SEBE gleda

Jedna Nina

Pa SE pravi vana

Pa SE pravi fina

I za SEBE kae

Da je kao slika,

Svojoj mami ponos,

Svome tati dika.

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICAKau da aci mnogo grijee

Kad treba da rijee

Koja je to zamjenica

to OZNAAVAN DA NETO PRIPADA OSOBI O KOJOJ SE GOVORI.

Pa ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice

I svima e se ozariti lice

Kad neto uju o njoj

O POVRATNO-POSVOJNOJ ZAMJENICI - SVOJ

Jer e saznati neto novo.

Ja piem zadau MOJU,

Ti pie zadau TVOJU?!

Tako se ne bi smjelo rei,

Pomoi mora netko trei.

Naravno, to se zna

Zamjenica povratno-posvojna

I svatko e pisati zadau SVOJU.

POKAZNE ZAMJENICE

Stalno POKAZUJU NETO,

UPUUJU NA NETO,

A ponekad vrlo vjeto

UPUUJU

KOJEM JE TO LICU BLISKO.

Pa zar to nije nisko

Uvijek na nekog prstom pokazivati,

Uvijek nekog prokazivati:

OVAJ, TAJ, ONAJ,

OVAKAV, TAKAV, ONAKAV,

OVOLIK, TOLIK, ONOLIK?

Ba su kukavice

Te POKAZNE ZAMJENICE

I miriu na izdajice.

UPITNE ZAMJENICE

U jednom se razredu

UPITNE ZAMJENICE

Pobunile sve redom

I na ploo napisale kredom

Sljedea pitanja:

TKO je razbio staklo?

TO je ormar pomaklo?

KOJI su aci po ploi crtali?

KAKAV je ovo ludi ples?

KOLIKO ste digli urnebes?

aci k aci,

Vidjeli su u emu je stvar,

Pa da sprijee nered i kvar,

Ljutitim su pitalicama

Sa smijekom odgovorili

U koru:

VI ZAMJENJUJETE ONU RIJE

KOJA SE OEKUJE U ODGOVORU.

DOLAZITE SAMO U PITANJIMA

Pa ako vas zanima,

Mi vas volimo

I samo vas molimo

Da puno ne pitate.

ODNOSNE ZAMJENICE

ODNOSNE su ZAMJENICE iste

Kao i UPITNE,

A razlika je u tome

to se odnosne

Po zadatku svome

ODNOSE NA NEKU REENICU ILI RIJE

I nikad nita ne pitaju.

A dolaze samo u zavisnim reenicama.

NEODREENE ZAMJENICE

NETKO je u razred upao,

Razbio NETO,

SVATA slupao,

A NITKO ga vidio nije.

NITA rei ne smije

ak ni redar

Jer se opasni neznanac u blizini krije.

Poinitelj nedjela SVIHKrije se iza

ZAMJENICA NEODREENIH,

A one ZAMJENJUJU

NETO NEODREENO,

SUVIE OPENITO

ILI NETO NIJENO

I tako to ide vjeno:

NETKO, NETO, ITKO, ITA,

SVATKO, SVATA,

MA TKO, MA TO

Puno ih ima

Kao da su negdje mnoene

Pa mogu biti i

SLOENE.

PRIDJEVI

Ako te zanima,

Stari moj,

Koje rijei kazuju

KAKVO JE TO,

IJE JE TO,

OD EGA JE TO,

Rei u ti bez problema,

Teko nije, tajne nema,

To su PRIDJEVI.

Oni POBLIE OZNAUJU IMENICE.

Na opisne

Posvojne

I gradivne se dijele;

OPISNI ti vele kako su VRIJEDNE one ruke BIJELE,

Pridjevi POSVOJNI odmah e ti rei

Je li ono bio urlik VUJI ili PSEI,

Da li IVANOVA glava na jastuku MARIJINOM spava,

GRADIVNI e kazat' svakom,

Nek je jasno, nek se zna:

DRVENA je ono kua, a lopta je GUMENA.Jo u ti rei, stari moj:

Pridjevi imaju pade rod i broj,

A opisni se mogu i komparirati.

O emu se radi,

To je druga tema.

Potrudi se, sam pronai

I vidjet e, stara kvrgo,

Da problema nema.

BROJEVI

KAD KAZUJEMO KOLIKO EGA IMA

(JEDAN vozi, a DESET SE KLIMA),

Onda smo

BROJEVI GLAVNI,

A naa braa

BROJEVI REDNI

Toliko su vrijedni

Da neumorno pokazuje

KOJE JE TO PO REDU

(PRVI je sjeo na klupu, a PETI na gredu).

JEDAN, DVA, TRI,Ja znam gdje si tu.

PRVI, DRUGI, TREI,Na onoj si vrei.

Sad nam lijepo reci,

Samo mirno sjedni:

Gdje su ovdje glavni,

Gdje brojevi redni?

GLAGOLI

KAI mi, bako, bakice mila,

Krhko JE moje znanje,

Da li GLAGOLI stvarno KAZUJURADNJU, ZBIVANJE i stanje.

KAZUJU, duo, KAZUJU, zlato,

I radost i ljubav i sreu,

Samo ti UI, jedino moje,

Ja ti SMETATI NEU.I OTKRIT E, milo, jedan svijet

Ljepi od najljepe bajke

I BIT E ponos i dika moja

I srea svoje majke.

P A D E I

NOMINATIV

Ja sam SUBJEKT,

Ja sam DIO PREDIKATA,

Ja sam IMENOVANJE,

Ptimi to na znanje.

TKO sam kad sam iv,

A TO

Kad sam neiv.

Ako me ne zapamti,

Ja ti nisam kriv.

GENITIV

GENITIV se zovem i PADE sam DRUGI,

Znaenja su moja mnoga:

PRIPADANJE, ROD i mnogo toga

Oznaavam ja.

Ako te zbog mene i uhvati trema,

Zapitaj se samo:

KOGA? EGA nema?

I tu u biti ja.

Znam se esto druit s prijedlozima,

Evo nekih, pokai ih svima:OD, DO, IZ, BEZ, KOD,

Pomoi e ti u nevolji

K roeni rod.

DATIV

Ja se zovem DATIV i PADE sam TREI,

Svi to jezik ue, nek' prime na znanje:

Oznaavam NAMJENU, CILJ i PRIMICANJE,

I jo neto ja bih htio rei:

esto sam sm, ali katkad znam

I s prijedlozima biti:

K, NASUPROT, UNATO, USPRKOS,I vie nikom nita nemam kriti.

