grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće....

40

Upload: others

Post on 25-Dec-2019

5 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

1GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

Page 2: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

2 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

SJEĆANJA I SPOMENICI

Misa zadušnica i za poginule pripadnikeMisa zadušnica i za poginule pripadnikeMisa zadušnica i za poginule pripadnikeMisa zadušnica i za poginule pripadnikeMisa zadušnica i za poginule pripadnike37. strjeljačke pukovnije u I. svjetskom ratu37. strjeljačke pukovnije u I. svjetskom ratu37. strjeljačke pukovnije u I. svjetskom ratu37. strjeljačke pukovnije u I. svjetskom ratu37. strjeljačke pukovnije u I. svjetskom ratuMoje je mišljenje da je najidealnije mjesto za novi spomenik posvećenpoginulim dubrovačkim braniteljima u blizini tvrđave Imperial i toizrađen u kamenu ili u bronci postavljen na kamenom postamentu

U nedjelju, 11. studenog, održan je uzagrebačkoj Prvostolnici vjerski obredposvećen svim unovačenim Hrvatimapoginulim u I. svjetskom ratu, a povo-dom obilježavanja 100 godina odzavršetka I. svjetskog rata. Uobičajenoje da se prigodom obilježavanja Danadubrovačkih branitelja, 6. prosincaodržava u katedrali Misa zadušnica zasve poginule branitelje u obrambenomDomovinskom ratu. Po mojem mišljen-ju, tijekom skorog održavanja vjerskogobreda trebalo bi obvezatno spomenutii dubrovačke branitelje koji su pripada-li 37. strjeljačkoj regimenti (pukovniji),a mnogi od njih poginuli su na talijan-skoj (Sočanskoj) bojišnici u I. svjetskomratu, bez obzira što su bili u sastavuAustro-ugarske vojske. U 37. streljačkojregimenti bili su unovačeni muškarciuglavnom sa šireg dubrovačkog po-dručja i vodili su žestoke borbe sa Tali-janima koji su bili nadmoćni u ljudstvui topništvu. Odbili su 11. njihovih nava-la (ofenziva) u ratu, ali su Talijani na-

kon rata uz političku potporu nekih eu-ropskih država ali i nejedinstvo pred-stavnika hrvatskih političkih stranaka,nažalost, ipak dobili dijelove hrvatskogteritorija.Spomenut ću sadašnji spomenik bran-iteljima koji se nalazi na Pilama i koji jepredmet prijepora, jer je potpuni arhitek-tonski promašaj a ujedno i mjesto nje-govog postavljanja, o čemu samnapisao poseban tekst prije 7-8 godina.U posljednje vrijeme ponovno je aktu-alizirana njegova eventualnademontaža i premještanje, ali nisamsiguran gdje bi odgovarao, osim moždau Muzeju za suvremenu povijest kojegnemamo. (Nisam pristalica da sespomenici ruše, već trebaju završiti umuzeju kao svjedoci jednog vremenaili kulta ličnosti bez obzira na grijehe kojeje dotična osoba učinila) Pitanje je bi lise i tamo uklopio? Nedavno se je i au-tor spomenika, (tzv. „kocka mora“?),javno oglasio da nitko(!?) nije s njimkontaktirao posljednjih 11 godina u

svezi eventualnog uklanjanja spomenika. Naravno,sada treba vaditi „kestene iz vatre“ za nečiju davnupogrešnu i novčano skupu odluku o prihvaćanju iz-gleda i mjesta postavljanja. Moje je mišljenje da je na-jidealnije mjesto za novi spomenik posvećen poginulimdubrovačkim braniteljima u blizini tvrđave Imperial i toizrađen u kamenu ili u bronci postavljen na kamenompostamentu. I što je također važno nema trošenja no-vaca za njegovo održavanje!Dok smo još živjeli u zajedničkoj državi svih naroda inarodnosti, vjerojatno jedan od najbolje smišljenihmemorijalnih napisa nalazi se na spomen ploči u grad-skoj luci, a posvećen je svim poginulim pomorcima.Tekst glasi: „Svim slobodoljubivim pomorcima sinovi-ma naroda naših poginulim po morima svijeta.“ Pločaje postavljena 1980. godine, u ime „naroda du-brovačkog kraja“. Nema dvojbe da su poginuli pomorciuglavnom bili Hrvati s jadranske obale i otoka. Pret-postavljam da je „autor“ napisa mislio na poginule uratu i u miru (u brodolomima).U Gospinom polju nalazi se Domobransko groblje kojeje devastirano 1945. godine od strane ondašnje ko-munističke vlasti. U njemu se pored mnogih slomljenihkriževa uz grobnice u poraću, za divno čudo, još nalaziizvorni spomen-križ s natpisom: „Za Domovinu“. Veo-ma vizualno lijepo izrađen u kamenu. Ispred njega jezajednička grobnica, a na nadgrobnoj ploči nalazi setekst: „Krvavim slovima pisali smo povijest“. Prematome, neka ova napomena bude smjernica za jedannovi i mnogo primjereniji spomenik dubrovačkim pog-inulim braniteljima i postavljen na pravom mjestu, a toje po mojem mišljenju najprimjerenije na Srđu.

Damir Račić

SERPENTINE ILI STREMPENTINE?

Kad smo rasprodali sve, zašto ne bi i jezikKad smo rasprodali sve, zašto ne bi i jezikKad smo rasprodali sve, zašto ne bi i jezikKad smo rasprodali sve, zašto ne bi i jezikKad smo rasprodali sve, zašto ne bi i jezikA naš Grad u stoljetnoj dosljednosti pismenosti i kulture, takonaglo i brutalno ostao je zakinut za uljuđenost govora

Dok se tako, nakon stoljeća ukorijen-jenosti naziva (imenice) serpentine udubrovački govor, nastoji omalovažitiionako već narušena i izblijedjela go-vorna prepoznatljivost Grada, slobo-dom pisane riječi javljaju se novoko-mponirani napori da se i ono do sadasačuvano preinači, zatre i ponizi. Dan-as, gotovo svima dostupnog uvida uispravnost koječega pa tako i rječni-ka, žalosno je da se i na ovaj načinmoramo braniti.Uz mnoštvo tuđica (talijanizama, tur-cizama i t.d.) koje su u objektivnim pov-ijesnim okolnostima našle svojeutočište u dubrovačkom govoru pa suse tako ukorijenile i serpentine. Očitovišeznačnica, u nas je prvenstvenoimala i ima značenje vijugavog puta,puteljka uzbrdo i nizbrdo. Pa zavirimou rječnike.Izvorno latinski serpens je zmija, pre-ko talijanskoga serpente zmija, serpen-tina krivudav put, serpentina, serpeg-giare vijugati, krivudati, a u rječnicimadubrovačkoga govora nalazimo:U naopširnjem i znanstveno temeljitoobrađenom „Rječniku dubrovačkoggovora“ iz 2002. pod riječi serpentinaimamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal.

serpentina) 1. dio vijugavog puta kojivodi do vrha brda - Ozdo do vrha Srđaima desetak serpentina. 2. duga uskapapirna vrpca, smotana u kolut, kojomse nabacuje za pokladnih svečanosti ilina raznim zabavama. - Biće mužike,bala i serpentina.U „Naškom“ čitamo: serpentina im. -put građen „cik-cak“ koji vodi uzbrdo inizbrdo. Pa uz puno propitkivanihgrađana nikome nije bliska strempen-tina. I što reći? Zaista, smjelo je prtit seu preinaku najvrjednije kulturne(zaštićene) nematerijalne baštineGrada. Pa kad smo već kod govoraprisjetimo se i njegovog pretpostavl-jenog, jezika. Prošlo je 170 godina trno-vitog puta u borbi za jezik, za ime i pre-zime hrvatskog identiteta. Raspiriv’o setaj žar u mnogim političkim prijepori-ma, uvjeravanjima samobitnosti i ratovi-ma. Bio je stjegonoša na prvoj crtiobrane u miru i ratu. Sretni na svojizričaj, pismo i slovo, razdragano i pr-kosno ugradili smo u ponos Domov-ine. I danas dočekali što? Nakaradnostonoga za čim smo toliko težili. Ne samou mnoštvu nepotrebnih tuđica, pretje-ranih razlikovnosti već ponadasve ne-prikladnih, nepravilnih naglasaka.

I tako smo dobili Istočno-balkanski govor u zagrljajuzagrebačke mađarizacije. Pred milijunskim auditorijom,spikeri, njihovi sugovornici i političari postaju glasnogo-vornici demagogije vlastitog identiteta. I profesuri: par-lament, projekt,festival, gospodarski, medalja, medicinski, nezavisni,koristiti... I tako pogrešno u nedogled. A športski ko-mentatori: napustio, izišao, obišao, odigrao, otišao,nadigrao, zaigrao,... u beskraj s brzim (kratko silaznim)naglaskom kao da se dodvoravaju radio tv valovimaSarajevo-Beograd.I što ćemo sad? Kad smo rasprodali sve, zašto ne bi ijezik. Sudbinu k’o da ne možemo zaobići.A naš Grad u stoljetnoj dosljednosti pismenosti i kul-ture, tako naglo i brutalno ostao je zakinut za uljuđenostgovora. Sjetimo se samo oslovljavanja u školama i fakul-tetima. Svi su bili samo gospođe i gospari. Bez obzirana godine i vlastiti status; oženjeni, neoženjeni, udate ineudate, mlade i vremešne. A gospodinom se oslovl-javao samo Bog. Svi ostali su bili gospari.Svemogući nije mogo biti na nivou nitkova, lupeža ilirazbojnika, čovjeka nahvao. Odškrinemo li vrata Grad-skoga vijeća i poslušamo vrle govornike spoznati ćemojad i uzaludan trud stoljetnog nastojanja za svojimpravilnim govorom. Tisuća je postala deklarirani pečathrvatstva. Omakne li vam se slučajno hiljada svrstat ćevas u grupu nepoželjnih, četnika. A zašto? Jer ne znaduda je i jedno i drugo pravilno. Ali zato milion koji senikada u nas nije tako izgovarao postaje međunarod-no veleučen, pa u prostoru polupismenosti amortizirase kombinacijom tisuća-milion. A u hrvatskoj razlik-ovnosti milion je prvenstveno srpski. Jer naški je bioi pravopisno postao milijun, mil’jun. I tako naši poli-tičari i hrvatine tuđim guslama prate svoj neuki cvrkut

Davor Mage, Udruga „Govorimo dubrovački“

Page 3: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

3GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST CROATIA AIRLINES-a

Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Unatoč radovima u Zračnoj luci Dubrovnik,Croatia Airlines obavio 86 posto planiranih letovaCroatia Airlines obavio 86 posto planiranih letovaCroatia Airlines obavio 86 posto planiranih letovaCroatia Airlines obavio 86 posto planiranih letovaCroatia Airlines obavio 86 posto planiranih letovaUvedena su dva dodatna leta, a 14 letova preusmjereno je na zrakoplovekoji u potpunosti udovoljavaju trenutnim restriktivnim uvjetima zbog radovana uzletno-sletnoj stazi Zračne luke Dubrovnik

Zagreb, 16. studenoga 2018. - U prvih sedamdana izvođenja ključnih radova u Zračnoj luciDubrovnik, odnosno u razdoblju od 8. do 14.studenoga, Croatia Airlines je, unatoč og-raničenjima postavljenim radovima na trenut-no najvećem gradilištu u Republici Hrvatskoj,a pridržavajući se svih potrebnih načela sig-urnosti putnika, obavio 86 posto planiranihletova u sklopu reduciranog opsega letenjau Dubrovnik i iz Dubrovnika, što konkretnoznači 42 od ukupno 49 planirana leta te pre-vezao 4400 putnika.Više od 80 posto putnika pritom je izravnozrakoplovom doputovalo do krajnjegodredišta, dok je alternativni prijevoz auto-busima osiguran za manje od 20 posto put-nika i to nakon što je pet letova (10,2 postoukupnog broja letova) otkazano, a četiri leta(8,2 posto ukupnog broja letova) preusmjer-ena u Split, isključivo zbog nepovoljnih vre-menskih uvjeta u Zračnoj luci Dubrovnik.Sigurnost letenja i letačka ograničenja iskl-jučivi su razlog preusmjeravanja ili otkazivan-ja manjeg broja planiranih letova, jer je sig-urnost svakog putnika uvijek bila i ostat ćeprioritet u poslovanju Croatia Airlinesa. Slije-dom navedenog u kompaniji se svakodnevnoobavljaju i posebne pripreme s letačkimposadama, kako bi se letovi u Zračnu luku

Dubrovnik i u ovom razdoblju restriktivnih uv-jeta obavili potpuno sigurno - istaknuli su izCroatia Airlinesa.U navedenom je razdoblju Croatia Airlines,također, uveo i dva dodatna leta s ciljem dase što većem broju putnika omogući dola-zak do odredišta u najkraćem mogućem vre-menu i usluga zračnog prijevoza kakvuočekuju, sukladno čemu je i 14 letova (s uku-pno 1003 putnika) preusmjereno sa zrako-plova Airbus na zrakoplov Dash 8-Q400, kojiima manja letačka ograničenja u navedenimrestriktivnim uvjetima te može zadovoljiti svepotrebne uvjete koje pred Croatia Airlinespostavljaju radovi na uzletno-sletnoj stazi ZLDubrovnik.Podsjetimo, Croatia Airlines, hrvatski nacio-nalni avioprijevoznik, u razdoblju od 8. stude-noga do 9. prosinca ove godine obavlja re-ducirani red letenja u Dubrovnik i iz Dubrovni-ka, koji je usklađen i dogovoren sa Zračnomlukom Dubrovnik i kao takav prilagođen svimletačkim ograničenjima uzrokovanim radovi-ma na obnovi uzletno-sletne staze Zračneluke Dubrovnik.Svjestan važnosti svakodnevne izravne pov-ezanosti stanovnika Dubrovačko-neretvanskežupanije sa Zagrebom, kao i svoje odgovor-nosti nacionalnog avioprijevoznika, Croatia

Airlines je odlučio prilagoditi letačke oper-acije vrlo restriktivnim uvjetima letenja uZračnoj luci Dubrovnik, umjesto otkazivanjasvih letova u navedenom razdoblju, što jetakođer bila jedna od mogućnosti.Reducirani red letenja u navedenom jerazdoblju dodatno podložan promjenamazbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, što seponajprije odnosi na buru. Riječ je o speci-fičnom vjetru, čiju jačinu nije moguće točnopredvidjeti i koji zrakoplovima Airbus uve-like povećava zaustavni put na trenutnodostupnu dužinu uzletno-sletne staze tetako izravno ugrožava sigurnost letenja.Jednako je važna i činjenica da kompani-ja, u skladu s europskom i hrvatskom za-konskom regulativom, vodi skrb o svakomod putnika s letova zahvaćenih poremeća-jima te im, na vlastiti trošak, osigurava ost-varenje njihovih korisničkih prava.Kompanija će stoga i nadalje, kad god zato bude postojala potreba i bude moguće,unaprijed obavještavati putnike o neplani-ranim poremećajima, dok pritom zahvaljujesvim putnicima i javnosti na razumijevanju iuvažavanju činjenice da određene pore-mećaje, nažalost, nije moguće točno pred-vidjeti i o tome unaprijed obavijestiti korisni-ke usluga. Croatia Airlines ulaže najvišemoguće napore da svoju uslugu održi narazini koju putnici s pravom očekuju i to un-atoč svim letačkim ograničenjima u Du-brovniku, kapacitetima flote i cjelokupnojmreži domaćih i međunarodnih letova, okojima ovise svakodnevne letačke operacijei aktivnosti kako Croatia Airlinesa tako iZračne luke Dubrovnik. Croatia Airlines

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovač-ko-neretvanske zabilježeno je 16 prometnih nesreća ukojima su dvije osobe smrtno stradale, pet osoba je teže, ačetvero ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetomzabilježeno je 8 prometnih nesreća. Provodeći mjere kon-trole prometa policijski službenici su protiv počiniteljaprometnih prekršaja poduzeli 672 represivne mjere od kojihizdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljimaprekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nes-reća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 290 osobasankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kret-anja, 114 mjera poduzeto je prema osobama koje nisukoristile sigurnosni pojas, 14 osoba je prekršajno sank-cionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 7 osobakoje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitelatijekom vožnje. Od ostalih prekršaja izdvajamo 45 mjerapoduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 40mjera poduzetih prema vozačima koji tijekom vožnje nisuimali upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Vozio pod utjecajemVozio pod utjecajemVozio pod utjecajemVozio pod utjecajemVozio pod utjecajemalkohola od 2,32 g/kgalkohola od 2,32 g/kgalkohola od 2,32 g/kgalkohola od 2,32 g/kgalkohola od 2,32 g/kgNajveća koncentracija alkohola od 2,32 g/kg izmjere-na je 32-godišnjaku koji je, tijekom kontrole prometa,u nedjelju, 18. studenog, oko 3 sata zaustavljen naBoninovu u Dubrovniku prilikom upravljanja osobnimvozilom dubrovačkih registracijskih oznaka. Daljnjomkontrolom je utvrđeno da vozilom upravlja prije stje-

canja prava na upravljanje, odnos-no bez vozačke dozvole te da kodsebe ne posjeduje osobnu iska-znicu. Zbog počinjenih prekršaja izZakona o sigurnosti prometa nacestama i Zakona o osobnoj iska-znici 32-godišnjak je doveden uprostorije policije te je u jutarnjimsatima, uz optužni prijedlog,odveden na Prekršajni sud u Du-brovniku.

Na autocesti A-1Na autocesti A-1Na autocesti A-1Na autocesti A-1Na autocesti A-1vozio vozio vozio vozio vozio 238 km/h 238 km/h 238 km/h 238 km/h 238 km/hNa dijelu autoceste A-1 u subotu, 17.studenoga, oko 10,40 sati, policijskislužbenici Policijske postaje Metk-ović, zaustavili su 36-godišnjegdržavljanina Republike Hrvatske,vozača osobnog vozila marke Audi,koji se kretao brzinom od 238 km/h(umanjeno za 10%-214 km/h),odnosno 94 km/h više od dozvoljenebrzine kretanja. Vozač se kretao upravcu Dubrovnika, a zbog preko-račenja brzine kažnjen je novčanomkaznom u iznosu od 3.000 kuna i zaš-titnom mjerom zabrane upravljanjamotornim vozilom „B“ kategorije utrajanju od jedan mjesec.

PU dubrovačko-neretvanska

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Gdje je nestalaGdje je nestalaGdje je nestalaGdje je nestalaGdje je nestalaautobusna čekaonica?autobusna čekaonica?autobusna čekaonica?autobusna čekaonica?autobusna čekaonica?Što se dogodilo s autobusnom čekaoni-com kod „Kuneja“? Ne znam, ali je nema!Znaju li odgovorni? S obzirom da naovome predjelu Grada ima dosta putnika,da uvijek pušu jaki vjetrovi (jugo), autobus-nu čekaonicu treba što prije osposobiti zaputnike. Ne znam kako će ovo prihvatitikonzervatori, i ne samo oni, ali mislim dabi u sve ulice koje sa Straduna vode pre-ma Prijekome, od Male braće do Sponze,trebalo postaviti rukohvate.

Zdravko Trojanović Trojo

Page 4: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

4 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

SRĐ JE GRAD

Usko zemljište za uske intereseUsko zemljište za uske intereseUsko zemljište za uske intereseUsko zemljište za uske intereseUsko zemljište za uske intereseNarodskim rječnikom rečeno - “netko” iz višihstruktura HDZ-a očigledno je duboko “umočen”u neki građevinski posao o kojem, očigledno,gradonačelnik Franković ne zna mnogoPogodovanje – ne zvuči li vam to poznato? Razmahala se izaigrala mlada HDZ-ova ekipa očigledno smatrajuć da sutijekom ove dvije godine „posložili“ stvari i postali „nedodirl-jivi“. Bilo je potrebno pronaći zvučno ime kao npr. Respectthe City, zatim uložiti u PR kampanju i time nam zamazatioči, da nam se učini kako je sve novo i bolje. No, kao štoveć godinama tvrdimo – HDZ nema niti intelektualne nitistručne kapacitete za išta ozbiljnije napraviti i zato se mogujedino vratiti starom oprobanom receptu – pogodovanju.

Afera “okrajak”U intervjuu u kojem je sudjelovao predsjednik GV MarkoPotrebica odmah nakon posljednje sjednice GV-a, nije semoglo preskočiti pitanje o pogodovanju vezano uz slučajprodaje dijela čest. zem. u neposrednoj blizini groblja naMihajlu. Predsjednik GV-a u svom je pokuđaju damagecontrola rekao kako je gradonačelnik Frankoviă povukaoodluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju dijelanekretnine zemljiđnoknjiţne oznake čest. zem. 1275/5 k.o. Gruţ povrđine 723 m˛, jer iakosu: “imali ruke koalicijskih partnera”i mogli to izglasat, to nisu napravilijer: “ne žele vodit grad a da se os-tavi bilo kakav crv sumnje”. No taj“crv sumnje” itekako postoji, jer akoHDZ odustaje od “posla” u kojemGrad Dubrovnik za nekakav nebit-ni “okrajak” gubi zaradu od 5.5 mil-ijuna kuna, samo zato jer je opor-ba ukazala na pogodovanje, ondato znači nešto mnogo više. Jed-nostavno, takav je mentalni sklopHDZ-a i lako ga se pročita. Narod-skim rječnikom rečeno – “netko” iz

SRĐ JE GRAD

Neki više vjeruju medijima nego vlastitim očimaNeki više vjeruju medijima nego vlastitim očimaNeki više vjeruju medijima nego vlastitim očimaNeki više vjeruju medijima nego vlastitim očimaNeki više vjeruju medijima nego vlastitim očimaMediji izvještavaju o sjajnim Gradonačelnikovim prezentacijamaupravljanja gradom s međunarodnih skupova, o izvrsnoj suradnji Gradas CLIA-om, o smanjenju gužvi. Dubrovnik je preko noći postao primjeruspješnog upravljanja u turizmu i grad s izvrsnom kakvoćom življenja

Uistinu, u svijetu alternativnih istina sve jemoguće, pa i to da neki više vjeruju mediji-ma nego vlastitim očima. Iskustvo življen-ja u gradu Dubrovniku, međutim, veomaje različito od slike koju javnosti predstavl-ja vladajući HDZ i, na žalost, nije pograđane ništa bolje od iskustva građana udoba vladavine prethodnog gradonačelni-ka. Dobili smo doduše novi zvučni hash-tag Respect the City, ali je ostalo ono istostaro vlahušićevsko F*ck the Citizens.Na žalost, nešto više se niti ne može očeki-vati od vlasti kojoj bi bilo kakav razvojnikoncept utemeljen na viziji, strategiji,planiranju i održivosti otpilio klijentelističkugranu na kojoj sjedi. Stoga ne čudi da HDZprobleme uzrokovane nedostatkomstrateškog upravljanja u ključnoj gospodar-skoj djelatnosti, nepostojanjem vizije raz-

voja i konkretnih implementacijskih plano-va pokušava „riješiti“ ad hoc potezima ispretnim medijskim manipulacijama.Činjenicu da po pitanju kvalitete životagrađana iza Respect the City stoji jednoveliko ništa umotano u medijski celofan odpozlate ilustrirat ćemo s par primjera. Prvije količina buke unutar zidina.U nastavcima slijede i drugi primjeri.Grad koji upravlja procesima svakakoposebnu pozornost daje i kvaliteti životagrađana i posjetitelja s obzirom na razinebuke propisane zakonom. Zakon kažekako je u zonama mješovite pretežno stam-bene namjene dozvoljena razina buke 55dB danju, odnosno 45 dB noću.Znate li kolike su te vrijednosti unutarzidina? Znaju li odgovorni u Gradu Du-brovniku?

I dok običan građanin to ne treba znati, odgo-vorni u Gradu bi trebali. Ali, kako bi znali,kad nisu niti mjerenja izvršili!Stoga su se građani Gradskog kotara Gradsami organizirali (čemu uostalom i služi Grad-ski kotar!) i proveli mjerenja od srpnja dorujna ove godine.Petnaestero volontera je u navedenomrazdoblju amaterskom opremom mjerilo ra-zine buke na pojedinim lokacijama tijekomcijelog dana. U 1500 provedenih mjerenja,razina buke je u 81 % slučajeva bila iznadzakonom propisanih granica.Najviše kršenja dozvoljenih vrijednosti imatijekom večeri i noću, kada iznosi prelaze i80dB, ali i tijekom jutra (dakle kada nemakruzera, niti autobusa na Pilama, ali ima nizaprimjera kršenja odredbi o komunalnomredu).Što s ovim podacima?Ništa. Očekujemo da HDZ nastavi pričatibajke. Oni koji Dubrovnik ne žive, a kojimasu grad i građani samo resurs i dalje će vjero-vati bajkama o kvaliteti života za naslovnice.Što se nas tiče, ista ćemo mjerenja obaviti isljedeće godine.

KLGB Srđ je Grad

viših struktura HDZ-a očigledno je duboko “umočen” u neki građevinskiposao o kojem, očigledno, gradonačelnik Franković ne zna mnogo. Gra-donačelniku je možda bila iznesena teza o 5.5 milijuna kuna potrebnih zakupovinu zemlje na Pobrežju – ali ništa više od toga.

Gradonačelniče, imate problemOčigledno je da je pomno planiran scenarij trebao proći ispod radara.Stoga kako bismo vam pomogli predlažemo vam gradonačelniče Frank-oviću da interno provjerite tko je radio idejno projektno rješenje za tvrtkuPrimorje gradnja d.o.o. i kome je zapravo odgovaralo da se projekt realiz-ira nakon što Grad proda svoje zemljište. Koliko se daleko dospjelo uovom mutnom poslu ovisit će naravno o tome hoće li se javno oglasiti onikoji su već sklopili neke ugovore i uplatili novac za stan ili ga eventualnorezervirali i to upravo prema spomenutom Idejnom rješenju. Dakle, un-aprijed, bez dijela zemljišta koji se tek trebao otkupiti i bez građevinskedozvole! Sigurni smo da će ove informacije vrlo brzo ugledati svjetlo dana,stoga predlažemo da budete – brzi!

Respect the DORHSudeći prema intervjuu predsjednika GV-a, pravovremenom je reakcijomova točka, stavljena ad acta i spašen je “okrajak” za kojeg su stanovnicitog predjela zainteresirani, najviše zbog kroničnog nedostatka parkinga.Pošto još uvijek nismo Norveška u kojoj bi zbog ovakvih afera njeni akterismjesta ponudili ostavke, a gradonačelnik se javno ispričao građanima,ostaje jedino (pre)poruka HDZ-u: Keep calm and respect the DORH, kadveć uporno generirate materijale za isti. Srđ je Grad

REAGIRANJE NA PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD

Neprihvatljivo je manipuliranje gradskim zemljištem iNeprihvatljivo je manipuliranje gradskim zemljištem iNeprihvatljivo je manipuliranje gradskim zemljištem iNeprihvatljivo je manipuliranje gradskim zemljištem iNeprihvatljivo je manipuliranje gradskim zemljištem igradskom imovinom od strane privatnog investitoragradskom imovinom od strane privatnog investitoragradskom imovinom od strane privatnog investitoragradskom imovinom od strane privatnog investitoragradskom imovinom od strane privatnog investitoraProdaja dijela čestice zemlje u vlasništvu Grada Dubrovnika ni u kojem slučaju nije bila sporna,budući se radilo o zemljištu koje kao takvo nije bilo iskoristivo za Grad Dubrovnik, a prihod odprodaje istog mogao se iskoristiti za razvojne projekte Grada. Ono što jest sporno i što smatra-mo apsolutno neprihvatljivim je manipuliranje gradskim zemljištem i gradskom imovinom odstrane privatnog investitora, a bez pravnog temelja. Nakon spoznaje o istom, gradonačelnikMato Franković povukao je točku s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća. Međutim, ukolikose u bilo kojem trenutku pokaže da je netko iz gradske uprave ili ‘’viših struktura’’ HDZ-a imaobilo kakve veze s navedenim slučajem, uključeni akteri će biti momentalno smijenjeni sa svihdužnosti koje obnašaju. Marijana Aksić Vitković, Glasnogovornica Grada Dubrovnika

Page 5: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

5GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

PRIOPĆENJE GRADSKIH VIJEĆNIKA GRADADUBROVNIKA DOLORES LUJIĆ I MARA KRISTIĆA

Za manje novaca veći učinakZa manje novaca veći učinakZa manje novaca veći učinakZa manje novaca veći učinakZa manje novaca veći učinakJavni radovi na izgradnji sustava oborinske odvodnje,sanaciji dijela vodoopskrbnog sustava i sustava odvod-nje otpadnih voda koji se trenutno odvijaju u Vukovar-skoj ulici osim sto su nužni i hvale vrijedni otvaraju pitan-je načina na koji se obavljaju, brzine kojom se odvijaju iopćenito modela koji Grad Dubrovnik primjenjuje kododržavanja nerazvrstanih cesta. Naime, Grad Dubrovnikveć dugi niz godina nakon provedenog postupka javnenabave održavanje nerazvrstanih cesta povjerava tvrtkiTehnogradnja. Svi znamo kako su nerazvrstane cestegotovo sve ceste na području grada Dubrovnika kojimase svakodnevno krećemo svojim automobilima i što svepodrazumijeva održavanje nerazvrstanih cesta te kolikoje projekata koje je potrebno realizirati kako bi komunal-na infrastruktura našeg grada koliko toliko pratila njegovstihijski i nekontrolirani razvoj.Javni radovi se izvode u javnom interesu i ogledalo suorganiziranosti grada i njegove spretnosti za brzo, efikas-no, ekonomično i kvalitetno rješavanje komunalnih iza-zova koji se financiraju novcem građana. Radovi u Vuk-ovarskoj ulici jesu ozbiljan zahvat, ali sigurno nisu zah-vat koji bi trebao vremenski trajati koliko traje i uzrokovatiprometni kolaps i remetiti građane u izvršavanju svojihdnevnih obaveza.Ovo nije kritika ovoj gradskoj upravi jer je ona naslijedila

ovakav ugovor, niti je ovo kritika Tehno-gradnji koja kvalitetno radi, ali svojim ka-pacitetima i problemima s radnomsnagom koji su danas prisutni u građ-evinskom sektoru i s 30 zaposlenika,očito ne može izvoditi toliku količinu pov-jerenih radova na dovoljno brz, efikasani ekonomičan način odnosno u skladus očekivanjima građana i standardimadanašnjeg vremena. Ovo je kritika nači-na na koji se javni radovi na održavanjunerazvrstanih prometnica ugovaraju,koliko dugo traju i na koji način se iz-vode. Dovoljno je pogledati kako se oviproblemi rješavaju u nekim europskim isvjetskim metropolama s kojima se voli-mo uspoređivati pa ćemo vidjeti kolikou ovom segmentu zaostajemo za nji-ma. Smatramo da Grad treba i možebiti puno efikasniji i može puno brže rje-šavati komunalne izazove uz bolju or-ganizaciju i drugačiji model realizacijeprojekata. Povijest je pokazala daprovjeravanje održavanja nerazvrstanihcesta samo jednom izvođaču radova nedonosi onu brzinu i kvalitetu realizacijeprojekata koju građani očekuju, a toli-ko je još projekta koji čekaju na realiza-ciju. Stoga predlažemo da se prigodom

sljedećeg javnog natječaja Programodržavanja nerazvrstanih cesta gradaDubrovnika podijeli u dvije ili tri logične ifunkcionalne zone sa točno utvrđenimprojektima te da se i sami postupci jav-ne nabave za izvođače radova proveduodvojeno odnosno prema zonama. Nataj bi način Grad dobio dva ili tri izvođačaradova koji bi se zbog toga izvodili brže,efikasnije i ekonomski isplativije. Nekiradovi koji nisu funkcionalno međuovisnibi se mogli istovremeno realizirati, infras-truktura bi se ravnomjernije razvijala usvim dijelovima grada, a rokovi izvođen-ja radova bi bili neusporedivo kraći jerbi izvođači bili kapacitirani i imali dovol-jan broj radnika i građevinske operativepa bi i zadovoljstvo građana i osjećajopće koristi bio veći.Samim time i troškovi bi se vjerojatnosmanjili pa bi za manje novaca moglipostići veći učinak, a ne zbog probojatroškovnika bez provedenih postupakajavne nabave koristiti sivu zonu i pov-ećavati predviđene troškove za milijun-ske iznose kako bi se radovi do krajarealizirali.”Gradski vijećnici Grada Dubrovnika

Dolores Lujić i Maro Kristić

REAGIRANJE GRADA DUBROVNIKA NA PRIOPĆENJE GRADSKIH VIJEĆNIKA DOLORES LUJIĆI MARA KRISTIĆA U KOJEM SE OSVRĆU NA AKTUALNE RADOVE U VUKOVARSKOJ ULICI

Priopćenje vijećnika MOST-a temeljeno na posvePriopćenje vijećnika MOST-a temeljeno na posvePriopćenje vijećnika MOST-a temeljeno na posvePriopćenje vijećnika MOST-a temeljeno na posvePriopćenje vijećnika MOST-a temeljeno na posvepogrešnim pretpostavkama te je time i netočnopogrešnim pretpostavkama te je time i netočnopogrešnim pretpostavkama te je time i netočnopogrešnim pretpostavkama te je time i netočnopogrešnim pretpostavkama te je time i netočnoOva gradska uprava potiče argumentirane iopravdane kritike od strane zainteresirane jav-nosti, pa tako i gradskih vijećnika kao legitim-no izabranih predstavnika građana, no unavedenom slučaju u zaštitu istinitosti dužnismo javno odgovoriti jer je priopćenje vijećni-ka MOST-a, iako koncipirano dobronamjernoi konstruktivno, temeljeno na posve pogrešnimpretpostavkama te je time i netočno.Naime, vijećnici Lujić i Kristić pogrešno navodeda se radovi na izgradnji II. faze oborinskeodvodnje Vukovarske ulice i na sanaciji dijelasustava javne vodoopskrbe i odvodnje otpad-nih voda izvode u sklopu trogodišnjeg ugovo-ra o održavanju nerazvrstanih cesta i javnihprometnih površina. Zapravo jedina istina unjihovim navodima jest da je tvrtka „Tehnograd-nja“ izvođač radova u Vukovarskoj ulici, ali oči-to ih je mimoišla spoznaja o tome da je zaizvođenje radova od strane Grada, kao nos-itelja zajedničke nabave u investiciji u kojoj sud-jeluje i Vodovod Dubrovnik d.o.o., pokrenutotvoreni postupak javne nabave te je ponuda

„Tehnogradnje“ odabrana kao ekonomski na-jpovoljnija od ukupno dvije pristigle ponude.Javna nabava je raspisna u ožujku i to nakonprethodno provedenog savjetovanja sa zain-teresiranim gospodarskim subjektima, a podat-ke o tome je bilo vrlo lako provjeriti na službenimstanicama Grada Dubrovnika i na Elektron-ičkom oglasniku javne nabave Republike Hr-vatske (EOJN) gdje je obavijest o nadmetanjuobjavljena 14. ožujka pod nazivom 2018/S 0F2-0006305. Odluka o odabiru objavljena je naEOJN-u 7. lipnja 2018., dok je ugovor sklopl-jen 30. srpnja 2018. te potom objavljen, takođ-er na stranicama Elektroničkog oglasnika.S druge strane, program održavanja neraz-vrstanih cesta provodi se prema godišnjemPlanu održavanja na području Grada Dubrovni-ka, koji je za tekuću godinu donesen na prvojovogodišnjoj sjednici u siječnju te je objavljenu Službenom glasniku Grada Dubrovnika (broj3/2018.). Taj program, kako mu sam nazivuostalom sugerira, služi za poslove održavanjaprometnica i zahvaljujući istome ova gradska

uprava u je posljednjih godinu danaobnovila niz gradskih prometnica. Posl-jednji primjer je cjelovita sanacija UliceŽrtava s Dakse. Investicija u izgradnjusustava oborinske odvodnje u Vuko-varskoj ulici nešto je posve drugo. Toje kompleksan zahvat koji će prven-stveno riješiti veliki problem središnjeggrada s poplavljivanjima javnih iprometnih površina uslijed izraženihoborina, a s tim u vezi i zastojima uprometu, oštećenjima prometnica iobjekata te povremenim izlijevanjimaotpadnih voda kod prekoračenja pro-točnosti. Kako bi se što manje remetilofunkcioniranje brojnih institucija, čija susjedišta smještena na ovom potezu, alii osiguralo što nesmetanije odvijanjeprometa sami radovi su podijeljeni upod faze, a građani su putem medijapravovremeno informirani o privremen-im regulacijama prometa svake od njih.Ponavljamo, riječ je važnoj investiciji čijeizvođenje je, zbog položaja prometniceu samom poslovnom središtu, iznim-no zahtjevno, te zahvaljujemo svimsudionicima u prometu na pridržavanjuregulacije prometa kao i na iskazanomrazumijevanju i strpljenju.

