gramatika arapskog jezika 2 dio sintaksa
TRANSCRIPT
^i^_-l>-
I ^^rjlS ŠKOLA-
-A?K*£Sf
^^ %r^/T>^**
'--aigj^lEI?;^ iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl -^ tss?
aiJENA DIN. 506^«
GRAMATIKAARAPSKOG JEZIKA
ZA NIŽE RAZREDE MEDRESA I SREDNJIH ŠKOLA
II DIO
SINTAKSA I itanka sa rjenikom
NAPISALI:
Dr. ŠAIR SIKIRI, MUHAMED PAŠI I MEHMED HANDŽI
IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU
615. 19 3 6
DRŽAVNA ŠTAMPARIJA U SARAJEVU
Ovaj je Udžbenik izraen po nalogu Ulema-medžlisa u Sarajevu prema
programu koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udžbenika je pregledan
i ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za I.V. Z. u
Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u nižim
razredima medresa i slinih srednjih škola.
II DIO
SINTAKSANauka o nizanju rijei u reenici zove se sintaksa {_j^=«3i(Jii)
Ova se nauka dijeli na sintaksu imena, sintaksu glagolskih
oblika i sintaksu estica.
A) SINTAKSA IMENA
Ime može biti:
a) primitivno ( J-Cfl ) t. j. ono koje nije izvedeno iz
druge rijei, na pr. Jaj\ zemlja, j.Ji pero.
b) izvedeno ( jl_JJi*l) t. j. ono koje je izvedeno od
infinitiva.
Infinitiv ( jluai'l ) t. j. glagolska imenica je dakle oblik
iz kog se tvore izvedena imena. Infinitiv je od I vrste glagola
nepravilan ( (^C— ), a od proširenih glagolskih vrsta pra-
vilan ( i5-lj ).
Infinitiv kao uiUJ I može imati aktivno (JeUJiiil oLi. ) i
pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada infinitiv ima aktivno
znaenje, imenica iza njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.
jJ^JItllC-i plakanje djeteta, t. j. dijete plae. Prema tome je
subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru ( uCi-3 ) u genitivu,
a po znaenju (%£ ) u nominativu.
Ako infinitiv ima pasivno znaenje, onda je iza njega
objekatski genitiv, na pr. >::~l_Jl #-^ o-tll 'j^ .i -j Ljudska je
:^užnost u ime Boga posjecanje Kabe i. j. posjecati Kabu. U
•ovom sluaju je glagolski objekat u izgovoru ( l^LJU ) u geni-
tivu, a po znaenju ( >U; ) u akuzativu.
1*
Kada infinitiv koji je postao od tranzitivna glagola ima
aktivno znaenje, dolazi glagolski subjekat kao subjekatski
genitiv, a objekat ostaje u akuzativu ili s prijedlogom u geni-
tivu kao dalji objekat, na pr. ( si j>-6 A} ) A^c- ^'1 J:Lj^ 'iljT l:/!^
Vojska je pobijedita neprijatelja.
Uz infinitiv može stajati i genitiv koji znai mjesto ili
vrijeme, na pr. X5t-~i'1 'j>i^ ulazak u džamiju; l^j'si\ '-Lj
školska obuka; JJJ1 'f^nono spavanje. - ^
Iz infinitiva izvedena imena su:
1) Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori od aktivnih
glagola i pokazuje osobu koja vrši glagolsku radnju ili znai
prolazno stanje u kome se neko ili nešto nalazi, na pr. 'ij\f
koji piše; it koji spava. Particip aktivni kao imenica može
biti 'i>C^'\ pa ak-o je particip postao od tranzitivnog glagola,
onda iza njega slijedi objekatski genitiv, na pT.^J:SJ.V^',\S' x,^
Zejd je pisac pisma. Ako li je particip postao od intranzitivnog
glagola, onda iza njega slijedi genitiv mjesta ili vremena, na pr.
j^xLi\ 'jG koji spava u zoru; jJlJI 'cj^C koji stanuje u gradu.
2) Particip pasivni ( J_>-.^ \ f~^\) tvori se od pasivnih glagola
i znai osobu ili stvar na kojoj se vrši glagolska radnja pa iza
njega slijedi objekatski genitiv, na pr. i__ix_Jl f>«-—-^
J^jj
Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene rijei).
3) Pridjev ('ilLil'l'iTj^) znai stalno ili prolazno svojstvo
osobe ili stvari. Pridjevi se tvore od 4 razreda neprelaznih i
5 razreda I vrste glagola, na pr. rj veseo; jfS velik; star.
Od proširenih glagolskih vrsta pridjev dolazi na oblik parti-
cipa aktivnoga, na pr. tsljl -'»,:.. ispravna mišljenja.
Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv, na pr. •>—!\o—»^ -^-^
Zejd je lijepa vladanja.
U prvom dijelu ove knjige (str. 41, 42, 43, 93, 94, 95 i 101)
navedeni su oblici pridjeva i oba participa od I i proširenih
glagolskih vrsta. Znaenje rijei meutim odluuje o tome da U
e se rije smatrati participom ili pridjevom. Ako rije naime
znai osobu lioja vrši ili trpi glagolsku radnju ili se nalazi u
nekom prolaznom stanju, smatra se participom, a ako pokazuje
stalno ili prolazno svojstvo, onda je pridjev. Tako rije "'ilT
uen može biti pridjev premda ima oblik participa aktivnoga, a
^flj^ bolestan i ^_,=. ranjen su participi premda imaju pri-
djevni oblik.
4) Komparativ i superlativ pridjeva ( J..,a!«.:l'i '^\ ) dolazi
na oblik J^JI od I vrste glagola od kojih pozitiv pridjeva nije
na oblik ^il . Od proširenih glagolskih vrsta i od pridjeva
iji pozitiv ima oblik [yJ\ tvori se komparativ i superlativ,
da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez
odreenog lana i pred nju stavi rije aJ.\ jai, 'J>\ manji,
^ \ veci, |Jift! yecy i t. d., na pr. ^^ I crven -— ^ i'jjt- oil
(crveniji od), :^ luVl najcrveniji, olV- pružen — \j\jo1 ^Hkrai.
Oblik j^ši u komparativu ostaje isti bez obzira na rod
i broj i iza njega stoji prijedlog o^) a u superlativu je LiLil'!
imenici ili linoj zamjenici ili ima odreeni lan.
A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema
svojoj imenici po rodu i broju ovako:
Muški rod: Ženski rod:
Singular ^"Vl 'J^T
" - Dual o>CiVi oM^fPr. plur. o.A-^'V'i '^ClX\\
Nepr. plur. ^..uVl 'S-^'\
Primjeri:
Muški rod:
Singular [^Ji>i^'\ [yrj\ najvredniji ovjek
Dual ^•L:J'^'\ ^-^J) dvojica najvrednijih ljudi
6
Pr. plur. OjJUisVl 'JlV^l! najvredniji ljudi
Nepr. plur. ^U^l*1*6^'J\
najvredniji ljudi
ženski rod:
Singular 'jU^T's'l^'vj najvrednija žena
Dual JiSii!jki\J:AyH'\ dvije najvrednije žene
Pr. plur. oCUaJl »L-LI najvrednije žene
Nepr. plur. ^pjjj'i tCJjl najvrednije žene. - ^
B) a) Kada je superlativ LjUuI'1 odreenom imenu, može se
slagati u rodu i broju sa imenicom kojoj pripada, a može biti
i u jednini muškog roda bez obzira na rod i broj imenice.
Genitiv ( <^\ 'vjCil'l ) ovoga superlativa stoji u množini, na pr.
Muški rod:
Singular jC.'_j)l ^'1 najvredniji ovjek
Dual jC'jl ([jlii'n >Ci/1 dva najvrednija ovjeka
Pr. plur. Jll'jl (^'l)^,liiš1 najvredniji ljudi
Nepr. plur. Jll'jU^'t) ^lil najvredniji ljudi
ženski rod:
Singular tC2f\CS^h'S^ najvrednija žena
Dual »Ci)u ^1)tJuiJ* dvije najvrednije žene
Pr. plur. >CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene
Nepr. plur. »C-Ill ( 'S^\ ) ^jl^' najvrednije žene.
b) Ako je superlativ LiUJ'l neodreenoj imenici, ostaje u
jednini muškog roda kao i komparativ, a njegov <^\ .JL-^ I
može biti u singularu, dualu ili pluralu, na pr.
J.»j piši JLJ^ Muhammed je najvei ovjek
i\y'\',^\ 'Ckli' Fatima je najvrednija žena
ujjr1>1 ^jl^'1 *dl U "j 'ij>lj Fatima i Aiša su dvije
najvrednije žene
6jJ If ^)Iii'*r "p-lf 5 '^Vj 'j '*\\^ Salirn, Rasim i Kasim su
najvredniji uenici.
5) Imenica mjesta i vremena ( o^J^ 3 o^^-—'^ r"))-
6) Imenica orua (<i'^\ ^\)-
Od imena su izvedene:
1) Imenice koje znae mnoštvo neega na nekom mjestu
( sciOl jJl) i dolaze na oblik iJul' , na pr. 5j^U gdje ima
mnogo lavova (od ju.1 /avj; sliJU g-dje ima mnogo krastavica
(od *i£i krastavica).
2) Pridjevi koji znae pripadnost neemu ( ^j-^-^\ p-i ),
na pr. 'J^__/ Kurejšija, '„^^ Mekkanac.
3) Deminutiv ( j^Cji] JJ) ), na pr. J^3 ovje/c jl^!; o-
vjeuljak, "jjji^ vrabac -nil^ vrapi, vS^ - ^yi^ štipavi,
, ;ir - v-Jui^ pisarcic, ~^yS^^ - «_.JL..v—« pisamce.
Odreena i neodreena imena ( s jC.Bl S 's» Jd I )
Arapska imena (»C-iVl) mogu biti odreena ('l»_^T) i
tieodreena ( 'i'yfLj'\ )
.
Odreenih imena ima sedam vrsta:
1) Vlastita imena (pLlJI ), na pr. 's^'\ Ahmed; L-uj
Zejneba; jli-'i Damask; ^Ijii Alžir i t. d.
2) Line zamjenice ( '_; l_l!ilV - ''^\'jJi;A"\), na pr. iil ;a;
' SJl /i; > on; >' o/j/; ^'ji mi.
3) Pokazne zamjenice ( sSU.'^'l *LJ^ ), na pr. \i ili li* ovaj;
•S ili »J* ova; iLiJjl on/.
4) Odnosne zamjenice ( J_^y,*1 tLJ\ -oS/j-^^ii), na pr.
tf j3'i koji; Ji\ koja; o*' ^o; ^ što.
5) Rijei koje imaju odreeni lan ( ^^\ ^jA \ ), na pr.
^S-^JS ovjek (poznati); *p»Jl milostivi; iiJ_l3'l trei.
Ako vlastito ime ima odreeni lan, ne može ga izgubiti,
osim kada je tJUJ''i ili u vokativu, na pr. Ju^J^^I Rešid;
'ilh] Nabiga; O^.^H-l'i Semuel; '^jd'l Medina; 'fLiJl Sirija, ali
iiC Ij' O Nabiga; '^^J'i 'ilju' Grad Božjeg poslanika. Medina.
Ako opet vlastito ime nema odreenog lana, ne može ga
dobiti, na pr. jL^' Muhammed; jJS ^) Avar; *'^J> Mekka;
'yL.^ Egipat. .'
Neka vlastita imena mogu imati odreeni lan, a mogu
biti i bez njega, na pr. [ji^] i "j!ij' Fadl; ^LlJI i %\J
Abbas; ojli-l i ojU. Haris.
Kako je vlastita imenica sama po sebi odreena, odreeni
lan koji stoji na takoj imenici zove se ': Ji\J'\ f'>U^ suvišni 'J^
.
Isto se tako smatra suvišnim "JI u odnosnim zamjenicama
tsjj'l i jJU
6) Ime koje je u genitivnoj vezi kao tjUi"i jednoj od spo-
menutih pet vrsta odreenih rijei, na pr. Joj jh Zejdova kua;
Jjli tvoja kua; y. jb kua onoga ili ija kua? J-»-J1j\'y kua
ovjeka (poznatoga).
7) Vokativ (ij:>\li. I ), kada se doziva neko odreeno lice,
na pr. ^5 li ovjee! '*.i-U L dobra!
Vlastite imenice ( 'Jul I )
>' >
Vlastita imenica može biti jedna rije, na pr. ^ Omer;
**^ Mekka; 'fCiJ'i Sirija, a može biti sastavljena od dvije rijei,
na pr.l-'^:.'::-^
Nebukadnezar, <i^^ Sibevejh, *iil'x. Abdulah,
\'J.'^\' Teebbeta Šerren, SJLLo' Balebekk (ime grada), o^'^ii^T
Hadremevt.
. *) Rije i^ ima u nominativu i genitivu na kraju j (j^> jl!3), a u
akuzativu I, da se razlikuje od Jjt .
Arapi razlikuju tri vrste osobnih imena:
1) Pravo ime ( 'Jvj ), na pr. xs-*I Ahmed.
2) Naziv koji poinje rijeju "Li, \\, oii ili oJl. ('CJCJb,
na pr.^Jx\\jj] Ebul-Kasim;^lj^jAEbu Hanifa; Jlk^'j-' UmmuAtijja; j^'] o-'l Ibnul-Esir; jS/^ ^_^ Bintu Huvejlid i
3) Priimenak t. j. naziv po nekom svojstvu ( LjJJI ),
na pr. j-ZJI Siddik (iskreni); 'jjj(iJT Faruk (koji strogo razli-
kuje istinu od neistine); ^illijl Bagdaanin; 'i_^l grama-i '•'
ncar; t^LjJl Hašimija.
Line zamjenice ('j Itllf — Ol'jikJ I )
Sastavljene line zamjenice (^J^'I^A^iln mogu biti u no-
minativu, genitivu i akuzativu. Sastavljena zamjenica je u
nominativu kao glagolski subjekat ( ^cUJl ) ili u akuzativu kao
objekat (<-_ J_j..jl'i), ako je sastavljena s glagolom, na pr/^'^S
Udario sam; -jj^ Udario sam ga. Ako je sastavljena lina
zamjenica spojena uz ime ili uz prijedlog, onda je u genitivu,
na pr. iLljT tvoja knjiga. Sastavljena zamjenica uz glagol
može biti izreena, a može se samo pomišljati, na pr. ^-J^
Udario sam; (>) ^_^i j^J Zejd je udario.
Rastavljena lina zamjenica ( [^.ja^ih'V.julj^] ) stoji u nomina-
tivu kao subjekat imenske reenice, na pr. fi^> On je uen;
i-U-. ^ Ona je uiteljica, ili u akuzativu kao objekat, na pr.
^liA-j ilCl ili 2)M Vi '^h ^' Samo sam tebe vidio.
Lina zamjenica u 3 licu ( ^-.rl^l'jj«.^) uvijek se odnosi na
rije koja je u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se
odnosi lina zamjenica zove se W*^T, na pr.
<Ujf\i Joj j«U Došao ml je Zejd pa sam ga poastio;
U-*-:, ^r u jjj- 'j j.j jtU. Došao mi je Zejd i Amr pa sam ih
poastio;
}>^'^\i Jl^^1 jiL. Došli su mi ljudi pa sam ih poastio.
10
Katkada se dogodi da se lina zamjenica u 3 licu odnosi
na cijelu reenicu, koja iza nje slijedi. Ova zamjenica nema
'*»y,"ii zove se o^'l '-^^—^ (zamjenica koja izrazuje injenicu),
ako je muškoga roda, a 'L^'\j^, ako je ženskoga roda, na pr.
^il^"!43>'2eyd v'e uen;''\^ xJr/^\^Za\sta je Zejd uen;Aji)o^
'Jj/'j^jZejd je stajao; JJoJI ^ ^^'^ LJ'-^> 'o^ Ovaj svijet je manji
od najmanjega. - ^
Pokazne (demonstrativne) zamjenice ( oLi)/ 1 *\c\ ) l
odnosne (relativne) zamjenice (oV^'^Jl'O nauili smo u I dijelu
ove knjige. Treba naroito istaknuti da se nastavak 2 u po-
kaznih zamjenica kao što je iil i, dli/i, ilJLljI smatra linom
zamjenicom. Ova se zamjenica katkada ravna u broju i rodu
prema licu s kojim se govori, na pr. ^i, iU^i, L^.li. pJi, o^i
ovaj ili onaj. Prefiks U kod pokaznih zamjenica nije sastavni
*dio zamjenice, nego je prilog (a-J:I1Lj>) i znaci »eto«, na pr,
{ii (eto) Gvay; >V_^ (eto) ovi, ove.
Katkada pokazna zamjenica ima prefiks U i na kraju linu
zamjenicu kao sufiks, na pr. d\^» (eto ti) ovaj.
Odreeni lan na participu aktivnom i pasivnom smatra
se kao odnosna zamjenica, na pr. L^Ul znai što i v^^^. '^;^"
koji tue, 'Cj'^ln znai što i i^Cr^ i/\ koja je tuena.
Odreeni lan (^ jdl ^V) i nanaciia ('j^^dl
)
U odreena imena spada ime koje na poetku ima odre-
eni lan 'Ji {•^J^\ f^)-Ako ime nema odreenog lana,
onda mora na kraju imati nunaciju (cj'J^V) ako ide po potpu-
noj deklinaciji. Nunacija je 'o na kraju imena koji se ne piše,
*) Zamjenice nemaju odreenog lana niti nunacije, na pr. i-Jl,^,
:>' i t. a.
n
ali se izgovara. Ovaj se ^ u izgovoru spaja uz vokal zadnjeg
suglasnika, a u pismu se oznauje na taj nain, da se zadnji
vokal kod imena podvostrui, na pr. aIj - Jijj - \'x>j ^).
Odreeni lan može znaiti:
a) odreenost vrste ( ,jAjl1 |.V )
;
b) odreenost jedne jedinice ( aaIJ1 fV ).
Odreeni lan koji znai odreenost vrste može biti:
1) Odreenost vrste kao cjeline ( ^jjjll 'fV ) na pr.
[^ '^J.^^^\i'\J.^\J^C>Od voe smo stvorili svaku živu stvar.
To znai od vode kao vrste pa se ne može mjesto odreenog
lana staviti rije 3^ i mjesto A"\ rei »(. 3^^ od svake voe.
2) Odreenost svake pojedine jedinice o neke vrste
(jl^^^Vj'fSf), na pr.li-»^uL-JVljl;.' Sva/f/ je ovjek stvoren
slabim. U ovom sluaju ostaje znaenje isto i kad bi se odreeni
lan u o^)'^ zamijenio rijeju lp svaki.
Jedinica sa odreenim lanomc AJk-Jl'fV) može biti odreena:
1) Kada 'je ve jedanput spomenuta (tj_;Sf^jJljj(lJlf'V), na pr.
Cjulill c-.;;;S^li ^-^ j<l» Došao mi je gost pa sam toga gosta
poastio. Mjesto ove odreene imenice može se uvijek staviti
lina zamjenica. Tako se u gornjem primjeru može rei
ij:.^ Ij jf^ j«l; Došao mi je gost pa sam ga poastio.
2) Ako je govor o neem što je ve otprije poznato
( JvJuJl AJu^M fV), na pr. _a-V I <U. Došao je vlad-ar.
3) Ako se istie neka neodreena jedinica od neke vrste
( J-JA JJ1 A'.Jl 'f'V ), na pr. Lj jJI 'Jis li Pojeo ga je (neki) vuk.
Ime koje ima odreeni lan koji je naveden pod 3), smatra
se kao da nije ni odreeno.
') Vlastito ime gubi na kraju nunaciju, ako iza njega stoji kao
apozicija rije Cx\ sa svojim genitivom, na pr. /^l_xi 6: 1 -*-iJ Zejd, sin
Ibrahimov.
12
Vokativ ( ^il:tn )
Cestice kojima se doziva ( *Ij31 -J->>») jesu: C, i], U, T ,
t^T, is^ \ 6! estica \j jao! upotrebljuje se samo u jadi-
kovanju (l>''j3''\j\j), na pr. <>\j^j\jJao za Zejdom!
Vokativ, kako smo ve vidjeli, nije posebni padež. Ime
koje stoji iza vokativne estice (t^jlU.!) može biti:
1) U nominativu bez nunacije, ako je jedna rije i ako se
doziva neko odreen, na pr. j^j L' O Zejde! ^\^S^ li" O dva^ > . ' ,
muslimana! ^j.. \ ij O muslimani!> <i
2) Vokativ stoji u akuzativu kao objekat glagola jci\
zovem, mjesto koga stoji vokativna estica, ako je ime iza
vokativne estice LjOJi'I ili slino oUl'l t. j. ime koje se ne
može potpuno razumjeti što mu se nee dodati još koja rije
ili ako se doziva neko neodreen, na pr. -uil j-t L O Abdulahu!
jjij '^ \}i- iT O hol'ii od Zejda! -^ U) U^ L' O ti lioji se penješ naI*
* -* " " ^
brdo! :L>j l' O (nelci) ovjee!
Ako vokativ dobije sufiks »T t. j. nastavak kojim se doziva
u pomo ili se jadikuje ( i.' JJl j] i^Ui—.V1 ^i), onda zadnji
suglasnik ima vokal e ( - ), na pr. »IaO L' Jao za Zejdom! ili
U pomo Zejde!
Kada se pred vokativ stavi prefiks J , onda je vokativ u
genitivu. Znaenje ovoga prefiksa valja razlikovati na taj nain
Što t) znai da se neko doziva u pomo (
o
U : I lili*; oUjl-J, I),
a J da se nekomu doziva pomo ( *) j\is—J.1 ), na pr.
43^ ^ ^ pomo Zejde! sjj^ 1;' U pomo Zejdu!
Vokativom se izrazuje i uenje ili divljenje neemu,
na pr. Ci iT ili ^-.SJjJ 1/ O uda!
Ako poslije vokativne estice doe ime koje ima odreeni
lan, onda se izmeu estice i vokativa stavi UjI ili \^ za
13
muški rod, a Uj^' il' »J* za ženski rod, na pr. ^^1 C^t >;'
O ovjee! %1\ \tJ\ I' O ženo/ Može se rei i ^1^1 llT L' , '^sl L'
^^1 \ji<i O ovjee 'il'Ji] .IT 1/ i 'sl^'l .ji 'iLj iT O ženo/
Izuzeci su od ovoga pravila '^\if Bože! JvaJJ! Moy Božet
Vokativna estica se može i ispustiti, na pr. '^0 (mjesto
'dO l') Moj Bože!
Rod imena (Vj,jji ^'^^-'[ijf
)
Imena mogu biti:
a) muškoga roda ('^ li'\);
b) ženskoga roda (J'^l]).
Imena koja mogu biti muškoga i ženskoga roda (t^^SlA'T )
nabrojena su u I dijelu (str. 26).
Imena ženskog roda C^'^J] )
Imena ženskoga roda mogu biti po obliku (^^^1dj'ji"i)
po znaenju (ijila'l ij'^-^'l) i po upotrebi (^ulj1^*^"i).
Imena ženskoga roda koja znae ženska živa bia zovu se
prava imena ženskoga roda (^plliJ^^"!), na pr. :t>'i žena;"' r '
iil; deva. Ostala imena zovu se formalna imena ženskoga
roda ( 't^^^\ l^ill Ij'ji'l), na pr. ili^' tmina; Ojp oko; jIj kua.
Nastavci su za ženski rod:
1) Kratko 5 (v^ U\ Jt ), na pr. i\'j.\ žena.
2) cs - ('s^_,^'lLijVl) i M - ('sSjjll'lLilVi), na pr.
'J-* trudna žena tl^^ pustinja.
Iz ovoga se pravila izuzimaju imena muških lica, koja
imaju nastavak ženskoga roda, na pr. 'ijjf^ Hamza; ^^^j
(ili i^ j) Zekerijja. Sa ovakim imenima se u vezi s drugim
rijeima postupa kao sa imenima muškoga roda, na pr. 5jj- «L
Došao je Hamza; '[fi\^i\,^jj Zekerijja je pametan.
14
Ima pet oblika pridjeva koji vrijede za oba roda. To su:
1) Jj..i ako znai što i oblik ti^li t. j. ako ima znaenje
participa aktivnog, na pr. jj~S strpljiv (a); >_jj JiT laživ (a).
2) JjJ ako znai kao i i^jjJu t. j. ako ima znaenje par-
ticipa pasivnog, na pr. t)r? ubijen (a); <^ ranjen (a).
3) 'JlU. , na pr. JL_L lijenina; fL-!u šaljivina.
4) Jj-i. , na pr. '^^—^ pijanica; jfC^ brbljavac. '*
5) Jjti. , na pr. p-i-^^ neustrašiv (a).
Glavni brojevi od 3—10 zakljuno za muški rod imaju
nastavak : , a u ženskom rodu su bez toga nastavka, na pr.
J\^j 'ij>^t tri ovjeka; 5V-J V-'-*! etiri žene.
U složenim glavnim brojevima 13—19 zakljuno nastavak 5
dolazi u muškom rodu samo na prvi, a u ženskom rodu samo na
drugi broj, na pr. ±o.j^ IJiG 13 ljudi, 'A'J^S 'i'J^ G--^' 75 žena.
Ostali brojevi su ženskog roda ako imaju nastavak : , a
inae su muškog roda. Brojevi <JU , i JI vrijede za oba roda,
na pr. J»j iJU, i\j.\ ijU .
Nastavak : koje oznauje ženski rod (^ij'l ^i'" ) može
imati ova znaenja:
1) Može znaiti jedninu ( sj^/l tli'), na pr. j^3 liše —'Jjj list;'*j^ stabla — s^ stablo.
2) Neko svojstvo u veoj mjeri (iiJLi 1 *tr ), na pr. UJi
halifa; C^^ uenjak.
3) Dolazi kao naknada za ispušteni j ilii5, {J»jJ\^\: ) na pr.
lic obeati; l.\i\ boraviti; *j}a\ prestrašiti, (od ixc.j, ^\ji\, ^\jt\).
4) Na kraju nepravilnih množina znai pripadnost ( 'L^) *17 ),
na pr. 'iSj^\ ,pl. s^u1
,pripadnik ešariskog pravca.
^ ',. -
5) Na kraju oblika iJua. nekada oznauje mnoštvo neega
(sliiCj'l ili"), na pr. sjuIlT zemlja gdje ima mnogo lavova.
15
Broj imena ( '^'iS 'a^Vj ':>\j^\ )
Arapska imena dolaze u singularu ( 'iyiX"\ ), dualu ( 'i-jjll'i)
i pluralu (^lXi )..
Pravilni plural muškoga roda C^\J\^^'jS\'^lJx\) imaju:
1) Vlastita imena muških lica, na pr. jlj-'i, pl. ^JJ^t
Ahmed.
2) Pridjevi koji znae svojstva razumnih bia i u kojih se
ženski rod tvori dodavanjem nastavka : , na pr. 4-U , pl.
Cjj^, dobar.
3) Deminutivi opih imenica koje znae razumna bia,
na pr. j^j ovjek —• J_»^ ovjeuljak, pl. oj^j-Ovaj plural ne mogu imati imena koja imaju za oba roda
isti oblik, na pr. ^^ ranjen (a) niti ona imena muškoga
roda koja se svršuju na :, na pr. 'jjV Hamza; ''C'^ uenjak.
Pravilni plural ženskoga roda ( 'ilUl iJ^ll '.lii ) imaju:
1) Vlastita imena žena kao i ona vlastita imena ljudi koja
se svršuju na : , na pr. '^jjj^ Hind, pl. oljj* ; ';jV Hamza, pl.
2) Pridjevi ženskoga roda, od kojih muški rod ima pra-
vilni plural muškoga roda, na pr, iiU,
pl. ofi-U, dobra.
3) Imena ženskoga roda na tS — ili *l - , na pr. 'jl=-', pl.
^\ijyL^, tmdna žena; i-\J.!? ,pl. '^^\j\J^ , pustinja.
4) Infinitivi I vrste glagola, koji imaju oblik ženskoga roda
1 svi infinitivi proširenih vrsta glagola, na pr. i bi, pl. oUji,
shvatiti; "^^J^ ,pl. oll^" , definicija; r->uJ^|, pl. oU^^lCaj
tehniki izraz.
5) Imenice koje su po upotrebi ženskoga roda, na pr.
<L— , pl. oljL— , nebo.
16
6) Glagolski pridjevi koji se upotrebljuju kao imenice, na pr.
'j:\^, pl. olJ^^liT^ , bie; ti^' .pl. olijjii', stvorenje;
''jf.'^.
pl. o\^^l-., opojno pie.
7) Deminutivi imenica koje znae nerazumna bia, na pr.
Jl^ brdo, deminutiv tl-rrr brdašce, pl. ^>L-»
.
Nepravilni plural (^531'^' ili ^illT^l) nastaje unu-
tarnjom promjenom singularnog oblika. Ta promjena biva;^
a) Dodavanjem koga glasa singularu, na pr. "j^lj,
pl.
(.>\J|, pero.
b) Oduzimanjem koga glasa singularu, na pr. Jj^O, pl.
J^j , Božji poslanik.
c) Mijenjanjem vokala singularnog oblika, na pr. j—^1 ,
pl.
j.^1 , lav.
Nepravilne množine se dijele na:
1) iiJI 'Jf-' t. j. plurali koji pokazuju množinu od 3—10
predmeta. Ove množine dolaze na oblike: J.J1, JUl, ^x^\ i <^
2) sotSlJI '^'t. j. plurali koji znae množinu predmeta od
11 dalje. Ovo znaenje imaju svi oblici nepravilnih množina
osim etiri spomenuta.
Ovo razlikovanje meutim ne vrijedi svagdje pa se esto
jedni od ovih oblika upotrebljuju mjesto drugih.
Pravilna množina muškoga i ženskoga roda takoer vri-
jedi za množine od tri pa dalje bez obzira na broj jedinica.
Deklinacija
Imena (tClVl) mogu biti promjenljiva (vS^" ) i ne-
promjenljiva ( (^ I ).
Imena imaju tri padeža:
1) Nominativ (^Jl);
2) Genitiv ('^\ ili '^^0 i
3) Akuzativ (LZ^J).
17
Padežni nastavak (L^\y^"\) može biti:
a) Vokal i to:
1) Za nominativ -, za genitiv - , a za akuzativ - ^). Ove
nastavke imaju imena koja se mijenjaju po potpunoj deklina-
ciji {JiJi2:S\) u singularu i nepravilnom pluralu, na pr.
2) Za nominativ nastavak J. , a za genitiv i akuzativ —.
Tako se mijenjaju imena koja idu po nepotpunoj deklinaciji
(>J^,,^ajJ>) ^ ), na pr. nominativ o'—^"^ , a genitiv i akuzativ
Ova imena ne mogu imati nunacije.
3) Za nominativ nastavak -, a za genitiv i akuzativ -.
Tako se mijenjaju pravilne množine ženskoga roda, na pr.
nominativ oCjI., genitiv i akuzativ oLX. .
b) Konsonant i to:
1) Za nominativ j , za genitiv is , a za akuzativ 1 . Ove
nastavke imaju imenice "L.I, A, ^,'^*,"'^ i J'i ('i\LS\ i£J\ iCJVh
kada su oUJ I imenu osim 1 lica singulara line zamjenice, ako
su u jednini i nisu u deminutivu, na pr. jJij-;! Zejdov otac,
\ajj,\ njezin otac, li^^l naš brat jo j Ci ^jjj, jlL j Jt oj^ i t. d.
2) Za nominativ j , a za genitiv i akuzativ is . Tako se
mijenjaju pravilne množine muškoga roda, rije jJj\ (pl. od
S> ) i desetice brojeva od 20—90, na pr. nom. c>j-}~ •-> gen.
i akuz. i>*i--; oJy^ (nom.) I>.v-^ (gen. i akuz.).
3) U nominativu \, a za gen. i akuz. is. Ove nastavke
imaju imena u dualu i brojevi cJ^S dva i o^i dvije. Osim toga
^) Ako ime ima odreeni lan, onda su nastavci ~, ~ i — •.2
18
broj '^ oba, obadva, i l^obje, bbadvije kad su oUJ.1 linoj
zamjenici, na pr. u
nominativu genitivu i akuzativu
^> .-> ,
ul-'^'i uoil
UtUiS^ L>j^...-Již
Ako je rije^ ili iSiT kao LšUil*^ drugom kome imenu,
onda se ne mijenja, na pr. OJJU^l^ oba ovjeka, obojice ljudi
i obojicu ljudi.
Predikat iza rAS" i LJ.'T' može stajati u singularu, a i u
dualu, na pr. ilt ojjuj'i >t^ i o^^'Jp^J^^ Oba su ovjeka
uena.
Imena, koja se mijenjaju po nepotpunoj
deklinaciji {J^^-'aVj 1^
)
Imena koja imaju vokal kao padežni nastavak mogu se
mijenjati potpuno t. j. svaki padež ima svoj padežni nastavak
i nepotpuno t. j. genitiv ima nastavak akuzativa ( — ). Imena,
koja se mijenjaju potpuno, zovu se o,yJ^l , a ona, koja idu
po nepotpunoj deklinaciji o^-ojj. \ .^ .
Nepotpuno promjenljiva imena ne mogu imati na kraju
vokal »i« (— ) niti nunacije.
Nepotpuno promjenljiva imena mogu biti radi jednog ili
radi dva uzroka.
Imena koja- idu po nepotpunoj deklinaciji radi .dva uzroka
mogu biti vlastita imena ('^i'JO ili pridjevi (';jCj1).
A) Vlastita imena (pL,«-!!)
Ovamo spadaju:
1) Arapska vlastita imena {iijj.]) i to:
a) Vlastite imenice ljudi i žena koje imaju nastavak :
na pr. 'iLJ>\i Fatima; »icit Talha.
19
b) Vlastite imenice koje su po znaenju ( 'iSj^jd \ >i-Jji I ) ili
po upotrebi ženskoga roda (j^U^-i \ »i-J^L I ), ako te imenice
imaju više od tri suglasnika ili tri od kojih je srednji sa voka-
lom (i)^_,jtju), na pr. jL._^ Suad (žen. ime), ^Ji^j Zejneba,
*J^ pakao. Ako arapska vlastita imenica ženskoga roda ima
oblik Jjo , onda može ii po potpunoj i nepotpunoj dekli-
naciji, na pr. j-:* ili jli* Hind. Ovaka vlastita imenica žen.
roda koja potjee iz stranoga jezika ide po nepotpunoj de-
klinaciji, na pr. ^ Belh (ime grada), j_,^ Džur (ime grada),> • f,_jajt- Hims (ime grada), ^j^ Egipat.
2) Strane vlastite imenice ( i-^^i^Jl ) koje ne dolaze na oblik
jlj^ , na pr.'(f'^'j.\
Ibrahim, 'c/j'j^ Tulun, *JS. šeter, ali *'?-j.; A^u/J.
3) Složene vlastite imenice (L-S^^l) koje su složene od
dvije medu se neovisne rijei, na pr. ^1« Balebekk, o^;>Ji*
Hadremevt, ^^J!^^$xZ Madi Kerib.
4) Vlastite imenice koje imaju nastavak 6l— (oj^U^J^n,
na pr. 'o^-Ji^ Osman, Jjl^V Imran, ^Lžlr Gatafan.
5) Vlastite imenice koje imaju glagolski oblik (J^l bJ>3 ),
na pr. !xj-'I Ahmed, \S. Jezid, 'J^-t Šemmer.
6) Vlastite imenice koje dolaze na oblik koji je neobian
kod arapskih imena (Jj-^Jl). Kod vlastitih imena se smatra
oblik J*^ i 'J^** 1^30 neobian.
Na oblik ^jLj dolaze vlastite imenice muškoga roda, na
pr. '^^ Omer, '^j Zufer, [i^j Saturn, r^ Kuzah (ime brda
kod Mekke), a na oblik jLo vlastite imenice žen. roda, na pr.
'fUJ Katam, 'r^ Sedžah, \\'l>. Hazam.
Ovamo se pribrajaju još ove rijei:
\1f- sve (pl. od *L*j- , muški rod '^Vl sav)
j^ » ( » » *U.ii „ „ ^r i „ )
'
f^ » ( ). » *M » » ^;' " )
2*
20
'..^ sve (pl. od ii-^, muški rod '^'\ sav)
;^1 druge, ostale (pl. od iS^\ m. r. 'ji'\ drugi)
'J'j\ prve {„ „ Sj\ „ „ 'Jj'l prvi).
B) Pridjevi (^i^^^l).
Ovamo spadaju:
1) Pridjevi na oblik ^'l i o>^i ^), ako im ženski rod4raa,
nastavak ts ^ ili t| — (a ne s ), na pr.
jj-'l crn i\i^ crna
'JS\ vei tsini vea
jC^Jai- srdit (j,-^ srdita, ali
ol.^ go *:li^ go/a
oU Ju' drug /cod sto/a i; 1. jJ drugarica kod stola.
2) Pridjevi koji dolaze na oblik 'jCJ ili ^Jlli. , jer se ovi
oblici smatraju neobinim ( 'jH-Jl ). To su distributivni brojevi
kad služe kao atribut, na pr.
jU\ ili j«.^ po jedan
iLJ ili 'jjl. po dva i t. d.
Imena koja se radi jednog uzroka nepotpuno dekliniraju
jesu:
1) Imena ženskoga roda koja imaju nastavak t5- ili *!-,
na pr. 'j-=.' trudna, tl^^ pustinja, ^Gj* djevica.
Ovamo spadaju i nepravilne množine na oblik ^>Lj, 4>L.Ji •
i one koje se svršuju na ts — , na pr. ^LJt uenjaci; *LaJV Božji
poslanici; <s'j\'j^ djevice; is'jia? pustinje; JC» trudne.
^) Kod pridjeva na oblik J^i I je drugi razlog što idu po nepotpunoj
deklinaciji to što taj oblik pripada glagolima, a pridjev na oblik o^-^
ima nastavak j' — •
21
2) Nepravilne množine koje poslije pluralnog I imaju dva
konsonanta ili tri od kojih je srednji bez vokala, a nemaju na
kraju 5 (^j.^C\ ^zi^ 'ij^), na pr. !i»LJ pl. od j^—' džamija,
'^i. CoT pl. od *7-CU. svjetiljka, ali iSl^ pl. od oj^i^i Faraon,
'»"jjC] pl. od j\j^ narukvica, ;1"L1 pl. od "'iCLi profesor.
Da se lakše zapamti pravilo o rijeima, koje idu po nepot-
punoj deklinaciji, izraženo je u ovim stihovima:
_ij ,rt^ ._j^,..^ li La^« (jLlJo Cl..«.. .lo- \ U_iS »—J i_j^^ \ K \y
> • ' *»' J • ' *«> .' • ' ' "'..''•''*' ^' ',>>.•'' J,» '
Ako ime koje se nepotpuno deklinira dobije odreeni lan
ili kao LiU.n dobije genitiv, ii e po potpunoj deklinaciji, na pr.
jlijVl š\ o-l_l.»l Dobro sam uino najvrednijem.
ij-llll jlij'l J^oiJ^Ul Dobro sam uinio najvrednijem ovjeku.
Promjena na kraju imena (LjIVVI )
Imena mogu imati ovake promjene:
a) Promjenu u izgovoru (^j^iJJl ^^j"^ I ), a to je kada se
padežni nastavak na kraju imena izgovara, na pr. _,tL_i ajJ
Zejd je pjesnik.
b) Zamišljenu promjenu (ts^.jjJl ^l^V I ). To biva kod
imena koja po pravilima obhkoslovlja ne mogu primiti padežni
nastavak, na pr. j^i-U-H <U mjesto ^g^^''\ ^l^ Došao je sudac.
c) Promjenu prema položaju ( "urLsei \ ^\j^y 1 ). To biva kod
nepromjenljivih rijei koje se uvijek jednako izgovaraju. Kako
take rijei stoje u reenici, zamišljamo ih u padežu koji im
prema položaju pripada, na pr. 2)<U. ^^ Ko ti je došao?
- ' > .• ' •
_jf i-J __/> iy ~ * O'«C. » je prijedlog.
22
Istu ovu promjenu imaju i rijei, koje stoje u nekom
padežu, ali položaj tih rijei u reenici zahtijeva da te rijei
po smislu budu u nekom drugom padežu, na pr. aj y, 'J Prošlo
se pokraj Zejda.
Imena koja imaju zamišljenu promjenu (iS^,xi:i\ v'^"^ * )
jesu:
1) Imena koja se u singularu svršuju na \ ili is , na pr.
W štap, j>-j žrvanj. Ovake rijei u sva tri padeža imaju
zamišljenu promjenu.
2) Imena u singularu i pluralu kada su LiLii'i prvom licu
line zamjenice u jednini, na pr. ^,-Ju' moj djeak, Jl^j moji
ljudi, dCSJ moje uiteljice.
Ako je ime koje je LšlZii'l 1 licu line zamjenice u pravilnoj
množini muškoga roda, onda je samo u nominativu zamišljena
promjena a u gen. i akuz. se padežni nastavak izgovara, na pr.
[^i-.. moji muslimani (od Igj . i.... - J-J^ - '(^^ - ^-4'"')'
genitiv i akuzatjv takoer,5*-f-~.«
(od ^j-^J—. - ^^—•).
Imena u dualu u ovom sluaju imaju nastavak koji se
izgovara ('^^ijiJ), nom. na pr. ljl.>U moja dva djeaka, gen.
i akuz. 'Ji^ moje dvojice djeaka ili moju dvojicu djeaka.
3) Imena koja zadrže oblik u kome su prvobitno reena,
na pr. kad neko rekne Ij-jj^jI; Vidio sam Zejda, a ti na to
dodaš fjlij'J' koga Zejda? U ovom sluaju je rije Ijuj ostala u
akuzativu kako je prvobitno reena premda bi zgodnije bilo
rei Ju j o* ^o 7^ Zejd?
Ovamo spadaju i složene vlastite imenice u kojih je prvi
dio nepromjenljiv, na pr. \yi. Jij l7 Teehbeta šerren (ime pjesnika)
u svim padežima.
4) Imena koja se svršuju na ^ ,pred kojim stoji vokal
»i« ( - ). Ova imena imaju zamišljenu promjenu samo u no-
minativu i genitivu, na pr. nom. i gen. ^»^15 , ali akuzativ Uilš .
23
5) Imena u kojih je padežni nastavak konsonant, ako iza
njih dolazi rije koja poinje sa \ (^j^j'iVi^/ ). Ako je to ime
jedna od imenica koje se iznimno dekhniraju ( 'i-.:^lJl tL.,—^^ 1
'ii:!.!'^ ), zamišljena promjena je u sva tri padeža (jer se krajni
slabi konsonant, koji je kao padežni nastavak, ne izgovara —i ako postoji u pisanju — da se izbjegne oc^^LH tLii} ), na
pr. nom. ~_-UJ'i_^\, genitiv p—UJl lij , akuzativ |»--UJlG( .
Isto tako se u ovom sluaju mijenja ime u pravilnoj mno-
zini muškoga roda, na pr. nom. i-JJ^I j-J,^ gen. i akuz.
i—jJ^Ul 15! li" Jedino ako u pravilnoj množini muškoga roda
predzadnji suglasnik ima vokal »e« ( — ), na pr. oy \ \t ..,n .>
(od iij ^ i h ,fi « - ij^U k. ,>i.« — ^j' ^ "^-•)) ili O;- « K .n « (od Oj ; » t^ .^ «-
OiOlI^ - oj žh.'.n.. ), onda se padežni nastavak u sva tri sluaja
izgovara, na pr. nominativ c>iJl >i-i—1«",genitiv i akuzativ
• -V "•'! ' '
Ako je u ovakom sluaju ime u dualu, onda je zamišljena
promjena samo u nominativu, na pr. nominativ >iLij\ U >U
genitiv i akuzativ i\iJ\ J'^
.
6) Imenice na kojima se u izgovoru zastaje ( ._ii^l),
na pr. 'jl«-'|.
Ako ovaka imenica nema na kraju nunacije ili ima o od na-
nastavka prav. mn. ž. roda, onda je u sva tri padeža zamišljena pro-
mjena, na pr. -l«-'! , oC-L— . Ako li ime ima nunaciju, onda je u
nom. i gen. zamišljena promjena, a u akuzativu se padežni
nastavak izgovara, na pr. nominativ i genitiv Juj, akuz. IjjJ.
Promjena prema položaju rijei ("liJl ^I'jpVI )
Promjenu s obzirom na položaj rijei u reenici imaju:
1) Rijei koje idu po potpunoj deklinaciji i imaju padežni
nastavak, ali s obzirom na položaj u reenici po smislu stoje
u nekom drugom padežu, na pr. juJ: ^j'/ Prošao sam pokraj
24
Zejda. Kako je glagol ^' proi neprelazan, može imati samo
dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom pa je zato j^3 radi
prijedloga u genitivu, ali se zamišlja da kao objekat stoji u
akuzativu. Isto tako u primjeru -i-jj:^ Prošlo se pokraj Zejda
rije jjj zbog prijedloga stoji u genitivu, ali se zamišlja da
kao subjekat pasivnog glagola ( Jclij^ L.:\: ) stoji u nominativu.
2) Nepromjenljiva imena ('^^lil) samo po smislu stoje iT
nekom padežu, na pr. iCj^ o*^ <i«l» Došao mi je onaj lio je
tehe pouavao, -lUJt ^ ^j\j Vidio sam onoga ko je tebe
pouavao, iilJb Jj.^ '^'fj- Prošao sam pokraj onoga ko je tebe
pouavao. U prvom primjeru je rije o«' »ko« u nominativu, u
drugom u akuzativu, a u treem u genitivu.
Nepromjenljiva imena (^lij I
)
> ' >'^ > . ,.,
Poznato je da su estice ( oj^i-l ) nepromjenljive ( J^l ).
Osim toga ima i imena koja se ne mijenjaju.
Nepromjenljiva se imena dijele:
a) Imena koja se nikako ne mijenjaju(fj^1 S-r^'^)-
Ovamo spadaju:
1) Zamjenice: line ( ol^I^ll ), pokazne(jj\J>/\ iUl-l
),
odnosne (oV^.^yl*0 i upitne (fUJjJSlI iCli) osim tsl i "'iJi.
2) Rijei koje imaju glagolsko znaenje ( JUJ^'l tu_'i ), na
pr. oLk_ft Daleko je! v^ Šuti!
3) Rijei koje dolaze na oblik JLo, ako imaju znaenje
infinitiva, na pr. j\j. griješiti ili pridjeva ženskog roda, na pr.
jLJ L' Griješnice!
4) Složene vlastite imenice koje se svršuju na ^'j , na pr.
*j'^--. Sibevejli (ime slavnog arapskog gramatiara).
25
5) Glavni i redni brojevi od 11—19 osim rijei Gil i LiDl
u izrazima ^±o LJl i \yi^ iSi'f ], na pr. Vlj ;>iX j^l jedanaest
ljudi; i\'j,\iyiS ^'j.^[ jedanaest žena; ;;>ji i,)&\ ^jT trinaesti
ovjek, ali Ijll j y±^ '^ t^ za dvanaest zlatnika.
6) Ponovljene imenice kada služe kao adverbi, na pr.
Ci-i; i--j; t^jU jjt On je moj susjed kua uz kuu; ^>i \ II*
i>j i>u Ova je odjea srednja.
b) Imena koja se samo u nekim sluajevima ne mijenjaju
1) Vokativ (isSUJli) kad je jedna odreena rije i bez
ikakva sufiksa ili prefiksa, na pr. 'xi_j iT
.
2) Prilozi koji su postali od imenica(lijj^\ ) kad se svr-
šuju na vokal »u« ( — y), na pr. \C\ pred, ^<i.'J. pod i t. d.
Ovamo se pribrajaju izrazi l«li V, 'jii J^JJ samo i L..-J
Dosta je.
Kada su ovaki prilozi '^i^] glagolskoj reenici ili vremenskoj
reenici sa veznikom \[ kada, mogu se mijenjati, a mogu biti
nepromjenljivi sa nastavkom »e« (- ) na kraju, na pr. '{•'>_ Iji
p-tjj^ u;JiL_Jl »-Uj Ovo je dan, /cacfa e iskrenim koristiti
njihova iskrenost.
Rije i^'^ znai što i\jS'^\S''i\yj!._ tada, pa se prvi dio t. j.
Yjj može mijenjati, a može ostati i nepromjenljiv.
^ - Kao ovi prilozi mijenjaju se rijei [^i.^ kao; 'jil osim, kada
iza njih stoji iT, '^\ ili "cj\.
3) Subjekat estice V koja izrazuje odluno openito nije-
kanje (j_,-x.4-i ,yLJ V p— 1), kada je jedna neodreena rije koja
slijedi odmah iza V i nije ponovljena, na pr. j\ji\ <i J^j V U kuinema nikoga.
1) Ako iza ovakih priloga slijedi genitiv, onda su imeniki prijedlozi
i tada se mijenjaju, na pr. ^C^i-\ i\/j o* 'za zastora.
26
Ako se ova estica ponovi i odmah iza nje budu dvije neod-
reene imenice, mogu te obe imenice biti nepromjenljive sa
nastavkom »e« ( - ), na pr. ^\"^l
iji V j '6'r- ^> mogu biti
obje imenice promjenljive sa nastavkom — , na pr. V j Jj» V
^jil \ \'y>, može biti prva imenica nepromjenljiva, a druga
promjenljiva sa nastavkom - ili — , na pr. 4)il ^/l (ijj) 5_ji V 5 'j'jo. V
i može biti prva promjenljiva sa nastavkom —, a dru^a
nepromjenljiva, na pr. Jil V\ :/» V j J>I V To znai: Nema nika-
kve preinake niti moi osim s Bogom.
Pridjev koji je atribut neodreene imenice koja stoji iza
estice V , može biti takoer nepromjenljiv, a može stajati
u nominativu ili akuzativu, na pr. ( \i>_J> - ^JJ ) t_i^ St'-> ^
Nema nikakva oštroumna ovjeka.
Padeži ('J^l' pl. 'cA^L'Ji)
Imena imaju tri padeža: nominativ ( ^ J'\ ), genitiv
(^il) i akuzativ (LI^'l).
Nominativi (oWj*jJI )
U nominativu stoji: subjekat glagolske reenice ( J-i=Uil
ili JaUJl s-Jl; ), subjekat i predikat imenske reenice (Ij^I
1 \x •-'.ri 'Jij^ ), subjekat pomonih glagola ( o^ v^' r—^^' )'
predikat glagolu slinih estica ( o^^ ^^' i^ ). predikat estice
V koja znai odluno openito nijekanje ( ,^-l-M (^iJ^ V .^i)
i subjekat estice U i V koje su sline glagolu Zi—
^
1) Subjekat aktivnih glagola ((-^Il'I jlJt ^tU ), na pr.
al3 vS-^ Tukao je Zejd; \:^xk Napisali smo (mi); [jjU Sjedi (on).
2) Subjekat pasivnih glagola (>liJ I >-J t ), na pr. aj j 0-f*
Ubijen je Zejd.
27
Subjekat pasivnih glagola zove se zamjenikom subjekta
(JciiJlL;l; )radi toga, što je on uistinu glagolski objekat. Tako
reenica \j.i- ajJ l-.>i Udario je Zejd Amra u pasivu glasi C^^'
jjj- Udaren je Amr.
Kao što glagol tako i glagolu slina imena jliJ] ili mogu
imati glagolski subjekat. To su: infinitiv (j'ji^']), particip
aktivni ( JtUJi |.-,)), particip pasivni ( J_,lJaVpJ'j), pridjev
('kjuJjilVLLj]), pridjevi na oblik jCi, tj>^ i jL..i. , koji
znae neko svojstvo ili stanje u veoj mjeri ( JcUJl «—.^'UJL. ),
komparativ i superlativ pridjeva (J-^ilil Jl-I) i rijei koje imaju
glagolsko znaenje ( t>-i-l1 '^^' ).
Infinitiv ( j'aJiJ I )
Infinitiv može vrijediti kao glagol pa bio sa odreenim
lanom ili bez njega, bio iJUJ,"! ili ne bio, na pr. jj Ji "j^iiJ j^Ju
Ijjl* uo sam da je Zejd pustio Hindu; <^f-^\ (• jj. j^^] (i^^'l
\^ ^.^^ udo mi je da je Muhammed u petak oekivao Amra.
Mjesto nominativa eše iza infinitiva stoji subjekatski ili
objekatski genitiv, na pr. lx:» ajj'jJJJ^^L'uo sam da je Zejd
otpustio Hindu ili 1^ i-*-^^ }ji'>'•'' jLLiiI ^}-^'\ udim se
Muhammedovu oekivanju Amra u petak.
Može se staviti reenica sa esticom ^( da ili U' što mjesto
infinitiva koji vrijedi kao glagol. Tako mjesto ^_,..
--g [y^\ ^li.'
•U. 1 može se rei »lil j_>-.-^ 0^ o* i>A' C^"o sam da je Mahmud
ubio svoga brata.
Infinitiv koliine koji znai broj ili koliinu (ijl'Vj'j-^)
ili nain radnje (kvalitativni infinitiv — ^^VjZ^) ne može
vrijediti kao glagol. Isto tako ne može vrijediti kao glagol
infinitiv koji ima atributa ili koji znai pojaanje gl. radnje
28
i dolazi od istoga korjena od koga je i glagol, na pr. "'->i->iV.
jak udarac; C^^ V^^' Udario ga je jako. Ako se glagol ovakoga
infinitiva mora ispustiti, onda infinitiv može vrijediti kao
glagol, na pr. Ijuj CiZ mjesto IIjj Li- <i1 'j^ Bog napojio Zejda!
Izvedena imena ( jiJi Ct)
Ovamo se ubraja particip aktivni (JtUJl \-~\), particip pa-
sivni (Jjli.Vrpl.|), pridjev ('^LaIjllV^ZJI), pridjev pripadanja
( ^j-^-liVp^i), komparativ i superlativ pridjeva (J^^iil^^l) i
rijei koje imaju glagolsko znaenje (J«jJ\;^).
a) Particip aktivni ( JoUJrplj ) kao i aktivan glagol
može imati subjekat u nominativu, a ako je particip postao
od tranzitivna glagola, može iza njega doi još i bliži i dalji
objekat, na pr. oVjl OAJut jJ U Wa//dova se djeca trude (zapravo:
Haiid, trude se njegova djeca); ''ij-J -4-- f,.3^ D» Da li Seid
asti svoje goste?
Ako particip aktivni ima odreeni lan, onda taj particip
vrijedi kao glagol. Isto tako vrijedi kao glagol neodreeni
particip, ali u tom sluaju particip mora biti predi-
' kat imenske reenice ( Irti-'l ), atribut ( 'ijuZ^I ) ili ozna-
ka stanja ( 'JLX\ ) ili treba pred njim da stoji upitna,
negativna ili vokativna estica, na pr. o\j.'i _,iL^"alli Halidovi
roditelji putuju; '.tull jlajuc J^jIj* Ovo je ovjek, iji se sinovi
trude; 'aJ^ UiG y^ Lii^' Alija drži govor visokim glasom;
pkilli «G;^ iJi U Ti ne slijediš njihove Kible; 1J-.J i-Jl f^p^ '^
Hoeš li poastiti Zejda; ^ U U^ 1/ O ti koji se penješ na brdo!