Kad me trai, pitaj: KOMU, EMU priam ili se primiem,

Pa e lake otkrit' oblik moj:

Primie se KUI, MAMI, BRATU, TATI,

DOMU ide svom,

Ja u tad od sree morat' zapjevati

Jer mi pozna oblik, jer sam drugar tvoj.

AKUZATIV

ETVRTI sam PADE je po redu

I zovem se AKUZATIV,

Vrlo esto ja sam PREDMET RADNJE

Bio predmet neiv ili iv.

Pronai me nije tako teko,

Samo pitaj: KOGA? Ili TO?I ja u ti se otkrit' drage volje,

I jo u ti tiho rei neto:

Nominativu ponekad sam slian

I genitiv je nekad kao ja,

Razlikuj me od njih i but u ti jasan

Kao sunce to na nebu sja.

A ja esto motrim AKEKako KNJIGE itaju,

Kako mole PROFESORE

Da esto ne pitaju.

VOKATIV

Ja sam pade DOZIVANJA,

OBRAANJA nekom licu,

Bili zemlji, vjetru suncu,

Bilo mami, tati, stricu.

Od pitanja ne zavisim,

VOKATIV je naziv moj,

Ako hoe da me nae,

Ti povikni samo: OJ!

Uza me je uvijek zarez,

Bilo sprijeda, bilo straga,

Zarezi su moja pratnja

Kao braa brina, draga.

LOKATIV

LOKATIV se zovem i PADE sam ESTI,

Oznaavam MJESTO i jo puno toga,

Za mene se pita: (o) KOMU? (o) EMU?

I nikada nisam bez prijedloga.

Prijedloge mi stalno mora

Imati na umu

Na KNJIZI, o KOLI, po SVIJETU, pri KUMUPrema LIU, u ZELENOM HUMUPa emo biti

Prijatelji stari,

Poznanici dobri,

Veseli sanjari.

INSTRUMENTAL

Ja se igram s BRATOM,Drim loptu novu,

Ii u se poigrati

im ponovim na brzinu

Onaj zadnji, SEDMI PADE,

INSTRUMENTAL to ga zovu.

To je PADE DRUTVA

(Ja se igram s BRATOM),

To je PADE SREDSTVA

(Kova kuje BATOM);

I jo tota drugo

Taj nam moe rei:

Pred KUOM e sutra

Tata drva sjei,

SATIMA e poslije toga

Dlanovi ga bridjet', pei.

Kada drutvo oznaava

Prijedlog S uz njega stoji:

A sad S BRATOM idem van,

Zdravo da ste mili moji.

I jo neto da ponovim

Pa sam gotov S TIM:

Traimo ga PITANJIMA

(S) KIME ili IM?

NEPROMJENLJIVE RIJEI

PRILOZI

Djeak ui PRILOGE

I livadom skae,

A DOLJE u bari

Guska TUNO gae:

GDJE su moji guii?

KAMO su se skrili?

LIJEPO mi recite

TAKO zdravi bili!

SADA u ti, gusko, rei,

ODMAH e ti klinci doi,

Samo MALO da se sjetim,

Prilozi e mi pomoi.

PRILAU SE UZ GLAGOLE

KAZUJUI OKOLNOSTI

POD KOJIMA SE RADNJA VRI

Hej, to TAMO granje kri?

Djeak HITRO spremi knjigu,

GLASNO viknu: Iju! ju!

Skoi u grm NAGLAVAKEI izjuri tetu liju.

Lija jurnu STRELIMICEPrema umi trae' spas,

A guii UPLAENOZovu mamu na sav glas.

Guska LJUTO kori mlade

I BRINO ih vodi kui,

Stari gusak STROGO gleda,

SIGURNO e nekog tui.

Sve je LIJEPO zavrilo;

Pomogli su TU prilozi,

Ali' je lija s guiima

JO UVIJEK na ratnoj nozi.

PRIJEDLOZI

Ako hoe saznati

Kakvi su ODNOSI MEU BIIMA, STVARIMA

I POJAVAMA,

Jesu li mievi jai OD make,

Da li se ZA petice dobivaju znake,

Jesu li OD prijedloga lake take,

Jesu li djed i baka uvijek ivjeli U slozi,

Rei e ti PRIJEDLOZI.

Oni se nikad ne mijenjaju

I kazuju

Da je neto

ISPOD,

IZNAD,

BEZ,

SA,

OD,

DO,

KOD,

ZA.Oni mogu stvoriti uda

I kazati da je NA vrbi rodilo groe,

Da je OD perja lake gvoe,

KOD odlikaa puno jedinica,

Da BEZ krila leti ptica.

Mogu ti rei da je

U stolu knjiga,

POD stolom briga,

IZ stola da viri figa.

I tako, svata ti mogu rei prijedlozi,

Pa i da cipela ne smije biti NA nozi.

VEZNICI

Nismo mi NI okovi NI verige, NI lanci,

NI ice, NI kruti steznici

to debele trbuhe steu,

Mi smo mali ljupki VEZNICI

to POVEZUJU RIJEI i REENICE,

to ih zajedno veu.

Puno nas ima I svuda nas treba,

Naemo se ak izmeu zemlje I neba.

I, PA, TE, NI, NITI moe nas i rastaviti;

A, ALI, NEGO, VE, NO suprotno je od vrha dno;

ILI jo se nismo rastavili;

SAMO, SAMO TO, JEDINO, JEDINO TO,

TEK, TEK TO sloili smo se i iskljuili neto;

DAKLE, ZATO, STOGA neto se moe i zakljuit' iz ovoga;

AKO pogodit e lako.

UZVICI

JUHAJ, JUHAJ, EHE, HE,

JOJ to volim UZVIKE!

Rekoe mi da se njima

Izraziti moe svima

Neki OSJEAJ.

HEJ, drugari, to ste stali,

Ja vas evo DOZIVAM.

Dozivam vas iz daljine

Jer ne volim biti sam.

IC, mico, GIC , gico,

HIJO, konju lijeni!

POTIEM vas da ivnete,

Vi ljenivci sneni.

CILINK! CILINK! FIJU! TRES!

To je negdje pala aa!

ZVUK se ovdje u PRIRODI

Tako lijepo OPONAA.

JUHAJ, JUHAJ, EHE, HE,

JOOJ, to volim uzvike!

GLAGOLSKI OBLICI

KONJUGACIJA I DEKLINACIJA

Ako se mijenjanje imenica i zamjenica

Pa pridjeva i brojeva

Po padeima

Zove DEKLINACIJA,

Ni glagoli nisu izuzetak.