Grad Dubrovnik

GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA

Izbor za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva Grada DubrovnikaIzbor za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva Grada DubrovnikaIzbor za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva Grada DubrovnikaIzbor za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva Grada DubrovnikaIzbor za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva Grada DubrovnikaGradsko vijeće Grada Dubrovnika pokrenulo je postupak izbora za članove Savjeta mladih i članove Vijeća civilnog društva GradaDubrovnika. Savjet mladih osniva se s ciljem sudjelovanja mladih u postupcima upravljanja javnim poslovima koji su od interesa i značajaza mlade, aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Dubrovnika. U Savjet mladih Gradsko vijeće, na mandat od tri godine, bira 11članova uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Gradsko vijeće pokrenulo je i postupak izbora za članove Vijeća civilnogdruštva Grada Dubrovnika. Savjetodavno je to tijelo Gradskog vijeća, ima također 11 članova: sedam predstavnika organizacija civilnogadruštva, neovisno o području djelovanja, i četiri predstavnika Grada Dubrovnika. Mandat članova Vijeća traje dvije godine.

Page 6: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

6 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK

140 godina humanitarnog rada140 godina humanitarnog rada140 godina humanitarnog rada140 godina humanitarnog rada140 godina humanitarnog radaSorkočevića Dubrovnik. Luka Dubrovnik,Italia mobili, Dubrovački vjesnik, DuList,Glas Grada, HRT-Radio Dubrovnik, UN-IDU Radio; Soundset Ragusa, PortalO-ko, LIBERO portal, LIBERTAS TELEVIZ-IJA, HRT- centar Dubrovnik, Dubrovačkatelevizija, Dubrovački dnevnik, Dubrovnik-net.hr, Nportal, Dubrovnik press, MirjanaBeg, Boško Bender, Gorki Bilušica, Ves-na Boras, Lenka Boroje, Jele Bošković,Josip Božiković, Amir Brkić, Hrvoje Brnas,Nina Brunsko, Pero Bupić, Mato Bupić,Dario Crnić, Augusta Čikor, Stanka Čur-lin, Ana Dalmatin, Tanja Franić, AntunFranković, Ružica Glavić, Ana Greget, Ni-kica Greguš, Nikša Ivančević, MihaelaIvanković, Nada Ivanković, Ana Jo-vančević, Mladen Juras, Niko Kesovija,Antun Klečak, Marija Kola, Lidija Kola,dr.med., Nikša Končić, Perica Kopanica,Dalia Kralj, Miho Krečak, Zdravka Kulaš,Marko Kulidžan, Roko Lobrović, RužicaLobrović, Nikola Lovrić, Antun Machiedo,Gordana Marković, Krešimir Marković,Dolores Martinović, dr.med., Jerko Ma-tana, Nikola Matić, Pero Milković, MaroMiljević, Silvestra Mladošić, Josip Obliza-lo, Vlado Obradović, Kate Pendo, NedaPerković, Luce Popović, Antonia Prišlić,Jakov Račić, Dragica Rikalo, DubravkaRoko, Ljuba Siničić, Ivica Soldo, LuceŠalja, Blaženka Šeparović, Draga Škoro,Nikša Špilj, Jasna Tarocco, Cvijeto Tolja,Ana Veršić, Franica Vidović, IvicaVojvodić, Emanuel Volarić, Branko Vuk-ović, Antun Zec i Mate Zeljko.Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križaproglasio je dr. Vicka Mihaljevićapočasnim članom Hrvatskog Crvenogkriža, prvim s našeg područja. Dr. Vic-ko Mihaljević dugogodišnji je vrlo ak-tivni član i volonter Dubrovačkog Cr-venog križa koji je svojim humanitarnimdjelovanjem i dobrotvornim radom daoizuzetan doprinos u razvoju i prepozna-vanju uloge Crvenog križa u Dubrovni-ku. Dr. Mihaljević primjer je svima kakoživjeti Crveni križ. Radi na unapređen-ju i zaštiti zdravlja, potiče solidarnost ivolonterstvo, međusobno pomaganjei socijalnu sigurnost svih sugrađana.A posebnu brigu vodi o najranjivijim sk-upinama. Neumorni je zalagatelj živl-jenja s načelima Crvenog križa kao ipromotor svih zdravih stilova života. Dr.Mihaljević volontira u Crvenom križuDubrovnik i to posebno u aktivnosti-ma vezanim uz rad s mladima. Licen-cirani je predavač prve pomoći, članGradskog interventnog tima te direkt-no sudjeluje u programima „Crveni križbrine o Vašem zdravlju“, a na projektu„Crveni križ u Gradu“ ove je godine vo-lontirao više od 1300 sati.

PRIOPĆENJE - SRĐ JE GRAD

Ne ide, pa ne ide...Ne ide, pa ne ide...Ne ide, pa ne ide...Ne ide, pa ne ide...Ne ide, pa ne ide...HDZ mora napraviti raskid sDUSTROM bez obzira na stavPovjerenstva u slučaju OrlandeTokić, jer su prepuštajući sudbinusvoje dogradonačelnice odluciPovjerenstva legitimirali pravorijekPovjerenstva i u slučaju RagužHDZ i Povjerenstvo za odlučivanje osukobu interesa, Vol.1Na press konferenciji, održanoj 21.stude-nog, gradonačelnik Franković napravioje, naizgled, korak naprijed. Konkretno,radi se o suspenziji dogradonačelnice Or-lande Tokić zbog sumnje na sukob inter-esa do konačnog pravorijeka Povjeren-stva za odlučivanje o sukobu interesa.Ovim je gradonačelnik odlučio maknutifokus s vlastite odgovornosti i sačekatiodluku mjerodavnih tijela.Povjerenstvo o sukobu interesa i Želj-ko RagužSve bi to bilo sasvim opravdano i hva-levrijedno da HDZ s Frankovićem na čeluveć jednom nije dokazao da ih za stavrečenog Povjerenstva uopće nije briga,odnosno, da prema tom stavu nemajunikakvu političku odgovornost. Riječ jenaravno, o sukobu interesa HDZ-ovogkoalicijskog partnera Željka Raguža, kojije 13. srpnja 2018. dobio Odluku rečenogPovjerenstva u kojoj mu je dokazansukob interesa po pet točaka. Jedna odtih točaka je i „stupanje u radni odnos utrgovačkom društvu Luka Dubrovnik un-utar godine dana od prestanka obnašan-ja dužnosti zamjenika gradonačelnika“.A stupio je u radni odnos kao direktorLuke Dubrovnik isključivo uz HDZ-ov bla-goslov.HDZ-a i Povjerenstvo za odlučivanje osukobu interesa, Vol.2HDZ će se možda i odreći svoje dogra-donačelnice zbog sukoba interesa, alibojimo se da ih nikakav sukob interesa,ma kako dokazan, neće natjerati da seodreknu vlasti. Jer za tu vlast Želko Ragužim je neophodan. Zahvaljujući „ko-alicijskom potencijalu“ Željko Raguž ćeostati direktor Luke Dubrovnik.Stoga mi iz Srđ je Grad pred Frankovićemi građanima grada Dubrovnika imamopotpuno moralno pravo tražiti - ako segradonačelnik Franković poziva na mišl-jenje Povjerenstva uzimajući ga kao pre-sudni kriterij u slučaju vlastite dogra-donačelnice, onda neka taj isti kriterijuzme i prema koalicijskom partneru iprekine nakaradnu interesnu suradnjuHDZ-a s DUSTROM. Ukoliko želi zadržatiminimum vjerodostojnosti, HDZ moranapraviti raskid s DUSTROM bez obzirana stav Povjerenstva u slučaju OrlandeTokić, jer su prepuštajući sudbinu svojedogradonačelnice odluci Povjerenstva le-gitimirali pravorijek Povjerenstva i u sluča-ju Raguž. To bi onda bila principijelnost,vlast i politika kakvu priželjkujemo od1991., ali eto, to nekako ne ide, pa neide... Srđ je Grad

U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku 16. studenogasvečano je obilježena velika obljetnica Gradskog društvaCrvenog križa Dubrovnik - 140 godina humanitarnograda Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik. Ovegodine Hrvatski Crveni križ, obilježava:- 140. obljetnicu postojanja. Davne 1878. godine u Hr-vatskoj su osnovana i počela s djelovanjem prva društ-va Crvenog križa, u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu.Krajem 1878. godine u Dubrovniku djeluje „Pripomoć-na patriotična zadruga gospođa“ koja se naziva i „Društ-vo gospođa Crvenog križa”. Društvo se osniva kaopripomoć ranjenim i bolesnim vojnicima i njihovim udov-icama.- 65. obljetnicu dobrovoljnog davanja krvi kao sjećan-je na dan 25. listopada 1953. godine kad je u ŽeljezariSisak održana prva akcija dobrovoljnog davanja krvi uorganizaciji Crvenog križa.- 25. obljetnicu priznanja Hrvatskog Crvenog križa kaosamostalnog nacionalnog društva Crvenog križa Re-publike Hrvatske koje je Međunarodni odbor Crvenogkriža priznao 25. kolovoza 1993. godine i koje je prih-vaćeno kao punopravni član Međunarodne federacijedruštava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 25. lis-topada 1993. godineCijelu ovu godinu članovi, volonteri i zaposlenici Cr-venog križa jubileje obilježavaju radno, s osnovnomporukom –„Mi vidimo ljude“ i „Volontiram!“.Povodom ovih velikih obljetnica jubilarne plakete Hr-vatskog Crvenog križa dobili su: GRAD DUBROVNIK,ŽUPANIJA DUBROVAČKO-NERETVANSKA, OPĆABOLNICA DUBROVNIK - SLUŽBA ZA TRANSFUZIJSKUMEDICINU, DUBROVAČKA BISKUPIJA, VICKO MIHAL-JEVIĆ, DR. MED., PRIM. MR. SC. MARIJA RADONIĆ,DR. MED., TRIPO RUNDO, MLADEN KUZMIĆ, DR.MED., PRIM. VESNA LASICA POLANDA, DR. MED.,MIHO KATIČIĆ, STANKA KODELLI I PAVE OGRESTA.Osim jubilarnih plaketa, jubilarne zahvalnice Gradskogdruštva Crvenog križa Dubrovnik dobili su: Grad Du-brovnik - Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnuskrb i civilno društvo, općine: Dubrovačko primorje, Jan-jina, Konavle, Mljet, Ston, Trpanj i Župa dubrovačka,Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Centar zasocijalnu skrb - Dubrovnik, Zavod za hitnu medicinu Du-brovačko-neretvanske županije, Dom zdravlja Dubrovnik,Državna uprava za zaštitu i spašavanje - područni uredDubrovnik, Hrvatska gorska služba spašavanja - Stani-ca Dubrovnik, Javna vatrogasna postrojba “Dubrovačkivatrogasci”, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Turis-tička zajednica Grada Dubrovnika, Javna ustanova Rezer-vat Lokrum, Caritas Dubrovačke biskupije, Bošnjačkodobrotvorno društvo Merhamet.Osnovne škole: Antuna Masle - Orašac, Cavtat, Du-brovačko primorje, Gruda, Ivana Gundulića, Janjina,Kuna, Lapad, Marina Držića, Marina Getaldića, Mljet, Mo-košica, Slano, Ston, Trpanj i Župa dubrovačka.Srednje škole: Biskupijska klasična gimnazija RuđeraBoškovića, Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik,Gimnazija Dubrovnik, Medicinska škola Dubrovnik, Obrt-nička škola Dubrovnik, Pomorsko-tehnička škola Du-brovnik, Privatna gimnazija Dubrovnik, Turistička i ugos-titeljska škola Dubrovnik i Umjetnička škola Luke

Page 7: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

7GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

General Ante Gotovina s gradonačelnikom i županomGeneral Ante Gotovina s gradonačelnikom i županomGeneral Ante Gotovina s gradonačelnikom i županomGeneral Ante Gotovina s gradonačelnikom i županomGeneral Ante Gotovina s gradonačelnikom i županomPočasni građanin Dubrovnika, general AnteGotovina, susreo se 15.studenoga s du-brovačkim gradonačelnikom Matom Frank-ovićem i dubrovačko-neretvanskim županomNikolom Dobroslavićem. General je u Du-brovniku boravio na godišnjem sastankuMeđunarodne komisije za zaštitu atlantskihtuna - ICCAT, koji se do 19. studenoga 2018.godine održavao u Dubrovniku. Ovom je pri-godom general Gotovina izrazio velikozadovoljstvo organizacijom jednog ovako ve-likog skupa u Hrvatskoj, u Dubrovniku, ističućiizvrsnu organizaciju i zadovoljstvo svih sudi-onika, njih više od 750 iz 52 države svijeta.Upoznao je gradonačelnika i župana s pro-cesom uzgoja tune, poslom kojim se sada bavi, naglašavajući kako je naša jadranskatuna izuzetno cijenjena na svjetskom tržištu. Zanimala ga je i trenutačna situacija u Du-brovniku i Županiji te je zahvalio gradonačelniku i županu na prijemu.

DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA 2018.

Bogat programBogat programBogat programBogat programBogat programDan dubrovačkih branitelja i ove će segodine obilježiti prigodnim programomu trajanju od 1. do 8. prosinca.Program obilježavanja, kojim će se odatipočast svim poginulim braniteljima i civil-ima koji su sudjelovali u obrani Grada,započinje malonogometnim turnirom“Hladnica” i memorijalnim turnirom unogometu “Josip Zvono”, a nastavlja sesatom povijesti o Domovinskom ratu udubrovačkim osnovnim i srednjim škola-ma.

U sklopu programa, u utorak, 4. prosinca usamostanu Sv. Klare predstavit će se najnovijaknjiga Ante Nazora, hrvatskog povjesničara iravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumen-tacijskog centra Domovinskog rata, pod na-zivom „Domovinski rat - Pregled političke idiplomatske povijesti“.Program u srijedu, 5. prosinca započet će oda-vanjem počasti poginulim braniteljima Domov-inskog rata na cijelom gradskom području,nastaviti se središnjom proslavom 150. obl-jetnice osnivanja hrvatskog domobranstva itradicionalnim križnim putem na Srđ u or-ganizaciji dubrovačke HVIDRA-e, nakon kojeg

GRAD DUBROVNIK

Odana počastOdana počastOdana počastOdana počastOdana počastpppppoginulomoginulomoginulomoginulomoginulomdubrovačkom braniteljudubrovačkom braniteljudubrovačkom braniteljudubrovačkom braniteljudubrovačkom braniteljuZdravku GavrićuZdravku GavrićuZdravku GavrićuZdravku GavrićuZdravku GavrićuPročelnica Upravnog odjela za kulturu ibaštinu Ana Hilje, pročelnik Upravnog odjelaza izgradnju i upravljanje projektima SrđanTodorovski i gradski vijećnik Emilio Puljizevićpaljenjem svijeća i polaganjem vijenaca krajspomen obilježja u Mokošici u nedjelju, 18.11, odali su počast poginulom dubrovačkombranitelju Zdravku Gavriću.Nakon polaganja vijenaca služena je svetamisa u Župnoj crkvi sv. Spasitelja u Mokoši-ci. Zdravko Gavrić okrutno je ubijen od stranesrpsko-crnogorskog agresora 18. studenog1991. godine.

NA TURISTIČKOM SAJMU U KINI

Predstavljen DubrovnikPredstavljen DubrovnikPredstavljen DubrovnikPredstavljen DubrovnikPredstavljen DubrovnikZamjenica gradonačelnika Grada Dubrovni-ka Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odje-la za poslove gradonačelnika Marijeta Hladi-lo službeno su boravile u gradu prijateljuSanyji, glavnom gradu južne kineske pokra-jine Hainan, od 13. do 18. studenoga.Na poziv i u organizaciji domaćina, 15. stude-noga sudjelovale su na međunarodnom sa-jmu „The 3rd Sanya International Cultural In-dustry Fair 2018“, na kojem je Turistička zajed-nica Grada Dubrovnika na svom štandu pred-stavila novu brošuru „Dubrovnik riviera info“na kineskom jeziku. Sajam je privukao višeod 300 izlagača iz Kine i inozemstva, uključu-jući Rusiju i Južnu Koreju, koji su u četiri danapredstavili više od 30 tisuća proizvoda i uslugaiz područja nematerijalne kulturne baštine,turizma, kreativne animacije, ali i tehnologije,sporta, kulture i mode.

Delegacija Grada susrela se i s predstavnici-ma gradske uprave grada Sanyje na čelu sazamjenikom gradonačelnika Dai Yumingom,kojima su zahvalili na gostoprimstvu, a razgo-varalo se o nastavku dosadašnje uspješneveze ova dva grada, kao i intenziviranju surad-nje u područjima zajedničkih interesa, pose-bice turizmu, sportu i razmjeni mladih i stude-nata. Obišli su Phoenix Island, umjetni otokpoznat pod nazivom „Orijentalni Dubai“, gdjeje u tijeku gradnja velike luke koja će moćiprimati brodove za kružna putovanja. Željaim je profilirati se kao kruzerska destinacija ubudućnosti, u čemu će im pomoći iskustvoGrada Dubrovnika u ovom segmentu turiz-ma.Sanya je grad od 680 tisuća stanovnika imoderno kinesko ljetovalište koje posjeti oko20 milijuna turista godišnje. Imaju najveće sv-jetske hotelske lance i bogatu turističku po-nudu, od kulturne baštine, do morske obalei brojnih prirodnih ljepota. S Gradom Du-brovnikom službeno su uspostavili prijateljskeodnose 2012. godine.

će se u Muzeju Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal na Srđu otvoriti izložba „Stradanjesakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu“. KinematografiDubrovnik prikazat će film „Štafeta smrti“ u kinu Sloboda, dok će program obilježavanjaDana branitelja 5. prosinca završiti koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra,Dubrovačkog komornog zbora i Mješovitog zbora Libertas u crkvi Male braće.Na sam Dan dubrovačkih branitelja, nakon odavanja počasti svim poginulim branitelji-ma na Boninovu, ispred zgrade Policijske uprave, Liechtensteinovom putu, Srđu i Sus-

tjepanu, u 18 sati u dubrovačkoj katedrali služit će se sveta misa zaduš-nica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu.6. prosinca spočetkom u 20 sati na Stradunu će se održati i koncert Prljavog kaza-lišta.Obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja završit će utrkom “Stazomdeva” koja će se održati u subotu, 8. prosinca, s početkom u 11 sati naserpentinama uz Srđ.

Page 8: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

8 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

NOVA TEHNOLOŠKA RJEŠENJA

Mokošica dobiva podzemneMokošica dobiva podzemneMokošica dobiva podzemneMokošica dobiva podzemneMokošica dobiva podzemnespremnike za otpadspremnike za otpadspremnike za otpadspremnike za otpadspremnike za otpad

Grad Dubrovnik i gradsko trgovačko društvo Čis-toća započeli su s radovima postavljanja mod-ernih, podzemnih spremnika za otpad u naseljunova Mokošica. U pitanju je šest javnih odlagalištas podzemnim spremnicima za miješani komunalniotpad, ukupnog kapaciteta 49.000 litara. Novaodlagališta uređuju se na sljedećim lokacijama:Ulica Bartola Kašića - pored pristupne ceste zaškolsko igralište (nova lokacija)Ulica Bartola Kašića - ispod poštanskog uredaMokošica (već postojeća lokacija odlagališta)Ulica Od Izvora - preko puta trgovine Muller (većpostojeća lokacija)Ulica Od Izvora - prije poslovnih garaža (već pos-tojećeg lokacija odlagališta)Ulica Marina Kneževića - iznad caffe bara Kiss(nova lokacija)Ulica Između dolaca - na donjoj cesti, makadam-ski dio pored ceste (nova lokacija)Novi spremnici imaju veći kapacitet od dosadaš-njih, nadzemni dio je košarica od nehrđajućegčelika modernog dizajna, a prazne se posebnimvozilom s ugrađenom dizalicom. Primjenomovakvih novih tehnoloških rješenja podiže sekvaliteta življenja u naselju Mokošica.

JEDNOM TJEDNO

Grad osigurao obroke voća za školsku djecuGrad osigurao obroke voća za školsku djecuGrad osigurao obroke voća za školsku djecuGrad osigurao obroke voća za školsku djecuGrad osigurao obroke voća za školsku djecuDjeca od 1. do 8. razreda u osnovnim školama na području Grada Dubrovnikajednom tjedno dobivat će obroke voća. Omogućeno je to kroz program “Shemaškolskog voća”, koji se provodi na razini Europske unije i za kojeg je aplicirao iGrad Dubrovnik. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuna podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila podje-lu voća za svih šest gradskih škola. Ukupni iznos prava na potporu iznosi 113.340kuna.Voće će se dijeliti jednom tjedno učenicima svih osam razreda osnovnih škola.Pripremne radnje su već obavljene i sljedeći tjedan očekuje se potpisivanje ugovo-ra s dobavljačem i školama.

ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

Prijedlozi kandidata za javna priznanjaPrijedlozi kandidata za javna priznanjaPrijedlozi kandidata za javna priznanjaPrijedlozi kandidata za javna priznanjaPrijedlozi kandidata za javna priznanjazaprimaju se do kraja prosincazaprimaju se do kraja prosincazaprimaju se do kraja prosincazaprimaju se do kraja prosincazaprimaju se do kraja prosinca

POVELJA GRADU DUBROVNIKU

„Šarena zima u Uvali“ DZF-a je naj-akcija za djecu u Hrvatskoj„Šarena zima u Uvali“ DZF-a je naj-akcija za djecu u Hrvatskoj„Šarena zima u Uvali“ DZF-a je naj-akcija za djecu u Hrvatskoj„Šarena zima u Uvali“ DZF-a je naj-akcija za djecu u Hrvatskoj„Šarena zima u Uvali“ DZF-a je naj-akcija za djecu u HrvatskojProgram „Šarena zima u Uvali“ GradaDubrovnika dobitnik je povelje za naj-akciju za djecu u Hrvatskoj za uspješnoprovedeni program u sklopu prošlogo-dišnjeg Dubrovačkog zimskog festiva-la. Povelja je Gradu Dubrovniku dodijel-jena na godišnjoj svečanosti Središnjegkoordinacijskog odbora akcije„Gradovi i općine - prijatelji djece“održanoj u utorak, 20.studenog,u Zagrebu.Središnji koordinacijski odborakcije „Gradovi i općine - prijateljidjece“ čine predstavnici savezadruštava „Naša djeca“ Hrvatske,Hrvatskog društva za preventivnui socijalnu pedijatriju, UredaUNICEF-a, Udruge gradova,Udruge općina, Hrvatske zajed-nice županije i koordinatora iz gra-dova i općina.Edukativni i zabavni program u

Uvali Lapad u suradnji s partnerima os-mišljava i koordinira Upravni odjel zaobrazovanje, sport, socijalnu skrb i civil-no društvo Grada Dubrovnika. Od proš-le godine „Šarena zima u uvali“ integralnije dio Dubrovačkog zimskog festivala, a Središnji koordinacijski odbor akcije

Gradovi i općine - prijatelji djece ocijenio ga jekao iznimno bogatog i raznovrsnog. Sve radion-ice bile su dobro posjećene, jednako kao plesni idramski dio programa. Posebna atrakcija progra-ma svakako je blagdanski vlakić za djecu, koji jepovezivao dvije krajnje točke sa zanimljivimsadržajima: luna parkom na plaži i klizalištem na

teniskim terenima.„Šarena zima u Uvali“ ove godine bit ćejoš bogatija s raznovrsnim programimaza najmlađe te uz neizostavno klizalište iposebnu atrakciju programa - adventskivlakić.Grad Dubrovnik pristupio je akciji “Grad/općina - prijatelj djece” 25. travnja 2000.godine. Titula „Grad Dubrovnik - prijateljdjece” dodijeljena je Gradu Dubrovniku4. veljače 2006, priznanje koje se dodjel-juje gradovima u Hrvatskoj koji u potpun-osti ostvaruju prava i potrebe djece, poš-tujući načela Konvencije Ujedinjenih nar-oda o pravima djeteta.

Odbor za javnapriznanja Gradskogvijeća Grada Du-brovnika pokrenuoje postupak predla-ganja kandidata zajavna priznanja kojase dodjeljuju prigo-dom blagdanaSvetog Vlaha -Dana Grada.Uz proglašenje počasnog građaninaGrada Dubrovnika, javna priznanja obu-hvaćaju Nagradu Dubrovnika te Na-gradu Dubrovnika za životno djelo.“Nagrada Dubrovnika” dodjeljuje se zapostignuća važna za Grad Dubrovnik naraznim područjima djelovanja istvaralaštva i to pojedincima, trgovačkimdruštvima, ustanovama i drugima, dokse “Nagrada Dubrovnika za životno dje-lo” dodjeljuje pojedincima, hrvatskim istranim državljanima za iznimnapostignuća važna za Grad Dubrovnik naraznim područjima djelovanja i

stvaralaštva. Počas-nim građaninomGrada Dubrovnikamože se proglasitigrađanin RepublikeHrvatske ili stranackoji je svojim djelo-vanjem i postupci-ma znatno dopriniop r o m i c a n j u ,značenju i ugledu

Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvi-janju međusobnih odnosa Grada Du-brovnika i drugih gradova, naroda idržava, razvoju demokracije, mira u svi-jetu i općem napretku čovječanstva.Dodjelu javnih priznanja mogu predložitiOdboru, uz obrazloženje, svi zainteresi-rani. To pravo jedino nemaju vijećniciGradskog vijeća Grada Dubrovnika izaposleni u tijelima Grada Dubrovnika.Potencijalni predlagači mogu dodjelujavnih priznanja predložiti Odboru za jav-na priznanja, uz obrazloženje, najkasnijedo 28. prosinca 2018. godine.

Page 9: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

9GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

U ULICI OD TABAKARIJE

RekonstrukcijaRekonstrukcijaRekonstrukcijaRekonstrukcijaRekonstrukcijacjevovodacjevovodacjevovodacjevovodacjevovodaGrad Dubrovnik, putem tr-govačkog društva VodovodDubrovnik, obavlja rekon-strukciju vodovodne cijevi uUlici od Tabakarije u Pila-ma. Riječ je o rekonstrukcijipolietilenskog cjevovoda udužini od 100 metara, kojije polagan 80-ih godinaprošlog stoljeća. Predmet-ni cjevovod se rekonstruirazbog učestalih kvarova, aparalelno s ovim radovimana glavnom cjevovoduobavlja se i rekonstrukcija 14 kućnih priključaka. Procijenjena vrijednost radova je 100.000,00kuna. Izvođač je Miletić d.o.o., a dovršetak radova planiran je do 14.12.2018.

GRAD DUBROVNIK

Sanacija Ulice ĐuraSanacija Ulice ĐuraSanacija Ulice ĐuraSanacija Ulice ĐuraSanacija Ulice ĐuraBasaričekaBasaričekaBasaričekaBasaričekaBasaričekaU ponedjeljak, 19. studenog započelisu radovi na sanaciji Ulice ĐuraBasaričeka. Radovi se odvijaju u faza-ma od po 18 metara, a započeli suod gornjeg dijela Ulice, odnosno odspoja s Majkovskom ulicom. Prilikomizvođenja radova bit će onemogućenprolazak vozilima spomenutom uli-com, odnosno na dijelovima na koji-ma se izvode radovi. Ukupno vrijemetrajanja radova je oko 30 dana, a istisu vrijedni 250.000,00 kuna. Mole sestanovnici Ulice Đura Basaričeka iokolnih ulica za razumijevanje i strpl-jenje u svim segmentima predmetnihradova.

U TRSTENOM ZAPOČELI

Radovi na izgradnji vodoopskrbne mrežeRadovi na izgradnji vodoopskrbne mrežeRadovi na izgradnji vodoopskrbne mrežeRadovi na izgradnji vodoopskrbne mrežeRadovi na izgradnji vodoopskrbne mrežeKrajem prošlog tjedna započeli su radovi na izgradnji priključnog cjevovoda unaselju Trsteno, predio Za Gospom. U planu je izgradnja 220 metara vodoop-skrbnog cjevovoda čime će se desetak obiteljskih kuća omogućiti spoj na javnuvodoopskrbnu mrežu. Paralelno s izgradnjom cjevovoda u planu je i podzemnoizvođenje elektro i telefonskih instalacija. Završetak radova vrijednih 319.515,60kuna bez PDV-a predviđen je do 15. prosinca. - „Do kraja godine vodoopskrb-nom mrežom bit će obuhvaćeno pola mjesta, nakon čega nastavljamo dalje.Paralelno ćemo započeti i s izgradnjom kanalizacijske mreže ovog područja“,poručio je gradonačelnik Franković prilikom otvorenja novog igrališta u Trsten-om. Podsjetimo, na zadovoljstvo brojnih okupljenih Trstenjana prošlog tjednasvečano je otvoreno rekonstruirano sportsko igralište vrijedno pola milijuna kuna.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ SUSPENDIRAOSVOJU ZAMJENICU ORLANDU TOKIĆ

Moral prije svegaMoral prije svegaMoral prije svegaMoral prije svegaMoral prije svega- Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokićprivremeno je suspendirana s te dužnosti, dokPovjerenstvo ne da konačnu riječ - izjavio je togradonačelnik Mato Franković na izvanrednojkonferenciji za novinare u srijedu, 21.studenog,na kojoj je suspendirao svoju najbližu surad-nicu u gradskoj upravi zbog spornog zemljištau blizini crkve sv. Mihajla, veličine preko 700metara kvadratnih zbog kojeg je zamjenica gra-donačelnika Orlanda Tokić prozvana za po-godovanje.- Prije svega moram biti moralan, kako smo

prozivali bivšeg gradonačelnika AndraVlahušića kad je poslove dodijelio firmisvoga brata Mladena, tako i mi moramopostupiti moralno kad se o nama radi -kazao je gradonačelnik navodeći kako isam osjeća dio odgovornosti. Obrušio sena gradske vijećnike koji nisu dobro pre-gledali materijale na sjednicama grad-skog vijeća koje su dobili te da se takvestvari ne mogu izglasati bez da se proči-taju. Naime, gradonačelnik tvrdi kako jeTokić, prije nego što je postala zamjeni-ca gradonačelnika i dok nije obnašala ni-kakvu dužnost u HDZ-u potpisala ugovoro izradi projekte dokumentacije s Primor-je gradnjom, a jedna od čestica je u vlas-

ništvu Grada.- Privatni investitor je iskazao interes zakupnju te je upućen da ishoduje potrebnedozvole, ali mi smo u ovoj gradskoj up-ravi podigli ljestvicu moralnosti te smo do-kumente poslali Povjerenstvu za sukobinteresa - kazao je Franković.Dodao je kako će do mišljenja Povjeren-stva Tokić biti povučena sa svojihdužnosti, nakon čega će, ako Povjeren-stvo potvrdi kako je bila u sukobu intere-sa, biti pozvana da se povuče s funkcije.Ipak, u više navrata je naglasio kako jeugovor potpisan prije nego što je Tokićpostala dio gradske uprave.

liberoportal.hr

RADNI SASTANAK SGOSPODARSTVENICIMA IAGENCIJAMA

O turističkoj sezoniO turističkoj sezoniO turističkoj sezoniO turističkoj sezoniO turističkoj sezoniGradonačelnik Dubrovnika MatoFranković i zamjenica Jelka Tepšićsusreli su se 19.studenoga s čl-anovima Vijeća za gospodarska pi-tanja Grada Dubrovnika, a potom is predstavnicima putničkih agenci-ja iz Dubrovnika. Teme su bile pro-tekla te pripreme i novosti za idućuturističku sezonu. Na sastankuVijeće za gospodarska pitanja gra-donačelnik je članove upoznao spripremama za novi sustav naplatei odvoza otpada, koji je u pripremi i

koji će donijeti novosti u poslovan-ju s gospodarstvenicima i građan-ima. U izradi je prijedlog kojeg ćečlanovi Vijeća dobiti na uvid i mo-gućnost dopuna. Razgovaralo se io učincima turističke sezone teproblemima i pristupu u rješavan-ju za nadolazeće razdoblje. Kaojedan od najizraženijih problemagospodarstvenici su istaknuli ne-dostatak radne snage i izdavanjeradnih dozvola. S predstavnicimaturističkih agencija razgovaralo seo novim mjerama Grada u odnosuna brodove na kružnim putovanji-ma, mogućim rješenjima za sveveći broj putničkih autobusa u kon-taktnoj zoni te praktičnim rješenjima na terenu koja bi omogućila bolju protočnost prometa.

