1GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

2 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

HNS LIBERALNI DEMOKRATI

Gradonačelniče - ne ratujte!Gradonačelniče - ne ratujte!Gradonačelniče - ne ratujte!Gradonačelniče - ne ratujte!Gradonačelniče - ne ratujte!Od najavljenih projekata niti jedan se nijepokrenuo, a sva predizborna obećanja palasu u vodu. Jer da nije tako Dom umirovljenikabi se gradio, a Lapadska obala širila, jednaod najbogatijih hrvatskih obitelji u gradskublagajnu bi uplaćivala naknada za žičaru,DPDS bi novcem od zidina financirao obnovukanalizacije u povijesnoj jezgri, obećanistanovi za mlade bi se već krenuli graditi...Dubrovnik, 21. studenog 2017. – Ključ uspješnogupravljanja Gradom leži u komunikaciji, ali tu lekcijugradonačelnik Franković očito još nije savladao.Grad po mjeri građana postao je tako Grad po mjeriFrankovića. Svakodnevno svjedočimo odlukamakoje se donose jednostrano i bez ikakvih konzult-acija, kojima se zabranjuje, poništava ili zaustavlja,a doneseno povećanje cijena najma prostora u vlas-ništvu Grada, samo je jedno od sličnih.Dubrovački ugostitelji tako su bez ikakvog upozo-renja stavljeni u situaciju da nekima od njih već od1. siječnja najam skače i za 66 posto. Tako jeobećanje o konzultacijama sa svim stranama prijedonošenja bitnih odluka palo u vodu. Pretpostavlja-

mo da je jednakom brzinom zaborav-io i kako je upravo njegova ruka u Sab-oru bila presudna da se tim istim ugos-titeljima PDV poveća na 25 posto.Odnos gradonačelnika prema ugos-titeljima ipak je samo dio većeg prob-lema, a to je da gospodin Frankovićod dolaska na vlast ne želi komunicir-ati s partnerima nego se nadjačavatisa svima, dok odluke donosi arbitrar-no, prema vlastitom nahođenju. Na tokao gradonačelnik ima pravo i moždabi bilo i podnošljivo kada bi iza njegastajati vidljivi rezultati. Njih međutimnema. Ukupni rezultat dosadašnjegdjelovanja Mata Frankovića na čelu Du-brovnika svodi se na - poništava se,zabranjuje se, zaustavlja se! Od najav-ljenih projekata niti jedan se nijepokrenuo, a sva predizborna obećan-ja pala su u vodu.Jer da nije tako Dom umirovljenika bise gradio, a Lapadska obala širila, jed-na od najbogatijih hrvatskih obitelji ugradsku blagajnu bi uplaćivala nakna-da za žičaru, DPDS bi novcem od zid-

ina financirao obnovu kanalizacije upovijesnoj jezgri, obećani stanovi zamlade bi se već krenuli graditi...Zapravo jedino u čemu je Frankovićuspješan jest zapošljavanje. Dokazaoje to građanima kada je u jednom danuraspisao 21 novi natječaj za mjesta ugradskoj upravi. Moglo bi se slobodnoreći - koliko propalih obećanja, toliko inovozaposlenih. Posljedica toga je daGrad nikada nije imao više zaposlen-ih, a manje pokrenutih i realiziranih pro-jekata te nikad gore odnose sa svimdruštvenim skupinama koje bi mu tre-bale biti partneri. Grad po mjeri Frank-ovića znači zapošljavanje bez mjere,zaustavljanje i poništavanje bez mjere,sukobi bez mjere i u konačnici gubitakGrada po mjeri Frankovića.Za to „zaslugu“ ima isključivo gra-donačelnik Franković koji je lekciju ovažnosti interaktivne komunikacije tre-bao savladati još u osnovnoj školi. Tre-bao, ali očito nije. A možda to i ne želi.

Miho Obradović, predsjednikpodružnice Dubrovnik

PRIOPĆENJE

Zašto nas resorni ministar danima izbjegava?Zašto nas resorni ministar danima izbjegava?Zašto nas resorni ministar danima izbjegava?Zašto nas resorni ministar danima izbjegava?Zašto nas resorni ministar danima izbjegava?Božo Miletić: „Ne znamo tko je autor nacrta Zakona koji pogodujestranoj tvrtki, ugrožava egzistenciju hrvatskih obrtnika i prijetiprometnim kolapsom tijekom turističke sezone“20. studenoga 2017. – PredstavniciUdruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskojobrtničkoj komori, Eko Taxija, Radio Tak-sija Zagreb, Društva autotaksi prijevozni-ka Dubrovnik d.o.o., Udruge za promi-canje auto taksi prijevoza – Radio TaksiSplit i Udruge VG Taxi na današnjoj kon-ferenciji za medije poslali su jasnuporuku vladajućima – autori nacrta no-vog Zakona su nepoznati, njegova reg-ulativa pogoduje interesima strane tvrt-ke, ugrožava egzistenciju hrvatskih obrt-nika i prijeti prometnim kolapsom tijekomturističke sezone.Na samome početku konferencije pred-sjednik Udruženja taksi prijevoznika priHrvatskoj obrtničkoj komori Božo Miletićnaglasio je kako je sramotno da su zanacrt Zakona saznali iz medija.„Mi, članovi radne pod skupine za izraduprijedloga nacrta Zakona o prijevozu ucestovnom prometu ne znamo tko jepripremao ovaj nacrt Zakona, tko su au-tori regulative koja u samoj srži negirazakonitosti ove industrije i cijelio niznaputaka i pravila Europske unije. Re-sorni ministar nas danima izbjegava, aradna skupina koja je očito oformljenazbog zadovoljavanja forme, a ne kakobi doprinijela novoj zakonskoj regulativinije se sastala od veljače ove godine.“,poručio je Miletić.Osim toga, Miletić je naglasio da cilj ni-kako nije osigurati monopol na tržištu,već upravo suprotno.

„Nacrt novog zakona stavlja naglasak naliberalizaciju, a Ministarstvo pomorstva,prometa i infrastrukture naručilo je studi-ju Fakulteta prometnih znanosti koja jas-no dokazuje da Hrvatska ima jedan odnajliberalnijih zakona u Europi. Ta istastudija je jasno predočila da je aplikacijaneadekvatan i neprecizan alat za izračunudaljenosti i cijene u taksi prijevozu, našto upozorava i Europska unija, a samoMinistarstvo je studiju odbilo jer ne po-goduje stranim tvrtkama i lobijima. Osimtoga, prijedlog nacrta Zakona podrazum-ijeva da s jednom izdanom dozvolom tak-sist može pružati usluge na područjucijele Hrvatske. Zamislite situaciju da seu jednom Dubrovniku ili Splitu, tijekomvrhunca ljetne sezone, uputi 1000 auto-mobila i vozača? Nastat će potpuniprometni kolaps koji više nitko neće moćikontrolirati, a lokalna samouprava potičeodrživi razvoj turizma koji će tako biti pot-puno onemogućen“, poručio je Miletić.Drugi važni aspekt je sigurnost uprometu, koja je ovim nacrtom posvezanemarena.„Potpuna liberalizacija podrazumijeva iznatno olakšan proces dobivanja dozvoleza taksi prijevoz, čime se direktno dovodiu opasnost putnici. Bismo li na jednaknačin liberalizirali i avionski promet i znat-no olakšali obrazovanje za zvanje pilota?Mislim da je odgovor svima jasan. Taksiprijevoz ne smije biti iznimka.“, poručio jeVjekoslav Marijanović iz Eko Taxija.

Pravna bitka hrvatskih taksista traje već dvijegodine.„Dvije godine smo upozoravali na to da na tržištupostoji taksi prijevoznik koji apsolutno krši svemoguće zakonske regulative. Sa sigurnošćuznamo da je sudska praksa Visokog prekrša-jnog suda jasno definirala da Uber načinom nakoji pruža usluge direktno krši zakon, a novimnacrtom zakona je, paradoksalno upravo na-građen za to. Međutim, naša pravna bitka ovdjene prestaje – još uvijek očekujemo od Vlade,premijera i resornog ministra unošenje prijekopotrebnih promjena u nacrt Zakona. Ukoliko seto ne dogodi, krenut ćemo s još jačim pravnimaktivnostima usmjerenima prvenstveno protivinstitucija Republike Hrvatske.“, izjavila je odv-jetnica Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskojobrtničkoj komori Doris Košta.Božo Miletić je još jednom upozorio da se ovimnacrtom zakona pogoduje stranoj kompanijinauštrb hrvatskih obrtnika.„Ponavljam, ovim nacrtom Zakona direktno seugrožava egzistencija nas i naših obitelji, a sve ukorist strane kompanije koja uz pomoć dobroplaćenih stranih i domaćih lobista kroji sudbinuhrvatskih obrtnika. Odgovornost snosi resorniministar Butković, ali i ministrica Dalić koja jeopetovano odbijala pozive na sastanak od strane2500 hrvatskih obrtnika. Mi smo stjerani do rubai u ovome trenutku pozivam Vladu i saborskezastupnike da zaštite interese hrvatskih obrtnikai drugih poduzetnika kao i građana. Neki dan jejedna od oporbenih stranaka prezentirala svojplan za ostanak mladih u Hrvatskoj, evo im sadaprilike da se bore za pravu stvar. Ukoliko situaci-ja ostane nepromijenjena, i u narednih dva tjed-na vladajući ne pokažu inicijativu makar za razgo-vor s nama, bit ćemo prisiljeni poduzeti daljnjemjere i o njima ćemo na vrijeme obavijestiti jav-nost.“, zaključio je Miletić.

Enea Hasukić

3GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Postupanje policije u OpuzenuPostupanje policije u OpuzenuPostupanje policije u OpuzenuPostupanje policije u OpuzenuPostupanje policije u OpuzenuPostupajući po dojavi djelatnika ugostiteljskog objektana području Opuzena danas, 16. studenog, oko 14.15sati, policijski službenici Policijske postaje Metković suizvan ugostiteljskog objekta, zatekli 57-godišnjaka u vid-no rastrojenom stanju.Zbog agresivnog ponašanja i vidnog rastrojstva policijs-ki su službenici upotrijebili sredstva prisile te zatražili in-tervenciju Hitne medicinske pomoći nakon čega je od-

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

Tražimo promjene, tražimo Novu RepublikuTražimo promjene, tražimo Novu RepublikuTražimo promjene, tražimo Novu RepublikuTražimo promjene, tražimo Novu RepublikuTražimo promjene, tražimo Novu Republiku- Imamo apsurdnu situaciju, jedan uspješni Dubrovnik, koji setoliko razmahuje nekakvom samohvalom, brojem turista,ostvarenim noćenjima, festivalima, klubovima, taj hrvatski ElDorado ima pad broja stanovnika. Pa tko je tu lud - kazao je,uz ostalo, Vido Bogdanović

Predsjednik Hrvatske seljačkestranke Krešo Beljak, glavni tajnikIlija Čorić te predsjednik Gradske or-ganizacije HSS-a Dubrovnik VidoBogdanović, 19.studenog su u ho-telu Lero održali konferenciju zamedije, na kojoj su predstavili os-novne smjernice za izradu novogprograma stranke, te komentiralisituaciju u državi i u Gradu.„Pred nama su unutarstranačkiizbori. Posljednjih godinu dana smodoživjeli mnoge turbulentne stvari, alidolaskom novog vodstva stranke,došlo je do zaokreta u stranačkojpolitici, a radimo i na tome da dođedo promjena u stranačkoj organiza-ciji i da, što je najbitnije, dođe doizrade novog programa kojeg smokolokvijalno nazvali Novom Repub-likom. Teško je danas naći segmentdruštva koji valja - od sporta, kulture,ekonomije, politike, svih segmena-ta javnog života, možemo reći da sesve potrošilo. Mladi ubrzano odlazeiz zemlje, a politika i političke strankene pronalaze odgovore na pitanjakoje mlade muče. Kada se nema štoreći u politici onda se okreću oneklasične teme - govori se o stvarimakoje nemaju veze s budućnosti, svese više okrećemo prošlosti, i teškomi je naći dan u godini kada se negovori o nekakvim obljetnicama,sjećanjima, memorijalima i slično.Mlade ljude to ne zanima, i po našemmišljenju to je jedan od razloga zbogkojih mladi odlaze jer ne mogu višegledati što se događa. Svaka častprošlosti, narod koji nema svojuprošlost, nema ni budućnost, ali mikao država ne možemo živjeti uprošlosti a to nam se upravodogađa. HSS će ponuditi jednumodernu koncepciju politike kojapodrazumijeva promjenu političkogsustava, promjenu izbornog susta-va, promjenu cikličkog upravljanjadržavom, promjenu administra-tivnog ustroja koja je najnužnija jerimamo sustav koji je prebukiranparazitima, neradnicima, ljudima kojisu na državnim jaslama, a ništa nepridonose, onda sve to skupa nemasmisla i naše društvo ovako postav-ljeno nije održivo. HSS tražipromjene, traži novu republiku, i dabismo došli do tog cilja potrebno je ida se stranački organiziramo, zatosmo danas tu. Potrebno je dignutina noge sve one naše članove i sim-

patizere koji su se u zadnjih 10-15godina zbog loše politike HSS-a pa-sivizirali, i prvi korak je danas kada uStonu imamo prošireni odbor HSS-a Dubrovačko neretvanske županije”- istaknuo je Beljak.“Čini mi se da smo toliko stjerani ukantun, da više nemamo prostora zakoristiti razne makroekonomske,mikroekonomske, financijske načineocjenjivanja stanja u društvu. Ostalaje samo jedna mjera za ocjenjivanjeuspješnosti ovog društva, a to jeraspoloženje mladih stručnih, potent-nih, ambicioznih ljudi. Oni sunažalost rekli ne ovoj državi i susta-vu, i oni odlaze. Bez obzira na

zastave, himne, mimohode, parade, tenkove, avione,jedini pokazatelj za stanje u društvu je raspoloženje ljudina kojima bi trebala ležati i osloniti se budućnost ovedržave. A oni odlaze, nestaju, njihov odlazak je u većinislučajeva konačan. Cilj nekog poštenog političkog djelo-vanja bi bio stvaranje uvjeta da mladi više ne trebajuodlaziti, stvaranje uvjeta da oni koji su otišli se počnuvraćat, te da oni koji nikad nisu ni razmišljali doći u Hr-vatsku, ma koje god nacionalnosti bili, zažele doći živjetiu jednoj prosperitetnoj državi koja im pruža šanse zaugodan život od svoga rada. Vlada koja će se smjetinazvati uspješnom će biti ona koja će stvoriti uvjete daovi rastući pokazatelji odlaska mladih ljudi iz Hrvatskepočnu opadat, da se zaustave i da krenu u suprotnomsmjeru. Ako to bilo koja vlada ne uspije, mi nemamobudućnost, ako nemamo ljudi, nemamo Domovine. Pravije trenutak da se na učenju i stavovima, davno preminu-log Stjepana Radića, čovjeka koji je bio ispred svog vre-mena, a u nekim je stvarima i ispred našeg vremena,iskoriste njegova uputstva da se država tako konfigurirada ovdje bude ugodno živjeti”, kazao je predsjednik du-brovačkog ogranka HSS-a Vido Bogdanović, te se osvr-nuo i na situaciju u Gradu.“Imamo apsurdnu situaciju, jedan uspješni Dubrovnik,koji se toliko razmahuje nekakvom samohvalom, brojemturista, ostvarenim noćenjima, festivalima, klubovima, tajhrvatski El Dorado ima pad broja stanovnika. Pa tko je tulud? Ako je toliko prosperitetno i divno u Dubrovniku,zašto ljudi odlaze? Ja sam čitao kaubojske romane. Unjima, kad bi se negdje otkrilo zlato, ljudi bi išli tamo.Ovdje smo mi, navodno, zlato našli, a opada nam brojstanovnika. Netko u ovoj državi laže. Vrijeme je da sepokrenu političke snage koje će predložiti građanima or-ganizaciju države koja bi trebala omogućiti stabilan život”,poručio je Bogdanović.

dubrovniknet team / foto: Vedran Jerinić

lučeno da je osobu potrebno hospi-talizirati. Prilikom prijevoza u du-brovačku bolnicu, 57-godišnjak jepreminuo u vozilu Hitne medicinskepomoći. Tijelo preminulog se prevozina Odjel patologije dubrovačkebolnice gdje će se obdukcijomutvrditi uzrok smrti.

PS za odnose s javnošćuPU dubrovačko-neretvanske

Andrijana Biskup

OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA ODGOVORNIMA UGRADU I DUBROVAČKO NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Pomognimo našoj sugrađankiPomognimo našoj sugrađankiPomognimo našoj sugrađankiPomognimo našoj sugrađankiPomognimo našoj sugrađanki- Pomognite našoj sugrađanki koja živi u nehumanimuvjetima već duže vrijeme poviše stanice Lapad u na-puštenomn bunkeru - poruke su koje dobivamo od našihsugrađana u zadnje vrijeme preko našeg Eko Fona 020453 850. Znamo za ovaj slučaj o kojemu su dubrovačkimediji već prije nekoliko mjeseci pisali, i to je zaista tužnapriča. Prošlu nedjelju ujutro posjetili smo našu sugrađankukoja je upravo bila u bunkeru dok joj je preko natečenihnogu prelazila oveća pantagana a svud smeće i smradoko nje. Željeli smo popričati malo s njom ali ona je bilajako gnjevna, kaže da je prije spavala u kapelici na Kan-tafigu ali sada je tu i tu joj bolje. Prodaje plastične boce itako živi. A živi u nehumanim uvjetima i još je uz to bole-sna. Ne smijemo zatvarati oči i trebamo pomoći našojsugrađanki što prije da sutra ne bude kasno. I naša sug-rađanka zaslužuje topli dom dostojan čovjeka.

Ne ljubimo riječima, nego ljubimo dje-lima.

Voditeljica projekta „Ti si prijateljmoj, ja sam prijatelj tvoj„

Jadranka Šimunović

4 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

ZA PROMIŠLJANJE

Još neke misli o parku GradacJoš neke misli o parku GradacJoš neke misli o parku GradacJoš neke misli o parku GradacJoš neke misli o parku GradacVeć sam iznio neka razmišljanja o parku Gradac(Glas Grada, br. 237, /02. 10. 2009./, Dubrovnik,2009, str. 3 i na drugim mjestima), pa ću dodatineke prijedloge i opaze, iako nisam nazočiozboru građana u Gradskoj vijećnici 07. 11. 2017.u svezi uređenja parka GradacZa napraviti prohodnijim park Gradac mora imati dodatniulaz/izlaz s Boninova. Ovo je potrebno učiniti jer bi se zasig-urno manje devastacija odvijalo u samom parku ako tamokontinuirano šeću ljudi (barem što se tiče danjeg svjetla).Mislim da čak ni skriveni video-nadzor u potpunosti ne bispriječio devastacije parka (nego napravio dodatnu štetujer bi se netko odvažio uništiti i video-kamere), ali bi spo-radične noćne policijske ophodnje mogle to spriječiti uhodu ili neobveznoj šetnji. Odmah do Orsatove ulice po-trebno je napraviti ulaz na putu (u zidu) i pothodnik ispodputa koji se može spojiti na već postojeće ciglastopopločene skaline koji bi dalje vodili do dijela koji vodi cam-pusom Sveučilišta do parka Gradac. Naime, baš na tomdijelu ispod puta od Boninova je šuplje i takav građevinskipothvat ne bi iziskivao zaustavljanje prometa i veće građ-evinske radove. Već sam upozoravao (i dr. Josip Luetićznatno prije mene) da zgradu Saltarićeve pomorske školene treba srušiti, već obnoviti i prigodno označiti spomen-pločom tu tradicijom ovjenčanu privatnu pomorsku školustarog Dubrovnika (Glas Grada, br. 512, /09. 01. 2015./,Dubrovnik, 2015, str. 35).Ovdje napominjem da se radi o nekadašnjoj zgradi zazarazne bolesnike (tzv. „osamica“), a ex-Bolnica (novo-gradnja 1888. godine) na terenu „Šiškovo na vrh Pila“(između Pila, uzvišenja Gradac i Boninova) sastojala sejoš od četiri zgrade: glavne (bolničke dvorane, sobe up-rave, kuhinja i praonica), zgrade rodilja (tzv. „maternica“),te zgrade mrtvačnice i zgrade za štale (te „bolničke štaleza krave“ proširene su tijekom 1899. godine). Ukupna „pov-ršina prostora na kojem se nalaze te zgrade, zatim okolniparkovi i vrtovi, iznosi 30.625 četvornih [kvadratnih] met-ara“, a „sve zgrade zajedno imaju 28.500 kubičnih met-ara“. Inače, bolnica je neko vrijeme imala i posebnu zgraduza duševne bolesnike ispod Sv. Marije - tzv. „kuću za lude“,što je izazivalo i proteste građana. Bolnica je 1910. godinenabavila „stroj za raskuživanje“ koji je smješten u tadaizgrađenu „kućicu“. (Ivo Perić, Organizacija i djelovanjepokrajinske bolnice u Dubrovniku od izgradnje njene novezgrade do prvog svjetskog rata, Anali Zavoda za povijesneznanosti IC JAZU u Dubrovniku, sv. XXII-XXIII, Dubrovnik,1985, str. 182, 192, 206, 208, 216). Inače, „šiško“ ili „šušak“(u Poljicima) je „onaj koji ošiša kosu pri glavi“, a poznato jei dubrovačko ime Šiško (Bunić, Menčetić), kao i toponimiŠiškovac (bara u okolici Vrpolja blizu Đakova), Šiškovajama (Šiškovka, okolica Trebarjeva blizu Siska, jer je naŠiškovoj zemlji tekla/išla „predora“) i dr. (AkademijinRječnik, sv. 73, Zagreb, 1961, str. 639-640).Budući otudni uzobalni prolaz od Boninova do parka Gra-dac treba očistiti i urediti, a kako je ipak na uzvisini, potreb-no je staviti metalni cijevni pasaman (rukohvat) zbog sig-urnosti prolaska ljudi. Ispod, prema moru, nalazi se mjes-to samoubilačkih aspiracija pojedinaca, a ispod bi se moglaurediti plaža prigodnog imena „Skok“ (tu samoubojice višene bi skakale jer bi ispod Boninova i iznad plaže bio pri-godni odskočni okrugli „trapez“ odnosno „trampolin“ - šaluna stranu). Do plaže je nekad postojao prolaz koji je pot-puno zapušten i pogibeljan, pa je tu potrebno napravitiskaline. Ono što dalje slijedi je potpuno zapušten i zarast-ao campus (doslovno, „polje“ ili konkretno pustopoljina).Iako ne znam kako uživo izgledaju campusi Cambridgea i

Oxforda, ali ovaj naš zasigurno nijena ponos stanovnika Dubrovnika. Tablago rečeno katastrofa od prolazamože poslužiti za dolazak do mora,preko daščara (valjda neke vizualnobajkovite zabrane za građane), te os-tataka jela i raznih „sredstava“ za kon-zumaciju istog. Svojevremeno je bioi jedan štramac (valjda za potrebuako netko tijekom šetačke avanturepadne u nesvijest). Na moru je tak-ođer jedan potencijalni prostor zaplažu „Sub-Unidu“ ispod Sveučilišta(ex-Bolnice), ali kako je taj prostorizrazito oštrih stijena, potrebno ga jemalo betonirati (uostalom, takva rje-šenja postojeća su na Dančama /Špiljici/ odnosno „Ispod Juga“ – tajprostor na relaciji „Danče - IspodJuga“ također može biti potencijal-no nasut većim sekama, pa ondažalima u svrhu proširenja i spoja plažeodnosno kupališta popularno i sveo-buhvatno zvanog „Danče“). Nisamza daljnji lungomare (/uz/obalni put)od ispod ex-Bolnice do KIKS-a (Ku-pališta ispod kina „Slavice“) i dalje (doČingrije) jer mislim da bi bio teže iz-vediv i nepotreban: kupališta su takoja treba uređivati za rasteretiti onaveća, već postojeća. Tako je jednokupalište moguće dodatno ispodŠulića, na nepristupačnim stijenama,ako bi se sa Graca napravili skalini ipasaman do tog za sunčanje i ku-panje neiskorištenog dijela uvale. Tuje pak malo problematična visina i pi-tanje kako ukopati i izvesti skalinaduu neposrednoj prekoputnoj bliziniskalina do ribnjaka.„Povrh Danača, u parku Gradac nala-zila se ‘ecclesia sancte Marie de Pil-lis’ [crkva Sv. Marije od Pila] (1302.godine). (Josip Lučić, Historijska to-pografija dubrovačke Astareje /dogod. 1366./, Anali Historijskog insti-tuta JAZU u Dubrovniku, god. VIII-IX /1960.-1961./, Dubrovnik, 1962, str.294). Još 1436. godine određene suneke kuće na Gracu (kuće Crijevića iProdanellija?), te su dodatnoizgrađene neke barake u svrhu karan-tene, pa je taj lazaret bio u uporabi itijekom cijelog XVI. stoljeća. Od laza-reta su, između ostalih, očuvaniogradni zid koji je 1930. godine„djelomično porušen pri uređenjuparka Gradac“ i cisterna „u napušte-nom stanju“. Budući nisu poštovaliodredbe o nemiješanju posluge izdravih ljudi i u svezi prijenosa robeiz karantene, grobari Mihoč MirkovićRiječanin i Živan Pupak osuđeni suna smrt početkom 1383. godine, teobješeni na Dančama „isturenoj hri-dini nasuprot Lovrijencu, koja se još idanas zove ‘Vješala’ ili ‘Stratište’.“(Vladimir Bazala, Pomorski lazareti ustarom Dubrovniku, Zbornik Du-

brovačko pomorstvo, Dubrovnik,1952, str. 298-300).Na samom Gracu, kao usputnomdijelu do ulice Don Frane Bulića (poimenu vrlog arheologa čija je oronu-la i oštećena ploča na zidu Gospe odDanača), nalazi se predio od skalinado ribnjaka. U taj dio moguće je uko-pati (i gornjim dijelom ponovno zatr-pati - vratiti u prvobitno stanje) jednugaleriju-caffe „DUB“ i urediti je zapisi-ma i slikama. „Sinopsis“ za takvo neš-to - razvitak i djelovanje Društva pri-jatelja prirode „Dub“ na neki načinostao je u zapisima gospara dr. Fra-na Dabrovića (1900.-1954.) koji su u13 nastavaka tiskani kao feljton „Trag-om DUBovih djela“ u lokalnom tiskuod 23. 07. do 15. 10. 2003. godine.Ulaz bi bio s lijeve ili desne strane, doskalina za park Gradac. Znači, ni-kakve stolice, stolovi, banci i sličnona tom vanjskom dijelu do ribnjaka.Ispod, između tih skalina i IUC-a (ex-Preparandije) postoje garaže odnos-no mogućnost ukopa jedne većegaraže u brdo/glavicu, uz prethodnamožebitna speleološko-arheološkaistraživanja. Samo parkiralište naGracu treba malo srediti (prethodnoarheološki makar sondirati), te pre-cizno odrediti parkirališna mjesta jerako je već područje takvo kakvo jest,prostor treba krajobrazno omeđiti(raslinjem), kako sam već pisao.Ovo sve govorim imajući na umu„cijenu“ koštanja uređenja, kao i toda su stari Dubrovčani još u XIV. stol-jeću donijeli Zakon o dopuštenoj razi-ni krcanja tereta na brodovima, a takvizakoni u tzv. Zapadnim zemljamadoneseni su tek u XVII. i XVIII. stol-jeću. Tako prije izvedbenih radovanatječajno treba limitirati gornju razinukoštanja, pa onda javnom nabavomtražiti najjeftiniju ponudu (ne ulazećina ovom mjestu u blesavost, neza-konitost i neustavnost inačica „najjef-tinija“ i „najpogodnija“ ponuda jer toništa ne vrijedi ako u korijenu nije lim-itirana gornja ispodastronomskagranica). Znači, ne može nešto ko-štati (izmislimo primjer/ice/) 60 miliju-na kuna, čak ni 6, ako materijala nijebilo ni 600.000 Kn (recimo da bi ovajzadnji iznos za materijal /cimenat beztucanika i nemorskog riječnog pijes-ka kojeg nerazložno više gotovo nit-ko ne koristi/ dostatan bio za fugiraticijele gradske zidine s vanjske stranei to dva puta - oko 12.000 vreća ci-menta). Za fugirati kameni zid ne tre-ba vam projekt, ne treba vam čak niruka koja će bacati šut u more (dokispod nema ljudi), ne treba vam čakni puno pameti (dapače, bez uvr-ijede!), već možda ponešto umješ-nosti i pukog poštenja. Jer civilizacijese ionako sunovraćuju u nepovrat

5GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

HSS i NOVA REPUBLIKA

Potrošeno, nema više...Potrošeno, nema više...Potrošeno, nema više...Potrošeno, nema više...Potrošeno, nema više...Čak i slogan „Vjera u Boga i seljačkasloga“ koji su od njih preuzeli nisu ustanju istinito, u duhu radićevštineinterpretirati. Stjepan Radić jegovorio, na primjer, u StepinčevomuKrašiću u rujnu 1924.:„Stari satrapskipopovski ugled raspao se kao štonestaje gusta magla na suncu. Narodje prestao da vjeruje u popa, ali zatonije izgubio svoje kršćanske vjere.Time je najbolje oborena u prah onapopovska doskočica, da oni čuvajuvjeru u narodu. Ne čuvaju je oni, negoje čuva narod od njih“Hrvatskoj suvišna, a desperadosima (du-brovački: disperadunima) ala Krešo izSamobora, Vido iz Grada ili Jabmo iz Metk-ovića bogomdana stranka održala je nekidanu Lera konferenciju za novinare na kojoj jenajavila temeljitu reorganizaciju stranke iizradu novog programa, kojega da su„kolokvijalno nazvali Novom Republikom“.Predsjednik HSS-a Samobor dao je katas-trofičnu dijagnozu postojećeg stanja: nemasegmenta društva, od sporta do politike, kojinije potrošen. Poseban je akcenat metnuona odlazak mladih iz ove besperspektivnezemlje u kojoj političke stranke i političari,osim valjda HSS(ovac)a, kronično nemajuodgovora na probleme koji muče mlade, pakada se nema što reći u politici onda se oni,osim valjda HSS(ovac)a, okreću temamakoje nemaju veze s budućnošću, nego setone sve dublje i sve beznadnije u prošlost,danonoćno se mladima prdoklači onekakvim obljetnicama, sjećanjima, memo-rijalima. Mlade to ne zanima i zato odlaze.Svaka čast prošlosti, kazao je, ali mi kaodržava ne možemo živjeti od prošlosti. Pa suon, odnosno oni iz duboke hrvatske prošlostiiskopali HSS (što je inače kratica za „Ha-es-es“, je se u HSS-u uvriježilo, a u „Novoj Re-publici“ bi tokalo, ako ne i formalno zabrani-ti, a onda sugerirati da se puno ime strankezbog svoje kontradiktornosti odnosno anak-ronosti što rjeđe rabi), koji „će ponuditi jed-nu modernu koncepciju politike koja podra-zumijeva promjenu političkog sustava,promjenu izbornog sustava, primjenucikličkog upravljanja državom, promjenu ad-ministrativnog ustroja koja je najnužnija jerimamo sustav koji je prebukiran parazitima…što sve skupa nema smisla i naše društvoovako postavljeno nije održivo. Zaključio je:„HSS traži promjene, traži novu republiku, ida bismo došli do toga cilja potrebno je dase stranački reorganiziramo, zato smo dan-as tu.“ Da, na primjer, u Dubrovniku potroše-noga Vida zamijene mlađahnim Bogda-novićem Koji se u svom stilu efektno na-dovezao na Predsjednikove riječi: „Ostala jesamo jedna mjera za ocjenjivanje uspješnostiovog društva, a to je raspoloženje mladihstručnih, potentnih, ambicioznih seljaka, par-don pogriješio D.K., ljudi… Vlada koja će se

smjeti zvati uspješnom će bitiona koja će stvoriti uvjete daovi rastući pokazatelji odlaskamladih ljudi iz Hrvatske počnuopadati… Ako to bilo koja vla-da ne uspije, mi nemamo lju-di, nemamo Domovine. I ondaje pokušavajući dati neki smis-ao svojoj stranci, nazočnomupredsjedniku iste, sebi kaočlanu, odnosno pokušavajućiodgovoriti na pitanje koje per-manentno vrišti nad svima nji-ma: Čemu Radićev HSS dan-as u Hrvatskoj?, dokrajčiosvaku iluziju da bi današnji Bel-jak-Bogdanović-Gabrićev HSSbio makar i dostojan sljedbe-nik „davno preminulog Stjep-ana Radića, čovjeka koji je bioispred svoga vremena, a unekim stvarima i ispred našegvremena“, pa da je pravi tre-nutak da se „iskoriste njegovauputstva da se država takokonfigurira da ovdje budeugodno živjeti“. Dva „uputstva“braće Radić koja bi čak mogladostajati da se osmisli obnovanjihovoga HSS-a u današnjojHrvatskoj, a u kojima su oni de-finitivno bili ispred Krešovoga iVidovoga vremena, sposob-nosti i muda su: dosljedni anti-klerikalizam i svijest o nužnostipolitičke suradnje s (hrvatskim)Srbima.Čak i slogan „Vjera u Boga iseljačka sloga“ koji su od njihpreuzeli nisu u stanju istinito, uduhu radićevštine interpretirati.Stjepan Radić je govorio, naprimjer, u StepinčevomuKrašiću u rujnu 1924.:„Stari satrapski popovski ugledraspao se kao što nestaje gus-ta magla na suncu. Narod jeprestao da vjeruje u popa, alizato nije izgubio svoje kršćan-ske vjere. Time je najboljeoborena u prah ona popovskadoskočica, da oni čuvaju vjeruu narodu. Ne čuvaju je oni,nego je čuva narod od njih.“Ili 1926. u „Novoj reviji“:„Ja sam nekad držao mnogodo kulturnog i nacionalnog radabosansko-hercegovačkih fran-jevaca, ali sam se najzad ra-zočarao i uvidio da su to ljudineiskreni i lašci. Čitav njihovživot i nacionalni i kulturni radnije ništa drugo nego zagluplji-vanje toga naroda s tendenci-jom da ga onda mogu lakšeguliti i pljačkati. Ukoliko je tajnarod još neprosvijećen, nep-ovjerljiv i zaostao, to je jedinonjihova zasluga, jer su ga oni

tako učili. Crkvu, propovjeda-onicu i ispovjedaonicu isko-rišćavali su i iskorišćavaju samou svoje niske i sebične svrhe. Tosu vrste zelenaša koji deru nar-od, imaju svoje banke i zajmesirotinji novac uz zelenaške ka-mate. Oni državu samo lažu dane mogu dograditi svoju školu,i ja ću nastojati ne da jepotpomažem, nego da jezatvorim. Moja je glavna brigada rastavim narod od njih. FraDidak Buntić je bio lažac i varal-ica, a najmanje je prijatelj toganaroda…“Dakle, (bezuvjetna) vjera uBoga, ali nikako i bezuvjetnavjera u kler. Imaju li današnjilideri tzv. HSS-a petlje išta slično„iskomunicirati“ makar i samosvome nesuđenom pomlađen-om članstvu, kad već nemaju bi-račkome tijelu?A što se seljačke sloge tiče,Stjepan Radić je čak i u zadn-jim danima života, u agonijiizmeđu Račićevog atentata20.lipnja i smrti 8.kolovoza 1928.zagovarao slogu svekolikog sel-jaštva, poglavito hrvatskoga isrpskoga, odnosno političkogsaveza srpskog i hrvatskog nar-oda (u Hrvatskoj). U tom smislubi čak i ova inauguracija HSS-ove politike novoga kurc…, par-don, kursa baš u „građanskom“Dubrovniku - umjesto u(agri)kulturno i demografski dev-astiranoj Slavoniji i/ili Baranji, Licii/ili Baniji, ili barem Konavlima -mogla biti osmišljena ako bi senaslonila na velebno „skupštin-sko zborovanje“ StjepanaRadića i Svetozara Pribićevića injihove Seljačko-demokratskekoalicije održano na, ko da jeSeverina pjevala, dupkom pun-om Stradunu niti mjesec danaprije skupštinskog atentata uBeogradu... Ako to može utješ-iti HSS-ovce, još je bezveznije udanašnjoj Hrvatskoj obnavljatipravaštvo odnosno domobran-stvo odnosno ustaštvo poputnotornog nam Željka iz Gradaodnosno potpuno mu već do-rasloga Boška porijeklom (no-vohercegovački: podrijetlom) izHercegovine.

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo... uosta-lom mislim da treba ukinuti: 1)hrvatsko državljanstvo svimakoji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2)Ministarstvo turizma; 3), a mos-tu preko Rijeke dubrovačkevratiti njegovo časno, izvornoime – Most Dubrovnik.

bez obzira na trampo-linska rješenja. Du-brovačku slobodarskupolitiku ne neki je načinočuvala štedljivost, arastrošnost nije(po)štedjela niti jednucivilizaciju u povijesti.Tradicija, obilje i siro-maštvo (u kulturnom,duhovnom ili u općel-judskom smislu)neizostavan su zalogprolaznosti koja je kaosmrt: klica usponauvijek iza sebe krije padi donosi propast.Zakonitost zemljišta(Zakon o vlasništvu iodnosni paragraf-izdanci pravne mul-jevite rijeke), te prepu-cavanja oko vlasništva(pomorskog dobra isvega onog lošeg štoide uz to) temelje imajuu rimskom pravu koje jeslužilo za ozakoniti pl-jačku, palež i otimačinurimskim vojnika i „baš-tinika“ Rimskog Carst-va (nakon /pravnog/„kaosa“ ide uspostavareda putem „hidraulike“prošlosustavnih rješen-ja), pa je zanimljiv jedand(r)ugi podatak o vlas-ništvu izvora Rijeke du-brovačke. Naime,„držalo se da je izvorvlasnost posjednikamlinova [Kisića] ili bar-em da on ima neko pra-vo na njega. Međutim,ovaj prijedlog međuostalim donosi i čin-jenično stanje o vlas-nosti izvora, tj. da je iz-vor Rijeka sastojeći sečestice 443 K. O. Ko-molac i čestice 504 K.O. Rožat uknjižen najavno dobro bezikakvog uknjiženog ter-eta u bilo čiju korist. Za-nimljivo je da je trebaloništa manje nego 27godina da se to utvrdiodnosno da neko odOpćine pregleda zeml-jišne knjige.“ (LukšaBeritić, Dubrovačkivodovod, Anali Histor-ijskog instituta JAZU uDubrovniku, god. VIII-IX/1960.-1961./, Du-brovnik, 1962, str. 112).Mašala.

Đivo Bašić

6 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

O NOVOM KOLEKTIVNOMUGOVORU ZA DJELATNIKE UKULTURNIM USTANOVAMA

Započeli pregovoriZapočeli pregovoriZapočeli pregovoriZapočeli pregovoriZapočeli pregovoriZamjenica gradonačelnika JelkaTepšić sa suradnicama održala je21.studenoga radni sastanak spredstavnicima članova Hrvatskogsindikata djelatnika u kulturi, a temaodržanog sastanka bio je prijedlognovog kolektivnog ugovora zadjelatnike ustanova u kulturi Gra-da Dubrovnika.

Na održanom sastanku istaknuto je kako je ciljzajedničkim dijalogom te argumentiranomraspravom usuglasiti odredbe novog kolek-tivnog ugovora na zadovoljstvo svih uključenihstrana. Zamjenica Tepšić kazala je kako GradDubrovnik prati potrebe svojih kulturnih ustano-va i brine o kvaliteti provođenja kulturne poli-tike.“Sigurno je da svi želimo biti zadovoljni isho-dom ovih pregovora i upravo zato moramouložiti puno truda i strpljenja kako bi krajnji ishodbio kolektivni ugovor kojim će biti zadovoljni nesamo Grad kao poslodavac već i djelatnici ukulturnim ustanovama. Uvijek može biti pobol-

jšanja i promjenakoje vode boljemstatusu i upravo toželimo postići naovim radnim sastan-cima”, istaknula jezamjenica Tepšićdodajući kako je ciljnovog kolektivnogugovora uskladitimaterijalna pravadjelatnika u kul-

turnim ustanovama s kolektivnim ugovorom zaslužbenike i namještenike u upravnim tijelimaGrada Dubrovnika.Glavna tajnica Sindikata djelatnika u kulturi Lju-bica Pilić pozdravila je stav Grada Dubrovnikaističući kako su njihova iskustva i dosadašnjasuradnja s Gradom uistinu pozitivna. Naglasilaje da kolektivni ugovori uvode red ne samounutar Grada kao poslodavca već i unutar samihustanova.Na prijedlog glavne tajnice Pilić na ovom sas-tanku se započelo s čitanjem prijedloga ugo-vora kako bi se definiralo koji dijelovi su sporni,a koji nisu te kako bi se krajnji stavovi usuglasilisa svim predstavnicima članova Hrvatskogsindikata djelatnika u kulturi te u konačnici pred-stavili Gradu Dubrovniku. Nakon usuglašavan-ja stavova članova Hrvatskog sindikata djelat-nika u kulturi vezanih uz pojedine dijelove no-vog kolektivnog ugovora održat će se novi sas-tanak na kojemu će se nastojati riješiti svenedoumice koje se mogu pojaviti.Zamjenica Tepšić kazala je i kako je cilj oveGradske uprave što prije provesti sve potrebneradnje, završiti proces pregovaranja i potpisatisporazum.

URED GRADONAČELNIKA

Gradonačelnik u Vukovaru i VinkovcimaGradonačelnik u Vukovaru i VinkovcimaGradonačelnik u Vukovaru i VinkovcimaGradonačelnik u Vukovaru i VinkovcimaGradonačelnik u Vukovaru i VinkovcimaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima u petak,17. i subotu 18. studenog boravio je u gradu prijatelju Vukovaru povo-dom obilježavanja “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine”.U sklopu posjeta Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gradonačelnikje u petak, 17. studenog posjetio dječji dom “Sveta Ana” u Vinkovcimapovodom uključivanja Grada Dubrovnika u humanitarni projekt „Dobriljudi djeci Hrvatske“ kojeg dugi niz godina provodi zaklada Hrvatske pošte„Vaša Pošta“.Prigodom posjeta gradonačelnik se susreo s ravnateljicom domaZrinkom Mikić i inicijatoricom projekta te upraviteljicom Zaklade “VašaPošta” Senkom Klarić.

ZA POMOĆ U ORGANIZACIJI I PROVEDBI 25.OBLJETNICE OSLOBOĐENJA JUGA HRVATSKE

Dodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceSvečanost dodjela zahvalnica institucijama,ustanovama i privrednim subjektima za sudjelo-

vanje u proslavi 25. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske održana je 16.11. u vojn-om kompleksu Kupari, a zahvalnice je u ime Ministarstva obrane, Glavnog stožeraOružanih snaga Republike Hrvatske uručio zapovjednik Hrvatske kopnene vojske ičelnik Provedbenog stožera OS RH, general-pukovnik Mate Ostović.U ime Grada Dubrovnika zahvalnicu za nesebičnu pomoć i suradnju u organizaciji iprovedbi svečanosti obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija “Oslo-

bađanje juga Hrvatske” primio je privremeni pročelnikUpravnog odjela za gospodarenje gradskom imovin-om Zdenko Medović.„U pripremi i provedbi ove vrlo značajne aktivnosti, krozkoju smo se prisjetili naše nedavne prošlosti i odalipočast svim braniteljima i osloboditeljima Dubrovnika ijuga Hrvatske, ostvarili smo izvanrednu suradnju tedobili Vašu potporu bez koje bi bilo nemoguće orga-nizirati i provesti svečanost“, istaknuo je general-puk-ovnik Ostović prilikom dodjele zahvalnica.Zahvalnice su uručene i gradskim komunalnim društvi-ma Sanitat, Čistoća, Vrtlar i Libertas, javnoj ustanovi ukulturi Dubrovačke ljetne igre, Kinematografima Du-brovnik, Kazalištu Marina Držića i Muzeju Domovin-skog rata kao i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Jav-noj vatrogasnoj postrojbi Dubrovački vatrogasci,Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskojpostaji Dubrovnik, Carinskoj upravi Dubrovnik, Žup-anijskoj lučkoj upravi, Lučkoj kapetaniji, Općoj bolni-ci, Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvan-ske županije, Gradskom društvu Crvenog križa, Pov-ijesnoj vojnoj postrojbi „Dubrovački trombunjeri“ iDruštvu prijatelja dubrovačke starine te hotelima Pres-ident i Adriatic.

7GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

8 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

FORUM MLADIH

Izložba „Rukama složeno“Izložba „Rukama složeno“Izložba „Rukama složeno“Izložba „Rukama složeno“Izložba „Rukama složeno“Cjelogodišnja manifestacija Grada Dubrovnika“Forum mladih” nastavlja se izložbom “Rukamasloženo” koja će se održati od 22. do 27. stude-nog. Svečano otvaranje izložbe, na kojoj će se

POKRENUT PROJEKT

„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik za„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik za„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik za„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik za„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik zadjecu Vukovarsko-srijemske županije“djecu Vukovarsko-srijemske županije“djecu Vukovarsko-srijemske županije“djecu Vukovarsko-srijemske županije“djecu Vukovarsko-srijemske županije“Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković sa suradnicimaposjetio je u petak, 17. studenogdječji dom Sveta Ana u Vinkovci-ma povodom uključivanja GradaDubrovnika u humanitarni projekt„Dobri ljudi djeci Hrvatske“ kojegdugi niz godina provodi zaklada Hr-vatske pošte „Vaša Pošta“, odnos-no povodom pokretanja nove inici-jative „Ljubav na kvadrat - Grad Du-brovnik djeci Vukovarsko-srijemskežupanije“.Gradonačelnik Franković, pred-sjednik Gradskog vijeća Marko Po-trebica te privremene pročelniceUpravnog odjela za poslove gra-donačelnika i UO za europske fon-dove, regionalnu i međunarodnusuradnju Marijeta Hladilo i ZrinkaRaguž susreli su se s ravnateljicomdoma Zrinkom Mikić i inicijatoricomprojekta te upraviteljicom Zaklade“Vaša Pošta” Senkom Klarić.Humanitarni projekt „Dobri ljudi dje-ci Hrvatske“ pokrenut je s ciljempružanja novčane potpora štićenici-ma domova za nezbrinutu djecu ito tako da se za vrijeme boravkadjeteta u domu na njezino/njego-vo ime uplaćuje polica životnogosiguranja u protuvrijednosti 6000eura. U tu svrhu prikupljena sred-stva štićenicima se isplaćuju postjecanju punoljetnosti i nakon na-puštanja doma u obliku rente, a

služe im za pokrivanje troškova os-novne egzistencije – stanarine irežija kroz period od dvije godine.Grad Dubrovnik se u rad Zakladeuključio još 2016. godine i to upra-vo na inicijativu tadašnjeg predsjed-nika Gradskog vijeća, a današnjeggradonačelnika Mata Frankovićaosiguravši sredstva za troškove pol-ica životnog osiguranja za ukupnočetvero djece, a prema iskazanimpotrebama od strane doma SvetaAna te u dogovoru Zaklade i Gradaove godine pokrenuta je inicijativa„Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnikdjeci Vukovarsko-srijemske žup-anije“.Naime, u proračunu za 2018. god-inu Grad Dubrovnik će u okvirumjere „Potpora djeci bez roditeljskeskrbi-korisnicima dječjih domova“rezervirati sredstva u iznosu 200.000kuna. Sredstva će se iskoristiti zatrošak polica životnog osiguranja zajedanaestoro djece korisnika domaSveta Ana Vinkovci u dobi od 9 do17 godina čime će sva djeca kojatrenutno borave u domu nakon na-puštanja institucionalne skrbi bitizbrinuta te će im se olakšati početaksamostalnog života. „Ovaj projekt pokazao nam je koli-ko Grad Dubrovnik može pomoći iizvan svojih administrativnih grani-ca i uvijek ćemo vam biti na raspol-aganju“, kazao je gradonačelnik

ZAJEDNICA ŽENA HDZ-aKATARINA ZRINSKI DNŽ

U VukovaruU VukovaruU VukovaruU VukovaruU VukovaruPo prvi put u organizacijiZajednice žena HDZ-a Ka-tarina Zrinski članice Zajed-nice žena s područja Du-brovačko- neretvanskežupanije pod vodstvomžupanijske predsjedniceMarine Sambrailo boravilesu u Vukovaru naobilježavanju obljetnicekako bi dostojanstveno iprimjereno odale počastsvim sudionicima obraneVukovara grada - simbolahrvatske slobode. Ovomprilikom želimo se zahvalitipokroviteljima puta Mini-starstvu obrane, ministruTomislavu Medvedu,državnoj tajnici Ministarstvabranitelja Nevenki Benić teUdruzi branitelja OpćineKonavle.Županijska predsjednica

HDZ-a Zajednice žena

Franković iskazavši želju za značajnijom suradnjom izmeđudječjeg doma Sv. Ana Vinkovci i dubrovačkog doma zadjecu i mlađe punoljetne osobe Maslina.Osim što će realizacijom inicijative „Ljubav na kvadrat ”Grad Dubrovnik potrebitu djecu doma Sveta Ana ispratiti upunoljetnost dodatnu dimenziju cijeloj priči daje i činjenicada u okviru ovog doma sigurnost pronalaze nezbrinuta dje-ca s cijelog područja Vukovarsko-srijemske županije, ukl-jučujući i Grad Vukovar, heroj Domovinskog rata i gradprijatelj od 1993. godine te stoga ova inicijativa predstavljaznačajan doprinos brojnim projektima suradnje dvaju gra-dova.Projektom „Dobri ljudi djeci Hrvatske“ do sada je zbrinuto403 djece iz 20 dječjih domova diljem Hrvatske, ugovorenesu police osiguranja na njihovo ime vrijedne više od 18milijuna kuna. Zahvaljujući ovoj vrijednoj inicijativi Zakladei brojnim donacijama ukupne vrijednosti 144 tisuće eurazbrinuta su i djeca štićenici Doma Maslina u Dubrovniku.Zaklada „Vaša Pošta“ neprofitna je organizacija utemelje-na 2010. godine koja od samog početka djelovanja uživapodršku više od 200 donatora iz područja privatnih,državnih, javnih poduzeća, osoba iz javnog života, novi-nara, umjetnika, sportaša te fizičkih osoba, ali i Ureda pred-sjednice RH, Ministarstva financija, resornog Ministarstvademografije, obitelji, mladih i socijalne politike i Ureda dječjepravobraniteljice.

HUMS OB DUBROVNIK

U KoloniU KoloniU KoloniU KoloniU Kolonisjećanja usjećanja usjećanja usjećanja usjećanja uVukovaruVukovaruVukovaruVukovaruVukovaruMedicinske sestre iz Dubrovni-ka prvi put poslije Domovinskograta u organizaciji Hrvatskeudruge medicinskih sestara suposjetile grad Vukovar, bolnicuu Vukovaru i sudjelovale zajed-no sa kolegicama iz Osijeka iNašica u Koloni sjećanja. Nad-amo se kako će ovakvi odlascipostati uobičajeni svaku godinu.Ovom prilikom zahvaljujemo sesvim sponzorima koji su namomogućili odlazak u Vukovar.

Predsjednica HUMS-a OBDubrovnik, Perica Klokoč

predstaviti rukotvorine dubrovačke djece i mladih izdubrovačkih osnovnih i srednjih škola te učeničkihdomova i centra za mlade održat će se 22. studenogs početkom u 18 sati u prostorijama Umjetničke galer-ije Dubrovnik koja je partner Grada u ovoj manifest-aciji.

9GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

10 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Započeo mjesec borbe protiv ovisnostiZapočeo mjesec borbe protiv ovisnostiZapočeo mjesec borbe protiv ovisnostiZapočeo mjesec borbe protiv ovisnostiZapočeo mjesec borbe protiv ovisnostiSvake godine u razdoblju od 15. studenog do 15. prosincau Republici Hrvatskoj obilježava se „Mjesec borbe protivovisnosti“Na području Policijske uprave du-brovačko-neretvanske u naredn-om razdoblju provesti će se niz ak-tivnosti koje imaju za cilj podizan-je razine svijesti javnosti na prob-lem svih oblika ovisnosti. Tako će

policijski službenici, samostalno iuz partnere, održati edukativna pre-davanja u osnovnim i srednjimškolama, postaviti informativneštandove i pojačano djelovati nasuzbijanju svih nedozvoljenih sred-

stava koje izazivaju ovisnosti. U prvih 10 mjeseci 2017. go-dine na području Policijske uprave dubrovačko-neretvan-ske evidentirano je 149 kaznenih djela iz domene kriminalitetadroga i 687 prekršaja iz Zakona o suzbijanju opojnih droga.Što se tiče zapljena droga, evidentirano je 836 zapljena ra-zličitih oblika droga, koje su oduzete od 746 osoba, dok sunajzastupljenije zapljene marihuane (90,6 kg). Jedna takvaaktivnost održana je 15. studenog u srednjoj Turističko-ugos-titeljskoj školi u Dubrovniku kada je roditeljima učenika prvihrazreda srednje škole od strane djelatnika Županijskog zavo-da za javno zdravstvo i policijskih službenika održano pre-davanje o ovisnostima, odgovornostima i kažnjivim pona-šanjima djece i mladih. Roditelji su upoznati kako prepoznati

ovisnosti, kada i gdje potražiti pomoć, a pose-bice im je skrenuta pozornost na nove/popu-larne i lako dostupne sintetičke droge koje senabavljaju u tzv „smart“ shopovima. Porededukacija pojačat će se:- aktivnosti u prometu te testiranje vozača naprisutnost droga i alkohola u organizmu-aktivnosti na graničnim prijelazima u ciljusuzbijanja međunarodnog krijumčarenja dro-ga-kontrola prodaje i usluživanja alkohola, teprodaje cigareta i igara na sreću maloljetnici-ma-poštivanja gradskih Odluka o zabrani kon-zumiranja, nošenja i posjedovanja alkoholnihpića u Gradu Dubrovniku i Gradu Metkoviću.PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-

neretvanske Andrijana Biskup

U RASPOREDU DOLAZAKA BRODOVA NA KRUŽNIMPUTOVANJIMA U SEZONI 2018.