I oni se mijenjaju,

Ali po licima,

I to se zove KONJUGACIJA.

Ne, nije to

Zezanje

Ni zafrkancja,

Mijenjanje glagola po licima

Zove se

SPREZANJE

Ili

KONJUGACIJA.

INFINITIV

Mogu vam REI u povjerenju,

Strano sam ozlojeen

Jer ne izriem vrijeme,

A nemam ni lice ni broj

Jer sam GLAGOLSKI OBLIK NEODREEN.

AKO SI MI PRIJATELJ,

MISLIM DA E MOI

ZAPAMTITI nastavke

Jednostavne, lake,

To su TI il' I

A ja u ti dobar BITI,Uvijek u se OTKRITI,

Pa emo se SLAGATI,

Ti e uvijek MOIBez problema PROIKad te budu za me pitali.

PREZENT

Kia PADA, vjetar PUE, a oblaci PLOVE,

Sad djeaci hodnicima jedni druge LOVE.

Ljutit redar zajapuren na djeake jako VIE:Ako PUKNE ono staklo, mene se ne TIE.

Svi glagoli istaknuti

SADANJE su VRIJEME PREZENT,

Priznat e i redar ljuti

to od bijesa KIPTI, UTI.

Od SVRENIH i NESVRENIH

GLAGOLA se PREZENT TVORI,

Uz to PRAVU i NEPRAVU

SADANJOST nam vrijedno zbori.

Sadanjost je prava ona

to se sada zbiva, radi:

Sad seIJU glasna zvona,

Sada seka macu GLADI.

A neprava sadanjost je

Ono to se zbiva davno,

to se zbiva sutra, stalno

I prezentom se izrie:

Sutra IDE kui, strie,

A ve dugo PADA kia.

Meni tata juer KAE:

Stric ti KISNE poput mia.

A sadanjost

Bila ona

Neprava il' prava

U prezentima svim,

NASTAVCI su za jedninu: -EM, -JEM, -AM, -IM.

GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI

GLAGOLSKI sam PRIDJEV RADNI

I kazujem da li je netko AKTIVAN, da li je radnju VRIO,

Je li netko na primjer UIOIli je moda susjedove voke KRIO.

Nisam sloen, ja sam glagol prosti,

Od INFINITIVNE OSNOVE me tvore

I nastavaka O (-AO), -LA, -LO,

Tako barem mudre knjige zbore.

I jo kau da se uz moju pomo slau

Pluskvamperfekt, perfekt, futur drugi i oba kondicionala,

I stvarno je tako, uzimlju me cijelog

I prave se vani, a meni ni hvala.

GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

Ja sam ti, brate, tuan i nesretan

I pun sam nevolje k vode bunar neiscrpni;

Samo kazujem je li netko PASIVAN, da li radnju TRPI

I prozvae me GLAGOLSKI PRIDJEV PASIVNI il' TRPNI.

Ako je netko UDAREN ili GURNUT,Zna se, to je pridjev trpni il' pasivni:

I to ja tu mogu kad svi moraju trpjeti

Bili sitni il' kao gora masivni.

Stvoren sam tako da se INFINITIVNOJ OSNOVI,

A nekad i PREZENTSKOJ N, -EN, -JEN ili T dodaju,

I udo jedno, svi me dobro pamte, sve o meni znaju,

Iako sam GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI.

PERFEKT

Ima tamo nekih,

Neu rei, klinaca,

to tvrda da prolo vrijeme nije vano.

A ja,

PERFEKT,

PROLO VRIJEME,

Molit u lijepo

Ne podnosim to lano klevetanje,

To runo blebetanje.

A molim vas,

Kada STE prvi put u kolu POLI?

Kad SU prvi stripovi DOLI?

Kad JE PROHODAO tata?

Kad JE NASTALA salata?

Kad JE prve zube DOBILA mama?

Kad JE ODEBLJALA salama?

Ma nemojte, molim vas,

Da ovaj as

Netko u bijegu mora traiti spas!

Ja

Perfekt,

Prolo vrijeme

Koji se TVORIM

OD NENAGLAENOG PREZENTA POMONOG GLAGOLA BITI

I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG

Ne mogu smisliti

Onog napuhanka,

minkera paradnog

Koji JE IZJAVIODa ga JE perfekt GNJAVIO.

Ja

Perfekt,

Prolo vrijeme

Oduvijek SAM lagan BIO,

Nikad ti se NISAM KRIO

Kad god SI me POTRAIO.

AORIST

DOOH, VIDJEH i POBIJEDIH,

REE Cezar slavni,

Protivnike sve SAVLADA

I POSTADE glavni.

A to REE Cezar slavni,

To AORIST BI,

VRIJEME PROLO SVRENO,

Zapamtimo svi.

I ja HTJEDOH Cezar biti

Pa u bitku POOH;

Zapreke su sve svladane

Do saznanja novih DOOH:

AORIST nam KAZUJE

RADNJE NETOM SVRENE.

I nastavke svoje ima

(Nije to ni tako loe)

-OH

-E

-E

-OSMO

-OSTE

-OE

I drugi se nastavci

Sami rado otkrie

-G

-

-

-SMO

-STE

-E.

Jo ih samo treba dati,

To se mora znati

INFINITIVNOJ OSNOVI.

Zahvalit u ja Cezaru

Na velikoj pomoi,

A to REKOH, ti DOREE,

Sve to SLAGAH, ti POREE.

IMPERFEKT

IMPERFEKT JE PROLO NESVRENO VRIJEME

Koje emo danas rijetko u govoru sresti

Kao nekad davno plodonosno sjeme

Na modernoj, brzoj i irokoj cesti.

Nekad ovaj glagol omiljen BIJAE,

Stari pisci za njim rado POSIZAHZU,

I nastavci im krasni AH, -JAH, -IJAH

U knjigama drevnim ljupko odzvanjahu.

Od INFINITIVNE il' PREZENTSKE OSNOVE se tvore,

Od GLAGOLA NESVRENIH to im radnja beskonano traje,

A BIJAHU mnozi, mudre knjige zbore

VOLJAHU se mnogo, a danas za njih malo tko i haje.

PLUSKVAMPERFEKT

BIO SAM PROUIO

Gramatike neke knjige,

BIO SAM ODLUIO

Da se rijeim i te brige

I nauim glagole,

Kad odjednom neto bljesnu,

U prozor mi jako pleljesnu,

Pljus!