Page 10: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

10 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

ZA ZGRADE U SOLITUDU

Raspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajza projektantskeza projektantskeza projektantskeza projektantskeza projektantskeuslugeuslugeuslugeuslugeuslugeGrad Dubrovnik pokrenuo jeotvoreni postupak javne nabaveza odabir izvođača projektantskihusluga za izgradnju višestambe-nih građevina u Solitudu, premaidejnom projektu. Riječ je ostanovima koji se rade kroz pro-jekt ‘Dubrovačke stanogradnje’,po novom modelu Grada Du-brovnika za stambeno zbrinjavan-je mladih obitelji. Posao obuhvaćaizradu projekta i nacrta teprocjenu troškova, odnosnorazradu idejnog projekta u glavniprojekt te ishođenje građevinskedozvole na temelju koje će se pris-tupiti gradnji. Procijenjena vrijed-nost nabave je 700.000 kuna, aponuditelj svoju elektroničku po-nudu mora dostaviti predajom uElektronički oglasnik javne na-bave Republike Hrvatske, najkas-nije do 10. prosinca 2018. godine.Predmet nabave su usluge izradetri glavna projekta (za stambenezgrade S1, S2 i S3), ishođenjepotvrda na glavne projekte i građ-evinskih dozvola za navedenegrađevine, izrada i provedba geo-detskih projekata te izrada izved-benih projekta s pripadajućimtroškovnicima za izgradnju višes-tambenih građevina u Solituduprema idejnom projektu. Riječ jeo već predstavljenom idejnomprojektu za 50 stanova kroz pro-jekt ‘Dubrovačke stanogradnje’,čiju će izgradnju financirati GradDubrovnik. Kako je prilikom pred-stavljanja projekta objasnio du-brovački gradonačelnik MatoFranković, na ovaj način bi se po-moglo sugrađanima koji nemajuriješeno stambeno pitanje da osig-uraju stambeni prostor na načinda stan prvih 10 godina uzmu unajam za 1.500 kuna mjesečno teda nakon 10 godina taj isti stanmogu otkupiti. Sav najam kojibudu plaćali ući će u konačnu vr-ijednost, odnosno cijenu stana.Podsjetimo, za isti model ‘Du-brovačke stanogradnje’ prije 20-ak dana započela je izgradnja 43stana u Mokošici, s rokom završet-ka 15 mjeseci.

ZA FESTU SV. VLAHA I DAN GRADA

Poziv za prijedlog programaPoziv za prijedlog programaPoziv za prijedlog programaPoziv za prijedlog programaPoziv za prijedlog programaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovićpoziva sve gradske udruge, ustanove i organizacijekoje rade u djelokrugu kulture, športa i drugihdruštvenih djelatnosti da dostave Gradu svoje prijed-loge za obilježavanje Feste svetog Vlaha i Dana Gra-da Dubrovnika u 2019. godini, najkasnije do 7. siječnja2019.“Pozivaju se sve ustanove, udruge i organizacije kojerade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenihdjelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge pro-grama i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha iDana Grada Dubrovnika 3. veljače 2019. godine. Ovaj

poziv ne podrazumijeva financijsku pot-poru predloženim programima.Predloženi programi trebaju se odnositina razdoblje od 28. siječnja 2019. do 10.veljače 2019. godine. Rok za dostavu pr-ijedloga je do ponedjeljka 7. siječnja 2019.godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 7.siječnja 2019. godine neće biti razmatra-ni niti uvrštenu u službeni program Festesv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2019.godine. Prijedloge je potrebno dostavitiu Pisarnicu Grada Dubrovnika s nazna-kom za Upravni odjel za poslove gra-donačelnika, Pred dvorom 1 ili na email:[email protected] .”

ZAHVALJUJUĆI EU PROJEKTU S INDIJOM

Novi pilot projekt u potpunosti financiran EU sredstvimaNovi pilot projekt u potpunosti financiran EU sredstvimaNovi pilot projekt u potpunosti financiran EU sredstvimaNovi pilot projekt u potpunosti financiran EU sredstvimaNovi pilot projekt u potpunosti financiran EU sredstvimaZavršen je radni posjet in-dijskom gradu Panaji usaveznoj državi Goa gdje jedelegacija Grada Du-brovnika, predvođenapredsjednikom Gradskogvijeća Markom Potrebicom,sudjelovala u aktivnostimaEU projekta InternationalUrban Cooperation (IUC).Riječ je o EU projektu ukojemu uz Panaji sudjelujei 11 drugih gradova iz In-dije, i koji je u potpunostifinanciran iz fondova Eu-ropske unije. Ovo je jedanod prvih primjera suradnjegdje Europska unija razvi-ja projekte sa zemljama izvan Europske unije,a gradska razvojna agencija DURA za projektje predložena na osnovu dobrog iskustva radana jednom od prethodnih projekata slične tem-atike.Zaključeno je kako će se, u nastavku projekt-nih aktivnosti, definirati i odabrati po jedankonkretan pilot projekt na teme o kojima je biloriječi – mobilnost, otpad ili Smart City, te ćeoni u potpunosti biti financirani sredstvima Eu-ropske unije. Ugovor o suradnji gradova Panajii Dubrovnik na ovom pilot projektu bit će pot-pisan prilikom uzvratnog posjeta indijskog gra-da partnera, što je predviđeno u veljači idućegodine.Nakon uvodnih predavanja Gorana Cvjetin-ovića o motivima i načinu dolaska Dubrovča-na u Gou od 1530. godine te o obnovi tamoš-nje crkve sv. Vlaha i Alise Aliti Vlašić iz grad-ske razvojne agencije DURA-e o Dubrovnikudanas u kontekstu turizma i projekta SmartCity, drugog i trećeg radnog dana održane sui prezentacije zamjenika pročelnika za prom-et Iva Cvjetkovića te predsjednika Gradskogvijeća Marka Potrebice i predsjednice Odbo-ra za međunarodnu suradnju Gradskog vijećaKatarine Doršner o projektu Respect the City.

Predstavnici indijskog partnera u projektu tedjelatnici gradske uprave Panajia kroz svojesu prezentacije iznijeli realizirane i planiraneprojekte iz programa Smart City te su izložiliproblematiku vodoopskrbe i gospodarenjaotpadom. Kroz raspravu su predstavnici du-brovačke delegacije govorili o načinima na kojise ti problemi rješavaju u Dubrovniku.Isto tako, indijski su domaćini dubrovačkudelegaciju odveli na lokacije na kojima su re-alizirani projekti Smart City te na kojima se radina problemu gospodarenja otpadom. Deleg-acija je sudjelovala i u radnom posjetu kodministra urbanog razvoja države Goa MilindaNaika, čije ministarstvo također sudjeluje uprojektu IUC.Indijski domaćini organizirali su dubrovačkojdelegaciji i posjet crkvi sv. Vlaha u Gandaulimu.Tu je crkvu Dubrovačka Republika sagradila1563. godine, a najznačajniji trag tome nalazise na zvonu crkve. Zvono, s tipičnim du-brovačkim simbolima sv. Vlaha, napravljeno je1792. godine. Delegacija se ovdje susrela sasvećenikom don Mendozom te jednim od čl-anova obitelji Lopez, čiji je brat Orlando kaosvećenik sv. Vlaha iz Goe sudjelovao u procesijisv. Vlaha u Gradu 2008. godine.

U ORGANIZACIJI TZ GRADA

Održana edukativna radionica na temu zaštite osobnih podataka i privatnostiOdržana edukativna radionica na temu zaštite osobnih podataka i privatnostiOdržana edukativna radionica na temu zaštite osobnih podataka i privatnostiOdržana edukativna radionica na temu zaštite osobnih podataka i privatnostiOdržana edukativna radionica na temu zaštite osobnih podataka i privatnostiTuristička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s odvjetnicom Dijanom Kladar iz Zagreba, u hotelu Rixos Libertas Dubrovnik, organiz-irala je i održala besplatnu edukaciju 20.studenog na kojoj su se prijavljeni sudionici upoznali s europskom i nacionalnom pravnomstečevinom u području zaštite osobnih podataka i privatnosti. Sudjelovalo je tridesetak djelatnika turističkih agencija, hotelskih kuća tedjelatnici Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Page 11: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

11GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

Page 12: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

12 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ - SUSTAVA JAVNEVODOOPSKRBE TE ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJAOTPADNIH VODA AGLOMERACIJE DUBROVNIK

U tijeku Javna raspravaU tijeku Javna raspravaU tijeku Javna raspravaU tijeku Javna raspravaU tijeku Javna raspravaUpravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša Du-brovačko-neretvanske županije obavještava javnost i zain-teresiranu javnost da je u tijeku Javna rasprava Studije outjecaju na okoliš – sustava javne vodoopskrbe te odvod-nje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Du-brovnik. Javni uvid u Studiju traje od 2. studenog do zak-ljučno 3. prosinca 2018. godine, svakog radnog dana od9 - 14 sati u prostoru u Dubrovniku, u službenim prostor-ijama Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za urbanizam,prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1; uSlanom, u službenim prostorijama Općine Dubrovačkoprimorje, Trg Ruđera Boškovića 1; u Župi dubrovačkoj, uslužbenim prostorijama Općine Župa dubrovačka, Vuk-ovarska 44 i u Stonu, u službenim prostorijama OpćineSton, Trg kralja Tomislava 1. svakog radnog dana od 9 -14 sati., gdje je izložena cjelovita Studija i jedan neteh-nički sažetak Studije. Javno izlaganje Studije se održalou ponedjeljak, 19. studenog u Velikoj vijećnici zgradeupravnih tijela Dubrovačko-neretvanske županije i Gra-da Dubrovnika, Pred Dvorom 1. Pisana mišljenja iprimjedbe na Studiju tijekom javne rasprave javnost i zain-teresirana javnost može upisati u knjige primjedbi namjestu javnog uvida u Studiju ili u pisanom obliku dostavitiUpravnom odjelu za komunalne poslove i zaštitu okolišaDubrovačko-neretvanske županije, na adresu Vukovars-ka 16, Dubrovnik.

ZA IZVANREDAN DOPRINOS I PRUŽENU POMOĆ

Dubrovačko-neretvanskoj županiji jubilarnaDubrovačko-neretvanskoj županiji jubilarnaDubrovačko-neretvanskoj županiji jubilarnaDubrovačko-neretvanskoj županiji jubilarnaDubrovačko-neretvanskoj županiji jubilarnaplaketa dubrovačkog Crvenog križaplaketa dubrovačkog Crvenog križaplaketa dubrovačkog Crvenog križaplaketa dubrovačkog Crvenog križaplaketa dubrovačkog Crvenog križaZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je svečanosti proslave 140. obljetnice djelovan-ja Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik gdje je primila i jubilarnu plaketu u ime DNŽza izvanredan doprinos i nesebično pruženu pomoć u ostvarenju humanitarnih ciljeva. Naprigodnoj svečanosti obilježene su i 65. obljetnica dobrovoljnog darivanja krvi u organizacijiCrvenog križa te 25. obljetnica priznavanja Hrvatskog crvenog križa. Dubrovački Crveni križjedno je od triju društava koja su osnovana 1878. godine, uz Zagreb i Zadar. Tijekom večeridodijeljeno je 12 jubilarnih plaketa te 128 zahvalnica Hrvatskog Crvenog križa.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ I GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ ODRŽALI SASTANAK S PREDSTAVNICIMA CROATIA AIRLINES-A

O problemima u redu letenja zbog radova u ZL DubrovnikO problemima u redu letenja zbog radova u ZL DubrovnikO problemima u redu letenja zbog radova u ZL DubrovnikO problemima u redu letenja zbog radova u ZL DubrovnikO problemima u redu letenja zbog radova u ZL Dubrovnik

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ OTVORIO KONFERENCIJU

”Pod pritiskom” jadranskih zavoda za”Pod pritiskom” jadranskih zavoda za”Pod pritiskom” jadranskih zavoda za”Pod pritiskom” jadranskih zavoda za”Pod pritiskom” jadranskih zavoda zaprostorno planiranjeprostorno planiranjeprostorno planiranjeprostorno planiranjeprostorno planiranjeŽupan Nikola Dobroslavić otvorio je15.studenoga konferenciju „Podpritiskom“ o problemima Dubrovni-ka kao lokaliteta svjetske baštinekoja se u sklopu 10. Susreta zavodaza prostorno uređenje jadranskihžupanija odvija u Sveučilišta u Du-brovniku. Župan Nikola Dobroslavićistaknuo je na otvaranju konferencijekako baštinu treba čuvati, ali i omo-gućiti normalan život građana udodiru s njom. ”Kulturna baština jenaše bogatstvo i dio identiteta. Mora-mo je očuvati, ali moramo imati naumu da je ona nastala od ljudi i bilau funkciji života i to treba biti ubudućnosti. Mora se naći mjera uočuvanju baštine i osiguranja životai novih radnih mjesta. U Dubrovnikuživimo na kulturnoj baštini koja namje ostavljena, ali moramo osiguratidnevni život. Prije nekoliko dana samvidio djecu kako se igraju loptomispred crkve sv. Vlaha. O tome go-vorim, nećemo čuvati te spomenikeda bi ih turisti samo slikavali, Grad

mora biti živ, a ne muzej”, rekao ježupan Dobroslavić. Ravnateljica žup-anijskog Zavoda za prostorno ure-đenje Marina Oreb istaknula je kakoje, za razliku od zakonom zaštićenebaštine koja je pod nadzoromkonzervatora, evidentirana baštinakoja se štiti smjernicama prostornogplana vrlo često slabo kontroliranate je ostavljena na svijest građana.”Stalan je pritisak da se obuhvat zaš-tite suzi, a uvođenjem tzv. bufferzone zaštitit ćemo sliku grada. JerDubrovnik nisu samo gradskajezgra, već i okruženje, koji zajednočine iznimnu univerzalnu vrijednost“,rekla je Oreb. Deseto izdanje Susre-ta zavoda za prostorno uređenjejadranskih županija, na kojem sud-jeluju predstavnici Hrvatskog zavo-da za prostorni razvoj, Ministarstvakulture te Ministarstva graditeljstva iprostornoga uređenja, od 14. do 16.studenog organizirao je Zavod zaprostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

Župan Nikola Dobroslavić s gradonačelnikomMatom Frankovićem i zamjenikom Joškom Ce-balom održao je 16.studenoga u Ranjini s pred-stavnicima Croatia Airlines-a; izvršnim direktoromza operativno poslovanje Krešimirom Vlašićem,menadžerom za sigurnost operacija TomislavomDolovskim i rukovoditeljem zemaljske operativeSlavenom Žabom te direktorom Zračne luke Du-brovnik Franom Luetićem. Na sastanku se razgo-varalo se o problemima u zračnoj povezanostiZračne luke Dubrovnik uslijed radova na rekon-strukciji uzletno-sletne staze. Na sastanku je usu-glašeno kako je zbog nužnih radova na pisti

zračne luke Dubrovnik koji se planirajuzavršiti do 9. prosinca objektivnoonemogućen redovan zračni promet.Istaknuto je kako je od dvije mogućnosti,potpunog zatvaranja zračne luke iprometovanja uz teškoće i ograničenjaodabir ove druge bio jedini pravilan oda-bir u korist putnika.Svi sudionici sastanka su se složili kakoje propušteno detaljno i na vrijemeobavijestiti javnost, posebno potencijal-ne putnike o svim pojedinostima, poseb-no manjkavostima u odnosu na redov-

ni režim zračnog prometa izDubrovnika i u Dubrovnik. Re-volt građana zbog otkazivan-ja i preusmjeravanja letova,kao i zbog neobavještavanjaputnika o promjenama naletovima je razumljiv iopravdan, a Croatia Airlines

će razmotriti mogućnost uvođenja man-jih zrakoplova koji imaju manji sigurnos-ni rizik pri slijetanju na kraću stazu. Tak-ođer, rečeno je na sastanku, Croatia Air-lines će pravovremeno obavještavatiputnike o promjenama u redu letenja, azahtijevat će od agencija koje prodajuavionske karte da te obavijesti dobiju iputnici koji nisu rezervirali karte izravnokod zračnog prijevoznika. Zračna lukaDubrovnik poduzet će sve što je u njenojmoći da se radovi na uzletno-sletnoj stazizavrše u predviđenom roku kako bi semaksimalno smanjile smetnje u reduletenja. Na sastanku je dogovoreno ikako će se nastaviti kontakti po ovompitanju, a uslijedit će i sastanci o reduletenja, cijenama i drugim otvorenim pi-tanjima. Sigurnost putnika i dalje trebabiti na najvišoj razini i prioritet, kao što jeto bilo i do sada.

Page 13: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

13GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

KOLONA SJEĆANJA

Predstavnici Županije odali počast žrtvi VukovaraPredstavnici Županije odali počast žrtvi VukovaraPredstavnici Županije odali počast žrtvi VukovaraPredstavnici Županije odali počast žrtvi VukovaraPredstavnici Županije odali počast žrtvi VukovaraPredstavnici Dubrovačko-neretvanskežupanije predvođeni županom NikolomDobroslavićem te zamjenicima Žaklin-om Marević i Joškom Cebalom odalisu u Vukovaru počast svim žrtvama uagresiji koju je Grad heroj doživio u Do-movinskom ratu. Nakon što su zapalilisvijeće ispred vukovarske bolnice upetak. 16.studenog, navečer, pred-stavnici DNŽ sudjelovali su u nedjelju,8. studenog, u Koloni sjećanja. Vijencesu u Vukovaru u znak sjećanja položiliPredsjednica RH Kolinda Grabar Ki-tarović, predsjednik Vlade Andrej Plen-ković, predsjednik Hrvatskog saboraGordan Jandroković, hrvatski braniteljiVukovara i predstavnici Grada Vuko-vara. Počast stradalima odala su drugabrojna izaslanstva među kojima i Du-brovačko-neretvanske županije.

27. OBLJETNICA OSNIVANJA 116.BRIGADE HRVATSKE VOJSKE”NERETVANSKI GUSARI”

Županova čestitkaŽupanova čestitkaŽupanova čestitkaŽupanova čestitkaŽupanova čestitkaŽupan Nikola Dobroslavić uputio je čes-titku povodom 27. obljetnice osnivanja116. brigade Hrvatske vojske, ”Neretvan-ski gusari”.Poštovani pripadnici 116.brigade Hrvatskevojske čestitam vam 27. obljetnicu uzsjećanje na 11.studenoga 1991., dan kadaje odlukom ministra obrane Gojka Šuskaosnovana vaša brigada - “Neretvanskigusari”. Hvala za veliki doprinos u stvaranjuslobodne nam domovine Hrvatske. Hvalaza našu slobodu! Ponosni smo na Vas.Župan Nikola Dobroslavić

RADNI SASTANAK

O razvoju ribarskih luka Vela Luka i Sustjepan i iskrcajnih mjesta za ribuO razvoju ribarskih luka Vela Luka i Sustjepan i iskrcajnih mjesta za ribuO razvoju ribarskih luka Vela Luka i Sustjepan i iskrcajnih mjesta za ribuO razvoju ribarskih luka Vela Luka i Sustjepan i iskrcajnih mjesta za ribuO razvoju ribarskih luka Vela Luka i Sustjepan i iskrcajnih mjesta za ribu

DILJEM ŽUPANIJE

Odana počast žrtvi Vukovara paljenjem svijećaOdana počast žrtvi Vukovara paljenjem svijećaOdana počast žrtvi Vukovara paljenjem svijećaOdana počast žrtvi Vukovara paljenjem svijećaOdana počast žrtvi Vukovara paljenjem svijećana ulicama i trgovimana ulicama i trgovimana ulicama i trgovimana ulicama i trgovimana ulicama i trgovimaKao znak odavanja počasti hrvatskim braniteljima i civilima koji su tijekom opsade poginuliu Vukovaru, u gradovima diljem Dubrovačko-neretvanske županije se paljenjem svijećaod strane učenika osnovnih i srednjih škola odala počast žrtvi Vukovara. Za sve škole zakoje gradovi i općine nisu osigurale svijeće to je napravila Dubrovačko-neretvanska žup-anija. U Pločama su učenici zapalili svijeće na Spomeniku poginulim braniteljima. U Du-brovniku su svijeće zapaljene u Vukovarskoj ulici i na Stradunu (ispred Crkve svetog Vla-ha) u. Također u subotu, 17. studenoga, Udruga Prijatelj i OŠ don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću organizirale su povorku učenikas upaljenim svijećama. U Korčuli su svijeće zapaljene u nedjelju 18. studenog na Trgu pomirenja. U ostalima jedinicama lokalnesamouprave paljenje svijeća je upriličeno sukladno njihovom rasporedu.

Na temu razvoja ribarskih luka u Sustjepanui Veloj luci te iskrcajnih mjesta za ribu u ljet-nim mjesecima na području Dubrovačko-neretvanske županije, župan Nikola Dobro-slavić s suradnicima održao je radni sas-tanak s predstavnicima ribarskog sektorate predstavnicima nadležnih tijela.Sastanku su uz pomoćnika ministra poljo-privrede Antu Mišuru, nazočili i predstavni-ci ribarske inspekcije i uprave za ribarstvo,Mario Rogošić, Danijel Novak i MladenCrnogorac, predstavnici Ceha za ribarstvoHrvatske obrtničke komore i Strukovnegrupe za ribarstvo Hrvatske gospodarskekomore, Mato Oberan, Nikola Kalafatović iDinko Cvjetović, pročelnica Upravnog odje-la za urbanizam, prostorno planiranje i zaš-titu okoliša Grada Dubrovnika JelenaLončarić, predstavnici županijskih lučkih up-rava Boris Žuvela, Željko Dadić i Niko Buti-gan, te predstavnici Lučke uprave Du-brovnik, Hrvoje Kulušić i Željko Lončarić.Župan Dobroslavić je naglasio kako je raz-voj ribarske infrastrukture putem, u prvomredu izgradnje ribarskih luka Sustjepan iVela luka, iznimno značajan za gospodarst-vo županije, osobito zbog činjenice da ova

djelatnost čini tradiciju našeg područja teda je ovu izgradnju moguće financirati ucijelosti putem dostupnih europskih fondo-va namjenjenih ribarstvu.Kako je naveo ravnatelj Županijske lučkeuprave Vela luka Boris Žuvela, za ribarskuluku Vela luka izrađena je studija utjecajana okoliš te će se po prihvaćanju iste odnadležnog Ministarstva pristupiti ishođen-ju akata o građenju. Ribarska luka Sus-tjepan, prema rječima ravnatelja Županijskelučke uprave Dubrovnik Željka Dadića, uizradi je projektne dokumentacije, koja ćepo okončanju postupka usklađenja pros-torno planske dokumentacije za to područjebiti upućena na izdavanje potrebnih doz-vola. Obje ove luke planiraju se po ispun-jenju uvjeta prijaviti na dostupna sredstvaiz europskih fondova putem Ministarstvapoljoprivrede, a za što je pomoćnik minis-tra Ante Mišura obećao potrebnu potporu.U odnosu na definirana iskrcajna mjestakoja su iznimno značajan dio za ribarstvokao privrednu granu, ponovljena je prob-lematika prihvata ribe u ljetnjim mjesecimaosobito imajući u vidu nestabilnost migraci-ja ribe te potrebe za prekrcajem ribe na

našem području.U tu svrhu iskrcajna mjesta definiraju sekoordinacijom svih nadležnih tijela kako bise omogućila ova gospodarska grana teriba uputila u daljnje destinacije u što skor-ijem roku od ulova.U tu svrhu planira se kao ribarska mjesta idalje koristiti dio luke Gruž te dio luke Sus-tjepan u skladu s moćućnostima te uvalaVela luka.Od alternativnih iskrcajnih mjesta, kaopozicija koje po svojim obilježljima pružajupotrebnu dostupnost i infrastrukturu istak-nuta je luka Prapratno, u kojoj se kako jezaključeno, planiraju ispitati mogućnostirazvoja ribarske infrastrukture.Župan je istaknuo važnost pozicioniranjaiskrcajnih mjesta s obzirom na karakter rib-arstva i migracije ribe koja se izlovljava,međutim i obveznu primjenu zakona tejačanje zakonodavnih okvira koji bi utvrdilikriterije i pravila, vodeći se pri tom i karak-terom područja osobito poštivajući nesmet-ani razvoj turizma tijekom ljetnjih mjeseci, sčime su se složili nazočni, te ponovio da ćerazvoj ove privredne grane i dalje imatisnažnu potporu Županije.

Page 14: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

14 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

CAVTAT

Svi smo radosni zbog don RobertaSvi smo radosni zbog don RobertaSvi smo radosni zbog don RobertaSvi smo radosni zbog don RobertaSvi smo radosni zbog don RobertaU nedjelju, 11. stude-noga, u cavtatskoj žup-noj crkvi Sv. Nikole ok-upilo se mnoštvo vjerni-ka da obilježi veliki danza nas i naš dragiCavtat. Nakon polastoljeća, nedavno je za-ređen đakon naš, žup-ljanin Robert Karačić.Svi smo radosni i moli-mo za njega. Zahval-jujemo se dragom i do-brom Bogu što je iz-abrao našeg Roberta!Naš Robert Karačić, odmilja zvani Robi, trećeje dijete od sedmero braće i sestara Branka i Božene. U rujnu ove godine je naKatoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu stekao akademski na-ziv Magistar teologije, a studenog ove godine u dubrovačkoj katedrali GospeVelike primio je đakonsko ređenje po rukama dubrovačkog biskupa mons.Mate Uzinića s još dvojicom bogoslova. Na nedjeljnoj svetoj misi koju je pred-vodio naš župnik don Mato Karamatić, đakon Robert Karačić u propovijeditumačio je riječ Božju. Euharistijsko zajedništvo, nakon svete mise, uz agapeje nastavilo u župnoj kući uz stol koji je pripravljen dobrotom našeg župnikadon. Mate Karamatića i župljana našeg mjesta. Mato Rozić

ZAVRŠNA FAZA

Izgradnja ‘spomenika’ konavoskomIzgradnja ‘spomenika’ konavoskomIzgradnja ‘spomenika’ konavoskomIzgradnja ‘spomenika’ konavoskomIzgradnja ‘spomenika’ konavoskomtežačkom životutežačkom životutežačkom životutežačkom životutežačkom životu

Izgradnja tradicionalne poljoprivredne kućerice na Zakrajnici, koja jezapravo simbol i spomenik konavoskom težačkom životu, pod men-torstvom kamenoklesara Andriana Nigoevića s Brača, ušla je u svojuzavršnu fazu proteklog tjedna. Riječ je o kućerici koja se u svom izvorn-om obliku preslaže s područja građevinskih zahvata u Zračnoj luci Du-brovnik, a sačuvana je u suradnji Zračne luke Dubrovnik, Općine Konav-le i članova Suhozidne baštine Konavala i udruge Dragodid.Gradnja odnosno preslagivanje kućerice započelo je na ljetnom festi-valu MOBA, kojeg je Općina Konavle također podržala. U ovoj drugojfazi sagrađen je zid kućerice te dva vijenca kamenih ploča za krov. Nas-tavak gradnje krova se predviđa početkom prosinca, kada će volonteriopet imati priliku iskušati se na radionici suhozidne gradnje.Od voditelja i volontera smo saznali kako su izuzetno zadovoljni napret-kom radova, te da nestrpljivo iščekuju pokrivanje, tj. završetak krova. Zato će trebati pomoć što većeg broj volontera.

KONAVLE

Sjećanje na žrtvu VukovaraSjećanje na žrtvu VukovaraSjećanje na žrtvu VukovaraSjećanje na žrtvu VukovaraSjećanje na žrtvu Vukovara

Konavljani su 17.studenoga u miru, molitvi i tišini zapa-lili svijeće za Grad heroj - Vukovar, povodom Danasjećanja na žrtvu ovog simbola hrvatske slobode.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa suradnicimasvijeću je zapalio u Cavtatu, a Konavljani su svijećepalili i u Čilipima kod spomenika ‘’Konavoska mati”,ali i na Grudi ispred sportske dvorane. Mnogi Konav-ljani svijeće su zapalili i ispred svojih kuća u znaksjećanja na žrtvu Vukovara.

OPĆINSKO VIJEĆE

10. sjednica u četvrtak, 29. 11.10. sjednica u četvrtak, 29. 11.10. sjednica u četvrtak, 29. 11.10. sjednica u četvrtak, 29. 11.10. sjednica u četvrtak, 29. 11.Predsjednik Općinskog vijećaOpćine Konavle Ivo Simovićsazvao je 10.sjednicu Općin-skog vijeća Općine Konavleza 29.studenoga 2018.g.(četvrtak) u zgradi OpćineKonavle u Cavtatu s počet-kom u 17:00 sati. Dnevni red:1. Prijedlog ProračunaOpćine Konavle za 2019.g. sprojekcijama za 2020.g. i2021. g.2. Prijedlog Odluke o izvršen-ju Proračuna Općine Konav-le za 2019.g.3. Prijedlog Programagrađenja komunalne infras-trukture za 2019.g.4. Prijedlog Programaodržavanja komunalne infras-trukture za 2019.g.5. Prijedlog Programa de-mografskih mjera i socijalnozdravstvenih potreba u2019.g.6. Prijedlog Programa javnihpotreba u sportu za 2019.g.7. Prijedlog Programa javnihpotreba u kulturi za 2019.g.8. Prijedlog Programa utroš-ka sredstava boravišne pris-tojbe u 2019.g.9. Prijedlog Programa utroš-ka sredstava naknade zazadržavanje nezakonitoizgrađenih zgrada u prostoru

u 2019.g.10. Prijedlog Programa javnihpotreba za obavljanje djelat-nosti Hrvatske gorske službespašavanja Stanica Dubrovnikza Općinu Konavle u 2019.g.11. Prijedlog Odluke orasporedu sredstava poli-tičkim strankama i vijećnicimaOpćinskog vijeća OpćineKonavle izabranim s listegrupe birača iz proračunaOpćine Konavle za 2019.g.12. Izvješće o radu općinskognačelnika za razdoblje siječanj- lipanj 2018.g.13. Prijedlog godišnjeg Planaupravljanja imovinom u vlas-ništvu Općine Konavle za2019.g.14. Prijedlog Odluke o komu-nalnoj naknadi.15. Prijedlog Odluke o vrijed-nosti boda za obračun komu-nalne naknade.16. Prijedlog Odluke o komu-nalnom doprinosu.17. Prijedlog Odluke oispravku tehničkih pogrešakau grafičkom dijelu Prostornogplana uređenja Općine Konav-le.18. Prijedlog Odluke odonošenju ciljanih izmjena idopuna Prostornog plana ure-đenja Općine Konavle.