Sva gornja pravila koja vrijede za particip u singularu,
vrijede i onda kada je particip u dualu ili pluralu, na pr.
\'vji^'-ui1 Cjij^ \j^\ 'j 1 oni koji se Boga mnogo sjeaju.
29
Gornja pravila u cjelosti vrijede i za participe koji izra-
zuju neko stanje ili svojstvo u jaoj mjeri (JcUJi J'i 'uJL. ),
na pr. o>l^_JU,1 jju 'J^"^ i-H Ti vrlo spretno rešavaš vorove
teškoa.
Particip aktivni ne može imati subjekatski genitiv, a obje-
katski može, na pr. j»L»Ji ijw Juj Zejd pomaže nemonoga.
b) Particip pasivni {d_yii\V^\) vrijedi kao glagol
u pasivu t. j. iza njega može stajati subjekat u nominativu
( JtLiJl >_jL' ), na pr. »jU ^^^^-^ b^ d* J«^ Velik je onaj iji je
susjed astan.
Iza participa pasivnog može stajati i subjekatski genitiv,
na pr. j\X.\ \'^^ "b^O' 'y- •
Inae sva pravila koja su navedena za particip aktivni,
vrijede i za particip pasivni.
c) Obini pridjev ( 'i.*l tl'i 'ijLjI ) takoer može
vrijediti kao glagol uz uvjete nabrojene kod participa aktivnog,
na pr.*jJ» o—» -"^o 2eja ima lijepu narav; jjj^ *.«!;. ^>_i.l ajj.
Zejd, koji ima lijepu narav, moj je prijatelj.
Subjekat pridjeva može doi i u genitivu pa ako pridjev
ima odreeni lan, mora biti odreen sa 'Jl i genitiv ili taj
genitiv mora imati iza sebe rije u genitivu na kojoj stoji
Odreeni lan,- na pr. <lSo-*^-4-^ 2e;d je lijep; jiil ^--^ "j^
j
ni jJi\ o—-^1 ->-;-' ili >:*J^ ^—» x.j Zejd je lijepe naravi;
v-jV1 jH ^^^—cT j^3 ili v^l jii ^,_l..i\ jljj Zejd, iji je otac
lijepe naravi.
d) Komparativ i superlativ pridjeva rijetko kada može
imati glagolski subjekat, na pr. [,L.^'i=l_aJl *_1; J^'jt :^j U.b C
Nisam vidio nikoga kao Aliju da na njega bolje djeluje savjet.
30
e) Kako i za obini pridjev tako ova pravila vrijede za
vrstu pridjeva koji se zove ^j—ll \ ^] , na pr. o_,j1 '^^ j^j J<L.
Došao mi je Zejd, iji je otac Melikanac.
Particip aktivni i pridjev od tranzitivnih glagola može
imati osim subjekta (^GJ!) još i objekat (^^'JjLjlI]).
Subjekat participa pasivnog zove se zamjenik subjekta
( Jt(iJ\ Lt if ), jer se ovaj oblik tvori od glagola u pasivu. Isto
tako se i subjekat pridjeva v-^^—l-Jl j—.) zove |>W1 ^j^ •
Particip pasivni može imati objekat samo onda, ako je
postao od glagola koji ima dva objekta, na pr. *-lž= ^A^ j.jj
'xlj\ Zejd, iji je pas pouen loviti.
f) Rijei koje imaju glagolsko znaenje (J^aJ 1 ^ ) mogu
imati gl. subjekat (^(iJI) ili objekat (y^'^^"\), na pr. jiy^ltlJ.
Daleko je Zejd! lili oU Daj nešto! Ove rijei imaju znaenje
perfekta, na pr. '^xj'y^(flS. Daleko je Zejd ili imperativa (S^^'^l
JJj'\), na pr. oU Daj!
Glagol i njegov subjekat
Subjekat aktivnih i pasivnih glagola ne može stajati prije
svoga glagola, jer bi tada postao subjektom imenske reenice
( ^-^J' I )•
Ako se intranzitivan glagol pretvori u pasiv, mora imati
dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom, koji se onda smatra
glagolskim subjektom, (JcUJr^/), na pr. aIj;^Proš/o se je
pokraj Zejda; Q^ ^-i^ ';11^.' Klupa na kojoj se sjedi.
Glagolski se subjekat ne može nikada ispustiti.
Subjekat može biti lina zamjenica Cf-^^'\) ili koje drugo
ime {'J^HA'S), na ^v.\J^ Pisali su oni; "!4j <U; Došao je Zejd;
** ' ^ ^
;j>l; tU Došla su tri.
Ako je subjekat lina zamjenica, može biti izgovorena
('jjCJl ), a može se samo pomišljati ('J\j~~1'\), na pr. i-lii
Pisao si ti, (>) liL^S^ Pisala je (ona).
31
U nekim glagolskim oblicima glagolski subjekat može biti
zamišljena lina zamjenica ili koje drugo ime (jLilLVl ^jUT). Unekim je pak subjekat uvijek zamišljena lina zamjenica, a
nikad koje drugo ime (jLJL-Vl L»0).
Glagolski subjekat koji je lina zamjenica može se
pomišljati ( jllC-Vl >'U ) u 3 licu singulara muškoga i
ženskoga roda perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.
C_.^ Joj , v_.^,.-iJ jJjb, ^^r-^ J^.J . vv^ w^. ^ U svim spome-
nutim oblicima glagolski subjekat može biti i koje drugo ime
osim line zamjenice, na pr. ju3 v^-"- •'-^ '•^(A' ^J^ '-r'^r^ •
Glagolski subjekat koji je lina zamjenica mora se po-
mišljati (jLo^'VlL-.G) u 1 licu singulara i plurala i 2 licu singu-
lara muškoga roda imperfekta (s^jUa'l) i imperativa (^Cl1^i
^\.l''\^^J), na pr. ^yS\ Tuem (ja),LjyJ>s Tuemo (mi), LjyJ^
Tueš (ti), L.^1 Tuci! L.^" V Ne tuci!
Glagolski subjekat koji je sastavljena lina zamjenica
([}^i\ jjii\ lijJUl'i) jesu slijedei lini nastavci:
\ kod dvojina perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.
j kod glagola u množini muškoga roda za 3 i 2 lice, na pr.
*>;>'. r-^^' (jer je postalo od l_^^i ), oj^J^. , ZyJ^
u kod glagola u množini ženskoga roda, na pr. Cr.^ , '^^ •
o u 1 i 3 licu perfekta singulara oba roda, na pr. i-o^,• ^ .' > ' , .'
ii u 1 licu perfekta plurala oba roda, na pr. L^
.
ti za 2 lice ženskoga roda kod svih glagolskih oblika osim
perfekta, na pr. «iv^* . tiv-^l i <^ ^-* "^ •
32
Slaganje glagola sa svojim subjektom
Kada je u glagolskoj reenici subjekat koje drugo ime
osim sastavljene line zamjenice, glagol stoji uvijek u 3 licu
singulara muškoga ili ženskoga roda pa makar subjekat bio
u dvojini ili množini, na pr. ajJ vS-'' J-^* I^-iS-«' u'-HiJ'* v^oijl^l ^:A' oZ-^J'' v> '^l'^1
f~>'J''')-
Glagol je u singularu muškoga roda, ako je subjekat ime
muškoga roda u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga
roda, na pr. {ii^'j^ J.»5C^»j, j^jj-i-Ul \ ^» j .
Glagol mora biti ženskoga roda, ako je subjekat imenica
koja znai žensko lice u singularu ili dualu i ako stoji odmah
iza svoga glagola, na pr. (ol->^\) j^ o~iS~^ •
Isto je tako u spomenutom sluaju glagolu slino ime
(jliJlC-^) u singularu ženskoga roda, na pr. '^ X.S^ x,j
Zejdova je ki uiteljica (zapravo: Zejd, uiteljica je njegova
ki); ''!-JA'^'jil^.xjo Zejdova je sestra poašena (zapravo: Zejd,
poašena je njegova sestra); "^^ ''S^ jLj Zejdova je ki lijepa
(zapravo: Zejd, lijepa je njegova ki).
Kako je u dualu i pluralu izvedenih imena uvijek subjekat
lina zamjenica koja se zamišlja, ne može kod njih subjekat
biti izreen, na pr. uU.^l^J1 fj-^' J "j^.J *V Došao je Zejd i Amr,
koji su ueni.
Glagol i iz infinitiva izvedeno ime može biti u singularu
muškoga i ženskoga roda u ovim sluajevima:
a) Kada je subjekat imenica ženskoga roda koja ne znai
osobu, na pr.:
o'fil \ ( ojC ) "jC Pošla je deva;
j^\ (^IJi) ul Izašlo je sunce;
'JuJS^ (Vcjll.') "'^'^IT'j^j Zejdova se rije uje
1) Vlastito ime koje u singularu nema odreenog lana, mora ga
dobiti u dualu ili pluralu.
33
b) Kada je glagolski subjekat u pravilnoj množini žen-
skoga roda ili nepravilnoj množini ili zbirna imenica, na pr.
oU-UI 1 ( o«U ) <U. Došle su uiteljice;
'>}^'J\ ( o«U ) tUT Došli su ljudi;
jjj t C c—Jo ) »L Dozrio je plod;
«j;^ ( i-; b ) « I, Juj Zejdov je plod dozrio.
c) Ako je subjekat imenica ženskoga roda koja ne slijedi
odmah iza svoga glagola, na pr.
•^S* ' fj^' ijf^\ ( i^<l» ) ^l» Danas je došla sucu jedna
žena;
•oi fW ( V^^^ ^ vd''^ -^-^ Z^jdova ki danas putuje.
Kada je u imenskoj reenici ( V. ._Jv1 'OilJl'i) predikat
( IaH ) glagol ili iz infinitiva izvedeno ime, mora se taj glagol ili
izvedeno ime slagati sa subjektom reenice u rodu i broju, ako
je subjekat u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga
roda, na pr.
( v-»IJ ) tLj«. j ^Jl ovjek je otišao (ide);
( ;j u. ) o--i!» JJ-—i) I Sunce je izašlo (izlazi);
( oCkl j ) l1* i o^jl^ ^v-a su ovjeka otišla (idu);
(o>:»li) \j~^ioj .1.11 Uitelji SU otišli (idu).
Ako je subjekat imenske reenice u pravilnoj množini
ženskoga roda ili u nepravilnoj množini, onda se glagol ili iz
infinitiva izvedeno ime kao predikat slaže sa subjektom u broju
ili stoji u singularu ženskoga roda, na pr.
( i--«\i - u>^lj - ^-»J ) l_^-»i JUJI Ljudi SU otišli (idu);
( ;_»\i - oL«\j - i:-:-*i) Oy>i *l—Jl Žene su otišle (idu);
( olc^Jii. - *t_^ijui« - j>Jaj ) ::,.^ ;Uš' V I stabla su posjeena.
3) U nominativu stoji subjekat imenske reenice (\1iSj."\ ),
na pr.^J-
x,j Zejd je uen; 'Jl^\ L* jJi Zlato je žuto.
3
34
Subjekat može biti i cijela reenica, na pr.
j.^''^ \/.jl:-ot j t. j. fi:j''Xi-(JC^U Postiti vam je bolje;
Bolje ti je Muajiju uti nego vidjeti.
Ako je subjekat reenica na kojoj stoji estica ol, onda
predikat imenske reenice mora stajati prije reenice koja je
subjekat, na pr. "'j:.lc' iOl j^ Istina je da si ti pravedan.
Kao što glagolska reenica ( 'AH^> 'i-O-t ) može imati samo
jedan subjekat ( [yy^\) tako isto i imenska reenica ( ^-:^\\ *-U-f->
)
može imati samo jedan subjekat ( U^"i ). Ako dakle iza
subjekta u reenici bude još koje ime vezano za subjekat kojim
veznikom, to se ime iza veznika ne smatra drugim subjektom,
nego je ono '^JiJ^'\ t. j. vezano, na pr. cAj^ fJ* ^ -4J 2:ejd /
Amr su ueni.
Subjekat imenske reenice mora biti odreeno ( ii^ I ) ili
bar atributom ili genitivom donekle odreeno ime ( s^flUl
'CoU'^'i), na pr.
11^ jlIj Zejd je uen;
*J.iJ\ Lj. jJl Ziato je žuto.
i)^^/^"S-^t>:;jS Rob, 1(0ji vjeruje, bolji je od poganina.
Imenski se subjekat može i ispustiti, ako se iz smisla razu-
mije, na pr. "1)13 lejd u odgovoru na pitanje '<^:fS\ o« ¥.0 je
pravedan?
4) Predikat imenske reenice (U^l'^ '-^ )> na pr. ^j^ ^-jj
Zejd je uen.
Predikata u imenskoj reenici može biti i više, na pr.
j^lj'-'Jil^7^''-43 Zejd je uen, pravedan i vrijedan. Kako se
vidi predikati, ako ih ima više, stoje jedan iza drugoga bez
veznika.
35
Predikat se sa subjektom slaže u rodu i u broju, ako je
predikat izvedeno ime (j^~i^
\ ), na^pr.
Ako je predikat primitivno imecjuU-l), ne mora se sla-
gati sa subjektom u broju, na pr. Jilo^'To« o^^'^^A^^ J u--«-^^
Sunce i mjesec su dva Bozija znaka, ali plo^ j ^ U : ^U—5 ^rU I
Ljudi se dijele na dvoje: uenjak i uenik.
Predikat može biti i cijela imenska ili glagolska reenica,
na pr. "'jll^ '.^l^lLj Zejdov je otac uen (zapravo: Zejd, njegov
je otac uen); »^if^Juj Zejdov je otac plemenit (zapravo:
Zejd, plemenit je njegov otac). Kada je predikat cijela reenica,
mora ona imati linu zamjenicu, koja tu reenicu spaja sa
subjektom kao što se to vidi iz gornjih primjera. Ova lina
zamjenica zove se jJUI'i t. j. zamjenica, koja spaja predikat sa
subjektom. Zamjenica koja spaja taki predikat sa subjektom
može biti i zamišljena ( Ji: ^) ili izostavljena ( .JjIj- ), na pr.
'1.'^']^^''J/^'\ Nauka pridiže narode; jLLjo_^"'jui.^p1 B/ser je
miskal za dukat.
Ako je predikat imenske reenice ime, obino je ono
neodreeno, na pr. |i W x,j Zejd je uen. Može meutim nekada
biti i odreeno, na pr. L;aJ1 »»I Allah je naš Bog.
Kada je predikat odreen, obino se pred njega stavi lina
zamjenica (j-^^UIj jl<jLllln*Ji), da naglasi da je to predikat,
a da nije atribut ( 'CLJjl ), na pr. '^\ '^ '-Jil Samo je Bog
istina.
Predikat može biti i prijedlog sa svojim imenom, na pr.
j\ji\ tj x>j Zejd je u kui.
Predikat može stajati i prije svoga subjekta, na pr.
J-»j j\jJl a t/ kui je neko.
36
Predikat se može i ispustiti, ako se po smislu razumije,
na pr. x{j u odgovoru na pitanje J^ (•! ,IU juji Je li uen
Zejd ili Amr?
Ako pred subjektom imenske reenice stoji estica U što
se tie, pred predikatom mora doi veznik -i , na pr.
;ijJ"'o.a 'i^jjJS^'V't Ci što se tie Aleksandrije, to je stari grad.
Veznik -i može doi pred predikat imenske reenice 14^
ovim sluajevima:
a) Kada je subjekat odnosna zamjenica, iza koje slijedi
glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.
-jbj3 ( J) *J5 j^-l tjJJl Ko mi doe, dobie groš;
^'ji ('J) *Jš jIjJU isjlll Ko je u kui, dobie groš.
b) Ako je atribut subjekta odnosna zamjenica, iza koje
slijedi glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.
'iLJ {'jj-,) jjii oJlttfJJl ^jl ovjek, koga si pouavao, voli te.
c) Kada je subjekat neodreeno ime, iji je atribut ('iXall
)
glagol ili prijedlog s imenom. To neodreeno ime može biti i
oUJi I , na pr.
P*ji ( J ) -Oj ^jl J^j ovjek, koji mi doe, dobie groš;
~'^'ji (ij) '-Oj' jUl j J-»3 ovjek, koji je u kui, dobie groš;
J>ji ('J) ili j^" b' J»j Ji-it^ Prijatelj ovjeka, koji mi doe.>' >
dobie groš.
d) Kada je subjekat rije JT svi, sva, sve kao ^UJi I ne-
odreenom jmenu koje ima atributa jednu rije ili uope nema
atributa, na pr.
(»*ji (*1) '-Ji i U J^j 3-^ Sva/ci uen ovjek e dobiti groš;
"^ji ( '-J ) '-J* S^j 3^ Sva/c/ ovjek e dobiti groš;
Pred subjekat imenske reenice u spomenutim sluajevima
može doi estica ^ , cj\ zaista i of-* ^/i, na pr.
•fOvJ>U •olš -c^ oJjj' <^-JJl t-'U \ aI l)-* ^ec/, zaista ona smrt, od
/co;e vi bježite, svakako e vas sresti.
37
5) Subjekat glagola 'J^ biti (xi'^^\ p-l ) i ostalih po-
monih glagola (ol^oi^l), na pr. 65: jIjl. ^^j,/^ "i ol^£g/pan/
bijahu civilizivoni.
Pravila o glagolskom subjektu ( 'j-^UJl Vidi str. 30) pot-
puno vrijede i za subjekat pomonih glagola . koji se zove
'(—'VJ, na pr. 'o^'^]. subjekat od Z^. jU 'p-'l subjekat od
:jU i t. d.
6) Predikat estice ol zaista, iji da, o'l^ I<ao da, 'jS3 ali,
ipali, C:^ kad bi (biio)! i jU ne bi li, možda (o\ ^l'tni), na pr.
).\c Ijj j ^1^ Zaista je Zejd uen.'
Ove se estice zovu jliJ L 'i^llii 1 tij^U t. j. estice koje slie
glagolu. Ove estice dolaze pred imensku reenicu i sva pravila
koja vrijede za predikat imenske reenice, vrijede i za predikat
koji stoji poslije jedne od spomenutih estica. Jedino treba
naroito istaknuti da predikat ovih estica ne može stajati
prije njihova subjekta, osim ako je predikat prijedlog sa svojim
imenom ( J>t)i ). U tom sluaju predikat može stajati prije
subjekta, ako je subjekat odreeno, a mora, ako je subjekat
neodreeno ime, na pr. f-AjM uJ^o' Zaista e se oni nama po-
vratiti; iL=.j j\jJi j o' Zaista u kui ima neko.
7) Predikat estice V nema, ne postoji, koja znai odluno
openito nijekanje ( ,j-j-f1 ^^i^^ "^ -^ ), na pr. i^ U. J»j "^-^ V
Nema niijega roba koji sjedi.
Za predikat ove estice vrijede sva pravila koja su spo-
menuta kod predikta imenske reenice ([jI-AVj^^ Vidi str. 34),
jedino se predikat ove estice vrlo esto ispušta i samo se po-
misija, na pr. J-UJ^ ( i_^»> )yii >! Za radišu nema siromaštva.
8) Subjekat estice ^ i V nije, koje znae što i glagol
;>_J (Cr-^ >-'«i : "-' \>i 3i- p—1), na pr. ILU jjj L. Zejd nije uen;< ,> > - ' .
\^U. J^j V ovjek nije prisutan.
38
Pravila koja vrijede za subjekat imenske reenice (ijJLll
Vidi str. 34) vrijede i za subjekat(p-V I ) ovih estica.
Naroito treba istaknuti da subjekat estice V mora biti
neodreeno ime, a subjekat estice U' može biti odreen i
neodreen, na pr. S^t j ,_,aiiJl'1 i^^ 0^* J^* (^'
^"^ ^'je ni/fo
vredniji u svome radu od iskrenoga, ali ^^lJj UJ V l>vJlJl f.
Oholost ne do liliuje uenjaku. - ^
Ako izmeu U i V i njihova subjekta doe koja druga
rije ili se pred njihov predikat stavi estica Vl^ osim, onda
subjekat i predikat ovih estica stoji u nominativu, na pr.
"'i lp aJj C)\ ^ ^^/^ ^'7^ uen;
^ •' .' - ^
juj llc U Zejd nije uen;
1 It VI ajj U Zejo je samo uen.
estica j[
Ova se estica ita ol zaista^) u glavnoj, a ol u podree-
noj reenici, na pr.
3 ^ # • ^ s
(f^ »Joj o* Zaista ;e Zejd plemenit;
''fj^fjl^j '^\ jjfc'l Ja znam da je Zejd plemenit.
Prema tome treba itati C)[ u ovim sluajevima:
1) Kada ,l stoji na poetku imenske reenice, na pr.
^ U 'x/j c>[ Zaista je Zejd uen.
2) Kada ova estica stoji poslije zakletve, na pr.
"*!It \Zj o|, z*^ J Boga mi je Zejd uen.
3) Ako je o\ u reenici koja slijedi iza odnosne zamjenice
( iJuJI), na pr. '<..~^^ \ t_jJL:J ^U. ^^1 1. j^S^\ ^j^^ 'V'ji \ j Dah smo
mu riznicu, iji bi kljui bih teški cijeloj grupi ljudi.
Ova estica u najviše sluajeva ne znai >zaista« u pravom
smislu te rijei, nego samo jae naglašuje rije, pred kojom stoji, pa
se smatra samo kao uvod u reenicu.
39
4) U sluaju kad je reenica, pred kojom stoji ol, pre-
dikat imenske reenice, iji je subjekat konkretna imenica, na pr.
i l^ ij\ "J.L3 Zejd je zbilja uen.
5) Kad ova estica stoji pred subjektom reenice, pred
ijim predikatom ima estica 1) za pojaanje (^Ul'f'V), napr.
IlJ \jLj ol ^^ -/a znam da je Zejd zbilja uen.
6) Poslije glagola tJl»' rei (a ne u znaenju »misliti«), na pr.
"l-\j '-i^ oi 0^ R^ci> zbilja je Bog jedan.
7) Poslije estice J=^ a/f, koja stoji na poetku reenice, napr.
'J_^_ \ jlLj 61 J^ ^/i 'J^'t Zar « fo /cažeš, pa ak i Zejd to
govori?
8) Kada o' stoji iza potvrdnih estica ( j-Z^ ^oj^' ), na pr.
"'il^ \jL^ '^\ fJJ Da, zaista je Zejd uen.
9) Poslije estica v1, ul ili W e<o ( ^-JjaVi-ijS-'- ), na pr.
"'il^ IjlL^ Oi'^i £to zW/ja je Zejd uen.
10) Kada i* stoji iza estice j koja oznauje stanje
(Jii^1 jG), na pr.
L.^-> C;-L.'iJl ol i c-V Dooh, a sunce za/azi.
Ova se estica ita o* kada je reenica, pred kojom stoji:
1) Subjekat aktivnih glagola (^UJ!), na pr.
"*!l^ ii ^' uo sam da si uen.
Isto tako kada je reenica subjekat pasivnih glagola
^( JcfiJI Lt/ ), -na pr.
jjU UJI jJiP- Saznalo se je da si iskren.
2) Subjekat imenske reenice ili njezin predikat, iji je
subjekat apstraktna imenica, na pr.
C\jS^ j-^V--^ '^\ iSJSc Ja držim da ti zaslužuješ poštovanje;
jW' 5ki1 i* ji^ Istina je da je neznanje mana;
^U ujI^ Ja mislim da si ti vrijedan.
'40
3) Objekat, na pr.
i U Ijuij ^\ »i.w^ Znam da je Zejd uen.
4) ^1 [jIjA] , na pr.
"^ UT \s/j i^i ',t~^ ^jA^\ Sjedi gdje Zejd sjedi.
5) Poslije estice 'jl da, jer je reenica poslije ove estice
subjekat (^CiJl) zamišljenog glagola t-1? 6/Y/, postojati, na pr.
o--jtjJ ^Ij iC'l )J (isto kao da je reeno: ^^»jJ iLUS '^t'Ji^
Da ti ideš, i ja bih išao.
6) Poslije vy da nije, jer je reenica iza ove estice
subjekat imenske reenice (iSili'"!), na pr. '..^"jJ^^V^'d^]^'^
(isto sto 1 >i.-jkjJ i>?-> ^yi> VjJ) Da ^i ne ideš, otišao bih ja.
7) Iza estice U dok, poslije koje stoji vremenska reenica,
koja se može zamijeniti infinitivom ('CsJ'j.i\ VjZal't IT
),
jer se ta reenica smatra subjektom ispuštenog glagola
C:-!-' f^^t^> postojati, na pr. ^ u 1 jlIj ol ^ lr-^\ (isto što i
^l^ \jjj o\ CuaJ L. ^jjJ.\ to jest Juj (j->^ Oj-J 5a.' ^^"] ) Sye(//
dok Zejd sjedi!
8) Iza prijedloga, na pr.
J^^ju. iXs\ (>.^ -H-f udim se da ti zanemaruješ!
9) Iza veznika ( Jj!»U'i Lij^i.^ ), koji vežu rijei, a ne reenice,
na pr.
C^lCiLi J^) i-U 'ilJt Jl. iJ:j>-.l cii^ Znam tvoja djela pa ak i
da si dobar;
(.'dJL}^'ct'.^'j'>t^^^o-^''^^y^'^^^^^' Cuo sam da se trudiš i da
si lijepe udi;
{•^Jc »j'^j)'[fi\^ '-j\j J_ur^iior< '^Jy^ Veseli me odgoj Halilov
kao i to što je pametan.
Reenica, pred kojom stoji estica ol , smatra se kao infi-
nitiv ( ijjJud i iJuJ-l ). Ova se reenica pretvara u mfinitiv na taj
nain da se predikat reenice, pred kojom je l,\ (il 'j^)-'
pretvori u infinitiv pa se stavi kao LiUJl subjektu te reenice.
41
koji e tada doi u genitiv, na pr. mjesto "'i U Id! ^^11' može
se rei •ilJL ^"A uo sam da si uen; mjesto t)—V^* ^ ^^A-^
može se rei ''^y[ o« '^'^-^ udim se da zanemaruješ. Reenica,
pred kojom stoji o' . smatra se dakle kao jedna rije.
Prema svemu što je o estici ijl i ^1 reeno ovu je esticu
dozvoljeno itati na oba naina kada ona stoji poslije estice
-i pa, koja dolazi na drugi dio pogodbene reenice( t\}^\ tli
),
na pr/'^^ \CS^)'j^^_^_'^Ko me poasti, i ja u njega poastiti.
Isto je tako kada oi stoji poslije \l[ koje ima znaenje
iznenaenja ( 'sUltLi")), poslije rijei 'f^V (nema nikalive
sumnje) i kada je reenica sa o^ uzrona bez uzrone veze,
na pr.
fj-*--^ j.^-^\ ol >^^ o>k; Pogledah kad li neprijatelj poražen;
(a^Jli.« ^j,^ JxJ\^;,i^|_^V Nema nikakve sumnje da pravda diže
vrijednost upravnika;
^H^l ;1p *j|_^3_SLJl jla.| uvaj se lijenosti, ona je uzrok
siromaštvu.
Kada estica ol^ izgubi pojaanje i doe u obliku ol .
onda se pred predikat reenice, pred kojom je ta estica, stavi
estica tJ (>Ijjl1vJ 'fV), na pr.
u}jJlxJ\ ^ -HjlL; a1 Mi te zaista držimo da si lažac.
U ovom sluaju ol može doi pred glagolsku reenicu
kao u prošlom primjeru, a može stajati i pred imenskom re-
enicom. Ako je pred imenskom reenicom, onda može subje-
kat i predikat te reenice stajati u nominativu ili prvi u akuza-
tivu, a drugi u nominativu, na pr.
JjUJ t-Jl ol Zaista si ti iskren;
jiUaJ Iajj ^\ Zaista je Zejd iskren.
I estica ol može izgubiti pojaanje pa glasi Cj\. Ovu
esticu treba dobro razlikovati od 'Jt da, uz koju dolazi imper-
fekat glagola u zavisnom nainu ( Lj..«': i\ ijUl''i ), na pr.cisi^.)*
42
da piše. estica 'J\ , koja je postala od 'J\ , dolazi pred
imensku ili glagolsku reenicu. U oba sluaja zamišlja se
poslije 61 lina zamjenica, koja se odnosi na slijedeu ree-
nicu (oLiJ^ '-^^)> "3 pr.
CAQ\ vj J» j^1 J j^'l^'i v^T j Zadnja je njihova izjava: »Hvala
Bogu, stvoritelju svjetovaU
ClL* "^ y 'j\ oi-iv 1 Ll^'1 Misli li ovjek da nikako
neemo sabrati njegove kosti?^.
Ako je o^ pred glagolskom reenicom može biti:
a) Glagol koji se potpuno ne mijenja, na pr.
J^ u' V\ oL-i ^ 0-^ oi S ovjeku je samo ono što zasluži.
b) Glagol koji se potpuno mijenja. U ovom sluaju mora
izmeu 'J i glagola biti jedna od ovih rijei:
1) estica lu , na pr.
lliZa jj'o* P^ j I da mi znamo da si nam zaista istinu rekao.
2) estica Cr ili ^j- , koje oznauju da imperfekat ima
znaenje futura (u-h'^^ '^.A)» ii^ pr.
^'J, fiCl. b^-r- ol ff^^"30 ye da e sigurno od
vas biti bolesnih;
Znaj (a znanje ovjeku koristi) da
e sigurno sve doi što je sueno.
3) Negativne estice '^i nikako (ubudue),'f
nije i V ne,
na pr.
"jJ,! \'J_ '\ o\ ''J..'.<\ Misli li on da ga nije vidio niko?
f^- V 'J ^'. .U Znao sam cfa neeš stajati.
4) Pogodbena estica, na pr.
6ji tlT {^'£4jl-V 3ijlll >' \J^\ jJ 6^ J ^ ^3 išaraju na ovom putu,
mi bi ih zaista napojili
obilnom vodom.
Glagol, koji stoji prije estice 'o\ , uvijek znai uvjerenje
kako se to vidi iz gornjih primjera.
43
Kako iza 61 ili l)\ tako i iza svih estica, koje slie gla-
golu, može doi estica U ('iil^JI U). U ovom sluaju i subjekat
i predikat imenske reenice, koja stoji iza ovih estica, stoji u
nominativu, na pr.
^le juj \^[ Zejd je samo uen.
Kada ove estice imaju L. , može iza njih stajati i glagol-
ska reenica, na pr.
o^'l JI 'o^l—1£' 15^ Kao da se tjeraju u smrt.
Kao što estica 'cj[ i o' nekad može izgubiti pojaanje
tako i estice d^ i ofJ mogu stajati bez pojaanja na zadnjem
suglasniku. U ovom sluaju iza ovih estica može stajati imenska
i glagolska reenica. Ako je iza njih imenska reenica, onda
subjekat i predikat stoje u nominativu, na pr.
^U juj.olS^ Kao da je Zejd uen;
J-ii yil. j^^S^J '^jjk <U Došao je Alija, ali je otputovao Halil.
AKUZATIVI (bL^^id'l)
U akuzativu stoji:
1) Opi objekat (jiliVj^'l)
Ovaj se objekat zove opim zato što može doi uz prelazne,
neprelazne, aktivne i pasivne glagole svih vrsta. Opi objekat
je infinitiv ( jji^'\ ) u akuzativu, koji potjee od istoga gla-
gola, koji se nalazi u toj reenici ili od drugog glagola, koji
ima isto znaenje, na pr.
Udario ga je jako;
LjJU JuJ On sjede potpuno.
Ovaj akuzativ znai:
a) Pojaanje radnje ( j-T Ul ), kada obini infinitiv stoji
sam, na pr. U^ ^{C On spava snom.
44
b) Broj radnje ( Vj^] ), ako je infinitiv koji znai broj
radnje {i'jXVjx^), na pr.
'C'yJ> i-|yj. Udario ga je jedanput;
Ooj>J. *j^ Udario ga je dvaput;
oC^ o^J. Udario ga je više puta.
c) Nain radnje ('? jlJl ), kada je infinitiv koji pokazuje
nain (f^P'\'/j^'-^ ili 3~'W'* JJ-^ ). na pr-
jl^V1 "LJ- i^i^' ^c^e popirf lava.
Isto tako ovaj akuzativ znai nain, ako iza infinitiva stoji
atribut, genitiv ( ^[ tJUi'1 ) ili odnosna reenica, na pr.
iloi. C^ '«^^ Udario ga je jakim udarcem;
aCxA U>i tili Bojao se je poput strašivice;
iLjii (y^' V i5 JJ'\ Ij^ill ti;S>^ Udario me je udarcem, koji je
tebi poznat.
Infinitiv, koji znai broj ili nain radnje, može stajati i
prije svoga glagola, ako je na infinitivu sila govora, na pr.
Jtli jil-V'i A;' . Poput lava ide;
^^ %lr^ Jedanput sam udario.
Nekada ovaj akuzativ dolazi samo zato da nadomjesti
ispušteni glagol, na pr.
\1k^ mjesto 1^ lA^i Strpi se!
'itli j CJ- mjesto Vi»ij'A-^) Slušam i pokoravam se!
Ovamo spada i prilog CkA takoer, opet, koji je nastao od
UJVu^T Povratio se.
2) Objekat (*-'j^'o
Ovaj akuzativ dolazi samo uz prelazne glagole (iSj-^ \ J-^1
)
i zove se bliži objekat ( *£_^.'i *.^ J_,.»J^ 1), na pr.
\^"jl1jC.^ Istukao je Zejd Amra.
45
Objekat može biti svako ime. Ako je objekat lina zamje-
nica, može biti sastavljena (.[j^"]) i rastavljena ([}.,c'»':.l'\ ).
na pr. iliLtS Vidio sam te; ^.'b iltl ili il£\ ^l '^Vj U Samo
sam tebe vidio.
Neprelazni glagoli ([j^\'S^'^) mogu imati samo dalji
objekat t. j. objekat koji stoji u genitivu s kojim prijedlogom
( ?:^^ -^^^ Jj-^'\), na pr.
^.J'^ oj>i Prošao sam pokraj Zejda;
\jA (S dUj juj Zejd sumnja u to.
Promjenom prijedloga nekada i glagol mijenja svoje zna-
enje, na pr.
i>, Jh plakati na nešto ^ JC' plakati za neim;
<i t^j težiti za neim; ^ -L>j izbjegavati nešto.
Valja naroito zapamtiti da glagoli, koji su u srpskohrvat-
skom jeziku tranzitivni, mogu biti u arapskom jeziku intran-
zitivni i obratno, na pr.
1^ -»j.j «L=^ Došao je Zejd Amru,
Xi_^ J>:^:..\ Omalovažio je Zejda.
Objekat može stajati i prije svoga glagola, na pr. ^^S-^ ^'A'j
Zejda sam istukao. Isto se tako objekat može i ispustiti, na pr.
^^i Udario sam. Može se ispustiti i glagol, ako se iz smisla
razumije, na pr. kad na pitanje 'JL-Io-' J<oga u pitati? neko
odgovori ViLj Zejda.
Kada se prelazan glagol pretvori u pasiv, glagolski subjekat
( J*,^^ ) otpada, a na njegovo mjesto stupi objekat, koji doeu nominativu i nosi ime JtUJt L: C (zamjenik glagolskog sub-
jekta), na pr. C-LJt .=*I.a Otvorio sam vrata u pasivu glasi
^U( jtii Vrata su otvorena. Ako se pretvori u pasiv glagol
46
koji ima dva ili tri objekta, onda prvi objekat doe mjesto
subjekta, a drugi i trei ostaju u akuzativu, na pr.
tjO'l oLJ\ \L^ o-Ut Nauio sam Muhammeda arapski ježili
pretvoreno u pasivu glasi:
''^},^\jLji'\''ZJJ '^ Muhammed je pouen arapski jezik.
3) Akuzativ mjesta ili vremena {^/J^^JI]) . ^
Ovaj akuzativ izrazuje:
a) Vrijeme kada se radnja dogaa, na pr.
L* o> Išao sam neko vrijeme;
[j-f^—i- 1:^.— Postio sam mjesec;
^l^j.\\ %J^> -sUl Došao je kad je sunce izlazilo;
j'^ o- ''^'J (r^ > ,'^^ J^'^ '^\ '^ ^ Umrla je ki Božjeg poslanika
' ' '' ' kad se je vratio sa Bedra.
b) Mjesto u kome se radnja dogaa, ako je mjesto neo-
granieno (ijxi jji.), na pr.
\JJ j \^' 'JC Putovao je po kopnu i moru
^Lš. j iS l^ Gledao je desno i lijevo.
Ovaj akuzativ dolazi kod prijedloga koji su postali od
imenica: "fO, "'f.\lj pred "Lili za; "u^, desno; jLJ, JCj- lijevo;
j;P nad;""^ pod; jlIc, JjJ kod; "l-'S usred; ojj meu; *UU
t\j^, i(ix: prema^), na pr.
j\ji\ fCl pred kuom; J\l)'\ jP više glave i t. d.
Ovamo spadaju i akuzativi mjera za dužinu: '-^j fersah,
tri milje (1200 koraka); J;.^ milja (400 koraka); \S. 12 milja,
na pr. L'*- '^ jl Išao je fersah.
^) Rijei "LjU", "'il-O, ^'<^ i /a1.:3 strana, kraj dolaze u genitivu
sa prijedlogom, na pr. jUlCoC j^' Spavao sam u jednom kraju kue.
47
Ako rije znai neko ogranieno mjesto ( ijjJ*i'l), onda
stoji u genitivu s prijedlogom osim poslije glagola 'Sj otsjesti,
"S^'i unii i 'cX^ stanovati, na pr. j\'J\ j^iJi 1 Jeo sam u kui,
ali jiiii oJiS Unišao sam u kuu.
Imenice mjesta {cj^ix\'^\) stoje u akuzativu kad znae• - > . ^
,
bivanje, postojanje ili boravljenje negdje, na pr. s^j Zr^ '^—
^
Sjeo sam na mjesto gdje Zejd sjedi.
Imenice fli^, u>>~« i r^'j^ mjesto stoje u akuzativu
kad je pred njima glagol, koji znai bivanje, postojanje ili
boravljenje, na pr. <3lSr ^^ Sjeo je na mjesto, gdje on sjedi;
j^j m'j^ 'jJ£ Sjedi mjesto Zejda, ali \'j^^^y. titblT Umro je u
totn i u tom mjestu.
Kad mjesto akuzativa mjesta ili vremena stoji genitiv s pri-
jedlogom ( uijkll ), smatra se da ime, koje je u genitivu, prema
svome položaju u reenici ( >*_.: ) stoji u akuzativu, na pr.
IaT uj» a oj^ - i Ji uj» <^,j^ Istukao sam ga tada i tada.
Akuzativ mjesta i vremena može stajati i prije one rijei
na koju se odnosi, na pr. o^ lu^ Neko vrijeme sam putovao;
iJLiiSlJJ^ U kuu sam unišao. Taj se akuzativ može i ispustiti,
ako se iz smisla razumije, na pr. na pitanje \J^ juj fU J*
Da li je Zejd postio mjesec? može se odgovoriti juj pC Zejd je
postio (to jest mjesec). Isto se tako može ispustiti i rije, na
koju se akuzativ mjesta ili vremena odnosi, na pr. na pitanje
»i jT Kad ši ti otišao? može se odgovoriti *^^\ '(y. " petak.
4) Akuzativ uzroka ili svrhe (U'j^^*^)
> ' •
Ovaj akuzativ je uvijek infinitiv ( jjL^ \ ), koji slijedi iza
glagola ili iza imena koje je slino glagolu. Glagolsku radnju
kao i radnju infinitiva mora vršiti isti subjekat u isto vrijeme,
"^ pf- \i'jJ- '^'jj» Pobjegao je od straha;
*J UJkjJLuJ Ustali smo iz poštovanja prema njemu.
48
Ako oznaka uzroka nije infinitiv ili radnju ne vrši isto
lice u isto doba, onda stoji u genitivu s prijedlogom J ,na pr.
^BCJJ iAji» Došao sam ti radi knjige;
iU\;^ 1til.'J"\ Poastio sam te zato što si ti mene poastio;
^Ujl'j-fjJVdi^ Došao sam ti danas, jer sam ti obeao juer.
Što je reeno za prometanje i ispuštanje oznake mjesta i
vremena kao i za ispuštanje rijei, kojoj ta oznaka pripada,-
vrijedi i za oznaku uzroka.
5) Akuzativ uz rije j sa (.*^ Jj.^^ 1
)
>,'} >
,
Kada j znai »sa-m, ^»udTUŽeno«. ili -»pokraj«. (5-»Ui1 jlj),
onda iza te estice slijedi akuzativ, na pr.
\jJliS^:-i» Došao sam sa Halidom;
^1 j '^'i\ Idi pokraj rijeke!
Ovaj akuzativ ne može doi prije glagola ili prije rijei
sa kojom je vezan.
6) Akuzativ stanja ( 'jCu)
Stanje, u kome se nalazi glagolski subjekat ili objekat za
vrijeme dok se glagolska radnja zbiva, izrazuje se akuzativom,
koji se zove 'jtil, na pr.
LS^lftl^ Došao je plaui;
Ci G o J>^ j Našao sam ga spavajui.
Oznaka stanja mora biti neodreeno i obino je iz infini-
tiva izvedeno ime, koje uvijek stoji u vezi sa glagolom ( J^l ),
glagolu slinim imenom (S-^\ '^r)^^i "J^^*' ^^'^^ ™^ glagolsko
znaenje (JjaJ\j^*.), na pr.
(S'C iC Došao je plaui;
CrC Vb ^J^3 Zejd se vraa plaui;
Lr'Cj\'jJM"j4; Zejd u kui plae (zapravo:" ' ' Zejd se u kui nalazi plaui).
40
Nekad se rije, sa kojom je oznaka stanja u vezi, može i
ispustiti kad se iz smisla razumije, na pr. kad se nekom, koji
polazi na put, rekne ix^ llib Pravim putem upuen! t. j. >-
Putuj!
Mjesto akuzativa stanja može stajati glagolska ili imenska
reenica saS (JU.\jG) ili bez njega. estica S jedino ne može
doi kada je oznaka stanja afirmativni imperfekat. Ako je
oznaka stanja perfekat, mora pred njim stajati ili se zamišljati
estica jJ, na pr.
(vT-"-" ->' VT^'-" V^-^-^J J*V Došao mi je Zejd jašui;
( ^'J. "^ J») V^-^- ^ -4^^*^ Došao mi je Zejd nejašui;
jj* '-r^ -> J ^A.J ti**- Došao mi je Zejd, a Amr je jahao;
^ u (S* 5> J-* -ViJ li^lf- Došao mi je Zejd jašui;
s-i^bj^ S "tu^ jil^ Došao mi je Zejd, a jahao je Amr.
Kada je oznaka stanja reenica, mora ona imati esticu S
ili linu zamjenicu (reenu ili zamišljenu) ili oboje, koji služe
kao veza ( 'x>\J\ ), kojom se oznaka stanja spaja sa rijei ije
stanje oznauje (Jliiji ili jOl1'>_->U).
Ako je oznaka stanja jedna rije, koja oznauje stanje
odreenog imena, može akuzativ stanja doi i prije te imenice,
na pr. j^jiS'bJtC Došao mi je jašui Zejd. Jedino ako je Jilb'i
"u genitivu sa prijedlogom, ne može oznaka stanja doi prije
njega, na pr.
H,*^ J^J; '^J^ Prošao sam poliraj Zejda, lioji je sjedio.
Kad je Jlll j'i neodreeno ime, onda tJU.1 mora doi prije
njega, na pr. J^5 Lf h J«U Došao mi je j^ui jedan ovjeli.
Akuzativa koji znae stanje može biti u jednoj reenici i
više, na pr. IS^CiLS'b j^jitU Došao mi je Zejd jašui i smijui se.
4
50
7) Akuzativ koji pobliže oznauje nešto ('JuLj1)
Ovaj akuzativ je uvijek neodreeno ime, koje stoji:
a) Iza rijei koje imaju openito znaenje, na pr.
C\ jL} Olt Zejd je dobar kao otac ili po ocu;
tC -iJJLL Im'jM atrnja je puna vode;
'•'«>• ^
.
\^j ^ =. j^j Zejd je lijepa lica;
iX jjf' o'^ 'S^\ "aIj Zejd je vredniji od Amra znanjem.
Ovaj se akuzativ smatra po svome znaenju kao glagolski
subjekat (^UJ'l), na pr. mjesto reenice l^'j^r— -^3 može se
reci <^j 0-— -MJ-
b) Iza rijei, koje znae mjere ili brojeve, na pr.
£j'3l>j riti ulja; Cti ojj^ dvadeset zlatnika.
Uz brojeve 3—10 ukljuivo 'jj^^^l dolazi kao Zj\yO>l\ u ge-
nitivu plurala^), a od 11—99 u akuzativu singulara, na pr.
jUj *i}>U tri ovjeka; :\^1 Oj^A- -> /^M 24 žene.
U složenim brojevima od 2Q—90 desetice ostaju uvijek
iste, a jedinice se mijenjaju prema rodu imenice, na pr.
•^j ^j^ j V>if 23 ovjeka; TjA oJ^At > •^'^ 23 žene.
Iza rijei iiU 100, ^t 1000 i ^jJu milijun u singularu,
dualu ili pluralu stoji kao *lH oCil'l genitiv singulara, na pr.
jlS 'iJ> 100 ljudi;
jb (iJl dvije hiljade kua;
Cl-j u^i>U' milijuni duša (t. j. ljudi).
Ako uz brojeve 100, 1000 ili milijun stoji još koji broj onda
e osim imenice, koja uz spomenute brojeve dolazi u genitivu
1) Jedini je izuzetak od ovoga pravila rije o'U W0 kad stoji iza
koga broja od 3—10. U ovom sluaju rije *j U ne stoji u genitivu plurala,
nego u genitivu singulara, na pr. J.o.j*'.^^' ^^0 ljudi.
51
singulara, doi ponovno ista imenica i to u broju i padežu koji
zahtijeva onaj broj koji dolazi iza veznika, na pr.
t)^S j jlS 'isu 101 ovjek;
»Cj o>Lt j ViJa 'lii. 103 žene;
.o\Jil j liJ LiJi 1002 noi;^ * * *
JLJ o£t S JJlJ *JS\ 1003 noi.
Može se meutim rei i
»Li o>lJ S ""'^^V 103 žene;
>U'; CjJ^.'Ji j i3l. 140 ljudi, i t. d.
U datumu ( f,j^\)Arapi izrazuju dane na dva naina:
1) Redni broj dana doe bez odreenog lana kao LiUil
imenici koja oznauje mjesec i stoji u genitivu kao *Jl ,_jQjll,
na pr. ,>..,.C
_,!=Ji \ viJS frei muhanema;
oCii^S )uj C li e^vT^oga ramazana.
Ako redni broj ima odreeni lan, onda ime mjeseca stoji u
genitivu sa prijedlogom ^^ , na pr.
<;'J-^\ Cji^i^^ trei muhanema;
'oC^j o- r^i ^'J) ti etvrtoga ramazana.
2) Kako Arapi obino raunaju po mjesenoj godini, onda
izrazuju datum noi, a ne dana i to tako da se od 1 do 15 u
mjesecu raunaju noi koje su prošle (ir-Ji ili "o^ii-), a od 15
^0-30 noi koje su preostale ('o-l*^. ili ^*-l ) od mjeseca, na pr.
^^j ^ *>iXi IJlJ prvoga redžeba;
JjJj 'ry. '.iljC :alji! 29 redžeba;
^J^j ^ \s-jC oCJlJ) 28 redžeba;
^*j ^ oil tD s>iB ^jj^ 14 redžeba;
^j ^ •cli.'i JiJ 5 Jsi luSV 75 redžeba.
Kod oznaivanja datuma stoji glavni broj sa prijedlogom J.
4*
52
Isto tako se glavnim brojem izrazuju godine i to tako da
se prije glavnoga broja stavi rije i-L- ili ft u akuzativu ili
sa prijedlogom ci u genitivu kao LšLil'l dotinog broja, koji
je onda «13\ liUil'l , na pr.
,''
'K«,' , -. - } 1934 godine po Is. roenju;
^ *^ ' * # - - /
( <Li- i> ) *J— w-«-j cV iImJ—U I
, .' .. ;.' /;- .,: -; : : [ 2 ledleha godine 1207 po Hfdžh,
8) Akuzativ izuzimanja (jplLi"i)
Ovaj akuzativ dolazi iza estice V( osim ( *tii- Vl ^v* ) i
znai izuzetak (*ti£- Vl) iz nekoga mnoštva, na pr.
\'j1{j VI f^1 (i «Lr Doš/i su mi ljudi osim Zejda.
Izuzimanje može biti:
a) Spojeno izuzimanje ( [yJ:l\ t(li£- Vl ), kada je stvar koja
se izuzima (^^ijLS'\) od iste vrste od koje je i ono iz ega se
izuzima (kU jHIjI), na pr. \ju3 V\ 'f^l j<U.
b) Rastavljeno izuzimanje ( VjaiJJL't tClJjJ Vl), kad je JiiLx'\
razliit od ***:- iiil~AT , na pr.
\'jif VIfjjjl j <l» Doš/i su mi 7yudi osim magarca.
c) Napušteno izuzimanje C'^^\ ^Lil-V"!), gdje '<!. ji-iLu
nije nikako spomenut, na pr. Juj VI j <U. IT ^) MJe mi došao osim
Zejd t. j. Samo mi je Zejd došao.
JijLi] stoji u akuzativu, ako estica VI doe iza potpune
jesne reenice, na pr. \xjj '^\ f^t J<U.
.
Ji£...\"\ može biti u akuzativu, a može stajati u istom padežu
u kom je <!. ^^'- V... Cl , ako je prije VI potpuna nijena reenica,
"3 P'"- ' cW3) -ti:.; vi^ 'ju"iii< i^
l'j^j V^ 'JC.'^^ '^b C
(ituj) jlL3 VI J(=.'j'l. oJS-U
^) Cesticu VI sa kojom negativnom Cesticom treba u našem jeziku
prevoditi >samo«.
53
'•'• >.,
Valja zapamtiti da j'S...A .l u ovom sluaju može stajati samo
u akuzativu, ako je rastavljeno izuzimanje (^Juli*1 tGJiJLV't),
na pr. bl?-^ VI j-^ I j<U. U Nije mi došao niko osim magarca.
Isto tako J^La"\ stoji uvijek u akuzativu, ako je Jltll-H
spomenut prije *-:« ^pj—LI, na pr.•^ " * ,^ •';
»1 IJuj VI (i<U. u Sa/no mi je Zejd došao.
hJiLl\ j t]i ...1 1 dolazi iza nepotpune reenice i stoji u padežu
u kome bi stajala imenica koja je poslije VI kad te estice ne
bi nikako bilo. Ovaj se j 't.;l.A'"i i zove napušteni, jer se s njim
postupa kao da nema uz njega estice VI , na pr.
"j/'j v^ ii*i» ^. ^ 3 v^ '^% ^, -H-j: \''^yj ^^
Kao VI vrijede rijei l>ji, (Sj^, <(y, ^, iJ*, liUT, >\iU, Ijid.',
CrJ i oj^^ V osi/17 i oL' a//.
Uz jje, i5^ i «l^ dolazi JiilJi'1 uvijek u genitivu, kao
<J| lJL^ i , a same te rijei stoje u padežu, u kom treba da stoji
^iilji"i , na pr. jl'j *js. \'^\ (i<l», il'j '^ s^\ j<l<^ IT
.
Iza :5i, 1j* i liU može stajati genitiv i akuzativ, na pr.
{ jj j) <jj j >ii f.^t (i*L=^, ( jj'j )1V-^^ JlI-I ti«U^ iT
.
Uz rijei \^C, ^ i oj^^. ^ stoji JldL.V'i uvijek u aku-
zativu, na pr.
JkC '-il :Ai U'»Ji JS^VI Eto, sva/ca je stvar osim Boga ništetna.
Rije xJ ali ne mijenja se i uvijek iza nje stoji '*^'t': \'1 tllilJVh
fta pr. JJ4 ^j't j4i JlL'1 j^ ->i'3 Zeyd je bogat, ali je škrtica.
Kada rije jji znai »drugi« i ne znai što i Vi , onda je
^ obino atribut, na pr. jj'j 1^ t)4-3 Drugi ovjek, ne Zejd.
Meutim i estica Vl^ može znaiti »drugi«, kada prije te estice
stoji neodreeno ime u pluralu, jer se ne zna koje se jedinice
izuzimaju, na pr.
6jilJiJ'i1V^oJTC_K9,^lS^^ Kad bi bilo na njima (nebu i zemlji)
kakvih bogova osim Allaha, propale bi.
54
U ovom sluaju rije iza Vl^ kao atribut stoji u istom
padežu, u kome je ime, kome taj atribut pripada.
9) Predikat glagola 'J^ i njemu slinih glagola (Sl5^;^t; V- )
Ovaj predikat stoji u akuzativu, ako iza pomonih glagola
slijedi imenska reenica, na pr.
L-*5 '-il 'o^ Bog je milostiv;
'w_A iT Jj'j jir Skoro e Zejd otii.
Za predikat pomonih glagola vrijede ista pravila, koja,
smo nauili govorei o predikatu imenske reenice (J^^ Vidi
str. 34).
Predikat ovih glagola može biti i cijela reenica, na pj.
LuŠT jj*j '^\^ Zejd pisaše;
\Jjk"^^^ y ^'1 ilT Siromaštvo je skoro nevjerstvo.
Jedini je glagol "d^ od ovih glagola koji se smije ispustiti,
ako se iz smisla slijedee imenske reenice može razumjeti,
na pr.
S-Jj' >!ri 'cj[j "USi \'jL c,[ rfiy\ 'uA^ 'i^^^ ^/"^^" e biti
nagraeni prema svojim djelima: ako je dobro, dobrim, a ako
je zlo, zlim.
U ovom se sluaju reenica iza estice o*^ može itati na
etiri naina:
a) r^ ('.Sljlul^> -*' *'-^ ('^' 0^^) 0^
b) ^A-'i ( '.tjlS—r )-*' >'-^ ('-^ 6lž=)
d) t^i ('.
t> Tj^J. ) J "'jP- (jJ>' i 61^
10) Subjekat estice o[ zaista i slinih estica {o\y^. f— i)>
na pr. V'; '-il Ol Zaista /e Bog milostiv. Za ovaj akuzativ
vrijede pravila, koja su navedena kod subjekata imenske ree-
nice (Vjali'1 Vidi str. 30).
55
ll)Subjekat iza nijene estice V (i^ji-it JJCil V^i) nikako
nema, koja znai odluno openito nijekanje ( ^-^^ u--^,"^
) na pr.
'-il V\ 'J\ V Nema nikakva boga osim Allaha, i. j. Samo je •
Allah Bog.
Subjekat ove estice stoji u akuzativu samo onda, ako je
neodreeno ime {'ij^'i), koje stoji kao LšUJi*! ili ima iza sebe
još koju rije, koja znaenje toga imena dopunjuje (jJUlti-i)
i ako taj subjekat slijedi odmah iza >1 , na pr.
LJ jJt <i~';ljl1 J-e-''^*^ ^ Nema niije kue stalne na ovom svijetu;
t^jjL^ f^ iUli V Nije niko pohvaljen ko radi zlo.