Pa se kao svjetlost

Javi PLUS-

Malo zatim KVAM

I na kraju PEFEKT!

I u asu nestade.

Uplaih se silno, ludo.

Kakvo li je ovo udo?

Tko se ovo sa mnom ali?

Nisam vie tako mali!

Ja u isti as

Bijegom htjedoh trait' spas,

Kad se zau straan glas:

JA SAM PRETPROLO VRIJEME,

KAZUJEM RADNJU TO SE DOGAA

PRIJE NEKE DRUGE PROLE RADNJE

I nema tako vrste novogradnje

Koja e te skriti

Ako ne upamti da se TVORIM,

Sluaj, za ime svijeta,

Tebi zborim,

OD PERFEKTA ILI IMPERFEKTA

GLAGOLA BITI

I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG

Iznenada glas utihnu,

Pod prozorom netko kihnu,

Nit se javi, nit to ree,

Nasmija se i utee.

Jo sam dugo iza toga

Sav prestravljen sjedio,

A BIO SAM SE UPLAIO,

BIO SAM PROBLIJEDIO.

GLAGOLSKI PRILOG SADANJI

Cmizdre, plau, cendraju i sline,

To je PREZENT, svatko e ti rei

I u TREEM LICU je MNOINE.

Dodaj samo nastavak mu I,

I dobit e novi glagol,

Novi isto,

Kao da je posut zlatom.

KAZAT E ti onu RADNJU

TO SE ZBIVA U ISTO VRIJEME

KAO I RADNJA KAZANA PREDIKATOM.

CMIZDREI

PLAUI

CENDRAJUI

SLINEI

Glavobolju HINEINita nee postii,

Kazna e te dostii.

Ui, radi, zabavljaj se, plei

SLUAJUI roditelje,

ak nikad ne grijei.

GLAGOLSKI PRILOG PROLI

Iz kue u ja utei,

Nita neu zgrijeti,

Onoj u se maloj Anji

Toboe nasmijetit

to to smjera mali Saa,

Je li briga naa?

Da li Saa grijei

to se Anji smijei?

Da ne bi bilo misli krive,

Uzmimo one INFINITIVE

I pronaimo im OSNOVU.

Stvorit emo rije novu

Kad joj damo nastavke

-AVI ili VI

i grijeh postaje bivi.

Sad ga nema vie,

Iz sadanjosti se brie

I pada u prolost.

Uh, to su nam dobro doli

Ti GLAGOLSKI PRILOZI PROLI

Jer oni KAZUJU RADNJU

KOJA SE DOGAA PRIJE RADNJE

KAZANE PREDIKATOM.

Savjetujmo se s tatom,

Pa i s bratom

I vidjet emo

Da e nam potvrditi.

A nemojmo se odmah srditi

I beiti oi poput sove

Kad nam jo dodaju da se TVORE

SAMO OD SVRENIH GLAGOLA,

OD INFINITIVNE OSNOVE.

UDARIVI Anju,

Pobjegao Saa

Pa ga klapa naa

Trai nou, danju.

DOJURIVI kui, Saa moli seku

Da pronae Tanju da zamoli Anju

Da mu oprosti.

FUTUR PRVI

Ja sam BUDUE VRIJEME

I KAZUJEM RADNJU KOJA E SE TEK DOGAATI,

Pa ako me dosad nisi shvatio,

Neemo se puno svaati.

Zovem se FUTUR PRVI.

Sloen sam od INFINITIVA

I PREZENTA GLAGOLA HTJETI:

NAUIT E me i onda E SMJETIRaditi to te volja.

S pticama E LETJETI,

VOLJET E svoju mamu

I baku E SLUATII uvijek E, uvijek ZNATIDa je futur prvi vrijeme budue,

Da je u budunosti sve mogue.

FUTUR DRUGI

Ja sam FUTUR DRUGI,

VRIJEME sam PREDBUDUE

I KAZUJEM RADNJU KOJA E SE DOGODITI

PRIJE NEKE DRUGE BUDUE RADNJE,

A sloen sam kao i sve budue gradnje.

Zovem se i FUTUR EGZAKTNI,

Otmjenije zvui, emu to kriti,

A sloen sam od GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG

I SVRENOG PREZENTA POMONOG GLAGOLA

BITI.

Ako BUDEM SPAVAO, zagledaj se u me,

Proui me dobro, zapamti mi lica,

U kolu e letjet veselo i sretno

Kao mala raspjevana ptica.

IMPERATIV

NAUI ovo,

PONOVI ono,

ISPRAVI SE k kuka si kriv,

MRDNI malo, ta valjda si iv,

SKOKNI askom u trgovinu, KUPI onaj zain

Pa u ti pokazati ZAPOVJEDNI NAIN

to se zove IMPERATIV.

Osim to ZAPOVIJEDA,

On jo moe izricati

POTICANJE, SAVJET, MOLBU,

ZABRANU il' neku ELJU.

Hajd' POTRI, NEMOJ stati,

Molim te DONESI torbu

I IZVADI onu knjigu,

OTJERAJ mi teku brigu

Pa da radim u veselju.

Tako vie moja sestra,

I sprema se za neku agu,

A ja samo sluat' moram,

Posl'o bih je k crnom vragu.

Jo ti neto moram rei:

Imperativ je

Kao skroman gost

U nekim licima prost,

Prvog lica jednine nema

A tree lice jednine, i mnoine, eka

Da se pred njih stavi

Rijeca NEKA.

Ne elim da se od tebe skriva,

Evo ti jednog imperativa:

1. -

2. ui

3. neka ui

1. uimo

2. uite

3. neka ue

Bolje danas nego jue.

UI, RADI, IGRAJ, PJEVAJ,

Za radosti samo ZNAJ!

ao, bambino,

Sekino srce fino!

KONDICIONAL PRVI ILI SADANJI

Ja kazujem POGODBU,

MOGUNOST i ELJU,

Je l' mogue da za me niste znali,

Za KONDICIONAL PRVI, za POGODBENI NAIN,

Ne vjerujem u to, iako ste mali!

Od GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG se tvorim,

LAGAO BIH da istinu ne zborim,

I jo mu AORIST GLAGOLA BITI dajte

Pa me imate cijelog, pamtite i znajte.

VOLIO BIH da sam ptica.

Da sam oblak, sunce, more,

DIJELIO BIH sretna lica

Cijelom svijetu sretne zore.

VIKNUO BIH svima glasno,

Cijelom svijetu svoju elju:

U miru je ivjet asno!