Page 15: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

15GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA (4)Piše: Silvio Market

Šilok u duši - Perast u srcuŠilok u duši - Perast u srcuŠilok u duši - Perast u srcuŠilok u duši - Perast u srcuŠilok u duši - Perast u srcuŠkero se okrenuo prema svima nama putnicima kojismo bili u par kvadratnih metara zbijeni i reko: “Idemo,makar se vratili s Boke False!” Koja radost se u menitada probudilaDavno su pasala ta vremenakad smo pisali po četiri školskezadaćnice i kada su pismaraznih sadržaja bila slana poš-tom. Ponekad napišem kojurečenicu za bliske ljude povo-dom vjenčanja i sprovoda i tuse finjiva pisanija iz duše.Obično nakon tih mojih prigod-nih pisanija ljudi se smiju(zaplaču poneki), pa se nadamda će Vam i ova priča bit lijepprikaz “mirisa” djetinjstvagledanog očima dječaka tihranih i sada već davnih 80-ihgodina prošlog vijeka.Svoje najranije i najljepše god-ine djetinjstva sam proveo naMljetu. Mislio sam bit će uvijektako, pa će isti ljudi koje pam-tim od tih vremena živjet zau-vijek i sve će bit vazdaposloženo onako kako to dijetezamišlja. No, nakon petograzreda valjalo je preselit se uSton, jer je otac tamo dobioposo, a mati je počela radit uO.Š. “Gruž”. Ston je premaBabinom Polju za mene tadabio velegrad u malom. Imao jesve sadržaje koje ima grad. Ibio je grad: kino, limena glaz-ba, nogometni klub, butiga svihvrsta, restorani, kafići, zelenaplaca, trafike, javna rasvjeta...Djece nas je u Stonu bilo desetputa više nego na Mljetu. Vrlobrzo smo se zbližili, kroz igru,školu, limenu glazbu, nogometu “SOŠK-u”. No, falilo je ononešto što mi Ston nije mogo dat.Falilo mi je Zabrježe, ljudi ispredbutige, prijatelji s kojim samodrastao, babe i djedovi, kučakkoji je osto na otoku, Vala... Zatosam se veselio kada bi zapraznike, zimske ili ljetne, bardio tog vremena provodio tamo.Jasno, trajekta tada nije bilo, pase jedino moglo „Perastom“ izGruža na uru popodne. Zimskipraznici su nam počinjali 1.1.,jer tada se nije službeno slavioBožić i nije se ništa određivalopo crkvenim blagdanima. Takoi tog 31.12. smo žurili iz Stonasa dobrim starim “Fordom 17m”uhitit vapor, ukrcat se i zaputitna škoj provest zimske prazni-ke. Bilo je grubo vrijeme, kišanas je pratila putem i moji nisubili sigurni hoće li uopće

„Perast“ partit iz Gruža. To mi jebilo najgore slušat putem odStona do grada i promišljat:“Ako ne parti, propadaju svi mojiplanovi.” U Gružu, pri rivom,„Perast“ vezan, nigdje nikoganema. A još po ure i urapopodne. Vrijeme parćivanja. Utaj momenat Srećko - nostromoje provirio kroz vrata bočna imahnuo mi ocu da dodje. Jas-no, izletio sam i ja ko metak izauta. Kiša je malo bila fermala,

ali je puhalo jako.“Ne znam hoćemo li partit, aauto ne možemo ukrcat nikakopo ovakvomu vremenu!” To subile riječi Srećka nostroma.Jada toga! Otac je pošo autoparkirat ispod tarace od hotela“Petka”, a meni mati dalanekakve lakše burse i sakete uzadatak da nosim u donji salon.Dva đira moja i njena i sve je bilona mjestu, a u brodu nikoga.Pusta tišina. Vratili smo se narivu, kad vidim prihodi grupa lju-di i moj otac među njima. Svi suputnici i posada, osim Srećka,bili u kafiću “Barba” i sada valjačut što će kapetan Škero od-lučit. 27 putnika na rivi i posa-da. Srećko je isto sada bio izašos „Perasta“ i nešto kapetanuŠkeru na uho reko kad ga je vid-io. Škero se okrenuo prema svi-ma nama putnicima koji smo biliu par kvadratnih metara zbijenii reko: “Idemo, makar se vratilis Boke False!” Koja radost se umeni tada probudila! Činilo mise da sam od sreće mogo skočitpreko ograde koja i danas dijelirivu na dva dijela i koja je visoka

preko dva metra. Nakon toga,svi smo se sretni ukrcali. Zaminut, čini mi se, zabrujili mo-tori od „Perasta“ u svom pun-om ritmu, ali - ne parćivamo.Promislio sam: “Evo ti ga na,promjena plana”,kad ono tamoŠkero čeka moga dunda Nikicukoji po običaju kasni. Kad je Ni-kica uš’o u brod na način da jeskočio, jer je ponat bio dignut,odahnuo sam. Napokon! Sreć-ko je zatvaro ona mala bočnavrata za ulaz, a „Perast“ je većpolako šijo uz rivu, malo zatresokrmom i okrenuo provom ulije-vo, te opet zabrujio i zatresokrmom ploveći prema naprijed,prema izlazu iz Gruža. “E, sadje sve u redu” promislio sam ihtio u điravanje po brodu, ali mije Niko Nodilo, koji je tada držošank na „Perastu“ reko da

uđem unutra, jer će zavaljatodmah i da će zatvorit vrata zaulazak u salon, da ne bi moreuhodilo u salon. Tako i bi. Čimsmo otvorili pogled premaGrebenima, zavaljalo junački imore kroz bužu od cime iodmah u mlazu zapljuslo povratima, pa se slilo po prolazuizmeđu unutarnje limeneograde od broda i klupa i pola-ko opet vraćalo se u more krozone duguljaste slivne otvore nastrani. Svako malo to sedogađalo i nastavilo tako dok senismo uhitili unutrašnje straneKalamote. Na Kalamoti se iskrcojedan čovjek samo, tako da jeŠkero bio privezo samo jednucimu i čini mi se da se motoriuopće nisu stišavali. Do Lopu-da nije bilo nekog posebnogvaljanja, pa su otvorili bili malodesna vrata od salona, a ja samodmah uteko u điratu. Na pro-vu nisam smio, jer znam da bibio mokar od vjetra što nosimore, pa sam zaokrenuo des-no kroz mali hodnik koji je vaz-da pun saketa, bursa punihspenze, a nekad je čak u kan-

tunu od toga hodnika znalo bit iživih kokoši u paketima.Na sredini tog poprečnog hod-nika, prema provi, okrenuta suvrata i skalini koji su se spuštalistrmo u potpalublje. Dolje nisamišao u điratu, jer su tamo bilesobe mornara - posade i tr-pezarija u kojoj je posada jela.Na kraju hodnika sam zaokren-uo opet put krme, niz tri-četiriskalina kad me Maro Lazo-Krešo iz kuhinje vidio i zazv’o dadođem k njemu. Ta kuhinja jeza me vazda imala posebanvonj. Vonj hrane kakav nigdjedrugo nisam osjetio, nikad. Iakonisam bio gladan, Maro me jepit’o hoću li pojest omlet na nje-gov način, ili nešto drugo, davidim kako on to sprema.Maro je vazda bio za priču, ameni je imponiralo bit u društvustarijega, pa sam s gustom uš’ok njemu u kuhinju. Nisam htiojesti, ali on je već sve to na pro-suji bio zamutio i stavio mi napjat.Jedva sam pojeo sve to, jer jebilo za dvojicu, a on mi za tovrijeme pripovjed’o s kojom ježenskom bio veče prije, gdje subili, što su činili, što mu je go-vorila. Bilo ga je interesantnoslušat, jer o tome nam nisu go-vorili u školi, nismo mogli bit bli-zu i gledat kako se to ljudi vjer-aju, a nije bilo ni video kaseta uta vremena. Da ne govorim osatelitskoj televiziji, internetu...”Zabranjene priče” svih vrsta

smo mogli jedino slušat od rjet-kih ljudi oko nas. Tako, dok jetrajala moja muka s pjatom iuživancija slušajući Mara,„Perast“ je već bio i pošo sLopuda. Opet nije ništa valjalojer je plovio unutrašnjom stran-om otoka Šipana, a ja sam sitdo grla pozdravio se s Marom,zahvalio mu na hrani i na “hrani”ipoš’o u daljnje vizitavanje bro-da. Na krmi koja je polukružnogoblika bio je veliki metalni kolo-tur za namotavanje cime. Krajkolotura je bio upravljački meh-anizam sa malom ručicom i vaz-da bi jedva čeko sjest na taj ko-lotur i povuć ručicu da sepočnem okretat oko svoje osi.Sjeo sam i potegnuo ručicu pre-ma sebi. Odmah me zavrtilo usmjeru kazaljke na satu. Ondasam u suprotni smjer gurnuoručicu i opet u suprotan smjervrtnja. Koji gust! Kad sam trećiput to htio ručica više nije “radi-la”. Netko je isključio moju igru.Kasnije sam saznao da je umakini bila signalna lampicakoja je pokazivala kada je kolo-tur-vinć uključen. Nastavlja se

Page 16: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

16 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

U LJUBLJANI I ZAGREBU

Predstavljanje Dubrovačkog zimskog festivala uzPredstavljanje Dubrovačkog zimskog festivala uzPredstavljanje Dubrovačkog zimskog festivala uzPredstavljanje Dubrovačkog zimskog festivala uzPredstavljanje Dubrovačkog zimskog festivala uzkolendukolendukolendukolendukolendu

DUBROVAČKA PREMIJERA UKOPRODUKCIJI ARTERARIJA I KMD

PosljedicePosljedicePosljedicePosljedicePosljedicePosljedice, novi autorski projekt Ro-mana Nikolića, koji je podjednakoaktivan i kao redatelj i kao glumac,zatvara trilogiju udruge Arterarij oranjivim društvenim skupinama. Na-kon predstava pogledajme (2017) iČekanja (2017) koje su se bavilepoložajem, diskriminacijom i predra-sudama prema Romima i azilanti-ma, ovoga puta Nikolić se bavi posl-jedicama koje na ženama ostavljanasilje. Za razliku od prethodna dvaprojekta u kojima su na sceni bili pri-padnici obespravljenih skupina,ovoga puta izvođačice su profesion-alne glumice - Mirej Stanić i IrenaTereza Prpić. Međutim, i ovoga jeputa proces bio temeljen na doku-mentarnim materijalima, osobnimsvjedočanstvima, stvarnim iskustvi-ma.Istovremeno nježan i brutalan, direk-tan i suptilan, scenski je jezik koji jeprisutan i u Posljedicama. Želeći izb-jeći šokantnost, viktimizaciju i pate-tiku, fenomene koji uobičajeno pratepriče o nasilju, ova predstava inzis-tira na prikazivanju kompleksnosti islojevitosti čimbenika koji su ukl-jučeni u proizvodnju raznih oblikanasilja u društvu, od onog verbal-nog preko onog psihičkog do sek-sualnog i fizičkog, od onog obitel-jskog preko onog ratnog do onoginstitucionalnog. Konzervativnamedijska reprezentacija rodnih ul-oga, sveprisutna stigmatizacija žrta-va, nepravedna raspodjela kućan-skog rada, nefunkcionalni pravniokvir, tako redom postaju elementičiji zbroj rješava jednadžbudruštvene odgovornosti iza kojestoje uništeni životi stotina, tisuća,beskonačnog broja žena.Uz Nikolića, autorski tim čine još iJasna Jasna Žmak (dramaturgija),Nikolina Medak (pokret), Ana Fuci-jaš (kostimografija) te Sandra Petržkoja se na sceni pojavljuje u ulozisame sebe. Za video je zaslužanIvan Lušičić. Premijerna izvedbaprojekta očekuje nas 22. studenogu 20:00 u Kazalištu Marina Držića,dok je reprizna izvedba 23. stude-nog u 19:00.Ulaznice za repriznu izvedbu moguse rezervirati na tel. (020) 321 008 ilina e-mail: [email protected]. Rad-no vrijeme blagajne je od 09:00-12:00 i od 18:00-20:00.Projekt su podržali Gradski ured zakulturu Grada Zagreba, Veleposlan-stvo Savezne Republike Njemačkeu Republici Hrvatskoj, Inicijativamladih za ljudska prava, Europskakomisija (REC program), ZagrebDesign Week i Tehnički muzej Ni-kola Tesla.

UHDDR DNŽ

U Škabrnji na Dan sjećanjaU Škabrnji na Dan sjećanjaU Škabrnji na Dan sjećanjaU Škabrnji na Dan sjećanjaU Škabrnji na Dan sjećanjaU nedjelju, 18.11., na Dan sjećanja na nevine žrtvezločina u Škabrnji djeca Dubrovačko-neretvanskežupanije i ženski nogometni klub “Ombla”, u orga-nizaciji UHDDR-a DNŽ, došli su se pokloniti nevin-im žrtvama Škabrnje u zadarskom zaleđu te tomprigodom se pomolili, položili vijenac i zapalili svijeće

Proteklog vikenda Tur-istička zajednica gradaDubrovnika predstavilaje ovogodišnji, peti poredu Dubrovački zims-ki festival u Ljubljani iZagrebu. PromocijaDubrovačkog zimskogfestivala, koji se u orga-nizaciji Grada Du-brovnika, DubrovačkihLjetnih Igara i Turističkezajednice grada Du-brovnika održava većpetu godinu zaredom,održala se u petak, 16. studenog u Ljubljani,na Cankarjevom Nabrežju i u subotu, 17. stude-nog na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Uz nastupklape Kaše i tradicionalnu dubrovačku kolen-du te prikle, arancine i bruštulane mjendule in-formatori Turističke zajednice grada Dubrovni-ka dijelili su letke s programom Dubrovačkogzimskog festivala i tekst Dubrovačke kolendeza sve posjetitelje koji su rado zapjevali s Kla-pom Kaše. Turistička zajednica grada Du-brovnika u okviru svojih prezentacija u Ljubl-jani i Zagrebu ugostila je Udrugu AgroturizamKonavle, koja je predstavila svoj tradicionalniprogram Mirisi Božića u Konavlima uz kona-vosko vino i pršut.Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Du-

brovnika te Dubrovačke ljetne igre, zajedno skulturnim ustanovama i javnim poduzećima zajubilarni, peti Dubrovački zimski festivalpripremili su šaroliki kulturni, zabavni, gastron-omski i glazbeni program za sve uzraste i sveposjetitelje.Tradicionalno, na radost najmlađih, u organiza-ciji Turističke zajednice grada Dubrovnikaodržat će se humanitarni Torta party 8. prosin-ca te Božićna bajka 16. prosinca, kada će bitipodijeljeno više od tisuću poklona. Prvi danNove godine Turistička zajednica grada Du-brovnika u podne na Stradunu organizira tradi-cionalni Novogodišnji koncert Dubrovačkogsimfonijskog orkestra uz kamenice, pjenušac izvuke najpoznatijih opernih arija.

njima na spomen, a svima nama na trajnosjećanje. Kao i prethodnih godina a tako ćebiti i ubuduće trudit ćemo se da našimmlađim generacijama prenosimo vrednoteDomovinskog rata na kojima bi trebala poči-vati moderna hrvatska država i živo ćemokroz ovakva hodočašća i naša svjedočanst-va odgajati mlađe naraštaje.

UHDDR DNŽ, I. Gabelica

Page 17: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

17GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

Page 18: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

18 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

PROGRAM KINEMATOGRAFA DUBROVNIKOD 23. - 28.11.

23. STUDENOG

KINO SLOBODA

16.30 RALPH RUŠI INTER-NET : KRŠ I LOM 2 / 3D -anim. avantura sink. nahrvatski. Režija: RichMoore, Phil Johnston / Gl:Vedran Mlikota, SandraHrenar, Sementa Rajhard,Hana Hegedušić, VandaWinter

18.30 KURSK : PROKLET-STVO DUBINA - drama,povijesni. Režija: ThomasVinterberg / Ul: Léa Sey-doux, Colin Firth, MatthiasSchoenaerts

20.30 UDOVICE - kriminal-istički, drama, triler. Režija:Steve McQueen / Ul: ViolaDavis, Elizabeth Debicki,Jon Bernthal

24. i 25.STUDENOG

KINO SLOBODA

15.00 RALPH RUŠI INTER-NET : KRŠ I LOM 2 / 3D -anim. avantura sink. nahrvatski.

DRUŠTVO ZA AFIRMIRANJE I PROMICANJE KNJIGE I STRIPA SLAGALICA

Predstavljena knjiga Marije ĐanovićPredstavljena knjiga Marije ĐanovićPredstavljena knjiga Marije ĐanovićPredstavljena knjiga Marije ĐanovićPredstavljena knjiga Marije Đanović„Basne“„Basne“„Basne“„Basne“„Basne“Društvo zaafirmiranje i prom-icanje knjige i stri-pa Slagalica pred-stavilo je knjiguMarije Đanović“Basne” u petak,16. studenog, uČitaonici Narodneknjižnice Grad.Program pro-mocije bio jeizuzetno bogat. Započeo je s nastupom Malog zbora Dubrovnikkojeg vodi Paula Zekić Dražić. O radu Slagalice govorila je Mari-na Kljunak Čuikin. Zatim su učenice četvrtog razreda OŠ MarinaDržića, Nina Hotko i Lara Di Leo, recitirale su pjesmu “Jedan miš”.Profesorica Maja Milošević o knjizi je govorila kao recenzentica,dok su Renata Zlatković i ilustratorica Sandra Sekulić predstavilecrteže kojima su “Basne” ukrašene. Komorni kvartet u sastavuMarta Kekez, Ivana Đanić, Elza Filipović i Iva Nodilo, pod vod-stvom Vande Đanić, nastupio je dva puta izvodeći “Etidu” u g-molu Friedricha Kummera i “Arabesku” Jura Tkalčića. Učenik četvr-tog razreda OŠ Marina Držića Bartol Šiljeg recitirao je pjesmu“Medo, vuk i lija”. Sve troje učenika pripremala je Tamara Ban-ičević. Tijekom večeri autorica Marija Đanović pročitala je nekoli-ko basni iz knjige. Za sam kraj Đanović je sve zaslužne za knjigupočastila ružom. Foto: Vedran Levi

17.00 ČUDESNE ZVIJERI :G R I N D E L W A L D O V AZLODJELA 3D - obiteljski,fantazija. Režija: DavidYates / Ul: Eddie Red-mayne, Johnny Depp,Jude Law, Zoë Kravitz

19.15 BOHEMIAN RHAP-SODY - biografija, drama,glazbeni. Režija : BryanSinger / Ul: Rami Malek,Joseph Mazzello, AidanGillen21.30 UDOVICE - krimi-nalistički, drama, triler.

26. - 28.STUDENOG

KINO SLOBODA

16.30 RALPH RUŠI INTER-NET : KRŠ I LOM 2 / 3D -anim. avantura sinkr. nahrvatski j.

18.30 KURSK: PROKLET-STVO DUBINA - drama,povijesni

20.30 UDOVICE - kriminal-istički, drama, triler

DVORANA VISIA

Zatvoreno zbog radova

ZAJEDNICA ŽENA HDZ-a “KATARINA ZRINSKA” DNŽ

U srcima svijetli VukovarU srcima svijetli VukovarU srcima svijetli VukovarU srcima svijetli VukovarU srcima svijetli VukovarI ove godine na obilježavanje obljetnice Vukovara veći broj člani-ca zajednice žena “Katarina Zrinska” Dubrovačko-neretvanske žup-anije pod vodstvom županijske predsjednice zajednice žena “Ka-tarina Zrinska”,. Marine Sambrailo, odale su počast svim poginulimi nestalim braniteljima, te civilima Domovinskog rata za obranugrada Vukovara. S ponosom, zajedništvom i molitvom u kolonisjećanja, u srcima članica zajednice žena “Katarina Zrinska” Du-brovačko-neretvanske županije, svijetli Vukovar.

Page 19: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

19GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

IZLOŽBA MIŠA BARIČEVIĆA

Ciklus slika „Picnic“ predstavljen u mostarskoj Galeriji AluminijCiklus slika „Picnic“ predstavljen u mostarskoj Galeriji AluminijCiklus slika „Picnic“ predstavljen u mostarskoj Galeriji AluminijCiklus slika „Picnic“ predstavljen u mostarskoj Galeriji AluminijCiklus slika „Picnic“ predstavljen u mostarskoj Galeriji Aluminijma, zarukama, nogo-metašima ili pak Ameri-kanki na odmoru), rep-ertoar je svakakoraznolik. Ipak, cijeli cik-lus prožima jedna mis-ao – vedrina koja u svo-joj crtačkoj jed-nostavnosti proizlazi izsvakog pojedinog dje-la, bez obzira imaloono drukčiju konotaci-ju ili ne. Likovno inter-pretirajući Zaruke napikniku, Slikarsku družinuili Igru u vodi, razvidno jeda Baričević progovarabrojnim umjetničkimiskustvima, a rezultatičine njihovu kompilaciju.Ljupko djelo Ribičpotvrđuje cjelokupan tokmisli čitavog opusa idokazuje slobodu, optimizam, smirenostte vedrinu i širinu umjetnikova pogleda.Recentna izložba pokazuje raznovrsnost ibogatstvo umjetnikova stvaralaštva kojegbi na dubrovačkoj suvremenoj likovnoj sce-ni mogli okarakterizirati kao slikara koji semijenja i ne mijenja. Ciklus slika kojim jeBaričević oplemenio mostarsku galerijuraznolik je: ima tu i harmoničnog, kontrast-nog, humornog... Upravo velika stvaralač-ka energija, imaginacija i asimilacija dugo-godišnjih iskustava rezultirala su djelimasnažne likovne sugestivnosti koje zbog togai vrijedi vidjeti: vedrinu i šarolikost u sumor-na vremena. Jer srž umjetnikova nadah-nuća je zapravo njegova dobra duša i vedrikarakter. Duša koju karakterizira duhovito-st, dosjetljivost i iskrena radost. Mišo Bar-ičević je, prema tome, slikar čija je namjerada svojim radom oplemeni prostor i stvoriradost okolini u kojoj se nalazi. I upravosada, Galerija Aluminij u Mostaru „isijava“radošću u ovim tmurnim danima, dok jetračak tog optimizma i vedrine ne takodavno prožimao i zidove dubrovačkeSponze tijekom „babljeg ljeta“.

Novi ciklus radova posve zadovoljava teh-ničke i estetske komponente izlož-benogkoncepta i reprezentativan je. A, što je oso-bito zanimljivo za Baričevića koji je svimaprvenstveno poznat kao dubrovački sakral-ist, i to najčešće u domeni slikanja sv. Vla-ha, ovoga puta iznjedrio je tematski jedanpotpuno drukčiji ciklus, a što je osobitoznačajno za spomenuti jest da teče u konti-nuitetu te je u Aluminijevim galerijskim pros-torima prikazan u ponajboljem izdanju.Naime, riječ je o platnima koja su prven-stveno (tek njih šest) predstavljena javnostina izložbi „4 mladića na babljem ljetu2018.“, u atriju palače Sponze tijekom ruj-na i listopada, nakon čega je uslijedio Bar-ičevićev sjajni trenutak - njegov „Picnic“!Koherentno zaokružen ciklus od ukup-no trideset slika u tehnici akrilika na plat-nu popunio je i uljepšao zidove oveugledne mostarske galerije. Iako smoveć „duboko“ zagazili u studeni (samnaziv mjeseca upućuje na hladnoću,mrak, sumorno i(ili) nostalgičnoraspoloženje te padanje u određenostanje letargije), kod Baričevićeveizložbe koja je još uvijek dostupnaznatiželjnim promatračima za razgleda-vanje, dogodilo se nešto sasvim suprot-no: radosni i idilični prikazi jedne vjero-jatno svima drage razbibrige - piknika(izleta u prirodu, igranja, sviranja, pje-vanja ili pak ribanja) kojemu najčešćeprijanjamo u proljeće, ljeto ili ranu jes-en. Upravo su umjetnikova platnavedrih prizora „razbila“ otajstva mrkle ipomalo monotone jeseni koja je zahvatilane samo naš Grad već i naše susjede kojitrenutno uživaju u prikazima umjetnikovapiknika.U rasponu od figuracije do razaranja normei razbijanja prostora snažnim kolorističkimnabojima – slikarstvo ovog dubrovačkogumjetnika bilježi niz poveznica kroz koje semodificiraju određena stanja i situacije kaoodrazi individualnih refleksija. Uočljive supojedine komponente koje se isprepliću, aline konfrontiraju, dapače, naše oko „upija“harmoniju boje i crteža koji ovaj put izbijaju

u prvi plan. Kao prvo, slikarev potez iz raz-vidne deskripcije prerasta u svojevrsnu sim-boliku ne gubeći pritom svoja suštinskasvojstva: lakoću nanosa boje i njezino slo-bodno „modeliranje“. Zatim, tu je široki di-japazon tema i motiva koji bez obzira naraznolikost ugođaja i prizora ne gubeznačajke umjetnikova pepoznatljivog ruko-pisa. Ipak, svaka od ovih dionica ima svojekarakteristike te ih treba sagledati vrlo jed-nostavno – kao iskaz iskrenog umjetniko-vog subjektiviteta. No, vratimo se još malona boju. Riječ je, dakle, o slikaru koji nasnaprosto obasipa bojama! Gotovo na svimplatnima umjetnik poseže za većim brojemboja koja postaje dragocjen i sočan element

gradnje slike uz izvrsne crtačke poteze. Nje-gova paleta je raznolika i šarolika; prepunapozitivne energije koja gotovo da pršti sazidova galerije.Osnovna nit koja prožima cjelokupan opusjest vedrina umjetnikova duha koja se pona-jbolje očituje u pristupu interpretaciji poje-dinih životnih situacija. To su prizori radostii ljepote života, uživanja u svemu onomešto čovjeka ne opterećuje već mu pruža os-jećaj ugode i kontemplacije; smirenja duha.Uz nekoliko mrtvih priroda, gotovo na svimdjelima razabiremo figure u raznolikim rad-njama (bilo da je riječ o sviračima, kupači-

JOŠ JEDNO PREDAVANJE MUZEJA IZAVODA ZA POVIJESNE ZNANOSTI

Život u vrijeme kugeŽivot u vrijeme kugeŽivot u vrijeme kugeŽivot u vrijeme kugeŽivot u vrijeme kugeMuzeji Dubrovnik i Zavod za povijesneznanosti HAZU u Dubrovniku organiz-

iraju još jedno edukativno predavanje koje ćese održati 23. studenog u 19 sati u Kneževudvoru, a održat će ga Rina Kralj Brassard.Prostor Kneževa dvora idealno je mjesto zapropitivanje upravljačkog genija političke eliteDubrovačke Republike, a svakodnevni životu vrijeme kuge idealni poligon na kojem semogu razmatrati praktična ostvarenja, posl-jedice donesenih odluka i njihova recepcija udruštvu.Posljednja urbana kuga koja je zahvatila Du-brovnik u siječnju 1691. godine polazište jeza raščlambu svakodnevice u vrijeme kuge.Stoljećima daleko od “morije” iz 14. i 15. stol-jeća, kuga je u 17. stoljeću više neugodni pra-titelj, a manje zatornik koji izaziva panični strah.Pisani tragovi provedbe odluka o suzbijanjukuge, između ostaloga, omogućuju identi-

Piše: AndreaBatinić Ivanković,

povjesničarkaumjetnosti

fikaciju osoba koje su te mjere provodile iutvrđivanje kužnih žarišta na gusto naseljen-om području unutar gradskih zidina. Skupinamuškaraca iz redova pripadnika vlastele, an-tunina i lazarina, kojoj su pridruženi pojedincispecifičnih profesija, predstavljala je jezgrupouzdanih osoba o kojima je ovisila uspješ-nost provedbe odluka na terenu.Zbog lakše primjene mjera za suzbijanje kugegrad je podijeljen na četvrti. Spomen granicatih četvrti dragocjeno je svjedočanstvo izgle-da grada nakon potresa iz 1667. godine.Posebni režim života za vrijeme kuge dovodioje do konfliktnih situacija, a nepopularne mjereizolacije primjenjivale su se i na vlasteoskeobitelji. Sljedeće predavanje održat će se 4.prosinca, a održat će ga Jelena ObradovićMojaš na temu Kolende u Dubrovniku.

Page 20: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

20 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

GALERIJA SEBASTIAN

Izložba „RukamaIzložba „RukamaIzložba „RukamaIzložba „RukamaIzložba „Rukamasloženo“složeno“složeno“složeno“složeno“Izložba “Rukama složeno” otvorenaje u srijedu, 21. studenog, u GalerijiSebastian. Učenici dubrovačkihškola i učeničkih domova izlažu ra-zličita djela svojih ruku, od likovnihradova, preko maketa, odjevnihpredmeta do robotike. Izložba je or-ganizirana u partnerstvu s GalerijomSebastian i umjetničkom skupinomArtsy, koja djeluje u okviru du-brovačkog Centra za mlade. Do 30.studenog bit će otvorena za posje-titelje.

AGROTURIZAM KONAVLE

Mirisi Božića predstavljeni u Ljubljani i ZagrebuMirisi Božića predstavljeni u Ljubljani i ZagrebuMirisi Božića predstavljeni u Ljubljani i ZagrebuMirisi Božića predstavljeni u Ljubljani i ZagrebuMirisi Božića predstavljeni u Ljubljani i ZagrebuU subotu, 17. studenoga, završena je dvodnevna promotivna aktivnost 11. Mirisa Božićau Ljubljani i Zagrebu. Članovi Udruge Agroturizam Konavle 16. studenoga su pred-stavili manifestaciju u samom središtu Ljubljane. Brojni posjetitelji štanda, predstavnicimedija i turističkih agencija upoznali su se s ovogodišnjim programom gdje su kušalikonavoska vina i tradicijske proizvode. Sličan program nastavio se da poslije na Cvjet-

nom trgu u Zagrebu,gdje se predstavljan-ju pridružila i dugo-godišnja promotori-ca Mirisa Božića glu-mica Jelena PerčinOtašević. PromocijaMirisa Božića uKonavlima organiz-irana je u suradnji sturističkom zajednicom Grada Dubrovnika, koja je ovom prilikompredstavila program Dubrovačkog zimskog festivala. Predstavljanjemanifestacija obogatio je nastup klape Kaše koji su zapjevali kolen-du. Nakon ovotjedne press konferencije i predstavljanja 11. MirisaBožića u Ljubljani i Zagrebu Udruga Agroturizam nastavlja snažnupromotivnu kampanju putem facebooka i ostalih društvenih mreža.

Jelena Gale Pregelj

ODABIR NAJBOLJIH

‘Hiking Europe’ Regionalne agencije DUNEA‘Hiking Europe’ Regionalne agencije DUNEA‘Hiking Europe’ Regionalne agencije DUNEA‘Hiking Europe’ Regionalne agencije DUNEA‘Hiking Europe’ Regionalne agencije DUNEAproglašen najuspješnijim Međunarodnim projektomproglašen najuspješnijim Međunarodnim projektomproglašen najuspješnijim Međunarodnim projektomproglašen najuspješnijim Međunarodnim projektomproglašen najuspješnijim Međunarodnim projektom- Iznimno smo zadovoljni što je naš projekt prepoznat kao jedan od najboljihmeđunarodnih projekata kojim smo promovirali dvije pješačke rute – Napoleonovput u Općini Ston i pješačke staze otoka Mljeta pod zajedničkim nazivom“Putevima Napoleona i Odisej - istakla je, uz ostalo, ravnateljica Melanija Milić

Projekt ‘Hiking Europe - Otkrivanje ruralneEurope kroz pješačke staze’ Regionalne agen-cije DUNEA građani su izabrali za najuspješnijiMeđunarodni projekt u natjecanju koje je prov-elo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondo-va Europske unije.Odabir najboljeg se, među jakom konkurenci-jom od 50 projekata u tri kategorije, provodiou razdoblju od lipnja do rujna 2018. godineputem otvorenog glasovanja na internetskojstranice www.strukturnifondovi.hr.Ovo hvalevrijedno priznanje komentirala jeravnateljica Regionalne agencije DUNEA, Mel-anija Milić.”Iznimno smo zadovoljni što je naš projekt pre-poznat kao jedan od najboljih međunarodnihprojekata kojim smo promovirali dvije pješačke

rute – Napoleonov put u Općini Ston i pješačkestaze otoka Mljeta pod zajedničkim nazivom“Putevima Napoleona i Odiseja”, omogućilirazvoj održivog turizma, produljili sezonu teuključili lokalnu zajednicu u stvaranje turističkeponude. Projektom smo identificirali prirodne ikulturne turističke rute te njihove potencijale,te ćemo u suradnji s dionicima nastaviti pro-mociju pješačkih ruta”, poručila je Milić.Svrha održavanja ovoga izbora je dodatna pro-mocija uspješnih projekata financiranih iz Eu-ropskih strukturnih i investicijskih fondova teujedno informiranje cjelokupne javnosti o mo-gućnostima korištenja financijskih sredstavakoja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj.Regionalna razvojna agencija DUNEA kao je-dini partner iz Hrvatske, u projektu je sudjelov-

ala, uz partnere iz Španjolske, Ital-ije, Irske, Austrije i Njemačke. Kaorazlog uspješnosti projekta navede-na je izvrsna suradnja zemalja part-nera u uspostavi 1170 km pješačkihturističkih ruta na kojima je prikaza-no kulturno i prirodno bogatstvo terazličitosti europskih krajolika uz is-tovremeno jačanje održivog turizmakroz podržavanje lokalne zajednicei malih i srednjih poduzeća. Izbor zanajuspješniji lokalni EU projekt u Hr-vatskoj se održava već nekoliko go-dina zaredom te, osim u svrhuprezentacije i promocije projekatafinanciranih EU sredstvima, nomini-rani projekti ujedno služe kao vrijedniprimjeri uspješno provedenih pro-jekata čime se ukazuje na doprinosi značaj koji projekti sufinanciranisredstvima Europske unije imaju zapoboljšanje životnih uvjeta lokalnezajednice, krajnjih korisnika te svihhrvatskih građana, odnosno cjelok-upnog gospodarskog razvoja Re-publike Hrvatske.