Postignuti značajni pomaciPostignuti značajni pomaciPostignuti značajni pomaciPostignuti značajni pomaciPostignuti značajni pomaciGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić održali su22.studenoga radni sastanak s ravnateljem Lučke up-rave Dubrovnik Blažom Pezom i članovima Upravnogvijeća na kojem se razgovaralo o rasporedu dolazakabrodova na kružnim putovanjima u sezoni 2018. god-ine.Ravnatelj Pezo ovom prilikom izvijestio je gradonačelni-ka i Upravno vijeće o rezultatima kontinuiranih naporaLučke uprave usmjerenih prema disperziji termina dola-zaka brodova unutar dana. Naime, već je za iduću se-zonu postignut opipljiv napredak u odnosu na situacijukakvoj smo svjedočili prethodnih godina, a isti je posveusklađen sa stavovima Grada Dubrovnika o očuvanjujedinstvene dubrovačke baštine uz istodobno podizan-je kvalitete ukupnog turističkog proizvoda destinacije izadovoljstva svih gostiju.Postignutim rasporedom u velikoj se mjeri izbjegavajuistovremeni dolasci i odlasci brodova, a čime seonemogućuje i prelazak utvrđenog broja od 4000 gos-tiju s brodova na kružnim putovanjima koji povijesnujezgru grada posjećuju u istom terminu.Istaknuto je tako kako je u cijeloj sezoni tek pet danakad će u Dubrovnik doći više brodova čiji će se terminiuplovljavanja preklapati, no koordinacijom aktivnostinadležnih službi u tim danima primjenjivat će se us-postavljene mjere koje su i ove godine dale željene re-zultate.Gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo ovimpozitivnim trendovima te podsjetio kao će Grad Du-brovnik i svi uključeni partneri nastaviti raditi na iznalaskuoptimalnih rješenja za 2019. godinu, a čemu će znača-jan obol dati stručna radna grupa formirana u suradnji skrovnim udruženjem cruise industrije Cruise Lines In-ternational Association (CLIA).

ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

Poziv za predlaganje kandidata za javnaPoziv za predlaganje kandidata za javnaPoziv za predlaganje kandidata za javnaPoziv za predlaganje kandidata za javnaPoziv za predlaganje kandidata za javnapriznanja Grada Dubrovnikapriznanja Grada Dubrovnikapriznanja Grada Dubrovnikapriznanja Grada Dubrovnikapriznanja Grada DubrovnikaOdbor za javna priznanja Gradskogvijeća Grada Dubrovnika pokrećepostupak za predlaganje kandidataza javna priznanja koja se dodjeljujuprigodom blagdana Svetog Vlaha -Dana Grada Dubrovnika.Javna priznanja su:1. Proglašenje počasnim građanin-om Grada Dubrovnika,2. “Nagrada Dubrovnika za životnodjelo”,3. “Nagrada Dubrovnika”.Počasnim građaninom Grada Du-brovnika može se proglasiti građa-nin Republike Hrvatske ili stranac kojije svojim djelovanjem i postupcimaznatno doprinio promicanju, značen-ju i ugledu Grada Dubrovnika, ost-varivanju i razvijanju međusobnihodnosa Grada Dubrovnika i drugihgradova, naroda i država, razvojudemokracije, mira u svijetu i općemnapretku čovječanstva.“Nagrada Dubrovnika za životnodjelo” dodjeljuje se pojedincima, hr-vatskim i stranim državljanima za izn-imna postignuća važna za Grad Du-brovnik na raznim područjima djelo-vanja i stvaralaštva.“Nagrada Dubrovnika” dodjeljuje seza postignuća važna za Grad Du-brovnik na raznim područjima djelo-vanja i stvaralaštva i to pojedincima,trgovačkim društvima, ustanovama i

drugima.Postignuća uznanstvenoistraživačkom radu kandi-data i zasluge za razvitak znanosti sbilo kojeg područja, te postignućaknjiževnim i umjetničkim djelimaocjenjuje se na temelju objavljenih ijavnosti dostupnih djela.Predlagač mora osigurati recenzije,odnosno kritičke ocjene najmanjedva priznata stručnjaka za određenopodručje.Dodjelu javnih priznanja mogupredložiti Odboru, uz obrazloženje,svi zainteresirani. To pravo jedinonemaju vijećnici Gradskog vijeća Gra-da Dubrovnika i zaposleni u tijelimaGrada Dubrovnika.Potencijalni predlagači mogu dodje-lu javnih priznanja predložiti Odboruza javna priznanja, uz obrazloženje,najkasnije do 29. prosinca 2017.Prijedlog za dodjelu javnih priznanjadostavlja se Odboru za javna priznan-ja Gradskog vijeća Grada Dubrovni-ka, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik.Sve dodatne informacije mogu sedobiti na telefon 351-842, ili 351-823.KLASA: 061-01/17-01/06URBROJ: 2117/01-09-17-1Dubrovnik, 8. studenoga 2017.ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA-GRADSKOG VIJEĆA GRADA DU-BROVNIKA

11GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

12 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

RASPISAN NATJEČAJ ZA STIPENDIJE ZA DAROVITE UČENIKE I STUDENTE I ONE KOJI SE OBRAZUJU ZA DEFICITARNA ZANIMANJA

Županija će ukupno stipendirati 85 učenika i studenataŽupanija će ukupno stipendirati 85 učenika i studenataŽupanija će ukupno stipendirati 85 učenika i studenataŽupanija će ukupno stipendirati 85 učenika i studenataŽupanija će ukupno stipendirati 85 učenika i studenata

NA KOLEGIJU ŽUPANA

O zdravstvu i financiranju održavanja javnih cestaO zdravstvu i financiranju održavanja javnih cestaO zdravstvu i financiranju održavanja javnih cestaO zdravstvu i financiranju održavanja javnih cestaO zdravstvu i financiranju održavanja javnih cesta

DUNEA

Obrazovanje za ruralni turizamObrazovanje za ruralni turizamObrazovanje za ruralni turizamObrazovanje za ruralni turizamObrazovanje za ruralni turizamSeminar namijenjen OPG-ovima, turističkim seljačkim gospodarstvima i poduzet-nicima u ruralnim područjima i ruralnom turizmu te svima koji rade na područjururalnog turizma (JLRS, TZ-ovi, LAG-ovi, udruge, komore...) održava se u Met-koviću od 22. do 24. studenoga. Organizira ga Hrvatska udruga za turizam iruralni razvoj ‘’Klub članova Selo’’ u suradnji s Turističkom zajednicom GradaMetkovića. Seminar je za sve sudionike besplatan, svi polaznici će dobiti uvjer-enje o sudjelovanju. Trodnevni program ‘’Za razvoj ruralnih krajeva’’ održava seu hotelu Narona u Metkoviću, a teme su: osnova ruralnog turizma, pravni okvir,organizacija boravka gostiju, mogućnosti financiranja do gastronomije,posluživanje hrane, vinske priče te marketing, brendiranje i odnosea s javnošću.

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIMDIJELOVIMA PRIRODE

Dani Dragutina RucneraDani Dragutina RucneraDani Dragutina RucneraDani Dragutina RucneraDani Dragutina RucneraJavna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovi-ma prirode Dubrovačko-neretvanske županije usuradnji s Udrugom BIOM organizira stručni skupDani Dragutina Rucnera, koji će se održati u petak,24. studenoga u hotelu Villa Neretva s početkom u10 sati. Također, tijekom 25. i 26. studenoga (subo-ta i nedjelja), kao nastavak trodnevnog događanjaDani Dragutina Rucnera, organiziran je Susret orni-tologa - ornitodruženje u hotelu Merlot.

sjednik Hrvatske zajednice županijaGoran Pauk.Rečeno je i kako bi europska kohezijskapolitika trebala postati prioritetna temahrvatske politike s obzirom na to da poprvi puta od ulaska u Europsku uniju ima-mo priliku utjecati na njezino kreiranje,osobito uzimajući u obzir novu financijskuperspektivu koja čeka Europu nakon2020. godine. Predsjednik Paukpredložio je pokretanje inicijative koja bižupanijama omogućila sudjelovanje upripremi i provedbi procesa izrade oper-ativnih programa 2020.-2027. godine sciljem zaštite interesa i potreba županijau definiranju prioriteta ulaganja zarazdoblje nakon 2020. godine.

Na Kolegiju hrvatskih župana, održanom uZagrebu, na kojemu se među ostalimraspravljalo o zdravstvu i problemima žup-anijskih uprava za ceste, odnosno financir-anja održavanja javnih cesta, sudjelovao jei župan Nikola Dobroslavić.Među glavnim zaključcima kolegija u orga-nizaciji Hrvatske zajednice županija istaknu-to je kako su Domovi zdravlja nezamjenjiviu pružanju primarne zdravstvene zaštite, arečeno je i kako nije realno očekivati da žup-anije saniraju opće bolnice kada državaodređuje standarde te ubire sredstva zazdravstvo.Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaš-titi donosi promjene zdravstvenog sustava iodredbe koje neće dovesti do cjelovite re-forme zdravstva, zbog čega se Hrvatskazajednica županija očitovala po pitanjuuvođenja „modela ordinacija“ umjesto kon-cesija, troškova specijalizacija, primarnezdravstvene zaštite, javnog zdravstva teopćih i specijalnih bolnica. Postupak san-acije općih bolnica dovršen 2016. godinenije polučio očekivane rezultate i povećaoje dug bolnica za koji odgovaraju županijeunatoč tome što ne sudjeluju u raspodjelisredstava.

Župani su razgovarali i o do sada izgrađenojcestovnoj infrastrukturi koja će pravi smisaodobiti tek kada se krene s obnovom mrežežupanijskih i lokalnih cesta, osobito nakonizgradnje autoceste i obnove državnih ces-ta.Napomenuto je kako su županijskim upra-vama za ceste višekratno smanjivana sred-stva što se neupitno odražava na kvalitetnoodržavanje cesta u cijeloj zemlji.”Održavanju i obnovi županijskih i lokalnihcesta pristupamo na jednak način s obziromna to da mreža od 18.630 kilometara žup-anijskih i lokalnih cesta činigotovo 70 posto mrežesvih razvrstanih cesta u Re-publici Hrvatskoj. Smatra-mo kako bi se održiv sus-tav financiranja mreže ces-ta osigurao decentralizaci-jom sredstava prikupljenihosiguravanjem prihoda od10 lipa od litre prodanoggoriva, a taj bi se iznosraspoređivao onim Žup-anijskim upravama zaceste čiji su prihodi ispodprosjeka“, rekao je pred-

Dubrovačko-neretvanska županija će i ove školske, odnosno aka-demske godine izdvojiti 750 tisuća kuna za stipendiranje učenikai studenata s područja Dubrovačko-neretvanske županije. U tijekuje natječaj za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentimate natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima koji seobrazuju za deficitarna zanimanja.Ovim natječajima dodijelit će se stipendije za šest darovitih učeni-ka, 14 darovitih studenata, jednog učenika koji se obrazuje zaprogram kameno-klesarskog tehničara, jednog učenika za pro-gram medicinska sestra/brat, dva studenta budućeg doktoramedicine, jednog magistra medicinske biokemije, jednog magis-tra farmacije, dva magistra edukacije informatike i jednog inženjeramedicinsko-laboratorijske dijagnostike.Visina stipendije iznosi 600,00 kuna mjesečno za učenike i 1.000,00kuna mjesečno za studente. Natječaj je otvoren do 20. studenog2017. i nalazi se na web stranici Dubrovačko neretvanske žup-anije.Zajedno s dosadašnjim korisnicima koji su ostvarili pravo na nas-tavak primanja stipendije u 2017./2018. školskoj godini Županijaće ukupno stipendirati 85 učenika i studenata.

13GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

PREDSTAVNICI DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPREDVOĐENI ŽUPANOM DOBROSLAVIĆEM U VUKOVARU

Odana počast žrtvama VukovaraOdana počast žrtvama VukovaraOdana počast žrtvama VukovaraOdana počast žrtvama VukovaraOdana počast žrtvama Vukovara

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije predvođenižupanom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima ŽaklinomMarević i Joškom Cebalom odali su u Vukovarupočast svim žrtvama u agresiji koju je Grad herojdoživio u Domovinskom ratu. Nakon što su zapa-lili svijeće ispred vukovarske bolnice u petaknavečer, predstavnici Dubrovačko-neretvanskežupanije sudjelovali su u prošlu subotu u Kolonisjećanja.U nepreglednoj masi dostojanstveno se išlo odBolnice do Memorijalnog groblja.”Išlo se ponosno, upravo onako kako to zaslužujužrtve, branitelji, Grad Vukovar. Hrvatska zahval-juje Vukovaru za nemjerljiv doprinos pobjedi uDomovinskom ratu”, rekao je ovom prilikomžupan Nikola Dobroslavić.U spomen na branitelje i civile stradale u agresijiJNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. go-dine, zajednički vijenac položili su i svijeće zapa-lili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Ki-tarović, predsjednik Hrvatskog sabora GordanJandroković i Vlade Andrej Plenković.Počast stradalima polaganjem vijenca i paljen-

ZAMJENICA MAREVIĆ NA PREDSTAVLJANJU”NERETVANSKE MANDARINE”

Zaštita oznake izvornostiZaštita oznake izvornostiZaštita oznake izvornostiZaštita oznake izvornostiZaštita oznake izvornostiZamjenica župana Žaklina Marević nazočilaje u srijedu, 22.studenoga, predstavljanju pro-

jekta zaštite oznake izvornosti (ZOI)”Neretvanska mandarina” u sklopu kojegje izrađen i vizualni identitet te knjiga stan-darda.”Cilj brendiranja ‘Neretvanske mandarine’je zajednički nastup na tržištu kako bi sepostigla tržišna prepoznatljivosti i ostvarili

bolji uvjeti prodaje. Nakonšto je dobivena EU ozna-ka izvornosti trebalo je otićikorak dalje kako bi taj vi-sokokvalitetan proizvodšto uspješnije plasirali natržište. Dubrovačko-neret-vanska županija, u surad-nji sa svojom Razvojnomagencijom DUNEA-om,provela je natječaj i dobilismo Program razvojabrenda ‘Neretvanskemandarine’ te novi vizualniidentitet sa svim poprat-nim rješenjima, a koja ćemoći koristiti oni proiz-

vođači koji prođu postupak certifikacije zaoznaku izvornosti. ‘Neretvanska mandari-na’ tako bi se pakirala u istu ambalažu sprepoznatljivim dizajnom koji karakteriziraproizvod i regiju, i koji bi ga razlikovao odostalih mandarina koje se trenutačnonalaze na tržištu. Na pakiranju bi bionaznačen natpis brenda iza kojeg bi sta-jala prepoznatljiva kvaliteta, te EU oznakaizvornosti, koja bi označavala zaštitu proiz-voda po ovom osnovu. Na taj bi se načinzaokružio cjeloviti proizvod koji bi imaosvoju prepoznatljivost i vrijednost natržištu”, rekla je zamjenica Marević tedodala kako se nada da će i ostali proiz-vođači i otkupljivači slijediti zadani primjer.”Na razvoju brenda ‘Neretvanske manda-rine’ Dubrovačko-neretvanska županijanastavlja raditi i u idućoj godini i vjerujemda ćemo kroz godinu dana moći svjedočitipozitivnoj priči vezano uz plasman ‘Neret-vanske mandarine’ pod zaštićenom EUoznakom izvornosti”, istaknula je zamjen-ica Marević.

jem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vuko-vara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslan-stva među kojima i Dubrovačko-neretvanske županije.Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječku nadbiskupmsgr. Đuro Hranić, dok je misu zadušnicu na groblju predvodio požeškibiskup Antun Škvorčević.

14 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

PRVO GOSTOVANJE MUZEJA I GALERIJA KONAVALA U DUBROVAČKIM MUZEJIMA

Otvorenje izložbe „Devet baba po ledu se valja“ u petak u podneOtvorenje izložbe „Devet baba po ledu se valja“ u petak u podneOtvorenje izložbe „Devet baba po ledu se valja“ u petak u podneOtvorenje izložbe „Devet baba po ledu se valja“ u petak u podneOtvorenje izložbe „Devet baba po ledu se valja“ u petak u podneIzložba Muzeja i galerija Konavala „Devet baba po ledu se valja“, autorice Jelene Beželj, bit će otvorena u petak 24. studenoga u 12sati u žitnici „Rupe“. Riječ o prvom gostovanju Muzeja i galerija Konavala u Dubrovačkim muzejima. Izložba je svojevrsni podsjetnik nakonavoske božićne običaje koje se želi sačuvati i oživotvoriti. Naime, veselje Božića u Konavlima se navještavalo s pola godine i tobrojeći vrijeme u „tricama“. Sve je započinjalo na Veliku Gospu raznim pripremama i rabotama u polju, a završavalo na Božić.- Božićni običaji poput konavoskih zavrjeđuju pozornost i danas zaslužuju da ih se obnovi jer su stalni podsjetnik na slavljenje Božićau vremenima kada se živjelo teže i imalo puno manje nego danas, što nije priječilo ljude da budu bliži, da se zajedno vesele. Veselimose još jednom podsjetniku zaboravljenih tradicija i običaja te se nadamo da ćemo ih zajedno nastaviti baštiniti - poručuju iz Muzeja igalerija Konavala. Izložbu prati katalog, a ostat će otvorena do 14. prosinca 2017. godine.

U SPOMEN NA ŽRTVU VUKOVARA

Konavoski lampioniKonavoski lampioniKonavoski lampioniKonavoski lampioniKonavoski lampioni

Konavljani su 17.11. u miru, molitvi i tišini zapalili svijećeza Grad heroj - Vukovar, povodom Dana sjećanja na žrtvuovog simbola hrvatske slobode. Načelnik Općine KonavleBožo Lasić sa suradnicima svijeću je zapalio u Cavtatu,a Konavljani su svijeće palili i u Čilipima kod spomenika‘’Konavoska mati”, ali i na Grudi.

ČLANICE HRVATSKE UDRUGE POSLOVNIH ŽENA KRUG OGRANAK DUBROVNIK SUDJELOVALE NA KONGRESU PODUZETNIŠTVA ŽENA U RAVENNI

Doprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobuDoprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobuDoprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobuDoprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobuDoprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobuNa 10. kongresu poduzetništva ženajadransko-jonskog područja, koji se 16. i17. studenoga održao u Ravenni, sudjelov-alo je četrdesetak hrvatskih poslovnih ženai poduzetnica, a između kojima su bile iposlovne žene iz Dubrovnika. Kongres jeorganiziralo Tajništvo Jadransko – jonskihgospodarskih komora i HGK ŽK Split.Tema Kongresa bila je “Doprinos poduzet-ništva žena održivom rastu u digitalnomdobu”.IT sektor i poduzetništvo žena područja sukoja u Hrvatskoj zadnjih godina rastu, ali jeneophodno jače uključi-vanje žena u domenu ITsektora, kao i digitaliza-cija poslovanja tzv. žen-skih tvrtki. Brzina prila-godbe na nove teh-nologije i njihova primje-na u poslovnim procesi-ma postaju od presudnevažnosti te donosekonkurentnu prednost iinovaciju, danas ključnuza poslovni uspjeh.Panel na temu ‘’Industri-

ja 4.0 i digitalizacija: uloga gospodarskihkomora u potpori poduzetništvu žena’’pružio je uvid u europski i kontekste poje-dinih zemalja regije, kao i aktivnosti podrškekomora i ostalih organizacija. Na panelu susudjelovale predstavnice Hrvatske gospo-darske komore, talijanske Unioncamere,gospodarskih komora Fedaracije Bosne iHercegovine te Crne Gore, Talijanske gos-podarske komore za Njemačku, Sveučiliš-ta u Bologni te Hrvatske udruge poslovnihžena Krug.U suvremenom dobu bit će uspješni oni koji

se brže prilagođavaju, drugačijerazmišljaju i spremni su na inovativna rje-šenja, a upravo žene zbog svoje fleksibil-nosti i lakšeg prihvaćanja novih uloga ima-ju veliki potencijal. Inovacija nije isto što itehnologija, ljudski kreativni faktor je pre-sudan, a žene se posebno iskazuju ukreativnim djelatnostima. Prihvaćanje digi-talne kulture pretpostavlja napuštanje ru-tine, ali oslobađa vrijeme za kreativnost. Ukonačnici to znači napredak i za posao, iza obitelj.Ponovo se istaknula razlika u plaćama

između muškaraca i žena, kaoi slaba zastupljenost žena upolitici i centrima odlučivanja nacijelom području Jadransko-jonske regije.Poduzetništvo žena polaganoali kontinuirano raste, stoga jepotrebno i dalje raditi na uklan-jaju svih prepreka koje priječepunu realizaciju žena u poslovn-om svijetu, neki su od zaključa-ka i poruka sa skupa.U sklopu putovanja posjetila sei Istarska županija, gdje su član-ice Hrvatske udruge poslovnihžena KRUG imale priliku vidjetiAquarium u Puli, te Sajammaslinovog ulja u Vodnjanu.

15GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

AERO KLUB „NIMBUS“ I ZAJEDNICATEHNIČKE KULTURE GRADA I DNŽ

Aeronaut uAeronaut uAeronaut uAeronaut uAeronaut uDubrovnikuDubrovnikuDubrovnikuDubrovnikuDubrovnikuPovodom osnivanja novih sekcija ipromocije aktivnosti, aero klub„Nimbus“ iz Dubrovnika i Zajednicatehničke kulture Grada Dubrovnikai Dubrovačko-neretvanske županije,organiziraju događanja u Gradu od23. do 26.11. pod nazivom „AERO-NAUT“. Ako ste kad razmišljali kakopostati pilot (ili se makar u toj uloziokušati jedan dan!), kako postatipadobranac, koji je put do karijereborbenog pilota, ili kako postati člantako posebne aero-ekipe, pridružitenam se kroz program:od 23. do 26. 11. uvodni let legend-arnim avionom, Cessna 172(23.11. AERONAUT party od 17 sati- ONE SUITE HOTEL, druženje s čl-anovima Kluba i upis novog članst-va (svi su dobrodošli)

24.11. Ivan Selak, brigadir HRZ-a;PREDAVANJE na sveučilišnom ka-mpusu (stara bolnica), u 18 sati (ul-azak slobodan)

25.11. Goran Ratkajec, izbornik Hr-vatske padobranske reprezentacije;PREDAVANJE o padobranstvu iupis novih članova u padobranskusekciju, ONE SUITE HOTEL u 18sati; (ulazak slobodan)

26.11. After-party od 18 sati, ONESUITE HOTEL (parking i ulazak slo-bodni).Sponzori događanja „AERONAUT“su ONE SUITE HOTEL, Zračna lukaDubrovnik, Studio Beluga.

OSNOVNA ŠKOLA LAPAD U PROJEKTU SAT POVIJESTI IZ VUKOVARA

Učitelji u Domovinskom ratu - Učitelji uče primjeromUčitelji u Domovinskom ratu - Učitelji uče primjeromUčitelji u Domovinskom ratu - Učitelji uče primjeromUčitelji u Domovinskom ratu - Učitelji uče primjeromUčitelji u Domovinskom ratu - Učitelji uče primjeromPrigodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u četvrtak, 16.11.2017. vukovarskaOsnovna škola Dragutina Tadijanovića povezala je putem videokonferencije učenike i učiteljeviše od dvadeset hr-vatskih škola, međukojima je i Osnovnaškola Lapad. Programsu osmislili i proveli:prof. povijesti LucijaVujica, prof. tehničkekulture Dino Ćatović,pedagoginja SonjaPuhjera, prof. hr-vatskog jezika Danije-la Bubalo i HajdiHajdić Vićan teknjižničarka NikolinaMiloslavić.- Za nas je ovaj projektposebno značajan jersmo se zahvaljujućinjemu povezali i nas-tavili prijateljstvo s OŠDragutina Tadijan-ovića i izvan projekta -

spomenula je pedagoginjaškole Sonja Puhjera. Ovaj satpovijesti posvećen je svimučiteljima koji su tijekom ratnihgodina ustrajali u svom pozivupokušavajući omogućiti djecinormalno djetinjstvo. Učenice8.-ih razreda Ana Maškarić, Ka-tarina Mrvalj i Maris Pasqalic-chio čitale su svjedočanstva izrata ravnateljice Mirjane Ka-značić i učiteljice Anđe Radu-lović.- A tamo u daljini tiho tuguje Vuk-ovar... zavija vjetar i nosi suze uoblake natopljene sjećanjem...da se ne zaboravi i ne ponovinikad, nikad više...

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

ODRŽAN PRVI MODUL EDUKACIJSKOG CIKLUSA MENADŽMENTA VOLONTERSKIH PROGRAMA

Osnovna škola „Župa Dubrovačka„ razvija volonterski programOsnovna škola „Župa Dubrovačka„ razvija volonterski programOsnovna škola „Župa Dubrovačka„ razvija volonterski programOsnovna škola „Župa Dubrovačka„ razvija volonterski programOsnovna škola „Župa Dubrovačka„ razvija volonterski programSvrha projekta je osnažiti škole za kontinuirani razvoj volonterstva kroz sustav odgoja i obrazovanja te naučitidjecu novim inovativnim tehnološkim vještinama i znanjima

U sklopu projekta Pod budnim okom vo-lontera krajem prošlog tjedna, održan je prvimodul Menadžmenta volonterskih progra-ma za zainteresirane učiteljice razredne ipredmetne nastave koje će se educirati zakoordinatorice volontera pri Osnovnoj školi„Župa Dubrovačka“.Kroz 3 modula propisana kurikulumom,polaznice će steći znanja i vještine za rad svolonterima te razvoj volonterskog progra-ma ove škole u skladu sa Zakonom o vo-lonterstvu, a po standardu Hrvatskog cen-tra za razvoj volonterstva.Prvi modul edukacije pokrio je teme: pov-ijesni razvoj volonterstva, zakonski okviruo volontiranja u Republici Hrvatskoj,pripremu temelja te planiranje volonterskog

programa, sadržaj i razliku između volont-erskog programa i školskog volonterskogkluba te odgovornosti i obveze volontera ikoordinatora volontera.Projekt Pod budnim okom volontera realiz-ira se kroz Poziv: Podrška organizatorimavolontiranja za unaprjeđenje menadžmentavolontera i provedbu volonterskih progra-ma, a koji se provodi u okviru ESF-a Oper-ativni program Učinkoviti ljudski potencijali2014. – 2020., Prioritetne osi 4., Specifičnogcilja 11.ii.1. Razvoj kapaciteta organizacijacivilnog društva, osobito udruga i socijalnihpartnera, te jačanje civilnog i socijalnog di-jaloga radi boljeg upravljanja.Nositelj projekta je DEŠA – Dubrovnik, doksu partneri na projektu, uz Udrugu za raz-

voj civilnog društva Bonsai, Udruga CRO-GIS, Udruga Lovci na oluje, OŠ AntunaMasle Orašac i OŠ Župa Dubrovačka.Svrha projekta je osnažiti škole za kontinui-rani razvoj volonterstva kroz sustav odgojai obrazovanja te naučiti djecu novim inova-tivnim tehnološkim vještinama i znanjima.Kroz niz dobno prilagođenih radionica zaučenike postaviti će se temelje za kon-tinuirane volonterske akcije koje započinjupostavljanjem meteoroloških postaja u škol-ska dvorišta. Steći će nova znanja i vještinete će volonterski doprinositi dobrobiti zajed-nice praćenjem vremenskih pojava na mik-rolokacijama, a škola će ostati mjesto vo-lontiranja i sakupljanja znanja malih i ve-likih školaraca i nakon završetka projekta.