I svi BISMO tad PJEVALIU radosti i veselju.

KONDICIONAL DRUGI ILI PROLI

Ima li MOGUNOSTI

KOJE SU U PROLOSTI POSTOJALE,

Kako su se zvale

I bi li se dale

U neki glagol staviti?

Ima takav glagol,

Kao prijatelj je drag,

Kao gost dobrodoli

I zove se KONDICIONAL PROLI.

Ako ti ga je ao

Kao psia ostavljenog, gladnog,

Kao bicikla rasklimanog, jadnog,

Pomogni mu i sloi ga

Jer je sloen

OD KONDICIONALA PRVOG GLAGOLA BITI

I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG.

A sad pogledaj

I bit e ti jasno kao dan:

BIO BIH DOAO na tvoj roendan,

Ali su mi iznenada gosti doli.

U ovoj kitici istaknut je

KONDICIONAL PROLI.

GLAGOLSKA IMENICA

Ako uzme GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

I doda mu nastavak JE,

Dobit e nove rijei

Kao CRTANJE, PISANJE, PJEVANJE.

I divno se udo dogodilo:

Od dvije rijei, od dvije sitnice

Kao u prii pojavile se

GLAGOLSKE IMENICE.

I ako pogleda malo bolje,

Obnovit e staro znanje

I doi e ti nova inspiracija:

Otkrit e da se u njima

Javlja JOTACIJA.REENINI DIJELOVI ILI SLUBA RIJEI U REENICI

SUBJEKT

Ja sam ONAJ O KOME SE PRIA,

Ja sam ONAJ KOJI RADNJU VRI,

Ja sam glava reenice svake,

Moje ime istaknuto stri.

Najee sam U PRVOM PADEU,

GRAMATIKI SUBJEKT tad me zovi,

U NOMINATIVU AKO li NE STOJIM

Po LOGICI, po SMISLU me lovi.

Ponekad nas dva i vie moe

U samo jednoj reenici biti,

A nekada, kad se zgoda prui,

Ja se mogu i potpuno skriti.

I zapamti i zapii,

Ma gdje i'o ili bio

Da je subjekt, subjekt, subjekt

Reenini glavni dio.

ATRIBUT

ATRIBUT JE RIJE

KOJA POBLIE OZNAAVA IMENICE.

Ona e rei KAKVE je boje mamino lice,

IJE su ono u imeniku petice,

KOJE perje najvie vole ptice.

On moe biti

I pridjev

I zamjenica

I broj

I cijeli skup rijei.

U reenici zvei

Kao vesela zveka

U skladnom ritmu rijei.

On je najee u subjektnom skupu,

Ali i u predikatnom moe initi svoju grupu

to se okuplja oko imenice.

Pogledaj sad kako izgledaju atributi:

MOJ brat ima MODERNI kaputUTII nosi buket RUAJEDNOJ STIDLJIVOJ Ani

Pa e zajedno priati o teti IZ LIKEKod koje su se upoznali lani.

APOZICIJA

U jednom razredu organizirana je

Tajna policija

Da otkrije gdje se nalazi

APOZICIJA.

I odmah je

Za asak tili

Na zguvanoj staroj svili

Napisana

POTJERNICA:

TRAI SE APOZICIJA, IMENICA TO STOJI UZ DRUGU IMENICU I NAJEE SE SLAE S NJOM U RODU, BROJU I PADEU.

U posljednje vrijeme uinila je mnogo tete po osnovnim kolama, izazvala silne nevolje, loe ocjene, srdbu roditelja i razrednika, prouzrokovala neslogu izmeu aka i profesora. Voli se lano predstavljati da je atribut, subjekt, a rado se skriva u raznim skupovima. Tko je pronae, neka se javi VI. b razredu. Nagrada je velika

Nepoznato neko lice

Ispod udne potjernice

Stavilo je reenice:

Uenik Zoran i uenica Ana voze bicikl svakoga dana

Mama Marija i susjeda Kata apuu neto ve dva sata.

Vi, to se igrate policije,

Tu vam se kriju apozicije.

PREDIKAT

Ja sam onaj koji kazuje

TO SUBJEKT RADI,

TO SE S NJIME ZBIVA

ak i kad se skriva.

Kad sam izreen glagolom.

Onda sam PREDIKAT GLLAGOLSKI:

Moj prijatelj PRIA zagorski.

A kad se sastojim od pomonog glagola

I neke imenske rijei,

Onda sam IMENSKI PREDIKAT:

Veliko udruenje radnika JE SINDIKAT,

Predikat JE HRABAR kao smjela ptica,

A subjekt JE STRALJIV kao kukavica.

Ja sam glavni dio reenice,

Ja kazujem to subjekt radi,

to se s njime zbiva

ak i kad se skriva.

OBJEKT

Bako, bako, pomai,

Nemoj se izvlaiti,

ZADAU napisat' moram,

OBJEKTE oznaiti.

Kako li u rijeiti

TAJ TEKI ZADATAK

I pronai OBJEKT

GLAGOLSKI DODATAK

Kad sam danas usred sata

Namjetao oko vrata

MAJI MARAMU.

Zlato moje, sunce moje,

Ti ve znade OBJEKT to je:

To je PREDMET RADNJE svake.

Sad se dri SVOJE BAKEI PRIMJERE posluaj:

Unuk pie ZADAU,

Maca TANJUR lie.

Ovdje ima OBJEKTE

DIREKTNE il' BLIE

Zato to su, zlato moje,

U etvrtom padeu.

Baka pria PRIU DJECI.

A sada mi lijepo reci

Je li DJECI akuzativ?

To je dativ, sunce moje,

A objekti to ne stoje

U etvrtom padeu

U OBJEKTE se DALJE broje.

STARU, TRONU KUU dre vitki stupovi,

MOJU DRAGU BAKU ljute jaki zvukovi.

Ovdje su ti, milo moje, i OBJEKTNI SKUPOVI.

Bako, bako, ne ljuti se,

Nisam dobro shvatio.

Zato sli sam zloest bio

I VRIJEME tratio?

PRILONA OZNAKA MJESTA

Ima aka koji dobivaju napade

Kad uju da e biti rjeavanje testa,

Ali uvijek postoji i traak nade

Da e u njemu biti i PRILONA OZNAKA MJESTA.

im se ona pojavi, razredom proe uzdah olakanja

Jer su o njoj svi puni znanja

I znaju da je to DODATAK GLAGOLU, DODATAK PREDIKATU

Koji, recimo, moe kazadi

Da se NA PRVOM KATUSruio strop

I da ONDJE nee biti nastave.