OD 23. DO 25. 11. OBITELJSKA ŠKOLA NA TEMU

Obitelj - mjesto slavlja i iskustva vjereObitelj - mjesto slavlja i iskustva vjereObitelj - mjesto slavlja i iskustva vjereObitelj - mjesto slavlja i iskustva vjereObitelj - mjesto slavlja i iskustva vjereNakon uspješnog desetljeća nastavlja se pro-jekt Obiteljske škole Dubrovačke biskupije.Ove godine obiteljska škola održat će se 23.do 25. studenog u hotelu Park u Dubrovniku.Tema ovogodišnje škole bit će „Obitelj - mjes-to slavlja i iskustva vjere“, a predavač je profe-sor na Katoličkom bogoslovnom fakultetuSveučilišta u Splitu dr. sc. don Ivica Žižić.Voditelj obiteljske škole je pročelnik Vijeća zaživot i obitelj mr. sc. don Marinko Šljivić. Obitel-jsku školu organizira Vijeće za život i obiteljDubrovačke biskupije. Otvaranje škole bit ćeu petak, 23. studenog u 20 sati zazivom DuhaSvetoga, pozdravima i predstavljanjima obiteljii predavača te prvim predavanjem naslovljen-

im „Imamo li vremena za slavlje?“U subotu će biti dva predavanja dr. Žižića:„Blagdanski ritam obiteljskog života: nedjel-ja“ (u 9 sati) i „Obitelj u liturgiji - liturgija u obitel-ji“ (u 15.30). Nedjeljno predavanje „Molitveniritam obiteljskog života“ počinje u 9 sati. Sva-ki dan škole bit će prožet radionicama i drugimzanimljivim izvješćima, zajedničkom molitvom,misnim slavljem. Škola završava u nedjelju, 25.studenog misnim slavljem u podne koje ćepredvoditi generalni vikar Dubrovačke bisk-upije don Hrvoje Katušić. Uz obitelji koje ćeboraviti u hotelu škola je, u dijelu koji se odno-si na predavanja i radionice, otvorena za svezainteresirane sudionike.

Page 21: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

37GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

ZELENI KONTAKTI

Otvoreni apel zaOtvoreni apel zaOtvoreni apel zaOtvoreni apel zaOtvoreni apel zaokoliš Dječjegokoliš Dječjegokoliš Dječjegokoliš Dječjegokoliš Dječjegvrtića Cicibanvrtića Cicibanvrtića Cicibanvrtića Cicibanvrtića Ciciban- Kada će se više urediti okolišoko Dječjeg vrtića Ciciban u So-linskoj ulici - pitaju nas ogorčenomnogi naši sugrađani putemnaših zelenih kontakata svakomalo. Žale nam se kako je samonekoliko metara od DV Cicibanu ulici razbacano smeće uokolou obližnjoj šumici što je zaistaružna slika, pogotovo za djecukoja tu prolaze i igraju se nadječjem igralištu vrtića. Ponovnoapeliramo na odgovorne dariješe ovaj problem.

VELIKI USPJEH INICIJATIVE NAŠE ŽUPANIJE ZA BOLJIPLASMAN MANDARINA

Zadovoljni i proizvođači i kupciZadovoljni i proizvođači i kupciZadovoljni i proizvođači i kupciZadovoljni i proizvođači i kupciZadovoljni i proizvođači i kupciU organizaciji Dubrovačko-neretvanske već mjesec danaje u tijeku Inicijativa samostalnog plasmana mandarina najavnim površinama jedinica lokalne samouprave diljem Hr-vatske. Inicijativa s jedne strane uključuje proizvođače man-darina iz doline Neretve a s druge strane jedinice lokalnesamouprave u RH, preko kojih se dolazi do krajnjih ku-paca. Provodi se u suradnji s LEADER mrežom Hrvatske iUdrugom gradova RH u vidu prodaje s kombija ili kamio-na. Pozivu Dubrovačko-neretvanske županije odazvalo sepreko pedeset OPG-ova i preko četrdeset jedinica grado-

va i općina koji službenim odobrenjima ustupaju javne površine iz svojenadležnosti našim proizvođačima mandarina, u cilju što većeg plasmanamandarina putem direktne prodaje na domaćem tržištu. U okviru ove Inicija-tive u tijeku je manifestacija „Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu“ gdje dvadesetpet proizvođača mandarina iz doline Neretve plasira svoje proizvode na de-vet atraktivnih lokacija u gradu Zagrebu, putem štandovske prodaje. Ovarastuća Inicijativa iz dana u dan svjedoči o pozitivnim iskustvima s terena. Sjedne strane imamo zadovoljne proizvođače kojima je pružena prilika da udirektnom načinu prodaje, po dobrim cijenama, plasiraju prvoklasne proiz-vode mandarina. S druge strane imamo zadovoljne kupce diljem Hrvatskekoji u ovom načinu kupnje ne samo da konzumiraju kvalitetne proizvodemandarina već u direktnom kontaktu s proizvođačima, možda po prvi puta,imaju priliku čuti priču o uzgoju, zaštiti i berbi mandarina iz doline Neretve,što ovoj Inicijativi prilaže i dodatnu promidžbenu vrijednost.

Smeće i otpad na LokrumuSmeće i otpad na LokrumuSmeće i otpad na LokrumuSmeće i otpad na LokrumuSmeće i otpad na Lokrumu- Je li i ovo smeće i otpad, među kojima ima i opas-nog otpada, sa Lokruma završava na Grabovici - pi-

taju nas zabrinuto naši brojni sugrađani, pona-jviše zaljubljenici Lokruma, putem naših zelenihkontakata posljednjih dana. A kako i ne bi bili

zabrinuti kada su međuovim smećem i otpadom,odloženim na livadama bli-zu Benediktinskog samo-stana, neki Lokrumaši vid-jeli i opasne salonitne cijevii ploče. Gdje su inspekcijskeslužbe za zaštitu okoliša i pr-irode RH da ovo odmahispitaju s obzirom da se radine samo o Rezervatu Lok-rum koji je zaštićen nego i ozdravlju ljudi? Molimo tak-ođer odgovorne gradske in-stitucije da hitno porade naovom aktualnom problemu.

VoditeljicaJadranka Šimunović

Page 22: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

38 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Herojska vina Dubrovačko-Herojska vina Dubrovačko-Herojska vina Dubrovačko-Herojska vina Dubrovačko-Herojska vina Dubrovačko-neretvanske županije u Trevisuneretvanske županije u Trevisuneretvanske županije u Trevisuneretvanske županije u Trevisuneretvanske županije u TrevisuGostovanje FestiWinea i naših vinara u Trevisumožemo zahvaliti potpori Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika iHrvatske gospodarske komore - županijskekomore DubrovnikVinski festival “Dubrovnik FestiWine” dobio je pozivnicuza sudjelovanje na međunarodnom vinskom festivalu “Vinida terre estreme” (Vina s ekstremnih lokacija”) u talijan-skom gradu Treviso.Gostovanje će se ostvariti kroz dva događanja:24.11.2018. - Dubrovač-ka gala večera01.- 03.02.2019. - Međun-arodna vinska izložbaherojskih vina.U suradnji s partneromFestiWinea - hotelskomgrupacijom ALH u Trevisuće se 24.11. organiziratiDubrovačka gala večera.Chef restorana Vapor du-brovačkog hotela BellevueSaša Računica kreira maš-toviti jelovnik uz koji će seservirati vina pet vinara Du-brovačko-neretvanskežupanije: Skaramuče, Mar-laisa, Volarevića, Rizmanai Karamana. Večera će seservirati za VIP goste međukojima su novinari i turis-

tički agenti te uglednici provincijeTreviso. Večera se priprema u pov-ijesnom restoranu “Le Beccherie” ukojem je, sredinom prošlog stoljeća,po prvi put osmišljena i serviranapoznata slastica “Tiramisu”. Večeraje ujedno uvod i najava sudjelovan-ja naših pet vinara na vinskoj izložbiu veljači, u povijesnoj palači “Palaz-zo Bonifacio Variolo” u samom cen-tru Trevisa.Gostovanje FestiWinea i naših vinarau Trevisu možemo zahvaliti potporiDubrovačko-neretvanske županije,Grada Dubrovnika i Hrvatske gos-

podarske komore - županijske ko-more Dubrovnik. Cjelokupni projektrealiziran je u suradnji i na preporukuprijateljskog festivala “Taste theMediterranean” koji već šestu god-inu organizira svoj festival slavećiupravo Mediteran kao inspiracijunajboljih okusa.“Taste the Mediterranean” gostuje sasvojim radionicama na “DubrovnikFestiWineu” već tri godine darujućizainteresiranoj publici i gourmet-pro-fesionalcima uvijek nove atraktivnevještine svjetskih chefova.Ova međunarodna suradnja s Talij-

anima još je jedan znak rasta ijačanja naših festivala i iznimnaprilika za prezentaciju naše eno-gourmet scene te ujedno poziv tali-janskim vinskim znalcima i vinolju-pcima da nas posjete na 6. vin-skom festivalu „Dubrovnik Festi-Wine“ koji će se održati od 22. -28.travnja 2019. godine.Dubrovnik FestiWine (DFW) nastaoje prije 6 godina kao regionalni vin-ski festival Dubrovačko - neretvan-ske županije, da bi nakon tri god-ine prerastao u međunarodni vin-ski festival. Festival je jedan od kl-jučnih događanja koja se provodekroz Strategiju vinarstva i vinogra-darstva DNŽ, a osnovni cilj DFWaje jačanje pozicije lokalnih vinarana globalnom tržištu u uvjetima svejače konkurencije.

Dubrovnik PartneR agencija

Page 23: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

39GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Do sad smo se krivo moliliDjelatnica ljekarne u Zagrebu, mladoj djevojci je odbila izdat’ anti-baby pilule, na recept doktora,zbog priziva savjesti. Zaludu se djeva njoj klela, da neće pilule koristit’ za seks, nego radi određenihženskih problema, gospođa ljekarnica ne da, i gotovo. Nije u soldima sveHrvatska predsjednica je u Berlinu otkrilasvoju viziju gospodarskog razvoja Hr-vatske. Samo, neka prvo ne’ko poboljšainvesticijsku klimu, dovrši porezne reformei smanji troškove rada. Čim to, nepoznatine’ko sredi, Hrvatska će postat’ jedna odnajnaprednijih zemalja na svijetu, rekla jeza vodeći njemački list, naša predsjednica.Samo još, da se političari i poduzetnici ug-ledaju na naše Vatrene, i zaigraju k’o štosu oni, na svjetskom nogometnom prven-stvu u Rusiji. Nije naša predsjednica zabo-ravila spomenut ni svoj doprinos povijesn-om uspjehu Hrvatske. Jer, osim nogo-metaša, popularnost u Rusiji, zaradila je iona. Ne samo da je svijet tjednima govorioo njezinu domoljubnom navijanju, nego jeovjekovječena i u spotu ruske glazbeniceAline.Uz stihove, ‘’nježno ćemo se mazit’ na kiši”,koje pjeva Alina, montirani su i kadrovi našeushićene predsjednice izMoskve. Kolinda oduševl-java i dane pretvara ublagdane, a odmor bez njeučiniti ne možemo, jer jejako, jako volimo, pjevaruska glazbenica. Ako jesudit’ po nespretnim tit-lovima, u grudima držatiužitak, nitko nije mogao.Nije im prijevod stihovabaš uspio, ali kažu, nije senamjerno rugala. Pa nismoim mi krivi, što i oni nema-ju predsjednicu.Izaslanstvo HDZ-a pred-vođeno šefom stranke,putovalo je na stranačkikongres Europske pučkestranke u Finsku. Igrom

slučaja, cijelo stranačko izaslanstvo su či-nili članovi vlade, a šef je predsjednik vlade,pa je bilo logično, da tamo lete vladinimavionom. Zato se avion i zove - vladin avi-on.Dio oporbe je odma’ tražio putne nalogeda se vidi, jesu li uz troškove aviona i trošk-ove hotela platili samo birači HDZ-a, ili i onikoji glasuju za druge stranke, ili oni treći,koji ne izlaze na izbore. Ma koji blesani. Onibi najradije, da je naša visoka delegacija uFinsku letjela Ryan Airom, za dvadesetakEura. Pa ipak su oni stvorili državu, i pr-irodno je, što se ponekad stječe dojam, dase ponašaju, k’o njeni vlasnici. A vlasnicionda prirodno koriste državnu kasicu pra-sicu za potrebe Partije, a za svoje uspjehese nagrađuju stanovima, autima i avionima.Koji, i tako i tako, moraju letjet.A ima i onih u oporbi, koje više zanima, počemu je to HDZ - pučka stranka. Što oni

imaju zajedničko s pukom. Pa ih podruglji-vo zovu bivšim komunjarama, u sprezi sdesnicom i Crkvom, koji se luftiraju, dok imzemlja puca po šavovima.Ministar rada i mirovinskog sustava se neluftira, nego sprema prijedlog za ulaganjemirovinskih fondova u hrvatske start-upe,kako bi i naši penzioneri jednoga dana, imalieuropske penzije. Sjećajući se prijašnjihvladinih petljanja, ili ti ga, ulaganja našihmirovinskih fondova u rizične tvrtke, nekisu izrazili bojazan, da će svi rođaci političarai stranačka mladež, odma’ omastit’ brke.Pa su ministru poručili, da on i ekipa, slo-bodno ulažu svoju ušteđevinu i barempola plaće svaki mjesec, kad su tako struč-ni i hrabri. Kažu, nije im jasno, da narod nereagira, a i ćoravi vidi, da nam spremajukrađu mirovina. A onda je samo korak dozakona o vađenju organa iz živućih ljudi?I dok na ovakve projekte malo ‘ko reagira,naši Velolučani se pobunili protiv projekta

izgradnje parkiralištaza jahte onih navigato-ra, koje ne zanimajumirovinski fondovi.Luka nautičkog turizma,kako se to ljepše kaže, mogla bi narušit’vizuru ovog mjesta i zasrat’ cijelu uvalu,kažu mještani, skroz nesvjesni mogućeggubitka višebojnog osvjetljenja marine, slič-noga našemu u Lapadu. Pardon, Gružu.Nisu sretni ni sa ponosnim vlasnikom kon-cesije, bivšim pomoćnikom SDP-ova min-istra financija, koji je osnov’o firmu s čitavihdvadeset tisuća kuna, i to petnaest dananakon raspisanoga natječaja. A sad’ sesprema potrošit’ 47 milijuna za cijeli pro-jekt.Djelatnica ljekarne u Zagrebu, mladojdjevojci je odbila izdat’ anti-baby pilule, narecept doktora, zbog priziva savjesti. Zaluduse djeva njoj klela, da neće pilule koristit’

za seks, nego radi odre-đenih ženskih problema,gospođa ljekarnica ne da,i gotovo. Nije u soldimasve. Njezina je misija damladim curama čuva poš-tenje. Podršku joj je dao ilokalni velečasni tijekomSvete Mise. Zvučalo je k’oapel onima koji se kunu naBibliju; neka je barempročitaju. Tamo lijepo piše:ako se dokaže, da se namladoj ženi nije našlodjevičanstvo, nekadjevojku izvedu na kućnavrata njezina oca, pa nekaje ljudi njezina grada ka-menjem zasiplju, sve dokne umre. Jer je počinila be-sramnost. Eto ti sad!

I što bi sad’ na ovo rekli šaljivci, koji bi za-suli kamenjem izlog apoteke, ili oni što suse pitali, zašto čedna apotekarica nijestudirala teologiju umjesto farmacije. Ili ne-imenovani mesar, čiji prodavač, vegetari-janac, nije htio prodavat mušterijama meso,radi priziva savjesti.Talijanska biskupska konferencija objav-ila je prošlog tjedna, da se mijenja tekstmolitve Očenaša. Umjesto dijela molitve “neuvedi nas u napast”, u novoj će se verzijiizgovarati“ne napusti nas u napasti’’. Papa Franjoje objasnio, da nije Bog taj, koji ljude dovodiu napast. Kriv je prijevod. Dakle, do sad smokrivo molili, zato nam je ovako, kako je, kažuneki priučeni jezikoslovci, pa predlažu ipromjenu dijela o kruhu našemu svagdaš-njemu. Da se po mogućnosti doda i meso,barem jedanput tjedno. Bio bi to mali ko-rak za Crkvu, a ogroman za - čovječanst-vo.

Page 24: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market [email protected]

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u GraduTROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / roh-bau 106m2, tri sobe i trikuponice, kuhinja s dnevnim boravkomi terasa / 220.000 eura / 091 356 0200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metaraod mora. Idealna za odmor ili turističkoiznajmljivanje / 190.000 eura / 091 3560200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnojponudi stan 107m2 na drugom katu ka-mene kuće s pogledom na more. Ide-alan za turističko iznajmljivanje / 325.000eura / 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 356 0200

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091356 0200

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLODVO-RU / U našoj ekskluzivnoj ponudi kućanasuprot autobusnog kolodvora ideal-na za turističko iznajmljivanje, 115m2stambenog prostora i terasa / 350.000eura / 091 356 0200

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 600.000 eura / 091 356 0200

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i

43m2 vrta, s pogledom na more /119.000 eura / 091 356 0200

OBITELJSKA KUĆA U GRUŽU / 86m2,dvije sobe, uređeno i spremno za usel-jenje. Druga etaža odvojen prostor u roh-bau stanju / 280.000 eura / 091 356 0200

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj bliziniulice Iva Vojnovića, u Lapadu. Urediteživotni prostor po vlastitim željama. Ra-dovi započeti u ožujku 2018., rok završet-ka objekta ljeto 2019., 50,23m2 / 199.000eura / 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmormediteranskog stila. Mogućnost kupn-je zemljišta, kuće ili cijelog projekta /180.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za VasTRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU MOKOŠICE / do 50m2, za konkret-nog kupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTA-TA / poželjan pogled na more, terasa ilivrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizeml-je, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodromasat vremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Povoljno prodajem manji dvosobanstan od 44 m2 u Šipčinama. 092 1551900.

Iznajmljujem dvokrevetne, trokrevetnesobe i apartman. Cijena je povoljna.095 790 411 3020 432 415

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

VOZILAProdaje se Fiat Punto 1.2 ACTIVE, ben-zinac, 2003. g., 155000 km, reg. do 9./’19. 12500 kuna. 091 570 5794

POSAOVršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 1472 794, 020201 131 ili na mail: [email protected]

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, ograde,kolone, pila. 091 728 5208.

Radim bravariju kvalitetno, dobro, brzo.Na teren dolazim po pozivu... Ograde,

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Page 25: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

tende, rukohvate, kapije, vrata... pop-ravak vrata, brave, ljepljene lepenke,dosta toga još na broj. 092 269 8477.

Uređujen vrtove i đardine, voćke,masline, ruže, agrume, košnja trave.091 937 4727.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje vrtove - đardine. Dajemstručne savjete (rezidba agruma, masli-na, ukrasnog bilja, zelene ograde,poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite,sadnje i drugo prema potrebi. Dipl. inž.agronomije. 098 958 1993.

RAZNOProdajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674

Prodajem specijalni bolnički krevet saantidekubitalnim madracem i uz todarujem kolica za nepokretne. 091 7292080

Kupujem starinske kamene podneploče i ostale stare kamene stvari. 097670 7137.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

POMOĆ I NJEGA 18+Brinula bih o starijoj ženskoj osobi 24sata 095 532 9147

OSOBNI ODNOSIISKUSNA BAKA RITA 60 Imam 60 go-dina, vrlo sam zgodna i iskusna zasvoje godine, pa lijepo molim da se javimlađi za upoznavanje i druženje! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

KARLA 40 Želim pronaći dečka zaugodno druženje, bez obzira na izgledi godine, ja te čekam kod mene! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

ISKUSNA MARTA 66 Ja sam Marta,imam 66 godina, imam jaču guzu, gru-di petice, volim sex u svim pozama, akomože kod mene! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob:

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: [email protected]

8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

UDANA SANELA 44 U braku sam i jakosam nesretna jer me suprug nezadovoljava, javi se za spoj! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn /min, mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072 700 700,18+)

BABA JAGODA 74 Voliš starije? Javi semeni da se sve dogovorimo! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn /min, mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072 700 700,18+)

UDANA KARLA 44 U braku sam i vrlosam nezadovoljna sa svojim sexualnimživotom, treba mi hitno ljubavnik! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

MAZNA JELENA 22 Ja sam Jelena,imam 22 godine, slobodna sam pla-vuša i želim upoznati dečka za spoj kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072 700 700, 18+)

ISKUSNA BAKA 60 Ja sam Jelica,imam 60 godina, spremna sam up-oznati muškarca koji ce me zadovoljitiu svemu u sexu! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

UDOVICA HANA 66 Možda sam malostarija, ali i dalje vrlo aktivna u sexu,spremna sam da me zadovoljiš brzo!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

UDATA ZRINKA 47 Nedostaje mi dobarsex, zato budi dobar, pa se javi da senađemo! Prostor imam! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn / min,mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

Page 26: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

42 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ KNJIGA KOJE TREBA PROČITATI

Željezo je čovjeku korisnije od zlataŽeljezo je čovjeku korisnije od zlataŽeljezo je čovjeku korisnije od zlataŽeljezo je čovjeku korisnije od zlataŽeljezo je čovjeku korisnije od zlataVelika je šteta što hrvatske znanstvene ustanove kojese bave i izdavaštvom nemaju dovoljno novaca da senjihova izdanja prevedu na engleski jezik. Time biinozemni znanstvenici imali mogućnost da saznaju ibolje upoznaju dubrovačku (hrvatsku) povijest

U ovom napisu dati ćukratki prikaz u svezi sred-njovjekovne proizvodn-

je željeza o kojem se znatno opširnije navo-di u knjizi „Istina o povijesti“. Interesantnoje, da je ova tema veoma bliska du-brovačkoj manufakturi u proizvodnji želje-za, te sam je iz toga razloga i odabrao. Usvom tekstu dao sam neka svoja razmišl-janja i navođenje konkretnih godina kakobi tekst dobio i odgovarajuću osnovu usvezi slijeda povijesnih događaja.Naslov ovom napisu citiran je iz napomenejednog franjevca rečene i zapisane 1260.godine, a koji je naveden u tekstu knjige„Istina o povijesti“ – Mozaik knjiga, 2007.Tko još nije posjetio „srednjovjekovnu ljev-aonicu“ koja se nalazi „in situ“, tj. ispod (!)dječjeg igrališta kod tvrđave Gornji ugaosvakako preporučujem da istu posjeti. Ulazje kod tvrđave Minčeta, zatim nekolikominuta treba prolaziti kroz podzemne hod-nike (pripaziti jer je zemljani pod neravan!).Iziđe se na zapadno predziđe (prema Pil-ama), te nakon još nekoliko minuta siđese niz stubište u „podzemlje“ gdje se nalaziprvorazredan i dobro očuvan arheometa-lurški muzej. Vjerojatno takvog nema uEuropi! Posjetiteljima je omogućen samo-stalan uvid čitajući kratke informacije uzdužpodignute staze nad ostacima bivše ljeva-onice, ali i uz stručno vođenje i objašnjen-je pojedinih procesa proizvodnje tj, dobi-vanja rastopljenog željeza od kojeg su sedobivali razni predmeti od kovine i to unu-tar gradskih zidina, (vjerojatno je zrak bioonečišćen u blizini „tvornice“?).Druga „tvornica“, odnosno manufakturaodnosila se je na proizvodnju sukna(započela sa radom 1417.) i bila je smješ-tena u predgrađu, tj. u Pilama. Osim zadomaće potrebe sukno se je i izvozilo.(Moram napomenuti, da bi sljedeći prijed-log u svezi naziva bio mnogo precizniji itočniji za strane turiste a glasio bi: „Ostacimetalurške proizvodnje u srednjovjekovn-om Dubrovniku“, a ne samo „srednjovjek-ovna ljevaonica“, jer u procesu proizvodn-je okupljeni su zanatlije različitih zanatskihspecijalnosti, a ne samo ljevači, do dobi-

vanja konačnog uporabnog proizvoda.Tijekom razdoblja studeni – ožujak ljeva-onica je zatvorena, ali po najavi, može seposjetiti ako se radi o grupi).„Obično se ne smatra da su srednjovjek-ovni redovnici bili na samome vrhu razvo-ja teške industrije. Ali oni su zapravo bilitehnološki inovatori. Poslije pada RimskogCarstva crkva je stoljećima imala monop-ol nad obrazovanjem. (...) Cistercitski re-dovnici bili su vodeći čimbenik prilikomosmišljavanja metoda metalurške proiz-vodnje i njezina širenja diljem europskogkontinenta. Još 1323. francuski su redovni-ci upotrebljavali mjehove na vodeni pogonza podizanje temperature u pećima na oko1500 C stupnjeva, a to je dovoljno visokatemperatura za taljenje željezne rude, doksu prve visoke peći sagrađene otprilike 65godina poslije.“Tko su bili cistercitski redovnici? Premanavodima u Općoj enciklopediji to je bioogranak benediktinskog reda sa strožimredovničkim pravilima, nazvani po opatijiCiteaux (Cistercium) u Francuskoj, gdje jered 1098. osnovao Robert, opat samo-stana Molesmes. (...) Žive strogo asketskimživotom, hrane se oskudno i slijepo sepokoravaju papinskim odlukama.Zbog njihovog bijelog habita i crnogškapurala naš ih je narod zvao „svrakari“.(Škapurala: od latinskog naziva za rame-na „scapulae“ jer se preko ramena nosio.Poseban dio kratke gornje odjeće, bezrukava, otvoren s obje strane koji je osimramena pokrivao sprijeda prsa, a stragaleđa sve do bubrega. Radi zaštite od nevre-mena znali su im dodati i kapuljaču. - nap.D.R)Vjerujem, da bi itekako bio iznenađen GerryMcDonnell, arheometalurg sa Sveučilištau Bradfordu (Engleska), čije se ime spom-inje u gore navedenoj knjizi na stranici 266.,kad bi posjetio dubrovačku srednjovjek-ovnu talionicu i ljevaonicu njenom oču-vanošću. Iako je nadgradnja srušena uvelikoj trešnji ostali su bazeni, kanali i drugielementi koji su služili pri proizvodnji. Proiz-vodnjom željeza od njega su se izrađivalisvakodnevni uporabni predmeti. „Željezo

se upotrebljavalo za izradu potkova i čavala, kao i oruđaza zidare, stolare, šumare i drvodjelce.“ Naravno,mnogo je šira bila uporaba željeza za različite namjeneod navedenoga.Godine 1189. sklopljen je ugovor između Dubrovča-na i bosanskog velmože Kulin bana. U ugovoru seprvi put spominje hrvatsko ime Dubrovnik. Navodnoje Dubrovnik dobio slavenski (hrvatski) naziv po iz-vedenici od riječi „dubrava“, što je označavalo šumudrveća duba (hrasta) koji je poznat po otpornosti i čvr-stoći. Sasvim je logično da su žitelji prvobitnog naseljaizgradili kolibe od materijala koji im je bio pri ruci, a toje bilo drveće sa padine Srđa, kako bi što prije imalikrov nad glavom. Radi što bolje izolacije od studeni ivrućine vjerojatno su koristili i glinu kao vanjsku i unu-tarnju oblogu. Uporaba drvene građe nosi sa sobomi određeni rizik, a to je opasnost od požara. Iz povijes-no neutvrđenog razloga, izbio je veliki požar 1296.godine u kome je uništen veliki dio grada i predgrađa.(Od 1406. do 1413. srušeno je posljednjih 200 drvenihkuća u gradu, te on postaje „bijelim gradom“ izgrađen-im od kamena. – „Dubrovački horizonti“ broj 28.) Je lieventualno preostala šuma sa padine brda Srđ i saobližnjih brda posjećena zbog velike potrebe za drve-tom koje se koristilo kao gorivo za taljenje gvozdenerude?! Naravno, ovo je samo hipotetičko pitanje.Naime, proizvodnja željeza (godine 1351. u Dubrovni-ku se pojavljuje vatreno oružje) zahtjeva velike količinedrvenog ugljena, a drveni ugljen može se zamijenitiugljenom. Koliko je dosad prema dostupnim podatci-ma istraženo gospodarstvo (uvoz i izvoz) DubrovačkeRepublike? Jesu li Dubrovčani karavanima uvozili rudui eventualno ugljen iz susjedne Bosne? To bi bio veo-ma skup transport i količinski nedovoljna količina ug-ljena, jer je u dubrovačkoj talionici trebalo održavatitemperaturu od 1500 C stupnjeva ako je pretpostavi-mo svakodnevno radila metalurška proizvodnja. Vjero-jatno su se koristili i jedrenjaci, ali odakle su uvozilisirovine? U katastrofalnom potresu 1667. godine pot-puno je uništena „tvornica“ za metalurgiju, ali se jenastavilo s proizvodnjom u unutrašnjosti tvrđave Rev-elin. Nema sumnje da su tijekom „zlatnog doba Du-brovnika“, tj. od sredine XV. do kraja XVI. stoljeća uDubrovačkoj Republici bile najmanje dvije „tvornice“za proizvodnju željeza. Već spomenuta kod tvrđaveGornji ugao, a druga je bila u tvrđavi Revelin s čuven-im Ivanom Rabljaninom, vrsnim ljevačem topova icrkvenih zvona.Velika je šteta što hrvatske znanstvene ustanove kojese bave i izdavaštvom nemaju dovoljno novaca da senjihova izdanja prevedu na engleski jezik. Time bi in-ozemni znanstvenici imali mogućnost da saznaju i boljeupoznaju dubrovačku (hrvatsku) povijest. Zatovjerujem da engleski arheometalurg Gerry McDonnelluopće nije upoznat s dubrovačkom srednjovjekovnimtalionicama i ljevaonicama kovina, a vjerojatno nije čuoni za Ivana Rabljanina, tijekom njegovog istraživanjasrednjovjekovne metalurgije u Francuskoj, o čemu jenavedeno u knjizi „Istina o povijesti“.

DEŠA - DUBROVNIK

Projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“Projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“Projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“Projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“Projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“DEŠA - Dubrovnik kroz projekt „Mljet - Odise(j)a mediterannea“ čiji je nositeljNacionalni park Mljet, započela je sa radionicama Revaloriziranje autohtonihproizvoda i tradicijskih zanata otoka Mljeta i njihovo integriranje u turističkuponudu. Prva u nizu aktivnosti je tečaj „Mljetskog veza“ koji se od 9.11. održavau Polačama i Babinom Polju. Na tečaj se prijavilo čak 24 polaznice, koje suna prvom satu sa zanimanjem pratile predavanje o mljetskom vezu. Putemradionica tradicijskih zanata stvorit će se pretpostavke za buđenje interesalokalnog stanovništva za tradicijske zanate i razvijanje njihovih vještina zaproizvodnju autohtonih otočkih proizvoda na tradicionalni način, te lokalnim

stanovnicima ukazati na njihov tržišni potencijal i mogućnostkomercijalizacije. U okviru projekta održat će se 8 radionica:tkanja, vezenja, pletenja pomica, penganja jaja, utiskivanjatradicionalnih motiva veza ili bojanja jaja, u glinu i izrada upo-rabnih predmeta, pletenja vrša i košica, krpljenje i armiranjeribarskih mreža, izrada suhozida, pričanje bajki i legendi oto-ka. Javna ustanova „Nacionalni park Mljet provodi projektMLJET - ODISE(J)A MEDITERRANEA. Projekt je financiransredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz mjeru6c2, a procijenjena vrijednost mu je 36.618.480,26 kuna, odčega su 31.125.708,22 kn bespovratna sredstva EU. Partnerina projektu su DEŠA - Dubrovnik, TZ Općine Mljet te HGSS.

Page 27: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

43GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

U VUKOVARU

Potpisana povelja prijateljstvaPotpisana povelja prijateljstvaPotpisana povelja prijateljstvaPotpisana povelja prijateljstvaPotpisana povelja prijateljstvaDana 16.11. 2018. godine u Vukovaru, u sklopu finalnevečeri festivala neobjavljene domoljubne poezije „Gradu školjci“, udruga 3D+UPIOU iz Dubrovnika potpisalaje povelju prijateljstva s udrugom Braniteljice Domovin-skog rata Republike HrvatskeSvečani čin potpisale su predsjednica Braniteljica Do-movinskog rata RH, Svjetlana Dželalija te sa Dubrovačkestrane predsjednica udruge Tri Dubrovkinje plus udru-ga pjesnika i ostalih umjetnosti, Marijana Kohn Dedović,u prostorijama prepune kongresne dvorane „Ružićkindom“. Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Repub-like Hrvatske i Grada Vukovara, osim pjesnika i Bran-iteljica, prisustvovali su i mnogi visoki dužnosnici gradaVukovara i Vlade RH.Na početku večeri sve uzvanike i goste pozdravio je igradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava uz prigod-ni pozdravni govor.Finalna večer festivala bila je u sklopu obilježavanjaDana sjećanja na žrtve Vukovara.Tradicionalno, ovo je bio 6. put održavanja festivala.Posebni značaj ima promjena imena. Prethodnih god-ina naziv festivala bio je „Pjesmom protiv zaborava“,dok je ove godine dobio ime „Grad u školjci“ u spomenpokojnog Vukovarskog pjesnika i branitelja Darka Dom-baja, obilježavajući tako 20 godina od njegove pogiblji.Posebni sudionici ove večeri bili su klapa Sveti JurajHRM.

Izaslanstvo Dubrovačke udruge(Franka Fani Kohn, Hrvoje Kaciga,Lukša Bezek) gradu Vukovaru uruči-lo je simboličan poklon, sliku cijen-jenog Dubrovačkog slikara, akademi-ka, gospara Iva Grbića.Simbolični pokloni su sa straneizaslanstva Dubrovnika uručeni iBraniteljicama RH te klapi Sv. Juraj ipjesniku branitelju,invalidu Domovin-skog rata.