Ako je subjekat ove estice jedna rije, t. j. ako nije
LiCil'l, onda je nepromjenljiv i svršuje se na vokal »e« ( - ),
na pr. '.li V\ 'Jl V-
12) Predikat estica Vi iT, koje znae što i Cr^ nije
(;>xl; ujJLft_iI\ VjU ^), na pr. *
ii 1^ V j U Zejd nije uen; 6 li jl ; V Nije niko otsutan.
GENITIVI (olj/^dl)
Genitiv u arapskom jeziku dolazi samo u dva sluaja:
1) Iza prijedloga, na pr.
j\'ji'\ i u kui; u-y/\ '>' na glavi; Al Tako mi Boga!
2) U genitivnoj vezi kao <Jl LšLii I , na pr.
ju'j jlS Zejdova kua; Ci* 'f\C srebren prsten.
Rije koja je oCil"! ne može nikada imati nunacije niti na-
stavka o ili c, za dual ili pravilni plural muškoga roda. Rijei
koje stoje u genitivnoj vezi ne smiju imati isto znaenje pa se
ne može rei jJlIi-JJ, jer obje rijei znae lava. Osim toga.JUJi1
ne smije imati uže znaenje, nego što ga ima <J\ .JUii I pa se
ne može rei jlx-» ii^u kua zida, nego »i-jj' j\x>. zid kue.
56
Genitivna veza može biti:
a) Sadržajna (Vji:j.i*l'i»U/T), kada tiUJi'T nije iz infinitiva
izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili objekat glagolske rad-
nje, na pr. š/j ->'» Zejdova kua. U ovoj ,vrsti genitivne veze
rije koja je >JUJl I ne može imati odreenog lana.
Pred genitivom u ovakoj genitivnoj vezi možemo zamišljati
prijedlog J, ^ili <i , na pr.
Ji j jIj - Joj jIjJI Zejdova kua;
poJ^ '^ li - CijJ I Cf, f^1 srebren prsten;
JJJl f'jS - JJl31 j f^l nono spavanje.
Ako je genitiv odreeno ime, postade odreen itiUi'T, na pr.
x.3 '.»li, a ako je genitiv neodreen, onda e LjOjI postati samo
donekle odreen, na pr. J^S % neija kua.
b) Gramatika je genitivna veza ( 'iliJOlI oUv"! ), kada je
JiUJl I iz mfmitiva izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili
objekat toga imena, koje sadrži glagolsku radnju, na pr.
Mj LijU koji tue Zejda; ^'J\ ^— tij^P-
U ovoj vrsti genitivne veze *^Ji:A '\ može imati odreeni lan,
kada i sam genitiv ima odreeni lan ili ako jetjQji.'l u dualu ili
u pravilnom pluralu muškog roda, na pr. kL'^VJLm lijepi;
J-^1 LjOjI koji tue nekoga; x{j yj\j'\ koji tuku Zejda.
Izmeu LjLii''i i <J\ LšUil'1 ne može stajati nikakva druga
rije.
Pokazna zamjenica, koja se odnosi na LiCii'l , dolazi iza
genitiva, na pr. IJ* ^UJ\ ^Li Ova uenikova knjiga.
Rije, koja je liLil'1 mora stajati prije one koja je LiUJ.'^
jJl. Ako LiUJll ima rije, koja je s njim u kakvom odnosu,
mora ta rije stajati poslije genitiva, na pr.
'-»^1fV 1 LJS milostivo majino srce;
\iji jjj- ^j-liT juj Zejd je obukao Amru odijelo.
57
Izuzetak od toga ini rije 'jji , kada je LiCii's , na pr.
«jjle ^ \jij3 (:'\ Ja ne poznam Zejda.
Rije koja je LšC-Jl'I može se i ispustiti pa genitiv dobije
njegov padežni nastavak, na pr.
'CjjJI JLl j Pitaj selo! t. j.
Cjj]\ J»» 'jC\ j Pitaj stanovnike sela!
'iJUi''imoŽe ostati bez promjene, ako je ispušteni genitiv
ista rije, koja dolazi u slijedeoj genitivnoj vezi takoer u
genitivu, na pr.
Jl-^/ \ iA-o. J J- bJ OjJ t. j.
meu podlakticama i licem lava.
O Tejme^) Aijevia, Tejme Adijevia!
Isto se tako genitiv može ispustiti, kada su u dvije genitivne
veze iste rijei LiCil'! i <J\^LiOxl'\, na pr.
iSSa 'f^ p^ lj t. j.
< , I < , 1 • -
Ako se genitiv ispusti osim u spomenuta dva sluaja, dade
se rije, koja je '^JUil'1 nunacija kao naknada za ispušteni
• genitiv {j»'j^''\ o:yJ ), na pr. '.l£;T:5s'S t. j. '.IIIjT j*G JS'
5
Svakom pojedincu smo dali; JlIL* - i^). t. j. \ji^oo M «»
ili Iji^oll' M f^ tada.
U genitivu kao<Jl oUJ 1 može stajati i cijela reenica, na pr.
'^^ oujVI ^^ fj-;!»* Ovo ye dan, kada e iskrenim koristiti
"^' njihova iskrenost.
Dodatak o padežima
Ima sluajeva da u istoj reenici dou po dva imena, koja
se meusobno dopunjuju. U tome sluaju drugo ime ( '^^1 )
uvijek ovisi o prvom ( 'p^^'\) i slaže se s njime u padežu. To
su ovi sluajevi:
^) Vlastito ime.
58
1) Atribut, koji se zove *i->l^, a imenica na koju se atribut
odnosi, zove se o_,--»^l, na pr.
"1.^''j-sCJl 'fUVi Pravedni je Wadar obljubljen;
'JiCJ1 fl.'^'l '<Ji1 'iuJ Bog uva pravednog vladara;
JiUJV'V'i -j/ 'ilc°^1 tiTilj Sretni su podanici pravednog vladara.
Atribut uvijek stoji iza imenice, na koju se odnosi.
Jedna imenica može imati i više atributa, na pr.
J^GJI '^Lj^^j^ j«u; Dolao mi je ueni i vrijedni ovjek.
Neodreena imenica može imati atributa i cijelu izjavnu
reenicu ( 'ij-^1 ''*i.X''\ ). Ova reenica mora imati linu zamjenicu,
koja se odnosi na neodreenu imenicu ( jiUl^j, na pr.
'.j.^t ijUjl-S (J<U^ Došao mi je ovjek, iji je otac umro;
'.ji't lU -^j jiC Došao mi je ovjek, iji je brat uen.
Ova se zamjenica može ispustiti, kada se iz smisla razumije,
na pr.
iL-i ij-iJ ^' ,_r~iJ iSJ^ V Uji IjJij'i J mjesto L-^ i^-jL; i^^ ,.^-i- JJ t5J.f V
uvajte se dana, kada nee moi naknaditi niko ni za koga ništa!
Atribut u arapskom jeziku može biti:
a) Atribut, koji se odnosi na imenicu, kojoj pripada
( U ^ o« "> '^Sr ^r-^) na pr.
'iCj'l 'jJj^ jili Došao mi je ueni ovjek.
Ovaj se atribut slaže sa svojom imenicom u odreenosti i
neodreenosti (.j^J3'\jtl,J^\), a osim toga još u rodu, broju i
padežu, na pr. ^W J»j j«u - ^U \ J-»J\ J<1=. - -^rU »i^i t^*"?-
Kod pravilne množine ženskog roda i nepravilnih množina
zal razumna bia može atribut biti i u jednini ženskog rodai.
Kod nepravilnih množina za nerazumna bia atribut je prven-
stveno u jednini, a može stajati i u množini ženskog roda, na pr.
('<.i.fj1) oliiJl oLjL-Ji''i dobre muslimanke;
( 'u.Cj1 ) "o^ij] 'J\J.'J\
dobri ljudi;
{ol^y»Jl'u'i6^1ii*l!;UJ''V'i posjeeno drvee.
59
b) Pridjev, koji kao izvedeno ime ima svoga subjekta
(*3 ^ ^r Je. 'Jfr o^ <i^). Ovaki atribut samo formalno pri-
pada imenici, na koju se odnosi, a uistinu je on predikat svoga
subjekta, koji iza njega dolazi. Ta imenska reenica je onda
atribut pretstojee imenice. Ovaj se atribut sa svojom, imenicom
slaže samo u padežu i odreenosti i neodreenosti, na pr.
1_^1 "l>j^ jc\j. '^ On je glasovit pjesnik;
'JlJs^^^.S~l'\[^J\d-^C Došao mi je ovjek, ija. se rije
cuje;
Vidio
poznate;
iiiCii "'iT^LJ' -^j '^\j Vidio sam ovjeka, ije su vrline
IjJUiJ f^^ siS*1 J°-' Moja je sestra žena, ija je vrijednost
poznata..
Ovamo spadaju i izvedena imena, kada iza njih kao pridjeva
slijedi genitiv (^\ LjCiJL*'i), ali se taj atribut sa svojom imeni-
com slaže po pravilu pod a), na pr.
^.jLj]X.t^'\'i\ljiV^\j Vidio sam djevojku plemenitoga roda;
•Si"^"\ ^^J^cJ^Z'j c-HS Vidio sam dva ovjeka plemenitog odgoja.
2) Ime, koje stoji iza veza ( ^jllll 'jj^' ) : j i; _i pa;
'fpa onda; ^ ak; 'j\ - Cl - '^\ ili; V ne; 3; nego i of-i 3//.
Ime, koje stoji iza ovih veza zove se ^^jJ I (vezano), a
ime s kojim ovo ime stoji u vezi, zove se j—l ^J^^'\ (s kojim
je vezano); odnošaj izmeu oba imena zove se _LkJ T (veza), na pr.
jjj- j ->i j J«L>- Došao mi je Zejd i Amr.
Ako se neko ime veznikom spoji sa sastavljenom linom
zamjenicom u nominativu ( 3-alil '^"A^^ '.jul^'i ), mora se prije
veznika ta zamjenica ponoviti rastavljenom linom zamjenicom
([}^i^Vyjj'ji!V.ju-^'\}, na pr. Ji'j j» iil ii-i- Došao sam ja i Zejd.
To ponavljanje zamjenice ne mora biti, ako izmeu Lšjili"i
i <Jl lijiJjl''i stoji koja druga rije, na pr.
Ju*j jfjJ ^ WS^ Tukao sam danas ja i Zejd.
60
Kada se ime veže sa sastavljenom linom zamjenicom, koja
stoji u genitivu l<ao jJl iiCil*^ ili iza prijedloga, mora i ime koje
stoji iza veznika, dobiti isti LiCill ili prijedlog, na pr.
Ja' j. j \tX ojy Prošao sam pokraj tebe i Zejda;
ju'3 LjUS^S iljUT' Tvoja i Zejdova knjiga.
Veznikom se mogu vezati i dvije imenice za druge dvije
imenice, na pr.
\ jj U.J^ 'j\Jjt "jj'j V^ Istukao je Zejd Amra, a Bekr Halida.
Kako veznici vežu pojedine rijei, mogu isto tako vezati i
cijele reenice, na pr.
Zaista laž vbdi u stranputicu, a stranputica u pakao.
3) Izraz, koji naglašuje ili pojaava neku rije u reenici.
Taj se izraz zove o^Ull (pojaanje), na pr.
->; j -»iJti^^r Došao mi je Zejd, Zejd;
v-ju jj j ti«U Došao mi je Zejd lino.
Pojaanje može biti:
a) Gramatiko (formalno - jLiŠiVjJ^G]), ako se ponovi
ista rije ili reenica, na pr.
Juj Juj (i<U. - ti-Jl Cl~;^i> — Jijj V-*"^ V-'''' ~ \^ '^-^ \^ '4i-^
b) Sadržajno pojaanje ( Ji^JuJi I JiXIjJ| ), kada se rije
pojaa izrazima: ,.^-jl;. oj& sa/n, sobom, lino; :^ oba, obadva;
Cžj^ o6/e, obadvije; '^> »-*- > '»^'l skupa, svi, sve, na pr.
L-jiJ Jiiu'l «L Došao je vladar lino;
'Kjk^ Lr^^ 'v-*^ Otišla je sva vojska;
L-tiJiT r,.!^ . hn j pXJ 1 oM^ V/dio sam obojicu: uitelja i
lijenika;
(iis^iJU.1 iljl ti c/je/e tekue godine.
Kako se iz gornjih primjera vidi izrazi, koji ine ^^^i^lo^OlI,
stoje uvijek kao iJUi ) linoj zamjenici, koja se sa predstojeim
glagolskim subjektom slaže u rodu i broju.
51
Kada rije JT služi za pojaanje, može se ta rije još
jedanput pojaati sa '»j^\ , na pr.
c,.y^ \ r*^ *^:5i'1 Jkkli / padoše niice aneli svi skupa.
Isto se tako rije '»^'l može pojaati izrazima ^!a |. 'CJa ili
'^1, na pr. Oj*a ^6>--*'*l'J'»'jM*l» Doš// su mi Ijiidi svi sliupa.
Ako je sastavljena lina zamjenica u nominativu ( ^., "^1
1
3^^'1 '?p^'1) pojaana izrazima tr^ ili 'jj' > mora se ta
zamjenica najprije ponoviti rastavljenom linom zamjenicom u
nominativu i'j^;»Jci\'^ l^Vjulj]), na pr.
<-ou ^ OyJ. Jwj že/d je istukao lino.
4) Izraz koji pobliže razjašnjava što se je mislilo rei
nekom rijei u reenici. Rije koja to razjašnjava zove se 'j'xJ'\-
(zamjena). Mi to izrazujemo pomou rijei >to jest«, na pr.
<JU juj oi* Propao je Zejd t. j. njegov imetak.
Rije koja se razjašnjava zove se i-i. 'J\A'\ (u gornjem primjeru
Ova pobliža oznaka može biti:
a) 3^Cj1 cr^ ^jiCJl S-C Zamjena cjeline cjelinom, kada obje
rijei izrazuju jednu istu stvar, na pr.
2)^1 jL~i i<U Došao mi je Muhammed t. j. tvoj brat.
b) '^^\'cy- J:^\ 'jju Zamjena cjeline jednim dijelom, ako
drugi izraz sadržaje samo neki dio prvoga, na pr.
^ •-^I.aS 3ri;'J''^ fj* Gradski svijet t, j. njitiovi prvaci.
c) jC~. '^\ 1) Jy Zamjena po nekom odnošaju, kada se izrazi
zamjenjuju zato što imaju nešto zajedniko, na pr.
o^ ^La't '.-Ju Putnik je orobljen t. j. oteta mu je odjea.
d) iJill 'SA Pogrešna zamjena, kada se pogrešna rije
zamijeni pravom, na pr.
'tSj^ ^-Li jj> On je Sirac t. j. Egipanin.
Obinije se u ovom sluaju rekne iS,^-a. 'Sj ^^\J. y*.
.
62 .
5) Apozicija (JlJ\'.jXs-) je imenica, koja pobliže oznauje
drugo ime, na pr.
xj}2^\^iC Došao mi je tvoj brat Zejd;
*^t ,Jj^^\ <&\ 1iL-i\ Zakleo se Bogom Ebu Hafs, Omer.
Apozicija se sa imenicom na koju se odnosi slaže u rodu,
broju, padežu, odreenosti i neodreenosti.
Imena, koja stoje u nekom padežu stoga, što dolaze uz
rijei, koje idu s dotinim padežom, zovu se neposredni padeži
( liC>^'\ oVjl2jl"i). U ove se padeže broje svi nominativi, aku-
zativi i genitivi. Ona imena, koja slijede padež drugih imena
kao što je '*Ciu^' '*J>JlLC' SA' ^^ i pLlJlLLLp, zovu se
posredni padeži (3-r;^r^^.oV^-^JLI)-
Sintaksa glagolskih oblika
Prelazni i neprelazni glagoli {\y^\ 'S^'^ J S^-^ \ 'S*^'\)
S obzirom na znaenje arapski se glagoli dijele na prelazne
i neprelazne.
Prelazni (tranzitivni ts jld'1 ^}liJ su glagoli, u kojih radnja,
koju vrši glagolski subjekat (^CiJI ), prelazi na predmet
(objekat *i/j_^Hn), na pr.
iil.iiir't^^r Shvatio sam tvoj govor;
U-S^^jlIj L^^CJ Zejd piše pismo.
Neprelazni (intranzitivni \}M[y^'\) su glagoli, kod kojih
radnja glagolskog subjekta ne prelazi na predmet ili objekat
(j;'j^"i), na pr. 'w'-J=: Sjeo sam; ''-43 fC Spava Zejd.
Intranzitivni glagoli i\jM'S^'\) su:
1) Veina glagola 4 i svi glagoli 5 razreda I vrste, na pr.
'^J - *rSA radovati se;
')^ - *Sy->, u jedno oko oslijepjeti;
y^ - '(.^ biti plemenit.
63
2) Glagoli V vrste (J-iid'i LC ), koji su postali od imenica ili
intranzitivnih glagola I vrste, na pr.
JiCJ uzeti priimenak; SS^ oholiti se.
3) Glagoli VI i VII vrste ( jCaJVlS uiitLdi L-C). na pr-
'4-LUj izmiriti se; ^>1SC1J) razbiti se.
4) Glagoli VIII vrste (JUijVILI;'), koji se u našem jeziku
prevode sa povratnom zamjenicom »sebe« ili »se«, na pr.
jlni'l rastati se.
5) Glagoli IX, XI, XII i Xin vrste, na pr.
Vj^l pocrnjeti;
'i\jl\ jako pocrnjeti;
l.i}Ii*i bujno obrasti travom (zemlja);
i^i jako se žuriti.
6) II, III i IV proširena vrsta od glagola, koji imaju etiri
korjenita suglasnika, na pr.
r^j;' valjati se; fi'S*.! skupiti se; oC-Lj. smiriti se.
Neprelazni glagol postaje prelazan:
a) Kada prede u II vrstu ( J7;«-iJl v^ )> "^ pr.
7-^ radovati se, 'rj obradovati;
pJifr biti velik, '^ veliati, poštovati.
^ - b) Ako prede u IV vrstu (jCo'^'l LjI;')> na pr.
j^J>C-j.i Otišao je Zejd;
\jje- Joj C-*il Odveo je Ze/d Amra.
c) Kada se iza neprelaznog glagola stavi dalji objekat t. j.
objekat sa prijedlogom ( ^JiJ\^JCiS\ ^>J^JJiA\), na pr.
Juj '.-J* j Otišao je Zejd;
"'jjj '»—J^i Odveo je Zejd Amra.
64
Nekada se sa daljeg objekta može prijedlog i ispustiti pa
taj objekat mjesto u genitivu doe u akuzativu, na pr.
5\j.J i>.u-- *^y ^g^y> JU- \ i
mjesto K.''^ o- c^^ '^"^^ J ^"sa je sebi odaforao od svoga
naroda 70 ljudi.
Ovo ispuštanje prijedloga redovno biva kada iza prijfedloga
slijedi estica 'J\ da ili 'J zaista, na pr.
jiClij o-t3^> r^*^ y "Mjesto -p^u: *uV
Da li se ud/^e, što vam je od Boga došla opomena?!
Naroita vrsta intranzitivnih glagola jesu glagoli, kojima
se hvali ili kudi("f
jJl j^'jJlTjCUI). To su:
'pl: dobar biti; cA, ili *^ 'oš biti!
Ovi glagoli uvijek ostaju u singularu i mijenjaju se samo
prema rodu njihova subjekta. Subjekat ovih glagola ( []cQ'\ ) je
uvijek ime sa odreenim lanom ( ^}^\ --»^ 1 ) ui ime, uz koje
stoji genitiv ( a!J\ LiuA'l ), na kome je odreeni lan ili im je
subjekat sakrivena lina zamjenica, uz koju dolazi neodreeno
ime u akuzativu pobliže oznake ('J^jUlI). Pored subjekta uz
ove glagole dolazi u nominativu i imenica, koja kazuje ono,
što se hvali ili kudi ( 'f/iH;^ - ^-^k^ '^A^'l )• Ova se imenica
mora slagati sa pretstojeim glagolskim subjektom u rodu broju
i odreenosti, na pr.
^^j 'J^jl 'r^Dobar U je ovjek Zejd!
LZj'ivJi^ (o«l:)o11 Loša li je žena Zejneba!
'^ ^^^''[jJA j^" Dobar si musliman ti!
'
"'j^iUSfi (t. j."'j;;>Uj(>> ri) Dobar li je kao
ovjek Zejd!
Imenica, koja kazuje što se hvali ili kudi, može se nekad i
ispustiti, kad se iz smisla razumije, na pr.
aIIJI^ Dobar li je ovjek! t. j.
L^\ jlIjI '^ Dobar li je ovjek Ejub!
65
Imenica koja izrazuje što se hvali ili kudi stoji u nomina-
tivu stoga, što je ta imenica subjekat imenske reenice, iji je
predikat glagolska reenica, koja stoji prije nje. Prema tome
je obrnut red rijei u reenici. Meutim može u ovakoj reenici
biti i obini red rijei pa da imenica, koja kazuje što se hvali
ili kudi, stoji prije glagola, na pr. ':i'>"^1c-l-i*jLJ* //ind, loša U
je žena!
U ove glagole spada i ^ voljeti. Subjekat ovoga glagola
je uvijek pokazna zamjenica \i , koja se ne mijenja, na pr.
juj\j1» Dofcar li je Zejd!''j^'\xJ-Dobra li je Hin!'j}\^'J^^xJ.
Dobri li su ljudi!
Tranzitivni glagoli ( ts'^^''\ 'S*j^'\)
Prelazni su glagoli:
1) Veina glagola 1, 2, 3 i 6 i neki glagoli 4 razreda I vrste,
na pr. Lj:^ - '--..^pisati; v-^ - vv^ ^"<^'V ^^r^" t^ otvoriti;
jJ^_ - (Jw razumjeti; L-r^' - Vr* "misliti.
2) Glagoli II, III, IV i neki glagoli V, VIII i X vrste, na pr.
'Jy. poslati; CJli nadvladati; plJ" nauiti nešto; 'r^\ hvaliti;
CjLjks1\ odobravati.
3) Glagoli koji imaju u korjenu etiri suglasnika, na pr.
^^>S všljati.
Neki tranzitivni glagoli mjesto bližeg objekta u akuzativu
mogu nekad imati i dalji objekat u genitivu. U tome sluaju se
mijenja znaenje glagola prema prijedlogu, koji stoji na
objektu, na pr. \Zj _^ 11 Zovem Zejda; x{j '^ ^it Proklinjem
Zejda; jujl^ ^jl Blagosivljem Zejda. (Zapravo: Molim Boga
protiv Zejda i molim Boga za Zejda).
5
66
Kada se tranzitivan glagol I vrste pretvori u II ili IV vrstu,
postae dvostruko tranzitivan t. j. uz takav glagol dolaze dva
bliža objekta, na pr. '^ znati; '^ pouavati nekoga nešto;
Ijfc'l objaviti nekom nešto.
U arapskom jeziku ima glagola uz koje dolaze po dva ili
tri akuzativa objekta.
A) Glagoli, uz koje dolaze dva akuzativa objekta jesu:
1) Glagoli iji su objekti razliiti t. j. ne mogu se staviti
u odnos subjekta i predikata, na pr. GIIj \1jj W^ I ^^o sam
Zejdu zlatnik. Rije \Z'j i Ijlli ne mogu sainjavati reenicu pa
se ne može reci ji^f j-jj •
U ove glagole spadaju glagoli I vrste koji znae: napuniti,
nasititi, dati, oduzeti, zabraniti, pitati i moliti, na pr.
tU t\š^'\ oX Napunio sam posudu vodom;
ti. {jL'j '^'./:.. Napojio sam Zejda vodom;
^,!jJ1 '4J1I lijS Bog mu je darovao život;
_LJ\ ^'^' '^\ Z.^ Bog mu je oduzeo blagoslov znanja;
jUlLlli ijj uvaj nas paklene muke;
;pLJl 'Ž)\ JU Moli Boga za oprost!
Ovamo se ubrajaju i glagoli II i IV vrste, koji su ve u I
vrsti prelazni, na pr. plVJt {Jt CJu Nauio ga je kozmografiju;
VJ^CCJ^ Nahranio ga je hljebom.
I pojedini objekat i oba zajedno kod ovih glagola može se
ispustiti, ako se iz smisla razumiju.
2) Glagoli iji objekti nisu razlini t. j. mogu stajati u
reenici kao subjekat i predikat. Ovi se glagoli dijele u dvije
grupe:
a) Glagoli koji znae duševnu radnju {^jX^'^ii-i\) ili
glagoli koji izrazuju sumnju ili uvjerenje (o^S ii^lirtjt^t).
67
To su ovi glagoli: jLU znati; '^j opaziti; isb^) suditi, misliti,
sanjati; ^ misliti; '^-~~^ misliti, smatrati; '^\L uobraziti; 1^3
smatrati, držati; L.* (imperativ od C^j) smatraj, raunaj! na pr.
>UU. I^j v;„*Jj Znam da je Zejd neznalica;
U. l^ Ijuj ^_b Mislio sam da je Zejd uen;
^\i "Zi] CjCU V A^e smatraj Boga nemarnim!
LJ» li:_j. 'js^j Opazio sam da je on blag starac;
lil^ \jjj '^\ C Afe mislim da Zejd laže.
Nekada subjekat i objekat ovih glagola je sastavljena lina
zamjenica, koja znai isto lice, na pr.Cy^'^.'t Mislio sam da
sam lud.
Mjesto dva objekta iza ovih glagola može stajati reenica
sa esticom ol, na pr. ^U \x>^ J '^^-^ Znam da je Zejd dobar.
I pojedini i oba zajedno objekta ovih glagola mogu se
ispusti, kada se iz smisla razumiju samo se rijetko jedan ispušta.
Ako jedan od ovih glagola stoji medu dva objekta ili poslije
njih, onda objekti mogu ostati u akuzativu, a mogu biti u nomi-
nativu kao subjekat i predikat imenske reenice, na pr.
t i'' '.' \t \' ". -I- ->i i'> •.',.->•'.
oJl:^ >UU. Ijuj ili ^rJuJi (UU Juj>» • * ^^ ^ • -
Kada iza ovih glagola stoji upitna ili negativna estica,
"estica tJ , koja služi kao pojaanje (sIjjl.'v1 *(i) ili za zakletvu
( J-JLl^fV) ih estica o^, pred ijim predikatom stojiš
( »l-^^fl f"^ ), onda oba objekta stoje u nominativu, na pr.
•fliljL^ft jujl »i-Jft Znao sam da je kod tebe Zejd ili Amr;
Mislio sam da je Zejd neznalica.
^) Kada glagol X»j znai »nai«, a tSlj »vidjeti«, onda ne spadaju u
ove glagole, pa drugi akuzativ, koji doe iza ovih glagola, nije objekat
( ji^ J^j^ I ) nego akuzativ stanja (JUl), na pr. U.^^ <oJl»j iVašao sam ga
bolesna; Uli; OjIj V/d/o sam ga gdje spava.
68
''ii^"'j4j C ^jj Mislim da Zejd nije uen; ^ i>JU '^ilS '^ j
Ja ve znam da e mi (Boga mi) doi smrt; ^l^"lu>ioA^j Znam
da je zaista Zejd uen/f u3 ^3 'o['^^ Znao sam sigurno da je
Zejd uen.
b) Glagoli 3;«:, 'X^, '^J.''^\ i '^^' J^ada znae -^uiniti<^,
»napraviti^ (J-^rjCil) i \^'i nazvati, imenovati, na pr. ^
^U) t,fc: '^"1 G-L.^ \j (Spomeni), kada je Bog uinio Kabu' ' " " ' mjestom obraanja ljudi.
^ Gu jJ^ S'jJjl o-J'^ t/inio sam neprijatelja prijateljem;
^y 'y, lf-^:^,\^'j\Vinili smo da jedni tada ulaze meudruge;
lA-U >0!\ '^\ 'jj/l Bog je uinio Ibrahima prijateljem;
[/inio ;e Ct. j. dogaaj) njihove crne
kose bijelim, a njihova bijela lica crnim.
B) Glagoli koji imaju tri objekta jesu: ^1 objaviti nekom
nešta; >s'A pokazati nekom nešta, na pr. \^\j j^^\\x^ 'Z.'^^^\
Saopio sam Seidu stvar jasno; O'fj'J^^^'-^J Pokazao sam
Seidu stvar jasno.
Prvi i drugi objekat oviii glagola ne može doi u odnos
subjekta i predikata, a drugi i trei može.
Aktiv i pasiv ( J^ji«-!^ \ J f>^ '
)
Kada je glagol u aktivu znai da glagolski subjekat (^^iiJ»
)
vrši radnju, na pr. "j^lj 'J^ Napisao je Zejd; x--t L~*ld' Ide
Muhammed.
Glagol u pasivnom obliku ima znaenje da glagolski subje-
kat trpi radnju, na pr. "Lik^LBl^. Piše se pismo.
69
Ima u arapskom jeziku glagola, koji u stanovitom zna-
a , , ..I >
enju uvijek dolaze u pasivu, na pr. o?- poludjeti; ^ 1 ,'^
CJ^) onesvijestiti se; (-1 ) ^jt odati se neemu; i -i) '^ truditi se,
nastojati oko neega, na pr.
Joj ,y>. Poludio je Zejd;
j^j'J^ (t*^*l) V-^ Onesvijestio se je Zejd;
~JsJ^\ J^j p>^. Odan je Zejd piu;
^h<J^ .Jl^.^':.m "jlI; JI4 T'ruf/i se Zejd oko sastavljanja knjige.
Kada ovi glagoli stoje u aktivu, onda imaju druga znaenja.
Pasiv mogu imati samo prelazni glagoli {isx.jS\ J.-J I ), koji
imaju bliži ili dalji objekat. Kada se glagol pretvori u pasiv,
njegov se subjekat ispusti, a bliži ili dalji objekat postane
subjektom pasivnog glagola (JcGl'iLj U). U tom sluaju dalji
objekat i dalje zadrži svoj prijedlog i stoji gramatiki ( LLjJ ) u
genitivu, ali je po svome položaju ( >V_.=« ) u nominativu,
na pr.
\'J/ jLj L._Aj Zejd tue Amra;
jj.1- Lj^^. Tuku Amra;
.J,J^\ x,j ji^. Zejd blago postupa sa slabim;
^-i,.".fll I ji ^. Blago se postupa sa slabim.
Ima sluajeva da intranzitivan glagol doe u pasivu, a
subjekat takovog glagola zamijeni akuzativ mjesta ili vremena
(*J 'jj-^'0> "3 pr.
j\ji\ ^i3^ U kui se je stanovalo;
';JLJl o^,A^ No je probdjevena.
70
Kada se pretvore u pasiv glagoli koji imaju dva ili tri
objekta, prvi objekat kao zamjenik subjekta stoji u nominativu,
a ostali i dalje ostaju u akuzativu, na pr.
ii l^ \j4j cA\ Mislim da je Zejd uen;
U,(t juj j>L Misli se da je Zejd uen;s ^^-J«-; tf
jjjf iJu \ji._i -4JrJJ Vjenao je Zejd Muliammedu kerAmra; - .
^ i ' >
ijj- tJi; jl—»' rjj Vjenana je Muhammedu ki Amra;
U^ G^Vl \-y^ jUc'jJid'i Saopio je Muhammed Seidu stvar
jasno;
Ce^fj ^y'''\ a-—. '^ \ Saopena je Seidu stvar jasno.
Pomoni glagoli (olž=o\^\)
Arapski se glagoli dijele na potpune ( «-.Ul Jui"JI) i ne-
potpune ili pomone ('i^GJl OC^'v'i),
Potpuni su glagoli ( Vkll [}{jy"\ ) koji sami za se mogu
biti predikat i sa svojim subjektom ( ^LiJl ) sainjavaju potpunu
misao ili reenicu, na pr. Joj L-^r Piše Zejd; [jA^\ Sjedim (ja).
Nepotpuni ( 'C^iU!^ 'jUi* Vi ili 6>^ o\^*l ) su koji sa samim
subjektom ne izrazuju potpune misli,, nego samo spajaju
subjekat sa predikatom. Uz ove dakle glagole dolazi cijela imen-
ska reenica, iji subjekat(|J Vi ) stoji u nominativu, a predikat
( t^il) u akuzativu, dok je glagol spona, koja spaja subjekat
i predikat, na pr. 0. W x{j Z^^) Zejd je uen.
^) Glagol ^\^ može znaiti da se sadržaj predikata stalno nalazi kod
subjekta, na pr. \(~is. -uil ^\5 Bog zna, a nekada znai da je predikat
privremeno bio svojstvo subjekta, na pr. L: Jjj j\S Bio je Zejd bogat (pa
je osiromašio).
71
Pomoni su glagoli:
'jS' biti, postati,
jU postati,
TtlJl postati ili
jutrom biti
^^Jl postati ili
veerom biti
' ..i
^^ \ postati lll
prije podne biti
jTs; postati ili
danju biti
i^C postati ili
nou ft/f/
'•ii:
*a'^'
Laii:
trajno biti
^ii U do/f je
O-^n/je
G. I jlLJ; ^15^ Ze/d ;e uen.
tU !)iLJ1 Su Para je postala voda.
Ci li J1I3 ^t^'* Zeyd sfoy7 ili je
osvanuo Zejd stojei.
U V jj j ^^'T Ze;d je gladan ili
omrlinuo je Zejd
gladan.
Liji Juij tjii^i Zeyd spava ili Zejd /e
pr/je podne spavao.
[yLZu jjj J& Zejd radi ili Zejd je
danju radio.
'SJm Juj tbC Zejd radi ili Zejd ye
nou radio.
Ojii::i£ o>Hj'. Vj Stalno e se prepirati.
{^C iiil; U' Stalno bdiješ.
jLA^i *j.j3 *u^ IT Neprestano se Zejd
trudio.
jL*jL^ Juj bi I u Neprestano se Zejd
trudio.
Stalno se trudiš.
L>f\j
u Bok je živ.
«ir 'f.jJl ;>!) Krv nije voda.
Ako glagol 0^ 1^'^^ znai postojanje samoga subjekta bez
obzira na predikat, onda taj glagol spada medu potpune glagole
i ima samo subjekat ([^cXii''\ ), na pr. cjjA '^ 'J^-> j^}^ 'o^
Bio je neki trgovac i imao sinova.
Nekad opet potpuni glagol postane nepotpun, ako dobije
znaenje »postati«, na pr. L_l le. juj J-^5 Zejd postade potpun
uenjak.
72
Predikat pomonih glagola može stajati i prije njihova
subjekta, na pr.o^^V^u^ Hjt Cu^ ^if j Dužnost nam je pomoi
vjerne.
Predikat ovih glagola može stajati i prije glagola, na pr.
tL_Jl ^IJ^LjbI-^l^ Vedro bijaše nebo.
Ako pomoni glagol ima pred sobom esticu IT ili o' >
onda predikat ne može stajati prije glagola, pa se ne može rei,
na pr. jJli fb C UšG '^I niti J- t)C o' ^J-^ nego: 'A'i U ^1
u; \S "jJ li stajau dok Halid stoji; V.^—ž= Al tJC o^ Stalno je
Selim lijen.
Doe li mjesto negativnog 1. estica '^ nije ili J^ nee
niliako, onda se predikat opet može staviti prije glagola, na pr.
H;J 'Jj;*f
'-^'l-' Neprestano je Zejd spavao; j^j Jlj-, o^ ^.^J
Neprestano e spavati Zejd.
Predikat pomonih glagola može biti i cijela glagolska
reenica, na pr. 1-~:S1j j^.j o'^ Pisaše Zejd; ',z^i tiJ.L= Bio
sam mislio.
U pomone glagole se još ubrajaju:
a) Glagoli koji znae da e se predikat imenske reenice
naskoro dogoditi (Cj\Jil\'jCi\).
iir
To su:
lu>1Skoro e Zejd
umrijeti.
( ij_j/ ^i ) CjjS Juj ili
•5//ZU biti, na pr. (^>toi>'^j-5 JuijiUjl
r.Predikat je ovih glagola uvijek imperfekat u odreenom
ili zavisnom nainu sa o\
.
b) Glagoli kojim se izrazuje nada da e se predikat dogoditi
Takav je glagol JJ nadati se je da, na pr.
r-^\ jL' c} 'M J~^ Nadati se je da e Bog dati pobjedu.
73
Predikat je ovog glagola skoro uvijek imperfekat u za-
visnom nainu sa esticom o\-
c) Glagoli, koji znae poetak radnje (^j^UlJLil). To su:
^^
74
4) Radnju koja se svršava u momentu kada se govori, na pr.
'M UjJlJJI Kunem te Bogom! \j^ h!:L Prodajem ti ovo.
5) Buduu radnju koja e se sigurno dogoditi, na pr.
Gj» ii.1^1 V Ovdje nikako neu ostati.
6) Molbu ili želju, na pr. 'M '-jf) Bog mu se smilovao!
Perfekat ima znaenje pluskvamperfekta:
a) Kada je perfekat u odnosnoj ili vremenskoj reenici, ako
ove reenice zavise o drugoj reenici, u kojoj je takoer per-
fekat, na pr. o^^Ul a, >1 iT J^j^J^ tJ^'J Izložio im je što mu je
naredio Memun; ij^'Sj ^j^\ S\^y^VS^V^ Pošto je bio prispio
bik na mjesto, okrenu bježati.
b) Kada se pred perfekat stavi estica Jj ve ili jSj a ve,
ako prije toga perfekta stoji reenica, u kojoj je takoer
perfekat, na pr. '^^ 'J'j '*1>I Izveo ga je, a on je ve bio
oslijepio; j.^y\j\'iS[;^'.^''-^'^S^^<^[:^'Podranio je Fadlu,
pa saznade da je on ve ranije bio otišao u palau Rešia.
c) Ako se pred perfekat stavi pomoni glagol ^^^(nekada
sa esticom oi ), na pr. ^vb ijOUJ. ^3* o^J ^j^. -^^Ji oL
Umrije Rešid u Tušu, a bio je izišao, da se bori sa Rafiom.
Stavili se pred perfekat glagola imperfekat glagola o^^
onda taj glagol ima znaenje futura egzaktnoga, na pr.
^ '.%l1 ^jji 'S^i \l^'j *cj^ Mi emo se biti vratili prije zalaska
sunca.
Perfekat iza pogodbenih estica ima znaenje imperfekta,
na pr. "S.'^'o-' Ko nadvlada, dobije; U-JJ fJCj^ CLu »S^"^^ ^cJ*\J \'^
Kada doe obeanje sudnjega dana, mi emo vas skupiti.
B) Trajno vrijeme (imperfekat '^jCil 1 J>jJ'i ) znai
poetu, ali nesvršenu radnju.
Napose imperfekat može znaiti:
1) Pravu sadašnjost ili prezenat t. j. radnju, koja se sada
dogaa, na pr. oA^ ^ r^.'*^^ ^°S ^na šta vi radite.
75
Znaenje prave sadašnjosti ima imperfekat naroito onda,
alio pred njim stoji negativna estica U', na pr. L.j^_ U Ne piše.
2) Historijski prezenat u pripovijedanju prošlih dogaaja,
na pr. ,^ 'jl'\y yj^ ^1i /j^l] '^^*ii ';uJl,' 'Ji^ Ree Talba:
»Onda ja istupam trei, oblaim oklop i prihvaam svoj ma«.
3) Futur prvi, naroito ako se pred imperfekat stavi estica
_- ili o^- , na pr. ^^^'j^ d *-~r*-^ ^i emo to na svome
mjestu razjasniti; bU *JuJ ZJ'jLi hil i^_^ '^ Ko to uradi, mi
emo ga naložiti na vatru.
Imperfekat ima znaenje futura, kada pred njim stoji
estica ^ nee nikako, na pr. tSjlJj\ by» o^o«'\^1 D-^V oJ ^J^Vele da niko nikako nee unii u raj osim onih, koji budu
Židovi ili kršani.
Isto tako imperfekat ima znaenje futura, ako mu se doda
o ili o. radi pojaanja, na pr. jSj:.' 'caSLS] '• '. Ir jJjJ j Ja svakako
znam da e mi sigurno doi smrt.
4) Radnju koja se je u prošlosti dogodila ili dogaala u
vezi s drugom radnjom, koja je izražena perfektom. U ovom
sluaju je imperfekat uvijek oznaka stanja ( 'jl^\) i prevodi se
na naš jezik cijelom reenicom ili adverbom prezenta, na pr.
'.j^ <!Jl^ <U Došao mu je da ga posjeti; 'i^^iiL \j «l^ Došao
je Zejd smijui se; <^['J^ '<-! :> -c, I jb j ^i i Unie u kuu svoga
oca, a majka ga gledaše.
^ , Mjesto ovoga imperfekta može uvijek stajati particip
aktivni, na pr. (Š^U aLj *U; Došao je Zejd smijui se.
5) Imperfekat znai i nepravu sadašnjost ili prezenat t. j.
radnju koja se dogaa kad god se prilika pruži, na pr.
jjju '^1 -j '_^ .u oL-^"^'^ ovjek snuje, a Bog odreuje.
Ako pred imperfektom stoji negativna estica V, ima
uvijek znaenje neprave sadašnjosti, na pr.
3ie_Jl 'jZj'\ f^^^l-i V Ne poštuje darežljivac škrtice.
76
6) Imperfekat sa pomonim glagolom ul?" ima znaenje
predašnjeg nesvršenog vremena ili pravog imperfekta, na pr.
i\'JJ^\ j >!iJl LJ 'olT Voljaše pjesmu i pjesnike.
7) Ako je imperfekat iza estice '^ ili U, ima znaenje
perfekta, na pr. ^'M j ^JL^ '^ '<i '-i^ 1' j^J*f
>Zar nisi
saznao da Bogu pripada vlast neba i zemlje?
GLAGOLSKI NAINI ^
Po nainima se mijenja samo imperfekat (^.jUil \ J*iJl).
Imperfekat ima tri naina:
a) Odreeni nain ('^'^I^Uill)
U ovome nainu stoji imperfekat, kada pred njim nema
koje od estica, iza kojih stoji zavisni ili skraeni nain. Ovaj
nain služi kod odreenog kazivanja ili pitanja, u koga se zna
vrijeme glagolske radnje, lice, koje je subjekat radnje i broj
tih lica, na pr. L^J Piše; Li<Cj^ Pisaemo mi; *JJC^ t/
Pisasmo mi.
b) Zavisni nain ( ^j~<^ \ ^jU».l 1)
Imperfekat je u zavisnom nainu jedino u podreenim
reenicama i izrazuje radnju, koja je ovisna o glavnoj reenici
i koja e se ubudue dogoditi.
Zavisni nain stoji iza estica, koje se arapski zovu
*^''^\ '^jj^\. To su:
1) 1)1 da ^\ da ne i oJ nee nikako, na pr. C^\ d^ o^J
'ljI ^i^' Ji^ Htjedoh da vam razjasnim nain uenja; LiU-i
^*Xt ^1 Bojim se da me ne napusti; iWx^ uCJ V\^ jtll ll_i ^S \>J15
v'eie: »Nikako nas vatra nee ticati osim odreeni broj dana«.
estica ol može se u izgovoru ispustiti pa se samo po-
mišlja, na pr. 'ii-'^rti jjj mjesto h:J^\ 'c)i Posjeti me pa da
te poastim!
77
2) Iza estica J, 'J^, 'J^^, o\ da; ^C/', jCŠ:!, :AJ da ne.
Ove estice izrazuju namjeru ili svrhu za koju se radi, na pr.
L':Oo« *^.A^ iliUJr-i1|jlA'lO'L4 Oit^j^ 7"re6a da musliman moli
Boga za zdravlje, da ga sauva od nesrea; iiiOi-M'J^^-J-
1
Primio sam Islam, da uem u raj; jr^^. ^«^-=—i >^ >^J>0*^ Ltl^
Samo je fako re^ao da se ne omalovaži nauka.
3) o'm Ci'in ^ada; daWe. Ova estica znai pogodbu, na pr.
kada se iza reenice ili ii-H Oi Sutra u doi, rekne iL.S' \ ^il
Tada u te poastiti.
Da bi imperf. iza ^':>\ bio u zavisnom nainu ( >_>.,<»J-L \ ^^ jUJi '
)
potrebno je: 1) da stoji u poetku odgovora, 2) da stoji nepo-
sredno pred glagolom i 3) da glagol ima znaenje buduesg
vremena. Ako ne postoje svi ovi uslovi, imperfekat iza o^[ stoji
U odreenom nainu (?>J>i I ^jUil I), na pr.
iJ^^I o'jl-• -i^J^'^ Posjetiu te Onda u te oekivati;
'di,y \ 'o'il fcl . . . iXii=. Došao sam ti. . . . Onda u te ja poastiti;
Bogataši dijele imetak za nauku Oni onda vrše dužnost;
CilT iiL'ijVo'il • • • 0>iJ^ l'j^ '^' Ke/cao sam ;a ovo Onda te
držim lašcem.
4) j^ da, do/c (u namjernim reenicama), na pr.
^ Jl^^ ^0 ^uliJil. J^ 0-^^ 1^>!^.. V o* cs^Ai Trefea da ne slabi duha
pa da ovaj napusti rad.
c) Skraeni nain (fjjlj.'i ^^jCill)
Imperfekat u skraenom nainu obino izrazuje zapovijed
ili pogodbu. Ovaj nain dolazi:
1) Uz estice koje imaju jedan imperfekat u skraenom
nainu (fjl^^ '-'-»^^O- To su:
78
'f nije, U još nije, J (^'Vl'fj)
nek i V ( J«^1 »9) ne/c ne,
na pr. lJ^CJ '^T yViye pisao; lJ:ŠCJ U Još nije pisao; V-:^^^
Afefe piše/ '.-J^ŠIj V Nek ne piše! L.j5>J V iVe piši!^)
2) Iza pogodbenih veznika ( ^J\^'\ oCik' ili jUGa'l JjT ) u
pogodbenim reenicama dolaze po dva imperfekta u skraenom
nainu. To su:
Cj[ ako
LJJ što god
L. što
o^ ko
'š\ koji
— kad godili
gdjegod
0:1 gdje
j1 gdjegod
C\\ ili Cfil» »
Kadgod,j- /cada
iL >_,.ij" ^\ Ako se pokaješ,* oprostie ti se grijesi.
l}^\ l)-r«Jii lJiJ. 5fo god uiniš,
uiniu.
C što ti uiniš, uiniu.
li^-J^ 'c>^j^.'<>• ^o vjeruje, spasie se.
C 1^ tst Koga dana ti podeši ja u poi.
5^> 3-
\'j^ jS\ j^iU; i_» /Cad god ili gdje goduiniš dobro, nai ešga.
o'ji* 1 h^j'Z '^ oit Gdje god bio, stignue' ' te smrt.
'^] ^3^" Si Gdje god budeš,
biu i ja.
V^l ilOji Vl-^1 L.' iSl /fad god ujem tvoje'
''dobro, radujem se.
'dd t_~»i1 L-ilT j!ll Kad podeš, i ja upoi s tobom.
Imperfekat stoji u skraenom nainu i poslije imperativa, na pr.
Ld o^Cj Ca J^ Živi zadovoljan, bieš bogat.
esto u pogodbenoj reenici mjesto imperfekta u skrae-
nom nainu stoji perfekat, na pr. J^ o^ *^ ! '^^^ "^ ^^- '^l
Ako krade, krao mu je i brat prije.
*) U afirmativnom imperativu za 2 lice na primjer L-iTl estica se
J samo zamišlja.
79
Ako u prvoj reenici stoji imperfekat sa glagolom 'Js' ili
pred drugom reenicom bude estica J, onda e imperfekat,
koji stoji iza olTili iza estice J , stajati u odreenom nainu,
na pr. jj^;,=I i 'J jj: Y^\'±j'j^ jj^, o^^^' Ko bude želio korist
onoga svijeta, mi emo mu poveati tu korist; -^ ^'^/^jl/^
l—i? LšOf Ko vjeruje svoga gospodara, taj se nee bojati štete.
Sintaksa estica
estice su prijedlozi, prilozi, veznici i uzvinici.
A) Prijedlozi ('^\'^/J. ili o'uVr^j^ ili ,>Jai Lij^
)
Prijedlozi ili prepozicije oznauju mjesne, vremenske ili
misaone odnošaje rijei u reenici.
Prijedlozi se dijele na prave prijedloge i prijedloge koji
su postali od imenica.
I Pravi pri j edlozi
Pojedini pravi prijedlozi mogu imati ova znaenja: -; dolazi
uz glagole, koji znae objesiti, spojiti, uzeti, mašiti se, zapoeti,
pitati (za što), znati, saznati, utei se, vjerovati i kleti se, na pr.
AlJr^jii Objesio se je o njegovu rukavu;
<_; U ;j^ Spojio se je uz njega;
^ . .ji-j '.iil Uzeo ga je za ruku;
it\'j^\\'x Poeo je itati;
\'j^ji 3'- Pitaj za to upuena!
I jlaj ^....Ji.r. Saznao sam ovo;
d^=llli\i^,.
-il j^; Utiemo se Bogu od satane;
a»l^1 Jxl i-jJt Vjerujem jednoga Boga;
*iili p_-j| Kunem se Bogom.
80
Kada prijedlog -.^ dolazi uz koji od spomenutih glagola,
onda se to ^ zove jCJv'1 *!;' t. j. b koje izrazuje spajanje.
Ovaj prijedlog dolazi osim toga i pred dalji objekat intran-
zitivnih glagola ( Cf^^ ^t' ), na pr. f^jji^ '^\ V'i Bog im je
oduzeo njihovo svjetlo; 'i>A/f^ On uva istinu.
Prijedlog -. može znaiti udruženje sporedne stvari sa
glavnom ( 'C-'ui* "i ili 'i_l^.>u'I), na pr. <.}^_/jC-S\ i50L,ii
Kupio je magarca sa uzdom; ^\'X Otišao je sa svojima.
Isto tako može znaiti sredstvo kojim se nešto radi
( išCsJ>i\ ti') ili uzrok zbog koga se nešto radi ( J:!^^ **; ). na pr.
.;•_ "jI 'S-i Ubio ga je sabljom; i^J iJ, ^^ ^ ^^-^M
Zbog Božje milosti ti si prema njima blag.
Nekada ovaj prijedlog znai cijenu {iZlsAUi^), na pr.
jGj^ Cbž= tsC^i Kupio je knjigu za dukat.
Prijedlog-; može znaiti mjesto ili vrijeme CCiJi'\),kao i
j, na pr.'^JC-J Selo u Egiptu; -iJ^ •^. U ruci mu ma;
jGclt 'fUj Spava u dani.
Konano se ovaj prijedlog smatra suvišnim ( SiC j)1 *^')kad
stoji na predikatu negativne reenice ili iza V^l kada, koje izra-
žava, iznenaenje C^\^(šX\V^[), na pr. ^o^/^U' Oni nisu
vjernici; }Co t^ Ne znam; jX,^ \ili o^S- haoh,kadlimoj brat.
J se' upotrebljuje u zakletvi (^\ ^t) i dolazi uvijek s
rijeju 'Al , na pr. -iV Tako mi boga!
j takoer služi za zakletvu (^\ jG ), ali može doi sa
svakom imenicom, na pr. iil j Tako mi Boga! 'i^Cl S Tako mi
tvoga života!
Ovaj prijedlog znai nekada mnoštvo ili malenkost, jer se
iza njega zamišlja ^j(>_jjjb), na pr. ojJ-.ty-->i^*-r'i^j-~^ J-r^ >
IVInoge noi kao morski valovi spustile su svoje zavjese! JIt j
'J^l ii:jb Ima ih koji ue Kur'an, a on ih proklinje.
81
Ot znai što i naše »od« U j. poetak ( tlli^'j'^ )• Taj
poetak može biti u prostoru pa u tom sluaju ovaj prijedlog
dolazi uz glagole koji znae: rastati se, otii, udaljiti, udaljiti se,
riješiti se, uvati, uvati se, pobjei, plašiti se, zabraniti i slino,
na pr. iSCll c^ V;^ Otišao je iz Mekke;c^i (^=^ "o^ l.LJ'i
jj \jJSJl ^_^ Nauka je grad, koji štiti od svih nevolja;
f-J^\ Cf, -011;
'i>tl Utiem se Bogu od pohlepe; J_,»JJ'i ^. /*^{
Spreava mu ulazak.
Ovamo spadaju i izrazi: -^Cj] j-S^'^ l^n'šao je navrata;
lj^y\ cj- Lj^1 •^r-^'i r-^^' ^3 ^^ ste odabrali život ovoga
svijeta mjesto buduega?!
Ovaj prijedlog može znaiti poetak u vremenu, na pr.
tLl\ i^\^^CiJ\ ^. Od zore do mraka.
Prijedlog i> nekada znai uzrok (^jJui!!), na pr. «C^il^_
ol^^^^^i^S 0/7 preda se gleda od stida, a. drugi (pred njim)
preda se gledaju iz strahopoštovanja.
Ovamo spadaju izrazi: L^ i^.^ =Y Prodao mu je konja;
*-il u\ Cj^ <^.\ ^JJ Udao je svoju ker za njegova bratia.
Nekada se ovim prijedlogom izrazuje razmak ili odnošaj
izmeu osoba ili stvari, na pr.J.^ ( ^'j ) Ci Približio mi se je;
^^%i.^'j^On je tvoj bližnji; ''š^^^' Daleko od njega; :lJ.'\ 'JA
juj cj-; Koja razlika izmeu tebe i Zejda! f^\ iljl xfj 'oj\ ji
:t~*^> o—t Razlika je izmeu njega i Zejda kao izmeu srebra
i zlata; J^^jCkil c^jl Ti si vredniji od mene.
Cesto iza ovoga prijedloga stoji partitivni genitiv t. j.
genitiv koji znai dio neke cjeline ili jedinicu od neke vrste
(,>---J\), na pr. ^Ull ^ jp Mnogi ljudi; j^\ ^ Jji."» Variak
pšenice.
Napokon se ovim prijedlogom tumai neka cjelina nabra-
janjem pojedinosti (oi^O. na pr- s*^—J J J^j J-* fJoS^ IjtCi
Došli su svi, ljudi i žene.
SŽ
' Isto tako ovaj prijedlog služi da objasni rijei openita
znaenja, na pr. j*»S^1 ,;^ ,v'^^^ 4 ^ ^i Zapamti pravila
koja sii u knjizi.
Ovo znaenje ima /- kada stoji sa genitivom, kojim se
oznauje materija od koje je neki predmet, na pr. ^j.Iillo:' -»br
Narukvica od zlata; fliJl ^^ fC Prsten od srebra.
(il oznauje svršetak u vremenu ili prostoru' ( oUJl ), fla pr.
al:J'^lil sll:^Vi;>. Od poetka do kraja; C\^\ i'j^iS[ Do
sudnjeg dana.
Ovaj prijedlog esto znai kao i srpskohrvatski »uz« t. j.
da nešto ide s neim ( :_.L^1), na pr. ^\^\ S\'f^^\^\ \j^ I- V
Ne trošite njihov imetak uza svoj! *_Jl^ Jl. Uz njega; <sj\:> J^ »jb
Njegova je kua uz moju.