Ona kazuje MJESTO

Gdje se neto dogaa, radi ili zbiva

I ona nije kriva

Ako se, na primjer, U GRADU razbojnik skriva.

Odgovoriti na pitanja

GDJE? KAMO? KUDA? ODAKLE? DOKLE?

Za nju je sitnica,

Obina trica.

Ona se moe kazati

Jednom rijei:

Kistom se recimo, moe mazati

OVDJE, TU, ONDJE, SVUDA, KOJEKUDA,

Moe ii KUI, STAZOM, LIVADOM i BRIJEGOM,

I skupom rijei:

U KOLI, POD KROVOM, NA POLJU, POD SNIJEGOM.

A mjesto se moe kazati

I zavisnom MJESNOM reenicom:

GDJE SE PEE MESO, sladimo se peenicom.

PRILONA OZNAKA VREMENA

Kau da su neki dijelovi reenice

Teki poput bremena,

Sigurno je da to nije

PRILONA OZNAKA VREMENA.

Ona KAZUJE KADA SE VRI GLAGOLSKA RADNJA,

DOKAD e, na primjer trajati gradnja

Neke kole,

OTKAD se Davor i Vesna vole

Ili KADA vrapci mrvice mole..

Ona se moe izrei jednom rijei,

Recimo

SATIMA, DANIMA, JUER, SUTRA

Kao i skupom rijei,

Na primjer JEDNOGA LIJEPOGA JUTRA.

A vrijeme se moe izrei

I zavisnom VREMENSKOM reenicom:

KAD SE POJAVI VESNA, Davoru zaigra obrva desna.

IM SE POJAVI MACA, mi se u rupu baca.

PRILONA OZNAKA UZROKA

ZBOG EGA se i ZATO neto dogaa,

Zato tata uvijek ita novine,

Zbog ega mama razgledava trgovine,

Zbog ega su Sanju prozvali Koka,

Zato je rijeka duboka,

Odgovorit e u tren oka

PRILONA OZNAKA UZROKA.

To je DODATAK PREDIKATU

KOJI UZROK RADNJE KAZUJE,

Zbog toga ne mora moliti tatu

Da ti arape nazuje.

Jednom rijei, se izrie,

PRILOGOM UZROKA,

Ali se najee skupom rijei vie,

Na primjer: Ozlijeen je ZBOG NEZGODNOG SKOKA.

Uzrok mogu kazati

I zavisne reenice UZRONE:

Kanjen je JER JE HTIO SMAZATI TUE JABUKE SONE.

PRILONA OZNAKA NAINA

Kao to svakom jelu moe dodati

Raznih zaina,

Tako i glagolska radnja moe imati

PRILONU OZNAKU NAINA.

Ona kazuje KAKO SE VRI GLAGOLSKA RADNJA,

KAZUJE NAIN, to moe pogoditi svatko,

A kada se u reenici nae,

Odgovara na pitanje KAKO.

Ona se izrie jednom rijeiI nitko ne moe da te sprijei

Da kae:

Draga moja bako, ono sam ti uradio LAKO,

A onda sam VESELO pojeo kolae, KRIOM ih uzeo od mame

Jer se STRANO bojim galame.

I skupom rijeiNain se kazuje esto:

KAO NABUJALO TIJESTO izgledao je susjed Ivo

Kad je POPUT SUHE SPUVE popio ono pivo.

Nain se izrie

I zavisnom NAINSKOM reenicom,

To je prosto k salata:

Gledao je u mene KAO TO TELE GLEDA U ARENA VRATA.

NEZAVISNO SLOENE REENICE

SASTAVNE REENICE

Mi smo SASTAVNE REENICE

I uvijek nam je zajedniko neto.

Slaemo se po svemu,

Imamo istu temu

esto

Ili subjekt isti

Ili predmet radnje

Ili vrijeme

I mjesto.

Mi smo primjer dobre suradnje

I zato meu nama nema zareza.

U svako vrijeme moe nas sastaviti

Veznicima

I, PA, TE, NI, NITI .

RASTAVNE REENICE

U jednoj koli

Na kraju grada

Pretrgli se aci od rada,

A jedan malac kutrave glave

Prisjetio se guslarske slave

Pa je radi rekreacije

Izvodio neke akrobacije

I sastavio pjesmu u desetercu:

ILI GRMI IL' SE ZEMLJA TRESE

IL' NAM PROFE GRDNU KAU MIJESE?

Niti grmi nit se zemlja trese

Niti profe grdnu kau mijese,

Ve na satu silni glasi hue RASTAVNE se REENICE UE.

Sadraji reenica dviju

Ili vie ako ih imade,

Nee skupa, zajedno ne smiju

Ima i da se pamti i da se znade.

aci su ih lako rastavili,

Rastavili sve veznikom ILIPa sad s njima grdne ale rade,

Poslovice na narodnu grade:

ILI kuj IL' ne mri gaa

IL' e gae ispraiti aa.

ILI ui IL' ostavi kolu

IL' e svrit k ovan u toru.

SUPROTNE REENICE

Ako je sadraj jedne reenice

SUPROTAN sadraju druge

Bile ome kratke

ili duge,

onda izmeu njih zarez stvavi

(JA MU PRIA, A ON DUBI NA GLAVI

pa e dobiti SUPROTNU REENICU

i jo samo jedan savjet mali

veznike pamti

NEGO, NO, VE, A, ALI.

ISKLJUNE REENICE

SVI SU U KUI BILI VESELI, SAMO JE GORAN BIO MRK.

Djed je veselo sukao brk,

Baki je kriom mignuo,

Sa stolice se dignuo

I progovorio:

Goranu se preporuuje

da se iz veselja ne iskljuuje.

to u koli nije znao ISKLJUNE REENICE,

To su sitnice,

On e to jo danas nauiti.

Kad sam jutros prolazio pokraj kole,

uo sam kako aci mole

Jednog debeljka,

Sau ili eljka

Da im ponovi sve o iskljunim reenicama.

A on je bio ljut,

Kao limun ut

I mrk poput sjene

Jer im je ponovio ve dvaput:

REENICE NEZAVISNO SLOENE

U KOJIMA SE IZ SADRAJA JEDNE REENICE,

Vi, dosadne stjenice,

ISKLJUUJE NETO,

Il' nespretno ili vjeto,

A TO SADRI DRUGA REENICA,

ZOVU SE ISKLJUNE REENICE!