16 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

90. OBLJETNICA GIMNAZIJE DUBROVNIK

Pogled u prošlost i poticaj za budućnostPogled u prošlost i poticaj za budućnostPogled u prošlost i poticaj za budućnostPogled u prošlost i poticaj za budućnostPogled u prošlost i poticaj za budućnostUčeći, poučavajući i odgajajući mnoge generacije učenika,nastavnici ove škole uspješno su prenosili i ugrađivali darovesvoga uma i srcaPovodom 90. obljetnice GimnazijeDubrovnik, kada je davne 1927.go-dine na Pločama svečano dovrše-na i otvorena zgrada u kojoj škola idanas radi, u utorak, 14. studenogodržana je svečana akademija uKazalištu Marina Držića.Obljetnice su prava prilika za čestit-ke, slavlje, a ujedno i pogled uprošlost i poticaj za budućnost. Gim-nazija Dubrovnik nasljednica je vrloduge obrazovne tradicije koja će zaosamnaest godina proslaviti svoju600.obljetnicu.Kroz sve promjene sjedišta, imena,naziva, država, reformi i ratova, Gim-nazija Dubrovnik uspijeva sačuvatisvoj identitet, kontinuitet i prepoznatl-jivost. Učeći, poučavajući i odgaja-jući mnoge generacije učenika, nas-tavnici ove škole uspješno su preno-sili i ugrađivali darove svoga uma i

srca. Mnoga istaknuta imena kulturn-og i javnog života vezana su uz radove škole. Teško bi bilo nabrojati ihsve, kao i nabrojati sve školske us-pjehe i statističke prikazeČinjenica je da danas skoro svakaobitelj u Dubrovniku i okolici ima čla-na, mlađeg ili starijeg, koji je poha-đao Gimnaziju Dubrovniku ili su pakna drukčiji način vezani uz nju ili njeneranije inačice. Zbog izvanrednih re-zultata koje postižu na prestižnimnatjecanjima u zemlji i inozemstvu,zahvaljujući potencijalu svojih učeni-ka i nastavnika, Gimnazija Dubrovnikjedna je od perspektivnijih školskihustanova u Dubrovniku i Hrvatskoj.Težište nastave u Gimnaziji na sa-mom je nastavnom procesu i nausmjeravanju i poticanju nadarenihučenika. Gimnazija Dubrovnik ima 24razredna odjela, skoro 600 učenika,

70 djelatnika, 8 profesora promoviranih u zvanje mento-ra, osam profesora savjetnika, jednog doktora znanosti,osvojena brojna prva mjesta na državnim i županijskimnatjecanjima.Ovom prilikom izaslanik Predsjednika Vlade RepublikeHrvatske, gradonačelnik Mato Franković, čestitajući nadosadašnjem uspješnom radu, najavio je skoru obnovuškole u Ulici Ilije Sarake, u staroj gradskoj jezgri, uz po-moć Dubrovačke biskupije kako bi se stekli uvjeti za odvi-janje predmetne nastave osnovne škole Marina Getaldićana toj lokaciji. Gimnazija Dubrovnik time bi u potpunostimogla raspolagati svojim prostorima.Čestitkama su se pridružile i saborska zastupnica SanjaPutica, bivša ravnateljica Gimnazije te dožupanica Žakli-na Marević. Povodom velike obljetnice Gimnazija jepripremila i izdala monografiju pod nazivom „90 godinadubrovačke gimnazije na Pločama“, koja prikazuje pov-ijest gimnazijskog obrazovanja u Dubrovniku, kao i samezgrade Gimnazije na Pločama, ali i sjećanja učenika i pro-fesora kroz desetljeća, kao i značenja ove škole danas.„Monografija je iznimno dragocjen i vrijedan povijesniuradak, ali i svojevrstan spomenar, protkan emocijamaprofesora i učenika, živopisnim i slikovitim fotografijama,autorskim tekstovima koji su obogaćeni i samim činjeni-cama o povijesti i nastanku škole. Povijest škole je prika-zana kroz tri perspektive; onu urbanističko-arhitektonsku,koja svojom impresivnom i monumentalnom predstavomodaje svu ozbiljnost one druge perspektive, a to je razvojobrazovnog procesa u Gimnaziji Dubrovnik.

Treća perspektiva je onaemotivna, osobna i ljudska.Osjeti se u svakom iskazu uovoj monografiji dubokaemotivna povezanost sa ško-lom i njenim nasljeđem, ali ibrigom za budućnost.“-kaza-la je tom prilikom bivšaravnateljica i saborska zastup-nica, Sanja Putica. Programsu vodili maturanti GimnazijeLaura John i Paolo Stabile, auveličali ga učenici AntonioMustahinić i Karlo Krilanoviću scenskom nastupu ‘Malećakule dubrovačkih velikana’,Lucija Kušar i Martin Hazdo-vac u recitacijama ‘Pjesme hr-vatskih latinista RajmundaKunića i Ruđera Boškovića’,Romana Dominković umonologu ‘Omakala’, Anto-nio Mustahinić u monologu‘Pomet’ te zbor Gimnazije.Predstavljen je i film ’90 godi-na Gimnazije na Pločama’ uprodukciji Udruge Luža i Gim-nazije Dubrovnik.

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK - TJEDAN SJEĆANJA NA VUKOVAR I ŠKABRNJU

Dokumentarni film ‘’Časnik mirotvorac’’ o dr.Šreteru, pakračkom mučenikuDokumentarni film ‘’Časnik mirotvorac’’ o dr.Šreteru, pakračkom mučenikuDokumentarni film ‘’Časnik mirotvorac’’ o dr.Šreteru, pakračkom mučenikuDokumentarni film ‘’Časnik mirotvorac’’ o dr.Šreteru, pakračkom mučenikuDokumentarni film ‘’Časnik mirotvorac’’ o dr.Šreteru, pakračkom mučenikuPovodom obiježavanja Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju,Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovni-ku prikazali su film ‘’Časnik mirotvorac’’ u petak, 17. studenoga, uDvorani Ivana Pavla II (Samostan sv. Klare). Dokumentarni filmDražena Bušića prikazuje hrabrog velikana i kršćanskog mučeni-ka Domovinskog rata dr.Ivana Šretera, pakračkog liječnika koji jepočekom srpske oružane pobune vršio dužnost ravnatelja Pred-sjednika kriznog štaba za zapadnu Slavoniju. Kao liječnik izvršavaoje svoju dužnost s punim dostojanstvom i brigom za sve ljude,bez obzira na vjeru i naciju. Njegova nastojanja da mirnim putemdođe do mira sa Srbima koje je nazivao braćom, nisu urodila plo-

dom. Štoviše, četnici su ga 18. kolovoza 1991. zarobili na barikad-ama u selu Kukunjevac. Potom je prebačen u jednu kuću u blizinizloglasnog logora Bučje gdje je prema svjedočenju očevica, tak-ođer sužnja, dr. Vladimira Solara bio neviđeno mučen. Do danasnije poznat dan njegove smrti kao niti mjesto gdje se nalaze nje-govi posmrtni ostaci. Među brojnim poznatim osobama izdruštvenog i političkog života u filmu je sudjelovao i Veljko Džakula.Tijekom Domovinskog rata Džakula je vršio dužnost PredsjednikaVlade SAO Krajine zapadne Slavonije. Potkraj rata bio je zarobl-jen ali i ubrzo amnestiran. On tvrdi da ne zna tko je ubio dr.IvanaŠretera kao niti gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci.

17GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

ZA GOOD FOOD FESTIVAL

TZ grada Dubrovnika dobitnik nagradeTZ grada Dubrovnika dobitnik nagradeTZ grada Dubrovnika dobitnik nagradeTZ grada Dubrovnika dobitnik nagradeTZ grada Dubrovnika dobitnik nagrade„Simply the Best“„Simply the Best“„Simply the Best“„Simply the Best“„Simply the Best“U četvrtak, 16. studenog u hotelu Park u Splitu na svečanosti 19. Poslovnoturističke burze, Turističkoj zajednici grada Dubrovnika uručena je nagrada„Simply the Best“ za Good Food Festival. Nagradu u kategoriji Manifestacijesadržaja usmjerenih na eno-gastro ponudu je preuzeo Siniša Žakula, voditelj

odjela za promociju i online strategijuTZGD. Riječ je o nagradi za kvalitetuturističke ponude, kreativnosti i inova-tivnosti u razvoju turističkih proizvodatijekom jednogodišnjeg razdoblja kojutradicionalno dodjeljuje UHPA - Udru-ga hrvatskih putničkih agencija i časo-pis Way to Croatia.

Aida Hadžić

OBLJETNICE

70 godina Turističke i ugostiteljske škole70 godina Turističke i ugostiteljske škole70 godina Turističke i ugostiteljske škole70 godina Turističke i ugostiteljske škole70 godina Turističke i ugostiteljske školeDani Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik održat će se uperiodu od 28. studenog do 1. prosinca 2017. godine, kada školaobilježava 70. obljetnicu svog postojanja

DANI TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE ŠKOLE DUBROVNIK28. XI. - 1. XII. 2017.

70 GODINA TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE ŠKOLE DUBROVNIK1947. - 2017.

PROGRAM MANIFESTACIJE

Odmah nakon 2. svjetskog rata,1947. godine u Dubrovniku je otvore-na Niža ugostiteljska škola koja je,pored one u Opatiji, bila jedina takvevrste u Hrvatskoj. U dvije godinesvoga postojanja djelovala je u sk-lopu različitih hotela. Umjesto nje,1949. osnovana je Ugostiteljskaškola s praktičnom obukom u trajan-ju od 3 godine. Školi je dodijeljenaVilla Mimoza, što je bilo prvi put daje škola dobila zgradu za vlastite po-trebe. Svi nastavnici u školi radili suhonorarno. Nakon završetka ove tro-godišnje škole učenici su dobivalizvanje kvalificiranog kuhara,konobara i slastičara.Kada je 1951. za održavanje prak-tične nastave učenika Škola dobilau trajno vlasništvo i Hotel Dubravku,postala je prvom hrvatskom ugos-titeljskom školom s praktičnomobukom. U niti jednoj grani gospo-darstva onog vremena nije postignuttakav uspjeh u rezultatima i organiza-ciji stručnog školstva kao u du-brovačkoj Ugostiteljskoj školi. Brojučenika stalno je rastao što se na-

jbolje vidi u činjenici da u prvih 10godina rada Škole istu je završilo uk-upno 150 učenika, dok je samo škol-ske godine 1966/67. školu završilo275 učenika.60-tih godina počinje ubrzana izgrad-nja hotelskih kapaciteta, no potražnjas inozemnog tržišta još uvijek je biladaleko veća od ondašnjih smještajnihmogućnosti. Takvo ukupno stanjeodrazilo se i na rad ugostiteljskihškola. Značajno se povećao brojučenika, a godine 1960. Ugostiteljs-ka škola Dubrovnik otvara i treći smjeru svom obrazovanju pa se pored ku-hara, konobara i slastičara u ovoj školipočinju obrazovati portiri i hotelskedomaćice. 1961. godine izgrađena jedanašnja školska zgrada na Pločamačijim hodnicima i danas prolaze učeni-ci, ne samo s dubrovačkog područjaveć i cijele Dalmacije i Hrvatske.Upravo su iz dubrovačke Turističke iugostiteljske škole potekli brojnivrhunski brojni kadrovi koji su svojimznanjem, voljom i ljubavlju proslavilihrvatsko ugostiteljstvo i turizam.Ravnatelj Antun Perušina, dipl. ing.

28. XI. 2017.9.00: ULOGA I ZNAČAJ TURIS-TIČKE I UGOSTITELJSKE ŠKOLEDUBROVNIK U EDUKACIJI KADRO-VA U TURIZMU I UGOSTITELJSTVUOD 1947. DO DANAS (radioemisija -Radio Dubrovnik)29. XI. 2017.18.00: SVETA MISA / Katedrala30. XI. 2017.19.00: SVEČANA AKADEMIJA / Ho-tel Lacroma20.30: SVEČANA VEČERA / Hotel

Lacroma1. XII. 2017.8.30: PREDSJEDNIŠTVO ZAJED-NICE TURISTIČKIH I UGOSTITEL-JSKIH ŠKOLA RH / Hotel Lacroma9.30: OKRUGLI STOL EDUKACIJAKADROVA U TURIZMU I UGOSTITEL-JSTVU PRED IZAZOVIMA 21. STOL-JEĆA / Hotel Lacroma10.00: SPORTSKE AKTIVNOSTI /Gospino polje11.30: Odlazak žičarom na Srđ, pos-jet Muzeju Domovinskog rata, ručak.

UČENICI OŠ LAPAD I TUŠ DUBROVNIK U HOTELUVALAMAR LACROMA DUBROVNIK

Znanjem do izvrsnostiZnanjem do izvrsnostiZnanjem do izvrsnostiZnanjem do izvrsnostiZnanjem do izvrsnosti

Hotelom Valamar Lacroma Dubrovnik 16.studenog seorio dječji smijeh jer su ga, u sklopu programa društvenoodgovornog poslovanja Valamar Riviere „Znanjem doizvrsnosti“, posjetili učenici završnih razreda Osnovneškole „Lapad“ te Turističke i ugostiteljske škole Du-brovnik. Nakon obilaska koje je vodilo stručno osobljeovog dubrovačkog hotela obje su grupe poslušale pre-davanje Katarine Pavlović iz Odjela kadrovskih poslo-va i zapošljavanja koja im je, na njima najbliži način,predstavila Valamar Rivieru te mogućnosti za ostvaren-je karijere u ovoj vodećoj hrvatskoj turističkoj kompaniji.Učenicima završnih razreda Turističke i ugostiteljskeškole Dubrovnik usmjerenja „Kuhar“, „Konobar“ te„Slastičar“ posebno je bio vrijedan dio obilaska u kojemsu im o poslu u ugostiteljstvu „iz prve ruke“ pričali voditeljkuhinje Ante Rukavina te njegov kolega Darijo Burđ-elez, voditelj barova u hotelu Valamar Lacroma Du-brovnik.Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik i ove je god-ine sudjelovala u radu Godišnje skupštine „AEHT-e“(Europskog udruženja hotelijerskih škola) koja se zak-ljučno sa nedjeljom, 18.studenog, održala u belgijskomOstendu, a u samom odlasku delegacije TUŠ Dubrovniksvoj je doprinos dala i Valamar Riviera.„Valamar kao strateški partner Škole uvijek prati ipotpomaže školske projekte i aktivnosti, a Škola je uvijekna raspolaganju kad Valamar zatreba pomoć i podršku.Na ovaj način se ostvaruje čvrsta veza Škole s tržištemrada i obratno, a sve s ciljem da se naši učenici pozavršetku školovanja što prije uključe u radni proces teda budu konkurentni na tržištu radne snage.“, izjavio jeovom prilikom ravnatelj TUŠ-a Antun Perušina te jošjednom potvrdio uspješnost Valamarovog programa„Znanjem do izvrsnosti“ čiji je cilj doprinijeti razvoju vješ-tina, znanja i obrazovanja mladih.

Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

18 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Kad priroda pokaže svoj bijes (Kad priroda pokaže svoj bijes (Kad priroda pokaže svoj bijes (Kad priroda pokaže svoj bijes (Kad priroda pokaže svoj bijes (22222)))))Voda se opet smrzla, stabla se opet kršu (lome),a po Poljani odnijelo u četvrtak sve košićeŽupkama i Puljizima tamo-amo. Svak se strašida ne uhvati jednu dobru tiradu u prsi kad izigjeiz vruća, a tim više što su mnogi dobilipolmomeuo jali (ili) ponturu. Ovake bure nije bilood godine 1851. u januaru kad je stabla kršila,kuće otkrivala i jarbole brodova lomila

krivala i jarbole brodova lomila. Nego se u svemu ovo-mu toliko po gradu govori, da bi najbolje bilo kad bi je mipustili da puha koliko hoće, a bavili se o čemu drugomukad nam je Bog dao.„C.H.“ od 31.10.1891. g. broj 39. „Jaki vjetar bacio jed-nu sluškinju u more na Ribarnici“;„C.H.“ od 22.7.1893. g. broj 29. „Silni grad hameticeporazi veliki dio Župe“. Oko grada na mjestima nije nizrba palo, a na mjestima je sve porazbijao. Na Lokrumuu samostanu porazbijao je preko 30 prozora, da ne go-vorimo o šteti na polju. Mnoga čeljad bijahu ozljegjena;„C.H.“ od 28.4.1894. g. broj 17. „Cijeli dan bijesnila jestrahovita oluja“;„C.H.“ od 8.12.1894. g. broj 49. „Oluja trajala dva sata.Na Lokrumu polomila preko 50 borova i maslina“;„C.H.“ od 23.2.1895. g. broj 8. „Vrijeme: snijeg, led, gradvjetar, studen koja je doprla do -4 stupnja C.“;„C.H.“ od 11.1.1896. g. broj 2. „Vrijeme ove sedmicebaš vučje“. Do juče bura i studen, a juče osvanulasusnježica s velikim vjetrom“. Dosta nemoći (bolesnih)po gradu, osobito po djeci;„C.H.“ od 20.6.1896. g. broj 25. „U četvrtak cijelo jutropadala je takova poplava da su po svim putima i ulica-ma derali veliki potoci“;„C.H.“ od 23.1.1897. g. broj 4. „Kiša je padala kao izkabla, potom žestoki šilok“;„C.H.“ od 23.10.1897. g. broj 42. „Velika grmljavina (jed-na osoba poginula dvije ozlijeđene na putu put Brga-ta)“;„C.H.“ od 11.12.1897. g. broj 49. „Ove sedmice imalismo užasnih olujina“;„C.H.“ od 7.5.1898. g. broj 19. „Zrna tuče bila su vanredneveličine, od 12-15 dkg“;„C.H.“ od 26.11.1898. g. broj 48. „Bijesnila je veličan-stvena oluja šiloka“;„C.H.“ od 24.12.1898. g. broj 52. „Zima (snijeg, jak vjetarpolomilo čeljadi po ulicama)“;„C.H.“ od 23.2.1901. g. broj. 8. „Panulo je puno grada“;„C.H.“ od 16.3.1901. g. broj 11. „Crvena kiša“;„C.H.“ od 23.3.1901. g. broj 12. „Crvena kiša opet je pad-ala u srijedu“;„C.H.“ od 20.4.1901. g. broj. 16. „Otukao grad Župu“;„C.H.“ od 31.8.1901. g. broj 35. „Župi je grad nanio pril-ičnu štetu“;„C.H.“ od 21.6.1902. g. broj 24. Grad. U srijedu je u jutrotri puta pao grad u Dubrovniku i okolici. (...) Korist odpucanja na oblake prikazuje se sasvim problematična(neučinkovita). Štacije su za pucanje u Župi postavljenesasvim nisko (u polju? – kom. D.R.), a opet kad bi sestavile na vrh glavica, grad bi već svoju izvršio, prije negobi ljudi mogli do štacija doći. (...)„C.H.“ od 26.7.1902. g. broj 29-30. „Žestoka bura neo-bična u ovo doba učinila puno štete u Župi dubrovačkojna stablima voća, usjevima i vinogradima“;„C.H.“ od 4.10.1902. g. broj 40. „Orkan. U nedjelju večerosta grad i predgragja u potpunoj tami. More razrovalozemlju i izbacilo odvogjače struja (kabele)“;„C.H.“ od 25.4.1903. g. broj 17. „Na 20. t. mj. bio je takiled u Župi...“;„C.H.“ od 5.12.1903. g. broj 49. „Oluje u Sredozemnommoru i u Jadranu. (...) U gradskoj luci bijesnilo je moretako, da je odnjelo mnogo bačava sa vinarskih lagja irazbilo i do desetak lagjica. (...) Valovi su udarali takvomžestinom da se je pjena dizala do vojničke bolnice (nazidinama – nap. D.R.), do Lovrjenca i par puta je samo-stan na Dančama (bio) pod vodom (vjerojatno se mislida su ga valovi poljevali, a ne bukvalno „pod vodom“ –kom. D.R.);„C.H.“ od 19.11.1904. g. broj 47. „Bura i njene posl-jedice“;„C.H.“ od 14.1.1905. g. broj 2. „Zadnjih dana učinila jestuden u Župi kakova nije bila od nazad 25 godina“;

„Crvena Hrvatska“ od19.12.1908. godine, broj 200 -OLUJA I ZAPOVJEDNICI PARO-BRODA „HOHENLOHE“Svakome je još pred očima straš-na oluja, koja je bijesnila dne 11. i12. ovog mjeseca, a bila je takovada se od nazad dvaestak godinaslične ne sjećamo. Ovaj put su sevalovi bacali ne samo preko cijel-og Penatura (stijene u Pilama), tena Brsalje, već i preko Vješala naDančama; razbilo je i nekolikocakala na prozorima nautičkeškole, a baška što su ostale kućeu Pilama bile poplavljene. Kako jemore bijesnilo dosta je da napome-nemo, da je bacalo i preko grad-skih zidina na obližnje kuće u Kar-menu, gdje je takogjer porazbijalonekoliko stakala, a to je kod nasprava rijetkost. Lloydov parobrod„Prinz Hohenlohe“ nalazio se je tajdan usred te strašne oluje, i svakse je čudio hrabrosti i valjanostizapovjednika g. Danekera, jer osimbijesnila valova bila je i magla, us-lijed koje nije mogao opaziti svije-tionike na Grebenima niti na otokusv. Andrije, pak ni kopno na des-no, ali po sreći opazi vrhunac br-ijega Petke, i tako dovede paro-brod u Grušku luku, na začugjen-je svih gragjana. Vrijedni i neustra-šivi komadant g. Daneker bio je sasvojim oficirima kroz cijelo vrijemestrašnog bijesnila valova nazapovijedajućem mostu, od „Pon-te od Oštre“ do Gruške luke, i kažunam, da nije po sreći opaziovrhunac Petke, bio je odlučio datise u veliko more, pak što Bog da isreća junačka.Ovo nam pripovijedaju putnici, kojisu se na parobrodu nalazili, te (sa)harnošću spominju g. Danekerakao i ostale oficire i vojsku, kojiizlažući svoj život znali su spasitiparobrod i putnike, koji će ih se saodanošću sjećati. Zaista se Lloydmože ponositi ovakovim svojim os-obljem, koji zaslužuju svaku hvalui priznanje. Evala im! Je li zapovjed-nik parobroda „Prinz Hohenlohe“bio naknadno upoznat s tradicijomdubrovačkih kapetana koji bi sposadom jedrenjaka posjetili crk-vu Gospe od Milosđa, u znak zah-valnosti što su spasili svoje životeiz olujnog mora, nije ostalo zabil-

je-ženo u lokalnoj tiskovini. Me-đutim, postoji relativno dosta novin-skih izvješća o ekstremnim vremen-skim nepogodama u vidu olujnogvjetra, jake kiše ili tuče koji su po-godili Dubrovnik i/ili njegovu okoli-cu. Navesti ću više desetaka novin-skih naslova o jakim nevremenimakoja su zadesila dubrovačko po-dručje krajem XIX. i u prvim desetl-jećima XX. stoljeća. Navesti ću da-tume, radi vremenske „orijentacije“iz novinskih izvješća, objavljeni ulokalnoj tiskovini „Crvena Hrvatska“otkad je počela izlaziti u Dubrovni-ku, o jakim olujama koje su zadesilenaš grad ili Župu dubrovačku. Nekasam izvješća o nevremenu naveosamo navodeći novinski naslov ilieventualno pridodao još dva-tri ret-ka iz vijesti.„C.H.“ od 21.2.1891. g. broj 3.„JAKA BURA I STUDEN NE PAM-TI SE OD 1851.“;Ove sedmice nijesmo (više) željnibure. Počela je subotom u večer,pa je po noći užegla tako da u jutronijesi mogao ostati od studeni i vje-tra. Lomilo je drveće, kupe s kućapodizalo, više dimnjaka obalilo ikako govoru, dvojicu u more bilosvalilo. Led se je na sve strane po-javio; smrzli točki od vode, a na vo-doskoku(!) se okupio led da je bilolijepo vidjeti. Po gradu nema drugenego kako je onoga slomilo, kakoje murve polomilo, topolu itd. Opći-na ima velikih zasluga, što je dalaposjeći murve na Pilama jer da suostale bili bi platili konji i kočije, amožda i kočijaši i prolazeći svijet.Eto: nova komuna ako i nije izvršilasve ono što je obećavala, ako Žup-ljani još nemaju babe (primalje),liječnika ni spičarije, ni Postranjani„strada karocabile“, imadu Gružanitrupova od murve da grade barke,a kočijaši se grču (od zime?) na Pi-lama, ali bez straha da im se što naglavu ne surva. Bila je prestala paopet još i gora. Voda se opet smrz-la, stabla se opet kršu (lome), a poPoljani odnijelo u četvrtak sve ko-šiće Župkama i Puljizima tamo-amo.Svak se straši da ne uhvati jednudobru tiradu u prsi kad izigje izvruća, a tim više što su mnogi dobilipolmomeuo jali (ili) ponturu. Ovakebure nije bilo od godine 1851. u jan-uaru kad je stabla kršila, kuće ot-

Priredio:Damir Račić

19GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

„C.H.“ od 18.2.1905. g. broj 7. „Opet zimai grad za čitavu nogu (stopu) visoko“;„C.H.“ od 27.4.1905. g. broj 17. „Dana 22.o.m. posjetila nas je prva proljetna krupa“;„C.H.“ od 24.5.1905. g. broj 21. „Dvije žrtvegroma na Brgatu (stradali domobrani)“;„C.H.“ od 18.10.1905. g. broj 42. „Oluja igrom. U noći od 15 na 16. jugovina sepretvorila u strašnu oluju praćenu od sil-nog sijevanja i grmljavine“;„C.H.“ od 3.11.1905. g. broj 43. „Oluja: UPilama utopio se jedan mladić, prilikomspašavanja (izvlačenja) čamca na kraj. UKuparima more razbilo trabakulu ostijene“;„C.H.“ od 16.11.1905. g. broj 46. „Oluja:U gradskoj luci trebalo je na brzinu vezi-vati veće lađe. Pet čamaca u Pilama olujnomore (iz)bacilo na kraj;„C.H.“ od 13.7.1907. g. broj 56. „Ogrom-na šteta od krupe;„C.H.“ od 25.7.1908. g. broj 60. „Krupa uKonavlima“;„C.H.“ od 12.12.1908. g. broj 100. „Oluja.Od prekojučer bijesni u južnoj Dalmacijioluja šiloka. (...) O jačini oluje mogli su seosvjedočiti prolaznici, što su se jutro našlina 8,30 na Placi. Jedan udarac vjetra po-digao je u vis jednu gospođicu pa je ba-cio na tle. To se dogodilo jednom djetetu ijednoj ženi.“„C.H.“ od 6.1.1909. g. broj 2. „Bura“. Napoljani je jedan vihor povaljao i razniokoš(ar)e i izloge (štandove) prodavalica izatjerao im strah u kosti, osobito kad suvidjele da je i persijane sa obližnjih kućapočeo dizati.“;„C.H.“ od 3.3.1909. g. broj 18. „Jučer jebijesnila jaka oluja“ Valovi su prebacivaligradske zidine i more je teklo ulicama;„C.H.“ od 21.7.1909. g. broj 58. „Žestokakrupa kod Visočana kraj Stona“;„C.H.“ od 14.8.1909. g. broj. 65. „Nevr-ijeme. Žestoki vjetar polomio je dostastabala. Kiša je lijevala k’o iz kabla a gro-movi užasno grmili. Vijavica je otkrila jed-nu kuću. Većeg zla srećom nije bilo.“„C.H.“ od 30.10.1909. g. broj 87. „Gradoštetio Trsteno“;„C.H.“ od 5.1.1910. g. broj 2. „Bura je os-obito bila snažna u Gružu“;„C.H.“ od 26.1.1910. g. broj 8. „Nevrijeme.Valovi su prebacivali gradske zidine“;„C.H.“ od 22.10.1910. g. broj 85. „Nevr-ijeme. Grmljavina, jak vjetar, kiša kao iz ka-bla“;„C.H.“ od 9.11.1910. g. broj 90. „Oluja: Pr-izor na Brsaljama bio je veličanstven“;„C.H.“ od 7.1.1911. g. broj 2. „Užasnonevrijeme. Pripovijedaju nam najstariji lju-di da onake silne kiše ne pamte od kadasu se rodili“;„C.H.“ od 11.2.1911. g. broj 12. „Neobičnoduga zima. Sva se sila čeljadi razboljelaod hunjavice“;„C.H.“ od 29.4.1911. g. broj 34. „Velikakiša, pravi povodanj“;„C.H.“ od 20.5.1911. g. broj 40. „Užasnonevrijeme“;„C.H.“ od 3.4.1912. g. broj 27. „Užasnonevrijeme: bjesnoća mora i silna kiša“;

„C.H.“ od 20.7.1912. g. broj 58. „Nevr-ijeme. Silna grmljavina i kiša kao usredzime“;„C.H.“ od 12.7.1913. g., broj 28. Iz Župe:„Strašna krupa“;„N.S.“ od 23.10.1919. g. broj 8 „Neobičnabura“;„N.S.“ od 11.2.1920. g. broj 7. „Jaka bura“.Tekst ću nadopuniti s dvjema na-jpoznatijim narodnim poslovica iz du-brovačkog kraja.„Sveti Luka u arbole puha, za njim majči-ca u šačice kuka, sine Luka ne pomoripuka“.„Gospa Kandelora – zima fora. Za njomtrči sveti Blaž i govori da je laž“.Nemam namjeru navoditi prirodne katas-trofe koje su zadesila pojedine gradove ilipodručja na zemljinoj površini u posljedn-jih 20-30 godina, jer bi taj popis bio podug-ačak, već samo manji izbor, i manjepoznatih, ali zanimljivih podataka o vre-menskim nepogodama.Godine 1888. bilo je 246 ljudi ubijenosnažnom ledenom tučom u Moredabadu,u Indiji. 70-ih godina XX. stoljeća jaka tučaoštetila je vjerojatno 100-njak (a možda iviše) karoserija (lim) automobila u Du-brovniku.Svakog dana može se dići 44.000 oluja.Svake minute u svijetu bljesne 6.000 mu-nja. Najduže munje imaju do 32 km. Javl-jaju se u ravnim područjima s vrlo visokimoblacima.Dvadeset i dvoje ljudi poginulo je kad jejedan jedini udar groma pogodio kolibublizu Umtalija u Zimbabveu 23. prosinca1975. godine.Brzinski rekord vjetra iznosi 371 km/sat.Izmjeren je na vrhu Mt. Washingtonu, uNew Hampshireu, SAD, 1934. godine. Uprosjeku se registrira 730 tornada na god-inu u SAD-u koji prouzrokuju više od 100žrtava na godinu.