Prijedlog Jl naroito dolazi uz komparativ i superlativ
pridjeva na oblik ^'1 , kada pridjev znai »biti draži<(. ili »mrzi«,
na pr. »^ o- P^ S\ \^\ o-ji"! ^j&rnik je draži Bogu od dru-
goga; LaI. 'S[ l^} 'J» On mi je mrzi od nje.
Naroito treba zapamtiti izraze ili i y}.i JW' s/ino; .^<>\ J^
i tako dalje; ^Jn'ji. Ovo Je njemu povjereno; ^'iXJ\^ Bježi!
Pusti me!
^ znai kretanje sa nekog mjesta ili udaljivanje od neke
osobe ili stvari pa dolazi uz glagole: bježati, izbjegavati, uvati,
braniti, osloboditi, zabraniti, sprijeiti i uz glagole koji znae:
boriti se ili platiti za nekoga, na pr. j^—- ^ JU; .oi\ tUi^c >_.^1
Nemogue je izbjei odredbu uzvišenog Boga; j;^j^^'^ o^ {^-
Kloni se nevaljaštine! CiCJl c^ JU; 'il '^J^_ Bog e ga uvati
od nesrea; s'^V't ^-^lli ^^ '.j^Li^. Spasie se patnje drugoga
svijeta; JlJJlM ^^ 'J^i Zabrana od odvratnoga; Oifi'l c^ D^^U V
•pA_l-l:1 Oj^G-V Ne bori se za one koji su sebe izdali; iSy4 '^
'*' '' ^jj 'J. tA^ ^^ee niko ni za koga naknaditi ništa.
83
Nadalje ovaj prijedlog dolazi uz glagole: otkriti, objaviti,
pokazati, pitati i odgovoriti, na pr. <_J* Cii.ž= Otkrio ga je;
IJA l^ '.1«it Javio mu je to; a-^1 ^p '-J'C Pitao ga je za njegova
brata; J\_^l ^frCjUl Odgovorio je na pitanje.
Isto tako prijedlog / dolazi uz glagole: pustiti, zanemariti,
oprostiti, nepotreban neem biti i odvratiti od neega, na pr.
*_jj ^ ^jju' V ol o^j^ cr4^' Treba da ovjek ne zanemari
sebe; f^t jš^i'^\ Bog e im oprostiti; UJi '^ ^ 0/1 nje ne
treba; Ji^\ o" ^^ J -^-1-^^ T'o ga je zabavilo od studiranja.
Nekada ovaj prijedlog znai izvor odakle nešto potjese
ili uzrok zbog koga se nešto dogaa, na pr. <::^ **at \^fjNeka je
Bog s njim zadovoljan! [^-j Lili o^ uf^-' Pfia se od Šafije;
o^IiT^ jjl\ iiA* 1.' Nije niko propao zbog toga što se je savjetovao.
Treba zapamtiti izraze o_^ ol 6^ ^> t!>^1 /^»>-ii'f
Nije
ni pitanja zapamtio, akamoli da odgovori.
'JiT znai mjesto kao i srpskohrvatski prijedlog •»nad<ii, -»na«.
ili »kod«, na pr. ^.J^\ 'J* l:L_J\ sJ.j Našao je ovjeka na
putu; J_»S X)j-^ ^ Ul 'J* S-^" Gledao je na zidu sliku ovjeka;
Jj^V^'J^'j Stajao je kod rijeke; i^.'^^ ^>-^ o-^'^ '<> ^^ 72
milja od Mekke; CU4= ^rJ--t'^ '> IS» Proitao je pred uiteljem
knjigu; '^.j>1a^'^C'J\-^ Proitao irn je brošuru.
^ X)vaj prijedlog može znaiti da je protiv koga nešto upe-
reno, na pr. *Jic ^i Digao se je protiv njega.
Isto tako 'J^ dolazi uz glagole: srditi se, lako ili teško biti,
jasno ili nejasno biti, hrabriti ili poticati, biti pohlepan, na pr.
aIJiT L.^';_j Srdi se na njega; iCJu ^..jJ^j \Ia To je tebi teško:
iUto jjil li* To Je tefci lako; 'J^ ^^ li* Gvo Je meni nejasno;
jlJJl 'J^oJ Hrabrio ga je na rad; JŠ^'^ 1 'jT'^.^ Pohlepan na
jelo.
84
Nekada ovaj prijedlog znai dužnost, obavezu ili dug, na pr.
jJL. jL== 'j Ci j* JjJl 'wJil>' Dužnost je svakom muslimanu
tražiti nauke; jUiiLiJI Jt *J Ja mu imam dužan hiljadu dukata.
esto ovaj prijedlog znai da se neko neim odlikuje mimo
ostale, na pr. iSliU."1'J^ 'f^^'S^ Vrijednost Adema mimo anele.
Prijedlog 'J^ može znaiti i uzrok ili uvjet, na pr. 'pSJL\ V
VlT Zj^ Ja vam zato ne tražim novaca; kJs- <(j Radi toga; aXw
jiLi ^Jl 'jj Nagodio se je s njim za 1000 dukata.
Napokon se ovim prijedlogom izrazuje da se nešto dogaa
usprkos neega drugoga ili prema drugom neemu, na pr.
iil- J^ 'J "^JJ*! Kazniu te premda si star; o^^/l jjj '^\f
Po mogunosti.
Treba zapamtiti izraze <J*- (.1^ \) '^^ Onesvijestio se je;
JCle (•:Alj'i Da ste blagoslovljeni! ^\^ *»\'Lf-'j Bog mu se smilovao!
a c^ Ovamo ga! ijCJl j ^0\^ Odmah, drage volje. XJ^ joil
Tako ti Boga!
J dolazi uz imena koja su izvedena iz infinitiva (Jj«-iJ^ '«-;i)
da pokaže objekat na koji se proteže glagolska radnja
(J^.UJ1 C _^3
f::All ), na pr. j; 1^ j » Lki J-. U jji ,>. Afe pomišljajui
šta mu je pogrešno, a šta ispravno; '<) ^'(j^=-\ L^ Ustali smo
iz poštovanja prema njemu; iLi "L^_...I li* Ovo te 6aca u udo,
t. j. svia f/ se; i^JkšU.^ l;( S Mi emo ga uvati.
Istu funkciju ima ovaj prijedlog, kada stoji uz pridjev,
koji ve u prvom stepenu znai neko svojstvo u jaoj mjeri
('Ojll'1) ili kada stoji uz komparativ pridjeva koji je postao.... .> i,
od tranzitivnih glagola, na pr. ,^y=JI^ ^- Koji stalno spreava
dobro; <—i^o* J^_ ^»1 Cj'j^"^ Vjernik više voli Boga nego sam
sebe.
Prijedlog J dolazi pred ime, koje je prema glagolu dalji
objekat i u tom sluaju arapski genitiv odgovara dativu srpsko-
hrvatskog jezika, na pr. '*—J C-»S Poklonio mu je; i_J 1)1*
Rekao mu je;
85
Nekada ovaj prijedlog znai da neltome nešto pripada ili
da nešto ide u neiju korist (protivno od'Jt), na pr.o« J^^l
"*w-5U (ib 'i^ ovjek je onaj ko ima ispravno mišljenje; 'jj^ul
jj'xi£ cj:>l Ibni Haldunova isfonja, jll i LiJt iLJt J Ti meni imaš
dužan hiljadu dukata; '*J US Blagoslovio ga je.
esto ovaj prijedlog oznauje svrhu ili uzrok i[jS^'\ ) radi
koga se nešto ini, na pr. j_u jjl—ll^ ^Lš Digao se je da mu
pomogne; 'JJ IjjJ j I radi toga je reeno; ^[yi '•^-^-^ udim se
radi njegovih rijei.
Iza. glagola tJl« oznauje J osobu ili stvar o kojoj se
govori, na pr. o\^1 -il J-v_I j^iij^^ljJjJoVj / ne govorite za
one kifji su u borbi ubijeni da su mrtvi; j-=eJ cjj^j^JlJ]
Ijijb^l Još velite za istinu: »da li je to arolija?^
Katkada prijedlog J znai vrijeme, na pr. ^-^^i^ll- Umro
je isti dan; Jj>Vl ^>,j o-^ i.JLi l'U :>i^ 'jld 'J'^J Umro je 12
rebiul-evvela.
Treba zapamtiti izraze S^j c^ iJjS -i Divan li si ti ovjek!
.i)^i<ii Divan li je ovjek tvoj otac! fj^^^^'^ Imaš li volju
za ovim?
j oznauje mjesto ili vrijeme, na pr. ^i.^\ li j^On je u kui;
-rt_JM'/jS Pao je u bunar; o^ j i '-11 LaJ^jo Sfav/ce ih Bog u
svoju milost; Jj^\ i <C Došao je u zoru.
-^ Katkada li znai ».sa« (kao i »•), na pr. lili 'i>-~>- (i <^^Krenuo je sa 50.000 (ljudi).
Ovaj prijedlog dolazi pred objekat glagola: misliti, razmi-
šljati ili govoriti, na pr. (Ja^ iUi i jl.u Razmišljao je o
tome mjesec; iu S i p-^^ Govorio /e o tome; l;Už= CJ-U«
j>U-'v'l j Sastavio ye knjigu o udoreu.
Pred objekat glagola: težiti za neim ili željeti dolazi prijed-
log li, na pr. ^r-^l Ji^l i '^'J V A^e teži za imetkom ljudi!
86
- . >i^ '^ ' ' >
, OAfaj prijedlog može znaiti i uzrok, na pr. »^ <^ :i^ 1 >^>e-
Kažnjena je žena r^dl make.
- .Prijedlog tj se upotrebljava pri množenju brojeva, na pr.
«"...'. X i iifiU trj puta pet; ^j'j\ S i—> L>yJ^ Množi pet
?.a etiri!
^ o:žnauje slinost, na pr. jpLk!= pj^-^^ Nauka je kao
svjetlo. • - " *• ^
Uz ovaj- prijedlog esto dolazi rije ^i. kao/ na pr. J>ll
i^ 'Sl^ Ništa nije kao On (Bog).
J» znai cilj do koga glagolska radnja dopire, na pr.
JjkJi}\ fAiJ J» Z)o pojave zore; ii--.Uj=^ «§CllJloJ5^ I Pojeo
sam ribu do gtave (osim glave).
Kada^jo- znai »ak«., onda je veznik, na pr. sLli \ j* '^.»05 IjiU
Došli su svi ak i pješaci; (n^\j j=. 'iSCZJ\ ^^if \ Pojeo sam ribu,
ak i glavu joj.
Ju. ili 'll. znae vrijeme, na pr. ^.JiA ^ 'j^jS ''jJij,C Nisam
ga vidio od petka; U..^ 1/. '«j:j1j U' Nisam ga vidio danas;
(> li '*.', >^? 'iL. <lAj u' Nisam ga vidio ima tri dana.
iSJ.'^ i j*J^ zrtae mjesto, na pr. jjJ Kod mene.
'-jj izrazuje malenkost i prevodi se u našem jeziku gla-
golom »imati« i partitivnim genitivom, na pr. iCl »jJj ^l '^f) •-•j
Imaš brae;- koje ti nije rodila majka.
Nekada ovaj prijedlog znai i mnoštvo, na pr. tr-ll* <-:~^\ ^j
XjS Mnoga želja dovede smrt.
liU, >U i \'js. znae »osim« i »ali«, na pr. juJ \£l^'j\^'j\ J^C
Došli su mi ljudi osim Zejda;\j(t- [tCjC'j] i^tCDošli su mi ljudi,
ali magarac nije došao (kao da je reeno 0^^^ jf-'^'^'j) a<L»
87
II Prijedlozi koji su postali od imenica:
'^ oznauje društvo, a nekada mjesto, gdje se ili vrijeme,
kada se, nešto dogaa, na pr.J^'^'C Putovao je sa mnom;
lJli\^ '^^ o-JU Došao sam od uenika; ^j—iH^_^ ^ ^liii.
Došao sam ti sa izlaskom sunca.
esto ovaj prijedlog ima, znaenje glagola -»imati«., na pr.
tr^a*—' '^ Nemam novaca.
Može ^ znaiti i »premda«, na pr.A_:c Li' :^' OfJjt^^Jen ;e
premda je tirabar; ii) S ',_-' Usprkos toga.
jjj. oznauje mjesto, na pr. <iij^^ ^^ °'-^ ^>K_l1 i5xuj V j
Pred njim e poeci govorifi samo ša njegovom dozvolom.
Ovaj prijedlog može znaiti da se nešto vremenski nado-
vezuje uz neki drugi dogaaj, na pr. ill^i li tada.
Nekada j^J-t- znai »/ma^i«, na pr. jLoj V^ <^^—^ 0^^= ^
/mao sam samo jecfan cfu/caf.
Ima sluajeva da jlt znai poredbu, na pr.
Ll^- ^1 jIp u^jVl i)^ Vladari svijeta su prema Bogu zemlja.
Konano ova rije znai mišljenje ili uvjerenje, na pr.
\'jJi\sjlf. Lj\''^'\ Mislim da je ovo pravo.
jj-'. znai spajanje ili rastavljanje, na pr, tjli j^ Sastavio
nas je; C-u^j ti'> :^3s/av/o nas je.
Katkada ojT. ili cJi C znai spajanje dijelova neke cjeline,
na'pr. J_,-L_i'S ^j'J^ cJ^^.^^ Dijelom poznato, a dijelom
nepoznato; jJl^'j'jf oj.'. lT j<C Došli su mi kako bogati
tako i siromasi; ^\j^^cZ.YjJJVNeki su ljudi ubijeni, a neki
zarobljeni.
Izraz o^-* i^-4 ^-i znai »pred nekima.
'JI znai »prema« (nekom mjestu) ili prema, po (neemu),
na pr.'&'^i'prema Mekki;'4^'J'J4 prema, po njegovim rijeima.
88
'oi\ pokazuje da se neko ili nešto niže neega nalazi ili da
se nešto niže neega dogaa, na pr. 4) jj* '-^ 'OJm '^/i Neka je
lice tvoga neprijatelja pod tvojim nogama! «UlJ "^ji \'j^'i\
Sastali su se pod San'om.
Ovaj prijedlog može znaiCi kao srpskorvatski »tik^a ili
»do«, na pr. _^\ j^jj Tik rijeke.
Nekada c,ji znai da je neki prostor ili broj manji. od dr\i-
goga, na pr. _,_£ '<l.'j '^ji f. »,.••*>; j A izmeu njih dvojice
bijaše manje nego što se može kamenom baciti.
esto ova rije znai da je nešto slabije od neega, na pr.
,_.»jJl '^^ Ci^^ <J-^ '^j'i 'J. On je prema tebi kao srebro
prema zlatu.,
Napokon ova rije može znaiti »osim«, na pr. *š{\ c,j^ ^^ jc'jT
<jS.Ijl_ V L. j "'j^ V u Doziva osim Boga ono što mu ne može
koristiti niti štetiti.
Ostali su prijedlozi nabrojeni u Gramatici (str. 174—176).
Reeno je da prijedlozi oznauju odnošaje rijei u reenici.
Prema tome prije prijedloga mora stajati rije na koju se
prijedlog odnosi ('JL^"\). Ta rije može biti glagol (>oL)'i),
glagolu slino ime,(jliJ1 *li) ili rije koja ima glagolsko
znaenje (J*ill i-**), na pr. jl_JJ^^^ Izašao je da lovi; J_)-ii. joj
ij\'i S Zejd je ubijen u svojoj kui; J^ j>_^ oj-; Z^ Velika
je razlika izmeu vina i sireta!
Mora se u izgovoru ispustiti rije na koju se odnosi pri-
jedlog ( jiliil), ako ta rije znai »fe;Y/« ili postojati«, na pr.
jjx^\ i jjbjl Nauka je u prsima (t. j. postoji); jZ.-ii1 j>i o^'
tli'li Gledao sam svjetlo mjeseca (t. j. koje se nalazi) u vodi.
Ako rije na koju se prijedlog odnosi (jXidll) ima koje
drugo znaenje, onda se ta rije može izrei ili ispustiti, ako
se iz smisla razumije, na pr. j\jJ1 Jj^j0^1 Jeo je Zejd u kui;
89
•dl; Od Boga mjesto *»\> ojo-l Tražim pomoi od Boga, kad
ova rije služi kao odgovor na pitanje aj._i_lj ^ Od iioga
tražiš pomoi?
Prijedlog i ime koje stoji iza prijedloga zove se Li^l
(posuda). Ako rije o kojoj prijedlog ovisi znai biti ili posto-
jati, onda se prijedlog i ime zove l;XLS\ '^'J^iSs , a inae ^ Ls^'t
.
Prijedlog se može ispustiti kod oznake mjesta i uzroka,
kao i onda, ako stoji pred esticom 61 ili 'b\ , kako smo to
gore vidjeli.
esto ime koje stoji iza prijedloga po smislu ( iCi" ) stoji
u kom drugom padežu, premda u izgovoru stoji u genitivu.
Tako na pr. ime po smislu ( >L^ ) stoji u genitivu: kao subjekat
imenske reenice, na pr. ili jOi \'^\ [^ l-^j Mnogi bogataš
danas, siromah je sutra; kao predikat imenske reenice, na pr.
j^lls (JLJI Nauka je kao svjetlo; kao subjekat pasivnog gla-
gola, na pr. jlii\ <y?- Doveden je bjegunac.
Ime iza prijedloga po smislu ( iL_i ) stoji u akuzativu, ako
na pr. znai mjesto ili vrijeme (o'jj-^''i), na pr. jIjJI j 'dJu*
Sjeo sam u kui; jpl i ^i Spavao sam u dani; ako je oznaka
uzroka ('J 'j>«ii.'i), na pr. J^'^'JC Putovao sam radi nauke;
ako jCj^ij—i'Tiza prijedloga l£l», >uili G, na pr. 45 ii- f^iJI J<Q.
^Došli su mi ljudi osim Zejda; i kada je predikat pomonog gla-
gola, na pr. jJJ^j i .zJš^Bio sam u Damasku.
Ako ime iza prijedloga po smislu (>L^) ne stoji ni u jed-
nom od gore spomenutih sluajeva, onda se smatra da je u
akuzativu kao dalji objekat, na pr. jIj-. '^sj'/J Prošao sam pokraj
Zejda; SilV^'LJij Stade na govornicu; ',^1..'^ Ss<zjjJu'^ '^'JC
Putovao sam od Bejruta do Damaska.
90
B) Prilozi ili averbi
Prilozi, mogli ^iti! •
1) Upitni (fGuul-S/r^j^). Tosul i ^J"
'' esticom 1 se pita za pojedinu rije ili za cijelu reenicu,
na pr. t^ f^ t.^^'"^'-^^ ^^ ^' •'^ hrabar Halid Hi Alija? :,»_1.-j "H
il^* A/ij« // otputovao ivojbrat?
esticom 3»' se pita samo za afirmativnu reenicu, na pr."^
''J^\<zXj Dj» Da u si uio sintaksu?
2) Prilozi kojim se odgovara na pitanje
( Ui'Jx.\ lijS^) jesu: fJJ, 'J., ii\^, :3^1, jX^c/a,V ne i ^ ni/cako^).
estice C3, 3=^1 i Ojr odgovaraju na pitanje onako kako
je pitanje postavljeno, na pr. na pitanje Li'l;! Da U ideš?
odgovor fJo", ^i ili >f. »da« znai: »da, idem-^; '^tl.S d:j~j^\
'jcli'i '{jji^ Zar mi nisi dužan 10 duiiata? odgovor jednom od
spbttienutih tri estica znai »Nisam ti dužan JO dukata«.
Svaka od spomenute tri estice potvruje ve izreenu
misao, na pr. kad neko rekne "j^^ *l?^ Doe Zejd pa drugi doda
fwJ »da« t. j. da, doe Zejd.
is\ dolazi samo uz odgovor sa zakletvom, na pr. ii;_,-.-i^_j
Jj Stsl JjS^ J»^ Pitae te da li je to istina, reci: da.
Gospodara mi!
Prilog 'Jf »da«, »dakako« dolazi Samo iza negativnog
pitanja, na koje daje afirmativan odgovor, na pr. ako na pitanje
C«:6'/5;>L' 'iiJt ci 0-^1 Da // mi ti nisi dužan 10 dukata? bude
odgovor '^', dakako, onda znaf: dužan sam ti 10 dukata.
V ne i >U= nikako služe samo za negativan odgovor, na pr.
na pitanje jij ti^ l]^ Je li došao Zejd? odgovor V ne ili >U=
nikako znai da nije došao. v
') Dvije zadnje rijei mogle bi se ubrojiti i u negativne priloge.
91
> t
3) Prilozi kojim se potie na nešto ( (jij^i^ejJi oj^h* )
To su: >U, VI, V"^ i l.jJ, na pr. <^ ^i d)^ t.jji'j.^ :^ Neka se
N. okani svoje zablude! '>ii^.; )> ^. L.^" VI Daj se kanhšvogdi grijeha!
M '^jjk.i.:...^ V^ Daj zatražite Božjeg oprosta! aSTjU'I tJv: \^ >J
Dede nam dovedi anele!
Ovamo spadajui prilozi koji se zovu t>>J\ '-ij^^ , ^'\, ^'H^,
na pr. lijjj-'Vl Daj nas posjeti! (Ll^ '.i; ( l.'i ) p Daj boravi
meu nama!
Katkada ove iste rijei služe za upozorenje i<:-^\ *^jj^ ),
na pr. 'Cj^'S^^, p-» V j {»j^-*^ ^>* ^ ^^ *Q,J' o' '^^ Eto, zaista Božji
ugodnici nemaju straha niti brige; jjj ll_« Eto, ovo je Zejd!
4) Prilozi za pojaanje (juJ^iž)\LijV»)- To su: 6^jl , koje dolaze pred stibjekat imenske reenice ili tJ iza esfice
oUsIjjl. vi fV) kao i t) koje stoji iza zakletve (,^IiJ1 'fV ), na pr.
^Cj\joj^l^ Zaista je Zejd uen; €^'Zi\ i^'T lii ^itr Boga mi
^e je Bog odabrao mimo nas!
Nekada se zakletva ispusti i estica 'J pokazuje da je za-
kletva ispuštena, na pr. iJ^l^ :^^l *ii1 J_^j 4 r^^ 0'-^= J^«J
Boga mi je vama u Božjem poslaniku lijep uzor.
5) i-13 i ^da izrazuju želju (jLil), na pr. j^^LCjJlCil^
Da se mladost povrati! \'Jj= dJ ^l >J Da nam se je povratiti!
6) J--J služi za isticanje nade (^^'^]), na pr/»_•!; '>iil.J
Možda eš se vratiti.
- - 7) Negativni prilozi (Jillloj'^) jesu: '1^ mje; Cl'
još nije; ^ nee nikako; U', ^i i V n/je.
estice '^ i U- dolaze samo pred imperfekat u skraenom
nainu, koji onda dobije znaenje negativnog perfekta, na pr.
'^.::x1j '^ Nije pisao; t_u5w' Ci Još nije pisao:
Prilog ^ dolazi pred imperfekat u zavisnom nainu, koji
onda im^ zna&nje negativnog futura, na pr. C-JkiC-i >-^ iVee
nikako pisati.
92
>i nije dolazi kao negativni prilog pred glagol u perfektu
i imperfektu, na pr. 'j^ V S C«'-^ ^ ^'ti /e vjerovao niti je kla-
njao. \'j^'\ jlift jXJ\Ji V Ja ne tražim od vas za to nagrade.
'o\ i U nije dolaze pred glagol u perfektu i imperfektu,
a 1 pred ime, na pr. !:,J^ U Nisam došao; ul Š\ <C 'd\ Samo sam
ja došao; 'o-^r^^' ^^ sjedim; fcl V\^ l^j4' o^^ Samo ja sjedim;
•V^,Ik= ^I V\ \A^^n^r lJL_ft L' Ovo mVe ovjek, ovo je samo^
plemeniti aneo.
8) Prilozi koji znae mjesto:
"Ja gdje? na pr. iJl oii Gdje si fi.? i-J:* /J rf Odakle si
došao?
*^'j^ gdje, na pr. "jlU«' C-J^ 11»^ Ir-J-i Sjedi, gdje je sjedio
Muhammed; L. ^.-'4 V ^i-1^ ot Odakle se i ne nada.
jl odakle, na pr. l'l* ;ld d\ ',;'[;.-' li' Merjemo, odakle ti to?
'fili ili tamo, na pr. (f'^-^'-' V^'c^'O sam ga tamo.
(L*, GjiA ovdje, 'La, Sll* ili '>iU(L* ^amo.
9) Vremenski prilozi jT i ^j'ii ^ada.', na pr. ^ j. JJ jl"
Kada eš ii? l^LiJ\ '(>. o^J ^ada e sud/jji dan.? j1 /cada, na pr.
iJu. 'S\ Kada si došao? Jj ve (pred glagolom u perfektu) ili
katkada (pred glagolom u imperfektu), na .pr. -L_ij oS Ve je
otišao; L* jj lw Katkada ode; 'JJ nikada (uvijek u negativnoj
reenici i služi za nijekanje prošlog dogaaja), na pr. J»» ojb i«
Afisam ga nikada vidio; 'j^'^ nikada (takoer u negativnoj re-
enici i nijee budui dogaaj), na ^r.'j^'^^^^Nee nikada dqi;
\1 pošto (pred perfektom glagola), na pr. 3<^S Cl Pošto je
unišao; \\^ kada, na pr. \'SJ= 'iiS'\ Kad je bilo tako; IJI^ kada,
na pr. JJCVi\ S~^\j Tako mi noi kada ona pokrije; o^'\ sada;
^\ juer; i^ tada (skraeno od 1"!^=. Ji^ M^Oj*); A^'jj tada
(skraeno od \16= oli= i>f>. ) •
93
10) Nainski prilozi su: r,ž..c-=, kako; j) kako; U'l
samo; \JS ili \sŠl ovako, na pr. C:J( sSS^ Kako si? '<ji1.j* J^' jl
V.>^ J^v ^aico ce Bog ove proživiti nakon njihove smrti?!
^Ift Juj U"| Ze/d ye samo uen; ^r-L* \j? Ovaio sam uradio; {jS^l^
j^l Ovako mi je naredio.
11) Ostali prilozi:
a) estice koje znaenje imperfekta preokreu u futur.
To su estice: tr (^j-^iJill tj>. ) i U'j^ (^J^\Li'j^), od kojih
prva služi za bližu, a druga za dalju budunost, na pr.
'fiLJI L_tll D/Jefe e odrasti; jliJK^-lj Ci;^ M/ad/c e ostarjeli.
b) estice pomou kojih se nešto tumai {jyjr\\'j>l)^): li\ i
jl to jest, na pr. >_-*> Ul ju>t_^ !J* Ovo je asdžed t. j. zlato;
>lUiJ1f-1^1 u' ^r'' '-4»^' ^ NadahnuH smo ga t. j. pravi /au.'
Imenice mjesta i vremena koje su prilozi kada se svršuju
na vokal »u« ( — ) bez nunacije nabrojeni su u Gramatici
(strana 175 i 176). .
C) Veznici
Veznici se dijele u prave i pogodbene veznike.
Pravi veznici ('«jiLLJ1 oj^i.1) jesu:
j i, a. Ovaj veznik veže pojedine rijei i cijele reenice
( A^l), na pr. jjj- j jSj tU Došao je Zejd i Amr; !.«.;> y*ji'j «l=^
jjif' Doe Zejd, a ode Amr.
" ' estica j kojom se zaklinje C-l-iJl ->b) kao i j koje izrazuje
mnoštvo ili malenkost (L!> j\j) spadaju u prijedloge.
Isto se tako ne broji u prave veznike "j koje izrazuje
zajednicu (^^LvJk'ijb ili il*i'\ ^0), na pr. \^ j o-JU- Došao
sam sa Amrom (u isto vrijeme, dok jjj- j ti ^i». Došao sam
ja i Amr može znaiti zajedno, a i napose).
U veznike se ne broji ni j koje znai stanje (jCi-l jlj),
na pr. t^C-j ^ j x>_j <U. Došao je Zejd plaui.
94
S pa znai da nešto odmah slijedi iza neega (Lu^f),
na pr. i^j "jjj ^iJ Doe Zejd pa (odmah) Amr.
O vezniku J, koji stoji na drugom dijelu pogodbene re^e-
nie (^-jIj-U *lj ili sl>U *IJ), kao i o -«, koje stoji iza estice X. I,
bie kasnije govora. •
Y ( Ili' ) zah'm znai slijed u razmaku ( J'(^'\ ^ vii-^^ )»
na pr. /Jjf '('''jij fC Doe Zejd pa onda Amr. ' '^
J» ak. Ovkl veznik znai da rije poslije njega znai
bolji ili slabiji dio onoga što znai rije koja stoji prije te
estice, na pr. *ll-pV 1 ^ L^UlI ii^lT Pomrije svijet ak i Božji
poslanici; sLii'l ^'rt>^i-) fJJ Došli su tiodoasnici ak i pješaci.
Da J» može biti i prijedlog ve smo gore nauili.
'j\, U if.1
ili, na pr. U-i \ ji UJ^ j^jj: Vjenaj Hinda ili
njezinu sestru!; jjj^ j\ "j^j ^[ V*-Q, ^^^^ '^^ ^^•/'^ '^'
Amr.'; "jJ li"fl
j1jJ1 jt>^ Je li u kui Alija ili Halid?
^ nego, ali izrazuje odustajanje od neke tvrdnje, na pr.
jJJ ^ "jiLj <U Doe Zejd, nije nego Amr; jjj- 'Si -^.J *!» ^ ^U^
došao Zejd, nego (t. j. ali je došao) Amr.
o5L3 ali, nego uvijek' dolazi iza negativne reenice, na pr.
I^V ^^'i \j>lj '^\j iT Nisam vidio Zejda, nego Amra.
'.^j^ spada u estice iza kojih slijedi imenska reenica, iji
je subjekat u akuzativu, a predikat u nominativu ('iAlil 1 Lij^'i
jljjl), na pr. Jili\>V^'jL^' Juj Zejd je marljiv, ali je Amr
nemaran.
Pravim veznicima se mogu pribrojiti:
1) "estice uz koje stoji zavisni nain imperfekta
(Ljjjl\'^ji^\). to su:-
'J\ da, v'I ili :AJ da ne, [f da, -^'J^ ili iLSO^ da ne i
tada, dakle. Ova zadnja estica uvijek je kao odgovor na neku
tvrdnju, na pr. '^''S Ciii/ 'J 'M \J, Bog hoe da vam olakša;
9^
^Jbil ^ da ne bi znao; pJU3l "Ji^^ '^r Došao sam da nauim;
'^cAJj 'o\ Tada eš se spa^siti, kad je reeno kao odgovor na
izjavu, na pr. jJ»jlo.C Trudiu se.
estica 'o\ se u izgovoru ispušta i samo se zamišlja iza
veznika J da ili j» dok, na pr. ^iJJ 0C4 ^^»-^^--^^ '^J\^L:Jj;i j
Pos/a/i s/no ti opomenu, da razjasniš ljudima; 'jjSš (J > J^ "'^^(^J
'<,[Sy, Pokoravaj se Bogu, da bi postigao Njegovo zadovoljstvo.
y da spada u estice iza kojih dolazi imenska reenica,
iji subjekat stoji u akuzativu, a predikat u nominativu
(jliJl 'C^JA^ Lij^i-O. na pr. ''j IL \til; 0I ^^^ Znam da je
Zejd uenik.
Pred ovu esticu može doi estica J pa tada glasi :/i^ jer,
na pr.W *Si '*^\t jLj Zejd je uen, jer je marljiv.
oLT kao da takoer spada u estice iza kojih stoji imenska
reenica, na pr. ") W \x{j 'JS Kao da je Zejd uen.
Ova estica katkada izrazuje sumnju, na pr. i-ia ^As:'^tx,\S
Kao da ti ovo razumiješ.
L1 što se tie. Ova estica dolazi pred subjekat imenske
reenice, na iji predikat se mora staviti veznik J, na pr.
\Ja tjU JjJ aJ'J) Ui Što se tie Zejda, njegov je otac umro.
Gl' ili r. ':\> dok, na pr. Juj 3i S M^ L"^^^^ 4 '^ ^ ''"'^ ^ ^-"^
Dok smo bili u govoru, kad izbi Zejd.
Pogodbeni veznici 'o\ ako, Ua. što god, C što, ^. ko, jl
gdje god, tsl koji, oil gdje (lSa gdje god); ^ kada flT j:
kad god); K •'/ gdje god; ir i\^ ili iT Ul^ icad god nabrojeni su u
Gramatici (str. 180 t. 2).
Pored nabrojenih još u pogodbene veznike spada:
*il tada, jer, pošto, na pr.
Sog im je povratio blagodat, jer su oni Kurejšije i jer nema
ljudi kao što su oni.
96
iSi ako, kada, na pr.
Sfras^ ezne, ako je pustiš da ezne,
a zadovolji se, ako se skui, i na malo.
•^ da, kad, na pr. ^^ '^'X\ l^ <-^^ >J ^^d bi svijet bio
pravedan, miran bi bio sudija.
^•Jda nije, na pr. />' '«iiUJ '-43 V>1 Da nije lejda, propao^
bi Amr.
D) Uzvici su rijei, koje izrazuju uenje, divljenje,
radost, tugu ili druge osjeaje, na pr.lsj udo! '^(>^ Daleko je.
Gdje je/ U Šuti!'*.' polagano! oU' Daj! 'J^ Razlika je!
Najglavniji su uzvici nabrojeni u Gramatici (strana 180).
Reenica ( iLO^'i ili '^i_i=si I
)
U arapskom se jeziku reenice nižu jedna za drugom i
rijetko kada doe umetnuta reenica ( ^j^\ ^^-J-U-
Reenica može biti ista, prosta t. j. ona koja ima samo
subjekat i predikat, a može u reenici pored subjekta i predikata
biti još rijei.
Subjekat i predikat kao glavni dijelovi reenice zovu se
]'\, a rijei koje služe kao dodaci glavnim dijelovima zovu
se ''.\jiJii\-
Po obliku arapska reenica može biti imenska i glagolska.
Imenska reenica (L^Y\'-SJ:\) je ona koja poinje ime-
nom, koje je ime u reenici subjekat, na pr.)^ V/; Zejd je uen.
Subjekat imenske reenice zove se \.l£-11, a predikat ^1-
Glagolska reenica ('OJaJriiUV) je ona koja pomje
glagolom, na pr. ''j^^ oU Umro je Zejd.
Subjekat glagolske reenice zove se t>.^>' ^ predikat je
sami glagol (Jj-jJ!)-
U arapskoj reenici nema spone (kopule).
A bolje vam je postiti;
Dugo je da si Islamu neprijatelj.
97
Subjekat imenske reenice (IJJli'l) je ime, koje stoji
odmah na poetku reenice ili iza estice, koja dolazi pred
imensku reenicu, na pr. "'^ U jL'j Zejd je uen; "*|!. U >'jil3 'u\ Zaista
je Zejd uen; '^i \Zj "^ Da je Zejd bogat!
Subjekat imenske i glagolske reenice može biti glagol sa
esticom J t^a ili ^ što, iza kojih se glagol smatra: u infinitivu
, >.- '• -.•.. >.— >•( ojjL^i OL.-i-l), na pr.
t. J. (vX—1 .jy^ pOs^Litf
'f>Llv'1 CiJ^u. u' Ou.'
t. j. 'fCvt'ilJiSL'tJiC
Predikat imenske reenice može biti: ime, glagol, glagolu
slino ime (jlijJl '<l_i) i prijedlog sa svojom imenicom (li'J}!i'\),
na pr. 'cjL1\^ ''j.jJ Zejd je ovjek; JuJ.'^š^j Zejd je plemenit;
oU j1} Zejd umrije; ^l^ "jJj Zejd je uen; j^jfcLi'l j x>'j
Zejd je u džamiji.
Kada je predikat imenske reenice glagol ili glagolu slino
ime ili prijedlog sa svojom imenicom, onda predikat nije jedna
rije, nego cijela reenica, jer glagol odnosno glagolu slinoime mora imati svoj subjekat, koji je spomenut ili se zamišlja,
a kod prijedloga i imenice se uvijek pretpostavlja glagol ili
glagolu slino ime, na pr. (^)oU"j4j Zejd je umro; '<,Ja oU LjZejdov je otac umro (zapravo: Zejd, umro je njegov otac);
(>j-j\ ^I j_.j Zejdov je otac uen; Jl-jb^-I—TI j j^J (mjesto
-li—1 1 j Ji}^ "ajj ) Zejd je u džamiji.
Predikat u imensko j reenici može biti i cijela imenska ree-
nica, na pr. i-.-^j *..l x>j Zejdova je majka milostiva (zapravo:
Zejd, majka mu je milostiva). Kada je u imenskoj reenici pre-
dikat cijela reenica, mora ona sadržavati linu zamjenicu
( Ja; IJT ), koja predikat spaja sa njezinim subjektom, na pr.
'»jJA^ jLj Zejdov je brat ubijen; -^j^ '. jJj "'-oj Zejdovo je
dijete maleno.
Ime koje je subjekat imenske reenice obino stoji prije
predikata. No ako je subjekat neodreeno ime, a predikat
imenica s prijedlogom ili subjekat bude imao linu zamjenicu,
koja se odnosi na predikat, onda predikat mora stajati prije
svoga subjekta, na pr. jlj jIjJI i Ima neko u kud; (^»-U jljJt i
U kui je njezin vlasnik.
Subjekat imenske reenice je redovno odreeno, a predikat
neodreeno ime, na pr. j^_^ '>-«—^ Jusuf je bolestan; ^U J-?•'j'^^
ovjek je dobar. Ako je predikat odreen, mora se pred njega
staviti lina zamjenica ( o-i'tlll j jlalJt j^), da se ne bi predikat
smatrao atributom (ijt^JJi) i da se naglasi da pojam predikata
pripada samo subjektu, na pr. j.i-1 "jj^ *»\ Samo je Bog istina.
Glagolska se reenica upotrebljuje kada se nešto pripo-
vijeda ili opisuje, a imenska kada se nešto tvrdi.
Kako glagolska tako i imenska reenica može biti jesna
i nijena.
Nijena ili negativna reenica ('iliUJl '*JuJJ
)
Negativne estice mogu doi pred glavne dijelove reenice,
a i pred dodatke.
Obino negacija stoji na poetku reenice i to u glagolskoj
reenici pred glagolom, na pr. li* t)lš IT On to nije rekao (nego
nešto drugo); C)f4^^ Je--Il f-^' ^ Darežljivi ne poštuje škrtice.
Ako se negira samo jedan dio afirmativne reenice, negacija
se stavlja pred rije, koja se nijee, na pr.
Lž=C V j (S^U ^ jS.ji\J. Doe Zejd ni smijui se ni plaui.
Kako se iz gornjeg primjera vidi u jednoj reenici može
biti dvije pa i više negacija.
Negativna reenica postaje od afirmativne pomou ovih
rijei:
V, U', '^ nije; UJ još nije; 'Ji nee nikako, 'o[ nije i glagol
G4J "'J^-
99
estica V dolazi pred glagol u perfektu i imperfektu u
odreenom nainu, a i pred ime, na pr. J-^S^ V S j J^-.^ V Nije
vjerovao niti se molio; xjjL-.^Cj^ Ne piše Zejd; jUH i 3?-J ^
Nema u kui nikoga.
Pomou ove estice tvori se zapovjedni nain kojim se
zabranjuje, kad stoji pred imperfektom u skraenom nainu,
na pr. LjiŠCj V Ne pi^i!
Negativna estica C dolazi u imenskoj i glagolskoj reenici.
Pred perfektom nijee prošlu, a pred imperfektom sadašnju
radnju, na pr. - U i "1.j iT Zejd nije uen; V^^-^= ^ Nije pisao;
'._jiC_j' 1.' Ne piše.
•^ i lJ dolaze uvijek pred imperfekat u skraenom nainu
i daju mu znaenje perfekta, na pr. *.
—
'^Lj "i Nije pisao;
L-j:SL_j UJ Jos nije pisao.
Cestica jj\ dolazi u imenskoj i u glagolskoj reenici i to
pred perfekat i imperfekat u odreenom nainu, na pr.
jjji- li VI jjjjilsCJl o* Nevjernici su samo u zabludi; Vi Oiji '^\
l;L-l»\ Mi smo samo htjeli dobroinstvo; Ij* 'S>J\ o\ Ja to neu
uiniti.
Ovu esticu treba dobro razlikovati od pogodbenog 6*
ako, koje dolazi pred imperfekat u skraenom nainu.
Glagol Zr^ negira cijelu reenicu, na pr. i}j"^) ^^ J^J l>-^
Zejd nije uen.
Nekada ova negacija nijee pojedinu rije u reenici i tada
stoji neposredno pred tom rijei, na pr. ^jii 11*1^ 0-^ ^U^ ^^^i
ovoga stvoren (nego radi neega drugoga); Jjjj oU U JT ,j~J
Ne može se stii sve, što je prošlo.
Upitna reenica ('C-.u!i.:... VI 'iJuJU)
Arapski jezik ne poznaje neupravnog pitanja pa upitna
estica izrazuje uvijek upravno pitanje.
Pitanje se može izraziti i sa samim akcentom, na pr.
IJ* iJu/iJl Jesi li ti ovo uinio? a i pomou upitnih estica.
7*
100
Upitne su estice:
1 i 3^, na pr. »^ f1\j4j '^.b' Jesi li vidio Zejda ili Amra?
'»rJ-A* 3* J^^i I' razumio?
estice v1 i C\ služe da upozore na slijedeu reenicu
(j>_ill Lij^-l), na pr. 'iL'^-VS '-i^^^^'; v'l Da, Bog ti lice
osramotio! illllij Ju ^ .il S C\ Zaista, tako mi Boga, da si
došao, ubio bih te.
estice vt, ':^, H'^ , U^ i )J izrazuju poticanje i hrabrenje
na nešto (i>>JtS t>r>*^^ '^-'!^)' ^^o stoJ^P''^^ 1"^?^'"^^'^*°'^'
^
znae prigovor zbog ega nešto nije uinjeno, ako stoje pred
perfektom, na pr.
jJaj1\ j CC:.ž= ''•
",- V VI Da] sastavi djelo o asketizmu!
jjkjj'i i ClLž= 'ooll^ vi Zašto nisi napisao djelo o
asketizmu?
^^JjjLfrl >L_j. Zašto me nisi obavijestio?
'^] OliŠCJ V y Da s na/na /loe govoriti Bog!
'^•5d\ LuU iT ^ Dede nam dovedi anele!
Lu'tj '-ij y Daj boravi meu nama!
Pitanje se izrazuje i pomou upitnih zamjenica: o-* l<o?
li o- '^o ^o? C što? \S U što to? tsl ifcji? i ^ll koja? na pr.
j^\'^ Ko je naredio? '.jJ-^t '^jlIj i^jlll li ^ Ko je taj koji e se
zauzeti kod Njega? 'jj^ U što veliš? i*U J^j ^* Ko ti je došao?
t--ii i\J\ 'iA Koja je žena otišla?
Odnosna ili relativna reenica ('i-^^\ 'iL_i.l ili <LJ\)
Arapski jezik ima dvije vrste odnosnih reenica:
1) Neodreena relativna reenica ( i-i,oj ili i-i^), koja
slijedi iza neodreenog imena, na pr. f(L Stji ^•^>j- Prošao sam
pokraj ovjeka, koji spava.
2) Odreena relativna reenica ( «-ii^), koja slijedi iza
odnosne zamjenice {^J^'^\ 'p--i), na pr- '^^<^f^^
^->\s^'\
Pismo, koje si poslao.
101
u obje vrste relativnih reenica mora biti lina zajnjenica
( Ju (Jf ili ^^1 ), koja odnosnu reenicu spaja u prvoj vrsti ove
reenice sa neodreenim imenom, a u drugoj sa odnosnom
zamjenicom. Ta lina zamjenica može biti sadržana u samomglagolu kao glagolski subjekat u nominativu ili naroito istak-
nuta kao objekat u akuzativu ili u imenskoj reenici pa prema
potrebi može stajati u svakom padežu, na pr. «U J*j ovjek,
koji je došao; 'Jj^-j ^- "'-r-*'Volim onoga koji je pravedan;
'kZVj'^ Onaj koga sam vidio; i^_xa'jj^ J^j ovjek, koji je moj
prijatelj; 'S. S-* o* Onaj koji je pobožan; jll^ '._^1 J^'^, oj^Prošao sam pokraj ovjeka, iji je otac uen.
Nekada se ova lina zamjenica u izgovoru može ispustiti,
na pr. |^U>I JL (mjesto »^^^CI JL) Imetak, koji su dobili; 'd'd')
V. ....i''\ ^^:'.*-' tsJJl (mjesto j_a1jlJ) Imetak, koji želi naša duša.
Reenica koja oznauje stanje (o ti.^ 'iJL-i-O
Ovu smo reenicu nauili kada je bio govor o akuzativu
stanja (Oli^) na str. 49.
Pogodbena ili hipotetina reenica ('llL^lll ';JL_ii)
Pogodbena reenica ('<J»>ll^ '*^i-^0 sastoji se od dvije ree-
nice, od kojih prva izrazuje uvjet ili pogodbu ( i>iil ), a druga
posljedicu (tljii ih L-i^T).
Prije pogodbene reenice uvijek stoji jedan od ovih pogod-
benih veznika:
^ ' *ol ako, 'ji da, kad, )M kada, La. kad god, C što, ^ ko, lA
koji,'o-\ gdje, 'S\ gdje god, ,v i^ada, iSJ. gdjegod, u'ii^ kad god.
Ovdje e se rastumaiti upotreba prvih triju estica, a ostale
su obraene kada je bilo govora o skraenom nainu imperfekta
i o pogodbenim veznicima.
estica }j\ ako upotrebljuje se kada prva reenica ('i»^^1)
izrazuje nešto što se može dogoditi i ne dogoditi, dakle u poten-
cijalnoj reenici, na pr. '-^ij^^''^ ^^-ii '^-^ o' Ako se pokaješ,
oprostie ti se grijesi.
102
y .se upotrebljuje kada se izrie nešto što je protivno
onome što doista jest ili doista nije (yJi^\^L^\ •y'^^P^ l}^,^irealna reenica), na pr. ^^\ '^X''\ ^t)1 tXJl '^ Kad bi svijet bio
pravedan, miran bi bio sudija.
Veznikom \\\ izrazuje se u glavnoj reenici misao, koja ese sigurno dogoditi (realna reenica), na pr. o<C t^l jJ^<L V^
'J^ii Kada ovjek zlo radi, zle su mu i misli (o drugom). ' ^^
Glagol u obje reenice, od kojih je složena pogodbena
reenica, može biti u perfektu ili imperfektu. Prema tome može
biti:
1) Perfekat u obje reenice, na pr. iiCiJ '»il) i iJ-i ^l^ i4/co
io uiniš, propašeš.
2) Imperfekat u obje reenice, na pr. ^' ^^' o^ ^^o se
strpiš, postii eš.
3) Perfekat u prvoj, a imperfekat u drugoj reenici, na pr.
j^] \j[ "i ''^\j iT što si vidio, nije vidio niko.
4) Imperfekat u prvoj, a perfekat u drugoj, na pr.o^'o-J
CiJi o-ls^Gc/Je ti budeš, biu i ja.
Perfekat u pogodbenoj reenici ima znaenje imperfekta.
Pogodbeni nain za sadašnje vrijeme ili kondicional prezenta
može se dakle izraziti glagolom u perfektu i imperfektu. Ako
se meutim hoe izraziti pogodba u prošlom vremenu ili kondi-
cional za perfekat, onda se pred obini glagol stavi još ^l^
ili koji drugi pomoni glagol, na pr. jliti oj* j Ci~ir o|^ Ako si
obeao, uini.
Iza pogodbenog veznika >I prevada se reenica i bez
pomonog glagola perfektom, na pr. o~Uil >i~^ ji Da sam
znao, uinio bih. Ako iza ovoga veznika slijedi imenska reenica,
onda se na poetku te reenice stavlja 61, na pr. tr^l o' JJ
\y^ Da su ljudi uli!
103
Na poetku drugoga dijela pogodbene reenice (tlj-il)
stavlja se estica ^i (sijil^lš) u ovim sluajevima:
1) Ako je drugi dio pogodbene reenice (*lj_fl) imenska
reenica, na pr. —a i ^. o-«Jl* *-iio* r^^SJI ^^o\Ako je govor
od srebra, šutnja je od zlata.
2) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje jednim od
glagola koji nemaju potpune sprege kao što je G-^ "'J^' ts^
možda, ^ Divan li je! '^jj> Loš li je! na pr. j\2j^ '^'J^'i'^
t« ^j~^ UOj^l^^jj *(l Ko nije milostiv prema našim mladim i
ne poštuje našeg starijeg, nije od nas.
3) Ako drugi dio reenice izrazuje želju, zapovijed ili
zabranu, na pr. *c ji li-i '. tiV,..i '^ IM Ako nešto ne možeš, proi
ga se!
4) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje esticom Ci'^
(1 ) Ji,U' ili 'cjJ , na pr. ^^,_^'i ''^ S^. ^i iJS } oi
Ako se ne pokaješ, nikako ti se nee oprostiti grijesi.
Ako je pogodbena reenica sa esticom '^3, onda obino
na drugom dijelu reenice (L>\jM) stoji estica "J (>_-ljXlfV),
na pr. 'iU (^ o^^ CiJuJ'J^
Da si uinio, svakako bi ti bilo
bolje.
Nekada u pogodbenoj reenici može biti ispušten i cijeli
drugi dio, jer se iz smisla razumije, na pr. 3--^''f 'oIj ^^^ o'
_^ l^] G\j Ako uiniš (dobro je), a ako ne uiniš, uiniu ja.
estice ^ i o\ nekada ne izrazuju pogodbe, nego se sa
veznikom j u našem jeziku prevode sa dopusnim veznicima
premda, makar, na pr. ilj^l ^ ^'j^ > ^-4^ vv^i ^dri Zejda premda
ti je brat.
Pored nabrojenih vrsta reenica u arapskom jeziku ima i
podreena reenica, koja poinje esticom 'd\ ili ^\ da i iT što
(CJj1^VSj»'\). Ovaka se reenica zove o^jiZi''! 'iJuJlI,jer
104
mjesto te reenice uvijek može stajati i infinitiv jj-,A I od istoga
korjena od koga je i glagol, koji se nalazi u toj reenici, na pr.
, ,. ,' .i \ Znam da govoriš istinu;
,., ,'..,.,, >•-'} ^'V^ ^uepo da ovjek hvali sebe;
- , - .s^,, [ M/s// šfo g-ovor/š/
Iz gornjih primjera se vidi da je infinitiv u ovom sluaju
uvijek LšCi!''! imenici ili linoj zamjenici, koja je subjekat
glagolske reenice.
Kao što pojedina rije u reenici uvijek stoji u nekom
padežu, tako isto i cijela reenica se nekada smatra da je u
nekom padežu ( iU^ ). Svaka reenica, koja se može zamijeniti
jednom rijei, smatra se da stoji u nekom padežu. Tako u
reenici OpU ^.V'.. jJ li Halid radi dobro predikat je cijela glagol-
ska reenica 'jjii ^)1^, koja se može zamijeniti sa J^] '^^^ pa se
ta glagolska reenica kao predikat imenske reenice smatra da
stoji u nominativu. Isto tako u reenici j^\ J-.--J JU. d\S
glagolska reenica kao predikat glagola ^1^ stoji u akuzativu,
jer se može zamijeniti sa jji-l J.W
.
U reenici _«2.1[)l-«'jl.O'. ^JS^ glagolska reenica jji-'i jI--'
stoji kao atribut u genitivu, jer se mjesto te reenice može
staviti jU-lj.!^.
Prema ovome što je reeno mogu stajati u nekom padežu
ove vrste reenica:
1) Reenica koja je predikat imenske reenice (l^J^l j^)
na pr. v-o-U jJj o ^' |Ju*lT A/au/ca podiže vrijednost svoga vla-
snika; 's_^ <.L^.i.l \ o> Vrlinu ljudi vole.
2) Reenica koja izrazuje stanje ('jffi), na pr. '^Q lj»l^ S
"oj^^jtlio Dooše svome ocu naveer plaui.
105
3) Reenica koja je objekat (j. ^jj^'i), na pr. /Ji\ 'a-& jl :J15
Ree: »Ja sam Božji rob«.
4) Kada je reenica u genitivu kao jJi^^UJ. I, na pr.
'^jSxa ojšiCjl '/Oj:-f^j
li* Ovo je da/3, kada koristi iskrenim
njihova iskrenost.
5) Reenica koja je odgovor ( L>\'j^'\ ) u pogodbenoj ree-
nici, ako ta reenica ima na poetku J ili \il (»V^'^ '^0> "^ P""-
iU ^- ^G '^\ JJuij o* J /^oga Bpg zavede (pusti u zabludi), taj
nema vodia.
6) Ako je reenica atribut ( 'ij^J^ ), na pr. cri t3-?-^ ^^ >
,^^ 5^-^*^ i5^»l Doe ovjek iz krajnjeg dijela grada žurei se.
7) Reenica koja slijedi (^^^1 ) iza reenice, koja se smatra
da stoji u nekom padežu, na pr. Lj:Š:1J j \^. '^^ Alija ita i piše.
Bilješka
Rijei koje stoje u reenici ili prouzrokuju na drugoj
rijei koja uz njih stoji neku promjenu ili ne. Ako rije uzro-
kuje promjenu na kraju druge rijei, zove se^UJl (faktor),
na pr. glagoli, prijedlozi, pogodbeni veznici i t. d.
Rije koja usljed amila ( ^^Cj) ) trpi na kraju promjenu,
zove se Jj-^-A I (potinjen). Tu spadaju nominativi, genitivi,
imperfekat u zavisnom ili skraenom nainu i t. d. Tako u ree-
nici \Jj- jujlj^ rije Cj^;. je ^CJ"!, a J^j i \Jj- su 'j^.l*l'\.
Promjena koja se javlja na J^.wJil usljed djelovanja rijei
koja je J._^UJ1 zove se ^JUjI ili L^l^'v''!.
Ima rijei, koje nisu ni J.CJ^ ni J_^^jJll Take su J*. ^,
Si, 'Ji'^, iU i mnoge druge estice.
RJENIK
UPUTASkoro u svim arapskim rjenicima rijei su poredane prema
njihovu korjenu. Da možemo dakle u rjeniku nai izvedenu
rije trebamo joj znati korjen. U ovom pak rjeniku su sve
rijei, izvedene i neizvedene, jednine i množine uzete kao samo-
stalne i alfabetskim redom poredane. Glagoli su alfabetski slo-
ženi prema svojim glagolskim imenicama (jjCal'l). U sluaje-
vima gdje je glagolska imenica neobina kao na pr. ^'j-" od
J:i\, i.kt od Ji-c-j U alfabetski red je uzet i perfekat (^^iLil)
i glagolska imenica (jJlIaI'1),
Rijei sa odreenim lanom poredane su kao da ga nemaju.
Uz glagolsku imenicu svagdje je naveden perfekat i uz
njega prijedlog, ako se glagol upotrebljuje s prijedlogom, a
ujedno je kod glagola I vrste naveden vokal srednjeg suglasnika
u imperfektu da se oznai u koji razred I vrste dotini glagol
spada, na pr. yi^ — (^)U& oprostiti.