Pa se poput sjenice

Naeurio

U kolu pourio

I dodao:

Ako u vae tvrde glave moe stati neto,

Zapamtite da se povezuju rijeima

SAMO, SAMO TO, TEK, TEK TO.

I neka bude na umu svime

Da se odvajaju zarezima.

Ja sam govorio. Haug!

ZAKLJUNE REENICE

BAKA JE ESTO GRDILA DJEDA,

ZATO JOJ JE KOSA SIJEDA.Prva je reenica utvrdila

Da je baka djeda grdila,

A onda slijedi zakljuak

Istinit i vrlo jak:

DJED SE TAKO LAKO NE DA,

STOGA NAM JE BAKA SIJEDA.

To je bila,

Nek' se zna,

REENICA ZAKLJUNA.

Zato se ba tako zove,

Pitaj nekog svoga.

Pomoi e i veznici

DAKLE, ZATO, STOGA

A bili se, promisli,

Potrudi se malo,

Iz sljedeih primjera

Zakljuit' to dalo:

GORAN JE PREVARIO BAKU,

ZATO NIJE DOBIO VAKU.

BAKA OPRATA SVIMA,

DAKLE DOBRO SRCE IMA.

ZAVISNO SLOENE REENICE

SUBJEKTNE REENICE

Tko rano rani, dvije sree grabi.

Narodna poslovica tako kae.

Ranoranilac dvije sree grabi.

I ova reenica s prvom se slae.

Jedna je reenica sloena,

A druga proste.

Je li to dosta?

Ne, dosta nije,

Tu se neto krije,

Mada obje istu mudrost kau

Mada se obje po subjektu slau.

U prvom stihu subjekt je izreen

ZAVISNOM REENICOM

I nemoj biti zateen

Ako te zapitaju

TKO sreu grabi.

Pa SUBJEKT na to pitanje odgovara!

A sad jo jednom usporedi

I one i ove reenice dvije

I pronai to im je isto,

A to isto nije:

Tko je lakom, nee ii na izlet s bakom.

Lakomac nee ii na izlet s bakom.

PREDIKATNE REENICE

Tata je dobar.

Takav mora biti svaki tata.

Ako eli naglasiti

Onaj PRIDJEV IZ PREDIKATA

Ti otvori irom vrata

I zavikni da te uju

I susjedi s petog kata:

Tata je da ne moe biti bolji!I tako ti je pomogao tata

Da pronae zavisnu reenicu

Koja se PREMA GLAVNOJ ODNOSI

KAO DIO PREDIKATA.

ATRIBUTNE REENICEIma jedna reenica

Poput brine drage mame

Koja pazi imenice

Iz prethodne reenice

Da ne budu posve same.

Odnose se uvijek na njih

Pa ih kude ili hvale,

Uvijek neto za njih kau

(Il' istinu ili lau)

Il' se samo s njima ale.

Evo primjer pa pogledaj

Te zavisne reenice

to se lijepo oslanjaju

Na prethodne imenice:

Vidio sam djevojicu koja ima plavu kosuI djeaka kutravoga koji s trave trese rosu,Igrali se na livadi pokraj lijene rijeke mutne

I uili smijui se REENICE ATRIBUTNE.

OBJEKTNE REENICE

Goran jede kruku,

Maca pere uprljanu njuku,

Baka gleda kako tata isti staru puku!

Ovo Maja recitira

Naglas svima,

Na stolici se tronoj klima

I jo ponavlja:

U prva tri stiha objekti se kriju

i nemoj se, majo, kolebati,

pronai ih jer e ti trebati,

pronai ih.

O treem stihu posebno razmisli

I nemoj da te zbuni, da te u neemu sprijei

to tu objekt nije jedna rije

Ni skup rijei,

to se tu objekti nisu u prostu reenicu stisli,

Jer je tu objekt

ZAVISNA REENICA.

A danas smo uili na satu:

PREMA GLAVNOJ ZAVISNA KAD STOJI

KAO OBJEKT PREMA PREDIKATU

I OBJEKTNE REENICE se broji.

Baka joj uz smijeak apnu:

Najljepa je biljka lovor,

A Goran se, uvijek glavni

Isprsi k junak slavni:

Upravni se moe govor

pretvoriti u neupravni

taj je GOVOR NEUPRAVNI

REENICA OBJEKTNA,

To i naa baka zna.

Maja ree da je ovo znalaPa je opet stala

Stihove ponavljati:

Goran jede kruku

maca pere uprljanu njuku,

baka gleda kako tata isti staru puku.

NAMJERNE REENICE

Mi mislimo, ovaj, hoemo da kaemo,

Mi vas, naime, nikada ne laemo;

Htjele bismo svima biti prijateljice,

Mi smo, ovaj, NAMJERNE REENICE,

Znate,

Mi se jako stidimo

Kad vidimo

Da nas ne poznaju.

Doe nam da zaplaemo,

Da od alosti skaemo,

Da se sekiram preko mjere

Kad tako lijepo KAZUJEMO NAMJERE

S KOJIMA SE VRI RADNJA GLAVNE REENICE,

A opet nas ne prepoznaju.

Svi su uili

I svi znaju

Da kazujemo

RADI EGA,

S KOJOM NAMJEROM SE NETO RADI

U GLAVNOJ REENICI.

Evo, na primjer, u vodenici:

Doao u vodenicu oso da samelje proso,Dolo tamo i dijete da mu posao omete

Pa su sjeli kraj prane stelee da jedan drugom do besvijesti lae,

A mlinar se u kutu skriva da uiva;

Sakrio se iza vrea rai da uiva u njihovoj lai.

S kojom su namjerom oni doli do vodenice,

To lijepo kazujemo mi namjerne reenice.

Jo smo se posebno istakle

Da nikome ne bismo izmakle.

DOPUSNE REENICE

Ponekad te mama ne pusti u kino

Jer postoji neto to spreava tvoje elje,

A ti ipak ode i provede se fino

I nitko ti ne kvari veselje.

Da vidimo malo i to divno udo

to zapreke stvara, al' doputa radnju:

Premda su nam zabranili, plesali smo ludo;

Iako su spreavali, svrili smo gradnju.

Pogleda li glavnu reenicu malo bolje,

Vidjet e da se njena radnja doputa,

Premda je zavisna spreava, a onda preko volje

Istu radnju doputa, mora da poputa.

POGODBENE REENICE

Nagovara djeak tatu

Pred izlogom trgovine:

Kupi li mi onu loptu, donosit u ti novine.