Kao poklon Dubrovačka udruga tak-ođer je dobila sliku Vukovarskog um-jetnika, branitelja i pripadnika Tigro-va, Domagoja Jurčića-Sremac koji jeujedno i 60% ratni vojni invalid.Ova povelja ima posebno značenjeza oba grada. Prije 25 godina, gradDubrovnik i grad Vukovar također supotpisali povelju prijateljstva.Sa ovim činom cilj je „Kroz stih i riječočuvati vrijednosti Domovinskog ratai sjećanje na sve poginule,umrle inestale braniteljice i branitelje“ kao štoi piše u povelji.Na povelji, uz potpise obje predsjed-nice udruga, Svjetlane Dželalije i Mar-ijane Kohn Dedović, citirane su riječiistaknutog Hrvatskog književnikaPavla Pavličića;„Stari su Dubrovčani rekli: Stavi prstu more pa si povezan sa cijelimsvijetom.Isto vrijedi i za Dunav. Ali, usvijetu ima gradova do kojih nam jeosobito stalo. Vukovar i Dubrovniksudbina je zbratimila u njihovoj borbiza opstanak,pa su zato oni jedandrugome važni.Daljina ne znači niš-ta: Zamočimo prst jedni u more, dru-gi u Dunav i bit ćemo opet skupa.“

Marijana Dedović

GOSTOVANJE TIFLOLOŠKOGMUZEJA ZAGREB

Svijet zvukovaSvijet zvukovaSvijet zvukovaSvijet zvukovaSvijet zvukovaU prostoru Lazareta (peta lađa)Dubrovački muzeji u suradnji sTiflološkim muzejom iz Zagre-ba otvorili su 21. studenog2018. izložbu „Svijet zvukova“koja je snažan emotivni pods-jetnik na godinu 2001., u kojojse Hrvatska pokrenula kako bise gluhoj djeci omogućilo dazakorače u svijet zvukova.Izložba je prvi put otvorena uZagrebu, u Tiflološkommuzeju, 2016. godine, kada seobilježavala 20-ta godišnjica odugradnje prve umjetne pužnice uHrvatskoj i od početka rehabilitacijeosoba s umjetnom pužnicom te 15godina od najuspješnije humani-

tarne kampanje do sada – Dajmo dačuju, u kojoj je prikupljeno više od17 milijuna kuna za potrebe nabaveumjetnih pužnica. Do sad je posjeti-la gradove Osijek i Pulu. Dodatno,akcija je omogućila nabavu medicin-

ske i rehabilitacijske opreme te izgradnjuCentra za umjetnu pužnicu i nove teh-nologije. Zahvaljujući PODIZANJU SVIJES-TI O POTREBI RANOG ISPITIVANJA SLU-HA danas u Hrvatskoj postoji protokol zarano otkrivanje oštećenja sluha u djece tese u svim rodilištima ispituje sluh već prirođenju, a HZZO redovno i dalje nabavljaumjetne pužnice.Izložba je podijeljena u nekoliko cjelina izkojih posjetitelji mogu saznati o sluhu ivažnosti ranog otkrivanja problema sa slu-hom, a proizvođač umjetnih pužnica, austr-ijska tvrtka MED-El, omogućila je da posje-titelji vide i opipaju umjetnu pužnicu te dana snimkama vide postupak uvođenja um-

jetne pužnice u uho. Izložba upućuje posjetitelje na iznim-no važan postupak rehabilitacije sluha. Budući je osmišl-jana interaktivno, a zahvaljujući Microton d.o.o. zaintere-sirani posjetitelj može čuti kako čuje osoba koja nosi sluš-ni aparat, a očekuju ih i brojne zanimljivosti vezane uz zvuki slušanje.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK

Završetak Mjeseca hrvatskeZavršetak Mjeseca hrvatskeZavršetak Mjeseca hrvatskeZavršetak Mjeseca hrvatskeZavršetak Mjeseca hrvatskeknjige uz Mariju Jurić Zagorkuknjige uz Mariju Jurić Zagorkuknjige uz Mariju Jurić Zagorkuknjige uz Mariju Jurić Zagorkuknjige uz Mariju Jurić ZagorkuOgranak Matice hrvatske u Dubrovniku usuradnji s Dubrovačkim knjižnicama organiz-

irao je predavanje Iv-ane Grkeš na temu“Marija Jurić Zagorkaizmeđu ljubavnog ipovijesnog romana”u petak, 15. stude-nog, u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad.Grkeš je govorila oZagorkinom zaniml-jivom, ali bolnom

životu u kontekstu tadašnje hrvatske zbilje. Utjecaju koji je Josip Juraj Stross-mayer imao na nju, te o njezinom velikom spisateljskom opusu. Ovim preda-vanjem završilo je obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkimknjižnicama koje je trajalo od 15. listopada do 15. studenog.

Page 28: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

44 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

FELJTON 254

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (16)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (16)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (16)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (16)turizma u periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (16)

lo se je sa radovima oko prijenosa ove bib-lioteke u njezine prve uglednije prostorije ukući pok. I. Miletića ul. Lucarica. Ovaj težaki naporan posao trajao je nekoliko mjesecii nema dovoljno riječi, kojima bi se pohvaliotrud tih vrijednih altruističkih radnika i kul-turnih pregaoca, a posebno pak Dr. Jobprof. Cvijeta. Već kod sređivanja knjiga irukopisa opazilo se je da će prvi lokali bitipremaleni. Stizali su novi darovi, pa se jekroz kratko vrijeme biblioteka morala preni-jeti u Doganu, gdje se je odmah pristupilokonačnom sređivanju. Ali kada je zaslužnidubrovački kanonik don Antun Ljepopiliizrazio želju da još za života daruje svojudragocjenu biblioteku od preko 5000primjeraka, novi lokali biblioteke postali suopet premaleni. Mecenat don Antuna Lje-popili nije ostao osamljen. Biblioteka jepočela primati druge, iako skromne daroveugl. dubrovačkih obitelji Siminiatti, Kaboga,B. Kondenaro, N. Babica, prof. Jakše, prof.DeGiulli, Zuviteo, Zigler-Pucić, zatim aka-demskog društva »Janušić«, knjižare»Jadran«, »Duba«, univerzitetskog-geograf-skog instituta u Ljubljani, znanstvenogdruštva u Zagrebu, uredništva »Nove Eu-rope«, te niza gg. univerzitetskih profesorai književnika. U tom momentu obratila se jeuprava smjernom molbom Nj. Vel. Kraljuza dozvolu da se biblioteka smjesti u

Potkraj veljače 1921. g.nekolicina zainteresiranihgrađana Dubrovnika suorganizirali sastanak i natom sastanku se dogovor-ili da se „Društvo za pro-micanje interesa Du-brovnika“ obnovi i izabrali

njegovu upravu. Njihov rad bio je vrlo akti-van a 1933. g. su održali IV. Glavnu godišnjuskupštinu te izvještaj s te skupštine objavili,u obliku male knjižice, što su do tada uradilii kakvi su im planovi za budućnost. Predsjed-nik skupštine bio je Luko Bona a izvještaj jepodnio tajnik društva dr. Frano Dabrović. Unekoliko slijedećih nastavaka prenijet ćemosve tekstova iz tog zanimljivog izvještaja društ-va DUB. Izvještaj dr. Frana Dabrovića podijel-jen je u 20 odvojenih tema i to:1. Gradac2. Gradski ptičji vrt3. Bogišićev Park4. Pošumljavanje5. Dubrovački rasadnik6. Meteorološki paviljon7. Pravilnik suradnje između općine i DUB-a8. Dubrovačka biblioteka9. Dubrovački etnografski muzej10. Muzej Iva Vojnovića na Mihajlu11. Dubrovački arheološki muzej12. Historijski dubrovački top - Gušterica13. Lovrijenac14. Spremaksovanje puta od vile Argentine do sa-mostana sv. Jakova, te gradnja pristupa na more15. Dubrovački kurorkestar16. Prva podružnica DUB-a na (gornjem) Koločepu17. Novi put srednjim Konalom18. Jubilej Mata Šarića19. Mecenat blagopok. Don Bego reč. Lubov20. Tri velika dobrotvora Društva i Grada: don PavoBego reč. Lubov, Jelka Miš i kanonik don. Antun Lje-popili.

8. DUBROVAČKA BIBLIOTEKAPrve temelje ovoj biblioteci udario je ugled-ni dubrovački liječnik blagopok. Dr. Lepeš,ostavivši Općini po smrti svoju veoma vr-ijednu biblioteku od cca. 12.000 svezaka, iveliki broj historijskih spisa i dokumenata.Preći ćemo prvo, nimalo dostojno dobasudbine ove biblioteke, koja je čekala neko-liko decenija da se otrgne zaboravi i pro-padanju.Na proljeće 1930 godine dobivši prethod-no odobrenje od Općine osnovan je odborpod predsjedništvom Dr. Frana OhmučevićBizzaro. Na čelu sa prof. Dr. CvijetomJobom a uz pomoć nekolicine članova up-rave i dubrovačkih srednjoškolaca otpoče-

Prof. dr. Cvijeto Job inekolicina članova up-rave društva DUB-a prvisu otpočeli sa radovimaoko otvaranje budućedubrovačke biblioteke.

Biblioteka je tek 1941. godine, neposredno pred početak Drugog svjetskog rata, počela s javnim radomi to ponajviše zahvaljujući društvu DUB. Otvorio ju je svečano ban dr. Ivan Šubašić na Kandeloru 2.veljače 1941. godine u Kneževu dvoru.

prizemlju i srednjemkatu Kraljeva Dvora.Dubrovačka bibliote-ka bila je usrećena vi-sokom Kraljevskompažnjom. Čim buduzavršeni izvjesni ad-ministrativni poslovi uvezi sa selidbomodmah će se pristu-piti prijenosu. Svaka-ko će samo sređivan-je i katalogiziranje kn-jiga trajati nekolikomjeseci dok se bib-lioteka otvori javnos-ti. Stari i klasični naš Dubrovnik dobio jenapokon toliko željenu biblioteku, u kojojće građani naći duhovnog odmora, iokrepe. Dobio je tu novu naučnu institucijuoko koje će se okupljati domaći i straninaučnici crpeći u njoj i u ostalomnepromjenjivom historijsko-naučnombogatstvu grada pozitivne koristi. Preko oveinstitucije Dubrovnik se i na ovom poljupovezuje sa velikim kulturnim centrima,kročeći stazom svojih svijetlih tradicija. Os-nutak je Dubrovačke Biblioteke za gradmarkantan kulturni događaj. On je manifest-acija ne samo Dubrovnika prošlosti već iDubrovnika sadašnjosti.

Page 29: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

45GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

NA POLJSKOM TRŽIŠTU

U Varšavi održana poslovnaU Varšavi održana poslovnaU Varšavi održana poslovnaU Varšavi održana poslovnaU Varšavi održana poslovnaradionica i prezentacija Dubrovnikaradionica i prezentacija Dubrovnikaradionica i prezentacija Dubrovnikaradionica i prezentacija Dubrovnikaradionica i prezentacija DubrovnikaPoljska je za Dubrovnik zanimljivo turističko tržište,posebno u zimskom periodu zahvaljujući zrakoplovnojkompaniji LOT Polish Airlines. Dubrovnik i Varšavapovezani su prvi put direktnim letovima četiri putatjedno tijekom zimskih mjeseci

Predstavništvo Hrvatske Turističke zajednice u Varšavi, u srijedu14.studenog, organiziralo je poslovnu radionicu za turističke agen-cije i predstavnike hotela i agencija iz Hrvatske.Uvodnu riječ imala je direktorica predstavništva Hrvatske turističkezajednice za Poljsku, Agnieszka Puszczewicz, koje je izrazilazadovoljstvo zbog jačanja veza između Hrvatske i Poljske te pov-ećanja broja poljskih turista u Hrvatskoj. Sudionike radionice je uime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Poljskoj pozdravila i TihaDabac-Golubić, otpravnica poslova pri Veleposlanstvu RH.Prezentaciju zračnih veza održala je predstavnica zrakoplovne ko-

mpanije LOT Polish Airlines, Agnieszka Cyganik Lučić te pred-stavila uvođenje nove direktne zimske linije Varšava-Du-brovnik.Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajed-nice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević, upoznala je na-zočne s turističkom ponudom Dubrovnika te održala eduka-tivnu prezentaciju s naglaskom na Dubrovački zimski festivali odličnu povezanost Dubrovnika i Varšave tijekom zime direk-tnim letovima zrakoplovne kompanije LOT Polish Airlines.Radionici je prisustvovalo 30-ak poljskih turističkih agenatate 15-ak hrvatskih predstavnika hotela i turističkih agencija.Iz Dubrovnika su bili prisutni sljedeći turistički subjekti: HotelRixos Libertas, Hotel Hilton Imperial, Valamar Riviera d.d. iTuristička zajednica grada Dubrovnika.Poljska je za Dubrovnik zanimljivo turističko tržište, posebnou zimskom periodu zahvaljujući zrakoplovnoj kompaniji LOTPolish Airlines. Dubrovnik i Varšava povezani su prvi put direk-tnim letovima četiri puta tjedno tijekom zimskih mjeseci. LOTPolish Airlines ima odlične zrakoplovne veze preko Varšaves brojnim destinacijama Bliskog, Dalekog Istoka, SAD-a i Ka-nade te će ova nova direktna linija povezivati Dubrovnik nesamo s Poljskom već i ostatkom svijeta. Dubrovnik je u 2017.godini posjetilo 13906 poljskih turista (14 % više nego2016.g.), a ostvarili su 50554 noćenja (7 % više nego pre-thodne godine). Predstavljanje Dubrovnika u Varšavi zasig-urno će pridonijeti povećanju turističkih posjeta s poljskogtržišta.

POSJET 22 INOZEMNA NOVINARA ZA VRIJEME GOOD FOODFESTIVALA REZULTIRAO BROJNIM OBJAVAMA

Neprocjenjiva promidžba GradaNeprocjenjiva promidžba GradaNeprocjenjiva promidžba GradaNeprocjenjiva promidžba GradaNeprocjenjiva promidžba GradaZa vrijeme ovogodišnjeg, petog po redu Good Food Festiva-la, od 15. do 21. listopada Turistička zajednica grada Dubrovni-ka, uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajed-nice Dubrovačko-neretvanske županije, ugostila je 22 inozem-na novinara.Radi se o renomiranim turističkim i gastro novinarima iz trin-aest zemalja svijeta - Sjedinjenih Američkih Država, Brazila,Rusije, Velike Britanije, Češke, Poljske, Španjolske, Turske,

HRVATSKI POSLOVNI SAVJET ZA ODRŽIVI RAZVOJ I HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Valamar osvojio nagradu Indeksa DOP-a zaValamar osvojio nagradu Indeksa DOP-a zaValamar osvojio nagradu Indeksa DOP-a zaValamar osvojio nagradu Indeksa DOP-a zaValamar osvojio nagradu Indeksa DOP-a zapodručje politike raznolikosti i zaštite ljudskih pravapodručje politike raznolikosti i zaštite ljudskih pravapodručje politike raznolikosti i zaštite ljudskih pravapodručje politike raznolikosti i zaštite ljudskih pravapodručje politike raznolikosti i zaštite ljudskih pravaValamar Riviera osvojila je nagradu Indeksa DOP-a za područje društveno odgovorne politikeraznolikosti i zaštite ljudskih prava koju dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj iHrvatska gospodarska komora. Ova vrijedna nagrada Valamaru je dodijeljena u okviru 10.Konferencije o društveno odgovornom poslovanju. Valamar je u 2018. godini proglašen inajpoželjnijim poslodavcem u turizmu u Hrvatskoj. U protekle je tri godine otvorio više od2.300 novih radnih mjesta te je u vrhu ove sezone u Valamaru radilo više od 6.600 djelatnika.

Prema poslovnoj filozofiji Valamarauspjeh turizma počiva na razvojuodrživog i društveno odgovornogposlovanja, uz istovremeno ulaganjei razvoj turističkog proizvoda, djelat-nika i destinacija. Samo je prošle go-dine Valamar u područje društvenoodgovornog poslovanja uložio 96 mil-ijuna kuna. Odnosi s javnošću

Valamar Riviera d.d.

Italije, Švedske, Norveške, Francuske i Njemačke. Tijekom boravka uDubrovniku, koji je dogovoren u suradnji s predstavništvima Hrvatsketurističke zajednice u inozemstvu te glavnim uredom HTZ-a u Zagre-bu, a na inicijativu TZ grada Dubrovnika, novinari su se upoznali sbogatim kulturno-povijesnim naslijeđem Dubrovnika te su sudjelovaliu raznovrsnom programu Good Food Festivala. U ured Turističke zajed-nice grada Dubrovnika svakodnevno pristižu nove objave u inozem-nim medijima kao rezultat organiziranog press tripa za Good FoodFestival. Dubrovnik se zahvaljujući novinarskim posjetima iz godine ugodinu promovira u vodećim inozemnim medijima te zasluženo zauz-ima mjesto jedne od najpopularnijih turističkih destinacija u svijetu.

Sandra Milovčević

Page 30: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

46 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (3)Rijetko je tko tu preživio dvije zimeRijetko je tko tu preživio dvije zimeRijetko je tko tu preživio dvije zimeRijetko je tko tu preživio dvije zimeRijetko je tko tu preživio dvije zimeAko netko od političkih zatočenika ne bi iz bilo kojeg razlogana vrijeme ustao (i ljeti i zimi u 5.30 h), kriminalci bi ljude jošu polusnu bacali s njihovih drvenih ležaja na pod. Na taj sunačin pojedini bolesni drugovi bili teško ozlijeđeniSvratio sam jednog danau baraku bolesnika odpelagre. […] Uslijed togasu stalno bili gladni. Oni

koji su se još mogli kretati neprestano su,kao izbezumljeni, kopali po smetlištu okobarake, tražeći bilo kakve otpatke kože,kostiju, travu… Lovili su štakore i miševe,sve to trpali u porcije, kuhali na obali rijekei jeli. Umno poremećeni su se hvalili kakoje ta hrana vrlo ukusna i kako se već opo-ravljaju. Govorili su i o tom kako su pisalipismo Centralnom komitetu SKP i osob-no Staljinu i kako su dobili odgovore daće ih uskoro osloboditi. Takvim su razgo-vorima i tlapnjama bili neprekidno zaoku-pljeni. […] Većina tih nesretnih ljudi bili suintelektualci, bivši sovjetski sindikalni ipartijski funkcionari i raznovrsni stručnjacikoji se nisu mogli prilagoditi teškom fiz-ičkom radu, nisu mogli ispunjavati odre-đene norme, pa su kažnjavani smanjivan-jem hrane, što je i imalo za posljedicusistematsko izgladnjivanje, iscrpljenost iobolijevanje od te teške bolesti – pelagre.Svakog je dana u toj baraci umiralodesetak ljudi. U proljeće, dok ih još nisu nipokušavali liječiti, svakodnevno ih je umira-lo više od dvadeset. […]Na pojamenskom groblju sahranjeno je uzajedničkim grobovima više tisuća najbol-jih sovjetskih rodoljuba. […]Norme su ispunjavane jedva s 50 do 55%.Uprava je pokušavala izaći iz te situacijepojačanim terorom. Brigade se ne bismjele vratiti u logor dok potpuno neispune dnevnu normu! Neke su i noćuostajale u šumi na radu, pa i po nekolikodana nisu puštane u logor. Rezultat tih iz-vanrednih mjera bio je još gori. […]

Bilo je toga da su zatočenike budili čim bilegao, jer je morao ponovno ići na radilište.[…] Sve ima svoje granice. Ovdje je grani-ca teroru bila – zatočenikova smrt. […]Uvedene su i kazne na samom radnommjestu. Osuđenici bi morali stajati u stavumirno i gledati u sunce ili oblak tokom cijel-og dana. Ako to zatočenik ne bi strpljivoizdržavao, već se micao, oni bi ga podizalina visoko isječeni panj. To se obično zavr-šavalo padom onesviještenog osuđenika iteškim ozljedama. […] U toku ljeta 1938.godine gotovo je potpuno izmijenjen logo-raški sastav u Pojamenki. Većina je pomr-la, a ostali su prebačeni na druga radilištaovog logora. […] Naročito je teško bilo pri-padnicima naroda s juga i istoka SovjetskogSaveza, koji nisu bili navikli na hladnu klimu.Kavkasci i Uzbeki bili su najčešće žrtve tihsurovih uvjeta. Slaba odjeća, hladnoća,vjetar i snijeg, sve je to uzimalo svoj danak.Privilegirani kriminalci, koji su imali ruko-vodeće dužnosti, a pogotovo kontrolu iz-vršenja normi, evidencija itd., primali su imito da bi obračunavali više nego što seposla uradi. […] Život su nam posebnozagorčavali bitnici, kriminalci, koji su poma-gali stražarima u održavanju logorskogreda. […] Ako netko od političkih zatočeni-ka ne bi iz bilo kojeg razloga na vrijemeustao (i ljeti i zimi u 5.30 h), kriminalci biljude još u polusnu bacali s njihovih drvenihležaja na pod. Na taj su način pojedinibolesni drugovi bili teško ozlijeđeni […]Kriminalci, doduše, nisu povećali produk-tivnost na radnim zadacima, ali se zato okonjih digla velika prašina. Svakog jutra bilisu pohvaljivani kao dobri i vrijedni radnici.A ustvari razvili su sasvim drugu djelatnost- pijanke i kartanje. Kockali su se za pare i

piće, na kocki čak dobivali ili gubili i svoje‘žene’, političke osuđenice, koje su prisililina zajednički život. Tučnjave, krvavi obraču-ni, pa i ubojstva, bivali su sve učestaliji. […][15-godišnji] dječak je ušao u neku seljačkukuću, pored koje je radio, zatražiti malo kru-ha. Stražar ga je opazio i optužio za pokušajbijega. Komandant je naredio da malogodmah strijeljaju. Očevici su nam pričali kakoje dječak plakao zazivajući svoju majku, alisu ga krvnici bez milosti ubili. Otac tog dječa-ka bio je neki viši službenik Ministarstvapravde u Moskvi. Tragao je već odavno zauhapšenim djetetom. Kad je saznao da je uKargopolu, došao je po njega, ali je našaosamo grob svoga sina. […]Na jednom drugom novom radilištu, tzv.Tridesetom pogonu, bilo je, čini se, gorenego bilo gdje drugdje. U toku zime 1937/38. godine pomrlo je tamo više tisućazatočenika. Živjeli su u šatorima, a nerijetkoi na otvorenom pod jelama u šumi, radećipo 12 sati dnevno na vrlo niskim temper-aturama. Tjerali su ih dok ne bi potpuno po-sustali. Većina je tu ostavila i svoje kosti. […]Trideseti pogon nazivali smo gubilištem. Ri-jetko je tko tu preživio dvije zime. […] Ali,koliko god bile zastrašujuće mjere u našemlogoru, postojalo je i gore mjesto: većspomenuta Osinovka, odjel našeg logora ukojem su živjeli invalidi i maloljetnici. […]Ovamo su slali sve one koji su zbog bolestiili iscrpljenosti bili nesposobni za rad. […] Sekonomskog stanovišta, država je, svakako,u početku uložila velik kapital u izgradnjulogora, ali se on do sada već potpuno amor-tizirao. Razgovarajući o tome detaljno i siskustvom stečenim na vlastitoj koži, zaključilismo da je hapšenje milijuna nevinih ljudi iz-vršeno čak planski s unaprijed utvrđenimciljem, radi ekonomske koristi i opravdanosti.Mi smo davali ne samo jeftinije jedinice proiz-voda već su nas mogli upotrijebiti i za takveteške poslove za koje bi inače bilo teško naćiradnu snagu. […] Sestra me podrobnijeupoznala i s hapšenjima suradnika islužbenika Kominterne i mojih poznanika izjugoslavenske sekcije. […]

Nastavlja se

AERO KLUB NIMBUS DUBROVNIK

Aeronaut 3Aeronaut 3Aeronaut 3Aeronaut 3Aeronaut 3Povodom promocije aktivnosti i radaaerokluba “Nimbus”, organiziraju semnoga događanja u Gradu od 20.11.do 24.11. pod nazivom „AERONAUT 3“.Aeroklub Nimbus organizirao je tako uutorak, 20.studenog, izložbu “Nesrećei nezgode zrakoplova u Konavlimatijekom Drugog svjetskog rata”. u pros-torima samostana sv. Klare (bivše kinoJadran). Izložba predstavlja rezultat vi-šegodišnjeg istraživanja Antuna Burđ-eleza i donosi pregled pronađenih os-tataka aviona, iskazi svjedoka, te pričeo ljudskim sudbinama glavnih akteradogađaja prikazane kroz slike i tekst.Od 21. do 27.11., izložba je otvorenaod 17:00h do 20:00h. Ulazak je bespla-tanČlanovi parajedriličarske sekcije Aerok-luba Nimbus organiziraju letove para-

jedrilicom sa Srđa do plaže Banje.Let se planirao održati u utorak, 21.11., ali jezbog vremenskih neprilika odgođen za četvr-tak, 22.studenog.Maketarska sekcija Aerokluba Nimbus, podvodstvom Marija Raguža, započela je u sr-ijedu, 21.studenog, novi ciklus radionica izzrakoplovnog maketarstva. Radionica seodržava u maketarskom centru Nave Duminsna Batali.Na početku su prikazani radovi prethodnihgrupa, te su predstavljeni postupci izradezrakoplovnih maketa. Cilj radionice je poduči-ti djecu i mlade ručnoj izradi plastičnih ma-keta i na taj način razvijati njihovu kreativnost,maštu i zanimanje za tehničke znanosti.Datum i vrijeme: četvrtak, 22.11. u 13:30hLokacija: Vrtić Bubamara, DOCVoditelj i naziv događaja: Toni Pralas: igra-onica za djecu “Kako avion leti”U suradnji sa dječjim vrtićem “Bubamara”,Aeroklub Nimbus organizira poučnu igra-onicu za djecu “Kako avion leti”.Kroz igru, djeca će doživjeti osnovne princi-

pe leta aviona, te pravila u prometu zrako-plova.Na kraju igraonice će naučiti kako napravitinajbolje papirnate avione.Vrijeme i datum: petak, 23.11. u 19:00hLokacija: Hotel Hilton Imperial DubrovnikVoditelj i naziv događaja: Tonči Peović: pre-davanje “Evolucija i budućnost zračnogprometa”Član Aerokluba Nimbus, Tonči Peović, jedanod najvećih stručnjaka na području upravl-janja aerodromima, održati će predavanje“Evolucija i budućnost zračnog prometa”.Tonči Peović je aktivni predavač na progra-mu edukacije aerodromskog managamentana svim kontinentima svijeta po programu(AMPAP) Svjetske zrakoplovne organizacijeICAO. Iskoristite jedinstvenu priliku i dođiteposlušati ovo vrlo zanimljivo predavanje! Ul-azak je besplatan.Datum i vrijeme: subota, 24.11. u 11:00hLokacija: Pomorsko-tehnička škola Du-brovnikVoditelji i naziv događaja: Eugen Miljan:

Page 31: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

47GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

RodnaRodnaRodnaRodnaRodnakućakućakućakućakućakapetanakapetanakapetanakapetanakapetanaRačića uRačića uRačića uRačića uRačića uPlatuPlatuPlatuPlatuPlatuRodna kuća po-morskog kapetana Iva Račića je st-ara kuća i nalazi se u istočnom dije-lu, na kraju Plata, iznad Jadranskemagistrale. Ivo Račić rodio se u ovojkući 1845.g. Od svoje rane mladostiplovio je morima i postao je pomor-ski kapetan i brodovlasnik desetvećih prekooceanskih brodova, a bioje i osnivač prvog parobrodarskogdruštva u Dubrovniku. Račićevakuća u Platu naknadno je kasnijedograđivana. Kapetan Račić umro jeu Zagrebu u ožujku 1918.g. u 73.godini života. Njegova supruga Mar-ija, umire u Trstu u prosincu 1918.g.od španjolske gripe koja je tadaharala Evropom. Malo prije Marijeumire i njihov sin i kćer. Ivova supru-ga Marija u Trstu je sastavila oporukuu kojoj je prema želji pok. supruga,svu imovinu ostavila za osnivanjePomorsko-trgovačke škole. Timnovcem izgrađena je zgrada Pomor-ske škole u Lapadu iznad Orsana.Kasnije je osnovana „ZakladaRačića“. Posmrtni ostaci obiteljiRačić preneseni su i sahranjeni umauzolej (rad našeg slavnog kiparaIvana Meštrovića) u Cavtatu.

U EUROPSKOM PARLAMENTU U BRUXELLESU

Predstavljen Dundo MarojePredstavljen Dundo MarojePredstavljen Dundo MarojePredstavljen Dundo MarojePredstavljen Dundo MarojeKvalitetnim prijevodom na engleski jezikovog izrazito važnog hrvatskog književnogdjela omogućeno je približavanje MarinaDržića svjetskoj publici, a samim timeafirmaciju hrvatske kulture u svijetuZastupnica u Europskom parlamentu i voditeljicahrvatske EPP/HDZ delegacije Dubravka Šuica21.studenog je u Europskom parlamentu u Brux-ellesu organizirala predstavljanje prvog integral-nog prijevoda na engleski jezik jedne od na-jpoznatijih hrvatskih komedija „Dundo Maroje“autora Marina Držića. Vrijedi istaknuti da su svidosadašnji prijevodi ovog djela na engleski jezikbili u skraćenim oblicima prilagođenim izvođenjudramskih predstava, čime se samo naglašavaspecifičnost i vrijednost ovog cjelovitog integral-nog prijevoda.Kvalitetnim prijevodom naengleski jezik ovog izrazitovažnog hrvatskogknjiževnog djela omo-gućeno je približavanje Ma-rina Držića svjetskoj publi-ci, a samim time afirmacijuhrvatske kulture u svijetu.Ideje koje je Marin Držić pre-točio u svom djelu aktualnesu i dan danas, dok njegovsvjetonazor baštini ono na-jljepše iz humanističke eu-ropske tradicije.Predstavljanje prvog integralnog prijevoda „Dun-da Maroja“ odvilo se u knjižnici Europskog par-lamenta, a uz zastupnicu Šuicu na ovom jedin-stvenom događaju sudjelovao je i predstavnik Gra-da Dubrovnika i predsjednik Upravnog vijećaDoma Marina Držića Pavo Jančić, glumac i pre-voditelj djela Filip Krenus, ravnatelj Doma MarinaDržića Nikša Matić i ravnateljica Gimnazije Du-brovnik Katarina Tolja. Izvrsnu dramsku točku izDržićeve komedije za sudionike događaja upril-ičili su dubrovački učenici.Zastupnica Šuica je u svom uvodnom obraćanjupozdravila sudionike konferencije i izrazila poseb-no zadovoljstvo: „Drago mi je što je Dubrovnik dan-as i preko Držića prisutan ovdje u Bruxellesu. Ve-seli me našim prijateljima u Parlamentu pokazatikako su hrvatska kultura, književnost i umjetnostduboko u korijenima europske kulture, književnostii umjetnosti te što smo samim našim pristupanjemobogatili Uniju hrvatskom kulturom. Marin Držić jeprimjer europskog književnika koji je nadahnuogeneracije Hrvata“.Predsjednik Upravnog vijeća Doma Marina DržićaPavo Jančić zahvalio se u ime Grada Dubrovnika

na organizaciji predstavljanja prijevoda„Dunda Maroja“ u Europskom parlamentui poručio: „Izuzetno sam ponosan na čin-jenicu da prijevod „Dunda Maroja“ danaspredstavljamo u Bruxellesu, političkoj i kul-turnoj metropoli ujedinjene Europe, pogo-tovo u 2018. godini koja je proglašena go-dinom Europske kulturne baštine. Prošle jegodine u Dubrovniku proslavljena 450. obl-jetnica smrti najslavnijeg dubrovačkogknjiževnika Marina Držića, a cjelokupnaknjiževna kritika Marina Držića opisuje kaonajživotnijeg hrvatskog renesansnog piscai temelj hrvatskog dramskog repertoara. Udubrovačkoj kulturološkoj vertikali Držić zau-zima posebno mjesto.“Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matićistaknuo je europsku dimenziju djela „Dun-do Maroje“: „Marin Držić nam je u zalogostavio svoja genijalna djela koja su jedna-ko aktualna danas kao i prije 500 godina.