Kraticama su oznaene ove rijei:
s. to jest singular — jednina,
pl. to jest plural — množina,
zb. im. to jest zbirna imenica i
poz. to jest pozitiv pridjeva.
•flT, s. v' ' oevi
jli \ , s. jM , bunarevi
"jliT, s. '^J\ , djela; tragovi;
tradicija
•'-/TV^T, s.
"'i?'^,grijesi
"*j?J,pl. 0^1 T, griješan
'jC^T, s. ^^\ , rok do koga se
živi, smrt
110
"*iUT, s. Ji=^l,jedinice
'>T,pl. oJ^r^"^ , drugi
"^.T, pl. ^bJj^\, posljednji;
kraj; konac
*'>j^\ budui svijet
"*._;bT, s. 'vM , moral; uljud-
nosti; obrazovanosti
"ol'iT, s. "*o'il , uši
-iljT, s. ''islS , mišljenja
^JA mirta, mira
''jl zb. im. ukuani; rod
"liVT, s. "Ul , hiljade
^(f\, s. "'p , bolovi
i^ \ , s. -ol , božanstva,
bogovi
'ti\ tehniki
%T,pl.o^T, siguran
"o^T vrijeme
^V'^ sada
'*;jT,s. "flT^, posude
';jj\',s. "oO* vremena
T, *.T, ,«T ah!
^C\,^\.^iS\, oli'T.znak; u-do; odlomak iz Kur'ana
1 je li, da li?
I, .1 uh!
'jC^l - S--^t^i savjetovati se,
dogovoriti se
i- o-^i povjeriti,
pohraniti
"*dij,s. '*(.l.1,vode
"*J,pl. •iCT,otac
'^.\ ''^S. "U! ustezati se, ne"
htjeti' "^
'*;^L'\ - r-Cl dopustiti
*d^'^S > s- "^J^}' , neistine
jai>\j\ , s. *Jax!\ , najmrži
'*o\>\ vrijeme
%^! , s. %^ , bijede, nevolje
•iljiil - 1jj:li poeti
"jljj^i - 'jx^\ natjecati se
"^fL-iJi osmjeh
^\ ,pl. ^ , sav
-tllrlj. - (^i tražiti
iUL I- JS^ I napraviti se
ili uvijek (s negacijom:
nikada)
'*^lXl,s. ''o-M , tjelesa
'^\ poz. '*^^', krasniji ili
najkrasniji
^^J > , s. ^a , zviježa
J»^.\ lJ^.' sijevati
54, pl- ii.igia
'jUlI , s.'*^'
, vid; oi
jUl\ - 3^.1 vidjeti; ugledati
111
Mxj I , pl. ^.uu , sav
"jLkL^ - ^^ILl uiniti obi-
jesnim
JLk;l - ^iijl pokvariti;
uništiti
'^cA^\ - 'cX^ tajiti
t>Uj| - lyxSu\ mrziti
^J^\ , pl. (_^li I , mrži ili naj-
mrži
i(ju\ - ^^1 ostaviti
% \ zb. im. deve
i'^}^ - '^\ isharati
"*^i- JCl kušati, staviti
na kušnju; pokazati se
\jXf- ^^~JLM JLI opravdao se je
"uil , pl- o^.' "^^^. sin
d7:^'cj'\ putnik
"JUli.s. 'uii, sinovi
-fLj[ - ^\ dati nekome da
pravi
iLj, pl. "oIjT , ki
^Ll , s. "iU;,graevine, zgrade
Jju^jjI Ebu Džehl; neznalica
il^^l Ebu Hanifa (ime
ovjeka)
jj\X\ J\ poasni naziv lava
''._j1_^ i , s. "L.L' , vrata
{Sj> I oinski
- i
\ , pl. "*jjV^ , bijel
A pobijeljetit>Ui_jj| -
oU.i,s. >iaj , kue; sobe;
stihovi
^. I > pl- u>r; I » tatica
Ul -i9 ^ t""
"
^bjr slijediti jedan
za drugim
o^i , pl. Vi , magarica
»L-;|^ - ^"1 ii za nekim
Xjs\ - Oj pristati, slijediti
*cA1!j( , s. »-; , pristaša
"*ji;cil - iil uiniti; uzeti;
odabrati za
"^jLJi - ^IJi kockati se
'^L-i I , s. ' ^-J , devetine
"^CJi - »IJi biti prostran
''jUJi - 3^-} spojiti se
v_.u}l , s. ^'-^, napor, umor,
trud'
v_.U;i - C_oo"| umoriti (se)
JiUJi - (_j)ijJl, pouiti se
jLlI - -^^JJ:] složiti se
"JLiJi - JiJ\ uvati se
"oLiJl - 0^1 uvrstiti
o-*j| poz. o-»^ . cvršci ili
najvrši
'i\^\ - \^\ oslanjati se
112
''f^'l
"(.Ul - )'1 dovršiti
"Jus. 'uC-l , magarice
^,-sO\ y\ doi
(^)dl dovesti, donijeti
CJ^) jt dovršiti, uništiti
dokrajiti
'i"lS\ - OU'I nagraditi
jjStfl _ JjGj oklijevati
( il ) 'Jh naginjati, težiti neemu
op\ - i-pl postaviti,
uvrstiti
"op\ - i-jil ustaliti se
Vl,pl- ^l^T, djelo, trag,
pria, predaja
-'juil^s. -'JJJ, tegobe
-*o^'1 , s. ''^ji , treine
Y\^,pl.-'rlfT, grijeh
*uCt*1 , s. tji', protuvrijednosti
neega, cijene
''o^;Xl,s. ''cA', osmine
-iLJL - C^'^i^'^ hvaliti
nekoga
^jjil Gii dvanaest za m. r.
s^^GjJ} dvanaest za ž. r.
oLJJ dva
obiii dvije
CAJii>:^l po dva
ooJiil uoiii po dvije
*jpi dvojni
-'^iSil , s. ^i?', odjea
\X[ -Ccj)'^^*\ odgovoriti
~Vu\ - ( in IjI^I odazvati se,
pristati na nešto
^ij[^\ - jl^l prei nešto "^
^1^1 , s. [jl-^l , najbolji
'*^lJ\ - L-1 ljubiti, voljeti
"J^i - 'J^i gledati, pokazati
-^^.f- --Ij^ _ C~i.:»l kloniti se
^Uz^i - J^l truditi se
*iUj:J\ trud
V^(,s. .djedovi, preci
y1 , pl. 'jJJ\ ,plata, nagrada
JlJrt^^ obilna nagrada
"^^Srl- "Ct^ tjerati; provesti
M^1,s. '^ ,najamnici
-i\j»\ , s.
f
. , dijelovi
\,s. •'pl^ , tjelesa, tijela
1,s. "*j1^ , tijela, tjelesa
0^1 da
''jll ,pl. ''JU , smrt, rok do
koga se živi
^aJ , s. 'jj^,jaki
''i\^V - Syb!l jako se žuriti
p-1 , s, -?-'1 , šikare
•'^Ci-.'l -"a^" složiti se
113
f^i jednoglasan zakljuak
svih vjerskih uenjaka
O- t ,pl. p^l šikara
»^ 1 , pl. »-wo. , sav
^*l , poz. ''j-*- , ljepši ili naj-
ljepši
^^j-\jj.\, s. ^;jJi» , rodovi, rase
<=eJ:o.|,s. r-Lu-, krila
i\j^I , s. _^ , atmosfera, vri-
ol^") , s
jeme
» , šupljine, unu-
trine
>Li'}-)
, pl. 'li_,^ , šupalj; nepra-
vilan glagol u koga je
srednji suglasnik slab
'jj^\, poz. '-Asi-, krupnijeg ili
najkrupnijeg glasa
Ja=-*1 , poz. J»L=^, neznaniji ili
najneznaniji
JL» 1 , s. ''j-», pokoljenja,
generacije
_«»i,pl. i\j^
\ , najamnik
11=^1 po jedan
^i\^\ , s. ''^ jo^, predaja
^J^\,s. cr—»I . najbolji
yri^l -(_,)J»U> obuhvatiti
->..
;;U1 -(-j^)3U I obuhvatiti;
pogoditi; zadesiti
tC»l , s. ._j_-<^,prijatelji
'jJi
^>_.l1.| - IJ-l voljeti, ljubiti
til*. L-_»!l Kako mi je drag!
w^l,pl. l--il=^l, draži ili naj-
draži
"'j-o-'l , s. "'jl^, užeta, ko-
nopci
i^\_«J\ -O"0^i uvati se
ijU:»i - C)-«^'i skupljati se,
brinuti se o neem
j\Ji^\ - 'Jjc^\ omalovažiti,
poniziti
jlSS.) - jšCJ-i kupovati
hranu pa je zadrža-
vati dok ne poskupi
''jL-o-l - 0--^i nositi,
odnijeti
"fl^j^i - tsy:»-i zauzeti
"'^Gt^l - ^bJj biri potreban
*Jlli>'l - ( J 1 Ol^j tražiti
izlaza
('j6)tJL:»*i prevariti
"jCs- 1 , s. ^J.f , kamenje
*^i jedan; neko; niko
(iza negacije)
Ji>-1 jedanaest za m. r.
Ct-jJl proizvesti,
stvoriti
fc'i^i neki od nas
^;,J^rJ£J jL=.( dvadeset i jedan
•pjbji^I neki
8
114
»
i5jJl jedna
i5jjj^ jedanaest za ž. r.
'^ij!^ j ii-i^S dvadeset i jedna
iJ\\sL\ - '^'ij^^\ zguriti se
^j\'J^\ ,s. 'jj> , slobodni
"j^S^'i -'SJ^ spaliti
.|,s. ^>., slova
^^\ij^\ - '^^l skupiti se
''oO*' ' . s- "'•JJ-*. žalosti, tuge
'^o\j^\ - 6>-'i ožalostiti
nekoga
^u-^l -(-!)S-=-l osjetiti
''jL^l - Cj'-^^ initi dobro;
urediti
"oC-^'l dobroinstvo
J>U'l ,pl. o-l^^ , ljepši;
najljepši
Ai ^^1 Ala je divan!
i'B^l^s-l Krasna li rukopisa!
\Js\ ^.-».'i najbolje znanje
iil. ^l.>.*\ ljepši nego ti
1^
Lifl»-\ — ;5^i
-r-
izbrojiti
donijeti,
dovesti
"LjUiJi , s. "Li»^ , drva za
gorivo
j=.1 preci
^^S^\ , s. pŠ^— ,propisi, od-
redbe
'flSljJl - ',SiJS uvrstiti
'SZ\ poz. pflCli , vrši ili naj>
vrši
"*f>u1 , s. ^^^ , razum; blagost
4 i >tl»-l , s. ^', roaci; prijatelji
"*JL>-'* , s. "'jj-, tovar, teret
^'t,pl. *y^ , crven
prisiliti
''Jlj-'t , s. "^JU, stanja; godine
'JjJ.] , pl. j^' , velikih lijepih
oiju
!u^l oprezniji
-iL=.l ,s. tj-,ziv
-iCI\ _ L_J| proživiti
'^L»1 , s. "uj» , vremena
^ .pl- »S^-'j, brat; prijatelj
''^,pl. "6t>l^, prijatelj; brat
-Jlil _ ^T pobratiti
-ili) bratstvo»
•jCil.s. ^„Ai , vijesti
•jCil - Cnil izvijestiti
"oi\ , pl. "ol^t , sestra
"'fllril - jLl'rii završiti
''f\^i -f-nil umrijeti; pogi-
nuti; ugrabiti; preki-
nuti
115
"ollni-i - u^i sakupljati;
pohraniti
"'oCL:ii - c ;."). :ii ugrabiti
'^^:>-^\ - ]A^\ pomiješati se,
zalaziti medu
o>U;.l - ailC\ ne slagati se;
izmjenjivati se
j(~^\ - yi\ odabrati
jLii^ - tji^i oholiti se, po-
nositi se
oCtii - oliil izdati, izne-
vjeriti
''iil -i lil uzeti; poeti
, 'i , .t
>. I , s. ts>. I, druga, drugo
'rl_;il^ - r^il vaditi, izvaditi
.>j»^1 Jl^ryil postavio je, stvo-
rio je
iSji'S,pl. >-
1, druga, drugo
"^^Liii , s. %-ii , daske, drva
olii-ii-i - ijiP^l oblaiti
grubo odijelo
"^^Cail,s. '---li, plodnosti
-OL ''\ pozelenjeti
*J:A.,ii\ - jl^i skvasiti se
"žLU.|,s. LLi,pogreške
i\xi\ -Lkii pogriješiti
"^jllii , s. >ki. , opasnosti
tj^i^'l - C;<»ii-1 biti iskren
*C'i'
jiU-l , s. jli, moral; udi
t>U.r s. *J-U. , prijatelji
trL*-1
, s. ^j~jf, petine
"^Jljil , s. ''Ju. , ujaci
"o^^'^jS. '^ .prijatelji
'j°-\, s. r^ , braca
i_l-Jl_^! nesretnik
tSjil bratski
''jjil posljednji
ljj»l konano, najposlije
ufit ,pl. 6^1, braco
i-i I , pl. oU. I , sestrica
^lil <jj>\; - iSi\ izvršitij
dovesti
"'»lil, pl. .^jGm, estice
'S}^\ - ^Ij-" raditi jedan
protiv drugoga; ne
slagati se
j-'lM _ _;1j; išeznuti
''sjbl - jlii omotati, oba-
viti
iTlil _ ^Gi podržavati
^Sl, pl/^bT, uzgoj; od-
goj; obrazovanost;
moral; uljudnost
r'' ^ * . .
tiii I , s. v--; j| , uzgojeni,
obrazovani književ-
nici
8*
116
j' >i
i^
'
Ji\ - ''J'S! umotati se
''jL'i], - 'j^:>\ pohraniti
''JUM - ^il staviti; uvesti;
pomiješati
"ilCJI -iljit stii; shvatiti
^dbM -iljil stii
iV\\ - ^^i\ tvrditi
"Jliil -UJl ugrijati
*jl2=4 -S^4 opametiti se,
dozvati se
''Oj! , s. JJ S, dokazi; vodii
-žUil _ jil približiti
''i^jM , s. "flSi , lijekovi
"'»--.M,pl. *L j\ , uzgojen,
obrazovan; knji-
ževnik
''oCJi.s. o-.j, vjere
i\ tada; pošto; jer
\i\ kada, akoi
'^\l\ -'*J^\^ pregovarati,
napominjati
C lil kad god
jU-ii - J-'^l pohraniti
»oM , s. "j-bi,podlaktice;
aršini
*jU'i} _ J^i\ pokoriti se
*L/-^ i\,s. J^ i , oštroumni,
dosjetljivi
117
u>«jl etrdeset
''jijjjl - jJJl povratiti (se);
odmetnuti se od vjere
*cijjji - f-JJ4 okaniti se
^Cii ^\ - f^Si odabrati
**^j\ - '^jl dignuti se
"*^j) visina
tlJLJjt - t^'jl napredovati;
dii se
"^u^lSjJi - CiJJi poiniti;
izvršiti
7-yJi - r-M razveseliti se;
smiriti se
^jljt.s. *jVj,noge
i)jj.j\ molim te
"iU.j\ >jl spustiti
Jbjl - liijl staviti za se na
konja
jUJl , s. "jL , opskrbe
''jCJi - 3^ji poslati
''jUjI - J^ji ekati, vrebati
'u^ji ,pl. 0^jr,i5^b^ 1, zemlja
il^jl - j*jl grmjeti
«jl,poz. *Jj, oC, udobniji ili
najudobniji (život)
'jS\ , poz. jO , napredniji ili
najnapredniji
"Li K^l - '>_J^1 posaditi nekoga
na konja
"^jtCi
fj\^Irem, ogranak ple-
mena Ad
v_-jjl, pl. <-.>\j\ , zec
rbJ , s. ^!>, duše; duhovi
o jjl , s. jbj , trijemovi;
adori; stanovi
<ljl prema
jUj) -.^»Ji odbiti se
"jUiJi - ^;T^J\ odbiti se
fU-iJi - jU. ij\ pritijesniti
se, stiskati se, nava-ljivati
*i\jij\ - ilijl poveati se
^ck -^-^i- 0>^Ji okititi se
jjjl,pl. j->-> . plav
t/ 3i - '^y dijeliti milo-
stinju
"'jVj\ - '^j\ klizati, otiski-
vati
O*^ jl . s. o^J . vremena
0-*3i - J'J'" umotati se
^ '•.« .* •'.>, .
r\}j\ - rjj muževi;
supruge
''»j^jl , s. ilj , opskrba
Ji jl , poz. "'jJ U , više ili
najviše
Oij) - o-.J- gizdati se
*i*\l\ -'<l;i pogriješiti
118
'^Li , s. "Vj-7^1 , sedmice
ijji>L1 , s. *i \p»-
1, stupovi
"^Cl - ^LJ slušati jedan
od drugog; priati
jedan drugom
>_jL-I , s. ^ , uzroci
^Cl.] , s. /^ , sedmine
''JLJi^ - ^l-i spustiti;
objesiti
, > .1 , > , '« , .
»^^I,pl. »^^LI
, sedmica
.' »t j."ib-l , pl. sJjLI
,profesor
[j\liJL.i -oilMtražiti dozvolu
j lei-i - ^ U-i tražiti savjeta
''jCjJi -j-^-i natjecati se u
tranju
.a;l!} _^,JUi-!l veseliti se
jbi!!) - CAJi^i skrivati se,
zaklanjati se
-fuiiJ) -jpi^i izuzeti, isklju-
iti
i Ufci-l - v-^-^i tražiti da
bude udovoljeno;
uslišati
,L >i-l -S -1 odobravati,
dopadati se
"flSSiIjJi - p^^*^i uvrstiti se
''lJ>uLi^i - CiJis^i tražiti da
se zakune
^uU^i - ^^^ei^i stidjeti se
-'iiLkiJl
- Ca^-:-! tražiti izvi-
ješe
-fjLi<L:^l uzeti u
službu ; tražitida služi
- ( _; ) liij-j omalo-
važiti . ^
- ^jJiš^i prisvojiti,
oduzeti, dobiti;
uzeti za doglavnika
-tiJbtUi imenovati
nekoga nasljed-
nikom
- j^^Jc^i pozvati
- 'Sxzl\ zakljuivati
-^^A-i biti miran,
odmoriti se
- "^'jCl tražiti
milosti
jCl-l!) - Ji^'.~X ..\ moliti za
kišu
liu;^i
"tj^jU:-:^!
liiiCiIl
*- 'Ii_A-l
-5•
_^\ « ifiiTinV ••
-* l" -'lI—11 > irt !-*-'!
- jl^JJL-\ tražiti svje-
doke
_ '..JL^S pridružiti
^\ omalovažiti,
potcjenjivati
-0,I,al!l odobravati
«-^
_CjLkL-\ tražiti pitke
vode
*^iLx!.\ - •pilili moi
-tJUal^ibiti dugaak,
oduljiti se, duljina
->;LIi1^\
119
:jUi-i - jUi-i povratiti, po-
novno zadobiti
''iil^]_ - jU-Jj tražiti uto-
išta
"^^Cs^l - 'oCil\ tražiti po-
moi
''i\ Juliji - ju-S-i spremiti se
''j1juw-| sprema, priprema
iCai^l - ^5-aji3-i pobuniti se,
ne pokoravati se
''l^Ual^l^ - (-!>pr.a
.
. ;!.} držati
se neega
"ž>Ui-i - 'jlJ:-) uzdignuti se;
nadvisiti; pobijediti
"'iilLl-t -C^lijJi tražitipomo
j_^i!\ j J^jJl; oU^i pomagati,
kukati
.-jI',.^^--! - Lv-:-.! uditi se
Ji>i^:-1 - Sj^l zauzeti
}\XkzJ\, - ^i_:_-.) tražiti
oprosta
^(xjiL.\ - (^)jjil!) ne biti
potreban neemu
j,\...i:A ->-oL:-i tražiti tuma-
enje
* iJliL-i - tidZ^] tražiti raz-
rešenje
"'CUjl-I - }\JlL.\ poi za ru-
kom, biti ispravan;
istrajati
^jLi£.l
- ^t-j^J ne odobra-
vati, osuivati,
smatrati ružnim
- 3-il-i okrenuti se
prema neemu, izai
nekome u susret
i_f»\_fXl^\ — ^_,_J_I.
j\^H«^L-l -^^JjL-l smiriti se,
ustaliti se
1 uzeti u
zajam
-'J^j:^l držati nešto
velikim, precjenji-
vati, oholiti se
- 'J.$jL.\ smatrati da
je mnogo
"iuL-l - 'ip^l lei na leda
jCŠ;£.l
ji^:21i
<^L«-JLv«i - '
^ , ..: , ..1^ tražiti,
moliti
e.^ -I - ^^H-i-l slušati
^du^i - 0C-:-\ privlaiti
J _cr
-:-.l uživati
"^l .\ -
JtJL^l
iiUc^l —
:w-l tražiti po-
moi, crpsti, po-
magati se^ ' •' *
~.\ ustrajati
-'CjS-I pitati, tražiti
vijest
lj: 1 crpsti,
izumjeti nešto
- ;^i»lL.l ispitivati,
preslušavati
120
-il^jL-l - tsy^\ izjednaiti se;
zaustaviti se
'i\j*^\ - ljj»^i ismijavati,
trebati«> ' • , ' ,.
^Ist-jL-l - w»V-l zaslužiti
jl5e,_:_-i - ^ Ll-I iznajmiti
^iJujL-) - oil-x~.)tražiti dozvolu
"j\Jc_l - jj^i-i uzeti nekoga za
ministra
"iCfl-l-l - ^js. .\ primiti savjet
-*JUaJ_^} _ 3^^] tražiti da se
spoji
'iiji^l - <^j^~\ potpuno na-
platiti
Jilij-l - iJLLl probuditi se
"J^ulj - (i>L.i zavladati, pre-
vladati, osvojiti
jU-1
, s. ^^*^ , zore
ju-l, pl. ''i_^l , Ju. I , lav
"*ij.\jL^| , s. u-J^ , šestine
J^\^ Izraelianin, Židov
j\^l , s. >- , tajne
''ol^^ - -s^«.! žuriti se, bitjeti
i i_,il.l , s. cA'Ca , stup
"'jCJ-I - 'jJu-i usreiti
iU-.l
voljiti
jlt žalost
4 pomoi, udo-
"1)1^1-1 , s. ^^ , putovanja
jUl-l - ;^l otkriti, pokazati
"fti-l -ty»-«l napojiti
*^\s^\ , s. "'(J^ , bolesti
"'ol^ I - C::X. I ušutkati, umiriti
jjJiL-'v'l Aleksandar
''^>C.1 , s. ^ji^,preci
''{•:A_( Islam
'*f.>U > - ( Jl ) pi^ i predati ne-
kome
^5U\ islamski
"'CJl-I , s. pi- , oružje
"žUJu-i - (jl^l spavati na
leima
"^pl-j ,pl. -jC-'i , ime, imenica
cr--
\ , pl. ^,^~^ , sme
1 - ''^w1j slušati
•*i'.' 1
- 1 povjeriti
, zubi
j\^ I , s. j_^ , zid, bedem
jlj-'^s. j^,aršije, trgovi
^ ' 'i . .
ij~. I uzor, primjer
jj- 1 ,pl. ij- , crn
j^^l, s. A- I , lavovi
i|j^'} _ Vj^\ pocrnjeti
"*i\l_^'| - il^'i jako pocrnjeti
121
,A-1 , pl. ^SyA, il,y-I zarobljenik
4.U.1 - *jLiJ sliiti
*;Sill -j[i.| dati znak
^.ij^\x.\ , s. ^_^l , pripadnici
eš'ariskog pravca
"ftj.^ -fLi* krenuti u Siriju
jLwt|,s. ^,pedlji, eperci
Lil - -jlil nahranitiL- I
obii,s. sT-i , rasuti, raštr-
kani
i\x£\ - ji) dodijati
'i\'ji\ - iS^\ kupiti
^i=(ji^\ - Ijc-i uvjetovati
jUjil. - ( j ) J-i^i baviti se
neim, raditi
"*jL-ii| - jl-ii] zauzeti
<L^1 - J^jii) željeti
'J^\ - "j^i biti poznat, po-
stati glasoviti, stei glas
Cli.) , s. "ibi, zime
- ^ ju^ I , s. jjf , stabla
ijoL*? 1 , s. i_^ , osobe
*\Ail , s. "^-njJii, strogi, jaki,
moni
jJil, poz. \j^ , žeši, gori
ji_ril , s. ^. ^.^, zh, zlikovci
'ill^l^ - 2l>ii Bogu druga
pripisivati
"litril , s. '*>-iyi, prvaci, ple-
mii, ugledni
v_s\ysi\ - ( JI) o_^l nastojati
da nešto sazna
>J>il, poz. ^^ , Ugledniji ili
najugledniji
"^UJ-I , s. "^,pjesme
jUil , s. "^^-t , kosa
'iSjjJt.\,pl. a^cUl
,pripadnik
eš'ariskog pravca
S. J-i-i,
poslovi
Ju.il , s. JiJi, zanimanja,
i 'Tj-il
, poz. jU teži ili najteži
JlSl^l , s. ''jSli, likovi, oblici
^,.fX.l , s. ^ , mjeseci
»Uil , s. "i^^, stvari
"'^Lii , s. ^ , profesori;
starješine
"'CUl - C-Cl pogoditi, za-
desiti, nai, dobiti,
uhvatiti
^\j4-' 'i v^' Ispravno je
odgovorio
^Ul _ "'j-'Lfl^ natjecati se
u podnošenju neega
^Ul - ^UJ poniziti se,
. praviti se niskim
J^CA , poz. jj;^ , najmlai
r^-r^[ - jt^l osvanuti; biti
^^\^ ,pl. ^~_;U>i , prst
122
>-'. '
'^J^t,pl. "^^ , boje
tU^I , s. ^r«^ > zdravi
^Ul-l , s. ''>-:-^U , drugovi,
vlasnici
iijU\ , s. ''jj J^ , prijatelji
jjlJI - ''jx-iJ dijeliti milo-
stinju
•jl^^ - ('J^)J^I ustrajati,
biti uporan u neem
>_;UeJ»^\ - C-JcJL^l združiti se
'4 - liill poredati se
V-ilk^l tehniki izraz, termin
Uik!«! terminološki
eLiJrfl - ;j-W»l narediti da seC
napravi
^ v_.—si , poz. v_-j^ , teži
-iu!^l - JL^l slušati «
»I , poz. >i«., mladi ili
najmlai; manji ili
najmanji
'_jjij\ , pl. ^JJJ , žut, blijed
jl^Ju-.) -^^i.-»i požutjeti
'Sl,3r*-^i - ^^i jako požutjeti
'jUl , pl. ''jj^l, temelj; osno-
va; princip^* • f •
-ijU.! - 'J-^l pržiti vatrom,
staviti u vatru
jOUa^ - jJUol urediti, popraviti
^ ^Ufli , poz. i. U , bolji
123
'"•1
»^1 , poz. ^ \.J= , napušteniji
ili najnapušteniji
ij^\ -jUTl dati da poleti;
odrubiti; izbiti
"*;;il^ -'^\ biti poslušan
"'iTlLi poslušnost
'^dm -'Sa oduljiti, otegnuti
^i}^\ -tJl.i nag-eti
*\M , s. v-j-t , lijenici
"*ijl^^ - 3')J»I oboriti glavu
(•Uii - jUJbi hraniti, nahraniti
-žLiH - lJLl.1 ugasiti
JIjLI.1 , s. JjJ. , djeca
e^) -^i saznati; natku-
iti se
j>ll.l^ - jJt. ) pustiti, osloboditi
jLJ»i , s. ,^, polovne haljine
jlj>l , s. ^J», pohlepe, želje
JcJhS - ,jLJ>l smiriti se
^Ll^ - ^_jJ.| oduljiti, pre-
^ . tjerati
J^l , poz. J._^ , dulji ili naj-
dulji'
Si J 1 ' '>J»l^ - _;jJu" oistiti se
^Uil^ - ^LL; pokazivati se
j->UJ;i - p-U»_tl^ podnositi
nepravdu
jljuSi , s. jj^ , nokti
0'J7-'
•* 1 T'i
J>Ul - Jjil zasjeniti, natkriliti
(•ilij^ - •jjlm podnositi ne-
pravdu
[JU;i, poz. ^Lt, vei ili najvei
nasilnik
plUi - (jLfej tužiti se na
nepravdu; trpjeti ne-
pravdu
j\jiS\ -'jjJo\ pokazati, po-
moi nekome da pobi-
jedi
^A.!il , s. jA^ , leda
jlj^S aj meu njima
(vo-Ul , s. "jLsf , Nearapi
Sjl^l^ - 'Slftl povratiti
Jit-I , s. 'J.tl , vrhovi
''jL^\^ - :/0*l^ pouiti se
•fllp^l^ - ('J^)i5Jl1!cI^ initi
nepravdu, napasti
nekoga
"l^ljvtl - u^.^) poprijeiti se
^Oitl - IjIaj^i priznati
J\Jj*i - 00v*i povui se,
biti otpušten
jliifrl^ - jiilpl vjerovati
iJlS^I^ - •LiSCJ:*!^ boraviti u
džamiji
jU~*1 - x, r. t.\ osloniti se,
pouzdati se
'*u>Sr*)_ -u>is-l, meusobno se
pomagati
124
'L.Ct'l - C>1 sviati se
^jLt'l umišijenost
"jUt'l - ji-'l uiniti nemonim
i{xA , s. 'j-i^ , neprijatelji
"fljLcl - tSA*I prelaziti, zaraziti
''j\1tl - jii pripremiti,
pripraviti
^J'^^jA , s. "l>^, ast, obraz
"'u^^S*' -( o«^ ) i>S'*' odustati,
napustiti
V/*l .pl- "*r>' > hrom
^jUsJpI.s. ^^', desetine
^{±yjj.\ - C-i^JLtl^ zatraviti se
^'<.yfA , s. ^Cii, veere
"jUaJil , s. '^/-^j stoljea
-Jli^l^ - J.p1 dati
'jij-l,poz. ^z::)^, vei ili naj-
vei
''(•JUl , s. ''J^ , vlastita imena;
zastave
(iUI -'li-V obavijestiti
SA , poz. ''^ l^ , ueniji ili
najueniji
'J*1 , pl. lilt! , vrh
(o* ^'(p' )poz. Jl^, uzvišeniji; vei
^M\ , s."*>'
, životi
''jCf'1,s. J.V, djela
:6ii
JLp"\ _ J>*\ staviti u pokret,
zaposliti
^jLJ^l , s. "*j^*, vratovi
sjuf I , s. i^f' , stupovi
^A , pl. ^^\ slijep
'rl»^\ _ rSJ'i iskriviti se"^'
j^t.pl. jji, slijep u jedno
oko
•t,b_Al -^>l oslijepjeti
"jl^\ -3>frl biti potreban;
uiniti nemonim
"'jiJ 'f"jj^_ "^ Nee vam ne-
dostajati jedan junak
iCA - Gl šuštati, umoriti (se)
"'jCti , s. %B , blagdani
uy>l , S. ujt , OCl
;jU\^ - oUl pomoi
^j\lnil - ^tl^ uprašiti se
'(.Ljil^ - 'uSil^ zadobiti
*JiL-:il - JiU!il_ razljutiti se
ii'jai , s. 'i\-iJ^, ruci
*v-j\^l - vl^i zadiviti
''t>lS^^ . s. *!» , ciljevi, svrhe
"'j'S^L- j>l potopiti
Jlj-.^l - J-'-'S^t kupati se u
suzama (oko)
jjil,poz. *>.>, obihiiji ili
najobilniji
125
oU<ut
oCai),
126
-JCiij) - ^Ji^\^ iziskivati
e.Lkii\ - -«>.:<< sjeci, vaditi
"^JGJI -OLijI, raspolagati
neim
j\jJI,s. jjl5 , koliine; vri-
jednosti; sudbina
''(.\jlj\,s."f'jj,
stopala; noge
*^\'šj\ -(Jb)'(.jj\ odvažiti se,
istupiti
"j^jji , s. j'Si, neisti, neistoe
j\^l - jA priznati
"'(•Ljl , s. (»-i , dijelovi
"'fCJl -(_.)^L_j| kleti se
^r^šl ,poz. ^ij^, krai ili naj-
krai
^\ ,poz. u-lf , krajnji ili
najkrajnji
"jLkj\ , s. ^;ii
,pokrajine
i^L-juJ\ -;;;—iuJl imati jako iz
baena prsa a uleknuta
lea
''JQj1,s. 'Jjls, brave, katanci
5;1 manji
"*Jjijl - Ji 1 dii i nositi;
umanjiti
'*fiijl,s. "*jJ5,pera
"ol^l , s. "ojj , hrana, životne
namirnice
Jl^l , s. lij*, govori, mišljenja
''fl^i , s.^fJ9
, ljudi, narodi
tC.^1,s. 'is,/,jaki
'_,: K^ i , s. 'j^^iJ\ najvei,
najstariji
urWOXl velikani svijeta
*j^ \ , poz. j^S^, vei ili najve-
i; stariji ili najstariji
^^{s^ \ , s. 'i-lir', pleke
'^CjLS'i - cl-iS'l^ sticati, stei
^ I , s. ^ , sav
"JLLrS^I _{j) Jij:S^^ biti dosta;
zadovoljiti se
zadovoljite se njegovim ubi-
stvom mjesto brige oko osva-
janja ovoga poluostrva
^j\^\ - InŠ^I initi mnogo
*J^\ više
*^\'s<r\ - Oji^t pobiti
^^i poastiti
•iCii^l , s. ^^, ravni, prilike
*>\^,^ji^'l -'j^\^ smrknuti se
J B 1 izjelica
'^\ ^ jrt jesti
"'jCir'l _ 3^1.^1 ispuniti, upot-
puniti
31i^1,poz. t>,'l^ potpuniji ili
najpotpuniji
"c)^! izjelica
127
IrLi^l , s. Ih^ vree
oVI
128
»
j-'.,U - oCi usmrtiti
'jH j^T savjetovati se
''ijis zapovjedništvo
^L.1 , s. *u>^' , mjesta
"*i)Cl -Ol.* nageti
f.U pred
''fU.pl. '^j,voa
*o^''l milost; sigurnost
^ijCl.pl. "'ouCI, vjernost, po-
vjerenje, povjerljivost,
pohrana, amanet
''Za,pl. ''^\
, sljedbenici,
pristaše
^s.'Jx:^\ \\ Mekka
"oUa^i ispit
Vx:L\ - r'.ijC.] hvalitir-lJL: Cpružiti se.
protezati se
'*LiLi.1,s. f-b.', koristi; uži-
vanja; namještaj
•i>bl.i - VLl.) biti napunjen,
napuniti se
"UIl.} - '^4 ustegnuti se,
biti nešto nemogue
jGl.! - jl2.\ odUkovati se,
odvojiti se; razlikovati
se'•< * ' -
"'JLi.l , s. Ji ,poslovice
^^x^\ - 1.1 odgoditi; po-
moi, potpomagati
y* Emedž (ime mjesta iz-
meu Mekke i Medine)
j \̂ ^ ^' narediti, na-
ložiti
"^t , pl. ^j^\, stvar; posao;
stanje; dogaaj; nešto
*»_^\,s. ,A^\, vladari
\*^\ ;pl. ISUj , ovjek, muž
"'sl^i,pl. -iCj.žena, supruga
u-^1 juer
•tCZ.\ -J-^1omrknuti; postati
'iJL-!.\ - iCJ.1 uhvatiti, držati
"'jlill^ -;^1 padati kiša
"^olSlll^ - o'sCl biti mogue;moi
''ilsCI , s. ol^' . mjesta
1)^* - 3^^ nadati se
"'jl'i,pl. t)C\ , nada
^1,pl.Vi^, gladak
'*^\ jasan, lak, bliz
'^l , s. il. I , sljedbenici
;
narodi
';ljCi! jJ.V'1 prošli narodi
"o-t -^ ;.j biti siguran
i^\,pl. li I- '^
1 , Želja
ol^i , s. c-;. , mrtvi
129
*^0-*l. s- "*^'
. valovi
Jl^t , s. tlL.', imeci
ji_^l , s. _^-l , stvari; poslo-
vi; stanja; dogaaji
^) , poz. ^U', vještiji ili
najvještiji
''jCl, s. "^^ milje ( J:- = 400
koraka)
"1^1 , pl. tiy1 , vladar
6a:- ^ \ ^1 vladar vjernika
j.- •' i
, ^ ,' • 't1—--( , pl. OU-. 1 , majica
0-^1 ime ovjeka
i^l nepismenost
Ol da
ol ako
ul - V[ samo
jI da
ol zaista
Cl ja
.^ "'Cl, pl. <jT, posuda
'>.^\ -(cinL-lii obratiti se
^u u I , s. vj-T-"' I . Cijevi
ol;^ ,8. jj I , ženske
i_rL 1, S. ijl—J[, ljudi
4 ..'?
^5-1; I , s. j^ 1 . oC^\ , ljudi
osbl - JiU I nadvisiti
jUa;i.
u^LJl , s. t>-J , kucaji srca,
bilo
'
r'-j-r' I > pl- v^ I'I . cijev
,' •« •^ -
iL-iJl, s.' ^.; , Božji poslanici
:ljl ti
'
^liil^ - '^i;! proizvesti
ol jecanje
'p^"I VI
CnJI VI (Ž.)
^->ol - •? Ju] oduzeti, eks-
propriirati
^LiJJl -^^,Jjl;| raširiti se,
razii se
;Uj^I^ -^r-'iiJl pobijediti
jUflj:JI^ - » a, „n .:;j, raspoloviti (se)
"i|jiiJl_ - i^jJaJl^ saviti se
jULi;!^ - ^^Aij'I^ ekati, oeki-
vati
^pLk^;l_ _ pilJl_ složiti se
jliiJ\_ _ ^jLjliI koristiti se
(>U;~j'l^ - ^>jLi;I_ stresti se
^^^l ~ O-^'l. prei• - ^-.
- p-i^M osvetiti se,
okajati
-JU^-I^ - ^j^M svršiti (se)
( Jp t;A-i:l_ stii doprijeti
jUjjI^ - j.«>^l iskoristiti
(priliku), ugrabiti
9
^La.:
130
ys'jjS\ j>\j^\ iskoristiti priliku
JL-ul - j-iJl^ saviti se, pre-
viti se-•i ^ '
jjj|,pl. oUl , ženska
-žli'l - ^i-\ spasiti
iCk\ - J-fil pomoi nekome
jU:\^ -J^l ispuniti, izvršiti
-žiLi't - 'J-i'l^ rastupiti se
jl-J^'l. -'j^\ spustiti se, sii
'*Ji\jJ. \ -( ,> ) ^Ji- \ skrenuti
"'iLLi.^ - Lil^ nazadovati,
padati
iL-si i^ - ^U; l_ naginjati ne-
kome; povui se
"'=.\jj'l _^jil^ biti zavaran,
prevariti se
j\i.;|^ -jJul opomenuti
JIJI - Jj-'l spustiti; objaviti
"^L_jl , pl. tri-' u-li I, ovjek
jL-JI ljudski
^Lij\ - LUl stvoriti; na-
praviti, sagraditi; poeti
i\JtlH'\ vještina u pismenomsastavu
iULSl^ - j^JLJl zaklinjati ne-
koga; recitovati
'*r'\^^\ -'fj!j.\raspoložiti se
' ' \\ - "v-iji raspuknuti
jUiJ \ , s. y.al;, pomonici
t^UaJI , s. ^-x^,polovine
biti pravedan
^Uttjl pravednost, nepri-
stranost
lil^^l - li^^l vratiti se;
otii - ^^
'*j-\3^aJ\^ - fS^t prekinuti se
pLkJI , s. »-k; kože na koji-
ma se osueni ubija
jL_kJ>^ - j-JaJl^ poklapati se
s neim
jiUiji^ - jikj'l otici
(OjJJaj'l odvesti
"Sl'^1 - i5^'l saviti se,
smotati se
jLiiJl , s. ^ , mišljenja, nazori
jLkJl^ - __,iui odgoditi,
priekati
(>UjM,s. (wo' , domae živo-
tinje, blago
"fUJI - -JUJl udijeliti, dati
jCL.j\ - jjiljl zaplesti se
v-aJ I ,pl. ^jJ 1 , nos
iliJI^ - juIjI provesti
^ ' ' „> " i" •
i^Lui , s. ,_r-*J dasi
jLiJl^ - JOJI trošiti
j ' • ^ " •. .
^LUJI - Ttjrjjl otvoriti se
-> - • ,^ ^' ...j\^l - j^l odvojiti se,
osamiti se
131
"^^•l , s. tr-*^ duša; lino
fl> ^ • ^ -' ^ •
^l.il i'A — 7f i rt Ž ti
osramotiti se
otkriti se,
jlLiJi - y^[ rascijepiti se
*jjuj\ - jliJl rastupiti se
t>\^l - C>S^I propasti
132
'SS\
Jjl prvi
tblill 'jji poetak zime
'. i
*Vjl ovi, ove
iUJjt oni, ti, te
oVjl , s. o\i , vlasnice
''iVJl , s. jJS, djeca
^ ' K
iilVj\ oni, one
^jl , s. ji, vlasnici
^LJ'JljJjl pametni
. .^ > t
^JljJj) ueni
Jji prei
JjVl najbolji, najbolje
ijV 1 , pl. JV1 , prva
JjVuJVb koje
*U jl, s. Jj ugodnici
•j>( (»Gd uh! ah!
''(.Ujl,s. (J*S priinjanja,
umišljenost
ii'l»[ - C_.l»! pozvati, dati
potstreka
^xS\^\^ _ iJUl sipati, rasuti
J(»V^ , Jl*l , s. t)*'l , stanovnici
ukuani
"i\jL^} - ;sxLb} ii pravim
putem
iljia I - tsjift 1 dati na dar
"'f'j*^s, c^, piramide
"'^l zb. im. pl. oj-'l*^ ' ^1*1
stanovnik, porodica
S»l3*i Francuzi
Si'^ \ y 1 književnici
^CJv 1 ^' \ dobroinitelji
^ijtll^") istoriari
jjl^jj'i ^' 1 griješnici, zloinci
<^Sj 3*1 Rimljani (Talijani)
^tUJl ^M pokorni, poslušni
'L~>_jJ!}>Vy\ arebiste
j^^y\ savremenici
jliJI^'i licemjerci
^i^'j'^S Dobro došao! (za-
pravo: Došao si svo-
jima pa budi ra-
zonodan)
•"'iljU\^-dšk \ uništiti, upro-
pastiti
0>1» 1 , s. J» I, stanovnici,
ukuanii'* i ' ^ ... ...
j»» I ,poz. (.Ji- , vazniji ili
najvažniji
''JO^ -[)>'l napustiti,
zanemariti
*'jlS* I > s. U>, strahote,
opasnosti
(^ j ^_^ 1 ,poz. Cn'jt lakše
o .—»I Ala ie strašiv!
is^ to jest
133
»
is\ da (uvijek sa
zakletvom)
43 S isl da, tako mi mogagospodara!
koji?
ri
Su-»
"fUl
- ^1 vratiti se
Ijad (ime arapskog
plemena)
tebe
uvaj se!
vas
s.''f_j^,
dani
nas
njega
nju
njih
njih (ž.)
mene
koja?
- jT dati
, s. ^.siroad
- 'J'\ odabrati
- j^jiprivrstiti, svezati
- ''^Ss zahtijevati
- A»ji stvoriti
-(Jpt^jl nadahnuti,
objaviti
s^jul^ - '^S\ pohraniti
jkjl ili (ijLjV t , s. Ju , ruke
•ilJil - (iiT muiti, uzne-
mirivati
"^r^l _ Cjjji donijeti
"fU«! - jP»jI oporuiti;
povjeriti
JU»;1^ - J^jl dopremiti,
dovesti, dostaviti
UjI takoer
-Jll^ _ 'j.S\ skupiti
iUl _ jiejl prijetiti
"iUl - jjl ispuniti
iUl - jLjjl naložiti, potpaliti
jlil^ - ;^jl natovariti
^ ' - .{
JiLil^ - JiJui probuditi
-> ^?li^ blagoglasje, harmonija;
note
d(ju\ - 'JxA uvjeriti se
i-M^ - 'dj\ dati, obdariti
i\š[ - iTji dati znak
j,\ji\ - 'l'\ narediti nekom"3-
da nešto uini
0L51
, s. i>^ , zakletve
0^1 -(;)u-' vjerovati; vjera
^cM\ - 0-5 1 krenuti u Jemen
U' I što god
o-^ 1 ko god
134
O-'i gdje?
Li gdje god
Lol koji od nas?
~^(ju\ - ''aj\ zavarati,
priinjati
L^l o! vokativna cestica
za m. r.
uiji o! vokativna estica
za ž. r.
'pjCI koji od njih?
^ > i«koji od njih dvojice
ili od njih dvije? '
_is, sa, za, u, pa, tako mi!
ili Tako mi Boga!
v\,pl. itl
,prodava,
trgovac
,pl. •^\yA , vrata; vrsta
papa
Babilon, Babilonija
,pl. iSi\y^\ . jIj-i )
pustinja
sino
'^^
VGi
:);>.'
'oii.
oUT
jjli hladan
'A
-JLL'
, pl. 5j^. pokoran,
krepostan, pobožan
,pl. ^L'i , neistina,
ništetan
, s. ^ l>,prodavai,
trgovci
, pl. ob I , vjena
L divan
i —,pl. jt 1 , bunar
sila, snaga
"'cr^i ,pl- utjjI, bijeda, nevolja
S-u Loš li je!
»^'li cio, sav
w:^ kraj njega
^U: , s. ^ , mora
iji — (o«^)i~-i? istraživati,
raspravljati
^ ,pl. j^ 1 ' j^ ' jU^ , more
'jal^ 1 ^==4-1^ Sredozemno More
.-
—
< po, prema
'^if šteta
"lp4* - CpT biti tvrdica
Jili: za vrijeme, dok
'JJ4 ,pl. tjii' , tvrdica
^*U , s. i^Ji; , krasote
"žj/ — iV poeti
'*Z U Jo pagoda, mnogobožaki
hram
jV ime sela kraj Medine
135
*'j jiT, pl. 1)1 Ju I , zamjenik
V-*;' , pl. o^-MI . tijelo
"'_>V beduini
jx> — \jj pokazati se,
pojaviti se
"^Cu jiT,pl.
'^Jju' , krasota
'«xJ^ nauka o tropima i
figurama
'^. - ^. initi dobro,
biti poslušan rodite-
ljima
V. .pl- -'^^. ' >
pobožan
'j;,pl- ->jJ , kopno
Ir. dobroinstvo, dobro
djelo
j-, pšenica
-ž^' — hj: ozdraviti
i°^ — i^. strugati
''j'^ studen, hladan
^ "'il/. ,pl. :.y^., ogrta
^'jij^ djetelina
tjj - j1^' pojaviti se,
pokazati se
^3'J. >pl- "cijJ. ,
svjetlica
''^>!,pl. '^/i,veo
''ii ^ ,pl. olT ^. blagoslov,
napredak, srea
iJj^. - i)^, podaviti noge
i lei (deva)
ts^i poljski, pustinjski,
kopneni
'4^. > pl- ^J-'.' stvorenje, svijet
ij^.,pl.tSjl^., pustinja, polje
ju;^ pošta; 12 milja
jj._/ blistanje, sjaj
jT 2. jT opljakati
iJl ) , s. i^^.....; , ravnice
oL:.'—; ,pl. ujtCj , vrt
^L1^ — J=_j prostrijeti
j_J,pl- '-ia^LJ, ravan, ravnina
^ ovjek, ljudi, svijet
'Ji^ obradovati
•p5Jc5>ij Blago vama!
_/ Ua.) , s. sCa-u ,pouke, uvi-
davnosti
JJi — (-;)>^ ugledati,
opaziti, vidjeti
> ' - . -^ .- •' . , ,
^,r-aj ,pl. jl.-»-il , Vid; oko
>-J,pl. *jy-^. ,
pouka, uvi-o,A<aJ
avnost
»lii (za m. r.C^^ ) nekoliko
(od 3—9)
*.*^ ,pl. ^ , ^_ , komad
mesa
136
ijCL nerad, lijenost
JiJ ,pl. "lUl^j, hrabar
^ij,pl. o^.' trbuh,
utroba, unutrašnjost
-ju — d-v Opremiti,
poslati; proživiti
'•l-ii poslije
juij ~J^ biti daleko
ji-Aj,pl. tljuo
, dalek
-> -1
'. r •'
"'.^'t ^-^ ,
pl. o\jj^. . •S*^' deva
neki
'(JjJ:^ *ja-^ neki pjesnik, pjesnici
?,? >
l_j-Ul^^ ,
« I neki ovjek, ljudi
^Uoju ,
jIA; Bagdad
j mržnja
i., omražen-*•' '' V. . .
^yL; — j^ciniti nepravdu
J-ii 7 ^^ tražiti
•^Li. - 'JL_ ostati
-> ' • >
i.^ , krajevi.
dijelovi zemlje
^H«j zb. im. govee
s;>ij, pl. o\^| , krava;
govee
i,pl. e-U , kraj, dio
zemlje
!jo , pl. tlJL; , ostatak
-flSCLj -( Jc ) j^ plakati
za neim
(u*)J^ plakati na nešto
:'^$CJ,pl. ol^^SlJ , kolo
fXl; pošto?
^lli j^ za koliko zlatnika-?
jjSCj — ;;;X-^ podraniti,
pristupiti
j^ nego
il bez
-i^l' — ::Ar kušati; staviti
na iskušenje
-{jl' briga; iskušenje
ijl , s. jJT, gradovi;
zemlje
"*J.>1', pl. ollbsl'
,plonik;
trijem
^iiil jasnoa govora
"*: jjT . jjii', pl. "j>l . oiA ,
grad;
zemlja
ijj*JlJL''I 'sjji islamski grad
•*Jii — 'Jb žderati, pro-
ždrijeti
»UJL; , s. ^. , dobri govor-
nici
.»UJL. ime mjesta • u Rusiji
(današnji Kazan)
il^JiJi Beograd
'^'f^,~ ^. postii, stii,
doi, saznati
137
'i
iU.
^:X31^
o^^se—
J
glup, ogranien
,pl. tuL , dobar go-
vornik
da
—'Ji istruhnuti
,pl. C^, nesrea
-'lii
praviti, graditi
,pl. i-l. I, Zgrada,
graevina
Venecijanci
zb. im. j^jt;, jagodica
prsta; prst
pl. oll , ki
vino
postrance
lino
Umejjevii
Abbasovii
pl. u>r»-i > sini
graevina
pl. ^, graevina
L,_lxJl i^ oblik rijei
4 *'>pl. oLL. , kerka
vl_« vratar, podvornik
iSiljJh il^' , s. i il;, pustinje
^r>. - (^ tip '^1;' otkriti,
kazati
o-jj Bosna
i5jj-jj Bošnjak, Bosanac
Jaej^; Ijepota, svježina
"l^^' - SV zapanjiti,
nadmašiti
jL. _ o^ biti jasan
CJ1 nauka o poredenju, me-
tafori i metonimiji
^ ,pl. o_^, soba; kua;
stih
— oL biti nou;
prenoiti
ali
- I>1; nositi jaja
"*.>-; ,s. ^>-^i, bijeli, bijele
zb. im. j=^_, jaje
5_,Jalj - _p4h životinje
veterinarstvo
^fV; T f-^'prodati
i>_j medu
tiJiT nJ tiJui 6^' pred
"i>j' — 'c^ rastati se
u^j jasan
,pl.
•t >>
j, dokaz
dok
, sobe; kue;
U-:.u dok
138
o tako mi (uz rije *iil)
IT ova
CjI" . i j; pokajati se
ilt ta
oiU Tako mi Boga!
_^L- - ^ IJ urotiti se protiv
nekoga
5rtJ , pl. 6^=^' , kruna
jrl*, pl. jl==J, trgovac
^jiT,pl. '^j\y,era; istorija
j^V'l'^^ij' istorija književnosti
»^Ct , '^tlT deveti
ie ^tli devetnaesti
i,(•u potpun
^& koji ima datula
-«il' - ( (i) C/'l djelovati
fI' -
odgoditi
Cjili" pristojno se
držati
v_jSl: izobrazba, uljudnost
prema nekome.* i' - Si
. .^ot - ^M uzgajati
iil; - isjI predati, izruiti;
dovesti
O-.jL" - u^l oglasiti; prouiti
ezan
(j-*—
'
•irl'
.>is-
^'
jt
'Ju
"r-'
XcUJ > ,'Jas\Z
-I osnovati,
utemeljiti
- jT I pojaati
_ (^- ) 'Jl' muiti se,
osjeati bol
- IjJI sastaviti, napisati
- ^IT savjetovati se
- jllT promisliti,
promatrati
_ 'JJ\ postaviti za-
povjednikom, postaviti
poglavara
- (>•* govoriti Cj^A
(Uslišaj!); osigurati
- jIt raditi polagano
i promišljeno
- SS\ tumaiti
- Lj" propasti,
upropastiti
Propao! Proklet bio!