Valovi što se lome o obalu razvijaju stra-hovitu snagu. Težina mora koja udara ukopno može izazvati pritisak od 25 tonapo četvornom metru.Najviši seizmički morski val ikad izmjerenbio je visok 85 m. Pojavio se 24. travnja1971. godine na otoku Ishigakiju u Japanu.Potresni udarni valovi putuju kroz stijenepribližno 25.000 km/sat. U pijesku i blatuse uspore. Najbrži seizmički (morski) valputovao je brzinom od 900 km/sat.Najveći broj žrtava jedne lavine popeo sena 5000 u Huarasu , u Peruu na dan 13.prosinca 1941. Katkad brzina lavine izno-si i do 320 km/sat.Oko 10.000 ledenih brjegova u godini ot-kida se od ledenjaka na zapadnom Gren-landu.U troposferi ima dovoljno vode da poplavisvijet vodenim slojem debelim 1 m.I na kraju može se reći. Sve što zovemovrijeme – sunce i kiša, snijeg i vjetrovi –javljaju se u nižem dijelu Zemljine atmos-fere. Taj uzburkani sloj plina (u atmosferi)neprestano se grije i hladi suncem, vjetromi vodom, prouzrokujući određene a katkadi nagle vremenske promjene koje moguprerasti u velike prirodne katastrofe.„Nigdje u prirodi nema posvemašnjegmirovanja“. – Ruđer Bošković (1711-1787).Ovaj tekst je napisan prije nedavnog ve-likog medijskog praćena kretanja uraga-na „Irme“ koja je opustošila Karibe iFloridu. Genovska ciklona je za Hrvatskumeteorološka „noćna mora“ a to se ovogaputa obistinilo za Nin i Zadar.Još jedanput ponavljam misao CharesaDarwina kojom kazuje mnogo više negobilo koje znanstveno objašnjenje što sedogađa s prirodom. „Priroda se ne os-većuje ljudima, ali im podnosi svojeračune“. Darwinova vizionarsko upozoren-je ostvaruje se bez imalo sumnje.

Svršetak

DVIJE NAGRADE ZAELEKTRONIČKU GLAZBUSTIGLE U NAŠU ŽUPANIJU

AmbasadorAmbasadorAmbasadorAmbasadorAmbasadorRevelinu i WTF-uRevelinu i WTF-uRevelinu i WTF-uRevelinu i WTF-uRevelinu i WTF-uNa drugoj dodjeli nagrada zaelektroničku glazbu “Ambasa-dor”, održanoj u KUC Travno(Zagreb), 21. studenoga, predoko 275 posjetitelja, uručena su

priznanja trideset osmorici aktera elektron-ičke scene. Iz Dubrovačko neretvanskežupanije dobitnici su Revelin Dubrovnik (na-jbolji veliki klub, slika lijevo) te WTF Du-brovnik (najbolji klupski festival, slika gore)Najviše državne i glazbene institucijepodržale su projekt i time učinili da elek-tronička glazba preko nagrade Ambasadorpostane prepoznatljivija, odnosno da se jošviše uključi u segment kulture RH.

20 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

Vodovod Dubrovnik d.o.o.,Vladimira Nazora 19, 20 000 Dubrovnik objavljuje

OGLASza prodaju rabljenih vozila po načelu “viđeno - kupljeno”

1. PREDMET PRODAJEVodovod Dubrovnik d.o.o. nudi na prodaju slijedeća vozila:

II. UVJETI PRODAJEProcijenjena cijena je cijena navedena za svako pojedinačno vozilou tablici pod I.Prodaja se obavlja po načelu “kupljeno - viđeno” što isključujesve naknadne prigovore kupca.Prodaja rabljenih vozila obaviti će se prikupljanjem pisanih ponu-da koje osim ponuđene cijene i kontakt podataka (telefon, e-maili adresa) sadrže:

1) Za fizičke osobe- preslik osobne iskaznice Ponuditelja;

2) Za pravne osobe- preslik rješenja o upisu u sudski registar, preslik osobne iska-znice osobe ovlaštene za zastupanje.

Pored ugovorene cijene kupac snosi i sve ostale zavisne trošk-ove, uključujući troškove ovjere, poreze i davanja na vozilo. Pro-davatelj nije odgovoran ponuditeljima za eventualne troškove ve-zane uz sudjelovanje na natječaju. Ponuditelji mogu ponuditi nižucijenu od procijenjene. Vodovod Dubrovnik d.o.o. zaključiti ćeugovor o kupoprodaji vozila s onim ponuditeljem koji je ponudionajvišu cijenu. Ako dva ponuditelja ponude istu cijenu, najpovol-jnija ponuda smatrati će se ona koja je ranije zaprimljena.

13.625,00

R.br.

Vrsta i marka vozila Brojsjedećihmjesta/vrata

Reg. oznake idatum isteka

Godinaproiz-vodnje

Boja Snagamotora ukw/vrstamotora

Radnazapremi-na cm3

Masapraznogvozila ukg

Ukupnokm

Tehničkaispravnost

Procijenje-na cijenau kn

1 Škoda felicia 5/4 DU356AV,reg. istekla10. 08. 2017.

1998 bijela 50, otto 1289 930 265.000 Neispravno vozi-lo (mjenjač, mo-tor, instalacije)

2.396,00

Kupac je obvezan zaključiti ugovor o kupoprodaji s VodovodomDubrovnik d.o.o. najkasnije u roku od tri dana od dana dostaveobavijesti o prihvaćanju ponude.

Otvaranje ponuda obaviti će imenovano Povjerenstvo dana30.11.2017. u 12.00 h na adresi

Vladimira Nazora 19, 20000 Dubrovnik.

Otvaranje ponuda je javno.

Pisane ponude dostavljaju se na dokazivi način, poštom pre-poručeno na adresu Vodovod Dubrovnik d.o.o., Vladimira Nazo-ra 19, 20000 Dubrovnik u zatvorenoj omotnici s naznakom

“PONUDA - za kupnju rabljenog vozila”s naznakom “ne otvaraj”

ili neposredno na protokol Vodovoda Dubrovnik d.o.o..

III. DODATNE INFORMACIJEDodatne informacije o vozilima zatražiti putem telefona: 098 9373241, a o samom postupku putem e-maila: protokol@ vodovod-dubrovnik.hr s naznakom “Oglas za prodaju rabljenih vozila”.

Prodavatelj zadržava pravo odustati od izbora ponuđača i proda-je predmeta oglasa bez posebnog obrazloženja.

2 Škoda felicia 5/4 DU 396 BP08.01.2018.

2000. bijela 50, otto 1289 945 132.100 U voznom stanju 4.549

3 Škoda felicia 5/4 DU812AT17.04.2018.

1998. bijela 50, otto 1289 930 113.000 U voznom stanju 2.928,00

4 Škoda felicia 5/4 DU406AGreg. istekla15.11.2017.

1995. bijela 50, otto 1289 920 116.000 U voznom stanju 1.627,00

5

6

7

8

Škoda felicia

Škoda fabia Classic

Škoda Fabia

Škoda Fabia Simply

VW Transporter

Mercedes sprinter

Ford Transit connect

Ford Transit connect

9

10

11

12

5/4

5/4

5/4

5/4

5/4

2/3

6/4

2/3

DU649BP22.01.2018.

DU672CB24.04.2018.

DU740CM15.01.2018.

DU605FJ26.11.2017.

Reg. Istekla14.10.2017.

DU213BS19.04.2018.

DU439DO12.12.2017.

DU542DA06.06.2018.

2001.

2002.

2003.

2011.

1998.

1993.

2006.

2005.

bijela

bijela

bijela

plava

bijela

plava

bijela

55, otto

50, otto

47,otto

55, diesel

44,otto

55, diesel

58, diesel

85, diesel

1596

1397

1198

1198

2370

2300

2402

1753

1015

1075

1065

1020

1684

1900

3300

1405

132.800

163.000

151.300

60.400

321.000

234.400

20.000

198.900

U voznom stanju

U voznom stanju

U voznom stanju

U voznom stanju

U voznom stanju

U voznom stanju

U voznom stanju

5.000,00

4.974,00

16.864,00

19.520,00

12.010,00

3.222,00

17.665,00

U voznom stanju

bijela

37GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

U CRKVI I SAMOSTANU GOSPE OD MILOSRĐA U GOSPINOM POLJU

Dani sluge božjega fra Ante TomičićaDani sluge božjega fra Ante TomičićaDani sluge božjega fra Ante TomičićaDani sluge božjega fra Ante TomičićaDani sluge božjega fra Ante TomičićaOd srijede, 22. studenog, do subote, 25. studenog, u crkvi i samo-stanu Gospe od Milosrđa u Gospinom polju obilježit će se dani slugebožjega fra Ante Tomičića koji je radio i živio u samostanu i svetištuGospe od Milosrđa od 1926. do 1936. godine, a koji je preminuo prije36 godina. Svečano misno slavlje na sam dan preminuća, subota, bitće u 18 sati a predvodit će ga don Marinko Šljivić, župni vikar župe sv.Mihajla Lapad. Misi će prethoditi marijanska pobožnost u 17.30 sati. Usklopu obilježavanja je i trodnevnica od srijede, 22. studenog, do pet-ka, 24. studenog tijekom koje će marijanska pobožnost započinjati u17.30 sati nakon čega će biti misa u 18 sati.

ZAPOČELA JUBILARNA DESETA OBITELJSKA ŠKOLADUBROVAČKE BISKUPIJE

Promišljati i iskusiti ljepotuPromišljati i iskusiti ljepotuPromišljati i iskusiti ljepotuPromišljati i iskusiti ljepotuPromišljati i iskusiti ljepotukršćanskog očinstva i majčinstvakršćanskog očinstva i majčinstvakršćanskog očinstva i majčinstvakršćanskog očinstva i majčinstvakršćanskog očinstva i majčinstvaPo deseti put u petak, 17. studenog, započela je Obiteljskaškola Dubrovačke biskupije koju organizira Vijeće za život iobitelj i Ured za pastoral braka i obitelji Dubrovačke biskupije.Riječ je o trodnevnom duhovno-edukativnom susretu obiteljiDubrovačke biskupije koji se održavao u hotelu Neptun gru-pacije Importanne Resort hotela do nedjelje, 19. studenog,ovaj put na temu „Promišljati i iskusiti ljepotu kršćanskog očin-stva i majčinstva“.Ovogodišnju jubilarnu školu otvorio je dubrovački biskupmons. Mate Uzinić koji je izrazio zadovoljstvo što se ovomObiteljskom školom želi pozitivno govoriti o iskustvu kršćan-skog života i majčinstva. Također je zahvalio ovogodišnjimpredavačima iz Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. sc. donJosipu Bošnjakoviću i doc. dr. sc. don Stjepanu Radiću, ali iKrešimiru Markoviću, moderatoru škole, koji je svojim dopri-nosom bio duša dosadašnjih obiteljskih škola te don StankuLasiću koji je u počecima škole bio tadašnjim pročelnikomVijeća za život i obitelj.Pročelnik Vijeća za život i obitelj don Marinko Šljivić, prvi putkao pročelnik, također je pozdravio sve okupljene i poručioobiteljima kako ovaj vikend trebaju iskoristiti za međusobnopovezivanje i molitvu kako bi njihove nakane mogle biti podu-prte božanskom milošću, a kako bi mogli posvjedočiti drugi-ma o važnosti kršćanskog obiteljskog odgoja.Moderator Marković i pročelnica Ureda za pastoral braka iobitelji dr. sc. Vikica Vujica upoznali su pobliže obitelji s ovo-godišnjim programom, nakon čega su se obitelji kratko pred-stavile i podijelile svoja iskustva s dosadašnjih Obiteljskihškola.„Vjera i bračno zajedništvo: kako vjera u braku doprinosi nje-govoj ljepoti i harmoniji?“Uslijedilo je prvo predavanje doc. dr. sc. don Stjepana Radića

na temu „Vjera i bračno zajedništ-vo: kako vjera u braku doprinosinjegovoj ljepoti i harmoniji?“. Krozsvoje obraćanje obiteljima pre-davač Radić je kazao kako je vjeratemelj za bračno i obiteljsko zajed-ništvo, jer vjeru definiramo kao in-timni odnos čovjeka i Boga.Odnosno kad supružnici taj odnosostvare s Bogom onda mogu nu-diti i živjeti međusobnu intimu. Re-kao je i kako vjera sadrži pouzdan-je i povjerenje koje se traže uobitelji, ali i kako se traži onaj pozi-tivan pojam žrtve u svakodnevn-om životu, oni trenutci u kojimaćemo žrtvovati nešto kako bismopomogli svome partneru. Nagla-sio je i kako vjera osposobljava zarazborito prosuđivanje koje jeneophodno za savladavanje kon-flikata. Za ostvariti sve navedenopredavač je kazao kako su potreb-na dva sakramenta, euharistija iispovijed. „Zajednički odlazak na

nedjeljnu misu, čime se djeci us-ađuje osjećaj zajedništva i vjera, alii pojam blagdanskog i obiteljskogručka. Euharistija kao gozba, žrtvai kao sama molitva“, objasnio je.Također je istaknuo kako redovitimpristupanjem ispovijedi supružnicise na neki način osposobljavaju zavrline, osobito za međusobnoopraštanje. Na kraju je poručiokako je potrebno obitelji ohrabrivatida nastave živjeti svoj život kršćan-ski, a kako tu životnu hrabrostuvijek mogu postići redovnimzajedničkim odlaskom na nedjelj-na misna slavlja, zajedničkommolitvom i ispovijedi nekoliko putagodišnje. „Te dimenzije koje suminimalne donose velike dobrobi-ti“, zaključio je. Tijekom Obiteljskeškole organizirane su i brojne ra-dionice za djecu različitih uzrasta,a koje su vodile odgojiteljice u vjeriali i animatori Dubrovačke bisk-upije. Nikša Sentić

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Prvi spomen franjevačke bolnicePrvi spomen franjevačke bolnicePrvi spomen franjevačke bolnicePrvi spomen franjevačke bolnicePrvi spomen franjevačke bolniceČinjenica da je ljekarna od početka bila postavljena u prizemljesamostana, na mjesto dostupno građanima, govori o tomeda je dubrovačka franjevačka zajednica odmah računala nanjenu socijalnu ulogu, ali i na njenu ekonomsku isplativostOpćenito je prihvaćeno mišljenje da se ljekarna Male braćenalazi u prostoru samostana onoliko dugo koliko je i fran-jevački samostan unutar zidina. Taj period započeo je god-ine 1317., kako to svjedoče dokumenti sačuvani u Du-brovačkom gradskom arhivu. Veliko vijeće Dubrovačke Re-publike donijelo je te godine, naime, odluku da se poruši sa-mostan izvan zidina na Pilama i da se sagradi novi unutargradskih zidina. I drugi dokumenti prate gradnju ovog ve-likog zdanja. Nema međutim nikakva pisanog traga da je uto vrijeme u samostanu postojala ljekarna. Ipak, ta godinauzeta je kao godina osnutka ljekarne, zbog činjenice da jebilo uobičajeno da se kod gradnje samostana odmah planiraizgradnja samostanske bolnice. Da je uz bolnicu išla i ljekar-na, barem za potrebe braće, također je sasvim razumljivo.Bolnica je međutim bila izgrađena u gornjem dijelu samo-stana (u predjelu Malog klaustra), a ljekarna (aromatorij) senalazila u prizemlju samostana, na mjestu na kojem je danassmješten muzej stare ljekarne. Da se ljekarna nalazila baš natom mjestu potvrđuju popisi ukopanih, koji često donoseoznake položaja groba neke obitelji. U popisu su tako čestiopisi gdje se nalazi neki grob: »pred spičarijom« ili »blizuspičarije«. Kad je ljekarna preseljena u Mali klaustar, za položajgrobova počinje se koristiti izraz: »pred starom spi-čarijom«.Ljekarna je dakle na izvornom mjestu bila sve do 1681., kadasu po zapovijedi tadašnjeg generalnog vizitatora, franjevciljekarnu morali premjestiti u Mali klaustar, u blizinu samo-

stanske bolnice. Činjenica da jeljekarna od početka bila postavl-jena u prizemlje samostana, namjesto dostupno građanima, go-vori o tome da je dubrovačka fran-jevačka zajednica odmah raču-nala na njenu socijalnu ulogu, ali ina njenu ekonomsku isplativost.Tu tezu potvrđuje često spomin-jani podatak, da su franjevci nera-do svoju ljekarnu premjestili u bliz-inu samostanske bolnice. A da jebolnica za potrebe braće funk-cionirala u samostanu potvrđujumnogi dokumenti, pa čak i usme-na franjevačka predaja, po kojojse određeni dio samostana do ne-davno nazivao „bolnicom“. Podat-ke potkrepljuje i vrlo stari doku-

ment iz dubrovačkog gradskogarhiva. Oporuka je to Dobre deGambe od 18. lipnja 1357. u kojemstoji: »Želim i naređujem da senapravi Maloj braći u Dubrovnikujedna bolnica s crkvom u čast sv.Benedikta«. Djelovanje bolnicedokazuje i kasnija oporuka IvanaAndrije Mart de Volcio iz god.1465., u kojoj de Volcio ostavljafranjevcima 200 perpera za po-trebe bolnice. Može se pretpostav-iti, a to je u stručnim krugovima iopćenito prihvaćeno, da su i prijeovih zapisa u samostanu funkcion-irale medicinske ustanove zabolesnu braću, a to je mogao bitijednostavniji bolnički stacionar iljekarna. Fra Stipe Nosić

38 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke g. Matije Kristića u tijeku je izradageodetskog elaborata za ispravljanje podatakakatastarskog plana u svrhu usklađenja katastarskogplana nove izmjere sa stanjem u katastarskom planustare izmjere i sa stvarnim stanjem na terenu na k.č.39 (č. zem. 39/2) u k.o. Dubrovnik (Gruž). Pozivajuse vlasnici i posjednici susjednih katastarskih česticana utvrđivanje granica koje će se održati 4. prosinca2017. u 9:00 na predmetnim katastarskim česticama.Kontakt broj: 095 1403 979 ili 095 1991 326.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA ZAK.Č. 1535/2 Č,ZGR. 223, 224 K.O. SUĐURAĐ USKLADU SA ODREDBAMA ZUP-A POZIVANOSITELJE PRAVA NA SUSJEDNIM K.Č. NAPREDOČENJE ELABORATA KOJE ĆE BITOBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 4PROSINCA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke gđa. Jelene Dubrete iz Cavtata utijeku je izrada geodetskog elaborata usklađenja stareizmjere sa novom te sa stvarnim stanjem na terenuna k.č. 501 (č.zem. 488/5). Pozivaju se vlasnici iposjednici susjednih katastarskih čestica nautvrđivanje granica koje će se održati 07. prosinca2017. u 9:00 na predmetnoj katastarskoj čestici.Kontakt broj: 095 1403 979 ili 095 1991 326.

39GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Žute čizmice i limuzineA opet, kako danas djeci objasnit’, da u prošloj, neslobodnoj državi, odvratnojkomunističkoj diktaturi, nisi mor’o ništa plaćat, a sad, u skupo plaćenoj slobodii demokraciji, moraš plaćat’ zdravstvene usluge. Ako imaš čimeUkinulo imunitet poznatoj sutkinji Tr-govačkog suda. Gospođa je uhićena, radihrpe kaznenih djela, vezanih uz stečajne pos-tupke. Tako su nam rekli.A tamo đe je bilo stečajnih postupaka, biloje i stečajnih upravitelja, pa je uz gospođusutkinju, uhićena još i balica njezinih partnera,njoj od najvećeg povjerenja.Poznati njezin advokat misli, da je gospođatoliko puno radila za hrvatsku pravdu, da nijeni obadala, kako sve najveće slučajeve dajeistom upravitelju. Ništa nije kriva. Ima bit’, daUDBA-ši opet progonenaše najbolje sinove ikćeri, samo zato što voleHrvatsku. I rade za našedobro. Nisu im dali ni šestmjeseci, da se u miruspakiraju i maknu odprogona u - London.Drugi opet misle, da ćenaš Jarak, za koji dan,pred Remetincem javljat’u njihovu puštanju na slo-bodu, pa će ih svi slikavat’kako izlaze s pozornice,jer je prvi čin predstavesvršio. Kako bi ‘’osumn-jičeni’’ nastavili, ili dovršili,sve što nisu – ovršili. Nekainstitucije rade svoj pos’o,rekli bi naši istaknuti poli-tičari.Primijećeno je da je našapredsjednica, jedinae u Koloni sjećanja krozVukovar, nosila žute čizmice iz - Borova.Modni i gospodarstveni stručnjaci su topohvalili, k’o njezin, osobito suptilan način,podsjećanja premijera i vlade, da je istoime-na tvornica, prije rata zapošljavala 24.000 rad-nika. A danas sedam stotina. Proizvodili su20 milijuna pari obuće godišnje. A danas,400 tisuća!A neki preživjeli Vukovarci, koji očito nisushvatili njezin modni izričaj, evocirali su isjećanja, kad’ su nakon pada Vukovara, čet-nici premlaćivali ili ubijali vlasnike žutih čizmi-ca, znajući, da su ih uglavnom nosili - bran-itelji. Zato su, tople i udobne crevlje, u strahubacali i civili i hrvatski branitelji, tih sudbonos-nih dana.A onda, na mjestu odavanja počasti žrtva-ma, vide našu predsjednicu u žutim čizma-ma, pa sumnjaju, da je ovo bila još jedna pop-ulistička i dnevno politikantskih poruka! Kažu,to je stvar protokola i, u krajnjoj liniji - dobrogukusa! Oni, koji su stali u njenu obranu kažu,sva ta galama samo zato, što su svi ostalinosili crne, a ona jedina -žute crevlje. Vjero-jatno ne znajući, da iz Beograda dolaze vijesti,kako i dan danas, tamo fermavaju i legitimirajusve, koji ulicom hodaju u takvoj obući.Naši otoci zimi nisu u žiži političkog interesa.