Recept je vrlo jednostavan. Raditi i nastavitiraditi. Na nama je odgovornost, na nikomedrugom, da našeg najvećeg hrvatskog ko-mediografa nastavljamo proučavati iistraživati, valoriziramo na način kako to onuistinu zaslužuje. Upravo to jest naša zadaćadanas, „brendirati“ Držića kao jednog od

“Uvod u Ligu dronova” & Aeroklub Nim-bus: “Natjecanje u izradi i bacanju pa-pirnatih aviona”Po prvi put u našem Gradu i Županiji,aeroklub Nimbus organizira “Ligu drono-va”. Pozivaju se sva djeca do 12 godinada se dođu upoznati sa letećim mode-lom drona, sa principima upravljanjaletjelicom, te pravilima lige. Ukupno jenabavljeno 30 dronova, pa će u slučajuviše prijavljenih biti organiziran rad u gru-pama. Također, 3. put zaredom, Aerok-lub Nimbus organizira natjecanje u izra-di i bacanju papirnatih aviona. Svi su poz-

Peršena i Marija Raguža “Guerrilla Nightmare“u subotu, 24. studenoga u 18 sati u ČitaoniciNarodne knjižnice Grad. Štuke, sinonim zavrištanje sirena i detonaciju snažnih bombi,značile su očaj, poraz i u većini slučajeva smrt.Ovi borbeni avioni sudjelovali su u svim većimratnim operacijama protiv Titovih snaga uDrugom svjetskom ratu. Uz autora Marija Ragužaknjigu će predstaviti Amir Obhođaš, pomoćnikravnatelja Hrvatskog državnog arhiva i AntunBurđelez, voditelj sekcije Zrakoplovne baštineaerokluba Nimbus. U glazbenom dijelu progra-ma sudjeluju Mateo Martinović i Mihaela Čuljak.

vani! Kao i do sada, najboljima slijedenagrade! Oba događaja se odvijaju usportskoj dvorani Pomorsko-tehničkeškole Dubrovnik.Sudjelovanje u Ligi Dronova i natjecanjuizrade i bacanja papirnatih aviona je pot-puno besplatno.Vrijeme i datum: subota 24.11., u 18:00hLokacija: Gradska knjižnicaVoditelji i naziv događaja: Lovro Peršen,Mario Raguž: “Predstavljanje knjige“Guerrilla Nightmare”Dubrovačke knjižnice i Aeroklub Nimbusorganiziraju predstavljanje knjige Lovra

najistaknutijih hrvatskih pisaca uopće i najvažnijih autora europske renesansnekomediografije. To je mjesto koje mu nedvojbeno pripada i upravo s ovakvim iz-davačkim projektima, mi čuvamo Držića od zaborava, projekti su prozori u svijet iafirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića“.Predstavljanje je uveličano Pometovim monologom iz „Dunda Maroja“ kojeg jeizveo Antonio Mustahinić, učenik 4. razreda Gimnazije Dubrovnik te „Malim ćaku-lama dubrovačkih velikana - Marina Držića i Ruđera Boškovića“ kojeg su takođerizveli učenici 4. razreda Gimnazije Dubrovnik Karlo Krilanović i Antonio Mustahin-ić, i to pod mentorstvom profesorica Matilde Perković i Lucijane Pendo.Na predstavljanje integralnog prijevoda Držićevog „Dunda Maroja“ u Europskomparlamentu, a na poziv zastupnice Šuice, prisustvovali su i profesori mentori izeuropskog programa „Škole ambasadori Europskog parlamenta“ koji se već trigodine uspješno odvija u Republici Hrvatskoj. Nakon posjete profesora mentoraEuropskom parlamentu u listopadu prošle godine i ove godine je upriličen njihovposjet europskim institucijama, a sve u cilju što boljeg upoznavanja s radom ifunkcioniranjem Europskog parlamenta. Ovogodišnji posjet profesora mentoraje, zahvaljujući „Dundu Maroju“, sadržavao i jednu kulturnu notu. Alen Legović

Page 32: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

48 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

TRIGLAV REGIONALNA LIGA

Mornar BS-Jug CO 8:12Mornar BS-Jug CO 8:12Mornar BS-Jug CO 8:12Mornar BS-Jug CO 8:12Mornar BS-Jug CO 8:12Vaterpolisti Juga CO su u 5.kolu u Splitupobijedili ekipu Mornara BS 12:8 (4:1,3:4,.3:1, 2:2). Jug CO: Toni Popadić (5 obra-na), Marko Macan, Loren Fatović (2), LukaLončar (1), Maro Joković (3), Xavi Garcia(1), Luka Lozina, Daniil Merkulov (1), LukaStahor, Marin Tomašević (1), Hrvoje Benić(1), Alexandros Papanastasiou (1), AntonioVukojević (3 obrane) i Kristijan Čulina. Tr-ener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati5.kola: Jadran ST - Mladost 6:9, Jadran HN- Šabac 13:6, POŠK - Primorac 11:20, Par-tizan - Crvena Zvezda 10:10. 1.HAVK Mla-dost 15 bodova, 2. Jug CO 10, 3. JadranSplit 10, 4. Jadran Carine (HN) 9, 5. MornarBS 9, 6. Primorac Kotor 6, 7. Šabac 6, 8.Partizan 4, 9. OVK POŠK 3, 10. CrvenaZvezda 1. U 6.kolu, 24.studenoga, igraju:Jug CO - Partizan (Gruž, 19:00), Mladost -Mornar BS, Jadran HN - Jadran ST, Šabac- Primorac, Crvena Zvezda - POŠK.

I. B HRVATSKA LIGA ODBOJKAŠICA - JUG

Split VT-Dubrovnik 0:3Split VT-Dubrovnik 0:3Split VT-Dubrovnik 0:3Split VT-Dubrovnik 0:3Split VT-Dubrovnik 0:3Odbojkašice Dubrovnika s lakoćom su u7.kolu prošle Split. Pobijedile su domaći SplitVolley Team 3:0 (25:14, 25:18, 25:11), te suuz Sinj glavne kandidatkinje za titulu. Du-brovnik: Anđela Čuljak, Đive Turajlić, Anđe-la Turuk, Nikolina Tomašević, Mara Šilje,Sanja Curić, Ivana Ivaniš, Lea Burić, PetraPutica, Martina Vreća, Hana Dilberović, Gab-riela Stipanović i Ana Matuško. Trenerica:Mirjana Vreća. Nova Mokošica je u 7.kolubila slobodna. Ostali rezultati 7.kola: Split II.- Trogir 3:1, Brda II. - Sinj 0:3, Solin - Zadar II.1:3, slobodni Nova Mokošica i Makarska.Poredak: Sinj 17, Dubrovnik 16, Makarska iZadar II. po 11, Split II. 10, Split VT 9, Trogir7, Brda II. 6, Solin i Nova Mokošica bez bodo-va. U 8.kolu Dubrovnik i Zadar II. su slobod-ni. Nova Mokošica u nedjelju, 25.studenog,u Mokošici dočekuje Solin (16 sati). Još sesastaju: Sinj - Split VT, Trogir - Brda II., Makar-ska - Split II.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Square - FutsalSquare - FutsalSquare - FutsalSquare - FutsalSquare - FutsalDinamo 3:4Dinamo 3:4Dinamo 3:4Dinamo 3:4Dinamo 3:4Šteta! Tako bi se u jednoj riječi mogao opi-sati utakmica Squarea i Futsal Dinama u7.kolu, u kojoj su u Gospinom polju, predviše od tisuću gledatelja, gosti pobijedili 4:3.Vodili su izabranici Antuna Bačića 3:0, toih je na neki način i uljuljalo, i kada se mis-lilo da je sve gotovo, Dinamo se probudio ina kraju odnio važne bodove iz Dubrovni-ka.Square: Primić, Turuk, Dos Santos (1),Džanković, Cvjetković, Rezo (1), Kuraja,Micevski (1), Zarač, Konsuo, Darrer, Gaš-par, Đuraš. Trener: Antun Bačić.Ostali rezultati 7.kola:Split - Crnica 1:4, Osijek Kelme - UspinjačaGimka 2:2, Jesenje - Brod 035 2:2, Sesve-te: Alumnus - Universitas 2:2 Vrgorac -Novo Vrijeme Apfel 3:2.1. Novo Vrijeme Apfel 16 bodova (+15), 2.Vrgorac 14 (+16), 3. Square 13 (+10), 4.Crnica 12 (+5), 5. Futsal Dinamo 12 (+4),6. Uspinjača Gimka 11. (+5), 7. Universi-tas 11 (+2), 8. Alumnus Sesvete 9 (-2), 9.Brod 035 5 (-14), 10. Split 4 (-13), 11. Os-ijek Kelme 4 (-14), 12. Jesenje 3 (-14).U 8. kolu, 24. studenog, Square je gostUspinjače Gimka (17:30). Još se sastaju:Crnica - Universitas, Brod 035 - Alumnus,Split - Osijek Kelme, Novo Vrijeme Apfel -Jesenje, Futsal Dinamo - Vrgorac.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

Dubrovnik - Biograd 24:18Dubrovnik - Biograd 24:18Dubrovnik - Biograd 24:18Dubrovnik - Biograd 24:18Dubrovnik - Biograd 24:18Rukometaši Dubrovnika uhvatili su ritam pobje-da i ne popuštaju. U 8.kolu su na svom parketubili bolji od Biograda 24:18 (14:10), te su sasedam pobjeda i jednim neriješenim rezultatomi dalje vodeći sastav lige, sa tri boda više oddrugoplasiranih Karlovca, Ribole Kaštela i Metk-ović Mehanike. Najefikasniji u redovima ekipekoju vodi Silvijo Ivandija bio je Luka Bevanda sa7 pogodaka, Zvonimir Srna je dao 6, Teo Puticai Tomislav Radić po 2, a Marino Knez, Leo Brnin,Anes Avdić, Nikša Bušlje, Maro Dabelić, HrvojeLončarica i Ivan Dobrić po 1. Svoj doprinos pob-jedi dali su i Kristijan Janđel, Toni Barišić, LukaMorović i Paolo Bašica. Ostali rezultati 8.kola:Metković Mehanika - Split 32:26, Trogir - RibolaKaštela 18:26, Buzet - Mornar Crikvenica 29:23,Hrvatski dragovoljac - Kozala 26:22, Solin - Kar-lovac 20:30. Poredak: Dubrovnik 15, Karlovac,Ribola Kaštela i Metković Mehanika po 12, Tro-gir, Buzet i Hrvatski dragovoljac po 8, MornarCikvenica, Biograd i Kozala po 6, Split 2, Solin 1.U 9.kolu, 24.studenog, igraju: Split - Dubrovnik,Ribola Kaštela - Metković Mehanika, Biograd -Buzet, Karlovac - Trogir, Kozala - Solin, MornarCrikvenica.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA (Ž)

Dalmatinka-Umag 28:25Dalmatinka-Umag 28:25Dalmatinka-Umag 28:25Dalmatinka-Umag 28:25Dalmatinka-Umag 28:25Povratnice u najelitniji razred hrvatskog žen-skog rukometa, rukometašice Dalmatinkeiz Ploča, pobijedile su u 10.kolu, u Ploča-ma, ekipu Umaga 28:25 (12:13), te takodošle do šeste pobjede. Ovom pobjedomzaključen je prvi dio sezone 2018./19., aPločanke mogu biti itekako zadovoljne jersu prvi dio sezone završile s 12 bodova i ugornjem dijelu prvenstvene ljestvice. Na-jefikasnija u redovima ekipe koju vodi IvanJerković je, po običaju, bila Renata Kežić.Postigla je 12 pogodaka. Vratarka Andrija-na Vlatka Jelčić je imala 9 obranaLana Jarak je postigla 4 pogotka, Ema Bar-bir i Andrea Klarić po 3, Anđela Zelić i An-amarija Nikolac po 1, te Magdalena Žderići Marija Radoš po 1. Igrale su još AntonijaRotim, Klara Arar, Lucija Cvijanović, PetraMarinović, Josipa Oršulić, Matea Krilić, IvaŽderić. Prvenstvo se prekida zbog pripremai nastupa seniorske reprezentacije na Eu-ropskom prvenstvu, koje će se od 29. stude-nog do 16. prosinca održati u Francuskoj.Ostali rezultati 10.kola: Podravka Vegeta -Trešnjevka 38:16, Zamet - Lokomotiva15:27, Sesvete Agroproteinka - Zrinski33:29, Koka - Murvica i Bjelovar - Split 2010igraju 24.11.Poredak: Podravka Vegeta i Lokomotiva po18, Sesvete 14, Bjelovar 13, Dalmatinka 12,Koka 11, Zrinski 6, Murvica 4, Split, Osijek,zamet, Trešnjevka i Umag po 2.Nastavak je u siječnju 2019. godine. Dal-matinka je u 11. kolu gost Murvice.

I. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Uvjerljivi DubrovnikUvjerljivi DubrovnikUvjerljivi DubrovnikUvjerljivi DubrovnikUvjerljivi DubrovnikNajuvjerljivija pobjeda dubrovačkihkošarkaša u debitantskoj sezoni u Pr-voj ligi. Nakon +27 protiv Sonik Pun-tamike na otvaranju prvenstva, uprošlu subotu navečer u Dubrovnikuu 7. kolu protiv Rudeša 108:80(57:39). KK Dubrovnik: Petrović 5,Stasjuk, Soko 7, Došen 12, Dubelj 23,Mustapić 5, Koprivica, Vodopija 21,Lučić 2, Boban 18, Raguž 13, J. Vujičić2. Trener: Željko Vreća. Ostali rezul-tati 7.kola: Zapruđe - Kvarner 201081:63, Sonik Puntamika - Pula 198186:60, Universitas - Jazine Arbanasi68:91, Ribola Kaštela - Đakovo 88:61,Agrodalm - Dubrava 84:80. Poredak:Jazine Arbanasi i Sonik Puntamika po13 (6-1), Agrodalm i Dubrava po 12(5-2), Zapruđe 11 (4-3), Dubrovnik,Kvarner i Đakovo po 10 (3-4), Univer-sitas, Ribola Kaštela i Pula po 9 (2-5),Rudeš 8 (1-6). U 8.kolu, 24.studenogDubrovnik je u Zagrebu gost Zapruđa.Susret se igra u dvorani Trnsko u11:45. Još se sastaju:Rudeš - Univer-sitas, Jazine Arbanasi - Ribola Kašte-la, Đakovo - Sonik Puntamika, Pula1981 - Agrodalm, Kvarner 2010 - Du-brava.

LEN LIGA PRVAKA

Jug CO - Szolnoki 8:7Jug CO - Szolnoki 8:7Jug CO - Szolnoki 8:7Jug CO - Szolnoki 8:7Jug CO - Szolnoki 8:7Vaterpolisti Juga CO su u srijedu, 21. stude-noga, u 3.kolu LEN Lige prvaka, pobijediliu Gružu, pred oko 500 gledatelja, mađars-ki Szolnoki 8:7 (3:1, 1:3, 2:3, 2:0), te takodošli do treće pobjede i samog vrha skupineB. Jug CO: Popadić (8 obrana), Macan,Fatović (1), Lončar (1), Joković (1), Garcia,Lozina, Merkulov (2), Žuvela, Kržić, Benić(1), Papanastasiou (2), Vukojević. Trener:Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati 3.kola:Jadran Split - Mladost 10:12, WASPO Han-nover - BMP Sport Verona 10:11, Olympia-kos - Spandau 04 11:4. Poredak: Jug CO iBMP Verona po 9, Mladost 7, Olympiakos4, Sztolnoki 3, Hannover 2, Spandau ijadran bez bodova. U 4.kolu Jug CO uGružu 5.prosinca dočekuje BMP Veronu.

Page 33: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

49GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

KARATE KLUBA KAKATO NA PRVENSTVU DALMACIJE

Pet zlatnih, dvije srebrne i tri brončane medaljePet zlatnih, dvije srebrne i tri brončane medaljePet zlatnih, dvije srebrne i tri brončane medaljePet zlatnih, dvije srebrne i tri brončane medaljePet zlatnih, dvije srebrne i tri brončane medalje

II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Faraon i Maestral podijelili bodoveFaraon i Maestral podijelili bodoveFaraon i Maestral podijelili bodoveFaraon i Maestral podijelili bodoveFaraon i Maestral podijelili bodoveRezultati 5.kola: Faraon - Maestral 0:0, Enkel - Putniković 2:4, Rat - SOŠK 1919 2:5,slobodan Omladinac Lastovo. Poredak: Faraon i Maestral po 10, Putniković 6, Rat 4,Enkel i SOŠK 1919 po 3, Omladinac 1. U 6.kolu, u nedjelju, 25.studenoga, igraju:Faraon - Rat, Putniković - Maestral, Omladinac - Enkel, slobodan SOŠK 1919. Početakutakmica je u 13:30.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Gusar na vrhuGusar na vrhuGusar na vrhuGusar na vrhuGusar na vrhuPobjedom nad Metkovićem u Met-koviću, u 9.kolu, s 2:0 Ivan Medak,Darko Dodig), Gusar je preuzeo vrhod Metkovčana. Ostali rezultati9.kola: Grk - ŠD Smokvica 1:4 (Mar-io Ivanković; Igor Čović 2, AntonioPecotić 2), Konavljanin - Orebić 1:0(Goran Šorgić), Sokol - Župa du-brovačka 0:2 (Nemanja Mijodanić,Velimir Kajba), Žrnovo - Croatia 0:3

Dubrovački Karate klub Kakato osvojio jepet zlatnih, dvije srebrne i tri brončanemedalje na prvenstvu Dalmacije, koje seodržalo u sklopu turnira Dalmacija Openu Splitu. Prva mjesta u ekipi koju treniraŽeljo Perković, osvojile su Marta Bjelica(uzrast cicibanke), Asia Vlašić (mlađeučenice), Zara Hadžović (učenice) i Arne-la Ovčina (seniorke), a najbolja je bila i

ekipa Kakata u uzrastu učenica u sastavu:Zara Hadžović, Aleksandra Vukanović iNikoleta Popović. Druga mjesta su izbo-rile Nea Matičević (učenice) i DaliMacanović (mlađi učenici), a treća Aleksan-dra Vukanović i Nikoleta Popović (učen-ice), te Antonio Mikulić (mlađi učenici).Turnir Dalmacija Open okupio je više od400 natjecatelja iz 33 kluba.

HEP - SUPERLIGA

Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Libertas Marinkolor -Vodovod Osijek 4:0Vodovod Osijek 4:0Vodovod Osijek 4:0Vodovod Osijek 4:0Vodovod Osijek 4:0Stolnotenisači Libertas Marinkolora su u 7.kolu u Gospinom polju pobijedili Vodovod izOsijeka 4:0, te su i dalje u samom vrhu prven-stvene ljestvice. Pobjede su ostvarili Tomis-lav Japec, Neven Juzbašić i Miho Simović (usastavu je bio i Marko Venier), te par Japec-Simović. U 8.kolu Pituri su gosti ekipe DugoSelo. Susret se igra u nedjelju, 2 prosinca, spočetkom u 11 sati.

2. HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA -DALMATINSKA REGIJA

Sinjani najuspješnijiSinjani najuspješnijiSinjani najuspješnijiSinjani najuspješnijiSinjani najuspješnijiU nedjelju u Športskoj dvorani u Gospinompolju - B dvorana odigrao se 2. Jesenji turnir2. Hrvatske stolnoteniske lige - Dalmatinskaregija odigran je prošlu nedjelju u Športskojdvorani u Gospinom polju. Rezultati odigranihsusreta:

Sinj - Ploče 4:0Lučica - Spin 4:0 (b.b.)

Kaštela - Libertas Marinkolor II. 4:0Konavljanin - Nec 4:0

—Ploče - Urania 0:4

Sinj - Konavjanin 4:2Lučica - Kaštela 4:2

Nec - Libertas Marinkolor II. 0:4—

Ploče - Spin 4:0 (b.b.)Urania - Konavljanin 4:1

Sinj - Libertas Marinkolor 4:3Lučica - Nec 4:1

—Spin - Konavljanin 0:4 (b.b.)

Kaštela - Ploče 4:1Libertas Marinkolor II. - Urania 4:1

Lučica - Sinj 3:4—

Libertas Marinkolor II. - Spin 4:0 (b.b.)Konavljanin - Kaštela 4:0

Nec - Ploče 4:0Urania - Lučica 0:4.

STK Spin iz Splita nije došao na turnir u Du-brovnik.Prema rasporedu natjecanja u 2. HSTL - Dal-matinska regija sljedeće natjecanje održat ćese 13. siječnja 2019. u Dubrovniku kada ćese odigrati susreti iz predkola četiriju stolno-teniskih klubova iz Dubrovačko-neretvanskežupanije.

41.PRVENSTVO GRADA U STOLNOM TENISU

Odigrano drugo koloOdigrano drugo koloOdigrano drugo koloOdigrano drugo koloOdigrano drugo koloRezultati 2.kola Prve lige: Dr. Čolić - Dubrovnik5:2, Marinkolor - Orlando 6:1, Soul caffe - Samolagano 7:0, Aragosa travel - Srđ 4:3, OŠ CavtatKonavljanin - Šampinjoni ZLD 7:0 Vode OŠCavtat Konavljanin, Soul caffe i Marinkolor sapo 4 boda. Rezultati 2.kola Druge lige: Liber-tas klinci - OŠ Gruda Gruda 6:1, Lapad kolor -Jub 7:0, Luka Sorkočević - Shaolin express 4:3,OŠ Gruda Popovići - OŠ Gruda Ljuta 5:2. VodeLapad kolor, Libertas klinci i Luka Sorkočevićsa po 4 boda. Josip Sudarević

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUG

Druga prvenstvena pobjeda BlaćanaDruga prvenstvena pobjeda BlaćanaDruga prvenstvena pobjeda BlaćanaDruga prvenstvena pobjeda BlaćanaDruga prvenstvena pobjeda BlaćanaBlaćani su došli do druge prvenstvenepobjede te tako produžili nadu da moguostati trećeligaši. U 13.kolu su na svomterenu pobijedili GOŠK Dubrovnika 1919sa 1:0 (Mario Vrkić). Od trećeligaša s jugauspješan je bio i Jadran LP koji je u Ploča-ma pobijedio Croatiju iz Zmijavaca 2:0(Marko Musulin, Abel Kalfić).Neretva je u Unešiću odigrala sa Zagor-om 1:1 (Adel Ajkunić), dok je Neretvanacizgubio u gostima od Uranije 6:2 (IlijaMašić, Dino Deak).Ostali rezultati 13.kola: Uskok - Junak,1:1,Kamen - Imotski 2:1, Hrvace - RNK Split2:1, Primorac 1929. S - Primorac B 1:1.Poredak: 1. Junak 30 bodova (+20), 2.

Urania 25 (+11), 3. Uskok 24 (+14), 4.Jadran LP 23 (+12), 5. Primorac Biograd23 (+7), 6. Kamen 21 (+3), 7. Neretva 19(+9), 8. GOŠK Dubrovnik 1919. 18 (+5),9. Croatia 18 (-3), 10. Neretvanac 18 (-6),11. Primorac 1929. Stobreč 15 (-4), 12.Zagora 15 (-7), 13. Hrvace 13 (-10), 14.Imotski 10 (-17), 15. RNK Split (kažnjenoduzimanjem 6 bodova) 6 (-7), 16. BŠKZmaj 6 (-26). U 14.kolu, u subotu, 24. stude-nog, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. -Jadran LP, RNK Split - BŠK Zmaj, Neretva- Urania, Imotski - Hrvace, Junak - Kamen,Primorac B - Croatia. Nedjelja, 25. stude-nog: Neretvanac - Uskok, Primorac 1929.- Zagora. Utakmice počinju u 13:30.

JUDO KLUB DUBROVNIK

Zlato i 2 bronce na 7.Trofeju MarjanaZlato i 2 bronce na 7.Trofeju MarjanaZlato i 2 bronce na 7.Trofeju MarjanaZlato i 2 bronce na 7.Trofeju MarjanaZlato i 2 bronce na 7.Trofeju MarjanaProšle nedjelje 6 članova Judo kluba Dubrovnik nastupilo je na 7. po redu TrofejuMarjana za mlađe uzraste. Turnir je organizirao Akademski Judo klub Student a nastu-pilo je oko 250 natjecatelja. Najuspješniji je bio Marko Barač koji je s 4 pobjede osvojio1.mjesto u kategoriji do 30 kilograma. Dvije bronce su osvojile Lucija Maslać i NikaNapica. Još su nastupili David Obuljen,Roko Malobabić i Matej Butigan.

Ivana Šutalo na Grand prixu u NizozemskojIvana Šutalo na Grand prixu u NizozemskojIvana Šutalo na Grand prixu u NizozemskojIvana Šutalo na Grand prixu u NizozemskojIvana Šutalo na Grand prixu u NizozemskojProšle nedjelje nastupila je i najbolja sportašica Grada Dubrovnika na Grand prixu zaseniore u sklopu kvalifikacija za Olimpijski igre. Ivana je kao sedma nositeljica bilaslobodna prvo kolo te je u drugom za protivnicu imala aktualnu prvakinju FrancuskeValentine Marchan. Nakon vodstva i početne dominacije Ivana je pred sam borbetaktički pogriješila što je Francuskinja iskoristila te Ivanu zaustavila u ostvarivanju bol-jeg rezultata.

(Ivan Kristović, Damir Hodžić, TomislavMarinović), Hajduk VL 1932 - Slaven (odgođeno).Poredak: 1. Gusar 21 bod (28:8), 2. Croatia 21(18:9), 3. ONK Metković 19 (19:6), 4. Župa du-brovačka 18 (23:10), 5. Slaven (utakmica manje)18 (19:9), 6. Orebić 14 (8:6), 7. SD Smokvica 10(18:18), 8. Konavljanin 10 (9:20), 9. Grk 7 (12:21),10. Žrnovo 5 (9:29), 11. Sokol 4 (7:24), 12. Hajduk1932. (utakmica manje) 3 (9:19). U 10.kolu, u ned-jelju, 25. studenog, igraju: ŠD Smokvica - Župadubrovačka, Orebić - Sokol, Gusar - Konavljan-in, Croatia - ONK Metković, Slaven - Žrnovo, Grk- Hajduk 1932. Početak utakmica je u 13:30.

Page 34: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

50 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranjestambene zgrade na č.zgr. *133/1 u k.o. ŠipanskaLuka, a na zahtjev stranke Davor Đurović, IvaVojnovića 7A, 20000 Dubrovnik, pozivaju se vlasnicii posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvujupostupku utvrđivanja međa na parceli na kojima sunositelji prava ili vlasništva. Postupak utvrđivanjameđa će se obaviti dana 5. prosinca 2018. u 14:00sati, a mjesto dolaska je ispred predmetnekatastarske čestice. Kontakt broj: 095 140 3979

NOĆ KAZALIŠTA - LEROV TUTANJ

Dio Lerove povijesti naDio Lerove povijesti naDio Lerove povijesti naDio Lerove povijesti naDio Lerove povijesti naTutnjevićevim fotografijamaTutnjevićevim fotografijamaTutnjevićevim fotografijamaTutnjevićevim fotografijamaTutnjevićevim fotografijama

U sklopu programa Noć kazalište Studentski teatar Lero je,obilježavajući svoju 50. godišnjicu, u predvorju Kazališta MarinaDržića u subotu, 17. studenoga, predstavio izložbu „Lerov Tut-anj“, izbor fotografija Lerovih predstava u objektivu svoga dugo-godišnjeg člana i istaknutog dubrovačkog fotografa Željka Tut-njevića.

U prigodnom programu Lerove glumice: Jasna Held, Ksenija Me-dović, Zvončica Šimić i Ana Petrović kazivali su „Edipovu sobu“Vjerana Zuppe. Izložbu je otvorila predsjednica Studentskog te-atra Lero Katja Bakija a riječima zahvale prisutnima se obratio iautor Željko Tutnjević.

Izloženo je pedesetak fotografija Lerovih predstava koje bilježepovijest ovog teatra ali i fotografsko umijeće Željka Tutnjevića.Izložba je ostvarena uz potporu Zračne luke Dubrovnik i zahvalju-jući razumijevanju vodstva Kazališta Marina Držića.

Studentski teatar Lero

MINI GRAND PRIX „SV. KRŠEVAN“ (ZADAR)

13 Jugaša nastupilo u Zadru, doma13 Jugaša nastupilo u Zadru, doma13 Jugaša nastupilo u Zadru, doma13 Jugaša nastupilo u Zadru, doma13 Jugaša nastupilo u Zadru, domas 10 medaljas 10 medaljas 10 medaljas 10 medaljas 10 medalja

IZBORNA SKUPŠTINA DUBROVAČKOG BOĆARSKOG SAVEZA

Davor Buconić izabran za predsjednikaDavor Buconić izabran za predsjednikaDavor Buconić izabran za predsjednikaDavor Buconić izabran za predsjednikaDavor Buconić izabran za predsjednikaNa redovnoj izbornoj Skupštini Dubrovačkog boćarskog saveza,koja je održana u hotelu Adria, za novog predsjednika je izabranDavor Buconić, član Boćarskog kluba Komolac. Dosadašnji pred-sjednik bio je Željko Crnogorac, član Boćarskog kluba Orašac, kojije dužnost predsjednika obnašao osam godina (dva mandata).Dubrovački boćarski savez čine klubovi: Hidroelektrana Dubrovnik,Komolac, HVIDRA Gromača, Montovjerna, Strijelac, Orašac, Ko-molac Ombla, Torcida Osojnik, Petka, Bosanka i Hajduk.BOĆANJE / I. HRVATSKA LIGA

Poraz MetkovićaPoraz MetkovićaPoraz MetkovićaPoraz MetkovićaPoraz MetkovićaRezultati 3.kola: Metković - Biston Vrela 12:14, Zrinjevac - Gorčina19:7, Sokol Orbico - Istra Poreč 13:13, Vargon Rijeka - Lovran19:7, Pazin - Pula (nije odigrano). Poredak: Zrinjevac 9, Istra Poreč7, Pula, Pazin i Biston Vrela po 6, Vargon Rijeka 3, Sokol Orbico 1,Metković, Gorčina i Lovran bez bodova.

II. HRVATSKA LIGA - JUG

Pobjede Hajduka i KomolcaPobjede Hajduka i KomolcaPobjede Hajduka i KomolcaPobjede Hajduka i KomolcaPobjede Hajduka i KomolcaRezultati 3.kola: Komolac - Umčani 14:8. Vir - Župa dubrovačka18:4, Otok - Hidroelektrana Dubrovnik 15:7, Hajduk Rašica - ZlatanOtok 15:7, Naklice - Primošten 9:13. Poredak: Primošten 9, ZlatanOtok, Vir i Hajduk Rašica po 6, Otok, Župa dubrovačka, Hidroelek-trana Dubrovnik, Komolac i Umčani po 3, Naklice bez bodova.

U Zadru je u subotu i nedjelju17. i 18.11.2018. održan plivač-ki miting Sv. Krševan. Bio je todrugi po redu miting iz ovose-zonske mini grand prix serije nakojem je nastupilo više od 500kadeta i mlađih kadeta iz Hr-vatske i BiH. Nastupilo je 13 Ju-gaša: Juraj Barčot, Andrija Ce-tinić, Bruno Damić, BornaJelčić, Toni Šarić, VlahoNenadić, Marko Tevšić, IvanZeko, Roko Zvone, Maro Šušić,Marko Vuletić, Marin Zeko, Pau-la Damić. Jugaši su osvojili uk-upno 10 medalja od kojih 4 zlat-ne, 5 srebrenih i 1 brončanu.Medalje su Jugu donijeli: VlahoNenadić, Maro Šušić i MarkoVuletić. Najuspješniji pred-stavnik Juga bio je Vlaho

Nenadić koji je u B kategoriji(2006. godište) osvojio 5 med-alja od kojih su čak četiri zlatnei jedna srebrena. Najbrži je biou trkama 100 i 200 leđno, te 100i 400 slobodno, dok je na 800slobodno bio drugoplasirani.Maro Šušić osvojio je 4 medal-je u C kategoriji (2007. godište).Sve 4 su srebrenog sjaja. Maroje bio drugi u disciplinama 100 i200 leđno, te 100 i 400 slobod-no. U C kategoriji medalju je os-vojio i Marko Vuletić koji je biobrončani u utrci 100 prsno. UZadru su ih vodili njihovi treneriMatiana Staničić i Ivan Bilić.Idućeg vikenda je na rasporeduOpće, juniorsko i mlađe junior-sko regionalno prvenstvo u Spli-tu.

Page 35: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

51GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

U DUBROVNIKU 2018.