- S^f^ natjecati se
- •i^C; udaljiti se
- Ci^Cj mrziti jedan
drugoga
- JjlJ mijenjati se
- \ 'S. proglasiti nevinim
- '»-J slijediti
,pl. "'f^Ci, pristaša
139
"ij!/ - A' priopiti, javiti
OjJ, s. i^ , slama
J>f - J^ posiniti
il»j" > zb. im. iImj , slamka
jaJlii - ^>L' uiniti svijet-
lim
uj^" - 6?;' objasniti, razja-
sniti, protumaiti
—^ - li dovršiti, svršiti
•* •' *- ...^—i-T - p-J zarobiti
^&j - 0^ (jj. oklijevati
jU , s. ^,-=.1: , trgovci
jj jljž - i Jo^ obnoviti, popraviti
i_^ _ >_j_^o. kušati
,_^;.n^ - [>C<i^ olijepiti,
okreiti
ji -J.=2
pokazati se
s_~Jui - >-.-J.r^ Ogrnuti se
ogrtaem
i_Li - J» ugladiti, izbrisati
^ _ mrlje
^j^ - Cjj^ obui arape
j^C^ - ji^U zavidjeti jedan
drugom
odobravati
.i.^ pod
jji - i^j^ natjecati se,
takmiiti se
">. r
Jl^
- ijiSš govoriti, priati
- 'fs^ priati, kazivati
-'is^ ograniiti,
odrediti
- Sj-=- opomenuti,
upozoriti
- SS- pisati, osloboditi
pismen
- ^jo. izmijeniti,
iskriviti
- iJS» pokrenuti,
maknuti
-(Jp ) "^S^ sauvati
_ -^^^ sticati
- j>U=^ uvrstiti
- "ja^ poticati
_ pi^ zdrobiti, zgnjeiti
- '^J. ustanoviti (se)
- ^3iJ ustanoviti
- LiU zaklinjati,
tražiti da se zakune
- lS- premjestiti (se);
okrenuti
_ ^S^ svršiti nauke,
absolvirati
- LLi osuditi, pripisati
nekome grešku
- Ciii zgrabiti
_ (^) ijuto- olakšati
140
,J^ - (u* ) "i>^
proi se,
okaniti se
y^-
141
&^
• /*-** ?» 1
;iu-
u>»
- ^clJ slaviti (Boga)
- J^ napraviti da-
režljivim
pl. 9.LJI, devetina
devet za ž. r.
devet za m. r.
devetnaest za ž. r.
devetnaest za m. r.
devet stotina
devedeset
- vi- osuditi, smatrati
glupim
natkriti
Jl-j
~L-j
- i-ŠJi umiriti, ušutkati
- 'jils lei nauznak
- 11^ napustiti, ovlastiti
- |U rei na kraju
klanjanja:
Oll «_»- j j pL-Jc (.5LJ I
- ( Jp pJL predati
(Jp ) pil pozdraviti
»- ^-i«>.> » t^^'t
^Jj,^^
J- tješiti
nadjeti ime,
imenovati, nazvati
kazivati, pre-
davati
- JlS ugojiti, utoviti
- i>- ocrniti, pocrniti
'fSfc'
- C)C- poslati
- f«tJ5 zlo slutiti
- ^{JH svaati se,
erupati se
- iljCa združiti se,
udružiti se
- jjCiJ dogovoriti se
- iuii raspršiti, rasuti
- »AiJlj junaiti se
->> ' -
> • -• 1 " *^
>! ' .,
jxlj - j!ijS mnogo govo-
riti, prenemagati se
jjj-^ - ijiiT pojaati, podvo-
struiti
- Ci^ poastiti
- (^ji-Jij postati kaovrag
-'<-r>~-
ostariti, obije-
liti nekoga
^JH - jL__i sagraditi,
uvrstiti, oblijepiti
j . '
.i
li
- ?^JU; hrvati se
- '^Uu" izmiriti se
, s. wjL^" djela (pisana)
- ts^ istupiti,
istaknuti se
- '^Xo vjerovati,
potvrditi
dignuti (pogled)
gledati na ovjeka
- «jI^ obložiti
-cJu objesiti, razapeti
142
CCflf - J^ klanjati; zaže-
Ijeti Božju milost
Njegovu Poslaniku
'^ - jL«^ odluiti
J^^ - -JijJ, sastaviti, pi-
sati djelo
IjijiJ,pl.Lk^lJ, djelo (pisano)
„^j^ - <-^j-^ spustiti, oba-
rati (pogled), gledati
niz ovjeka
- j'j^ slikati
- jLS^ uloviti
- C.^ mnogo tui
-'JiJij^ zauzimati
- 'f-S izgubiti, potrošiti,
propustiti
->i -
Cp^
~> J ' '
i^" (J\)Ci^" doi, doprijeti
143
>!,,,namjeravati,
htjeti
il^~' - J»i oslijepiti nekoga
ijjju _ ijj^ zamijeniti,
naknaditi
jiu^ - 0^_jc naknaditi
Ji(if - JšCu' praviti se nevješt
i^i" - ^^ pokriti
'j-U' - jjfc pozatvarati
-«-« - _«-» mijenjati se
-^*-" -^ Crf bez promjene
--^-i-r^' - C-ii udaljiti,
otstraniti
^A_*j - _Ac mijenjati
^li: zb. im, s. i-lir, jabuke
^lij", pl. ^_ljij"
, jabuka
^lij , s. i=.liL;, jabuke
o(i3 - jd" zatirati se,
gložiti se
rli- - ^l« sporazumjeti se
CAj^, istraživati,
pretražiti, prekopati
^=*-«'" - 'a^ ucvijeliti
^7 _ •^_^- granati se
^^" - \J obradovati
•ij^ - 3j^ razii se,
raspršiti se
"^jj^Ji - Jj rastavljati
^UT
šlju
- jlii; izvoljeti
- (_pJ odlikovati, pret-
postaviti, promaknuti
- jiiJ ispitivati
pregledati
- ^^C-^- razmišljati
- "^^^ promisliti
- .-i-Ju: praviti se
filozofom
- 'j'ji prepustiti
- 'S^ oholiti se;
mnogo govoriti
- ^'(Lr susretati se
(od Jj) uvanje,
pobožnost
_ 'j:^ boriti se me-
usobno, potui se,
zaratovati
jjfej - CjUj biti u blizu
- ^š uiniti ružnim,
osramotiti
- foJL; pristupiti;
napredovati; prethoditi
neemu; prednost
- jj5 odreivati, cijeniti
-fJi5 ponuditi, staviti
pred nekoga, dovesti
- jJ uvrstiti, potvrditi
- ';JJ isjei; skandirati
- 'jir slijediti po tragu
144
"j:,ui
- Jjiij" pregovarati
povratiti se
JjJJ
•i
natrag
- J^" rei na nekoga
nešto
uvanje, pobožnost,
bogobojaznost
- Jy prisiliti da rekne
, pl. tLjJI bogobojazan,
pobožan
- l/Kli dopisivati se
- i Cd; meusobno se
razgovarati
- 'J^ oholiti se
- Caj reci: jo I »»I
(Bog je najvei)
- cJiS^ pouavati ne-
koga pisati
mnoštvo
- OJi^ smatrati laž-
nim, ne vjerovati;
demantovati
- S^ ponoviti
plemenitost
- f^ poastiti,
odlikovati
porazbijati
- (iJiSl" govoriti
- pi5^ govoriti,
razgovarati
<UJb-
ilrtUl
•-'(E'
jjU
41 ,-
JjJlE
L^lM_?;-t
- t^d; uzeti sebi
primenak> >»
pl. J^, brežuljak
-^ ^ itati
-^ *::5; blistati se,
preljevati se " ^
,
- jJi" sresti, doeka-ti, primiti
prema
- cJu prozvati
ona
- oS-' obojiti
- aJ napraviti blagim
- 'J'J^ praviti se
bolestan
- ojfe praviti se
mrtvim
- ik rastezati se
- »H uživati
- 0-^ pretstaviti,
prikazati
- SjlI pružiti se
- iJ^ pružiti
zb. im. s. »ji. , datule
zb. im. ^, datula
- j^ biti obijestan
- i-j- trti lice o zemlju
- j> istrgati
145
> ,1 '.-
'J^
>r ll-J
> >-r.
'
4 11- ••
-^
ji-Aj"
držati se
neega
- jJi laskati
- jl željeti
-^ razlikovati;
smisliti
- 'JIl: prosipati se
- ^tj sašaptavati se
- Cr»G3 nadmetati se u
kupoprodaji
- '^Lb svaati se,
prepirati se
-^Oj potpomagati se
-(li)CrJtj natjecati se
- fjLb praviti se da
spava
- Llr praviti se Bozjim
poslanikom
-(Jft ) i^" upozoriti
- j^ spasiti, izbaviti
- Jji ukrasiti
- (.Cjc) l^ kloniti se
neega, povui se
- OJ^-J silaziti
- Oj-' postaviti; spustiti;
objaviti
- y^^ pokrstiti se
ai raspoloviti
naslagati
jl^\jT
^l_y
'jj.l.
JV
Jx^ J
Jr-'V
- j^ srediti, rasporediti
- Ir^ uzdahnuti
- JiliJ provesti
- L-JL" istražiti, ispitati
- 'J^j^ prenošenje vi-
jesti preko velikog
broja ljudi
- J^ljT spojiti se
- 'f~^[y biti edan,
skroman
-xS\y ugovoriti, -spo-
razumjeti, se
- S\y slijediti, jedan
za drugim dolaziti*
- IjU pokajati se
- (til) *^^; upraviti;
krenuti
- { lin <fj upraviti,
poslati
- ^JLmJ; nalaziti se u
sredini; posredovati
- V—S' širiti se
- ^S proširiti
_ '^j proširiti
- ^j: obuci, ogrnuti se
- 'S^j: uvlaiti se ne-
kome; doi do neega,postii
- S^j dobro spojiti
10
t46
^*'-'•V^
- tAS preporuiti;
oporuiti
- Uij; umiti se, uzeti
abdest
vjersko išenje
-'Jf^ biti obilno
preminuo je
-Jj>j umnožiti; uštediti
- j*i uputiti, omogu-iti da uspije
-'S^-i poštovati
- 35^ osloniti se
-(_j)^S postaviti ne-
koga za nešto, povjeriti
- Jjl upravljati, vršiti
'Jy - (i> okrenuti se,
okrenuti leda, otii; po-
staviti nekoga za nešto
y' ova
"fjjj - ^IaJ srušiti se
. • ' -' ' ....juaat - iJL* pnjetiti _ ^
™ju" - pJU smrskati, zdrobiti
"i^u - S^* požidoviti se
ijr«iT ova
iljAJ - L» pripremiti
j ova
ol?w , s. rt, krune
u-i" . Pl- i-^>r' ' J^rac
"*jw; - ^_ olakšati
147
J. 1.4
^ ^ > -
w;Li{ , s. i-ij , vjerni, po-
vjerljivi, pouzdani
iiJ - (;^> jjj pouzdati se
iij, pl. oUJ , vjerodo-
stojan, pouzdan
•*jiJ - (>)3if' dodijali,
biti teško
''jjL* težifta
''JJLJ težak, teško
^1 .ibJSj Izgubila te majka,
t. j. ne bilo te!
ii-L* , pl. oiC't , treina
i.>i} po tri
Viu. "*i>U tri
ii-ife trinaest
;tlw*>*t tri stotine
iVT':^^« tri mili
o^':^' trideset
^I^VT'i'>tf tri milijuna
^' zb. im., pl.^^', snijeg
(f ' oi tu, tamo
'(f zatim
jfe; , s. "^ , piodovi
^ » <jLž. osam
,Q' po osam
osamnaest
dvadeset i osam
^^U osamdeset
CjJ- , pl. 0^**1, protuvrijed-
nost
o-s , pl. o'-^ ' osmma
t>£ , pl. o^ skupocjen
iLi" hvala
<llf po dva
^liu dvije
(>J — ^p saviti, previti
v-j^,pl.^l^i. ^Lj, odjea
Vp,pl. V.^%vo, bik
j'^f.t arapsko pleme
Semud
C"*jjUr dozvoljen
^L., pl. e1y», gladan
"jC, pl. "o*^ . susjed
i=^jU, pl. f-jl^r . u^r dio tijela
*i jU-, pl. oLjU., tekua; dje-
vojka; robinja
Jt^ ' P"' 0>^'r ' '^°i' '^'i''» stvoritelj
Cjl^ sjedei
^U., pl. ^1^ , džamija
IO*
148
i-.L, pl. oU-U. , univerza
v_J U , pl. ^' 1^ strana, kraj
"ilj^ ast
J»U ,pl. JUJ. t>Gto.', neznalica
wj* , pl. >-jL» 1 , duboka jama,
bunar
il^ prostrana haljina koja
se na odijelo oblai,
džuba
*j--» zb. im. ij<^ , sir
jU.,pl. O.^- . silnik; Silni
(Bog)'
JLo- , s. J-» , brda, planine
oL— strašiv
->.' • '
t)-r» .pl- U^? ) brdo, planina
^,p!. »L.^, lice
"^lla-, pl. o^ll» , brdašsce,
brdeljak
"';S1,pl. *:iX , tijelo
, pl. url=t» , magare
— Joe^ nijekati, poricati
jL.,pl. jjjL» . j1ji»
1 , djed
-^ ^ > fi ^Ju=. -^ j^ truditi se, nastojati
oc. marljivost
IV jako
jIj^ ,pl. jJ^, zid
ob-i-r , s. jOf- , zidovj
ijjLj., pl. oo. , djedovi, preci
t5jJ^ korist
liJi* ,pl. j>»l, jare
jjj«. ,pl. jJu=.,nov
v-jj«^ — CjI^ tegliti, privlac
iti
f!i>-
, pl. fj'i* , deblo
»jjo- , s. f-Ji» , debla
j^ — j^ tegliti, vui
'j^ genitiv
ii\jc-. zb. im. ^j\^ , skakavac
**'-»? >pl- ^'•'S?- > rana
''si^ smjelost, odvažnost
'^ >pl- 1;*
' ^-»'-^f- » zemljani
sud za vodu, lonac
^tJt ~ rSr raniti
rj^ > pl-o*.;-?-
» rana
°->wK- . P'- ->3-r. breme
^ok-Sr 7 "^S* tei, trati, ii,
dogaati se
^.^.Pl- o-l-^. ranjen
'ji_^,s. Vj.__^, grane od
palme
"'sjj^ zb. im., pl.jJl^, novina
iljJ — isj* platiti, nagraditi
(o»-) tSJ» naknaditi
^Jjil Alžir
149
jlj^ mesar
-£>=., pl. "flj-'l, dio
->>• osjekaj. -
(•> skraeni nainimperfekta
'^.j^ ,pi- 'jfJr- , ostrvo;
poluostrvoi ' > ^ ' . . . .
u-o. — ^,f^ ispitivati, pipati
(bilo)
jl-», pl. jL_s- 1 , tijelo
ijL^ — ^^ usuditi se
__>.,pl. fL-j^ 1 , tijelo
» > ^j_,_-s. smion, sran•> - ,
^5^^ Što je s kreom zidano
"^S-T ~ S^ uiniti; poeti
't\sf napuštanje, ostavljanje
, anak; velika
ratna laa
- CJu dovesti privui
wi=. - C__U obui ogrta
j>U,pl. Ji<^, krvnik, džellat
"o-iL- , s. >t.r^ , društvo
iJ>U veliina, velianstvo
jl1», pl. j>U
1 , jak, snažanj • > >>
jj», pl. ijJu> , koža
j-jJl» 7 CrV sjesti, sjediti
%Jr led
i-^i}f . pl- i-^^ • ^L—V ,drug
*-^,pi.
r mnoštvo
jL*-, pl. oliL*- , anorgansko
bie
JjVl liSC*- džumadel-ula (5 mje-
sec u mjesenoj go-
dini)
ijH\Ji^ džumadel-ahire (6
mjesec u mjesenoj
godini)
JdU- skupina
';^Lf-' skupno, zajedniki
JL*- ljepota
''Ijf — 1^' sakupljati
f-T .pl- ?y^ >
skupina,
množina
Cif-' ,pl. '^', džuma; sedmica
J-i- ,pl. jLf,, muška deva
^J'V >pl- t)^> skup, nekoli-
cina; sve; reenica
*L^' svi, sve, skupa
o» — or pokriti;
smrknuti se
7-u»,pl. i=o-f» I , krilo
"> ' ^ - > '
'
:j^- ,pl. JJ^- , mrtvac
oll. - j.' zgriješiti
"L-j^ neist
i.u, pl. oUo. , basca; raj
x^ zb. im., pl. j_^ , vojska
150
c
151
iiJL^,.pl. ijU.-*, zid, ograda
*^\^ Hatim (ime ovjeka)
*XL\1, pl. "oUlC ,
potreba,
nužda, nevolja
VU,pl. r*£- hodoasnik,
hadžija; hadžije (zb. im.)
J* liili'i jedanaesti
oiUi jedanaesta
'^jj^\ S iSilXi dvadeset i prvi
•i 'jU. vru
u-jU^ , pl. ij-1^ , uvar
Jwl.^, pl. "'jCo. , zavidnik
£.U^ osim
*_^Lcr,pl. ^j^U prisutan
j^. , pl. '^1^ , kopita
^L., pl. ili. , koji nešto na-
pamet naui; uvar
/"^, pl. f^ , sudac
" Jl^,pl. "*Jl>b^ I , stanje
''ijL^.pl. "^oVlJ , stanje
JU. sadanji, tekui
J^U , pl. *oiL l^ , trudna žena
i >
w-» ljubav
JL-» , s. jl» , užeta
IJl^ Dobar li je!
,A»- , pl. J!>-<>- , tmta
isT ~ j^4=^ zatvoriti; uva-
kufiti
'JjM Abesinija
1l.:» — J»-:»^ propasti;
pokvariti se
''jl.^.pl. 'JC*. ''jL.*! , uže;
sveza
ji^l jlT veze ljubavi
'jl.»,pl."oCjLo^. jC^, trudna
žena
.-.0-^,pl. *L».I , miljenik,
prijatelj
«_*::•, pl. "'^^JL* , smrt
j^ dok, do; akj , f i '
>i^ - ^». hrabriti,
poticati
'#-# hodoastiti
V hodoašenje
^-t' Hadždžadž (ime
ovjeka)
rA- , s. rU , hodoasnici
''sjli- zb. im., s. ^', kamenje
^''CL'jj. ijjt kockasto kamenje
pl. ^ , dokaz
^\{^iit oprosni hadž
_,^ zb. im., pl. jLe- I • »jLž-^
kamen
152
^J^ skrbništvo, zaštita
*Jjt prostor izmeu Kabe i
njenih temelja koje je
postavio Ibrahim a. s.
''s^'.pl. "j^, "'ol^'.soba
"*jV - 'S¥ ii svezanih
nogu skakutajui
"*(vU-',pl. ^yit , koliina, veli-
ina nekog tijela, za-
premina
pl. jj-
kazna
'Jl*, pl. jjaj-
,granica; šer.
:\i=~, pl. cjJ^^-^ > kova
jjjlo , s. Jua-, granice; ser.
kazne
j/aoT strmac, strmen
"'^j^, pl. ii^U , govor, razgo-
vor, izreka Božjeg
poslanika, tradicija
"'jjij>=^ željezo
*llc- prema
j^ uvati se, bitij-^
oprezan
'jj^, pl. "jl^I , slobodan
t.:orati, oranje
'ij,\j^ toplina, vruina, vatra
!_;» ' 0-^>=- uvati
"'(•1^=. zabranjeno,
nedopušteno; svetinja
•* . ' 1 -* * 'i.^>,pl. ^jj^,xdX
^j'jJ- korist; sticanje imetka
*u^^ - z/j^ hlepiti
,pl. oj^^^, Oj- I, slovo;
estica
silili Li^ estica za dozivanje
^jC'j^ -Yj°-
sprijeiti, zabra-
niti, ne dati - ^
,
C'jj^ i\jL — '^J. biti zabranjen,
svet
svila
1>".w^ pohlepan
"^flj- , pl. fj^ , kolan
^(^ odlunost, pouzdanost,
razboritosti. .*>.'i.j^
,pl.
fj* , breme
oj* - o>^ biti tužan,
žalostiti se
oj«^ zabrinut, tužan
"o^* , pl. "olj-^t , tuga, žalost
osjeaj
-^ C,—i^ raunati,
misliti
— 1,-^ raunati,
brojiti
samo; dosta je
uimeBogat. j.
besplatno
zavist
lijep biti
^ ,pl. ^oLI-, lijep
*,pl- o-f^ , ljepota
153
J'iH\ o^ lijep uzgoj (ljepota
uzgoja)
ij^\^—» lijepo vladanje
*''* -*^'>-^ lijep izgled, lijepa
izgleda
•,pl. , dobro djelo
--• > *-• >«^
, ^^—J-l dobro djelo
', pl. x-^ , zavidnik
j^^»J v.i~«o. j S. (^ - , sijeno
s. ^ Li^ , sijeno
i.sUto-
, pl. oL-,a»,piljak
^U»
j-'.,pl.
menite rase
žeti
( , konj ple-
<^ct.,a» - t>jfc,^a» ukazati se,
pojaviti se
,pl. cjj-^ , tvrava, grad
- ;3l^ nai se
doi, prisu-
(>y»o. utvren
- - stvovati
Ji» — ^2=. spustiti, pogeti
^Ja.^, pl.>_jiu!|, drva za gorivo
"'JisT polukružni zid okoHidžra sa sjevero-
zapadne strane Kabe'i , j > >
Ji»,pl. ^jJbu^ , dio
opkoliti, okružiti
->!.
,S.
,P1.
kopati
o. , rupe
, rupa, jama
uvati, napa-
met nauiti
,pl. j>«-
,
dužnost
j=r,pl. ^yJ- , istina, pravo.
— \jr- obistiniti se
^i=r 7 "Ji:^ poniziti, oma-
lovažiti
J-i* , pl. Ojj^ , njiva
"',;jis^ neznatan, . omalovažen
ij-i>., pl. jji^ , istina, stvar-
nost, injenica
kXS^ uistinu, stvarno
""io'lS^ - ^t priati
'*i'l!i,pl. "*oi;i^, pria
"^jJCL, — ',SL, suditi
"*pS^ , s. ili^ , mudrosti,
razlozi
''pŠCl*, pl. "^flSC^'i , propis,
odredba
''CJi.pl. ''(^.mudrost,
razlog
"^^^, pl. *uiCL. , mudrac,
mudar
ij:A=> dopušteno
J>U.3=t r J=' biti dopušteno
"*._iJ=r - CilT zakleti se
154
vJi»- savez
J^ ,pL Jji-> j5Ul,grio
'(Jb-,pl. "f^L* I , blagost, razum
^JU, pl. r>U1 , san
^L* sladak
J^ — J=. doci, nastupiti
"'Ol^,pl. J.. , nakit
> ..^>
Jb., pl. »tiJLo. , saveznik
jU~^, pl. jj*- , ^^ , magarac
JU- nosa
j! La^', s. ijjlJl ^>L»^ , vjeda
'i. U- zb. im. ^^ ,golub
|.» punac; svekar
'jj- žaoka
''»JuIe , ''jL*- zahvaljivati, slaviti
"^j^ hvala, slava
"'_^ , s. jj-1
, crvem
;j.8- Hamza (ime ovjeka)
"''jj- T 'Sj- nositi
"iJ-^, »pl- ''Jl^i teret, tovar
Oj-j\j>L»- ,pl.uyJl jJu- , vjede
^^ , pl. *f»-J , roak, prijatelj
C-f zagrijanost, privrženost
^iCLT , s. ^^Cl^, pristašeAhmed
4.*
ibni Hanbela
.>.
o*—- samilost, milosre
IL* , s. i-i»- , svodovi
*> ' ^ ^
, pl. U. Us-, pristaše Ahmedibni Hanbela
rasrditi se
'C-i^, pl. ceu , svod
t>:3. _ O" eznuti, jecati
'Jlj»^ oko
-> .. '
— is^ sadržavati,
zauzimati
i>>^, pl- "1>lL=^, atrnja
ii^ - 0*^ iznemoi
Jj=^ preinaka
l)^ oko
vCJ. život
''oCJ , s. i^, zmije
^ Doi!
'j">pl- '*^?'. živ
''CrT,pl. oU^ , zmija
ii-ls^ gdje, kako
Cv gdje god
- 'j^ okli
zapanjiti se
"^Sjt^ - 'j^ oklijevati, lutati.
ij^ smetenost, izgubljenost
*o\^^ , s. 'Ja U , zidovi, ograde
J_» , s. il-. , varke, do-
vitljivosti, izlazi
155
aJLo.
->.iL*
, pl. J--. , izlaz, do-
vitljivost, varka
"ujo. , pl. 'oL^'i, vrijeme
yi>
tada
\_^_o., pl. *oC\^^ , životinja
i;_,j-» — C)^ približiti se
c^U. u nadi prevaren
j* U., pl. ''iJ^i , nevjeran,
izdajica
^ U., pl. ^ ly.
, prsten, peat
sluga
"r- jU. izvan, vanjski
*^y- . pl- Sj^r-.Li , propao,
izgubio
''jiU., pl. oj^Iu., skrušen
iu*li poseban, naroit
(j) u^li što neem iskljuivo
pripada
"'OU , pl. ^\jJ- , odabranik,
doglavnik
*Jli,pl. 'jl^t.ujak
JU. , pl. ojJU. , prazan
^ ""JJU. iskren, ist
jJU. stvoritelj
^Lli. '*,_,--U peti
^ItCf^lit petnaesti
Inijpl. 'jLi'l, vijest
Jj^ hljeb
"*'' 7 ili jako udariti
^ > ^
viA.^, pl. u>^r°-. rtl^v, gadan
"'j^' - J-i- stidjeti se
^ -
156
v- ....
^Ci^Jj- , pl. o-5>>- . blagajna,
riznica
*^\'^^L:i.. i'^Cs. - y^ propasti,
pretrpjeti štetu
"L.'*. ~,pl/^Lilil , daska, drvo
"'s^J-i - wLi pokoriti se
"'j^JLi- poniznost, podložnost
"'...^i,pl. '^^iaJA , obilje,
ugodnost
, pl. "*jCfl— , svojstvo
i, pl. tC^ ,
protivnik
- , s. ^'»1. *-[/^ , zeleni,
zelene
i(yji^, pl. *,yJ^ , zelena
^9_}-i>^ — »^i^ pokoriti se
iii — ii^;. pisati
J=j.,pl.ijk;., pismo, rukopis
ijLki govorništvo
"'i.iki lijepopisac, kaligraf
"oiki,pl. LjJ»(LC, lastavica
"*{Osi,pl. jJkl
,povodac
iTLLui,pl.
•*:*,grijesi
lii - l;^^ griješiti,
pogriješiti
LLi,pl. "tlki I , pogreška
*Lii. , s. V^^^ , govornici
^^Li -i CJJ^ držati govor
^J.^,pl. ^Li, govor
iJaJ.,pl. iJiJ., plan pravac;
stvar
^_^ , pl. "jUiil , opasnost
vjjai 7 tjLki ugrabiti,
zgrabiti " ^
'jli — ili koraati
"'5_^',pl. y^, korak
J»-i , pl. 5yai' , koraci
UJai, pl. li Lk;.
,pogreška,
grijeh
'L.-.k^ , pl. *LJ».<i-, govornik
LLi,pl. ^^Ui , obua
-JLii - ^yii biti sakriven,
nejasan
^^(iXl JjiJi blagost, prijaznost
"*j;,LuC - jlC kucati; vijati se
i-«..to. , pl. oLto-, lak
'^>C sakriven, nejasan
'^ija'^ — ;;;,Jii spasiti se
(J)isjl» protivno neemu
'*^^ prigovaranje,
protivljenje
iJ>U. ,j. unakrst
''Ji^U. zastupanje, vladanje
ujjjii , s. u^ili , veliki kotlovi,
kazani
iaji - liJi pomiješati
157
tUU
tliLi , s. ''ijJii, halife, islam.
vladari
''jii - jJi stvoriti
^jji stvorenje, stvorovi
"'jLi, pl. ''j^Ail , ud, moral
ij-JljJU.' zla ud
Jili- moralni
Ojili, pl. ujšjli; veliki kotao,
kazan
iu , :Ai iT osim
Ji , pl. J>U. , sirce
kjLli, pl, iJ:5ii , zamjenik,
nasljednik
jju;. — >U biti prazan,
proi, osamiti se
'^ii prazan
^Ji, pl. *LiJLi , zamjenik,
vladar, halifa
*jJu vrijedan, prikladan,
dostojan
ti-ii , pl. t:A.i.1, prijatelj
'XJ(.
j '.>
_^ , pl. j_yjt- , vino
i_,~af- , i—Jh pet
j > > • -' •«
tj-^ , pl. 'urLJ-1 ,
petina
' iLif- petnaest
OJ—> pedeset
"'j-, Ja-» , pl. l^-.JL^ , svinja
;.—jl:^, pl. ^Li , kotrljan,
smrdljivi martin
u^lji s. C»U , odabranici,
doglavnici
iiji prozori, mali otvor
*u^j» — t>>^ zagaziti
lili bojati se
jJbjJi Halidi
jCj,. izbor, slobodan izbor
J.Li, pl. o^l"^ . kroja
*cL» , s. "*J—-i , šatori
^''<1j>- ~ OU. ne ispuniti se,
izjaloviti se nada
l.-_i razoaranje
JG,pl. »M, bolest
*^ \S .';^ iS krug
d \j uvijek
riS taman
jli, pl. %i\ , "*jCj , kua
•jjijUU vijenica, klub
Jb koji upuuje
^U — IjU ustrajati
"*>_.) i obiaj, stanje
uli,pl. ^\j:> , životinja za
jahanje ili tovarenje
J58
-i >
iJi
,
pl t-.0' '^3 .medvjed
«ji, pl. ot>, meka
jjj> zapadnjak (vjetar)
ji , s. o> , ftiser
jS .- jS biti mnogo, biti
mnogo korisno
<ibj 7 iSjj shvatiti, znati
L»C.S, zb. im. rt«J, kokoš
^1j-^j , *-.>^ - ^^ valjati
nešto
Jj^j — Ju-j umci
ft-j rSi mramorne stepenice
•t'/i - vS^ odbiti
trJ^ — 0-jJ uiti, studirati
u"ji,pl. "trJj^ , lekcija
t^-'P^' £:'''' ^^^'' oklop;
košulja
ij», pl. Jj>, stit
-*jj,pl. -jtbi drahma
"{(k j , tf^l — ul moliti
( <i\ ) Ui pozivati
-fiti , ijt'i i.(Je ) ifti proklinjati
(J)US blagosloviti
*iC>i molba, molitva, poziv
:',*j,pI.ol_^j, gozba; kletva
"oUj _ •vilS braniti
*Oj , pl. -Jfilv, toplina
oi -pi odbiti; otkloniti
(lipfJi dati
(^)'k»i braniti, štititi
Loi, pl. oQS
, jedan put
iiOJi lupa, galama
*jJi, pl. <jj| , brašno
*-si, pl. jjUi, mmuta
u^5 (?^i , s. 6 K' j, duani, radio-
nice
^V i, pl. uj^K^i , duan,radionica
UVi — Ji uputiti
•yS,pl."iVi, jli,kova
tJJS.pI. "S/, *VM, dokaz,
vodi (koji vodi)
fS, pl. 'ii.i , krv; život
iLi , s. "fi , krvi; životi
'vi- i Damask
>u>i , pL ^>-i, suze
"ili — 'iSi razbiti glavu;
pokoriti
p^i , s. >>i , suze
'^iy>^ krvni
'yi — L" i približiti se
LJjJ'l ovaj svijet
ijJSi ovosvjetski
t59
'i\/i, pL <iji\, lijek
''\ji, pl. iSji , tintarnica, divit
fba — }\'i trajati
iji zb. im. crv
jj^ — j\i obii, okru-
živati, tei
Sj^i optok
iJjj, pl. Jji, država; vlast;
gospodstvo; srea
dji ispod; niže; manje;
osim; bez; s one strane
tXji Eto ti; uzmi!
•a-J-i , pl- ^'aJi . kuica
J >
01*^,3- ^>*i, masti
jjn, pL j>*i , vrijeme, udes,
sudbina
J»i Delhi (ime grada u
Indiji)
"'o*^ , pl. 'o'*^ , mast, ulje
ili pobožnost
'a.,pL"'i)j:i,"';^.., pijevac
Oii _ o>J platiti; kazniti
<>.>, pl. oj^.-^.ug
Oi^.pl. ok^'j vjera
->^i > pl- '>''"», zlatnik, dukat
li, pl. >Vjl , ovaj
oli,pl. olji , vlasnica;
osoba
JU o\j bogata
.' . \ jednog dana
jCjJI oIS beduini koji žive
u šatorima; stasiti
ljudi
Jl'i taj
VCi . s.**
'j , vuci
wJi,pl. '*^lrj, vuk
j.', >.
ijl; i zb. im. u_jL' i , muha
^ j - '^ i klati
^ji, pl. ^jii, podlaktica,
lakat, aršin
^ .'
>>:
^i - »ji mjeriti aršinom
o ji, pL i^jlji
, potomstvo
"fl^j oštroumaost
^ j , pl. ji^ i , muškarac
tS^'i —^]p i spominjati,
sjetiti se
jy 'j, s. "^j^'i, muškarci
'u^j , pl. *Cs^il , oštrouman,
dosjetljiv
J j poniženje
160
dJ i
^ i
ii)i,pl.iAiij>,taj ili onaj
tJS,pl."L^"i1,rep
'f'i-
f'i kuditi
j'i.pl. j^iili jJj) vlasnik
(.\;^fb^ plemeniti; darežljivi
i&jVb'i koji ima mnogošatora t. j. vojske,
Jjulb'i Uzvišeni (Bog)
CMji zul-hidždže (12 mje-
sec u mjesenoj go-
dini)
sSCj^j.,proširena vrsta
glagola
uen
:l.iJ'\yi zul-kade (11 mjesec
u mjesenoj godini)
->. >.
Sjjjj snažan
JlT/i bogat, imuan
dAJu/i,plJJU jj'i, posjednik
Ojjtfl^lj'i dvolian
"'^ji - v>i topiti se
jj^ - li*^ okusiti
o,^j*i ova
i^\^S - C»i otii
(-.•»Citi odvesti
*jL'i,pl/jji/i skut
tsi ova
'Ci b ,pl-
'f^'->->>rniris
'jjlS ,pl.l'bjkoji se pošalje
da traži prenoište
*^ divan, krasan
'f.i}'^ •%.}>etvrti
^^Ol etrnaesti
1uG mir, udobnost
"'iUG deva za jahanje
^0 ,pl. ^''^'->- "^^-''
.pastir,
uvar
**UJb,pl.- jiOj, dizalica,
poluga
"oO ugodan, prostran
"LfG ,pl. 'v^ ^. putnik; jaha
jG,pl. Slij, napredan
(.G,pl."'»^'j. strijelac
jG,pl.'*50^, pripovjeda
1C-fej starješinstvo, prvenstvo
Ir'tj.pl.tr-J^J. glava
ja*rJ: ,pl.jr/.VllrjV^ glavnica
lliO milosre
161
ij-j5-> , s. ur-lJ , glave
ifb ,pl. ''U I , mišljenje
jjj- i5U ispravno mišljenje
<iJj' is'J,' is\jvidltii, suditi,
misliti, smatrati
.• >.t>i>..li.....Ui_^y poglavica muslimana
i ' -> -•*^j,pl. >_jl;j I, gospodar;
Bog"
LS Bože!
^j malo je; mnogo je
\>j kamata
jcjil'i ^ij Ribatul-Feth (ime
grada u Maroku)
.ft;'j po etiri
Cj^.J' jlij kapetan lae
J»-;j 7 ^5 svezati
fjj , pl. ^ jl , etvrtina
ij nekada
U'j možda
»jjj, pl. *Ujji, <^«ji
.
proljee
J^N/ \ ^j rebiul-evvel (3 mjesec
u mjesec, godini)
J^y\ ^j rebiul-ahir (4 mjesec
u mjesec, godini)
•* •-' ' ' '.' -• .•
^j — *j^ uživati
"JL'j — iJj oplakivati ne-
koga u pjesmi
"JUTj — KL'j nadati se; moliti
JUj , s. J^j , ljudi
( j^b ^»S redžeb (7 mjesec
u mjesenoj godini)
0U.-.J — V^j pretegnuti
J-rJ .pl- J^J, ovjek
J^j ,pl. ^j\ , noga
^j^j r ^-> vratiti se
jl»j, pl. Oj-l-sTj, ovjeuljak
|P»j proklet, udaljen odBožje milosti
^ kratica od '«il 'iS-j
Bog mu se smilovaol
JL^j,s. J»-j,devei samari
JUj , pl. oj-I^J . koji mnogoputuje
J" J , pl- o^j , devei samar
ilo-j putovanje
•^ j — "^j smilovati se
Iji- j milost, smilovanje
O^J\ Milostivi (Bog)
j'j žrvanj; mlin
'1-'fUj mramor* ,
j^j mekan
u'^J jeftin
i' , "-. . ,. . .
^j — ij povratiti; ucmiti
i -
tsi.) rdav, loš
U
162
>.••'
^->->
jij'j dati, dosuditi
Jj;, pl-jOji, opskrba, hrana
iJLj,pl. oVLj ,
poslanstvo;
poslanica; brošura
(.-j pravopis; nain
*L;_^j i. C-lj propasti,
potonuti
Al 'j>-'S,pl.tj^J, Božji poslanik
"fCtj,pl/i-iji, uže (bunarsko)
tj^US olovo
Jl^S zamka
Oj^j vrst, utvren
"iUj , olS^j - '(.^S biti zado-
voljan, voljeti
»~fj , pl. *Ci!) , dojene
jij, pl- 'JLi'Jt , rital (mjera)
i\^j _ ^0 paziti, uvati
^—*j strah
J»3 - tjH^S pasti; paziti,
uvati
, pl. iTlj , stado; podanici
neimtežiti za
(^)'LiS ne htjeti, izbjegavati
nešto
(Jnl-iS moliti» • '
^j — ^j udarati zad-
njim nogama
^j — »Jj podignuti
(tihVj podnijeti nekome
'oS nominativ
jjj ~ jjj blago postupati
G^^.visok
•j-O ,pl. *LŠj!> . "'^J , drug
'v-jIšj, s. "*iljj, vratovi; ro-
bovi; osobe
i-J^,pI. >_'^j,vrat; rob;
osoba
*'*-'-> r jS smilovatise;
biti nježan, tanak
Cjj, pl. '^j , ^Uj ,
papiri,
pisamce
ijjj, i\ij — 'sjj spavati
jj - 'Jj penjati se,
napredovati
jjj nježan, tanak
>_JLiJ\ j-iS meka, milostiva srca
"Li'j,zb. im., konjanici
oS j,pl. oK^JI.ugao;
sastavni dio
'^u-.jS^j -^ t_i^ uzjahati, ukrcati
se; baciti se u nešto
pj^j - '^'j klanjati, pregeti
se preko polovine
"*£!), pl.^U'j, koplje
x.S — J^S nastradati od
studeni
163
ijCi-j
('fS^ ^ ^ oL-»-*^ ramazan
(9 mjesec u mjesenojgodini)
"t^j T is'->baciti
!bj , s. j\j , pripovjedai
jG!>, pl. ojjt, trijem, ador;stan
VfbS , s. JjoG , dizalice, poluge
ijbj T t*-*-' pripovijedati,
kazivati
"q)j , pl. r^Sjl , duša, duh
"'('^^ — flS namjeravati,
željeti, htjeti
'^3'jj Grk, grki
'*^j Rim
\ijjj polako!
i>\j>j , s. i>*j , založi
"0^3, pl. "'o^j, zalog
* ^l/j , s. ^^i, vjetrovi
o'iJ , pl. "^bj napojen
c5j — t5jj napojiti se,
ugasiti že
woij — Ob baciti u sumnju
<-jj,pl. y-^_j , sumnja
''^j.pl. "'^l.'j, vjetar; vlast;
moo^.->,s. 'iij, perje
iU,pl. ''ojjl , opskrba,
*Jr'j - (o^)C^j odbiti,
sprijeiti
fL-j stiska, navala
**—i^'j - Q>j odvratiti,
udaljiti
Jj-»j Saturn
"*^3 — V»j pritijesniti
oC?-
j
- '<^'j~j uresiti
"*^jj - ^j sijati
-*j - Vj smatrati, držati;
rei
^'
»jli j
pl. tUj.j , voa
smola, asfalt
zekat, vjerski porez
(milostinja)
— OjJJ potresti
ukras; mozaik
— IjC proi, propasti
prelaz sunca preko pola
neba; pola dana
pl. rbjl, muž; žena
T ilj dodati, pove-
ati (se) preostati
— jU pohoditi
li"
164
tk-i 7 >JG otstraniti
DC ^ neprestano, stalno
U.j r fU okititi
i^jj ures, nakit
!il» j - jL»j izbjegavati,
sustezati se
-Ukj pobožnost, asketizam
"yt3 - LTj cvjetati, na-
predovati; svijetliti
3y>j - J»'j propasti
Zejtun
Kini)
oj^.J ' Zejtun (ime mjesta u
c/
ilj C, pl. jj 1^ , blago na
paši
'jC ostali; svi
CA.^JZiA'j C ostali Šejbovii
, « , jkUI, ^L sedmi
^it ^jDI sedamnaesti
7-L. , ebanovina
is-U.,pl. cjUL, prostor
L, pl. 5^^ , arobnjak,.^,
jJ».ll ,
pl. J»l^, obala
* . > i ',j.iU.. (j-iUI šesti
'^ 0-iUl šesnaesti
jL,pl. iJjL-, vratar, slug?
sv. hrama
Jjl- ,pl. o^^J*- , kradljivac
ijjL-, pl. J>>^ ' isjl^l , stup
(od kamena)
iaU, pl. oltU , sat; as;
neko vrijeme
jL., pl. j_^ ,
potkoljenica
|l L, pl. o>A *- , zdrav
i -•
fl- otrovan
Jl_^ - JL pitati, iskati,
moliti
^- — >_- psovati, grditi
s.^ , pl. "LL-1 , uzrok
ijU. kažiprst
;»L— — ^t_— plivati
«.C-,s. »-^.zvijeri; lavovi
fl~- po sedam
^. U-- sedam
^ , pl. s-L- , zvijer; lav
^ ,yl^ iju-. sedamnaest
_- sedamnaest
sedam stotina
_.. ^ sedam hiljada
'Sj J^-kJ. Slava mome Gospodaru!
j-- — J-—. prestii, nad-
^ >•
ovT'-"
mašiti
165
J--J- ,pl.t}---,put; pravac;
nain
^ ' c , , ' '«
L— , _^ o- šesnaest
"*-«- — 0^- pokriti
,pl. jLi-l, zastor
L'LJL- šest stotina* '
'1o^;^ šesdeset
LUr, s. <—sc , naravi, udi
o-f^ , pl. (JjV > zatvor
^-»-f - pasti niice
-jc, pl. Ij If , narav, ud
1 Ce-,pl. , oblak
— 'jje! oarati, zaarati
j^ arolija, obmana
j^ ,pl. J^ \ , zora
s^-*:" , s. _p-C , arobnjaci
.
Sjli-' — ikf biti darežljiv
'<>j\< darežljivost
ji^ _ (i>')S^ ismijavati
Jji—, pl.Jja— , Jla-1 , zavjesa
ojl- , s. (jjL, vratari, sluge
sv. hrama
^ ,pl. j\^ I, tajna
isl^ Sarajevo
jjV " v' radovati se;
obradovati
^ >pl- ^v- » sedlo
tiy- rasipnost
«J r.« — j^ krasti, ukrasti
t/.^ y pIoV' s^J ,prijestolje;
krevet
»u^r- brz, hitar
'*J^ ± 'JhL. napisati
SjL.il — juJ-.biti sretan
5jU- srea
prostranost
5u_. ,^yi- 1. ^JL^ nastojati, raditi;
žuriti se, pohitjeti
*7tjL-,pl. ry*^, podnožje brda
_H>- ,pl- jLi-l
,putovanje
166
,pl. o^JL- , tavan; ravni
krov
*pJL-,pl. "*fljC-1 , bolest
pasti
pojiti, napojiti
ol,,Sd , pl. iSjK- pijan, pijanica
JŠC- stanovanje
o_,S,^_- — siJv— šutjeti
"'^j^l— — c3C stanovatij
mirovati
uj^ , pl. 'cj^'Si-, nož
JjlSCI. dostojanstvo;
spokojstvo, mir
:a1 Sela (ime rijeke u
Maroku)
..^L — ^JL orobiti, oduzeti
7->L., pl. L=ci-1 , oružje
'ijL, s. ^, ljestve, stepenice
(>>*- spas; mir; pozdrav
i_*^U — pJL. spasiti se
,jU»JL,pl.ujl»>L., vladar; dokaz;
moijju vlast
"* "^, pl. ijjui
,preci
- yJiJu baciti (povaliti)
na leda
"J.i^,*p- mir
|Ju. , pl. |L^>L.. J>L., stepenice,
ljestve
iJ_^ — «iiC. zaputiti se,
krenuti
A- zdrav
^ , pl. f^-v-- , otrov
'fL—. ,
pl. obU— , nebo
"r-d- -(j)^^Jidati, dozvoliti
_,,._- , s. _;.*—I
, smedi
cr-uti
dobar glas
^ -
^x_...^ . zb. im. iUJ , riba
. , pl. o——1 , maslo
- ^^ udebljati,
utoviti sej > > , , ' ... . ,
j.^ — U— biti visok
i>u— , pl. oC-, debeo, utovljen
L- svjetlost
^,pl. oi.L-l,zub
'il_-jJ1 '<11j1 prosta godina
sunana godina
'C^,!*jJ1 'iJ-Ji mjesena godina
C^_SlJ1 *xlJ\ prestupna godina
^ljpS\ *kLS\ godina po roenju
Isa a. s.
C^,k_«JT'i^^ mjesena godina
po Hidžretu
.,pl. u>--- ,godina
i-, pl. cA-, obiaj Božjeg
poslanika, predaja,
tradicija
167
yr -'.. '
^tiJl Es-Sunh (ime mjesta
kraj Medine)
iiy— godišnji
^\^-- — <L- biti ružan; oža-
lostiti; zgriješiti
tE\^. «l^ jednako
<r, osim
i\t~. crnina
j\]^ ,pl. JjjIj'jjU, narukvica
j\j— ' isjl_^1, s. š;->^. stupovi
od kamena
^^-. zlo; loš
• >•- >
jill *_^ loša ud"^ ' >-• ^i^ , s. j^l , crni
t\i'j^, pl. i^^ , crna
jIj^^ Sudak (ime mjesta)
J\ijLj\ Sudan
jG^-, pl. ob^—, Crnac
j_y~. ,pl. jl^l , zid, bedem
j^l.s. 0^, poglavlja iz
^ - Kur'ana
ijj-,pl. j>-, poglavlje iz
Kur'ana
i^,pl. i>\j^\ , bi
j>- 1 jC tjerati
jjl.pi. jlS^1,trg, aršija
f^ — fU tražiti; nuditi
tSj^ osim
;^ —^ bdjeti, ne spavati
y^ — (^ zaboraviti
io.L_- — r-U putovati
^L- ,pl. 6j-»L^ , koji mnogo
putuje
;SC-. ~ SC biti gospodin,
otmjen; zagospodovati
"Jjl. nevaljao, loš, zao
"*:''.'zlo djelo
jt~- — r-C tei
«_- —^C propasti u zemlju
jl—-,pl. SiU, gospodin,
gospodar, otmjen
jj— — jl_ ici
^ij— , s. sCn-, vladanje, nacin
života
sCij-,pl. X-, vladanje, nain
života
liCn- Sira (ime mjesta u
Indiji)
vj-.-,pl. ^_j---, sablja, mac
oitl-.•
'^jL- — JL- tei
j •-
,pl. Jj—-, poplava,
povodanj
li^^--- , s. ._*_-, sablja, mac
168
U"
-jLi, pl. >_jLi.,oV^ , mladi
!Li,pl. "iLi ' »Ci, ovca
^j>U blijed
^\^ ,pl. f^'j-J- , cesta
^Li,pl. *-\J^ ,
pjesnik
fCill Sirija
oLi,pl. u-J^i . stanje
"L.C.i. — Li odrasti, odgo-
jiti se
»_;L-i — v_^ rasti, razvijati se
.-jL-t mladost
ilLi, pl. iLLJ. mreža;
mušebak
^ ,pl. jLiI, pedalj
»-i - f—i najesti se,
zasititi se
i.j--i, pl. •^Lj-J. , sumnja
<-^ . <^, pl. .LJi|. »Li, slian
.i-i,pl. ohi.1 rasut, raštrkan
^ i,obi, Velika je razlika!
^Uti., pl. i;,l«Bi. , hrabar, sran
* '' '<*L*i. junaštvo
5^^j«i, . zb. im. _,j*i. , stablo
" stabalce
i, pl. r,,.*^ , loj
jt-«ti, pl. rCti. , tvrdica
škrtica
o«-i , pl, j>>Ue-i) , osoba
f >. * > ' '
u«_^i=e-i — ^^oie-i vratiti se;
pojaviti se
j\jLi,s. "jjAi, strogi, jaki,
moni
sjLt, pl. jiJloi , nevolja,
bijeda, nezgoda
isš. snaga, jakost;
strogost; grubost
Jscii'jli. veliki stid
Sjl^ii S-»-i velika vruina
-iJ^žestok vjetar
JjjLi,pl. Mjiil . jljLi, strog,
jak, moan>i.
,pl. "jj^ , zlo
>i,pl. j\a\ gori, najgori
jCuL'I 'j. najgora nesrea
»jfri , s. *-;^, zakoni
yi »j\3-^1 zakoni koje ljudi
prave
i^Ul jl^l najgori ljudi
''sjlS^ ,pl- ^/A . iskra
J*l^. »^ ^ •_/., biti proždrljiv
"L.^i. - O^ piti
169
^IfS ,pl. ^jjt, uvjet, uslov
\y^ — %yi. zavesti, uzako-
aiti; dovesti; doprijeti
ii^ ast, ugled
"o^i istok
'J^i istoni
'^Ir^ -\y^ poeti
%. y^ , pl- "jC^^ • *l^1 ,zao,
opak
"'_«y~i,pl- O-^avr ' zlikovac,
sotona
»-i^, pl. cil^l prvak,
plemenit, astan,
ugledan, skupocjen
wi^, pl. tlT^ , suvlasnik;
sauesnik; drug
"Mli znak, obilježje
v_.jji,pl. ^jjvi , narod
{pi-.l'b 0^*^ šaban (8 mjesec
u mjesenoj godini)
^^ , pl. jL^il, pjesma
*> • ^ ^ ^» <^ ,pl. jl^il , kosa, dlaka
^\jj>^ , s. ^Li, pjesnici
"' " , '-— 'j^ osjetiti
J^ — 3-ii. zabaviti
(^) 3^ zabraniti, sprijeiti
^fU-i lijek
'-=' zauzeti se
^jLi tako, par
'*''j£,pl. »tLt , usna
iSjJui. usmeni
SjLli , -iULi - ^Li biti nesretan
Sjli-i, <tLi nesrea
jJ. .i ji rascijepiti,
poderati, rasporiti
• i>- "^ j- biti teško
**Ul-. — ^
"vUi -i. ili, sumnjati
*jlS^ — ifd-l tužiti se
_3Cl-i — S^Ci zahvaljivati
j5CJi,pl.t!li0.1,lik, oblik
i;L_i — i-^i radovati se
neijem zlu
(»^ — P-t mirisati, njušiti
yu.i sjever
tjCi sjeverno
'tiL-i sjeverni
j • "• , - ^ '
^-*-i — ^*--i visiti se,
uzdizati se
jjjl^ jfyj. oholiti se
ur—i . pl- ^j-^ , sunce
r>l^jl1 ol—l_i kandilji
jl^ skupljanje, sabiranje
ilL-i - OJu-i žuriti se
i > > j , , , , -
Jj__r. , J.^ — j-w_i zauzeti,
obuhvatiti
170
:
jii>lf^
"'iiifi. — Sjtt svjedoiti
iii^ svjedoanstvo
^ ,pl. ^1, j^ir^ , mjesec;
mlaak
^'»Jrf > Pl- '^^Jt-^' strast, želja
i^ — jjk£ biti doma;
vidjeti
"'jjji. , pl. oj'-V' 'glasovit
'MS^.s. ^jli, ceste
^Jl^ ševval (10 mjesec u
mj. godini)
'»j^ zb. im. Qj-i. , misar
(jastrijeb)
Cwi stvarica
-{^, ;jjJLr - fli htjeti
iji, pl. iCi\ , stvar; nešto
^Ji — Ijli obijeljeti kosa,
ostarjeti
**^,pl. ^|>li.,star; starje-
šina; profesor - >
""u^^i - r-li ostarjeti
jl'jji Širaz (ime grada u
Perziji)
1lLž.,p1. ^.pristaše,
pomagai
c.j^ — tli rasinti se
U*
wJl^ prav, ispravan
jl U ,pl. oJ->5_U , lovac
%X^
,
pl- o/jiU, strpljiv
w»U,pl. %^'\, vlasnik,
posjednik; drug
j^jJ\L»U domain; vlasnik kue
jjU ,pl. oj^^C , iskren
"i:^U , pl. oA*^' *'«'^ >dobar
"'u.U,pl. ollU . '^'j^ , dobra;
dobro djelo
^ U , pl. ft-> , majstor,
graditelj
, pl. dj-r^ , zaljubljen
j-La jutro
izliti, spustiti
^ 7 Ca^ trpjeti
"jj,^ strpljivost
i^,pl. *j^i,boja
j_,-^ strpljiv(a)
'j^ , pl. c,tl- , dijete
oLI^ , s. '^^^ , djeca
'LIc"' društvo
Cs» _ V vrijediti; biti
zdrav
**;jJ!?' ,pl. oUf,, povea zdjela
171
Cj^ , pl. oy^ . unutarnje
dvorište
Oj-*"* , s, Cf^ > unutarnja
dvorišta
^vjfl», pl. tUs» I , zdrav
J^ , s. "':S>'' , stijena
'ju. — jl^ odbijati
odvraati
jx^, pl. jjj^ , prsa
j-*^ — j-"^ govoriti
istinu
ijj^fl, pl. oljjL^ , milostinja
' >> j • -
jjj^ , s. jj*», prsa
172
'jJkiVi^ pojedinano klanjanje
"*o^ , s. ''iju. , nagrade
'*^>C — jsJUi biti dobar,
vrijediti
r^ dobrota
*JJL> krut
"^IS^,pl. "oiL. , nagrada
''iJu- - 'S^j spojiti,
nagraditi
'^Jl^ nagodba
''Juo - 'J-^ pei, staviti u
vatru
'X- J *Je '-il J,J Bog mu se
smilovao i spasio ga!
-^,s. ^i^Ul, gluhi
»Clla tvrda; gluha
*,ilJU —'^'»'^ šutjeti
'*^._-» - -a ogluhnuti
^._«. gluhoca
'»Ca, s. >jC, majstori,
graditelji
-'IjiLL.a,pl. ^t,^ , zanat, vještina
u nekom poslu
'^^jjJU,pl. jjjd^, sanduk, kutija
"*j.l«. — 1^ praviti, raditi,
uiniti
rad, izrada
^jL^tf
**^jil,-., pl. 'li_^' ciiiUl • vrsta;
razred
^ , pl. yc^\ , idol
>J_,j_«, s. w«.:>!» , razradi; vrste
'^i-jUa dobroinstvo - ^
"l-.!^ pravo, ispravno
^\,^ .s. <j"V, munare; celije
o^,pl. 'olj^l
,glas
':Sj--> , pl. *->>» , slika, lik
*fV*» —fC postiti
''l^^'^,pl. »-i^ , munara; eltja
'*^^^^ — 6t--» uvati
'<^ Šuti!
'C^.^^ — C,^ biti crvenkasta
kosa
'*'^^-fglas, ugled
''CelZ«. 7 7-Co zavrištati,
zajaukati
*"7" -sC loviti
lov
•*iC- ,pl. ojiC^ , lovac
»jj-A- — jUa postati
'fl—Hj —'f.C- postati
''iJllv* — iC uvati
173
C^
(kiLt
»jU. propao, napušten
yU> pokoran, ponizan
JUi , pl. o^iUi , zalutao,
zabasao
' iJU. izgubljena stvar
''jsu-i — i^ pamtiti; savladati
»^,pl. » u, . ^^1, hijena
''vc^ žagor, buka
_jxJa — jK^ dosaditi se
iXps^ — iX^ smijati se
^f^ , pl. ''fU^ , golem,
ogroman
^s^^ ruanica
> '. ' - ' V>-o — ^r^ štetiti
tui; kovati
novac
j2i 1 «i^ C.^ isticati nešto kao
primjer, navesti poslo-
vicu
'oj~^, pl. ol^ , inoa
j>i, pl. jl^l , Šteta
J^
ji-jU. zanesen, rastresen
^U., pl. o^-.L!" , štampar
i-cCl poslušnost
,pl.
-Lju.