Tako se, prikraćeni za posjete važnih poli-tičara, otočani sami zabavljaju. Na lijepomnašemu otoku Visu, Gradska uprava i Turis-tička zajednica, umorni od protekle sezone isvoje bezidejnosti, štampali su građanimaplakat, priznajući svoju nesposobnost da imorganiziraju nadolazeće blagdane. Pa kažu,sami ih organizirajte, kako znate i umijete, ami vam donesemo drvene kućice na glavnitrg. Na kraju su im poželjeli ugodne i mirneblagdane.Društvene mreže su oduševljeno prenijele

ovaj originalni način samoupravljanja, pa jebilo i savjeta građanima, da poslije blagdanai obavljenog posla, svrate u Gradsku upravupo plaću za dvanaesti mjesec, jer su odradilipos’o umjesto mjesnih vlasti. Ako sve ispadnedobro, ovaj projekt bi se mog’o primijenit’ naSabor i vladu.Naš ministar zdravstva je, na izlasku iz stotisuća eura skupe limuzine, izvijestio javnosti medije, kako ni’ko na svijetu nije dovoljnobogat, da liječi sve bolesnike. Pa tako ni mi!Trideset devetoro, teško bolesne hrvatskedjece, neće dobit’, lani otkrivene, bezobraznopreskupe lijekove. Sumnja se, da je krivaclupeška farmaceutska industrija. Pa, znajuli oni, da vlada može, za cijenu samo jedneporcije lijeka, svom ministru kupit’ veliki ‘Audi’.A, sve da se on odluči vozit’ u tramvaju i pro-da auto, to bi bilo dovoljno tek za jedno di-jete. I to samo za prvu terapiju.Da ne govorimo, kako bi izgledala naša vla-da, raštrkana po raznim zagrebačkim tram-vajima? Kako bi izgledala naša vojska bezeskadrile borbenih aviona? Svi bi nam se ru-gali! Ili, da se smanje plaće i penzije sabor-skim zastupnicima. Da se ukinu županije i žup-ani. Udruge i povjerenstva. Nadzorni odborii… savjetnici i pročelnici. Sve bi stalo! To bi idjeca razumjela. A opet, kako danas djeci

objasnit’, da uprošloj, neslobod-noj državi, odvrat-noj komunističkojdiktaturi, nisi mor’oništa plaćat, a sad,u skupo plaćenojslobodi idemokraciji, morašplaćat’ zdravstveneusluge. Ako imaščime.Mlađi Hrvati, rođe-ni iza rata, ako ovo doznaju, mogli bikrivo zaključit’, da je siromaštvo došlos demokracijom.Nekad su za imućne ljude govorili, dasu tako sposobni, da ni u zahodu ne biostali gladni. To je bio stari uvredljivištos, u vremenima, kad’ se, recimo u

nas na Orsuli, smeće jošbacalo u more. Danas jezbrinjavanje smeća, važnoekološko i političko pitan-je. Nečije smeće, nekomeje zlato. Evo na primjer, ovopoznato smetlište blizu Ko-privnice, toliko je uspješno,da je svoga sposobnogadirektora, plaćalo k’o sab-orskog zastupnika. Ilivažnog ministra. Uz to jeon, sam sebe nagradio bo-nusom od milijun kuna nagodinu. Reklo bi se, dan-ašnjom terminologijom,sam svoj uhljeb. I onda,umjesto da mladom direk-toru smetlišta čestitaju nadomišljatosti i inovativnos-ti, odlučili ga smijenit’. A on,samo slegnuo ramenima i

mirno zamolio, da se to ubrza, kako bise mog’o prijavit’ Zavodu za nezapos-lene, radi potpore. Ima čovjek familiju,kaže, pa mora od nečega živjet’.Kad’ su naši političari doznali, kakoEuropska agencija za lijekove, iz Lon-dona ne bi baš rado selila u Zagreb,brže bolje su, dvije ure prije odluke,uvrijeđeni javili Briselu, da je RH odlučilapovući svoju prijavu. I tako se supros-tavit’ korumpiranoj europskojbirokraciji.Jedna poučna basna kaže, kako segladan međed mučio, kako bi se po-peo na krušku, ali kad’ je vidio da nijedovoljno spretan, odmahnuo je šapomi rek’o: ma ionako nisam gladan.Naša dva Milana, ministar zdravstva izagrebački gradonačelnik, napravili susve što su mogli, prilikom svoga puta uBrisel. Hrvatska jes’ malo osramoćena,ali je zahvaljujući njima, u ovom pos-tupku prikupila vrijedno iskustvo natje-canja za sjedište budućih agencija itijela Europske Unije. Možda, Agencijeza izlazak članica iz zajednice?!Naravoučenje iz gornje basne bi bilo, ilise nauči penjat’ na krušku, ili strpljivočekaj, dok kruške same ne popadaju.

40 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na 091 612 8097, 020 356 020

ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577, www.dubrovnik-marketing.com

NOVO IZUZETNA PRILIKA Gruž kodkolodvora kamena kuća sa uličnimlokalom, taraca.

NOVO Ploče poviše kapelice kuća sagradjevnim zemljištem 870m2, povol-jno 649.000eura

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 170.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2 ,2 parkinga ugaraži 259.000eura

IZUZETNA PRILIKA Nuncijata kat kuće+potkrovlje+ garaža+ apartmanom,uređeno, taraca, parking 230.000eura

IZUZETNA PRILIKA, Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

SUSTJEPAN, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju,149.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt,210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Župa Kupari građ-evno zemljište s plaćenim dozvolama iprojektima 105.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda,struja,asfaltni put, lijepi pogled 118.000eura

POVOLJNO AKCIJA MJESECASNIŽENA CIJENA Orašac kuća za ob-novu sa zemljištem,pogled na more,105.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

MANJA OBITELJSKA KUĆA / Proda-jemo manju obiteljsku kuću u zaleđuŽupe Dubrovačke, 85m2 s vrtom i park-ingom, spremna za useljenje / 155.000eura

PRILIKA / Moderan i potpuno renovi-ran 3.5 sobni stan s parkingom na Iliji-noj glavici, 85m2, visoko prizemljenovije stambene zgrade / 259.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju / 375.000 eura

STARA KAMENA VILA NA PLOČAMA /210m2 kuće na tri etaže s prostranimvrtom u blizini Staroga grada s otvoren-im panoramskim pogledom na zidine imore / 999.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

RENOVIRAN I ODMAH USELJIV STANU ZLATNOM POTOKU / 82m2, 4. kat,dvije tarace, uredan i održavan, otvorenpogled na more i Lokrum / 320.000 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

PRODAJEMO KUĆUNA AUTOBUSNOMKOLODVORU / U na-šoj ekskluzivnoj ponu-di kuća nasuprot auto-busnog kolodvora ide-alna za turističko izna-jmljivanje, 115m2stambenog prostora iterasa / 330.000 eura

RENOVIRAN STAN UHLADNICI / NadomakVojnovića, 3 spavaćesobe, dnevni boravak

s terasom, dvije etaže, 4.kat / 210.000eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihomnaselju / 350.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite to profesionalcima da rade za Vas

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

TRAŽIMO GARSONJERE NA PO-DRUČJU GRADA / Zbog povećanoginteresa kupaca, potražujemo manjestanove do 30-40m2 na širem područ-ju Grada

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na

more, osiguran parking

ZA SIGURNOG KUPCATRAŽIMO VELIKI STANU ZLATNOM POTOKU /Cca 120m2, blizinaglavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO MAN-JU GRAĐEVINSKUPARCELU U RIJECIDUBROVAČKOJ / Zakonkretnog kupca, cca.500m2 za gradnjuobiteljske kuće, ispodmagistrale

Prodajem obiteljsku kuću u Lapadu 160m2, taraca i vrt 123 m2. 098 850 444

Prodajem dvosobni stan 50m2 na pe-tom katu stambene zgrade bezlifta,ul.Iva Vojnovića. Potrebna adapt-acija. Cijena 120000 fix., bez agencijskeprovizije.095 399 3059.

Iznajmljujem četverosoban stan (osamležaja) u Čibači na duže vrijeme od1.12., potpuno opremljen, 120 m2 sapripadajućim parkingom x2. Mjesečninajam po ležaju je 1000 kn + režije. 098680 611.

Iznajmljujem jednosoban stan u Čibači-na duže vrijeme, potpuno opremljen,30 m2 sa pripadajućim parkingom x2.Mjesečni najam 2000 kn + režije. 098680 611

Iznajmljuje se stan za dvije do tri os-obe/studente. 416 593.

Iznajmljujem stan u Župi za 2-3 radni-ka do 1.7.2018. 091 538 2229.

Iznajmljujem dvosobni renovirani stanu Lapadu, naselje Peyton. Može i obiteljs malim djetetom. 092 237 9083.

Iznajmljujem opremljenu garsonjeru uGružu iznad robne kuće. 098 856 142.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAGolf 6, benzinac 1.2 TSI, 77 KW, 2010.godište, 124000 km, reg. do 10./’18.,redovno servisiran u ovlaštenomservisu, ljetne i zimske gume, vrhuns-

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom,490.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 250.000eura

Iznajmljujemo garažu na Gorici18m2,uredjena, struja, voda. 0915855108

Iznajmljujem uredjeni apartman uZatonu Velikom na duže vrijeme, 0915855108

Hitno tražimo za kupiti stan u Lapadudo 80m2 s manje skalina za poznatogkupca, plaćanje u gotovini. 0915855108

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju, Agencija DMP Dr. A.Stračevića20, 020 550 888, 091 3210 244, 0911170 577, www.dubrovnikrealestate.info

41GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

ko stanje. 8500 eura. 091 760 1161.

Kupujem dijelove za stare Volkswagenkombije Ponude na broj: 097 670 7137.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Čišćenje vrtova, objekata, pituravanjeograda, nadzor. 098 931 2558.

Radim bravariju, tende, ograde, kapije,nadstrešnice. Dolazim na teren odmah.Zvati na broj. 092 269 8477.

Vrtlarske i slične radove obavljam. 091937 4727.

RAZNOProdajem inventar za butigu: micro posza račune, printer, lutke za izlog, pištoljza cijene, mini kasa za novac,mini usi-sivač za auto, stalak za papuče. 099315 1002.

Prodajem plinsku peć sa punombocom plina. 095 730 8041.

Prodajem kamenu iglu (135x18x35),kamene ploče 1. (63x15x35), 2.(75x17x35), 3. (85x20x36) i 4.(73x15x39) te 6 kreveta s madracem.Zvati poslije 20 sati na broj 098 579 588.

Kupujem stare kamene podne ploče isve stare kamene stvari koje bi moglezanimljive. 097 670 7137.

POMOĆ I NJEGAŽena s dugogodišnjim iskustvom čuv-ala bi i njegovala starije i bolesne os-obe 24 sata. 099 402 4772.

OSOBNI ODNOSI 18+

Muškarac 51 g. traži djevojku. 091 5742177

Gospodin želi upoznati dame zadruženje. Odličan džeparac. 099 8261327.

Ima li dama koje vole avanturu i dobrunagradu? 099 680 6660.

UDOVICA KATARINA 61 želi muškar-ca za krevet, vrlo bogata i nudi nagraduonom ko je potpuno zadovolji. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA BIBA 64 želi izdržljivog muškar-ca za obostrana zadovoljstva u njezi-noj vili. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

DOKTORICA SUNCICA 39 u potrazi zamuškarcem koji je dovoljno ozbiljan zaviše od avanture, vrlo vrijedna i sprem-na za brak. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

STUDENTICA ANA 21 želi upoznatistarijeg i iskusnijeg muškarca koji bi jepodučio seksi igricama. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA TIHANA 54 Mlada baka, vrlo vi-talna za svoje godine, želim dobar sexi avanturu u mojoj kući sa mlađim umojoj kući! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

BOGATA TEREZA 60 Neka se javimlađi frajer koji će me dobro zadovolji-ti u svim pozama odmah! Spremnasam na sex! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

NATALIJA 29 Ako si za vezu, iskren,nježan, otvoren i želiš me upoznati, javi

se odmah! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

USAMLJENA EVA 39 Ja bih voljelaupoznati dečka za vezu i moguć brak,sama živim i siturirana sam.Javi se zaspoj. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

NAPALJENA OLGA 69 Ako imam 69godina, to znači da sam u punoj akciji.Javi se za druženje odmah! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA DANIJELA 36 Ja bih vol-jela upoznati muškarca za vezu , jakosam usamljena i sama već duže vr-ijeme, neka mi se javi iskren dećko! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDATA JELKA 60 U braku sam i mojmuž me ne može nikako zadovoljiti.Javi se ako želiš da me zadovoljiš udiskreciji. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA LJERKA 70 Bez obzira nagodine, ja sam napaljena jako i jošvlažna, trebam muškarca da mezadovolji. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

TETA SMILJKA 66 Ako ti ne smetajumoje iskusne godine, a imam 66 godi-na, javi se da se upoznamo i družimokod mene.... Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

GOCA 50 Napaljena gospođa, u na-jboljim godinama treba dobar sex sva-ki dan, javi se bez puno kompliciranjada se nađemo! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

IVA 25 Ja sam Iva, imam 25 godina,slobodna sam djevojka koja želi samodobre trenutke u svim pozama, direkt-no kod mene! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

NAPALJENA MARTINA 36 Ja sam Mar-tina. slobodna sam žena koja želiugodan i dobar sex kod mene. Javi se.Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA MELITA 44 Rastavljena sami sada želim nešto bez obaveza, kodmene, brzo i konkretno!!! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA LAURA 30 Ako želiš vezu,brak i susret, javi se da se upozanmo!Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

SANDRA 44 Molim neka se javi konkret-an muškarac za sex kod mene. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UZBUĐENA VIŠNJA 56 Iskrena sam iželim ugodan sex kod mene, želiš dase nađemo i vidimo?Javi se odmah zasusret i spoj. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

Centralna tema - enciklopedistikaCentralna tema - enciklopedistikaCentralna tema - enciklopedistikaCentralna tema - enciklopedistikaCentralna tema - enciklopedistikaU proteklih mjesec dana Dubrovačke knjižnice bilesu pozornica za gotovo 50 događanja, a brojnapublika svih dobnih skupina motiv je za nastavakorganiziranja uspješnih programaVeć više od dva desetljeća od15. listopada do 15. stude-noga održava se Mjesec hr-vatske knjige. Centralna temaovogodišnje manifestacijebila je enciklopedistika podgeslom “Sve na jednom mjes-tu, ili Put od jednog do svihmjesta”. Tijekom ovog mjese-ca knjižnice uz redovne ak-tivnosti organiziraju i dodatneprograme s ciljem promi-canja knjige, čitanja iknjižnica, pa su tako i Du-brovačke knjižnice imalebogat program.Odjel za djecu i mlade Nar-odne knjižnice Grad orga-nizirao je „Likovnice“,kreativne radionice zamlade knjigoljupce. Na nji-ma su se likovno izražavatina temu najdražih likova izpriča i izrađivali originalnestraničnike za knjige. Go-tovo svakodnevno učenicirazličitih razreda osnovneškole posjećivali suknjižnicu i upoznavali se snjenim radom i uslugamakoje pruža. Održano je inekoliko „Satova lektire uknjižnici“ na kojima se nazabavan način obrađujeobavezna lektira. U okviruprograma „Slikopisci“knjižnicu je posjetila mladaknjiževnica za djecu JelenaPervan i dubrovačku dječicurazveselila pričama o med-vjediću Hrkalu. Druženje sasvijetom bajki priredila je pro-fesionalna bajkopričalica Ja-sna Held koja je nastupila uokviru programa FestivalaTreće uho. Po peti put izab-rani su i najbolji čitači na Žup-anijskom natjecanju u čitanjunaglas koji će predstavljatiDubrovačko - neretvanskužupaniju na Nacionalnomnatjecanju u Sisku, 23. i 24.studenoga.Održano je i predavanje/radi-onica pod nazivom „Novinačini učenja i poučavanja uzkorištenje Interneta i novih te-hnologija“ te je pokazanokako se uz pomoć virtualnetehnologije omogućavasuradničko učenje. UMjesecu knjige srednjoškolcisu se nadmetali znanjem nakvizu koji je bio posvećenživotu i djelu Iva Vojnovića, a

u okviru projekta „Kreativnoznanje“.U organizaciji Ogranka Moko-šica održano je pet čitaonica,„Čitaj mi“, u Domu za starijeosobe Dubrovnik. Lutkarskadružina Ogranka gostovala jes predstavama u Dječjemodjelu Opće bolnice Du-brovnik, OŠ Mokošica,Dječjem vrtiću Pčelica i Domu

za starije osobe. U samomOgranku održane su po četiriradionice i pričaonice.Početak ovogodišnjeg pro-gram Mjeseca hrvatske knjigeza odrasle bio je u znakuDruštva dubrovačkih pisaca.Najprije je predstavljen novibroj godišnjaka „Literat“; IvoOrešković promovirao je svo-ju knjigu „Dan kad je umro pr-ijatelj“, a Ivan Cikatić akaGalaktički vapaj imao je svojuautorsku večer.Već tradicionalno u Mjesecuknjige upriličene su i brojneknjiževne promocije. IvanaPlechinger predstavila je svojprvijenac „Ono što ostaje,uvijek ljubav je“, publika je up-oznala i radove Duške Musić„Valunzi“ i „Mamac za lignju“,dok je Nikola Čelan u knjizi„Baština - kako sam preživiosplitske devedesete i prvih 10godina TBF-a“ predstavioscenu 90-ih u Splitu, kao i prvodesetljeće TBF-a, po mnogi-ma najznačajnije dalmatinskegrupe zadnjih nekoliko desetl-jeća. Borbu s karcinomomdojke Josipa Pavičić Berardi-

ni opisala je u knjizi „Šest milimet-ara - ispovijest o boli i pobijedi“, asvoje iskustvo podijelila je i s du-brovačkom publikom. U formistand-up nastupa SegorHadžagić promovirao je izabranadjela „Klasici u tranziciji“.Povodom 100 godišnjice smrtiFrana Supila povjesničar StjepanĆosić održao je prigodno izla-ganje. Predavanje Vesne Čučić„Povijesni pregled biografskihdjela u Dubrovniku” odgovaraloje središnjoj temi manifestacije,enciklopedistici, budući da subiografije i biografski leksikonipodvrsta enciklopedija.Mjesec hrvatske knjige bio je i uznaku serijala putopisnih preda-

vanja „Putositnice utorkom“. Cik-lus je otvorio Goran Blažević pre-davanjem „Solidarity Walk 4km/h“ u kojem je govorio o iskustvuputovanja pješice preko 3000 ki-lometara od Jordana do Hr-vatske. Sljedeća postaja bili suFalklandski otoci ili na španjol-skom „Las islas Malvinas“ koje jepredstavio Mario Raguž. Preda-vanje o hodočašću Caminoodržala je Mara Doljak koja je

AUDIOVIZUALNI CENTARDUBROVNIK

Glazbeni satGlazbeni satGlazbeni satGlazbeni satGlazbeni satU Saloči od zrcala,16.studenog, održan je“Glazbeni sat” mladih du-brovačkih kantautora.Riječ je o projektu Audio-vizualnog centra Du-brovnik (AVCD) koji je os-tvaren u suradnji s kul-turnom ustanovom Du-brovačke knjižnice te usklopu programa “Mladi iGrad skupa” pri Upravn-om odjelu Grada Du-brovnika za obrazovanje,

doprinijela i obogaćivanju hrvatskeputopisne scene knjigom „MojCamino – šetnja u dubine sebe“.O najdubljem jezeru na Zemlji, Ba-jkalskom jezeru, i sibirskim tajga-ma kao i o flori i fauni tog područ-ja govorio je Nenad Jasprica.Suradnja Dubrovačkih knjižnica iFestivala Treće uho ostvarena je iizložbom studenata Akademije lik-ovnih umjetnosti iz Širokog Brije-ga pod nazivom „Umjetnost spa-ja“.Dvodnevnim projektom „ErikSatie, glazba za riječ i sliku“ pred-stavljen je glazbeni svijet i životovog originalnog i nekonvenciona-lnog skladatelja, ali i cijelo povijes-no i umjetničko okruženje s prijela-

za s 19. na 20. stoljeće.Ovogodišnji program Mjesecaknjige Dubrovačke knjižnicezaključile su predavanjemSlavice Stojan „Držić privatno“u kojem je predavačica nadrukčiji način protumačilapoznate, ali pokazala i komen-tirala tek nedavno pronađenedokumente iz Držićeva životau Državnom arhivu u Du-brovniku. Ovim predavanjemDubrovačke knjižnice dale sujoš jedan doprinosobilježavanju 450-e godišn-jice smrti Marina Držića.U proteklih mjesec dana Du-brovačke knjižnice bile su po-zornica za gotovo 50događanja, a brojna publikasvih dobnih skupina motiv jeza nastavak organiziranja us-

pješnih programa.Pokrovitelj Mjeseca hrvatske kn-jige je Ministarstvo kulture Repub-like Hrvatske, a glavni pokretačproslave manifestacije su od sa-mog početka Knjižnice gradaZagreba. Ovom manifestacijompromiče se knjigu i čitanje kaodruštvenu vrijednost.Hvala svim sudionicima i posjetitel-jima. Vidimo se dogodine!

Ana Pendo

šport, socijalnu skrb i civilno društvo. Mladiglazbenici kroz idućih nekoliko tjedanasvaki četvrtak će se uživo predstavljati uSaloči a cjelokupni koncerti će se istodob-no javno snimati. Riječ je o talentiranoj eki-pi na jednome mjestu, oni su sadašnjost ibudućnost dubrovačke rock scene. Naprvoj večeri nastupili su Mihael Štaka,Senko Čustović, Marin Lucianović & bandDapal. Mnogi od njih će zasvirati i 23.11.kada se održava drugi u nizu “Glazbenisat”. Ulazak na sve događaje je slobodan.Ostvarenjem ovog projekta želja članovai mentora udruge AVCD je napraviti pro-motivni i arhivski materijali za talentiranekantautore. Koncertne večeri su ostvare-ne uz direktnu podršku Upravnih odjelaGrada Dubrovnika.

43GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Piše: MarijaĐanović

Furesti gosparFuresti gosparFuresti gosparFuresti gosparFuresti gospar- Toliku sramotu nijesamdoživio do sada. Alnješto iz ovog naučih:Izbranoj mladosti ljubavje rados a starosi ludosStjepan, vridni vlastelin, ple-menite krvi, našijenskogaduha u Gradu gospoduje.Ima jedihnu kćer Lukrecijukojoj nađedu ime Lukre. Kadnavrši osamnes godištaobeća se Vladi vlasteličiću sLuncijate. Stjepan htio Lukru udat za njekogafurestog gospara iz Aligurlije, koji će ubrzo ari-vat u Grad. Lukre scijenila vjerenika koji jeodveć ljubi, veće neg život svoj. Njen ćaćkoprisluškivo svaki njen uzdah i molitvu. Ktio jesve znati i pripovijedat ženi. Žena Fjore bilascijenjeno i razumno čeljade. GovorilaStjepanu: - Sve koje su se na silu udale tužnesu i žalosne. Plaču i govore:-Veliciju prćiju samti donijela veću neg tvoje imanje, a ti koje mispenze davaš. S tobom nijesam kontenta i go-tovo. Vlade je ljubi i nema toga što za nju ne biučinio, Stjepane, urazumi se. Mladac je počten,od dobre kuće a naša je Lukre čestita i dobra.- Ti ko da si od pameti šenula, Fjore, veličakdio blaga i zlata obećo je dat za kontradotu.Lukre će moć mirno spat i živjet š njim u goju.- Ne, Stjepane, živjet će u vječnom gorkosti, umraku, u strašnoj sjeni klet će tebe što je nasilu daš.Mlađahna se s Vladom u tmici sastajala i razgo-vor slatki ispod volta vodila. Sluškinja Madeznala za njihovo sastajanje pa pazila da je ćać-ko ne otkrije. Mislila je:- I pravo je da je ćaćkuneposlušna. Tko bi se od prave ljubavi odvr-go?Uskoro u Grad ariva furesti gospar. Nađe se utovijerni sa Stjepanom i upita ga:-Je li stvaručinjena?- Lukre je kontenta, hvala Bogu,-slaga Stjepan.Dogovore se da gospar sutra dođe u prošn-ju.- U bolji čas nikad nijeste mogli doć,-uvjera-va ga Stjepan. –S tolikom radosti Lukre vasčeka, mnozi su prosci zbog nje suze lijevali.- Svečera do dzore provodit ćemo se i slavit,-govorio je veselo gospar.Za to brijeme Lukre je u Vladinoj palači na Lun-cijati s Vladom ljuvene razgovore vodila.– Tvo-ja sam, darivam ti vjeru, tvoja se nazivam.- Veliki Bože, što upitaš od mene, sve ću ti dat.Ne želim tvoje imanje ni bogactvo već tvojučestitos i rajski ures- govorio Vlade.Kad Stjepan zatraži od godulje da pozove Luk-ru, ona zamuknu ko da je pamet izgubila. –Zlo se ne more skrit, Lukre je pred dzoru izdvora pobjegla.- Pođimo vratit moju kćer, ako ne htje it milom,vratit ćemo je silom.- Nut gorkog jada!Gospar furesti ne mogaše se utješit. Toliki gabies obuze, da pun žalosti i muke pakljene izletiiz Stjepanovih dvora. –Toliku sramotu nijesamdoživio do sada. Al nješto iz ovog naučih: Izbra-noj mladosti ljubav je rados a starosi ludos.Za drugo ništar neću rijet neg: -Brijeme ozdrav-lja od svake bolesti i mene će izbavit od lju-vene obiesti.- Ostajte zbogom!

DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA

Predstavljene Prevertove pjesme u prijevoduPredstavljene Prevertove pjesme u prijevoduPredstavljene Prevertove pjesme u prijevoduPredstavljene Prevertove pjesme u prijevoduPredstavljene Prevertove pjesme u prijevoduLuka PaljetkaLuka PaljetkaLuka PaljetkaLuka PaljetkaLuka Paljetka- Tako počinje ljubav: prvo kupujemo mali jedan cvijet, mali jedan dar ionda kupujemo nešto više, a onda postajemo posesivni i kupujemolance jer želimo tu svoju ljubav zarobiti za sebe… Imajte i to na umu:lijepo je početi s cvijećem - nije dobro završiti s lancem -kazao je, uzostalo, akademik Luko Paljetak

Društvo dubrovačkih pisacapredstavilo je u ponedjeljak,20. Studenoga, u Saloči odzrcala Narodne knjižniceGrad svoje novo izdanje,malu knjižicu objavljenu usklopu biblioteke Mirac Mali,nazvanu „za svačiji špag“,zbirku pjesama JacquesaPreverta „Pjesme“, povo-dom 40. godišnjice smrtiovog velikog francuskogpjesnika.Ovu malu a veliku knjižicu pr-iredio je i preveo odabranepjesme akademik Luko Pal-jetak, ujedno i urednik ove male bibliotekevelikih svjetskih pjesnika.U predstavljanju ove knjige, večeri fran-cuske poezije i šansone, sudjelovali suakademik Luko Paljetak, Sebastijan Vu-kosavić, Boris Njavro i grupa „Ad Libi-dum“ (Sebastijan Vukosavić - gitara teMario Miladin – harmonika), koja je izve-la nekoliko najpoznatijih francuskih šan-sona.Boris Njavro je, uz ostalo, istakao kako jepovod objavljivanja knjige 40 obljetnicaPrevertove smrti te kako je ideja nastalau kolovozu 2016. tijekom predstavljanjazbirke pjesama španjolskog pjesnikaFederica Garcíja Lorce.Luko Paljetak je naveo kako se Prevert uJugoslaviji dosta prevodio, posebno uBeogradu, a u Zagrebu je šezdesetihgodina objavljena jedna zbirka upitnogprijevoda. Preverovu poeziju Paljetak jenazvao “dobroćudnom drogom” te joškazao:- Rekli su kako u ovom gradu večerasnema nikakvih događaja, mi smodogađaj! Najveći događaj na svijetu jestljubav! Prevert je shvatio da za ovaj naškomplicirani svijet nema drugog ni bol-jeg rješenja i načina za dvoje ljudi kakogod oni izgledali, što god bili, što god či-nili, koliko imali u džepu i izvan džepa -ljubav je jedina i najbolja stvar. To ječovjek koji je napisao da “čovjek bezljubavi nalik je na feral bez svjetlosti, najavnu kuću bez ferala, na luku bez mor-narske četvrti, bez muzike i pjesme...” Toje sva životna filozofija ovog čovjeka kojije bio i izvrstan slikar odnosno kolažist. Uovom je citatu on sažeo ne samo svojufilozofiju života, nego - rekao bih - i svojupoetiku. On je shvatio što je poslije njegajedva dokučila Francoise Sagan. Za njuu životu postoji samo jedno godišnjedoba - ljeto, a on je shvatio nešto što jejoš važnije - da u životu postoji samo jed-no - ljubav, ona najosnovnija i najjed-

nostavnija: ja volim tebe - ti voliš mene -mi se volimo - gotovo. Kad prestane ljubav,nema nikakve tragedije - ti mene ne voliš,ja tebe ne volim, voljeli smo se - gotovo -idemo dalje. Dakle, stvar je vrlo jednostav-na. Na ovoj filozofiji odgojila se ne samojedna generacija, ne samo moja generaci-ja i one prethodne meni, nego čini mi seda su se odgajale mnoge. Uzmite u obzirda su mnoge majke svojim kćerima daleima “Barbara” upravo zbog Prevertovepjesme.Prevert je bio veliki vjernik ljubavi, ali sdruge strane i veliki ateist, ali on je bio za“uredni kaos svijeta”. Zašto smo zaboraviliPreverta? Pitanje je to na koje je teškoodgovoriti. Jesmo li našli neke drugepjesnike? Jesu li ti pjesnici rokeri pa supostali dosljednija zamjena? Ja mislim dasu rokeri to isto samo na drugom planu.Zašto smo zaboravili Preverta? Zato štoodjedanput ne želimo više biti nježni, neželimo biti blagi, ne želimo više biti zaoku-pljeni na taj način, želimo biti “tough”, želi-mo “kliknuti” odmah na prvu, a kliknuti na“prvu” znači ugasiti na drugu. Zaboravilismo Preverta jer smo zaboravili nježnost,zaboravili smo ga zato što slušamo cajkei to na svadbama koje dulje traju negobrakovi. Prevert prvo kupuje cvijeće pakupuje ptice... Tako počinje ljubav: prvokupujemo mali jedan cvijet, mali jedan dari onda kupujemo nešto više, a onda post-ajemo posesivni i kupujemo lance jer želi-mo tu svoju ljubav zarobiti za sebe. Čvrstelance, teške lance. I što se onda događa?Događa se to da smo od ljubavi napravilirobinju! I što se onda događa? Robinja jezavršila na tržnici roblja i mi otiđemo tamo,ali ondje je više nema. Imajte i to na umu:lijepo je početi s cvijećem - nije dobro zavr-šiti s lancem -kazao je Paljetak koji je po-tom i sam zasvirao piano za izvedbu pjes-me “Les feuilles mortes” (Uvelo lišće).