A tata se samo smjeka

Pa govori svome aku:

Kupit u ti i bicikl, ako bude slu'o baku.

A onda se tata sjeti:

Ona mala to ima pletenice

juer mi ree da nisi zbao

POGODBENE REENICE.

A jesi li znao da smo sada

Dok smo se ovdje pogaali

Pogodbene reenice izvikivali,

A neki misle da smo se svaali.

Zapamti dobro da ZAVISNA REENICA

UVIJEK NEKI UVJET POSTAVLJA

I pod tim se uvjetom vri glavna radnja.

A gdje se uvjet postavlja,

Tu se pogodba javlja.

POSLJEDINE REENICE

Moe li se posljedica skupom rijei izrei

Ili se samo zavisnom reenicom kae?

Promotrimo primjere i nee nam izbjei

Ni reenice ni skupovi to se ovdje trae.

Tako je posadio breze da su se sve sasuile.

U glavnoj reenici je reeno da je netko posadio breze,

Ali je posao uradio slabo, traljavo i bez veze

I posljedica je u zavisnoj reenici breze su jadno zavrile.

Rastuile se male breze do suza, do tuge,

Rastuile se do ganua, do planoga lica.Posljedice ovdje nisu reenice duge,

SKUPOM RIJEI kazana je svaka posljedica.

Kad ove reenice ui, pamti priloge TOLIKO i TAKO,

A oni se nalaze u glavnim reenicama:

TOLIKO je uio posljedice da ih je zapamtio lako;

TAKO je lijepo pjevala da se dopala i pticama.

AUGMENTATIVI

DEMINUTIVI

HOMONIMI

SINONIMI

ARGONIZMI

UVEANA PJESMA

Vodena ZMIJURINAUhvatila ABURINU zaGLAVURINU,

Ali je naiao LJUDESKARA

DohvatioRUERDOM KAMENINUI bacio ga u BARETINUDa uplai ZMIJETINU,A onda je podigao NOURDUDa stane ZMIJURDI na GLAVURDU.

ABETINA je skoila u BARETINU,

ZMIJURINA je pobjegla u TRAVURINU,

LJUDESKARA zapalio LULETINU,

Iziao iz BARETINE na CESTURINU,

Zapjevao PJESMURINU

I otiao u KOLURINU

Na roditeljski SASTANURINU

Svome siniu.

_________________

AUGMENTATIVI uveanice; imenice koje oznaavaju neto veliko, poveano ili pojaano u odnosu na druge stvari ili bia.

Augmentativi obino oznauju i neto runo, neskladno, porugljivo pa su ujedno i PEJORATIVI ili POGRDNICE

UMANJENA PJESMA

Pod OBRVICAMA

OKICE,

NOSI i rumeneUSNIICEPa sitno bucmasto LICE,

Sve to ispod vuneneKAPICE.

A onda RUICEI majuni debeljucni PRSTII

upkaju RESIICE na DEKICI

I hvataju ZVEKICU.

Sitne, sitne NOICEU ARAPICAMA i CIPELICAMA

Lupkaju po KOLICIMAto stoje na LIVADICI u TRAVICI

Punoj CVJETIA, LEPTIRIA I PTIICA.

HAPPY END!

_______________

DEMINUTIVI umanjenice; imenice koje oznaavaju neto maleno, manje od obinog bia ili predmeta iste vrste.

Deminutivi esto znae i neto drago i milo pa su ujedno i imenice odmila ili HIPOKORISTICI

BLAGO

Blago su konji, krave, koze i ovce,

Blago to je kad na hrpi vidi novce.

Blago je biser pronaen u moru,

Blago se skriva na kraljevskom dvoru.

Blago je toplo majino krilo,

Blago je ono to se u priama zbilo.

Blago su rijei u rjeniku nekom,

Blago je aputanje na jastuku mekom.

Nekom je blago malo vie jela,

Nekom je blago koulja bijela

Nekom su blago traperice skupe,

A jednom klincu iz tree klupe

Najvee je blago pisamce u depu

to skriva tajnu slatku i lijepu.

________________

HOMONIMI rijei istog oblika, a razliitog znaenja

LAKOMI HALAPLJIVAC

Jednom je neki UENIK, neki AK

Prilino SNAAN i dosta JAK

PRIAO, zapravo ZBORIO, GOVORIODa je na svoje oi

UGLEDAO, VIDIO, SPAZIOKako je neki djeak

Pojeo kilogram PARADAJZA, hrpu neoprane RAJICEI dogodilo se, mila majice

Ono

to se uvijek dogaa klincima

Koji se vole PREJESTI, da ne kaem PREDERATI.Od muke je odmah

U KREVET legao, u POSTELJI se zgrio i stegao

I poeo VIKATI, stao URLATI i KRIATI

Sve dok mama nje dovela

DOKTORA jednog, starog LIJENIKA vrijednog,

Strunjaka za HALAPLJIVE klince, klince LAKOMEI jasno je svakome

Da je stvar sreena.

A poslije se ulo

Kako mama lakomog sina

GRDI, PSUJE i KARAZato je pred svijetom sramoti,

Zato joj neprilike stvara.

_________________

SINONIMI rijei razliita oblika a istog ili slinog tnaenja

FRAJERSKA PJESMA

Bok, stari, kak si kaj!

Ima pljugu za frenda?

Gde si te papke skopal, e?

A ulju? Ti bokca!

Kaj su ti fosili giljali v Digiiju?

Si mutav, e?

Kaj senilci nisu znali

Da ti je bulju zrihtal mali,

Kak se vabi no?

Franketajnov doktor, ej?

uj, stari,

Nemoj se praviti frajer,

Spikamo, ne!

A sea se kak sam ja,

Ti bokca,

Popuil kuljaka, ej?

Stara ti meni spika

Tam neke fore Zanzibar, Afrika

Kui?

A ja,

Ti klinca,

Razme se,

pilam hlebinca, e!

A nju opi iza,

Kui?

I bum, tras!

Tak sam ti ja spuil,

Kui, ne?

Ajd, bok,

Furam doma, e!

Vidimo se na koarici!

____________________

ARGONIZMI (argon, sleng, argo, frajerski govor) rijei iz govora pojedinih skupina ljudi koje samo oni razumiju, rijei iz svakidanjeg govora ali s prenesenim znaenjem, npr. papci cipele, hlebinac naivac, starci roditeljiPoznatiji su npr. lopovski argon, vojniki argon, inovniki argon Posebno je zanimljiv aki argon: kulja, top, kec, kolac, kljuka, kuljager jedinica