A , slijep
slabost
^-i^, pl. o'.^ , slab
J>U 7 J^ zalutati
' J, — J, skupiti, sastaviti,
privui
^L-i , s. vw , unutrašnjosti
ovjeka, duše
i».rf vokal »u« (— )
vw , pl. jjLj> , unutrašnjost
ovjeka, duša
"lO, svjetlost
'*'*j)'L^ — liCi pogostiti
"iiUi gozba
i-,«, pl. ^^-^ ' w»Ua)
,gost
»O, 7 s.Ui propasti,
izgubiti se
,i^ — jO> biti tijesan,
stijesniti se
•" muka, neprilika
tijesan
"'^iU. silnik; obijestan
i-šLl , mo, snaga
-'^li,pl. -*^1L , V^. uenik
174
'd^
-'JU. izašao; koji se penje;
zvijezda koja izae pri-
likom nekog dogaaja
te se po njoj prorie
srea ili nesrea; srea
"*i.li najvea nesrea
irjU> , pl. IriJ^'j' , paun
''jijr 1. 'fLf kuhati
^j!i,pl. ^6j^ , bubanj
^JjT —'^ štampati
'',_x-k, pl. tti] , lijenik
''JIpS — 'cj^ samljeti
^J^ - fpL baciti; oduzeti
•'i^ 1. S> otjerati
"^^^.pl. "ol^l.kraj
"*o;4',pl- "'"-'S^ . lijep, ugodan
razgovor
''ijr'.J' >pl- "'j'^
'put; "^^i"
''li_;k,pl. ^1^ , put; pravac
'*j..!.-k, pl. o^—i , leden
fuk , pl. w-J»(,jelo, hrana
"'^ koji ima hrane
''^CiL - ^jiL osiliti
"'jlii -1 'jjJ> poeti
"jIIj,pl.tJtil.'!, dijete, dojene
**v_j^ , s. ^ IL , uenici
"LjI J:. CjC tražiti
''t^JLl. — 'Ji izai sunce;
pojaviti se
9ji^ izlazak
"'Jj. 7 'JW mazati; bojiti
"^Jja , pl. jC-ii polovna ha-
ljina ' "^
*^J.lJl — (^y^^ zbrisati, uni-
štiti; oslijepiti nekoga
»lU. — %^ hlepiti, željeti
LS, pl. "fi-ll ,
pohlepa,
gramzljivost
(>d» 7 O^ zvuati
^Cj<^ zvuk
•oljL — (j)LJl^ obii
(j) iJj!. obilaziti
'\jGi',s. "'j'>,dugi
'_H_j»\;^' , s. l;-jU.', pauni
^S^ mo, snaga
'tiji Blago!
-'J^ -^ tJU.' biti dug
"^Jji dužina
JJlOji cijelu no
''Ji/ , pl. "iJlS^ dug
"Jhi — iSj^ saviti
"*_~J» Tv^ biti lijepo,
ugodno; dozvoljeno
\JiLj ,_r-JLlll c-jU* raspoložiti se
neim, zadovoljan biti
.175
*~-'-^ lijep, dobar, ugodan
^Jf zb. im., pl. "j^, ptica
'iiU
* .'
ii
|LU,pl. o_ji LU , nasilnik
^yX}i vidljiv, jasan
"*j^i;
,pl. "iUJ , košuta, srna
"li^, pl. ^jj-, posuda; prilog
^^^^ , pl. *U^i; , oštrouman,
dosjetljiv
*Jji.^ , pl. >LlU| , nokat
-JU - JS; biti danju;
biti trajno
*Jt ,pl. J>l!;, hlad, sjena
\j^ _,^U, letjeti, prhnuti
*JLJC — Crlt biti zanesen
JjU; , s. J!i , hladovi, sjene
''fju; tmina.
*JLij nepravda, nasilje;'
neurajestan postupak
'Cii,pl. -*oCjLi; , tmina
'^ — ^ misliti, držati
^ , pl. ^bj^ , mišljenje
u; -tsr'' ožednjeti
''^t, pl. *J^\ ' j^ , kda
ji^ 0= u stanju bogatstva
Lju'U
, pl. jIjc, posjetilac, koji
pohodi bolesnika
'*^As., pl. 'jCc . jJJuIp
,pobožan
'*iU arapsko pleme Ad
:SU, pl. 'olSli , obiaj
JiU , pl. S>)j>U , pravedan
jlc, pl. jLtI , sramota
'j.pi,'*j.J^ deseti
'jiU,pl. ''jli* , zaljubljen,
ljubavnik
L^lS,pl. o^-'^J^ , griješnik
''i-Jlc zdravlje, zaštita
i^le, pl. >-;'-»>_>6, posljedica
'jjlft, pl. 0^1^. *>ti=-, pametan
Jlfc, pl. o>il6 , visok
'f'^'.pl.o/l-', svijet
).y , pl. dj^ Ic . *uJc , uen
_;^Ib naseljen
'J.lft,pl. ijl*', koji postupa;
namjesnik
''aL.e. , s. ''i-fr, robovi; Jjudi
"'siCe - juc obožavati
SiL* bogoslužje
176
-*jji,pl. "isllp- "^Ju^.rob;
ovjek
.01^ jl^ Božji rob
^S^ , s. ~s>*,pouke
'':>«',pl. 'ol^ , suza
"^JCilfr.pl. "l^, pouka
jj^ - -^ preci
.*-lSr,pl. "L-jt.prag
"IrtiT , Js. - Ot-c ,posrnuti
4.sOtt posrtaj; pogreška
Osman (ime ovjeka)
— C_£ uditi se
"'».jCe , "1-.Ce' vrlo udnovat
"jls' '-(c^) jxf ne moi
*;]>' - '^ hitjeti
"'iU ,pl. "^oiU ,kolo; kola
*(J&' ,pl. Vl^* , Nearap
^jjj stara žena, starica
"I £ udnovat
^C-J,pl. Lj Ce
, udo
"'-j^ — Ite brojiti; raunati
Ijlc . IjlS U osim
*0\Si pravednost, pravda
"^sjiji - jl6j obeati
'jjk*,pl. '*o\jlp obeanje
""sIp,pl. "jJuc , broj; nekoliko
''JJ* 7 CSj^ biti pravedan;
vrijediti
"'j/j^ T (o»^jJj^ skrenuti,
odustati
'j.Si — fJ* ne biti; nemati;
mašiti
''(•jlc ništavilo
e.,jCiJlfJl* nesvadanje
'oCl't Adnan (praotac jednog
arapskog plemena)
-'jjJc — \xji trati
Vjj^ ,pl- "^^J'"*^ , neprijatelj
*^^GJ^ - ^J^ prestupiti, initi
nasilje
'^ij'A,pl. -JIjl*, obala; strana
'I-.vIp muka, patnja
Ijii pitak, ugodan
"jIp — jj^ ispriati
^jH,pl. j\j^1 , isprika
'i\j'xt> djevojka, djevica
L>y>j^ zb. im. Arapi
-'o^ , pl. "*oC^ , kola
1>j.!>- krupna deva
ti^ . zb. im. L-S^^ » Arap;
arapski
t-^1 El-Ardž (ime mjesta
izmeu Mekke i Me-
dine)
i>[,j= -'^'S^ pojaviti se;
pristupiti
177
^J>
(j6)i>S*' izložiti; ponuditi
"*i>jj- širina
*1>S* I s. ^^^ vještaci
olj^, Jj^Arefat mjesto šest
sati daleko od Mekke
o^'f^
dan uoi Kurban Bajra-
ma, 9 dan zulhidždžeta>.»'"i5j,x arefatski
'jS^ znoj
"rJ^ji 7 r^i popeti se
cr-jj-e ,pl. o^ 1^ mlada
J>jj^'\ metrika
,j •
'
' '
iSjs^ — ( Cf« ) t*^ biti go, ,. >
'6!;^ go
i>.^ Širok
''>-*;^, pl- ^li^r* , vještak
u-^.pl- oS*.ieglo
'jj- T >c- biti jak; biti
rijedak
>c — jj. pobijediti
^ Uf veliina^ ponos
J^ S> Uzvišeni (Uzvišen je
i velik!)
'('ji —fjj^
odluiti
'(•jj- odlunost
*>->, Pl- "*sjft, moan;ugledan
"'iijj.,pl. 'j Ijji , odluka
ij '-.»"*
^r-J^ teškoa, nevolja
*^—c. zlato
^^L^
—
p Usfan (ime mjesta
izmeu Mekke i Me-dine) •
*jl-* , zb. im., med
^—d , pl. ^X'L-* > vojska
j5~t možda
"JLi.'t,pl. "'CjuI , veera
^IJLft nono klanjanje
«LLp naveer
CLii , s. i_ti, predveerje
^Aft desetina
-*^iS, "^s:^'! deset
o\^,JLl)'i desetice
uJv>^ dvadeset
oi^f±~^\ dvadeseti
"*i_Jji, pl. CiJLi
, predveerje
* ' ~> >
Uj^ , pl. j5^ , štap
> .,- - -> >• >
j^Lmj^ , s. jjj^a .r vrapci
Lt,pl. jj--»-6 , stoljee
, pl. ^Cas^ , vrabac
,pl. oi^«-^^, vrapcic
C-lflj- , *(»-«J' ~ p^ uvati
j^A»,s. U**, stapovi
jC-as. T ^s'^ griješiti, biti
neposlušan
12
178
j^ ~ j»^ gristi, ujesti
j;,tiUo dovratnici
"^jLkfr .: JJ^ ožednjeti
oCtl^ , pl, trtl^ , žedan
i_jLk6 r CjJ« naginjati nee-
mu; saviti; smilovati'se
HjJ.,pl. CGJ , dar
jJic,pl. fl£c , kost
i-JC fltc trule kosti
*|.Uip , s. |^> i^, veliki; kosti
-'1» ^ ^L' biti velik,
uveati še
l—tt veliina
_&6,pl.
f(Lb . tL^' , velik
^lio iJ» poštenje, nevinost
^ - (^ ) Uc oprostiti
jJUc , s. :jlJU vjerovanja
^LLc,pl. ^:,^-»^"> orao
JUft, pl. tj-i* ,"Sapon; jedno-
godišnji 2fekat od stoke
jiip rjLia svezati; ugovoriti
aic, pl. i^ , ugovor
,pl. jOlpI , sredina ;
'
•>ij-, pl. vjUa,, štipavac
T D^ r
shvatiti
J-ic - {3-»= razumjeti,
Jjc , pl. JjJLc. , razum
kazna
jjjuc — Je. ne slušati
roditelje -
Oy^ , s. J-» , razumi
'L.jjJLt,pl. oli jjjup , štipavcic
sjlSlj., pl. 'JjS^ISCIp , štap (sa
željeznim šiljkom)
,,jS-s- protivno, .suprotno
Ci^T, pl. olTjU' , znak,
obilježje
'k.^- uenjak> '»^JJe hrana za životinje,
pia
j^ - jJ^zavoljeti; obje-
siti; poeti
> -'> znati,
Ji», pl."*f:Ai^l, vlastito ime;
prvak u narodu;
zastava
^.Pl- f^l*, znanje,
nauka•' •> > •.
3JLuiiJ> jJLc. kosmografija,
astronomija
Jajjj^S *^f metrika
UJLb znajui
*CJt',s. i l^, ueni -
'^^^ nauni
_jjt -i- >U biti visok,
rasti, napredovati
179
Si.'
i >>
jJLp- visma „, •
"f_^,s. "*pjt , nauke
olLi"j1 fjJbJl jezikoslovne
nauke
'J^ na; protiv; po;
premda
Sji»'Jp.
napose, zasebno
^ 'jl Ovamo ga meni!
i^H\ ij-jjj '^ pred svjedocima
S4'S hitro, brzo -
^'S <f'i>'^zašto?
Uc, poz. «J It
,gornja ili
najgornja
(^^) 'dlf Drži se!
"* Jft koji zna, upuen^ 1-
u.j^ najviSe visine;
najviši raj
^rJlJl jllt Bog ga spasio,
spašen bio!
"^sjCp gradnja, dizanje;
popravljanje
i.lV_,pl.Ji^O,alma, ahme-
dija
^ ,pl. flM , striic
^fJr — 'jj- nastaniti se
'JJl^^^'Jj-* dugo živjeti
'^j^l, pl. "jO'i , život
Sj-f Amr (ime ovjeka)
'jj- - -^^ . raditi,
postupati
''j-V,pltlCJPl, djelo, - posao
ivC» *J> dobro, djelo
i_^, pl. »X* I , stup
t/ sljepoa
j-f,pl. j>v dtf , dubok
^^ , pl. '*(Jf' , mnogOiopenit
jiT od, iz
,_^ w-U 1^ dragovoljno
j_pj?^ u stanju bogatstva
—tJ if- naskoro
ilS tvrdoglavost
ijUt j^. (j)'^^ obraati
pažnju neem, tru-
diti se, nastojati okoneega; odati se ne-
emujji kod; ima
"'jl^.pl. jilit.vrat; grlo
o^SLJi,pl. Ls^Ce
, pauk
:^ — Uc oteti, silom uzeti
-Jl^ - ts^ vijati
"ilj* , s. "tclc, posjetioci
-jjjii'itil^ ime kraja u okolici
Medine
iU. i^ — iU obici; vratiti se
j> -^ j^ oslijepjeti u
jedno oko
12*
180
u*^ vj*
181
"*_j> zapad
di> zapadni
l»,pl. t>lSi1 , želja,
namjera
*o>. , pl. "o^i, prostorija;
soba, sala
liS^ — i3> utopiti se
jj^ prevara, zabluda
''ili> ,pl. Lj\S=- . neobinost,
rijetkost
''jji — \ji ratovati
"a> jpl- ^-Aji' ninogo, obilno
i - , ' '
ji, — ji. varati
> • - - - ...j^ii - 'ji pokriti
(Jc)'^^' onesvijestiti se
" '
, pl. ^cjiJA , grana
— Cirt- srditi se, raz-
ljutiti se
srdžba
. <
, pl. ^lif isrdit
— ykX oprostiti
''t^jjii- ,"* ilij- —'S^ zanemariti
A>Ui nemaran
.nii- mnogobrojan; ogroman
i* , djeak
"'«_Jlp, iji — CJu pobijediti
"»fiu,pi. V'
i- pobjeda
-*jUi. j: ii2 pogriješiti
iJiJt* grubost; okrutnost
jJi. _ 'jii zatvoriti
'jji- pozatvarati
''ji-Ji , pl. ^.^>U, grub; okrutan
^iS, pl. "*p-', briga, tuga
jjt neiskusan
'p-f'.s. 'O', brige, tuge
"*i>j>' — 'j^ biti nejasan
"V^ . pl.'^fiiil . "*fj-^ , stoka,
bravi
Ji - 'ji. biti bogat
^^ bogatstvo
'iš= ,pl. *Lit , bogat, imuan
-ii, pl. '^ Li , plijen
.5.'
Sy^ dno; dubina; peina
'jjfi zabluda
<.jj ogovaranje
_jlli — C-ilc izgubiti se,
nestati; zaci (sunce)
j^ osim
jJ*l liji koji ga nije dostojan
^j.^:.. ji^ ime koje se nepot-
puno deklinira
•jU drugi osim njega
182
o pa, te
"*; jj Is, pl. jj \^ , korist, tJobit,
interes
^p li KOJI se rastnjezmo,
sebi došao; nadmašio
^ij\a, pl. cj^j^i miš
"*u-jl9 , pl.a"J^S*'*<^^j-'> konjanik
jjjU koji strogo rastavlja
istinu od neistine;
uviavan
J^U , pl. *5UJ , vrijedan
^U stvoritelj
'iLtU Fatima
i;5--UlJ Fatimovi; Fatimin
uli prolazan
'*Jt\i prolazna
i-rl» , pl. a"J^ . o"^) , sjekira
iJ^ zb. im., pl. olti , skupina,
eta, grupa
*:G9, pl. *oll:5 , djevojka
^ - ^ Otvoriti; osvojiti
(Jc)'^ pouiti; omoguiti
^,pl. |-^, pobjeda;
osvajanje
ijeji, pl. olsia, vokal »e« (^)
ij« r UM privui; zavesti
:;a, pl. "uU , nered, buna
. J»,pl. "oll^' ''^,, mladi,
vitez
^jCp ,s. ji mladii, vitezovi
"^l^ , s. jš , mladii, vitezovi
'^ , pl. rU , širok put
fM- » ^" 2f 'široki putevi
)J=ei — »^ ucvijeliti nekoga
«J ucvijeliti nekoga
"ji^j»=J — ;^ ii stranputicom
''^ ugalj
"'CUej ogromnost, krupnoa
"x^ sam, pojedinac
"'^ ponos
*rji brbljavac
^jQ 7 S» pobjei
'J^ji ,pl. ''j'^ ,
postelja, dušek
"^U*Q , s. o'j^lf^ > Faraoni
i^J -1 (^ ) ^ svršiti•
''3\'ji rast&nak
"ry» - ry obradovati se
trJ>^>^ raj
%S»' > pl- 'ViS^l, konj '
''of-^i , s. \j'j^ , konjanici
183
'*fcl.'_^ ,pl. 'f^fj , tri milje
^J-j^ » s- iJ-^S-* >postelje, dušeci
''''i^'Ji ,pl. ''u^V ,
prilika,
zgodan as
"*i>^ — 0*j* propisati, odre-
diti kao dužnost '
ijjft ^^ osobna, lina: dužnost
''i^ pretjeranost
'^'^^,p\. "'iL^r^ , Faraon
^3'J - jS» rastaviti,
razlikovati
*3'J,P^- 'jjl^i , razlika
"ol5>» - 3S* rastaviti,
,'' razlikovati
'*^'J ^ 'i'J trljati
":1^% pl. jtiljj', skupocjeni
dragulj
"*;^^, pl. [>jl^ , dužnost
''iCJ — JL-i biti pokvaren
''illi nevaljaština, nered
i Z jli griješiti
tL-jllJ mozaik
Jiii _i J-ii oslabiti, ne
uspjeti
j!ii . J^ . ^^)j-? slab; strašiv;
mlitav, trom"* ' " • ' > > ' *-
.
jji, pl. ijaj^ , kamen u
prstenu ;'
"'i.o-Caš istoa gvora, rjeitost
iG^l^ , s. '^^^ »rjeiti
"*j!,J,pl. *^j^,, razred; go-
dišnje doba
*ijOj^ , s. ^ , kamenje u
prstenu", .
"«-,«»,pl. tl*IUi , rjeit
-Jui,pl. i ,
prostor
[jj^Cii , s. ''il-ii , vrline -
"'tJ^j JI 0>i osramotiti
''jlii -i C)-i» biti vredniji,
nadmašiti
''j!^*',pl. *Jj.^ , dobrota,
vrijednost
(,;,6) :aI^ akamoli
tiUJ , s. J,il» , vrijedni
'j!ii,pl. "ollLii , vrijedna
»l31 'j!^ najvrednija žena
''Ce-^ , pl. *<iLii , sramota
_,«jJl iJB-^ij vjeita sramota
'U-^ , pl. JjjOiš ,; vrlina
*oiJ oštrouman
'ijiš, pl. "*^>ii , oštroumnost
*Cj^ ,pl. "o-M- »oštrouman
"*jlo — 3-^ uiniti, raditi
"'j^J^.pl. 'JUil, djelo
184
*juii 7- JuU izgubiti
^ , pl. j#i»;, siromaštvo
i\''JiJ , s. "*^, siromasi
Jaui samo
tlAJLš , s. <S> ,pravmci;
uenjaci
j<ii,pl. i\'jXi , siromašan
"'-uii, pl. tUij
, pravnik;
uenjak
iJu.^ , s. iJjLlJ , filozofi
"oi^ neko, neki
'tiiLJ taj i taj, x y
^ '(jji, pl. ''^jJJ , novac
"'>ii!u laa, lae
UJJ pošto
(»» ,pl. »1^1 , usta
Cfi ,pl. oj^ > struka, vrsta
•iui — 'j^ nestati, istrošiti
se, proi
oj^ . s. o* » struke, vrste
si\y , s. "*s jljU , koristi, interes
"'o^ — oU promašiti, proi
*jy — jli spasiti se
^Jj* - (3^ nadmašiti,
natkriliti
j^ na, nad, više
-w — 'jw razumjeti
ci u; na; sa; puta
iUi »GM i tada
•>V*1i na onom svijetu;
naprama onom svijetu
JSS'\S veinom
t(JCii\ i zimi
JJ ,pl. iSJ , slon
^UJ , s. "Ori , slonovi
;,pi. -ilj , filozof
jijlj, pl. 'il^ , vojskovoa;
voa
Jijlš koji je vješt u traganju
po tragu
'Olf, pl. 'Jly, noga životinje;
stup
jl5 smola, asfalt
"LjjIš, pl. vjlj* ' amac
•jlj, pl. obli , kontinenat
•'Ojjis',pl. *y./y , boca
tj-l* , pl. ''jC~» , tvrd, grub
J»\» ,pl. '':CiJ , sudija
1-1. 15 svi, sve
185
jj aX1 ':^B' lokomotiva, željeznica
"*il5 oštar
•J*u,pi.-xs;.i^
,pravilo, naelo,
temelj; podnožje
\^i Kalkuta
<iijLJf\5
izdržavao ga je
iTi;, pl. oUlJ , stas, rast
ovjeka
"'u-^'li' , pl. lrtf*S* . rjenik
'.iJS, pl. o^^ pokoran,
skrušen
':^lJLJl Kairo (ime grada)
tCi, Ci Kuba (mjesto blizu
Medine)
^Cš , s. *JLJ, plemena
"'s-jLJ , s. *'*1J , kupole, kubeta
-uj,pl. s_-ij , ^_jL» , kupola,
kube
jt-J — ^t-j ružan biti
^—ili ^t_i' niskost porijekla
-^».pl- J^.grob
^jlS — ;>J prihvatiti, uzeti
Ci-i Šaka, pesnica
'O^' prije
*'*1Ja strana na kojoj se nalazi
Kaba kuda se okreekod klanjanja
;j-j , s. vjj ,grobovi
J_^ — 5-3 primiti
\JjJ vjetar istonjak
**jt--J, pl. ''t-LJ , ružan
'^J—J skupina, vrsta
iJi_J, pl. JJllf , pleme
"'ji' ^ O^a' ubiti
'J^'.s- "Urp, ubijeni
%i,pl. 'jp' ubijen
jj (s perfektom) ve
jj (s imperfiektom)
katkada
f\jJ pred
*j!u, pl. "jIjjI vrijednost;
koliina
jjtf, pl. jjju lonac
oJJ 7 JJi* moci
[j-jJU^ Jerusalem
"*(• ji', pl. "flj't stopalo; noga
i^jju svet
ilTjJ , s. (f j5 , stari, prijašnji
*';SJJ voda, uzor, primjer
*f/jj-
fJ doi, stii
"jojLJ Kudejd (ime mjesta
izmeu Mekke i Me-
dine
^j_M moan,, jak
,£jj
, pl. *l. Jki , Star, vjecit
/a , pl. j>j3 V,. neistoa
jj neist, prljav
'U'jS r CiJJ udariti, lupiti,
baciti; obijediti
-'-*'•' »..
;«1^^ - )_,; itati
-^ly , s. jyj , velike dugakelae
'-r'l^— tL,^ približiti se
O^ blizu, u blizini r
^^ , s. ij^ , dobra djela
"'ot^ — {i>.)C_.^ približiti se
i;^, pl. ^yi , dobro djelo
^»Ji ,pl. i\'ji\ , majmun
J^'joJ pjesništvo
fy3— cjj kucati, udarati
^fj^~
fj*biti mesožder
oj — Ci} uvezati, pridružiti
CjJ . Pi- OJj^» stoljee
'w>Q*1 ujj-»J^ prošla stoljea,
'*^^,pl. *C^l,bliz; roak
>-±} if naskoro
*yj , pl. iSjJ , selo; mjesto
"l^.O^ Kurejš (ime ar. ^plemena)
'JrC^ Kurejšija
'*.\^y'u—«Jt Istarabul
^ui zakletva '-
.,
4.'
jk-J, pl. fl—jt , dio
- '—i podijeliti
( Ju p—j udijeliti
^s^^ , s. u-^ , lukovi
^^ ,pl. jj^ , kora
^Us mesar
namjeravati;
raditi umjereno; poiprema neem
Ijl^oš namjerno; umjereno
^r-a* ~ .^^ skratiti,,
ograniiti se
j^ ,pl.jj^ dvorac, palaa
y^ — ^r-a» biti kratak;
ne mot
"i,^ — (Jt)[^ priati
', pl. ,j^, pria; dogaaj
-> ^
, pl. pl^, anak .
jCJ gostiti se
(jesti i piti)
5j-.,as, pl. jlIUj*
, pjesma
_;w ,pl. jLoS , kratak
"fCiJ — ^ suditi; izvršiti;
ispuniti
<Ci3 sudbina
SlCiM IT Dobar li si sudija!
oL^ , s. <-jJ>» , prutovi,
štapovi
mi
wkjiš, pl. o^r^ , prut; štap
Jis — Jj osjeci glavu
JJ nikada
"JJ,pl. J.(k» . ikjaj , maka
jUJ voz
,PaJ , pl. jU»j|, pokrajina
»JJ — »JJ sjei; presjei
oJJ, pl. ^JJ , komad
'^jj»i5 odluan; siguran
j_^ L J-s sjediti
> . ' .> >>
j^ ,pl. j^.dno
Us, pl. i-iji, zatiljak .
\jflJi5, pl. i>»>*^l , krletka
JjLŠ , pl. JUii , brava, katareac
"Ini* , pl. s>iil , variak '
.
._Jb, pl. ^>1J , srce
iJš , Js biti malo
jJ» .1 »i* išupati, izvaditi,
izvaliti
i*l3, pl. s-slj^ , tvrava
**Jš,pl. (>:Ail,pero; pisino
._j^ , s. v_J5 , srca
uf^ij 7 ;>Ji» pokupiti $e
JJš , pl. ^yj» . 5^iG , mali
C :;AJš malo, rijetko kaJdi
>« J. >«
c^r'^)mrziti, prezirati
ur-U-s , pl. «..t ... <| , namještaj,
pokustvo
, pl. 'plJ , vrh '
,pl. ju_»l, mjesec
aJ, iU - (O »3 zadovoljiti se
''"J^ , pl. '^di , most
9^ koji je zadovoljan s
onim što ima
*; ly , s. *Ci,ls,noge životi-
nja; stupovi
L>j1y , s. ^jlj , amci
jicl^š , s. 5J«15, pravila, naela;
temelji; podnožja
i^^l ('Jb ) nauka b rimi
L^lS* . s. "Ir-j^li' , rjenici
''^jj,pl. 'oljil , hrana, život
namirnice
V^f ,pl. '^, Iflk .
'=
''Li^ - lili tragati po-tragu
''j'P- Ul» rei, govoriti
^JjS'.pl. "lllS^l, govor; '.
mišljenje
''f^j* , pl- Cjj-'[)» , starješina
fj*
>pl- r'S^'j ljudi; društvo;
narod --^'•^•^''
5_}j ,pl. i5^ , moc, snaga
18$
(Sjj,s. ._^ , sile, moci
i5jš ,pl. tC^l
,jak, snažan
'*J*i - 'jjCi pobijediti,
pokoriti
**;aitlš — iG voditi
%Cj - G-lš mjeriti
J5-LJ pravilan
fO — fU stajati, ustati;
klanjati
jwJ, pl. ij^ , sveza, lanac
fjJ koji je odiskona; koji
stalno uzdržava . ^
iJ
^ kao
"'w.^l?', pl. -L.ui'
,pisac
ol5^ svi sKupa
"a-u^ , pl. Irjji' , aša
O^tr koliko!
iry Oi Oi,« Koliko Božijih
poslanika!
'j'^lS^, pl. ''oUlS^, svijet,,
vasiona
oli kao da
wJ^ tužan
jLS^, s. '..nJ^, veliki; stari
jL^ velik
j\S vrlo velik
^Cs ,s. '•CaJ', veliki grijesi
"'jif^— Oji' odrasti, oštarjeti
.^ starost
t\^,s. jjX, veliki; stari
iiJS^ veliina
'_«i^, pl. jCr . »r^, velik,
star
50j^ . pl-*Jt . ' veliki grijeh
Vl^.pl. -*.^^, knjiga
L-LSClJt Kur'an
i.jtr' , s. ^-r^J^, pisci
"'i^CiS^ — t_2^ pisati; pismo
^juSUI pismo, pisanje
^'Z-JJj ^''J\^ slikovno pismo,
hijero^lifi
^J^ ,^\. -'oCiJ'V, pleka
*Ci<^ - fS' kriti, tajiti
vj^ —'l^o'biti mnogo
•Cio mnoštvo
Jfi.T50« mnoštvo imetka
^jk',pl. oJ>-^mnogo, mnogi
l^niT mnogo
^•Sjo -^ S'j.i^ biti mutan,
zamutiti se
"»jjiS pomuenost
*89
\al^ ovako; toliko
kj\jo lažov
i«_ir takoer
^jf > VJ^ ^ V^*^ slagati
Vjf laž
"L-jii lažov
'^ 2. ^ponovno napasti
nakon prividnog bje-
žanja; povratiti se
^fji s. "'J^ ne željeti,
izbjegavati
''j'^, pl. "*o\^ lopta; kugla
:_p , pl. ol^^ jedan puta
'^!J' >pl- y^J^' isA^ž^l klupa,
stolica; prijestolje
flr^ -i f'j^ biti plemenit,
skupocjen
*fj5^ plemenitost
Y^ loza
v/^ — Vj^ t>iti blizu
^ ^f^> pl- *^C^, plemenit
\—^ T C_U^zaraditi, sticati
.j—> T .S—T razbiti, zdrobiti
!^-3^,pl-ol^Ii^ vokal »i«(r)
"'jli' lijenost
'j^iS^, pl. jLs^ lijen
ij—S*J. L5 obui
J_,—r lijen^ Ijenina »
"LLiT' T CjLtT otkriti V
'CSIJI Kaba
oliT — (0B-)<-J5^ustegnMt4 se
od neega
v_«r, pl. kji 1 , dlan, šaka
iJLii j, j^jT izdržavati,
opskrbljivati; jamiti
»Cur' ~'Jš' biti dosta
>' •* ' .',
.^1 (W--*J JuLJ s njim etesvršiti
V-,_UL; osigurali -smo
i >
se od gladi
"'^jT JL ^^^lT ne vjero^fati
, pl. <^\, ravan, prilika
IJT svi, sve
i- Ji svake godine
>^5^ oba, obadva
>o nikako
^>r , s. .-Ja,psi
"'(.ic govor; reenica
liJST' obje, obadvije
•^Ar,pl. ^)r^,prsa '^
UJ^ kad god
'CjS^, pl. "oUJT', rijer"-
•pT koliko!, koliko?"-
iU p koliko imaš? -'
\m
Ji' , pl. -*fCi"1, rukav
^^ijiSLf kako tfelDa '.
"*jCi^ - 'S^ biti potpun-
^ C3^ , s. ''C^ , cFkva ,
.
'**jLS^ tobolac, torba za
strelice
"0^,pl. jy^> blagajna,'
i^: riznica
'C-ci^, pl. '^' iSi^, crkva
^_4' Kulem (ime mjesta ti
Indiji)
zaista -
J za,.radi; da; ima; neka
V nije; ne; neka nf
(.)CrtjV Nema štete, zapreke
(Jft) CrM ^ Nema bojazni.
(^) Ju V Nema mimoilaženja,
svakako treba. ,
'.jijiV Ne bio blagosloven!
«JU V svakako
(^jCllij'V Ne mogu se zasititi
^^^IIIH Nije mogue
(:V koji ima mlijeka
j if
f)V potrebno; neprelazan
glagol
''^ sjajan
J
. •,'
*oj^ 2. o*^ biti; postati
.-aaS, pl. t-ijAS
,pecma;
sklonište
''jAi , pl. ''J^jki , sredovjean
ovjek •
•Jr' da - -.
''ij-iS^, pl. ij-C2n , vrea
Cili^ kako? ''
^'<Ji^ kakvoa, nain
%^ da ne
"^^, s. "V-ii , nitkovi, neva-
Ijaici,' zlikovci
^ da ne
b'V da
6^/, jer
**^fi ,pl. ''fiiJ , nitkov, neva-
Ijalac, zlikovac
%lll_,pl. C ij\ , odijelo,
odjea
''»i-li JI ii-J ostati; ne pre-
stajati
,., ^j~j3 koji ima odijela
'
'*i_^>J ^ t.;-_»J oblaiti
*i>J, pl. o,LJ1,' mlijeko
"Li-J, pl. tu 1 pametan
al^l
^\ , pi.A j^\ ' ^M. j\'Jjf\
koja
"'(viJ r p^ cjelivati, ljubiti
rl-f- T ^ ustrajati, biti
uporan
"'fULjpl. "'pi, uzda
oji srebro t;
"'jiLL.s. "'Jii, pogledi preko
oka
iJLA.,pl. kJui-, pokriva,
ogrta
Jli -1 Ji stii, priklju-
iti se
*jl,pl. 'iUl.grob . ,
*ij-i- j: Cr^ lizati
JiJ- -1 -^ gledati preko
oka (na stranu)
JiX,pl. "'lU pogled preko
oka, poprijeko
pi.,pl. fj-t., mesot • ^ , ,
,
^ ± ^Jj ujesti, peciti
(zmija, štipavac)
o'jJ kod
tsjj kod
;jJ,pl. oljJ, slast
jjjlJ Roderik, špan. kralj
iSJJ\,pl. 0-. JJ^ , koji
jjJJ, pl. "iJ. J1JJ_ , ukusan
fjjj — f^ biti potriebno;
ne napuštati nešto;
držati se neega
gCi^, pl. ''iLjl
, jezik
lH, » P''- i-^>-*J . kradljivac
J-.^ - i3-^ prilijepiti' "s*
i>>>-»i , s. uJ , kradljivci .
.-»JaJ — (oliiJ smilovati se
ijilj, pl. ijOJt, milost,^
dobrota ,
'
'^JJ.I, pl. "oOJ , lijep, ugodan,
dobar; tanan
V---J — t_-jJ igrati se
J-J možda, ne biH
-*;>J -1 ^ proklinjati
OjJ proklet
'ili, pl. oHj
, jezik, govor
*1) jezino, prvobitno,
iS>iJ jezini; jeziar
^ J. ^ smotati, skupiti
•tj-l 7 .^-iJ izgovoriti,
izbaciti
-lU.pl. "'JiOJl.rije,
skup raznih stvari;
zbirka, nepravilan gla-
gol sa 2 slaba suglasnika
-iiil^ l.'^) sresti
v_ja,pl. "ijliJl , nadimak •
192
"luJ 1- ija' brati
i^J tebi; imaš
tlXJ 10 milijuna
J5j svaki ima
'^ <
jfj ali
•Jf da
iCŠT da ne
jlj o-,'*^ A Divan li je ovjek!
i nije
1 . \ili zašto
U.' nije još (nikada);
pošto
;Cl - "^ Sjati
•J nikako nee
Gd nama; imamo
'J da
VjJ da ne
"j.y i. 'fV koriti; vrijeati
J meni; imam - ^ .
dCf\ . jU , s. jl3 , no
^^4' da je!
tsj»i.'yi^ Da mi je znati!
tiJj ,pl. tt.^ , lav
O-J nije
jl3,pl. JU- jOl.no
t\^yi 'u!J no miradža
Ojl - 'ifi biti mekan, blag
c
-I
b^'
iJLiJI
idiT
u "što? nije, ne
C Krasan li je!
LT Ugodan li je!
iT Pravedan li je!
LT Ružan li je!
tr stalno, neprestano,
trajno* biti
ir šta je tebi? zašto ti?
u' stalno, neprestano,
trajno biti
iT dok traje
OU 1-' stalno, neprestano,'
trajno biti
'jj IT stalno, neprestano,
trajno biti
iT Nije lijepo
tlJj iT šta hoe
JlT,pl, '.C , voda
"':iu', pl. ii^' , materija -
"'^ilT, pl. "dJo.iC , koji hvali
CilT pješice, idui
''CiU', pl. J'\'j^ ' ^[fl''^ , stoka,
blago
193
^l.,pl. !^^, varalica
**JU,pl. **Jl^.l, imetak
">^l.',pl. -^s'^, vješt
^*U , s. 5_r i-, pohvalna djela,
vrline,* ' - ' ' •' -^:U\^ -('>-i)i>l pobratiti
:U.iy- bratstvo
•*:Iil5-* - -^^ koriti, kazniti
'iJil^lj^ - 5S^T jesti s nekim
:^lj^ -'^ \ savjetovati se
Cl 1^ - Ch ^ zabavljati,
praviti društvo
''ijU, pl. o_^ , "oiL , stotina
';3u.'i stoti
^i 'i?U sto hiljada
:Cr 1.,pl. jy , pohvalno djelo,
vrlina
*; iU , pl. ^iu , gozba
%}j^ . pl- 'o^'^j-- , uzgajatelj
"'slIlT predjel u kome ima
mnogo lavova
•" j-' pojaan
i'j^j^ Ll- pojaani sunet
-^ > '-., >
'^»-J^«, pl. oj^S-* ' pisac
0-.^ , pl. o>^^ , vjernik
Lj-^U' obian
*oj^,pl. OJ-- , trošak; trud;
zaliha
iSj^ sklonište
jL. . ;fiU. 1 ; s. i J>-. , poeci
;jjL. - jil; pohitjeti, požuriti
^jLa - iljli' blagosloviti
UJL. - ^l pojaati,
pretjerati
oLT. jQ1, s. "^, graevine,
zgrade
U-^,pl.iL. . (Sili I , poetak
i^,pl. ijCT , turpija
fll^^ koji se mnogo smije,
šaljivina
'^>*r* >pl- 'Jj->*T* . poslanik
^llT, pl. »iC , stepen, iznos,
koliina
'f}.^ , pl. oUi-. , nepromjen-
ljivo ime
J-. , pl. uL-«' JLI I graevina,
zgrada; sagraen
(>-. jasan, otvoren
pU., pl. <.-j:.-I , korist; uživa-
nje; ono s im se kori-
sti; roba; prtljaga
OiJ-.'^ 1 uenjaci kasnijih poko-
ljenja
"jc'e-l. jednak, istovjetan
1wi. po devet
/u-X. deveterostruk
J—i-, prostran
J-ml^ spojen, sastavljen
jj^.juuj. I uenjaci ranijih
pokoljenja
13
194
j^SL.j~>
,«JL-i«,pl. cjJj ', ohol
poslužiti se poslo-
vicom; navodei kao
primjer
o'
jl>-:.» kulturan
Cn., pl. djA' , leda; tekst
iiall ut' rijei i njihova
znaenja
^nSCJt j ilfcGjL. veoma velika
9. ^JJL., pl. ^^jjj-- raznovrstan
"^i^l. sigurna vijest koju
pripovijeda velik broj
ljudi
uil.M\y^ edan, skroman
''fjijJL. srušen, porušen
J* kada
iT jr kad god
6C. vrst
JiT ,pl. tit-l , poslovica
'Si-^ ko
iJir po tri
trostruk
po osam
J o
, s ^»osmerostruk;
u osmerokutu
15" po dva
^ dvostruk
"Oj^ 2. J-L^ stati pred nekim
-# i. # izbacivati
w:Us -OU.1 odgovoriti
^ ^»^ ^» .
^U" . il.UJi I, s. ^, pobiranja,
prihodi
ySCi' - (o«' > D^lr boriti se,
prepirati se - ^
:LJU - Cr-"f- sjediti s nekim,
družiti se
uCs' badava, besplatno
ujJlSi , s. o>^' . ludi
ijj\jA - jjU. biti u susjedstvu
ijj\^ - jjC proi
jjubCt - ji*l^ boriti se,
ratovati
*^, pl.v^' li-^^'l pobiranje,
prihod
''jU slava
genitivu
jjrf' klaonica
"Vjj:' šaren (bijel i crn)
^^',pl. ^Ci', sjednica,
zbor
ugled
obrisan
yji Ugledan, oišen,
Oji^' , pl. 'cjcU , lud
nepoznat; pž
oblik glagola
tij-iV nepoznat; pasivan
195
196
sjl., pl. i Ju , vrijeme
<^\x. - Crfb šaliti se, za-
bavljati se
LJ\ji^ - (o») '^|j braniti
> , , > , ,
i\j\xj. - ifjb li
hvaliti
^ hvala
Jiji. ulazak
jju ilovaa; sela, naseobine
i^jA., pl. CtjIj^^ , škola
'j'x. tucalo
jjx.,pl, objjL. , okrugao
^>»J^^ mazalo">. - ^j JU Medinjanin, medinenski
"> ^ > . ' -*iju
,pl. ilj-, hvala, pohvala,
hvalospjev
„r.J'-' upravitelj
0;.x., pl. ^j- . ;y\x,
, grad
'0.ijJl''i Medina
X. od, za vrijeme
v_-a\ jl.' , s. ^t>xi, pravci
j^ A. spomenut•> > \ ^ ^ > > \ ^
C^^ji. , pl. ^^^x>,pokuden,
nevaljao
^iT, pl. w*li.'
, pravac
'^ gorak
jf^ cilj, želja
bl^ , s. i_^ , više puta
ij-'^j-'^Sjl.S, s.^y,lž', pristanište
sltl^ _ "j-Sj paziti
f*->*—
f*-*namjeravati
"f^,pl. "ijUj , ovjek; muž
si>,pl. "tl—J, žena; supruga
i5l^ prizor, izgled
'^^ po etki
fj;>etverostruk; etvorina
!_,•', pl. ol^ . bl^ , jedan put
jj^^ , pl. Ji; i_^, tor za deve;
mjesto za sušenje datulai' >
jJ> odmetnik od vjere
i ' >
r^'j^ visok
-> '
^»> "??-' vratiti se
• "^ •j- — ^j smilovati se
od mramora
jjj> ,pl. o>J-»J> . sretan,
opskrbljen svim
potrebama«> , > ^ > , >
J-> , pl. o^'^j-' > poslanik
c5v* ,pl.(j-i^» tr*S^ ^ pristanište
iU*^ zasjeda
<>ty* - C>^ razboljeti se
i>0* »pl- i>>^-l . bolest
i > ^ ' >
j^> , pl. oU^> , dojilja
tP'v* > s. t;«!^ , bolesnici
197
J»> - J9 J biti blag
•*
^> naslanja* > ,^> ime u nominativu
-> - ^, ,,.^5U;^
, pl- <}^j"j}^ U stepenice
> ' ,o> mesna voda, orba
50,^ ovjenost
jjj^ — (.->') ^ proi pokraj
neega
i>>^ , pl. Ji^ , bolesnik
jf'>' Merjema
r|\j^ Šala
>',,>Jj-lj- - >-U pritijesniti,
natiskivati se
ibij-. - Jjlj ostaviti, napustiti
e-^j^ stiska
-> '- • >
*JjJ«^, pl- J;?U*> sunani sat za
oznaavanje pola dana
jjj. , pl. >^IJiJ« , dodan, pove-
an; proširena vrsta
glagola
^ — ^j^ dotaknuti
"JLT veer, mrak
"ji^C-T , s. Jbt-J , džamije
LxL. , s. 'CX.S , klupe, divani
sj*L^ - jcU pomagati
iil—,pl. oliL- , udaljenost,
razmak
^C-, pl. '^jj^, putnik
> > • >
5^L_ - j\^ putovati
c^}-^ , pl. o-^l—T , stanovi
iU L. , s. •iA-L-T, putevi, pravci
'vUi^Li'l El-Mesalik (ime djela)
jC-, pl. ^jL^ , jednak
sljL^ - (; ) iSjC izjednaiti
'«-—T po sedam
j-;-~« sedmerostrukj »^» > ^'
.
^1*:l-^ - '^{K-zA tražiti da bude
udovoljeno; udovoljiti
iJSx:—ll El-Mustedrek (ime
t):^
jL<kI.
•JliJ
djela)
dugaak
, pl. ^jsy., spreman
, pl. oiUj:—. , prihod
samostalan, poseban
budunost
-^ ispravan(^
^Ijl /^— ispravna mišljenja
.»A.:-.... oaran, zanesen
jiat—,pl. JL-.L— , džamija, mje-
sto gdje se pada niice
Cr-»—^ po šest
ij-Jt— šesterostruk
«)»,pl. <Jh\^ , divan, klupa
- t^^ truditi se
iz ega se šmre
198
gdje nešto
pada^ c ^ >
*'':*x natkrivena
^^^ ,pl.ol^;X_, opojno pie;
alkohol
o^—"•»pl. uf L«. , stan
"l)j^-— pijanica
,_,^ll-r nastanjen
Oj^l— , pl. u^5^L^, vrlo siroma-
šan, bijednik, kukavan
jOi—. naoružan
^JlLT, pl. '^L-T , klaonica
iU—. , pl. MAi L—
, pravac, put
j»l_., pl. ,;,j .J
,.,. , musliman
vj— 7 jl- ici, putovati
sOj-T kuda se ili kada se ide;
hod; razmak; daljina
Jli.,pl. oj!>^ , koji mnogoide
;Li». , s. ij^, , pješaci
oiLiw. uzajamnost, reciprocitet
"'uT'Ci^ - oTli biti slian, .
srodan
sjjtUL. - jjtli vidjeti
0>*fc-i«' pun, natovaren
(Jl)o^ koji nastoji da nešto
sazna
(JV— ,pl. jjLiT , istok
i!^, pl. 'b^J^ , poganin,
mnogobožac
JjiJL. — Jjii zanimati se
"^ijjjS dogovor, savjetovanje
jl.^, pl. jiALi.
, grob
jjj>-t., pl. ^UL. , znamenit
"> • ' ' '. ,.
i5-^ T (5-* ii
.*. - *U. htjeti
"Li-lT — c_.l£ osijedjeti
'La^' starost
*—i^ hod, idenje
juVl *l!i. (^ii Ide poput lava
ik-iT starješinstvo
wCl. - C-o-U družiti se
wL,a.* druženje
LtoCa. , s. *Lbwm', zbirke, musafi
jjCm , s. jjL-^, ishodišta; gla-
golske imenice
oiCa^ - CJ^U susresti,
pogoditi
wJ»U». , s. i .1. ,n. , klupe, divani
'i-^CJ , s. 'CS^ , interesi,
koristi
rL-*>^ ,pl. ^L,^ . svjetiljka
._juj,a.., pl.>_ji»ur, zbirka, musaf
j'Z^'.pl. jiCJ, ishodište; gla-
.golska imenica
jjua. — jju biti iskren
199
'Jm. Egipat
, pl. jCJ* ,grad
Is^^ ,pl. oAA«, . Egipanin;
egipatski
''jsjjial utrošen, potrošen
,pl. Ll.i.,a. , klupa
^la.,a.. poredane
^li..rt..,pl. o j.«.l» .rt , odabran
K^Ca-- obložen ploama
i*lL<M,pl. f_Ua. , interes, korist
ejj-^aT napravljen
•* ' ' > .'• '« i^ , pl. wt Uw , nesrea
j\^ — jU postati
oUi. vezano ime; dodat
K-fi-^ vedra
k_j^^,pl. ^jL^ , tuac, tucalo
'ojJa*, pl. o\^^ , Šteta
f.^,._i. slovo s vokalom »u«(l )
_^. - ^ proci, otici
T-; T^ odvesti
*'£jLk.' - '^IL itati
'jCir, pl. '«i?^U>« , kuhinja
4..h.,pl. ^Lk. , štampanja
_;i., pl. jLk-l , kisa
j^ ,pi. jjtkT, eki; pucar-
sko mlatilo
a.U
^jIT mjesto gdje se nešto
javlja, ishodište
,\\,.
200
w- u. u. rdav postupak
:jjL.^ _ ju'Ib. protiviti se,
odvojiti se
uCJ . jUi \ , s: ^^- , znaenja,
smisli
jLl'ti'Jb) stilistika
> ,^ ^>SijL.^ _ jjlc ponovo nastupiti
"'.",'' ",'*jjL« - ^j\s. pomagati"*.",'> '- - ... .
^joL« - (>> Vidjeti
jl--.,pl. jii Lm , bogomolja
,a::*- pouka
<^^B.« umišljen
;j=i^, pl. olj=tj« , udo
*\«-« slovo s takom
• juM . «juw, pl. jl.. - juM, želudac
(jAj^r, pl. o-il--', kovina
^>u., pl. cjVjj^
, promjenljiva
imenica
o^ _ li;;>> znati, poznavati•>> > • ^oj^i" dobroinstvo
po deset
, pl. ^CL' , skupina, dru-
žina
. deseterostruk
T cs'-* griješiti
', pl. u-llT. ^s^Ul'i, grijeh
veina
4 ' .
•*-'
4
J
^»-iSi « « poštovana
•» -,>
A> ^ ^ •* >
oUkLu
OJ—^ . uitelj^ , pl.
<. U.« , pl. ol...l«.« , uiteljica
^ >• -
jl« slovo s takom odozgo
"j-^lT poznat; aktivan oblik
glagola
t^ — j^ namjeravati - ^
^ , pl. oL^' jLJi'l, znaenje,
smisao
:jx«, pl. ^U. , hrana, život
življenje
SjiU. - jjU ostaviti, napustiti
oUi, pl. jjLi. ' oljLi.
,peina
iJU. - CJli nastojati, nad-
vladati nekoga,pobijediti
oU^ ' Jlii 1 , s. ^ , stanovi
t)—ii-' mjesto gdje se ili vri-
jeme kada se nešto
pere ili prati se
^j^ , pl. •-jju. , zapad
tsj^' , pl. jUT . i£J^'\, namjera;
smisao; bojište;
ratovanje
J:Ju neustrašiv(a)
<Jb '^jioiT onesviješen
j/oL. pokriven
"LZil' ljut
:;;h*' 7 Ir^ oprostiti
^. , pl. (jLiT . jlii 1 , stan
w-i« — OU- biti otsutan">« ^ '» < , -
»L.Li. - Uli iznenaditi
201
V^lju. - 'J-^ natjecati se u
hvalisanju
iJjLi. - jjli rastati se
5jLi-, pl. oULi.
, pustinja
"*qLu.,p1. '^^ll', klju
\ij\ji>. razm
ViT bježanje
"^^Ih««' , pl- •^1^S^'» jedinica; rije
^'j^ jednina; jednostruk;
sam
j^' sredina glave
r,'=-J'l ^-ij^ poploan mra-
morom
jCiJu jako darežljiv
j_,JLi. što nema; izgubljen
j«Jj., pl. oj=6li., spašen, uspio
fj-fj. razumljiv; sadržaj
"'j:* koristan
^<\j(ju - 3^lj susresti se s nekim
"*UjLx. - ;3}i; boriti se
^ ij^U. - CjjIS približiti se
*;CLi. _ ^'-i; trpjeti, podnositi
^u. , s. ti^.iJU , namjera, želja
;j=U. - ^Ij prekinuti
JLi.' i. '^\a govoriti
"'r'-**' > pl- -^^'Li-', mjesto
^fCL - '(.Is 1 ostati
iJjLL. - Jji; zdogovoriti se
*« .»Li- -fjli opirati se,
protiviti se
iCAJ«',pl. ^. Li.', groblje
"'J^ii.' ubijen
sLii. gdje ima mnogokrastavica
o-JuLi svet
'^I pl. jl^j«
, boravište,
'f.juLL'i prvi
,pl.!>
sjedište
ts^ , pl. ijJJ^. koji pouavauenju Kur'ana
^-JL. razdijeljen
Awij-', pl. ^LiT, namjere, želje
sjj.,aj., pl. _>y,(L', soba; dvorana
-kil 1 El-Mukattam (gorje u
Egiptu)
*j^ povodac, jular
"*Jr** podnevno poivanje
'i.-j'l^ - C_J K' dopisivati se
jiliV t fjlSlr plemenitosti udi
•jlSl. , s. ^''__^ , neugodnosti,
zla
sUlSl. _ Ij if' nagraditi
''lIlSli razgovarati se
''u^' .pl- <.XL.i- of'^'l, mjesto
'*^' Meka
202
'^^J^^iS,pl.LjlSC', škola; pisama
"'i-jiCl', pl. LjI^' knjižara;
knjižnica
*^jJC].' , pl. L^\SC-, pismo
iiC' — >iJCJ' ostati, zadr-
žati se
j^ brbljavac
il=<^ surmedan
^ prevara
•lA* . s- vfl-, varalice
"(•^' astan
•^ neugodnost, zlo
JL-^.^ Ijenina
W-A. metla
. ^^ Mekkanac; mekkanski
s_-JLi^' pisamce
"'ilSTiir , s. >iUr , aneli
;_^>L _ ;^V udruženje
^^' > pl- 0>»^'. mornar
5lj>(.. - JV sresti se
nj>^ , s. oj^,, milijuni
i'^ — >L napuniti
Ou,pl. JJ^^ , vjera, konfesija
7eJu,pl. r->U,so; slan
'^'^' privršen, prilijepljen
"^Ju vladavina, vlast
•iU., pl. oi iU , aneo
> , j >>
dU., pl. Jjl. , vladar
> ' ^ « ..
JI- .n J. dosaditi se
oQ^'\ dan i no (vrijeme)
o^i-' uprljan, prljav
i)yu , s. .iUu , vladari
opi« obojen
JjB-U, pl. rOA^ , ljepotica
^jju,pl. uji:A. , milijun
sLT smrt
SjL- pružati
^ C.r , s. ;S31J,pokrajine
tUJ LT , s. "ilj-U-T , robovi
^Li'] Mameluci
jGlw. , pl.Ojjtu-.' , vrstan, odli-
kovan
;^',pl. jLT, prolaz
o^..^ mogue
;jiJ.'J^ nemogue
''SlSS, pl. vii)C ,
pokrajina
-i^Ju-- pun
i)_^',pl. <lUC-r,rob
».^AjJL .^.^ pozlaen
^' ko
^^ od, iz; nego; radi
jU /v zbog, radi
5\jaJl [>. ujutro, izjutra
203
fjuOt '^^ oduvijek, oddavnina
^tl». o«, po, obzirom
oJU Jy unakrst
c>->^ o*, mimo, osim
.nJij .^c jv bez promjene
»jy i>^ odmah
"*sj^L.' -j^li boriti se
jL^,pl. uJiL^ , Yika, telal
sliU.' - liSl; zvati, vikati
jLu svjetionik
"'sjL:^', pl. oIjLL.'. jjCL. , svjeti-
onik; munara
sjiiL. -Ail; zaklinjati nekoga
> - , j' • -
JJu. , s. ^Ji^ , izgledi, prizori
5^' koji jako, stalno spre-
ava
iijL. _ jjf biti licemjeran
tJLT - Jl; postii
:GCL.' - Ijl; suprostaviti se
;JjL:l. - Jjt dodati, dohvatiti
o-C. klijalo
*t«Iu,pl. ^ll'
, govornica
-lU. raširen
jj.iL. proza
CT?^ ,pl
astrolog
iljtl- niže, niske
> ^ , t
»=.:- , astronom;
^;ieJ-' nozdrva
t)^' . pl- ^l^' . sito
il. od, otkada, za
vrijeme, ima .