Smotra folklora i prijateljstvaSmotra folklora i prijateljstvaSmotra folklora i prijateljstvaSmotra folklora i prijateljstvaSmotra folklora i prijateljstvaNa ovoj XII. međunarodnoj smotra folklora i prijateljstvanarodnih igara i pjesama, nastupili su članovi Centra zakulturu iz Goražda, koji su dugogodišnji prijatelji BZK‘’Preporod’’ iz Dubrovnika, zatim KUD-a ‘’Blagaj’’ iz Blagaja,VIS ‘’ Behar’’ iz Goražda, BZK Preporod iz Zenice, KUD ‘’Karaula iz Travnika te domaćini članovi Mješovitog zbora‘’Dubrovački zumbuli’’U organizaciji Bošnjačke zajed-nice kulture ‘’Preporod’’ izDubrovnika,Vijeća BNM općineŽupa dubrovačka, Udruge Bošn-jaka branitelja DRH i Bošnjačkedemokratske stranke Dubrovnikodržana je XII. smotra folklora uHotelu Adriatic u Lapadu, a kojomse nastoji ostvariti stalna vezaBošnjaka Dubrovnika sa tradici-jom i kulturom svoje matičnedržave BiH.Bila je ovo vesela večer, baš onak-va kakvu svi očekujemo i kakoopisuje naš pjesnik Isak Samok-ovlija, za ‘ sve one koje ulaze uživot i one koji ga žive, kao i zaone koji bijahu prije nas… Pov-ezali smo stoljeća, nanizalidogađaje čudno i neshvatljivo,bolno i radosno.“ Uz pjesmu imuziku, koja se uvijek čula izbosanskih mahala, te nam je izzaborava vratila dio naše povijes-ti i tradicije. Na ovoj XII. međunar-odnoj smotra folklora i prijateljst-va narodnih igara i pjesama, nas-tupili su članovi Centra za kulturuiz Goražda, koji su dugogodišnjiprijatelji BZK ‘’Preporod’’ iz Du-brovnika, zatim KUD-a ‘’Blagaj’’ izBlagaja, VIS ‘’ Behar’’ iz Goražda,BZK Preporod iz Zenice, KUD ‘’Karaula’’ iz Travnika te domaćiničlanovi Mješovitog zbora ‘’Du-brovački zumbuli’’.U ime organizatora obratio seAdemir Panjeta te se zahvalio svimučesnicima smotre folklora i pri-jateljstva, dodajući kako su Bošn-jaci u Dubrovniku svojim srcima imislima u stalnoj vezi sa svojomdomovinom, jer to je neraskidivaveza koja se prenosi i na budućegeneracije. Vjerujemo da smo unamjeri uspjeli da evociramo us-pomene, saznamo što nismo znalii isprovociramo razmišljanja kod

gledateljstva što smo sve već prviu Evropi imali, a da li smo od tadanapredovali ili tapkamo u mjestu iuništavamo sve što je lijepo. Pod-sjetili smo formom pjesama i iga-ra, gledaoce da su se nekada lije-po i često ljudi družili, razmjenjiva-li mišljenja, učili jedni od drugih, pai sukobljavali. Poštovali ono što jedrugačije i živjeli jedni sa drugima.Sa ovakvim druženjima stvaramomost suradnje i druženja kakvo jebilo prije stotinu godina. Ljude kojisu živjeli tada i koji su ostavili duboktrag, svako na njemu specifičannačin.Ova XII. smotra folklora u Du-brovniku 2018. godine kao i sve dosada koje su se održale, dale sudobar uvid u stanje folklornogamaterizma koji je još uvijek, jedanod najčešći aktivnosti nacionalnihmanjina. Ovakve smotre pokazu-ju da je to najbolji način očuvanjatradicije i kulturnog naslijeđa,odnosno da se pjesmom i plesomnajlakše privuče mladi naraštaji iuključuju u rad nacionalnih manji-na. Veseli činjenica da se u njihovrad sve više uključuje mladih, kojisu u svoja srca utkali tradiciju i kul-turu, te daju do znanja da nemastraha od zaborava, ( jer onaj nar-od koji zaboravi svoju tradiciju ikulturu oni nestaju), a što su poka-zale i ove smotre folklora održaneu Dubrovniku. Ovakvo okupljanjeima svoj značaj da očuva i afirmiranacionalni i kulturni identitet Boš-njaka na područjima kulturnog,znanstvenog, umjetničkog idrugog duhovnog stvaralaštva.Cilj ove smotre je bio da našimsugrađanima pokažemo da mi kaobošnjačka manjina u Dubrovnikuitekako vodimo računa o očuvan-ju tradicije i kulture Bosne i Herce-govine. Međunarodna smotra pri-

jateljstva i folklora mladih u Dubrovniku iz Hrvatske, BiH i Sr-bije – Novi Pazar, pokazali su svoj raskoš, ljepotu i bogatstvokoja je svojom dugogodišnjom tradicijom i bogatim sadržajimapostala prepoznatljiva diljem ovih regionalnih prostora, pa isvijeta. Dubrovnik je, kao i njegovi građani poznati po svojojbogatoj kulturi i tradiciji, prepoznatljivi su po svom gostoprim-stvu i ljubaznosti, rado su dočekali, smjestili i ugostili oko 165gostujućih članova zborova i folklora iz šireg regiona ovihprostora.Uz sve neugodnosti i sve nelogičnosti s kojima se danas sus-rećemo ovdje u Hrvatskoj, mi nastojimo barem koliko tolikobiti važan čimbenik ove naše zajednice u Gradu Dubrovniku,pridonoseći dobrobiti ovoga Grada na razne načine, razum-ijevanjem, suživotom, tolerancijom, kulturom i sličnim djelo-vanjima.Znamo da to uvijek nije lagan i jednostavan put, ali on jenaprosto jedina opcija koja koristi svima, a ponajviše nama.Uz sve to, ne možemo izbjeći činjenici na koju smo ponosni,da smo, ili barem većina nas, porijeklom iz Bosne i Hercego-vine, pa samim tim na neki način rodoslovno vezani za nju.Ondje su naša pokoljenja, naša vjera i tradicija, ondje su našitradicionalni običaji, ondje su grobovi naših starih i humkekoje nas s vremena na vrijeme podsjećaju, ondje je dio nassamih. To naprosto ne možemo i ne smijemo zaboraviti.Očuvanje tradicije pjesmom i plesom nije samo zadaća, negoi želja sve većeg broja mladih koji su sve prisutniji u različitimaktivnostima, o čemu svjedoči i njihova uključenost u rad BZK„Preporod’’. Smotra poput ovog u Dubrovniku potvrđuje uvidu stanje folklornog amaterizma koji je jedan od najmasovnijihaktivnosti, odnosno promicanja drugačijeg i različitog, zapra-vo mala škola glazbene tolerancije.I na kraju, zahvalni smo svima onima koji su na bilo koji načinpomogli da se ovaj kulturni događaj održi u ovako prekrasn-om ambijentu, a posebno našim gostima iz Goražda, Saraje-va, Mostara, Blagaja, Srebrenika, Tinje, Karaula kod Travni-ka, Zagreba koji će nadopuniti naš program. Zahvalni smonašem Gradu Dubrovniku Županiji dubrovačko-neretvanskoj,općini Župa dubrovačka, hotelskom osoblju Grand Hotel Parki Hotela Adriatik, koji su nam ukazali ovakvo gostoprimstvo.Najveća je životna sreća živjeti u ovome gradu, a dodatnanagrada je ako se ovaj Grad nama ponosi.U ovako prekrasnom ambijentu i veličanstvenom programuprelijepe, raspjevane i razigrane mladosti, u ugodnoj atmos-

feri doprinijela je i sama voditeljicacjelovečernjeg programa glumica BiHkazališta iz Tuzle Nejra Serdarević, kojakaže da je smijeh i radost kao ukrasduše na ljudskom licu. Još jednom hv-ala svima koji imaju velikog razumije-vanje prema nama Dubrovačkim Boš-njacima. Hvala našim suradnicima i ak-tivistima i svima onima koji su nese-bičnim zalaganjem pomogli da se ovavelika manifestacija organizira u Du-brovniku i privede kraju.

Izet Spahović

Članovi Mješovitog zbora ’Dubrovački zumbuli’

KUD ’Karaula’ iz Travnika

Page 36: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

52 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Izlet u Biograd iIzlet u Biograd iIzlet u Biograd iIzlet u Biograd iIzlet u Biograd iZadarZadarZadarZadarZadarPovodom 74. obljetnice oslo-bođenja Dalmacije i 75. obljetniceosnutka 8. (Dalmatinskog) kor-pusa NOVH i NOVJ, Udruga anti-fašista Dubrovnik organiziradvodnevni izlet u petak i subotu,7. i 8. prosinca, u Biograd i Za-dar. U petak, 7. prosinca je po-lazak iz Dubrovnika u 7,00 sati,dolazak u Biograd oko 12,00 sati,razgledanje kulturno povijesnihznamenitosti i smještaj u hotelu„Ilirija“ na bazi polupansiona(večera, noćenje i doručak).Poslije doručka u subotu, 8. pros-inca, je odlazak u Zadar sarazgledanjem grada i prisustvo-vanjem Svečanom skupu povo-dom 74. obljetnice oslobođenjaDalmacije od fašizma u Drugomsvjetskom ratu kojega organiziraZajednica udruga ABA Zadar.Poslije Svečanog skupa planira-no je druženje i domjenak. Od-lazak iz Zadra planira se oko14,00 sati, a povratak u Dubrovnikoko 21,00 sat.Cijena dvodnevnog izleta u Bio-grad i Zadar, hotelski smještaj nabazi polupansiona i prijevoz au-tobusom, je 450,00 kuna. Prijavai rezervacija s uplatom je poned-jeljkom, srijedom i petkom od 10do 12 sati u uredu Udruge antifa-šista Dubrovnik do zaključno 28.studenoga. Pridružite nam se!

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Obljetnica oslobođenja Dalmacije (1)Obljetnica oslobođenja Dalmacije (1)Obljetnica oslobođenja Dalmacije (1)Obljetnica oslobođenja Dalmacije (1)Obljetnica oslobođenja Dalmacije (1)Zahvaljujući samo Titovoj NOV Dubrovnik je ostao hrvatskiOslobođenju Dalmacije od nacifa-šističkih okupatora u Drugom sv-jetskom ratu prethodilo je općestanje i situacija na europskom rat-ištu. Sredinom 1944. godine nas-tupila je završnica u konačnom rat-nom obračunu Antifašističke ko-alicije protiv nacifašističkih sila Os-ovine u Europi.U takvoj vrlo složenoj i nepovoljnojsituaciji Vrhovna komanda nje-mačkih oružanih snaga je naredilada se Grupa armija „E“, oko300.000, vojnika povuče iz Grčke iAlbanije s glavninom snaga upravcu Beograda, a iz Albanije s 21.armijskim korpusom prema CrnojGori, u namjeri da, uz dalmatinskuobalu, stigne do Splita i dalje nazapad, gdje se nalaze krupne nje-mačke snage. U Dalmaciji, Lici i Is-tri ukupno je bilo oko 200.000 nje-mačkih vojnika i oko 50.000 kvis-linških. Njemačko zapovjedništvonije namjeravalo brzo napustiti Dal-maciju, nego braniti njenu obalu i

otoke. Zbog vrlo nepovoljne situ-acije, po njemačke snage na eu-ropskom stratištu, njemačka ko-manda je odlučila da 1. rujna na-puste samo Srednjodalmatinskeotoke, da bi s jedinicama 5. SS i15. brdskog korpusa omogućilopovlačenje na crtu Knin-Mostar.Pred početak ofenzive jedinica 8.dalmatinskog korpusa NOV i POH,u Dalmaciji okupatorske snage či-nile su jedinice:118. lovačka, 369.hrvatska „Vražja“ divizija, 264. pje-šačka i 373. hrvatska legionarska„Tigar“ divizija, 649. i 944. obalskabrigada i 29. tvrđavski puk te jakesnage Admirala Jadrana. Oddomaćih slugu okupatora (kvislin-ga) bile su jedinice: 3., 6. i 9. ustaš-ka brigada (oko 12.000 vojnika) ijoš 5.000 četnika. Dakle, grupacijaneprijateljskih jedinica u Dalmacijibrojila je oko 62.000 vojnika, a je-dinice 8. dalmatinskog korpusa oko25.470 vojnika i 5.080 u mornariciNOVJ na Visu.

Preko Visa je prošlo oko 3.400 savezničkih vojnika. Borci26. dalmatinske divizije spasili su 1.836 saveznička zrako-plovaca i 210 zrakoplova, više nego igdje na teritoriju Jugo-slavije u 2. svjetskom ratu. Opća ofenziva NOV i POH jeotpočela 12. rujna 1944.g., s otoka Visa, nakon što je, naViškoj rivi, Maršal Tito izvršio smotru boraca 1. dalmatinskeproleterske brigade i drugih postrojbi, izgovorivši: „Tuđenećemo, a svoje ne damo!“ Ukupno s otoka Visa krenulo jeoko 13.500 boraca NOV i POH. Najjača je bila 26. dalmat-inska divizija, čija je vatrena moć visoko kotirala. Na kopnubila je druga grupacija koju su činile; 9., 19. i 20. dalmatin-ska divizija. Saveznici su, samo, podržavali višku Opera-tivnu grupu ratnim brodovima, topništvom i zrakoplovstvom.1.i 12. dalmatinska brigada oslobodile su Brač (18. rujna).1. dalmatinska proleterska oslobodila je Hvar (21. rujna). 3.pomorska brigada oslobodila je Korčulu (13/14. rujna). 11.dalmatinska brigada oslobodila je poluotok Pelješac. Du-brovnik je oslobođen (18.listopada) s jedinicama 2. dalm-atinske proleterske brigade i 10. brigade 29. hercegovačkedivizije, uz učestvovanje Dubrovačkog i Konavoskog odre-da. 2. dalmatinska proleterska brigada prethodno je u Pop-ovom polju porazila oko 2.000 hercegovačkih četnika ionemogućila zauzimanje Dubrovnika. Zahvaljujući samoTitovoj NOV Dubrovnik je ostao hrvatski.11. dalmatinska i 1. dalmatinska proleterska brigada, 22.listopada 1944., kod Vukova klanca, iznad Neuma, uništilisu glavninu 369. hrvatske legionarske „Vražje“ divizije, kojaje 18. rujna u ranu zoru napustila Dubrovnik. U toj borbipoginulo je oko 2.000 okupatorskih vojnika, dok je 1.070vojnika zarobljeno. (Završetak u idućem Glasu Grada)

IZLOŽBOM „ANNE FRANK : PROŠLOSTZA SADAŠNJOST

Otvoren festival TrećeOtvoren festival TrećeOtvoren festival TrećeOtvoren festival TrećeOtvoren festival Trećeuho - Nizozemskauho - Nizozemskauho - Nizozemskauho - Nizozemskauho - NizozemskaU Dubrovačkim knjižnicama - ogranakLapad započelo je ovogodišnje Trećeuho - Nizozemska otvorenjem izložbe„Anne Frank : prošlost za sadašnjost“ uutorak, 20.studenoga.Na samom početku uz zahvale volonter-ima ovog i prošlih izdanja festivala, orga-nizatori su naveli kako kroz sugestije vo-lontera biraju zemlju u fokusu svake go-dine. Nizozemska se pokazala kao inspi-rativan izbor i stoga što ima cijenjen obra-zovni sustav, razvijena tehnološka znan-ja te je primjer u zaštiti ljudskih prava imultikultiralnosti. Uz bogatu vlastitu kul-turnu baštinu. Tragom tih vrijednosti sekreirao i petodnevni ovogodišnji pro-gram.Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Du-brovnik, Jelena Bogdanović istaknula je,osvrnuvši se na izložbu, svevremenostAnnine poruke, njene zrelosti i važnostiedukacije u suzbijanju diskriminacije usvakom pogledu. Tako je i suradnja sudrugom Bonsai jedan od višestrukihoblika otvaranja knjižnica građanima izajedničkom sukreiranju društva utemel-jenog na vrednovanju svih svojih člano-va.Premda su elegične note violončela uizvedbi Ariana Ivičevića , baš kao i sud-bina Anne Frank tužne, one su upravosa te točke i moćne. Da nas svih zajednopodsjete na obavezu kako je prvenstvenovažno biti čovjek koji poštuje sebe idrugoga. I svoju i tuđu kulturu. Čovjek

koji se obogaćuje u ra-zličitostima.Kroz izložbu su posje-titelje proveli dvojeeduciranih volontera-srednjoškolaca a izložbaće biti dostupna građa-ninima do 30.11. Kon-cepcija i metodologijaove izložbe nisu klasičnonarativni. Dapače – vrlosu osobni i u tom po-gledu i transformativni, bogati citatima Anne Frank iprikazani kroz osobni dodir svakog srednjoškolca –volontera. Vrijedno iskustvo, sigurni smo.Treće uho ove godine donosi još i selekcije animiranih,dokumentarnih i fikcijskih filmova, radionicu sadnje tu-lipana, panel o seksualnom obrazovanju, koktele izalogajčiće, legende i pub quiz, za svakoga ponešto.Dobro nam došli! Foto: Wanda Mitrović

2 DAN FESTIVALA TREĆE UHO

Radionica “Kako posaditi iRadionica “Kako posaditi iRadionica “Kako posaditi iRadionica “Kako posaditi iRadionica “Kako posaditi iuzgojiti tulipan?”uzgojiti tulipan?”uzgojiti tulipan?”uzgojiti tulipan?”uzgojiti tulipan?”U sklopu festivala kultura Treće uho u srijedu, 21. stude-nog, se u Obrtničkoj školi Dubrovnik održala radionica“Kako posaditi i uzgojiti tulipan?” gdje su učenici, na-kon kratke uvodne prezentacije o tulipanima općenito,samostalno posadili tulipane u posude.Naime, radi se o projektu “Dubrovačka mirisna spiralaprijateljstva” u sklopu Edukacijskog i tematskog parkakoji se nalazi u okolišu dviju škola u Dubrovniku, a čijeje uređenje u tijeku. Suhozidnom tehnikom izgrađenuspiralu ljekovitog i aromatičnog bilja održavaju i pro-vode učenici zanimanja pomoćni cvjećar u sklopu nas-tave stručne prakse. Unatoč svojim poteškoćama, oninesebičnim angažmanom već godinama oplemenjujunaš okoliš i naše duše. Više o festivalu i nadolazećimdogađanjima možete pratiti na službenoj web stranici,Facebook, Instagram i LinkedIn profilu.

Page 37: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

53GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak i utorak, 10. i 11. prosinca.- dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - četvrtak, 6.prosinca.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Poliklinika Marin MedABLACIJOM LIJEČIMO ARITMIJU

Aritmije nisu samo neugodne, one mogu izazvati gubitak svijesti,ali i moždani udar ili pak biti životno ugrožavajuće. Za liječenjearitmija specijalizirani su posebni kardiolozi aritmolozi. U Hrvatskojje svega par certificiranih aritmologa ovlaštenih za obavljanje zah-vata liječenja aritmije ablacijom.Poznati zagrebački kardiolog dr. sc. Vjekoslav Radeljić u Poliklin-iku Marin Med dolazi povremeno. Osim specijalističkog kardio-loškog pregleda dr. Radeljić je u Poliklinici počeo obavljati i ra-diofrekventne ablacije te krioablacije. Riječ je o zahvatu koji se

- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, en-dokrinolog i nefrolog- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolestikralježnice

obavlja u budnom stanju bolesni-ka kateterom. Zahvat je gotovo upotpunosti bezbolan, a uspješ-nost je visoka zahvaljujući sofisticiranoj tehnologiji. Zahvat je sig-uran i u zapadnim zemljama predstavlja zlatni standard liječenjaaritmija.Napokon i u ovom području Marin Med sa svojim suradnicimamože ponuditi suvremeno liječenje aritmija. Najvažnije od svega -pregledajte se na vrijeme! Ne ostavljajte to „ za sutra“.

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

Page 38: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

54 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

Piše:Antun Švago

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

OVOGA PETKA PREDAVANJE

Prokletstvo KranjčevićaProkletstvo KranjčevićaProkletstvo KranjčevićaProkletstvo KranjčevićaProkletstvo Kranjčevićačovjeka i pjesnikačovjeka i pjesnikačovjeka i pjesnikačovjeka i pjesnikačovjeka i pjesnikaPovodom 110. obljetnice smrti pjesnika Sil-vija Strahimira Kranjčevića Dubrovačkeknjižnice organiziraju predavanje dr. sc. An-tuna Česka pod nazivom „Prokletstvo Kranjčevića čovjeka i pjesnika“ u petak, 23. studenoga, u 18 sati uČitaonici Narodne knjižnice Grad.

MATO MALI I PERO NJIOV

BatalugeDruga su bremena nalećela, drugi običaji slećeli. Prijaje, kaže Mato, čejade prvo gledalo nešto mijenja usebi, pa bi tek potje gledalo mijenja nešto oko se.Danaske manje-više svak gleda sve mijenja oko se, ane krenu u seRazgovaraju u ognjištu Mato i Pero, ne samo o temu kako suove godine masline svršile i prije vengo su počele; kako je unaske javna televizija i u podne i naveče, u dnevniku, objavilaprvu vijes: đe se prvi dan, nakon nekoliko dana pritvora, ošišoIvica Todorić, koga je srijo, kako je naranijo golubove i što jereko brico; vengo i o temu kako u ona težačka bremena unekijem kućama na glasu, đe je bilo više čejadi, čejade s pesegodina više nije radilo teže posle.Do pesete bi se isteretili pa ne bi više s volovima orali, međepodgrađivali, dikelom trapili, kosom kosili, śekirom cjepali, gnojprekopavali, na skale se isavali…A i sa ženama je bilo isto. Ne bi više fregale podove, išle povodu, za živorom i pod živor, kupile masline…Đe nije bilo vele čejadi, nijesu se gledale ni godine ni teret. Aotkako više nema težačkije bremena, a ni – primjerice - oranja svolovima, čejade danaske more naleće na čejade i sa sedan-dese, pa i više godina, kako ore s traktorom… ženu s više odšese kako frezuje s malijem traktorićem… u ovoj pomami ili lud-ilu za ima, i samo ima, malo ko više ima kad misli i na se, anekmoli na drugoga.Zato si svako čejade, ponavja to Mato vazda, najboje mogoviđe kadarke mu više za ništo nijesi trebo. I u kući. I izvan kuće.Druga su bremena nalećela, drugi običaji slećeli. Prija je, kažeMato, čejade prvo gledalo nešto mijenja u sebi, pa bi tek potjegledalo mijenja nešto oko se. Danaske manje-više svak gledasve mijenja oko se, a ne krenu u se.Zato se toliko u svemu, od svega do svega, i prepametilo iraspametilo. Tu i tamo moreš ču kakve lijepe predike neđejomna misi, ili neđe nešto lijepo pročita.Tako Jane kaže da je pročitala kako je život najkraće i najlješveopiso veliki slikar Pablo Picaso, kadarke je reko da je život ko-medija za one što misle, a tragedija za one koji osjećaju.

Na to jom je Pero ispalijo iz prve:- A tragikomedija za one koji i mis-lu i osjećaju!Niko više, ni u naske ni drugođe,ne misli ni što će đe, ni pretkijemće ispali. I oće li to ko za koju god-inu, i kadarke nas više ne bude,pročita i smija se.- Samo ne do Bog da nas se radiovega našega danaske naši po-tomci śutra budu morali srami –Mato će – Doduše, nema ni stabla brez grane, ni čoeka brezmane. Nema tega od naske komu se nešto ne more priboka,još u ovijem bremenima đe jezik trči prije pameti, a guzica prijeobraza.Zato se vazdarke treba okreta onemu što je od Onega Gore zaovega doje. Śetila se tako Sele jedne lijepe predike pokonjegadum Mata.Neke tri žene srele se na vrelu, na koje su došle s batalugamauze vodu. U priču tamo-amo, zađeše priču o svojijem sinovi-ma.Jedna se fali:- Trebate ču moga sina. Pjeva ko slavuj!Druga će, isto u velikoj fali:- A da vidite moga sina, kako je plećat i jak. Kadarke baci ka-men u zrak, skoro dotakne oblake.Treća samo muči. Na to je ove dvije vicaju, oću rije, provociraju:- A tvoj sin?- Ne znam što bi vam rekla. On je mlad, običan, ko i svi drugimanjci.Naposljetku se žene, kadarke su zaprtile bataluge, uputišesvojim kućama. Treća je i daje mučala dok su ove dvije dizalene samo svoje sinove, vengo sve svoje u nebesa. Kako je suncesve jače udaralo, tako su i bataluge bile sve teže.Samo što su promolile u selo, odjednom ugledaju svoja tri sina.Prva usklikne:- Slušajte kako moj sin lijepo pjeva - pokazujući na svog sinakoji je śedo na međi i zaneseno pjevo.- Pogledajte moga sina - još ushićenije će druga - koliko viso-ko baca kamen. Divota jedna!Sin ove treće majke zatrči se prema njoj, rasprti je, uzme bata-lugu i odnese je doma.

Page 39: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

55GlasGrada - 714 - petak 23. 11. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, [email protected] Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,[email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Kockice ili kvadratići?Kockice ili kvadratići?Kockice ili kvadratići?Kockice ili kvadratići?Kockice ili kvadratići?U općoj pomami za športom(kruha i igara) općenito, anogometom posebno, u hr-vatskom jeziku je “procvjetala”riječ kockasti kako u odnosuna natjecatelje pojedince takoi na one u kolektivnim športovi-ma. Čvrsto se ukorijenila u jav-nim sredstvima obavješćivan-ja isto kao i u svakodnevnomgovoru i mladih i starih.Naravno, kao svojevrstan jez-ični fenomen morala je zaintri-girati stručnjake za jezik.Jesu li crveno-bijele kockice ilicrveno-bijeli kvadratići dio hr-vatskog identiteta? Odgovor ćenam dati dr.Ivana Matas Ivank-ović iz Instituta za jezik i jeziko-slovlje u Zagrebu, u radijskojobrazovnoj emisiji Govorimohrvatski. Njezino izlaganjećemo prikazati doslovno pren-eseno u pisanom obliku pa po-gledajmo što će nam o tomereći “doktorica od jezika”.“Crveni kvadratići koji seizmjenjuju s bijelima, postali sudio naše svakodnevnice i dionacionalnog identiteta. Vidjetćemo ih na navijačkim tribina-ma sa znakovima hrvatskih tvrt-ki pa i na znaku Hrvatsketelevizije. No, sasvim je običnočuti da članovi naše reprezent-acije imaju crveno-bijele kock-ice ili pročitati da su kockastidresovi postali “hit” među pok-lonicima nogometa. Kockastipostaju i igrači i navijači pa seonda kaže da su kockasti (ig-rači) krenuli ka pobjedi i da sena stadionu očekuje 15.000kockastih (navijača). Iako prid-jev kockast znači: koji ima ob-lik i lik kocke, koji je nalik nakocku, znamo pouzdano da niigrači ni navijači ni dresovi nepostoje u obliku kocke.Međutim, ovdje nije problem utome što sve ima oblik kocke i

što je nalik na kocku, nego utome što kocka u stvari znači.Kocka je naime pravilnogeometrijsko tijelo omeđeno sašest sukladnih kvadrata, koje jetrodimenzionalno i pripadaprostoru za razliku od kvadra-ta ili četvorine, pravokutnika sasvim stranicama jednake dul-jine i koja pripada ravnini.Geometrijsko tijelo je dio pros-tora. Omeđeno je zatvorenimplohama za razliku od geometr-ijskog lika koji je dio ravnineomeđen ravnim ili zakrivljenimcrtama. Tako, kada igramoneke društvene igre, bacamokocku. Kuće oko nas najčešćesu oblika kvadra, za kuglanjenam treba kugla, predmetkojim ćemo razvaljati tijestozove se valjak. Za razliku odtoga, geometrijske likove naćićemo na svakoj površini. Stol-njak može biti ukrašen pra-vokutnicima ili kružićima, naploči mogu biti nacrtanitrokutići, a na športskom dresumogu biti samo kvadrati ili kva-dratići ali nikako i nipošto nekockice. Zaključak nije teškoformulirati.”Sa jezičnog stajališta sverečeno je točno, ali ako dreso-vi nijesu “okićeni” kockicamaznači da ni nosioci ne mogu bitikockasti. Tvrdnju autorice nijemoguće pobijati, ali onanažalost ne govori ništa ozamjeni naziva. Ako umjestokocaka imamo kvadratiće, a tojesu činjenice, kako bismo tre-bali nazvati one koji oblačedresove s geometrijskim likovi-ma, a ne geometrijskim tijeli-ma? Dakle, ako nosioce dot-ičnih dresova ne možemo na-zivati “kockasti”, kako bi ih tre-balo nazivati sukladno jezičnimpravilima, uvjetovano upravolikovima na njihovoj odjeći. K.T.

UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na gđu Mariju Badelj odIva i Gerty Musladin, za potrebe prilažu Udruge 200 kn. U spomenna dragu Mariju Badelj, za potrebe Udruge 200 kn prilaže NadaPutica. Korisnici Udruge harno zahvaljuju na donaciji.UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen napokojnog Viktora Bongija 300 kuna obitelj Marković. Umjestocvijeća za pok. Viktora Bongija 200 kuna obitelj Glavočić. AmelaBajramović 1450 kuna. U spomen na pokojnog gospodina IvaKlisa umjesto cvijeća 300 kuna prilažu stanari zgrade od Izvo-ra 61, Mokošica. U spomen na pok. gospodina Nikšu Milo-slavića umjesto cvijeća prilaže 400 kuna obitelj Miha Pulitike.Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge. IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banked.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili putemmaila downdnz@gmail. Roditelji, djeca i mladi naše Udrugeiskreno zahvaljuju svim darovateljima.UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Nikolinu Mišićumjesto cvijeća, obitelj Luka Kleškovića prilaže 300 kuna. Uspomen na dragog prijatelja Denisa Zeca, 400 kuna prilažu pri-jatelji: Dolores, Doroti, Andro i Bruno. U spomen na pok. NikšuObuljena, umjesto vijenca 250 kuna prilaže Drago Klepić. Uspomen na dragog dunda Nikšu, umjesto vijenca obitelj Men-nea prilaže 400 kuna. U spomen na dragog Nikšu, umjestocvijeća, 300 kuna prilažu Viki, Ana i Sonja. Obitelj A i B Mojašdonacija 120 kuna. Stambena zgrada Od izvora 22 donacija 400kuna; Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:[email protected]. Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00.

GAVRILO MILIČEVIĆ, 1938.KATA ŠIŠIĆ, 1938.IVANKA ANTOVIĆ, 1942.NIKO VLAHUŠIĆ, 1942.

MARIJA NJIRIĆ, 1946.STOJA MILIĆEVIĆ, 1946.ZDRAVKO MILOSLAVIĆ, 1947.

POZIV

Izlet u Vrapčiće i MeđugorjeIzlet u Vrapčiće i MeđugorjeIzlet u Vrapčiće i MeđugorjeIzlet u Vrapčiće i MeđugorjeIzlet u Vrapčiće i MeđugorjeU subotu, 15. prosinca organizira se izlet u Vrapčiće. Polazak sPila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju se svi zain-teresirani da se za sve informacije jave na telefone: 020 417 034,091 5717963.

ZATON MALI

Radovi na javnoj rasvjetiRadovi na javnoj rasvjetiRadovi na javnoj rasvjetiRadovi na javnoj rasvjetiRadovi na javnoj rasvjetiJavna rasvjeta u naselju Zaton Mali trenutno je isključena za vr-ijeme radova postavljanja novih rasvjetnih tijela i gradnje temeljaza stupove, zbog mjera predostrožnosti. Novi priključak realiziratće se kroz tjedan dana, nakon čega će jedino zaseok Soline jošostati bez rasvjete do nabave novih rasvjetnih stupova.

Page 40: Grada - 714 - petak 23. 11. 2018. 1govora“ iz 2002. pod riječi serpentina imamo sljedeće. Serpentina ž.r. (tal. serpentina) 1. dio vijugavog puta koji vodi do vrha brda - Ozdo

56 GlasGrada - 714 - petak 23.11. 2018.

misao

tjedna Erich

MariaRemarque

Sve što novcem možeš platiti, jeftino je

NAGRADE ZA PROMICANJE PRAVA DJETETA U 2018. GODINI

Dobitnici Gordana Buljan Flander,Kristina Čunović i Denis Pavela

Prigodom obilježavanjaMeđunarodnog danaKonvencije Ujedinjenihnaroda o pravima djete-ta, 20. studenoga dodijel-jene su Nagrade za pro-micanje prava djeteta u2018. godini. Nagrade jedodijelio Odbor za Na-gradu za promicanje pra-va djeteta Hrvatskogsabora. Dobitnici Godiš-nje nagrade su DenisPavela i Kristina Čunović,a Nagrade za životnoprof. dr. sc. Gordana Bul-jan Flander.Obrazloženja o dobitnici-ma Nagrada:Denis Pavela je osmislioprojekt na području radas djecom koji je postaotradicionalan na područ-ju Dubrovačko-neretvan-ske županije pod nazivom „Vratimo djecu na ig-rališta“ koji se provodi dva puta godišnje na ra-zličitim lokacijama. Ujedno je dobitnik javnogpriznanja „Osoba godine“ u siječnju 2017. god-ine te se više puta iskazao kao borac za pravadjece posebice u sigurnosti cestovnog prome-ta, a izradio je i pojedina rješenja koja su se iska-zivala sustavno kao mjesta odnosno prometnice

HUMANITARNA AKCIJA

PomognimoGabrielu

Gabrijel je dječak koji je teškoozlijeđen u nedavnoj prometnojnesreći u Zatonu, koja je potres-la Dubrovnik. Kako bi mu se po-moglo pokrenuta je Facebookgrupa “Pomoć obitelji malogGabrijela”, kako bi se svi ljudidobrog srca i mogućnosti mog-li odazvati i pomoći. Organiza-torica akcije Mihaela Eržić Lje-potica poziva sve ljude da seodazovu kako bi pomogliroditeljima u ovoj teškoj situaciji.“Dragi prijatelji, poznanici i svi lju-di dobre volje i plemenitog srca:humanitarna akcija za malogGabrijela.Gabrijel je dijete s autizmom,teško ozlijeđen u prometnoj nes-reći 12. studenog. Iz Dubrovni-ka je prebačen u KBC Split uteškom stanju, s ozljedamaopasnim po život. Roditelji sucijelo vrijeme uz njega, imajudosta troškova pa molimo ovimputem sve koji su u mogućnostipomoći da svoje priloge uplatena račun Gabrijelove majke Iv-ane.Unaprijed hvala svima koji će nabilo koji način olakšati ove teškedane roditeljima”, napisala jeadministratorica Mihaela EržićLjepotica.Broj računa za uplatu:HR7923300033201648375,Ivana Lavrić, Splitska banka.

OLDTIMER KLUB DUBROVNIK

XV. Dubrovačkioldtimer rally

Oldtimer klub Dubrovnik organizira XV. Dubrovač-ki oldtimer rally, koji će se održati 25. studenog,povodom proslave Dana dubrovačkih branitelja iblagdana Svetog Nikole sa slijedećim programom:okupljanje sudionika u 9 sati na parkingu Luke Gruž,u 10 sati odlazak u povijesnu jezgru - Stradun i u13 sati odlazak sa Straduna. Đuro Deranja

gdje stradavaju najmlađi.Kristina Čunović je dopredsjednica Hrvatskogačitateljskog društva, inicijatorica i koordinatoricaprve nacionalne kampanje za poticanje čitanjanaglas „Čitaj mi!“. Pokrenula je, ali i razvila brojneprograme i projekte: „Bebe u knjižnici“ (osmislilai pokrenula program u Odjelu za predškolskiuzrast Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“);tečaj „Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecurane dobi i njihove roditelje u narodnimknjižnicama“ te nacionalnu akciju prikupljanja idarivanja slikovnica „Čitam, dam, sretan sam -svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj“. Sudjelujeu projektu Čitateljski program za zatvorenike idjecu koji povezuje djecu i roditelje koji su uzatvorima i kaznionicama tako da roditelji, iakoodvojeni, budu na poseban način prisutni u dje-tetovu životu.Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander na početkusvoje karijere postavila je svoj cilj učiniti svakodijete važnim, a što je u ovih 35 godina stručnogi znanstvenog rada i uspjela ostvariti. U svojemdugogodišnjem radu istaknula se u području klin-ičke i zdravstvene psihologije te rada na promi-canju prava djeteta i to osobito zaštite od nasiljanad djecom i među djecom kao i terapijskog radana ublažavanju posljedica nasilja nad djecom. Os-nivačica je udruge Hrabri telefon kao prve savje-todavne linije za zlostavljanu i zanemarenu djecuu Republici Hrvatskoj. Tijekom godina rada svo-ju energiju i iskustvo u radu s djecom uložila je ukampanje podizanja javne svijesti, edukacijustručnjaka za rad sa zlostavljanom i zanemaren-om djecom, poticanje suradnje među različitimstrukama te posebno na promociju volonterstvameđu mladima, budućim stručnjacima mental-nog zdravlja.