.
iJ Jv.',pl. Ojtr, stepen, položaj
•iJ—iu,pl. viLU. , žrtvenik;
hadžski obred
Lli. mjesto gdje neko
odraste, rodno mjesto
J^-uC« ime koje se potpuno
deklinira
pravedan
ime u akuzativu
"ji^' 7 jU govoriti
jjbj-' govor
_PiJL., pl. JJu. , izgled, prizor
f^,..^::.pjesma, poezija
->• - ' — .. ^.,.lui- "" »J- sprijeiti,
zabraniti
{^ ) '^ odbiti, odbraniti
jliu, pl. l^U. , kljun
p-,..r;.:/ razdijeljen
o_^ 1 svijetla
wj«li, pl. V lL
, put, pravac
^ , s. *—u , zelje
*_:.,pl. ^ , zelja
il:-,pl. Cjir, smrt
204
ijkl.\y_'*^b sresti se lice
u lice
ij\x , s. ij'j- , mjesta gdje se
dolazi
:';jl^' _ jj\j pomagati
j-\_yj'\'jl\,s. CiU', stoka, blago
UU\j^ - J3^b spojiti se
*^ljS,s. "'^y, mjesta
Ji*l_^ , s. iJicj.,predikovanja,
savjeti
:lj\_^ - cJb stii; doi;
ispunitiA, .
Ui|_y - jšlj slagati se
'Zjy — oL.' umrijeti
(o») oU' ostaviti iza sebe
'cjy pomrijeti
smrt
^ — ^ uzburkati se;
pomiješati se
^J''.pl-*'^lS-*.val
-.^y zahtjev; potvrdan
irTJ^., prema, po
j_,-»^ sto postoji
j—>' po jedan
slovo s jednom takom
koji vjeruje u jednog
Boga, monoteist> ' ^
J»_j» kaljuža
'•>y - ij voljeti *
iiy ljubav
ijy,pl. ij\y , mjesto gdje se
dolazi
^y , pl. ^\y . ^(ji'\ , britva:
^yJ-' Musa a. s.
tj^^^ I muzika
"'^»''.pl- '^iS*' ' mjesto
^jJ>y, pl. ^\y , predmet, te-
ma; oboren
^cy,pl. j^l^' , roište, rok
<-^e_^ T -^J predikovati
'''»^j^ natovarena
•j-'S-* poštovana
wji_^', pl. L«Jiy , mjesto
o^_^ povremen«> • .. > '
,
jJ _y ,pl. jJ^\j- , roenje
ijiy roen; rodene
S'j- ,pl.Jlj.'>J\y.'i, gospodar;
saveznik; osloboenrob
<»' Polagano!
i^ U.. - vU navaliti
A> ^ ^ ^
SjU. vještina
jla., pl. j_,A., , kolijevka
Isjla^,, pl ojjJtA.' , upuenpravim putem
Jjjjtj'' mršav
205
:Aa.' Polako!
r^ važan
J—«i^ slovo bez take
La. što god
ol.',pl. ol_^l , mrtav
strvina
o*J^ , pl. i>.J iy , mjerilo;
tezulja-> • ^ ^ ^ ^
v^ T v^-J kockati se
J^ - JU naginjati (se)
J;^ ,pl/jCl , milja (400 ko-
raka)
i>>L roenje, roditi
eJJu
';3i;'
, pl. Oi-^}' > koji spava
, pl. ^LJI,zub onjak
,pl. oj^^ , spašen
, pl. ij jji , klub; vije-
nica; zbor
,pl. j^y , rijetkost
, pl. i)^^^ , koji se kaje
, pl. o'-«; , vatra
, s. o^-'^i. svijet, ljudi
,pl. iJLi
, pobožnjak,
asketa
' iji^ oko
ist, svijetao (za boje)
mekan
koristan
krnjav; glagol u kogaje trei korjeniti su-
glasnik slab
, pl. "jt . ^jjJ , deva
"IijC', pl. 'lijl: LJ , bilje
vi~»: — :-j: niknuti
t^v —u^* iskopati iz groba
Jxj: , pl. ijiLJl , bilo, kucanje
srca
-*ijj — Ij otii daleko;
otskoitie> r if>5j-j , pl. oljlj
, poslanstvo
''^^,pl. tLxJl , Božji poslanik
aS^ , s. 'ikJ:, proizvodi,
rezultati
^C^, pl. *^ll;
, proizvod,
rezultat, posljedica
'*:li - li spasiti se
c,\'J^ Nedžran (ime mjesta u
Arabiji)
'^,pl.
"*c_^',zvijezda
iyx^^ postrance
.
'*^j-C bakar; olovo
^-^ v_^ - t^ glasno plakati,
naricati
206
^-v
207
jj»j — ij-t govoriti
*»(£; istoa
*^ ^ Ja gledati
'^',pl.
* OiJt mišljenje,
nazor
"'^, pl. i\J^ , ravan, slian
•IjL-fc, pl. *liij , ist
u-Uj drijemanje, spavanje
^i-Iu' atribut
*j\;,pl. JC; , obua
jJi da, jest
"*(«.; , s. "*C_~" , blagodati
'^ Divan li je!
'Cl;, pl. "*(J; , blagodat
^ uživanje, ugodnost
pl. '*oUi , melodija
— JLi; nestati
''^ju J. ^- puhati; hroktati
^Jji - 'jJiS ii u boj
'^j-ij',pl. "'^Ojl dah, disanje
»IjumJI i,r-«-^l dubok uzdah
%Ju, pl. ij-^ , duša
''^j-ju ,pl. ^j-iJl,duša; strast;
sam; sebe
sebe
& - C koristiti
"*"'*',pl. "o&l: , trošak
JiJ prolaziti
\j'yn^ , s. u-*^' > duše
SjLU halka
jou,pl. jjju. , novac
"*JiJu — 'J^ urezati, ukle-
sati, šarati
"oCai; — Cr»^' nedostajati
J-U — JiJ prenositi
''rAST - ^txJ uzeti za ženu
^^ : • -J^ — C-§1j" skrenuti s
javnog puta
Ir-* ,pl. '\j->^'
, kuna
^Lj-ji' s. *^ , kune
"^C-i smutljivost
"iy,pl. 'i\y\, zalazak zvije-
zda po emu Arapi
proriu kišu, vjetar
i druge pojave
_;* jJl L' \y nesree
^jJ^\Li\j) zgodne prilike
^i\y, pl. "'oL'^" , špica
ji\/ , s. :jfl; , rijetkosti
j_^-,pl. "jl^l , svjetlo
''»^r.pl. 5^^' I, vrsta
''^y — "^l; spavati
(Oft)'fl; zanemariti nešto
208
*- ^ pospanac
ji»u ,pl. >«ut, dan
"^ilju^ kraj, konac
*yu" - >»r tjerati povicima,
odbiti
_,aJ ,pl. jUj|. _;AjM , rijeka
"'ijj'u - [jL*; gristi; ujesti
i>^ — ljiv! ustati, dicr se
^ proždrljiv
*^ 7 i5_^ namjeravati
t_ilj toliko
jl; - tjl; postii; zadesjti;^
^1 Nil (ime rijeke u Africi)
j i; a; sa; tako mi!
b uh! udo!
li-l b' »Li-l ij kuku!
jL»b jedan
i\j,pl. Jjijl , dolina; rijeka
^ ^Si\j rijeka Sela u Ribatu uMaroku
Aj-b I pl- c»»^b , prostran,
raširen
^t-.ib jasan
^\j , pl. -tlcj, propovjednik
_rib obilan
<>^\j , pl. oUJb , dogaaj
J-iJb stoje
Jb ,pl. sVj, namjesnik
jJb,pl. uJjJb , roditelj
iJlS opasnost, zla posljedica
^j liho
navaliti
vj^'j ~(> > V-^'^ skoiti,
*^' 3j-> ~ 6^J pouzdati se
jtjb vrst, jak
*jbUj . *^^' <.»jbiti Ugledan
ol-H'j savjest
^j , pl. ^j\ , bol
J^j - Jf-J bojati se
«-=.^, pl. 'j^j , lice, nacin,
zadovoljstvo•> > > ' ....^y^j 7 (Jfr)C_-.5 morati: biti
3užnost, biti nužno
,;,\x^j . jj^j - ji^j nai, opstojati
•j^_> , s. <-=-_> , lica; nacini
'<x^J strana, kraj zemlje
7 li*,? uznemiriti se
ugledan
\iy . j 5 — jj voljeti
'>J bS , s. 'i«;iS,pohrane,
amaneti> •' , " . . ,.
f^j- POJ pustiti, proci se
209
<tij , pl. ^ bj , pohrane,
amanet
j'ij - jij pustiti, proi se
*bj za
jjj , s. 5jjj , ruže
j.sjjS zb. im. ''jjj , ruža
ojj zb. im. jjj, list (papira)
"':'Jj!> - Jjj stii, doi
i5j_> svijet, ljudi
jj , pl. oljj, guska^
jjj sklonište, zaklon '
j'Sj - jjj nositi
jjj ,pl. jljjl , teret, tovar
'^^j - "pjj zadržati
^ •.- ''- . ...
.o->J T u-'J mjeriti
ojj , pl. UjI , oblik; mjera
a J-J . pl- *bJ>-> , ministar
Ji^Llj , s. U-.^ , sredstva
JL^j sredina
Ji-S usred
.>-'.'- , ' - ....^j< <^ - ^j biti prostran
IL^j, pl. j; C j , sredstvo
j - j opisati
j^j ii^ _ ;3^j spojiti, nagraditi
Jj^j - ( J\ ) Jrfj stii, doi,
prispjeti, dospjeti
^j - 'mj postaviti,
metnuti; skinuti;
oprostiti; napisati djelo
^yj.j - ^j biti jasaii,
ukazati se
ij»j r V-j gaziti"
"o-^J , pl- 0^^ Jl , domovina
~ijj;S,pl. Ljiiffi >, služba; plata
u novcu ili naravi
;.At>j*j — Jitj obeati
"^j-frj ,pl. ijs-j
, obeanje
Jitj ijkc — Jitj savjetovati
j .^ ,<
oPJ r (jf-> zapamtiti
"*^j 7 u? -»ispuniti obeanje
:ljj ,pl. ^oOj, smrt,
"jij - (J^ Jt) jjj doi'
nekome
ii j ,p\. "jjJj , odaslanstvo,
deputacija
>J j obilnost
ijjj , s. ''jj j deputacije
i;jj , pl. *Lj jt, pouzdan, vjeran
"jli j dostojanstvo
*;''^-' 7 J-' uvati
^'^> j , pl. oi; j) , vrijeme
f.^xiJl '^ j topot, bahat
U
210
>j - j5j zastaviti
'*uJ5*j», pl. ''uiU jl, zadužbina,
vjersko dobro (imanje);
vakuf
'^ijjj gorivo
\jjj — 'Aj dogoditi se;
pasti
''^jjj — Cii j stajati, ostati
"^jTj r (<^I,>J^J prepustiti
nekome
'jjj,pl. ''iSfj1 , dijete
ii)lj - jJj roditi
5i9j lodenje
i'^lj 7 'Jj upravljati
*J_> - liS slijediti iza
neega, biti do neega
"c.jjj 'J^_ (i ) 'J_j odati se neem
^'^'jj - iJ^j pomagati,
jaukati
''jj.pl. tLJJ^ prijatelj;
pomonik; skrbnik
Al Us ,pl. ^\ tQ jl , Božji - -
ugodnik, dobri
<l»,"L*j> - Caj pokloniti
''^'S , pl. "fl^jl ,priinjanje,
umišljenost, uobra-
ženje
Vj teško!
iLli'S Teško tebi!
'jjj jao, teško!
'J "'Jjj Teško njemu!
U eto
"'ji^U strahovit
oU daj!
j^jlfl* te dvije
il»,pl. 5lx* , voda
'^,.^U Hašimija
»V^ ovi, ove
puhati vjetar
CiSizvati; klicati
'*%'l^ seoba
''(.jl« - pjjb srušiti, porušiti
xasju pupavac
"'i'ljL* - (ijjk uputiti
-Jjjm, — Ijjb smiriti se
i5J>jt uputa
*o ji», pl. L 1j* , dar, poklon
\JA, pl. *Vj» , ovaj
»j>*,pl. ^'^^, ova
*>_j'^ — O^ pobjei,
umaknuti
"'f>- V ostarjeti ^
''fS* .pl- **f'S^^ '
piramida
211
212
Vji'
,pl. Jul . i5 jLi^l 1 , ruka
i5jj.. runi
"jCj lijevo
' ''7>^. kockati se
-j olakšica, lakoa
vrlo oprezan; budan
Ojij uvjerenje
"^(f more
0« desno
»JL^ J. «1j dozreti
"'fj^ .pl- "f} >
dan
ji^^l \yj nedjelja
uOj vi f^i ponedjeljak
•i ' '
1*"^ *% *f > -•
»C'JUil'f>.
-'' Vi'-'
i ' '
srijeda
utorak
petak
etvrtak
subota
blagdan
sudnji dan
jednoga dana,
nekada
danas
tada, toga dana
danas
. zb. im. ij-*ij , Židov.
Štamparske pogreške
Stranica : Red:
214
Stranica
:
127 I
137 I
137 I
138 I
145 I
155 II
156 I
156 I
156 II
157 I
161 II
164 1
165 I
165 I
170 I
171 II
172 I
172 1
176 I
176 II
182 II
188 II
189 II
192 II
f
•u
ir
Red:
stupac 7
stupac 5
stupac 6
stupac 1
7
stupac 1
7
stupac 1
3
stupac 1
stupac 10
stupac 14
stupac 22
stupac 27
stupac 1
stupac 20
stupac 21
stupac 1
stupac 18
stupac 2
stupac 1
1
stupac 9
stupac 20
stupac 5
stupac 24
stupac 1
5
stupac 1
6
zadnji
4
zadnji
7
Pogrešno
:
Ispravno:
-Jul - 'JI
lj\——^—li >i Lw<
»> -•
- V
s> ^
it'
- V'
J I' f . i'
i*
Sadržaj
II DIO
SINTAKSAStrana
SINTAKSA IMENA 3
Odreena i neodreena imena 7
Vlastite imanice 8
Line zamjenice 9
Odreeni lan i nunacija 10
Vokativ 12
Rod imena 13
Imena ženskog roda 13
Broj imena 15
Deklinacija 16
Imena koja se mijenjaju po nepotpunoj deklinaeiji 18
Promjena na kraju imena 21
Promjena prema položaju rijei 23
Nepromjenljiva imena 24
Padeži • ^ 26
Nominativi 26
Infinitiv 27
Izvedena imena . . • 28
Glagol i njegov subjekat 30
Slaganje glagola sa svojim subjektom 32
Cestica ji i u' ^^
.Akuzativi 43
Opi objekat 43
Objekat 44
Akuzativ mjesta ili vremena 46
Akuzativ uzroka ili svrhe 47
Akuzativ uz rije j sa(*jw J_jju>Jl I ) 48
Akuzativ stanja 48
Akuzativ koji pobliže oznauje nešto 50
Akuzativ izuzimanja 52
Predikat glagola ,^JS i njemu slinih glagola 54
Subjekat estice ^1 i slinih estica 54
216
Subjekat iza nijene estice V 55
Predikat estica Vit. 55
Genitivi • 55
Dodatak o padežima 57
SINTAKSA GLAGOLSKIH OBLIKA:Prelazni i neprelazni glagoli 62
Intranzitivni glagoli 62
Tranzitivni glagoli . 65
Aktiv i pasiv 68
Pomoni glagoli 70
Glagolska vremena 73
Glogolski naini 76
SINTAKSA ESTICA 79
Prijedlozi . 79
Pravi prijedlozi 79
Prijedlozi koji su postali od imenica 87
Prilozi 90
Veznici . 93
REENICA . 96
Nijena reenica 98
Upitna reenica 99
Odnosna reenica 100
Reenica koja oznauje stanje 101
Pogodbena reenica 101
Bilješka . 105
RJENIK 109
Štamparske pogreške 213
ITANKA A. -r
A*
«^ ^ ^ j
j *W^t j >U-^I ^. 4.11 l_^^ ul >^IL:l_-I ci oi^ ^ <li.
r Q-J ' t^JL-sLdl jj-'j 4^ M 4.* 1 ilyll j4-l t'U
v^
cX UacUI jli l^ Jkrij ''jjuJIl^ ^&J 'l^L AliiUl
. A?L ci ^l'O^Vi JI
VA
Aj j>il Ji ^Vl y : ^1 Jl2j ML. [^jj J J C^l" o'^
iJjil j) ' AL->. AJai. ^Ja;- J < «lIc jJII J jit- ^1 Ju4 . dUi <J
IJU!aJk-fr Ju^ '^;^ Jl^^I a11-j ^^
JJV^I : Jl« ^L:5C' 'U 4f1 ^ iV ^'Vl ;LJ Oilji
VY
^ tA^J\^X^ \j: J_^ ^l J_^- V !jr;-^Vi
: OLVi *JiA l^ v_;.y5.^ ISli Ui^ j jJW. l^"^ ;^j <J1
^^^1 Ir aJ[ ljjLiiyai _,3ei-l 0_^ ^^i^ W^ ''*—* ^-^ \SJ)
J ' 0->^ *-J^—* = 'j'fe J *->J^' ^^' *-J^ J-c^ *jb li?
j«
t_^s*^ "^Je- ^'^
^^ j-^\ J <5^Jl cijeli v^i 4,ljJ I
<^l j_^( ^c.JlL.1 ^ ' ail^ li«-«i o^J jJ^"^'l
>>5l^ Jl2» -Ui.'
Y\
dlLJš aIU o*/--- j -i*-)*^ oi^^ A_; I oj.^j: (>«!* ^'^V*
. Ai J (Je- V a) AiiJ?- y» J;: J& f* AL. ^ (J ^^11 Ai^i
Ali dAji („„juJ _* o^ ^o J ' A»Jac A-»ti» ir'^l (J /»ij^^ 3• • • L- - - • >w
v»
(i!>yi J^l Ji^ aljill jy ^j^-s^ »Ju -Lž j ^j-«Jlll p!>\9 4j_^
<l JuyJI ^_j-iJ Jo ji-l 4J>.j (J l_^_j j ^_^l <J ^1 ^1 u?
W:bt-^ ^ »^IaHI o>*I ^ tJiAr^' ^S'"^ 'S-^ r^
s;•
. ^ ^ ^ £. o'''fr £ ^* " ^ ^
^1^1 6^ blj 4i^JI jri <^^ dl] ol o!^ -A3 jiU- ^ Jli /T
Vj.
;Uj aU ^^ ^^cT ^"^
^^,^ j dUst JL^=» J dAJ 0^^== Ui ! dl!i dlJIsC/
UjI II_> dl_ju> o : J\i . <_3^JI ^ iJ^^p-j: jp-lj dl:>\
J < t^Jb CA-^ls dlllj A» JU 4Jil^l U Jl. J^\i ^- Jt^^
* W J>-^ 'j^Aj^}" i^ dl) jj j ' lijL-- dUii U ti j
,vr
''^.CJ*^^ U^I iX\ Sjl^b Jk*ya> O-ij ^ J-^tJ' t^^J A.M
^jJ l^ Jaci 4»«j^ ti^' (J»^u jJ-J 6 i u:«*' *—-5a9 U^l-J'
ljL_s=-^ U:*.! ^ u^ :>bl a,^\ ^U ulkl II o^j i^
J_^l J^\i-I jrt c« ^_, jj 4J^\i-l jl:> SluJil cijr* > UU
4.1 aJi^- ^ j>.i j ^ biiiiCi-i diii ijj;*"^''
oi'% 3
Sa ajSl w-U o^^UI o^ Q 4, /»'li."! a:l5o Ijlt5c-I *»ij^ ji^
. <*l£ Ji Jlj
vr
3Ual[ ^V ^j^Ujl Aa^U J^ f-JbI aJj^I ^j^I Ajlsei-I ^
jjui :>^i /cii-i Ja-j <J j o>*^* cf ^-^ '^ -^ -». <y
j <U^*^ ^fo- 3 l^* 't j »-Uli Ciy^ 3 'V f^ ) t/>r ^^^^
(iJSlul^ <*^ -^ tj^tj ^b-i 6y!>^ ^^5 J*j-J^* <>» Jj''^-^ • -^ -, ^ • **
j^l ^tjpl ^ J^!tJI ^JUI JlIc j Pjil Jlc lp <CjU JUUl
A_^jil ^ I^SB-Slj J f-lijjVl <-^L. A _J <^_^ 4»*jrtJl *jl^
^ i3^ CJ* l5^*^ * *^ ^ JUm** i.i-*-»t». \^jC A*-y« J ^waJWI
Y»
U
J f^^l>^l 3 JJSl -Ue Jl_-J ._jIj{I (3_^ Jr (_^-> >^J—
JU <»J J^ ^1 J J;-b J^ f* J ijAil j ^Lill i^ 4tUI
ff>- ^ ^\ Jie-V Ja- V >JU ^* 3 ji-l IJl^ ia^ J^-JI 3
ti ^ t^*^^ <.Jil50l 3 Ij*^ '^J Ijte. d)'>L* y^ <A 3 j^\
j^) aUIJI ^^^»^ lp JWI ^1 Ul J <^A\ ^ ^\ II* ia--J
"i- 1,-' }'^ >„''-' ^i-'^i .
^^
Jftlj Av»^j Jftij <3illJlj ojg^^l (W^ (3ll^l ^J -C^LK-Ji
3 'C^ji ^^A^ ^Ifr ^Xu iikLJI dU* Ji^ ^»«^ 3 <^}Jl
lj^*u.l Ic j ^ ilkiuJlI dAll ^Ic. Jp ti 4A,kj (*t^-J (jf^l "^VH!
i i . % ^-
v»
','f^
Vj Jui^i j v*ij5i oji jUtSfi V ^^\3 ^ 4,'Qi JU
0_;A. ^ Ait J[ i ^1 ia^J J U^ J jbi ^1 J^ 4::$* ^JC^
Li <Jt j:.<J v_.>i ^"5^ ^ i^ ^^}3 J.<^ Je J>' 3
^1 JaJI ^ 3 ljJ.^\ »Ui ul^i 3 *>i*f*.)^" >}'
n^
Jrc. 3 If. i_^i^ J^ j^, ^Ul^_i;- r* J^* ^^ J'A
dllS ^^ J U;^ jV'' ^-J W Jr^' ^*'- 'V^** O* V^ i^
j^ At* k^lLiJ ^^ *jj-** o>^aLJI a1^ (j\j _j Lu,j (joj Jt^i
»b'i (J ^l-^i-ll u}* j t>jl vj>ll iJ-^ u bUk*J ti
l^al « ^"s (j.-^ <J l^ jlfJI ^^ dlJjL^ssj dUi J[
TA
UiiJ <^^J Jl^l ^1 J >^Sl\ jJ-\ j^' t^JlI f^l (i 4ji*ll
fjg cT ti /C-N' vV^' C:'^ -^ lP-* ^:^ ^—^ u" ^^jj^
"* "t ti
"l^ *^ ' ! -i • >> •' 11-^^
J rj3 A) jjil -U-^ L^J \y^^ o\ ^ <J ^<*^J _J. LU
I
/T AcJOlilJl :5W> JpVl 4<>-ji^ j:,_^-j ^^_*JI <^ljlAe-
>cjiJI Jl- j *-Xpr j JA-J' , \^> 5 <i» >!L1I OiJ( , LS*A^ lili cjUI
v_j^ j A-^l^ jUjl ^_pl IjUi jl2j:_^ 6>* ttl)^ -^l^'^
^y
' ^ " - ' >
ju^ ittljufr >'1 : yy5^ U>J> -U^UI ji-x*; jJ jj . -Cb
iil vIaj r % fij-* >J^* <*r/j -2^* '^^^ ^^' Ji*^ ^i^^
i k^3 \J^ ^\ U^lj Ai^l ili 4^1 /i ^
j . Ubi 6j>^ J ^»--i IiQ* cfJ^ -> V**^* ,-»?^^' Ui^ (i'*
JU /li ^* Uijls: jJI A^n u^^ '^J^J- ^i^. u^
:i^l ^^ dlllS' j Ij;*^ o^.J^ ^ <:J^* y!^' >-*^ o* L^^*
'^jU. U j . Jl^i /JI JI ^L^l /jl ^ Wi,ll' Jlt
. ^^sJ.! --.j\;. y^ ^[ <^ljUJI j . ijw ujj-!i*- j <j\^ ^*^v?=^^
A^lj jUlVi^l o2^l -^ j^l ^iJlSjU-l U-bj
... > \ » "
5*
•\n
OjaSuII U_j A—u> *jH^j^ Oj~i J »^^^Ja* Uii-l j Jif^i X>-\>
U»l(i*-?
'^-^^ ^*^' A»*_^^l _J » 03y^yJ i Sjf^ oyj^ 3
iot j j^ij i^:)\, uis^ L_^ uiiiL?! ^*:5Wi 4;iu:)\, oJ^*i»--•••'.' •
^ 3j •» t' "*"
" * £ ' ...
ti j (j^^l J oj^^--^' J uJ^^' ^ <j-^ »^ ,j',4. '^
n»
4-2)1 j . lM u:3 V o*-"^-* r^-^*^J^_y-^ o* ^^ J^
JU1V( <^ ^f^ (-t-j ^- iS ij^ j^5 ^\ Ja-.) (J ^Wl
Jts=-^l aJJ jj . dllbo ^Jki-I j>l.-- W:ft AJii^'.i'j Ai^lc u[
JyJi ^!l J J . i^llB ^Ui Wi '^].'' ^1 J^\ liyj}.\
jj\ <^J iS^\ £^1 Jt^\ l^i Sjr.jS^ i'lj^ ^\j^\ 'AJl IaJ^
<;lji-lJil" rtii' j . ^liJl J[ 4:^ iil (^'^^ oi^ o: o^ u^j^^
. ^^1 ^i^l dUiJ ^ ^B ^:>:5* S^-^^' ^. ]^ (^ JS X
_j 4lii-l cjij*^ «;j«^l C^ u^-J • <^^i' ^^!, fJS **::*->^'>^'^*
l-v
iu^^ A?y J^jl j:,-.— j l^U^ \^ Jrj^ <i^ -? <:JL-
^\ ^y J UJ JI* ,^\ (j* ij" > '^—^^-^ ^'-^ *J^ l^*^
^ l^j lJ lp' i 5 >ldl Jsrl ^. _^* j ^> Z\^ ^^\
Ad|^^;l u^j ^^y^3 cS-^3 \s:i% 'ji^ \>\lA_ iijil JaI
^} <y t5j!>—-^'^ <> ^^ c^ -> oi^j^^ C*
'^-^'*' '^
iiJl j . <:-. J^ci ^^ jl^^ ^^ a^-^ 3 <-*" j^ ^ri ^ -J
^r
S^\ ^ ^ hi\ J^j a-.]j5l tlr-ill^ J^:> JJL.5 jyS^\ ^\
<-i^* J[ j_/^"-'*^ Vj^ ^^* ^4-' <>• "^-^^ *^^J^~> r'J-l
*"' J:n--' ^ u^ o- <^^' ^^ J^ ^j^ "^'^ ^^/^ ^C^ V-^.
<i ^1 ^_^* r-UjI OL*-^ >J£.3 . plji b^U jfc j S^
4m.>^
. cji^;^ ^j^ l^ J r\^j rJ^ <J V^l -J^*^ -J^^ -^J (J >^
Ucll'jl »IL^ Sji2?' ^3 -L__Jl J[ Uju rjc i-j ^.^c -iJil
Ik)^ <«& j^ W£.UjjI jiji^ o^ jIjla/« cl oj\k* W::^_j A«li j^s^
oi^ti ij^\ j: 3 yi_^ jsC^ dUu j ^S':> jp WJi^ J;^'
JuJ^ ^ Sj^lck^^' -^-^ ^^*"^^ ^^^ J*^*^ ^^^
\fep.Ju^j Acll^ UjLaJIj VUis-l Lijil Jle^l .w» Jaci yi»_5
T»
jU J ^jVl J J^i (^J^l ^ 4LjW jJ-1 o^ i^l ^1
ylj>l a!j . Iclji ^i!)Cj ^^j ^ji i^Ujjl «-i^' Jl
11 Vi l^ V\ ^ <u y_iil A^l Ui j . Ji6\ i\^ J Ijš^
(_AA~*« jrj '^UaŠ 4P -J^^^' J f^Vl «U^ (J^>J^ t^JijIjAJ Ijl>-Ij
Ola^l^ j J**ll r^o-[ ^ il^l (J >Jta....,* yi3 (_5^'Vl Jk-f-'-l Vi.
A^_.u> «l
!•
4)jJl;:5CVI Sj;^ jbll J^l jJl lo* J j • a-j jJ,I ^ V[ jjJI
4j
Yi
Sa
i*-rjiic (ijji jvi fU-ji v" '^-^^ *'^ ^''-^ <>
Jki_j J^ 4,\. ij ]a^yjt y>j . (^jl_^_-JI :>^^ aojic (^»—1'
j;:^! <i^ t>J^\j A«U y> j IcliJjl j \y^ V"*J^ u^
V j . ;.jlji :^<i^JI Jbui i«'^' h\^ j^iy je j^'
»j^ c-U j dUU* jcJ\ 3 4::;l:S j A-.y a«*j 3_^! Ali ^1 J|^
'J_^^^l aU ^ ^' li V^ w)ll^ ji U:i^ o^^^lil J . ^jl^l
»^
Wi-:»j 03 j < U'l^i lipu 4sji» Jp j < U^^bs-IV: ^"^ J^
. dlJUl ^11^= J JilL^ y *>_- U dDi JI
aJI j *jJl_JI w>l : <_;LI i..jl A.JJa5L— Vi Aijd j
^.la^^Vl ^Ul i '^1 cjl J ' JuitJI ^l j < ^Ji\ ^ J* ^_
W ^ jj^l Sjlj J[ -c. j^^-UJI T^j^ A*4-l ^jg V[ Tc:. ^j^ 3
^^ cX U VI 4t^ UaSl ^J^ J jifj ol^l ^li«ll t^^Jl
il)Lj (3l^j-~i. jliSol (O-^ ^ J^l ^"^^ -k^^.^ -> C^ (^-r*
(j^jVl L ^^ 4.1 j 'lyjl ti s.^li' lOjt'-b aJI 4:14«? 3
j\«) s.^w-i.^ r-l»JI U?^ 0*i»J Aclijjl JJu. »b 4il ^Ijl J
•i^^sj^ t_jUI J^b j . Ja— a1 (^ A iJlJ)jl bU ^^ (J>[ V^
OA
' "'>* ' t t£
v^
^JU -oil l^je^ ij jliSL-VI <bx. JjVl t^sl?- Jji (J Ul^ j "jr
yU i-*l ji . U:L' (J '^ SajJ^I j < UlL— J_/ *Jby)l
0Y
^^1 ^li^l jTi dflr fu^ jl:J 'c^\ ASij^^ A, JU :o^i
•VA
•^
oi^ j jj-l j;b J.JI ^ bj-V*- u^i^ J (J2AJ1 JU- ^
nv
^ ti '^ <J> J 4_«^V Ju.^ a)^ jOfr ^"J^i il* :o_^i
^ ^Ul ^ji j j^^l ^Ij .^^ Jlj bi j_c ju^ -U
m
j > oVi 4 Uli '^ <ip ;«> ji:? V i^ 1^ 4 J_^
^jl»\ U^JkJ V^-* La^ (jo j jj_:-J( ^ ^V VI oXji
ojaSz»» Ijifc wxl AjiJI ^iy^Vl «JL_> A«6[«J .„aJI J
(.L^Vl o_^lia^ IjJl^i ;«LiII^jg l^L^i JI >^ ^jjS/l ol
ot
LiLJI ^JsUJt 4>il (jj jp\ ^\i y>y>- JulSlI '^^ ^ u
^ ^ " ""
Jlyj A*\šž j SjL^ ibj; jji-l dilS ^ Jl^t^I II* 's^\
IJBjl <Jic- jj-^ i^ ^^^ (il i^i-tin rt-«© J i?>i^y^ -J ^r-^ -i>^
•I~
nr
A)^.
y_jrt—; ^vv^ - vu* • jb Mt _ jrt
•Vi
•r
"vr
-« 'j:^! ^^ j..ii-i ^fYM - Y^^ • .« »vu - t'
oi^=» j *•<>->^y^ -»r^ x^3 j*^i oLi ;JaSj: JidUs
»\
/^> j *>)i j 'li^Ji : ^ > i:')^' j^j ji^i o^ ^^*J
^^LIll'^>>'j^JpJ 'c>P^-5 '(^^*? 'oU^J 'J^*->
4*
cy d '^J^3 'S^d ' V j L>>j J ''4^J cii r* *>-*
li/: '^'l ?^VI ^X.j ti J^j ^'jl^ '^3 '> j J^'
'4^' c^'jii^ ?vuT^^ j>ij .vi^l ^. <ri
__,.^U.. W oj/il (>* (JiIjVl jj .aIjII ti
jb VI j_/UVl^_j^ UjaJ ^^_y cJ\j 3
J_U» ^_^ljU^.t_o-4J .... u.« *y (JI »j:^ I
CtJ" Vi Jl jrj išl <:&
^^
^ x^> ^ •.>1 "* T
'
\»
>>-.--? >
a^
•kA
o^
J f bVl ^^« «-^l Sj:jfl *JiAcl >—''I '>^lj jyaJlj JJuJ'
^ f^iiils' U Vi oi/i V j <lijli"^i Sj'S V yi j
>,Jic »l_/*Jl 5"^ l^J ^j* wj>l2)l >Jl^j»> J S^^j ^—**-5 1_^1 >J
11a »Js-^ r^l fy ^^^ *Jl_^ (jViJ- x--i;l ^ lj*j:>lj
J l/s io u/1 u ^ {>\^[ !ij JU ilj .^ ^^^
^) stupanjem u borbu sa ovim silnikom sauvajte -sebe, da konanone ostanete na cjedilu u ovom vašem poduzeu.
') Ne pretpostavljajte svoj život mome!
IV
V ajIš ijj^j dbu *^jl» '^_^l dlji Jasri ja j j^ AJil Ia*,'
4)1 Ju4 __;Cll Jl*^ /^ . (_^b II* ij^ U^ ^>* J[ >—=>•' J2^^
• jl2š (_r^'' j^ J:^* (^ i- j aJc 4HSI L? 4u>* U^ L? j »^ j
aUI Ju«) u« /V J OU J^ iJu^ 0^ ^J^ -I*-«' ijo jj^ („r"^^ ^^^
i^'/ju= Ja j f^ijuii ^*r uSJ cT^i y • ^^ "^J>-
^' U^
^ 'a^\ iJufe iioS«^ 41 j '^^'S°}^\ li* <r' ull^l w<j
j5 ^Ul y ^1 j ajUl ^ 4jI j 4Jil o^ I S_^£^ aIj liZl
3^" t-J_/«J' jl^-ii (_^ *^T?"
^) Zar e vas satana ovako zavesti (zajahati) stoga što je vašiti
neprijatelja mnogo, a vas malo!
•fc-V
oV
: J& f 4_lc jjl ^ -Oil Jui^ jCil Ju^
jjbV ^i ji-u JI ^1 ' \JX ^> 1^1 Lr-Bi iji I
iliUll jSjj* J '|>Vt )\^\ 3 ^3 '^^1 J^< <2il_^ '^^^li'
' jc^^ Up u^^ 3 ^\?-> 'o^ (i*^-'' ft^^' *>'^' -'*'^* -^
'/i 3 X y^ i^T^ ,i^''^»oLlIli j ;^l jci^ Ji ^1
OA
3 4jiil xj- jCll S*^ ^ Llai* .^ty AJ^t -i«! ^j JjiX--all ^.
H.«
^I2j1 V "^ t^jii V lili Jy l_^*w-l '^^UII i;!i : J& ^ aJc
. II* S_^ '^j>-i II* VJi ^-T- 5^ J l>^ o* J[ rl^ 5r^
Ici f^lL u^ ^_^J -OJ J Ijol «I_* >^jl JL«. (jl ^ ^
lj^_^l j ISe- ^Jit ^_j Ue» Cj^(_^ S^ '^^ (-r*^^ ^1
Jji J^» aS Jlj Jy |^«*-.i J (_r-WI 1^1 Ijlacli . Ijr*i- *LiJl
j JlJ.1 y-l j^Lv. Jp ol i>^l 5 Jy i_^««-l (^U* l^l . <J>
*lLcl U VI <^\ Ju ^ s^'V J..^ % ^i^\ j^LII jl j
J^ Ji . c4 J*"^^ Clo^ l_yX •% ^*^ ^ *Cl
^1 : Lj -Ulc iul J^ iiljj^j JlSJ . jv«* jt^* : Ij^fe(*f
I
A -CV J^b^l 4^ J f-'jUI <=«=» ^j»JJ 4=e^l «I* 0'*^J • -V^l
'u'u
,^Jy 1 jV~^ *-^--^ l5^ '^ aSL—*' ^ ^U <p- ^l»S jUl J_}^i^
(^^ Je-j j 4. ^^k2j ji-l <^jc.J<>-^
i^-' ti t^-JS^ L.lj jb!l
01
aSC« Ji-> J . ^IJI iJI^* ^ ^ A»* J S Juiill c^i ^ JriSj JU
^\1* (J^ u; ^y -^ J 3^* <i^ cy '^'^ ^'^ :^'^^C-Jfi
•ur
00
> .• >
^b cir . uji^* : j^ ? osilili u'-^1 j^j
\i: ^P^
4^1:11 j UjJlvs' J[ a:u^j IjoJt^ »-(S^ »ji^j -CA^lš . 1^1^ L.
'Us-jlj L^j AilSi;- dl*[
^.Ml . ^tJI ^j-I^J •i^\^\ lx-)\ i_A
^1 AtVl Sii^ii JI >M j ! ^l/Vl 3 y^\ li I ijjjp ^ Ij-j
:^^^'^JS\ J[ 'Uj* lc5 jj^ iSCl. jJU j^:iJI l^lffi^ AJai- J»l
: aJc(Jj
i_J 4Ail Juo- o^ -J^ Jw
U (T-JI o» i^=» j5 -iiil ? »4*1 i-jiSC V jJI JI /)!
(j_y.\:L; u Jj^ iil J AJl^ (^Ul J^ j . !iš». <J| iil Jj^j j[
i.)
^IJtf I»j- io ^\e w^ ^Lill l^ IjJlS te ^"^\ J 1^
^'jt (^^\U 'ori I : J& (^ AcL. jj^l dl-. U AO J')^
J& . ^' [*y : J& dDi j_^(^ li* . l^ dŽ^^ ui^'^
Li^l 'vJ'i ii = dUU J& , if l^U dUi : ^jll, ^1
.<Uai Ujuj t/^li* tlrV
^ i\l_i u:* tyil«U i>.-iJl ^>^ »Oj- c^^ ^
oy^"VJ ^JtJl ^U- (J[ oj^-^ U*J^ A»^ (jo'^'l,
u> j^j J^ jasi J^ j^iii j j;°> ^liL^ ^-i u ^-a5j
^^^l^ . -^jA> dl) C'il 03 j ^12)1 ^j a;[ : Ij5l2j . ^>. JI
(^(i^lš o*^' Jl ^.i:.>.r\ j^fj*^ 5^ 6 5ji 4;lš AL. <Ji^l j
u«
Ul^ ij^j^ <-*«* <^^ -J^ (j i^^ x:Lii «Xc- oD J
er
f . ^_X> ^^SJ^\ 3 ^Jl\> Ul I7ii a-^l ^^J wj>t
t-^
*« <--*-; uy***^l AiJ/' J Ju^i <dL- _J JiJI ^JJU»- <)jij—
^ u* "^
*l^l :>y j <Jic '^Sa \':>\ cX3 t^ J^' P^! a* *^VjV V j
^ ijj« A U*)\. ^^ ^1 ^ OU J . ^lac ^jg cjiii- (Jj
I, ^ " ' ^ "I'' ti ' •° 'It 1^
> ^_ ''"'°. V \c * ^ ^11 ' i'°' ° »''°'
.*i" > > " ^ >
rA
. sJ>_^ o; j^L- ^ j w*II oj:>^ j aj^I _;*^ ili ,_^k^ ^ uCi
ijbl : ^^jL.!! <.L Jlš . a5^^|, Cllil <:i\; ^>i:; JI bj^L" j
Jr Alt*« (t^šj J^-J *i'"^ S-X£-L» ^ jIa» y 2' , Sjj^U l^ Ij
«_, Jl 4^ 0.,^-. «U:i 'TJ'J^'^ <j; ^ji»- j^ jl^ iX\ f CjlJ^ ^
jl^ Ji JI U^ Ji <^^ Ji'* ^ J& J !A^ willl JuC Ji>i
J^l ^ l^ (i.J A.« jrj Jl^Ji^J J>«l2Š J> ji J U^ Je
ajb J[ ^j ^y) 3>\J*=>-
j l^ ^Lj ^lIc. <CuI L» a!«! J^j
rv
'ji>j ^x& Q j i»i x^ j\ ^l ^W 'j^^ 3 fUJI L^-b
d!J J^ \y\S>'^ jU!l > Jp OjlsCJIlI ^ lii^j )Vl Jaii
0>«...i "bju^ JlJatJ 3 l^liaJ ^.^.^ 3 U^ a^A-J *^U-<.' U^ 1^
W5 A^lj Uj * /'>j^ (t*^^ >>^ o; ^L. j;.<il^ b^ ^
,J^, J i^ u^ V *yb -fj^ J[ i_j*=-j J'j^iin ji^š v^i ^
r^
->^, "^-J cP^' <^ '^^ Jj^ ^^ <^^ Ij^ ?^ (i* (*t^
jS^^i ^\} ^ ^b oi ^lU ji 'or Jc ^'i 4J> ^l Jc
o-fr ^^ li^l j ^a^l ^. (ji ^ JL j <Jfr «oil J^ ^1 Jj^j
-iiii-j^ isi J_^j ^>j j>ji :AJi o^'j *^l 12;^j LfSj
t^jSi jilii ti j :5U ^ ji jb ^^1; (j 3;1> ^ ^i a.
iC' <ji oJ; *L_--i > lt~^ ^ Lf^U IJ^ll 'i^.J L^> <1:^
, .' \ ^ >
n -
"
.i_5^ ^ ^xl ^_^l ji^ 3 "[>^ M* ^--^^ J^-J
^U^i ^Bi ^^ ^^ iV lii oJl ^>^ I/b t- iSl
©•
ri.
Ol^ ^i- j^^c jj^JlJi 4X1 o^ (*«»lic-ld <i-llJS l^lLl j^ liji
J*}ii\ -Al oi f*«Jifr ^ tfAJiJ ly:lLl ^ j^jlj . aUj^^jg J5 (J
e«
iij ^ So^^l^j S^ ^1 : 'L ^ 4Jlfr -5il J^ -^jy j^ J,^*A
Tri-J ^ ^i,^,^Cfif: <j[ '^^^ rj^ ^ 3 «-_)l)Vi _j
-Uil^ 4iii J^j JL5t^«j aj>yJl ^i'Oil oj;^i r-l*'J'j
0* V*^ ^'-J "^^--^ ^-'v' *"^-J ^^' *J!* J (»^J '^^
4& <s.iS.\ ':>C» ^
\X\
Ji3 J . JiXJ\ 3 iJ-1 S*5C» A*^ J i»yi AcU-l J . A^lj ^y>
: JU J& . Ij^ aJWI iJI '^^ jUi ^^ J i>J ^ 3
jl ^1 <i J j^ t t^all o^J vir ^^ ^^ -^ * (Jy-^ >—
^
3
rr
0»_*-_i-l SX-m9
. ^U-Vl J aLJI _J t^llSO I C-JJ (j^C (ji»__^ 4*«.:JI V%a
^ ' * -^ • -Cl
S^^ Ijl^ A«)ji Vt J • J^ ^ '^^j (j»- <«*r^ vj^
* ^LJJI <*II3b1| jOdl AseUuUl
oiJIji je iji5> : JU JU j . i'^'''}\ ij;Tj s^ui |^i
j
Ju j <.l& rtiil L^ A)il J^-j j>*-« : Jlš L^ ^^j ^-f^ jCr'
iJu^O^j SiVfJl Vol S';>i;^ '^ Jt f^^-"^! ii^' "-'J^^
r«
* cH ^ Jf ""^^ "^^**' V'-' ^-^-^ r^ * ^5^-^ i l>*t /^
•^* : JoJ^ !*Ul\j :C-a:«» !
J*\_^1 »b^ ^«-*-J tjt «b*
»^^-Jl ^« /»"v**^' *-^'<J|,>*0 J UJLuJ jc'i*-'* /T^ O'^' C/"^
! Uji c^Ia ^
'
c<^'^»^ '-j^j ^ * Jr' o* ' r*^' o^ '^•^
^^_)ljS Jj ^U u A-PE> i 4c.l^ ^_> w*}i iJL_* ^lj*I^
r^
Vile u^ Ji j . aJ^jJi ^tiifl jt jA H^^* ''^-'^'
03 Jj Sl_;^l Ju>J l^ »»jjiil UU ^ L.II Ju>-^ (J ^laJ blj iS^j
: l|^ Jlš . ll» i( I t_ki-i Lf- Ji^se-j ij^ '^-^ ijo JtaJ ! _,^ Jjj.1
! ? f:c j.b j tS^i li^'l : ^l2i ? XU y pu. 2r3 ot-
^
<JCi uJUc>- ^^Jul ^ l.^aj j? u*--' ^-=^=^' -J ^ Jj^ /V ^ f^^
^ Ijlo^^ ;m^JJ jj-U /^ • l^Jj JiJ U^JJ 5^J^' <ii ^^-J
JUs :)U A« Jki j 4i*^ (J 4^ 1 (<r ^Uyi 7w» J~-«^jWi
rA
>•>••• i^ " * i' '
" > »£- "•'
,
I A--« 51. j> ^ -c^Jdl J-C:lc-1 |*:**jI ^^^ f^3^ tj* 3
. \j\j.m\ jJl« Al) ji /^ J ^*>\-Ji A-lc ^J»—jg
rv
£«H—' UJ ,*»* <j1 Uši« i
* 'Uji ^ ^-j^ ^1^i«
L-l S;fe <J J'« t/'-'' <^ ^ ^ /e^^A "^—*• Ol^
r^
Ijkfrj^ hJ 50^ : lyUJ . (i^-I'J^ I «^*li. oi (*^*i -> '•^'
»IjJlš-^ j » ^j»-"^ ^-»- (V* l'^li «\_c. -_*j^ ^ I X'
i 1 ' ' ' ' 1''1^ i
I' 'i' ° ' ' *t I
.'' *| l' °
^ *Ia;(^ <J -Uji j y> ^.:—I j 6^j» jrii f
'^ J
• Jr^l^-^l l^i -? y* -r^ a*' ^ ^' t^-^ *"'^* J::''lr4
r»
o
(jjt-^ A5ei Ju u' *^* ^ cJ>\>- (C—-j^ \J-\.-_-- aS^j Li j
al^l <T Ij IJ, j _;4:JI ^A <J^j* J ^ '^laA.rJl j^ s>Ul <>.j
iJ[ jO^lis iSj-'^ J-?-J ;••* ,;r^—-"'^ ^^Jv"! ^?-J *j^ <^^J
riJ i '^l-A.' ic--'_y* iS^J^ * 'j--^ -)^ i.Ji--t <^,'-'" '-5?"' "^
' ,, ' '. • t ' ''f \( ' 'i. ' " **
rt
• ^ ^ •'
ji'i A^I l^Ul j
.
j_c ;^iii ^^;
^j:? 5 _ lji&^^' i
^Ji ^ O* U'
ti
' 'i- > } -.'.})
rr
- ii-^y ^-A^* ^jg J**^' f^ - <S^ i^^^ V** - ^*
bi ^^>!1 - L^ j^i j.f^ ij'lkii j :V ^" i>^' 'lM*
' Jl.
> ,^ ^ '^.. >
Lv &II .jJžss ^ Uji 4J4I :>L-fr l>
rr
i'
> ^«i
"'.1 . , > > > • -- " • ,"11 * •-- • s ^? ,s
4).l«lj L ^I- <JLc ^j'\'> 3 < -b iai ^>.l_* A^^ *tl
• ^ •> ^ "y
lTJ1)1
_•. >
? > • '• ".11
I' ' ,' (^ '. ' ^ *^
^.D >^t ^J j_jj>^ l^^ ti JLJI AU c->llj
rt
. v_ - jJl_-J Jul jj» ,.»,gU. I
"^^ ^*a!l ^__ptj:: jJI 43-^il ^^
^"'f-^ lT "^ cP^rf ^'^> • V^-* "»-^^ Jf-J o'^
^^^^_^ c/^ i * -^ -^ ^ ^* ^JLli j Uli- llš . ^*ajl ^
<^b 4:50 j »Ajj; u ai* jS u A--.Jli ^ iljlj JU-I oIa
»^
L.*ji /Sjji^ ^jrO^ S3^^ J\j . 4i_^ 1^"^°' ^^ -^
%ii :iu Li Wi ^uij C^°i j>^' J Vt^i s;C.5ii jiL'
^j . Ljs 4i Jlsbj Jlj 4)0} |V^J ^j». jli cJjJI 'U- U _j
. 4iil JlS IV «c V . k_>^ '^ i ^ 3 3 JL^-^ ^ I
tv
j.i^)^ . k^Iiš A.ti^^ ij!i^l °(i j d)^i iiJIIa l-o^C^
. aJc Vi) J
l^LsJ ^ A) Jljl
>•'.•? " '. ^- •-
, > ; ? , t*^ -*
n
l«-l^v_5 (Jjc Ij tfAl \^i^^ (jAJ j ^-r?"^ ?A-* <-A^^ tiij ^
Ja-J <J Ul! 1 Uš . <^>V( JjJl <J wU;ll i^J>\3 OjJ^*.' \ft
-^^ cj:>j Ju-ij uLji^ _^<^
- ^^ ^ ^ ^ ^^
^^^a-*^ -^"fr* ^ ^ ^ ^ ^ ^a i X .^ ^ J
a_^^l C-» -J^V i *14 U^ Jadi) <_j:> l^y li[ ^ . V^
lili j»jJOl Jl^ J>-JloiJ\* • ol—JVI Jjj' ^^ lT'J**^ f
(JI Ju- jll^^ !)IJ jiiL-l ijl ^ jk <*--»« <-^l j;-^ y>
i\At^ 1 »ki Jk;>- Is _'» 1^' Jj\Sw-« A«* ;JD J J*- JI ^;*=«-^ » u^
w?_^ iJ^jV I ^ v-J'Ul >ii|y • «li^* I
(J>-cJjil <JLfr c^Jl I
. J>-JI \f 3 U-lj J j «_jJlll JU.V I 4_/Jift \j li.;Ui Ju-^I I aJc
vr
jj'j jl^
Jii jj> J i>.yi A'^la^ 1 Ji3 jlf; j»^J o'^' <» I !>^j
»0
9 ^ ^ -• ^ > I^
«V"* y ^ -^"^^ -'* ^^^ »^^
... ' ^ " • ^ i - (^
»u
YA
^ % a ^ aJ }
x^
>.,' '^ ' ^I r °
I i'
f' °-^ ^'' °''i*
.' ' f.°' '- a"! i^ V "A \ ^
s.'
s^> •> »^ ' ' i' 'ti-' • " 't T ' •"•'' '' ' '• 'V "t
^1 j^^l j L^ lšj_^ o« i JkA : !j\>^& Ul^ aJI ^k^
'Jl^l^ '-U 'Ji dlfU : JlIV i^^i' 'Jiij' . IjU Uy b^
ojj-l^^^ jf 1
ir
r> >
^^-^ J^ \ c^JJ i ti ' j^°j : JUj . {^.J Ili A^r ^:;V
Y0
,)^
» ' ,- .,. . ,="S,> ji'
t . •-•.'•- ^ ,'•'
jiii yl [y' Ljk Vi o^iV^^^s^ '^\ : (*[u*)
* AL* u« u
Ul
1
1
• 'T .''-' \t i' '. - ' -»,' \ ,3*
rr
'> > 'iHVi ^ijr^'
r ,.^ s '"> .-. '- s,> ' »•-. 'i.' 'i''"! ' -rn i'' '
'("I
1«
'o^ u : 'J& J 3^\ Jt j)1 ? . aJIj jlUt Uvi Ak^
A, rt) ^ S)U! I CJ j^ . l^lJa^ iJli LJx v:>i»ft <»aJiJl ii-U,
*'I =», ^^,, I ^t I . ' '- ; > , >^ . s,^
©*«' ^ *^
Jm
rv-'-i AseUa*
^^
j;i^^u^
*-! -^?C (i-» (^ ' -">*—^
—
. O-* i>^ >* J
A^^Sd 4..^* (_^ '^a I9 Uiil* *J^^ J "^i,X<^ 3 uJis . 4^ y^
j IT ,_^ U
• 4!^ Ljac-
1
*; ^J^ \ J »VJ-«; J»-»J 1 i>* J--* 3* -J
. IiLl. ^1 k_^ ilS Ju- i I J\i* . LJaJ u jl J bU- IjiLaJ
^ ^>
NA
y -
^^ ^Jdi V* \ } ^^^--i' ^—::^" V li* I : X^ AJ
.*^lJ
J t^Jt«, ,̂n
NA
.^i p
f—^ i^. ^^l <^l 'i^4*'iS <^ uS=i olia.:
1a "j 4? 1: - 1 L^ AL. li- ^ * jp "> * ^=«- j* *' ^>* <J
« ^ > >•
a:u!
\r
J^
} S#S
• r > >,
> - ? ?
. «Cjc. U\
sr
}
r° f '
Ni
? >,
>
^ > . ? V '..'> '.. > > f > ' > ','-'>
NN
j ijF'U^' o'^ 5V^^ J ^Sii Lili i j j^ >
ii a ii
>? . ' ' >'? .'^
^ 1^-*
'
f >j UU-^ *-'^y '^ '»J'S' (^'^J _,'^
^_^ Jele Ji.5
^ :^i^ Jll_i d^i 1C;°19' • <L /b O,!!^ 4,tue
5*i_ jjj ij^o ijjjjj diiAl^ jij V afjj' ;jj^i
JtAJ^l I AjCi»
y \ » ,S » o^'
: 'Jli 'fj^V^J'\ •• Q,%i 'J\Ž ij^ li^« l-fj
.l5>' jT l.;3 : 'Jli .V :'Jl3' ?'A::Oi '^J'\:'^\'^^
:'Jlš »^-1*0*^^ Ji^f^>\
I.^'^J^.^^ ^^
. 'd£ i^li I Si''^' 'j>°'^
: 'J\i .
'^'
-^l^°ij Lij -^'^
-U» J&
^ >, , 4 '^f
^J^ Jl» . ^j-jJ : JlSs ^llis» ^ y^j ^:> ^U
omsKL»j!5*—-^jg (J 4_, jSLiJl ^J'J\A\ ^ <j^\)\ j iiJLtJI <J^ il
^LT
^"^U o^ j ^L o^ j ^.>L- flt jj::rJI
4.: .j; (ilj-—J ^\ijVl Sjbl <1a) J_p »-J»
r ^^^'"^ J » »r-oo - *;L-"_>; i5l_;_-~i i«_jXj.\ i*JM j
1
:l^ .^Sli
in
a.'
U
U
4