Foto: Vedran Levi,Dubrovačke knjižnice

44 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

FELJTON BROJ 206

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plaže - nekad (12)Dubrovačke plaže - nekad (12)Dubrovačke plaže - nekad (12)Dubrovačke plaže - nekad (12)Dubrovačke plaže - nekad (12)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Plaže su nekad, a idanas, bile jedan odglavnih motiva zaš-to turisti odlaze uneko turističkomjesto. A gdje na-jbolje koristiti„sunce i more“ akone na plaži.Mnoge slike u ovom

feljtonu upravo govore o tome kakvesu nam plaže nekad izgledale.

Kupanje na LokrumuOvaj čarobni otok, sav u zelenilu iobavijen legendama, leži pred samimgradom kao usidreni veliki brod. Du-brovnik bi bez Lokruma bio nepotpuni u svojem liku i usvojim prirodnim lje-potama. Ima dvaizgrađena pristaništaza motorne čamce kojiprevoze posjetitelje izstare gradske luke, avožnja traje desetakminuta.Šetnje kroz borovešume i po parku sup-tropske vegetacije gdjesu ostaci starog bene-diktinskog samostana,kupanje po malim uv-alama i hridinama,očarava svakoga koji

ga posjeti.Godine 1859. habsburški nadvojvo-da Maksimilijan, budući car Meksi-ka, preuredio je samostan u svojuljetnu rezidenciju i pregradio ga uneogotičkom stilu te izgradio visoktoranj. Nakon tragične Maksimilijan-ove smrti (strijeljan kao meksički car1867. g.) dvorac je promijenio viševlasnika. Na najvišem mjestu Lok-ruma podigli su Francuzi početkomXIX. stoljeća utvrdu Fort Royal kojadanas brojnim izletnicima služi kaovidikovac.Prije Drugog svjetskog rata Lokrumnije bio popularan za kupanje. Zatoi nema puno slika iz tog vremena.Danas je jedno od najpopularnijih

kupališta, a na njego-voj južnoj straninalazi se i prostranokupalište za nudiste.

Nesreća ispredLokrumaRiječ je o eksplozijiaustrijskog broda‘Triton’ na sidrištuispred Lokruma.Navedeni je brod ugrušku luku uplovio7. travnja 1859. g. aispred Lokruma 4.svibnja. Nekolikodana kasnije, oko20.00 sati, došlo jedo eksplozije baru-tane, pretpostavlja sezbog nesmotrenosti posade. Na brodu je bilo i hrvatskih

mornara, a mornare je spašavalo i 15-ak ljudiiz Grada koji su kasnije dobili odlikovanja odstrane austrijske vlasti. Groblje na kojem supokopani stradali je bilo na prolazu od hotelaRixos prema Gospinom polju.Zbog nesreće je na Lokrumu izrađen križ nakojem piše ‘Kad se slučajno zapalio barut’.

Malo šale za čitatelje GlasaGrada: „Dubrovački galeb“ nanudističkoj plažiČitatelji mi neće zamjeriti što ću ispričati jedanvic na temu „galebova“ i nudističke plaže naLokrumu. Nije baš puno fin ali je, rekao bih,„dosta dobar“.Biti „Galeb“ i to još „Dubrovački galeb“ nijelako postati. To su mladići do 30 godina,(nekad i stariji) zgodni, visoki, koji govorenekoliko stranih jezika (ili ih „nabadaju“) i vrlosu šarmantni. Njih zanimaju samo djevojkekoje nisu iz Dubrovnika. Naše uopće ne„šljive“.I tako jednog dana naš „galeb“ krene na nud-ističku plažu na Lokrumu. Došao je brodomna otok, uputio se prema nudističkoj plaži ipopeo se na najveću stijenu kako bi imaodobar pregled.Na jednom kamenu opazi jednu zgodnudjevojku i uputi se prema njoj. Skine se, skočiu more i nakon kratkog vremena stupi s njomu kontakt.Ona mu reče kako je iz Zagreba, kako je ima-la nekoliko zadnjih mjeseci jako puno poslate kako je došla na nekoliko dana na odmor uDubrovnik. Raspričao se i naš „galeb“ na većuhodani način u osjeti kako bi joj se mogaojoš direktnije nabacit te malo uzbuđeno reče:sinjorina, moram vam nešto priznati - vi se menijako dopadate.Djevojka mu odmah odgovori: VIDIM

45GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

Priredio: Nikša Violić

PELJEŠKA BAŠTINA

LjetnikovacLjetnikovacLjetnikovacLjetnikovacLjetnikovacZlatarića uZlatarića uZlatarića uZlatarića uZlatarića uPijavičiniPijavičiniPijavičiniPijavičiniPijavičiniDanas se vide još samoostaci starih zidova ovogladanjskog sklopa, obraslou gustu draču, visokoraslinje i bršljan. Ovavisoka kula dominira ovim područjem, aPelješčani je nazivaju ToretaU Pijavičini, ispod ceste koja vodi kroz Pelješac,nalaze se ostaci starog ladanjsko-gospodarskogsklopa Cvijeta Marinova Zlatarića iz 1625. god.Ladanje je imalo stranj u kojem se čuvalo i pro-davalo vino. Tu je i stara, visoka četvero ugaona,obrambena kula. U prizemlju kule nalazila seprostrana konoba i gustijerna. Kula ima otvorepuškarnica i podvostručeni ulaz zbog sigurnos-nih razloga.Na pročelju ljetnikovca, ranije se nalazio kame-ni, reljefni vlastelinski grb vlasnika, a ispod kojegje bila kamena ploča sa natpisom na kojem jepisalo da je ovaj ladanjski sklop Zlatarić sagra-dio iz ljubavi prema zelenim gajevima kojima jeu to vrijeme poluotok Pelješac obilovao. Danasse vide još samo ostaci starih zidova ovog ladan-jskog sklopa, obraslo u gustu draču, visokoraslinje i bršljan. Ova visoka kula dominira ovimpodručjem, a Pelješčani je nazivaju Toreta. Dan-as je zapuštena i oronula, obavijena zelenim bršl-janom koji se ispleo sve do samog vrha kule. Uzljetnikovac su ostaci ranobarokne kapele.Stariji Pelješčani su pripovijedali da je u potkrov-lju ovog ljetnikovca na okrutan način bio ubijenvlastelin Zlatarić. Kmet koji je radio na zemlji Zla-tarića i koji se žestoko posvađao sa gosparom,lukavo je kradomice ušao u ovaj ljetnikovac itražio vlasnika. Gospara je našao u potkrovljukako sjedi i puši lulu. Nakon kraće prepirke usrdžbi i naglosti, kmet je hitro prišao i nožem ubiovlastelina Zlatarića. Kmet je uspio na vrijeme pre-ko (predjela današnjeg Sresera), barkom pre-vesti se preko zaljeva na područje današnjegNeuma, tadašnji turski teritorij i tako napustitidubrovačke granice. Ovaj se događaj dogodionajvjerojatnije poslije Višegradskog ugovora iz1718.godine, kojim su Dubrovčani Turskoj ustu-pili granično područje oko 2 kilometra obale (po-dručje današnjeg Neuma), i tako otklonili Veneci-ju - Mletačku Republiku sa svoje granice. Bila jeraspisana nagrada za onog koji uspije uhvatitovog kmeta i dovesti ga pred sud u Dubrovnik.Prema pričanju starih Pelješčana, ovaj kmet nijebio nikada uhićen i nije odgovarao za počinjenookrutno ubojstvo. Još jedan ovakav sličan slučajdogodio se u Konavlima u Pridvorju. U ladanjs-ko-gospodarskoj kući Orsata Bundića, ozlojeđenikmetovi u srdžbi i osveti pokušali su ubiti gazdu.Zbog ovog teškog kaznenog djela ovi Konavl-jani morali su hitro bježati preko dubrovačkegranice na turski teritorij. Njihove kuće i zemljabile su oduzete, a dubrovačka vlada raspisala jenagradu za njihovo uhićenje. Prema strogom ka-znenom zakonu Dubrovačke Republike (StatutGrada Dubrovnika iz 1272. godine), za počin-jeno ubojstvo, kažnjavalo se smrtnom kaznom,a ona se izvršavala na predjelu Danača i na Ploča-ma.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO-NERETVANSKA – OBAVIJEST ZA GRAĐANE

Dani tehničke ispravnosti vozila 2017Dani tehničke ispravnosti vozila 2017Dani tehničke ispravnosti vozila 2017Dani tehničke ispravnosti vozila 2017Dani tehničke ispravnosti vozila 2017Preventivno-sigurnosna akcija nadzoratehničke ispravnosti vozila „Dani tehničkeispravnosti vozila 2017“ održava se ovajtjedan, od 20. do 25. studenog, na po-dručju cijele Republike Hrvatske, u svimstanicama za tehnički pregled vozila.Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvats-ki autoklub, Centar za vozila Hrvatske istanice za redovni tehnički pregled vozi-la pod pokroviteljstvom Nacionalnog pro-grama za sigurnost cestovnog prometapozivaju sve zainteresirane vlasnike vozi-la da se u navedenom razdoblju jave uredovne stanice za tehnički pregled vozi-la gdje će im se omogućiti besplatnakontrola tehničke ispravnosti njihovihvozila.Akcija je u potpunosti dobrovoljna i nag-lasak akcije je pružiti savjetodavnu po-moć u pogledu eventualno utvrđenih ne-dostataka na vozilu. Prilikom pregledaobaviti će se kontrola općeg stanja vozi-la, kontrola kočnica, kontrola tempera-ture isparavanja tekućine za kočenje,

pregled donjeg postroja vozila, ispitivanjeispušnih plinova (eko test) i kontrola sv-jetlosne signalizacije.Vozači za čije se vozilo utvrdi da su teh-nički neispravna neće se sankcioniratinego će ih se, nakon spomenutog sav-jetovanja o načinu otklanjanjaneispravnosti, uputiti da utvrđenu teh-ničku neispravnost otklone u ovlašten-om servisu.Iznimka su jedino vlasnici koji u razdobl-ju održavanja akcije svoje vozilo podvr-gavaju redovnom tehničkom pregleduradi produljenja valjanosti prometne doz-vole, odnosno registracije vozila.Cilj ovakve akcije je potaknuti što većibroj vozača na preventivnu kontrolu teh-ničke ispravnosti vlastitog vozila kako biutvrđivanjem mogućih nedostataka otk-lonili mogućnost prometne nesrećeuzrokovane tehničkom neispravnošćuvozila.PS za odnose s javnošću PU dubrovač-ko-neretvanske Andrijana Biskup

AVANTCAR

Električna vozilaElektrična vozilaElektrična vozilaElektrična vozilaElektrična vozilaPosljednjih godina proizvo-dnja električnih vozila je u po-rastu ponajviše zbog njihovadoprinosa borbi protivzagađenja i globalnog zagri-javanja. U Dubrovniku se vlas-nici električnih vozila jednamogu nabrojati na prste jedneruke, no u dubrovačkojposlovnici Avantcar takvo sevozilo može unajmiti. U svomvoznom parku imaju preko150 električnih vozila.

Potražnja za njihovim najmom sve je veća. Najvećupažnju plijeni Teslin model S kojeg smo i mi testi-rali. Cijena? „Prava sitnica“, oko 750 tisuća kuna.No, dobra je vijest da je revolucionarni model Tes-la 3 cjenovno sada puno dostupniji. I čak upolajeftiniji.Najveća prepreka većoj prodaji električnih automo-bila je nedostatak odgovarajuće infrastrukture zapunjenje. U Dubrovniku se situacija u odnosu nalani znatno popravila pa tako sada umjesto jedneimamo 12 punionica za električna vozila. Od togadvije javne koje je postavio HEP. Ton 5Prava revolucija na tržištu električnih vozila tek seočekuje i nema sumnje budućnost je to u kojojćemo koristiti čišći i tiši transport od ovoga kojegsada imamo. Ines Vlašić

DURA

Radionica namijenjenaRadionica namijenjenaRadionica namijenjenaRadionica namijenjenaRadionica namijenjenamalim poduzetnicima imalim poduzetnicima imalim poduzetnicima imalim poduzetnicima imalim poduzetnicima iobrtnicimaobrtnicimaobrtnicimaobrtnicimaobrtnicimaRazvojna agencija Grada Dubrovnika DURA uokviru Startup akademije organizira radionicu podnazivom „Poslovanje malih poduzetnika s porezno- računovodstvenog aspekta“ koja će se održati28. i 29. studenoga u prostorijama DURA-e (Bran-itelja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik) s počet-kom u16 sati. Radionica je namijenjena malimpoduzetnicima i obrtnicima, te svim zainteresiranimpojedincima koji se žele upoznati s načinom funk-cioniranja i logiku računovodstvenog sustavamalog poduzeća i obrta s aspekta vlasnika.

OLDTIMER KLUB DUBROVNIK

XIV. DubrovačkiXIV. DubrovačkiXIV. DubrovačkiXIV. DubrovačkiXIV. Dubrovačkioldtimer rallyoldtimer rallyoldtimer rallyoldtimer rallyoldtimer rallyOldtimer klub Dubrovnik orga-nizira XIV. Dubrovački oldtimerrally, koji će se održati 26.studenoga, povodom proslaveDana dubrovačkih branitelja iblagdana Svetog Nikole. Pro-gram: 9,00 - okupljanje sudionika naparkingu Luke Gruž,10,00 - odlazak u povijesnujezgru Stradun i13,00 - odlazak sa Straduna.

46 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

PLESNI STUDIO 3V

Apsolutni pobjednici uApsolutni pobjednici uApsolutni pobjednici uApsolutni pobjednici uApsolutni pobjednici uSplituSplituSplituSplituSplituU subotu,18. studenoga, 67 plesača Plesnogstudia 3v sudjelovalo je na “ Split dance open“plesnom natjecanju u Splitu. Kao i uvijek, u Du-brovnik su se vratili sa iznimnim rezultatima. Os-vojili su devet prvih i jedno treće mjesto u zaseb-nim kategorijama ( breakdance, mtv, lyrical,open,jazz, modern i hip-hop). Kao apsolutni pobjedni-ci natjecanja, za najbolji klub u svimkategorijama,osvojili su trofej grada Splita te timepotvrdili svoju poziciju u plesnom svijetu.

ZLATNI DUBROVAČKI ZUMBA KIDSI I TEENSI NA SPLIT DANCE OPENU

Četiri zlatne medaljeČetiri zlatne medaljeČetiri zlatne medaljeČetiri zlatne medaljeČetiri zlatne medaljeSa međunarodnog plesnog festivala Split Dance Open 2017., koji se održaoprošlog vikenda u Splitu, Zumba Kidsi i Teensi iz Plesno rekreacijskog studiaDubrovnik, vratili su se u svoj Grad s osvojena četiri zlatna plesna odličja.Na splitskom plesnom spektaklu koji je brojao preko 1.000 natjecatelja izHrvatske i inozemstva, “zlatni Zumba Kidsi i Teensi“ dubrovačke plesačice iplesači predstavili su se s ukupno četiri koreografije u kategorijama (Zumba,Plesni fitness i Latin Show):1. That Love - Groupa, djeca 1: od 7-9 godina,2. Electro Dance - Grupa, djeca 2: od 10-12 godina3. Super Girls Dance - Grupa, djeca 2: od 10-12 godina4. Gladiators Dance - Grupa, juniori: od 13-16 godinai doslovno briljirali osvojivši četiri zlatna plesna odličja za sve svoje predstav-ljene koreografije na ovogodišnjem splitskom festivalu.Trenerica dubrovačkih Zumba Kidsa i Teensa, Paola Šutić presretna je i pono-sna na svoje vrijedne plesače i plesačice koji su ponovno osvojili fantastičnerezultate i izborili sva prva mjesta u svojim kategorijama.

47GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

EUROPE DIRECT DUBROVNIK – VAŠ KORAK BLIŽE EUROPSKOJ UNIJI

Imate li još pitanja o Europskoj uniji?Posjetite informacijski centar Europe Direct Dubrovnik u ulici Nikole Tesle 9, telefon/fax: 020/311-989; mobitel: 099/433-9631; e-mail: edic@edd.hr.

Radno vrijeme za upite i konzultacije s građanima: ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati, a četvrtkom od 14 do 18 sati. Sve su usluge besplatne!

Britanci, koji su na prošlogodišnjem refe-rendumu glasali za izlazak svoje zemljeiz EU, polagano shvaćaju da zapravonisu znali što je to Brexit. Nitko nikadanije napravio programe, analize i planoveo tome što bi izlazak značio u praksi, ašto s pravne strane, što će to značiti zakonkretne biznise, a što za nacionalnogospodarstvo općenito. Ali što je, tu je:Britanija iz EU izlazi koncem ožujka2019., što je u smislu posla, koji do tadatreba obaviti, takoreći sutra.Dva su moguća scenarija budućih među-sobnih odnosa. Jedan je da Britanija i EUprije izlaska dogovore sve bitno i zadržejako bliske veze, slične onima između EUi Norveške, s time da bi te veze bile još ičvršće, jer bi Britanija kao bivša članicabila najvažniji vanjski partner EU. Drugaje mogućnost izlazak Britanije iz EU bezdogovora, i da se tek nakon izlaska pre-govara o vrsti budućih međusobnih veza.Prvi je scenario za britansku premijerkuproblematičan jer ako se odluči na jakobliske veze koje nalikuju članstvu, stupitće u odnos s Bruxellesom koji poborniciBrexita smatraju nedopustivim. Naprimjer: Britanija želi i nakon izlaska iz

QUO VADIS EU, 3. DIO: MUKE U BRUXELLESU, ALI JOŠ VIŠE U LONDONU

EU zadržati neograničen pristup europ-skom slobodnom tržištu. Može, kaže Brux-elles, to je dobro i za vas i za nas, ali, pre-ma našim pravilima eventualne sporoverješavat će i dalje Europski sud pravde uLuksemburgu. Među pobornicima Brexitaprevladava uvjerenje da bi to značilo pre-daju suvereniteta i potčinjavanje Britan-skog parlamenta. To je netočno, jer, reci-mo, i Turska, koja sasvim sigurno nije nidio svog suvereniteta prepustila EU, u pi-tanjima europskog slobodnog tržištapristaje na jurisdikciju Europskog suda. To,dakako, znaju i svi Britanci koji se bavebiznisom i pravom, ali politički je ovo pi-tanje za sada suviše eksplozivno.

Kako se zapelo ne samo u tome, nego iu drugim pitanjima, Britanci kojipodržavaju Brexit postaju sve uvjerenijida ih Bruxelles ometa i ponižava, iakoEU-administracija jako se pazi da se Bri-taniji ostave otvorena vrata za povratak,ako ne skoro, onda jednog dana. U Lon-donu se tako razvila struja koja se zalažeda se s EU više ne pregovara i da se zaEuropom naprosto zalupe vrata.Ali ako se Vlada stvarno odluči na to,gube se poslovne, ekonomske, pravne,trgovinske i sve ostale veze. Gube se iinvesticije. Britanija bi ostala dužna i up-late u zajedničku blagajnu, što bi blokira-lo eventualne dogovore o onome što Bri-tance stvarno zanima, a to je pristupzajedničkom slobodnom tržištu.Tada bi izgubili baš sve prednosti član-stva, ne bi dobili ništa zauzvrat, a bacilibi u vjetar pedeset godina suradnje. Bri-tanska vlada oklijeva jer jednostavno nezna na koju stranu krenuti i kako predsvojom javnošću izvesti Brexit, koji će,kako god da se okrene, za Britaniju bitinepovoljan.

Iz Bruxellesa: Ines Sabalić, novinarka

OTVORENA IZLOŽBA

„Vedute Grada“ Ljubomira Buca Pende„Vedute Grada“ Ljubomira Buca Pende„Vedute Grada“ Ljubomira Buca Pende„Vedute Grada“ Ljubomira Buca Pende„Vedute Grada“ Ljubomira Buca PendeSamostalna izložba slika pod na-zivom „Vedute Grada“ du-brovačkog glazbenika i slikaraLjubomira Buca Pende, otvorena je17.studenog u prostoru Društvaprijatelja dubrovačke starine.U ime Društva prijatelja dubrovačkestarine, prisutne je pozdravio PR-ovac Marko Kriste, a više o karak-teristikama slika rekla je pov-jesničarka umjetnosti Andrea Ba-tinić Ivanković.- Bucovo hiperrealističko slikarstvone samo da je izraz njegove indi-vidualnosti već i njegove kreativne

mašte, koji je u ozračju pluralizmapostmoderne utvrdio svoj put real-ističkih opservacija i izražene maš-tovitosti. Izložene slike isključivo suposvećene vedutama Grada u koje-mu on nije gost pred motivom većčesti promatrač i poznavatelj duhakoji se uselio u stare dubrovačkespomenike. Umjetnik doživljavadekorativne ulice Grada i njegovemale trgove, poljane, palače, zidinei fasade kao jedan živi organizamkoji je postao neodvojivi dio njego-va života tako da transponirativiđeno (i svakodnevno gledano) u

novi oblik realnosti, zanjega podrazumijevaništa drugo doli jedannovi doživljaj suges-tivnog, milozvučnogprizvuka. Izvanrednomvještinom kista i bojeslike dubrovačkog um-jetnika izgledaju tolikorealistično da pro-matrači gotovo kao daposežu za njima kakobi ih dodirnuli!- Koliko god da je onrealist, istovremeno,Pende je vrlo senzibi-

lan slikar - intimist koji gotovo dnevnički bilježi svoj origi-nalni svijet; realnost koja se duboko ukorijenila u njegovjedinstveni životni prostor. Ovom izložbom Buco Pende jed-no je proslavio svojih 50 godina glazbenog i 35 godina lik-ovnog stvaralaštva. Buco je neprikosnoveni umjetnik koji jeglazbu i slikarstvo uspio povezati jednom neraskidivomsponom i u svoje vedute Grada udahnuti stihove svojihpjesmi. Naposljetku se prisutnima obratio sam umjetnik kojise zahvalio organizatorima izložbi, Andrei Batinić Ivanković,Marku Kristi i Društvu prijatelja dubrovačke starine uz čijupomoć je uspio ostvariti izložbu kojom je proslavio svojedugogodišnje djelovanje na likovnoj sceni. Također, um-jetnik je istaknuo kako mu je „srce veliko“ zbog svih onihkoji ga poznaju i koji su mu večeras došli dati podršku.Izložbu prati dvojezični katalog (hrvatsko-engleski), a osta-je otvorena do 2. prosinca 2017. godine.

48 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGAMećajac preko Čilipa do vrhaRezultati 5.kola: Ponta - Duba Konavoska 2:4, Gladius - UN-IDU 2:1 Plat - Sokol 2:2, Jadran - Zmaj 3:6, Mećajac - Čilipi1:0, Enkel - Ombla 2:6, Pridvorje - Dunave (igra se u srijedu,22. studenog s početkom u 20 sati), Cavtat slobodan. Pore-dak: 1. Mećajac 12 bodova, 2.-5. Ombla, Cavtat, Čilipi i DubaKonavoska po 10, 6.-8. Gladius, UNIDU i Zmaj po 9, 9. Ponta6, 10. Plat 5, 11.-12. Pridvorje i Sokol po 4, 13-.15. Enkel,Dunave i Jadran bez bodova. U 6.kolu, u subotu, 25.stude-noga, u dvorani Osnovne škole Gruda, igraju: 16 sati: Ombla- Gladius, 16.50 sati: Čilipi - Enkel, 17.40 sati: Zmaj - Mećajac,18.30 sati: Sokol - Jadran, 19.20 sati: Dunave - Plat, 20.10sati: Duba Konavoska - Pridvorje, 21 sat: Cavtat - Ponta, slo-bodan je UNIDU. Lista strijelaca: 9 -Pero Ševo (Ombla); 7 -Tomislav Marinović (Čilipi); 6 -Ivan Pulić (Pridvorje), MateoKljunak (Mećajac), Ivo Mostahinić (Zmaj); 5 -Ivan Aerlić(Cavtat), Rade Ljubišić (Gladius), Ante Rešetar (Čilipi), MatejPerović (UNIDU); 4 -Andro Drašković (Ombla), Marino Zalokar(Zmaj), Hrvoje Bogdanović (Duba Konavoska) itd.

II. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - JUG (Ž)Nova Mokošica ne ispušta vrhU svom šestom drugoligaškom susretu Nova Mokošica je nasvom parketu bila bolja od posljednje plasirane Novalje 3:0(25:10, 25:15, 25:11), te je i dalje vodeći sastav lige s 15 bodo-va. Nova Mokošica: Rebeka Lilić, Andrea Radić, Lara Lučić-Raguž, Helena Sušilović, Vedrana Bender, Petra Balija, Nikole-ta Karlić, Ana Delevski, Paula Gvozdenica, Antonija Bender,Antonia Makljenović, Luciana Milojević, Luna Perger i Lea Ban-ovac. Trener: Tonći Carević. Zadar III. je prošlog vikenda u Gos-pinom polju bio bolji od druge ekipe Dubrovnika s 3:0 (25:12,25:13, 25:14). Dubrovnik II je protiv Zadra III igrao u sastavu:Martina Vreća, Mara Šilje, Petra Mojaš, Petra Ramić, PetraDaničić, Đive Turajlić, Petra Bošković, Anamarija Lučić, MiaJović, Ana Burum, Nikolina Milas i Karla Tolić. Trenerica: Mari-na Radić. Župa dubrovačka je bila slobodna. Poredak:1. NovaMokošica 15 bodova (5 pobjeda/1 poraz), 2. Split II. 12 bodova(4/0) 3. Zadar III. 12 bodova (4/1), 4. Bibinje 6 bodova (2/1), 5.Dubrovnik II. 5 bodova (2/3), 6. Šibenik ’91. 4 boda (1/4), 7.Župa dubrovačka bez boda (0/3), 8. Novalja bez boda (0/5).

III. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA - JUGŠK Dubrovnik - Mislav 83:71Škola košarke Dubrovnik je u 3.kolu, u Gospinompolju, pobijedila ekipu Mislava 83:71 (42:40). Školakošarke Dubrovnik: Vlaho Šojka (7), Niko Stasjuk(8), Antonio Petrović (15), Luka Kriste, Ivan Mark-ović (10), Lovro Tolj, Jakov Vujičić (7), Mateo Lam-beta, Fiip Vujičić (27), Marko Ajduković (9) i MatoKapović. Treneri Maro Lučić i Darko Kunce. Du-brovčani su u 4. kolu gosti DOŠK-a u Drnišu.

I. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)Zadar - Ragusa 75:53 (35:30)Ragusa je u 7.kolu izgubila u Zadru od Zadra 75:53,te je s dvije pobjede i uz četiri poraza u donjemdijelu prvenstvene ljestvice. Ragusa: Marin 11, Sto-janović 17, Zarač, Žanetić, Haklička 6, Matijević 2,Erslan, Tomičić 5, Zovko 2, Kalajžić 10. Trener:Zdravko Kitin. Ostali rezultati: Podravac - Med-vešćak 48:68, brod na Savi - Šibenik 57:78, Dubra-va - Split 45:97, Pula - Plamen 73:72, slobodnaTrešnjevka. Poredak: Trešnjevka 2009. 12 (6-0, PulaČrnja Tours 12 (5-2), Medvešćak 11 (5-1), Podra-vac Gigant 11 (4-3), Split 11 (4-3), Zadar 10 (4-2),Šibenik 10 (3-4), Ragusa 8 (2-4), Plamen Požega 7(1-5), Brod na Savi 7 (1-5), Dubrava BLC 6 (0-6). U8. kolu, Ragusa dočekuje Dubravu BCL (Gospinopolje, subota, 25. studenoga, u 16 sati).

TRIGLAV JADRANSKA LIGAJug CO - POŠK 19:6Jugaši su u 6.kolu, bez ikakvih poteškoća, u Gružu,savladali POŠK-a 19:6 (3:2, 6:0, 8:1, 2:3), te su sašest pobjeda vodeći sastav lige. Jug CO: Bijač (4obrane), Macan (1), Fatović (4), Lončar (2), Jok-ović (4), Garcia (1), Ivanković (1), Kržić (1), Ren-zuto (2), Pavličević, Farčić, Lozina (2), Vukojević (6obrana), Žuvela (1). Trener: Vjekoslav Kobešćak.Ostali rezultati 6.kola: Mornar BS - Budva 6:4, Pri-morac - Mladost 12:16, Jadran ST - Primorje 14:5,Jadran Carine HN - Partizan 7:7. Poredak: Jug CO18, Mladost 15, Jadran HN 13, Partizan i Mornarpo 10, POŠK 7, Jadran ST 6, Budva, Primorac iPrimorje po 3. U 7. kolu Jug CO 25. studenogagostuje u Budvi i igra protiv istoimenog domaćina.Još se sastaju: Partizan - Mornar, POŠK - JadranST, Primorje - Primorac, Mladost - Jadran HN

I. B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA (Ž)Šibenik - Dubrovnik 0:3Odbojkašice Dubrovnika su u 7.kolu u Šibeniku bile bolje odŠibenika 3:0 (25:15, 25:6, 25:11), te su na drugom mjestu sa 16bodova, imaju dva boda manje od vodećeg Splita. Dubrovnik:Ora Ivanišević, Anđela Kalauz, Nikolina Tomašević, Ivana Ivaniš,Azra Mehić, Ivana Marinović, Katija Vuličević, Orsula Štaka, PetraPutica, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i Ana Matuško.Trenerica: Mirjana Vreća. Ostali rezultati 7.kola: Trogir - Solin3:0, Donat - Makarska 3:2, Brda II. - Split 0:3, Split VT - MarinaKaštela II. 3:2, Sinj slobodan. Poredak: Split 18, Dubrovnik 16,Marina Kaštela II. i Trogir po 13, Sinj 12, Split VT 11, Brda II. 9,Donat i Makarska po 5, Solin 3, Šibenik 0. U 8.kolu Dubrovnikdočekuje ekipu Split VT. Još se sastaju: Solin - Marina KaštelaII., Split - Šibenik, Sinj - Brda II., Trogir - Donat, Split slobodan.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGAVažna pobjeda SquareaNogometaši Square su u 7.kolu došli do važnih bodova. Pobijedilisu u Gospinu polju ekipu Brod 035 sa 5:3. Square: Turuk, Cvjet-ković, Konsuo, Nebergoj (1), Leovski (1), Falkoni, Tikvica,Džanković, Darrer, Rezo (2), Kuraja (1), Zarač, Perić, Bandur. Tr-ener: Antun Bačić. Ostali rezultati 7.kola: Albona Potpićan - Fut-sal Dinamo 4:13, Osijek kelme - Novo Vrijeme Apfel 1:4, Alum-nus - Nacional 2:6, Uspinjača - Split Tommy 1:9, Vrgorac - Crnica5:4. Poredak: Split Tommy 19, Novo Vrijeme Apfel i Futsal Dina-mo po 18, Nacional i Vrgorac po 10, Osijek, Brod i Alumnus po 9,Crnica 8, Uspinjača 7, Square 6, Albona Potpićan ’98 0. U 8. koluSquare je gost Vrgorca. Još se sastaju: Crnica - Novo Vrijeme,Brod - Albona Potpićan, Futsal Dinamo - Alumnus, Nacional -Uspinjača, Split Tommy - Osijek Kelme.

II. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA - JUGCetinka - Dubrovnik 58:77Izabranici Željka Vreće su i u trećem prvenstvenomsusretu bili uspješni. U Trilju su pobijedili domaćuCetinku 77:58 (44:32), te su vodeći sastav prvenst-va. Dubrovnik: Husnija Habul, Petar Šeparović (15),Antonio Petrović, Božo Katić, Ivan Marković (2), NikoStasjuk, Stipe Režić (6), Toni Mustapić (11), IvanVodopija (17), Filip Vujičić (19), Stjepan Tešija (7),Joško Kušt. Trener: Željko Vreća. U 4. kolu Dubrovnikdočekuje ekipu Omiš Čagalj Tours.

MINI GRAND PRIX „SV.KRŠEVAN“33 Jugaša nastupilo u Zadru,osvojeno 8 medaljaU Zadru je u subotu i nedjelju 18. i 19.11.2017.održan plivački miting Sv. Krševan. Bio je todrugi po redu miting iz ovosezonske Grandprix (mini) serije na kojem je nastupilo oko 600kadeta i mlađih kadeta iz Hrvatske i Slovenije.Obzirom na broj i kvalitetu natjecatelja, mitingse po jačini može svrstati u rang državnogprvenstva za navedene uzraste.Nastupilo je 33 jugaša, a rezultatima su seposebno istaknuli:Vlaho Nenadić koji je u C kategoriji osvojio četiriodličja; tri zlata i srebro.U istoj kategoriji Maro Šušić koji je (u konkuren-ciji godinu dana starijih) osvojio dva srebra teRoko Zvone koji je osvojio broncu. Kod cura uC kategoriji Mara Moretti koja je sa godinu star-ijima osvojila broncu.Vlaho je osvojio zlato u disciplinama 100 le-đno, 200 leđno, 100 slobodno te srebro u dis-ciplini 100 prsno. Još je na 200 prsno bio 6.Maro Šušić je osvojio srebro u disciplinama100 slobodno i 200 leđno te bio 10. na 200prsno.Roko Zvone ja osvojio broncu na 100 leđno teje bio 6. na 100 leptir, 7. na 200 leđno i 10. na200 leptir.Mara Moretti osvojila je broncu na 400 slobod-no.Naši plivači pokazali su zadovoljavajuću razinuforme te otplivali mnogo osobnih rekorda, amnogi su se po prvi puta okušali u određenimdisciplinama.U A kategoriji (muški 2004., ženske 2005. go-dište) plasmane među deset najboljih ostvar-io je Marko Baletin koji je na 200 prsno bio 4.,na 100 slobodno 5., na 400 mješovito 6., na400 slobodno 7., te na 800 slobodno 9.Marko je u ukupnom poretku plivačadobivenog temeljem zbroja vrijednosti rezul-tata 4 discipline zauzeo 7. mjesto od muškihnatjecatelja. Marko je time osvojio novih 5bodova u ukupnom poretku Grand prix-a, tenakon druge od potrebnih šest postaja držiosmo mjesto.U B kategoriji (muški 2005., ženske 2006. go-dište) plasmane među deset najboljih ostvar-io je Juraj Barčot koji je bio 6. na 200 prsno te10. na 100 prsno.U C kategoriji (muški 2006.-2007., ženske2007.-2008.) uz Vlaha, Mara, Roka i Maruodlične nastupe imao je i Ivan Zeko koji je ubio 5. na 200 prsno te 8. na 100 prsno.Jug su u Zadru predstavljali: Marko Baletin,Juraj Barčot, Tonka Bušković, Bruno Carević,Andrija Cetinić, Luka Curić, Bruno Damić, Pau-la Damić, Elza Filipović, Luka Gvozden, BornaJelčić, Ivan Kristović, Marta Lukšić, PatricijaMaleš, Matej Marković, Paula Miloslavić, MaraMoretti, Vlaho Nenadić, Nikola Pasković, Ma-roje Purin, Ivan Radonić, Sandro Radošević,Petra Rudinović, Lovro Stanković, Toni Šarić,Antonio Šurković, Maro Šušić, Zita Tolj, ZoeTolj, Marko Vuletić, Ivan Zeko, Marin Zeko iRoko Zvone.U Zadru su ih vodili njihovi treneri MatianaStaničić, Andrej Drobac i Ivan Bilić.Idućeg vikenda je na rasporedu Opće, junior-sko i mlađe juniorsko regionalno prvenstvo uŠibeniku. PK Jug

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPobijedio par Garić-TikvicaU ponedjeljak 20.11. odigran je redoviti tjedni parskiturnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupilo je sedamparova uz Cross-Imps obračun. Rade Garić u parusa Đivom Tikvicom ostvario je svoju prvu parsku pob-jedu. Rezultati turnira: 1. Đivo Tikvica & Rade Garić+29,00; 2. Dubravka Zvrko & Mario Majstorović+26,00; 3. Ivica Obad & Dejan Škero +19,50; 4. BorisLovjer & Nikoleta Kravarević +15,00; 5. Iva Strnad &Frano Mozara -22,50; 6. Boško Mišić & Miro Staničić-29,50; 7. Stijepo Čubela & Pero Jemo -37,50.

49GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

FINALE DUBROVNIKRUN LIGE 2017Jakša Diklić i MadeŽeravica najbržiU Lapadu je 19.studenogodržana utrka na 10 kilomet-ara, prva dubrovačka desetka,finale Dubrovnik RUN lige2017. Glavni organizator je bioDubrovački savez športova, uzpartnera Triatlon klub Du-brovnik. Start je bio u UvaliLapad kod Sunset beach ko-mpleksa, ruta je išla šetnicom,do Orsana, pa preko Copaca-bane, Presidenta, Neptuna,sve uz more do Uvale i takodva kruga. Ukupno 10 kilomet-ara, uz organizirane tri okrepe,pratnju trkača, više lokacijaCrveni križ je pokrio svojim ti-movima, volonteri DuMotion iGimnazije Dubrovnik dužstaze, a na prometnicama uzpomoć policije su organizatori partner utrke koji je dao sveod sebe da sve bude u redu isigurno s prometom je bioAuto klub Dubrovnik.Od prijavljenih oko 110 trkača,njih 90 je ušlo u cilj nakon is-

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNALIGAOrebić pobijedioNeretvu u Metkoviću!Najveće iznenađenje dosadašnjegdijela natjecanja priredila je ekipaOrebića koja je prošle nedjelje u Met-koviću, u 11.kolu, pobijedila favoriz-iranu ekipu Neretve 2:1. Dino Marić iIvan Kordić bili su strijelci za Orebića Dragan Brečić za Neretvu. PorazNeretve iskoristio je prvi pratiteljGusar koji je novom pobjedom nadMetkovićem 2:0 preuzeo vrh. MarinOršulić i Eduard Raguž su postiglipogotke za Kominjane. Ostali rezul-tati 11.kola: Hajduk 1932 VL - Slaven2:1 (Ivan Maričić, Antonio Franulov-ić; Jurica Ivanković), Jadran 1929 S -Konavljanin 4:1 (Antonio Pecotić 3,Mario Milina; Pero Opušić), Župa du-brovačka - Omladinac Lastovo 5:1(Viktor Lekaj 2, Goran Smolčić, Zvon-imir Čikato, Velimir Kajba; Marijo An-tica), Croatia - Žrnovo 4:1 (VlahoGrbešić, Mateo Vodopić, Pero Ševo,Maro Kalauz; Denis Šeparović), Grk- Maestral 2:1 (Darko Jerković, Tomis-lav Storelli; Denis Deak). Poredak: 1.Gusar 28 bodova (27:8), 2. Neretva25 (40:12), 3. Župa dubrovačka 24(23:10), 4. Orebić 23 (24:10), 5.Hajduk 1932. 22 (23:14), 6. ONKMetković 19 (19:18), 7. Croatia 18(19:13), 8. Konavljanin 16 (19:28), 9.Jadran 1929. Smokvica 14 (22:24),10. Slaven 12 (19:21), 11. Grk 10(14:25), 12. Maestral 5 (11:24), 13.Omladinac 4 (8:35), 14. Žrnovo 3(7:32). U 12.kolu, u nedjelju, 26.studenoga, igraju: Slaven - Neretva,Grk - Gusar, Maestral - Orebić, Žrno-vo - Hajduk 1932., Konavljanin -Croatia, Omladinac - Jadran 1929.,ONK Metković - Župa dubrovačka.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUGDubrovčanima bod iz Zadra, petica BlaćanaVrijedan bod osvojili su nogometaši GOŠK Dubrovnika1919 u 13.kolu na gostovanju u Zadru. Završilo je 2:2, apogotke za Dubrovčane postigli su Toni Nikolić i DomagojVeraja. Blatski Zmaj je na svom terenu bio bolji od Vala 5:1(Nemanja Šešlija 2, Marin Jelavić, Marko Rajčić (Val - au-togol), Josip Žaknić. Jadran LP je u Unešiću izgubio odZagore 1:0, a Neretvanac u gostima od vodeće Croatije izZmijavaca 5:0. Ostali rezultati 13.kola: Primorac B - RNKSplit 2:0, Junak - Primorac 1929. Stobreč 1:1, Imotski -Kamen 2:1, Urania - Hrvace 4:1. Poredak:1. Croatia Zmi-javci 28, 2. Primorac Biograd 26, 3.-4. RNK Split i Primorac1929. po 23, 5.-6. Urania i Hrvace po 21, 7. Jadran LukaPloče 20, 8.-9. Zadar i Imotski po 18, 10. Kamen 17 bodo-va, 11. Junak 15, 12. Zagora 14, 13. BŠK Zmaj 13, 14.GOŠK Dubrovnik 1919. 11, 15. Neretvanac 10, 16. Val 9.U14. kolu u subotu, 25. studenoga, igraju: GOŠK Dubrovnik1919. - Urania, Primorac 1929. - BŠK Zmaj, Hrvace - Zag-ora, Kamen - Zadar, Val - Imotski, RNK Split - Junak. Ned-jelja, 26. studenoga: Neretvanac - Jadran Luka Ploče,Croatia - Primorac Biograd.

BADMINTON-MLAĐE KADETSKOI MLAĐE JUNIORSKOPRVENSTVO HRVATSKEAediumu 7 medaljaU subotu i nedjelju 18. i 19. studenoga uZagrebu je održano Prvenstvo Hrvatskeu badmintonu za mlađe kadete (do 13 g.)i mlađe juniore (do 17 g.). U kategorijimlađih kadeta ukupno je sudjelovalo 15igračica i 20 igrača iz 10 klubova iz Bjelo-vara, Čakovca, Dubrovnika, Koprivnice,Makarske, Novske, Velike Gorice i Zagre-ba, dok je u kategoriji mlađih juniora uk-upno nastupilo 16 igračica i 15 igrača iz 9klubova iz Bjelovara, Čakovca, Dubrovni-ka, Makarske, Novske, Velike Gorice iZagreba. Badmintonski klub Aedium jenastupio sa 5 igračica i igrača pod vod-stvom trenera Ratka Galjera i svi su os-vojili barem jednu medalju. Ukupno suosvojili sedam medalja, 3 u pojedinačnimi 4 u parskim konkurencijama.Kod mlađih kadeta najuspješniji je bioMarko Janičić, koji se osvojio 3 brončanemedalje, po jednu u pojedinačnoj i u dvijeparske konkurencije. Pojedinačno, Mar-ko je do polufinala ostvario dvije pobjede,

trčanih svih deset kilometara.Prvi je bio Jakša Diklić iz Triat-lon klub Dubrovnik s vremen-om 35:20, drugi Perica Vučk-ović 35:24 iz Triatlon klubaHerceg Novi a treći Miloš Ko-mnenić 35:32 iz Triatlon KlubKotor. Prva dama bila je člani-ca Triatlon kluba DubrovnikMade Žeravica 45:18, drugaDoris Cvitić 47:35 DubrovnikRUN, a treća isto članica Triat-lon kluba Dubrovnik NelaMadeško 49:44. Kako je ovobila i finalna utrka DubrovnikRUN lige 2017 tj. 6.kolo ovo jeujedno bila i prilika da se pro-glase pobjednici/ce lige: Pob-jednice i pobjednici DubrovnikRUN lige 2017. suŽene:1. Doris Cvitić2. Made Žeravica3. Nela MadeškoMuški:1. Amir Avdić2. Mario Kušar3. Damir OvčinaNakon utrke slijedio je za svetrkače i volontere Pasta i PizzaParty kod Sunset beacha kojije ujedno i bio domaćin oveutrke, i sponzor.

SMJENA NA KLUPI RUKOMETAŠA DUBROVNIKAZlatko Saračević novi trener hrvatskogprvaka, Sven Krile novi trener DubrovnikaTrener rukometaša Dubrovnika Zlatko Saračević napustio je klu-pu dubrovačkog prvoligaša s juga te sjeo na klupu aktualnogprvaka Hrvatske PPD Zagreba. Velika je to čast legendarnomhrvatskom košarkašu ali i priznanje dubrovačkom rukometnomklubu. Saračević je na klupi Zagreba naslijedio Kasima Kamen-icu. Rastanak Saračevića s igračima RKHM Dubrovnik bio jeočekivano emotivan. Povodom odlaska Saračevića naslužbenim stranicama oglasio se i Rukometni klub hrvatskemladeži Dubrovnik te, uz ostalo, istakao:- Hvala našem dosadašnjem treneru i želimo mu puno sreće nanovom zadatku. Trebao je s nama biti u srijedu u Korčuli, a sadaće u četvrtak voditi novu momčad protiv – Barcelone!Novi trener RKHM Dubrovnik je dosadašnji Saračevićev po-moćnik Sven Krile, kojemu će ubuduće pomagati Ante Lagator.

a onda je bolji od njega bio prvi nositelj i kasniji pob-jednik Roko Pipunić iz Zagreba.U konkurenciji muških parova, zajedno sa suigračemJosipom Đerijem iz Čakovca, Marko je isto zaustavl-jen u polufinalu, i to opet od kasnijeg pobjedničkogpara Bajzek/Kula iz Novske.Kod mlađih kadetkinja uspješna je bila Nika Matana,koja je u osvojila 2 brončane medalje. Jednu u pojedi-načnoj konkurenciji, gdje je nakon dvije pobjede ueliminacijskom dijelu, izgubila u polufinalu od drugenositeljice Lucije Mežnarić iz Novske. Drugu brončanumedalju Nika je osvojila zajedno sa Markom ukonkurenciji mješovitih parova.Kod mlađih juniorki dvije medalje, brončanu u pojedi-načnoj konkurenciji i srebrnu u mješovitim parovima,osvojila je Barbara Janičić.Pojedinačno je Barbara stigla do polufinala gdje jezaustavljena od prve nositeljice i kasnije pobjedniceInge Sadaić iz Zagreba, dok je u mješovitim parovimazajedno sa Bornom Vadljom iz Čakovca osvojila drugomjesto, a u finalu su bolji od njih bili par Sadaić/Meg-lić iz Zagreba.U konkurenciji ženskih parova Maris Guca i NikolinaKabiček su osvojile brončanu medalju. U polufinalubolje od njih su bile Cvitkušić/Šaban, koje su na krajui osvojile prvenstvo. Isti taj pobjednički par je u četvrt-finalu bio bolji od Barbare i njene suigračice u paru IreMisir iz Velike Gorice. M.J.

BOĆANJE - II. HBL - JUGHidroelektrani bodovi s Paga,Komolac bolji od Župe dubrovačkeBoćari Hidroelektrane ostvarili su važnu pob-jedu nad Povljanom u borbi za 1. mjesto. Biloje neizvjesno do zadnje boće, ali je Hidroelek-trana na kraju zasluženo osvojila 3 boda. BoćariKomolca bili su bolji od Župe Dubrovačke, dokje Metković ostvario laganu pobjedu nadOtokom. Boćari Umčana su pobjedili vodećegPrimoštena. Rezultati 7. kola: Povljana - Hidro-elektrana 10:12; Komolac - Župa Dubrovačka14:8; Umčani - Primošten 12:10; Zlatan Otok -Naklice 19:3; Metković - Otok 16:6. Poredak: 1.Primošten 15 bodova, 2. Metković 15, 3. Hidro-elektrana(-1) 15, 4. Zlatan Otok(-1) 12, 5. Ko-molac 9, 6. Otok 9, 7. Povljana 9, 8. Župa Du-brovačka 6, 9. Umčani 6, 10. Naklice 6 bodova.Raspored 8. kola igra se 25.11. u 15 sati: Hidro-elektrana - Otok; Naklice - Metković (26.11.);Primošten - Zlatan Otok; Župa Dubrovačka -Umčani (26.11.2017.); Povljana - Komolac.

JUNIORSKA LIGAŠibenčani boljiU 4. kolu juniorske ligejuniori naše županijegostovali su u Šibenikui izgubili utakmicu sa14:8. Bila je to dostaizjednačena utakmicadviju podjednakih eki-pa, na kraju su mladiboćari Šibensko-knin-ske županije bili za ni-jansu bolji i zasluženopobjedili. U Sinju

KARATE KLUB KAKATOŠest medaljaNatjecatelji Karate kluba Kakato iz Dubrovnika su19.11. nastupili na turniru Trofej Bara 2017., na koje-mu je sudjelovalo 859 natjecatelja iz Hrvatske, BiH,Srbije i Crne Gore. Dubrovački predstavnici supostigli sljedeće rezultate: 1. mjesto Emma Galeučenice +50kg; 2. Zara Hadžović ml. učenice -40kg; 2. Nina Vukanović učenice +40; 3. Nikoleta Pop-ović učenice +40kg; 3. Antonio Mikulić ml.učenici-kate; 3. ekipno Kakato, ml.učenice, borbe ekipno(Nina Vukanović, Nea Matičević, Zara Hadžović ,Aleksandra Vukanović i Nikoleta Popović).

domaćini su bili bolji od mladih Zadrana. Rezultati 4. kola: BS Sinj - BŠDonat - Zadar 12:10; BS Šibensko-kninske županije - BS DNŽ 14:8; BSSplitsko-dalmatinske županije - BK Komiža odgođeno. Poredak: 1. BS Šiben-sko-kninske županije 9 bodova, 2. BS Splitsko-dalmatinske županije(-1) 7,3. BŠ Donat - Zadar(-1) 4, 4. BS DNŽ(-2) 3, 5. BC Sinj 3, 6. BK Komiža(-2) 0bodova. Raspored 5. kola igra se 26.11.: ŠB Donat-Zadar - BS Šibensko-kninske županije (13,00); BK Komiža - BC Sinj (13,00); BS DNŽ - BS Splits-ko-dalmatinske županije(14.1.). Luko Hendić

50 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

MLADI ŽNS DNRezultati utakmicaodigranih od 18. do 21.11.JUNIORI U-18 (zaostala utakmica)Neretva - Orebić 2:0 (Milan Branimir, Ma-teo Ćopo). Poredak (jesenski dio): Neretvai Župa dubrovačka po 12, Orebić, Libertasi Gusar po 6, Zmaj 3. Lista strijelaca:6-Dominik Krmek (Župa)5-Bruno Lonza (Župa), Ivan Žderić (Gusar),Marin Čotić i Duje Marušić (Neretva)4-Josip Markić (Libertas)3-Ivano Čepo i Blago Roso(Orebić), MatejPerović (Župa), Nedo Mušić (Orebić), Bra-nimir Milan (Neretva)2-Mate Glamuzina i Alen Oršulić (Gusar),Jerko Pecotić i Jakov Marinović (Zmaj), Fil-ip Tolj (Orebić), Christian Čukteraš, MateoMiladin i Nikša Vranješ (Libertas), Toni Sol-dić i Matej Radić(Župa) i td.KADETI U-15 zaostale utakmiceGOŠK Dubrovnik – Hajduk 5:0 (Luka Pa-pić, Vlaho Capurso, Nikola Grbić, VlahoBrailo i Mihael Vidoš), Konavle – Zmaj 1:3(Antonio Bratičević; Matija Šeparović, Jer-ko Pecotić i Toni Sardelić). Poredak (jesen-ski dio): Konavle i Libertas po 18, Zmaj 16,Župa dubrovačka i Metković po 15, GOŠKDubrovnik 12, Hajduk 6, Žrnovo 4, Grk 2.Lista strijelaca:9-Nikola Bošnjak (Metković)8–Jakov Protić (Zmaj)6-Mirko Dominiković (Metković), AdnanMorina (Libertas), Mihael Vidoš (GOŠK)5-Luka Raguž (Konavle), Hrvoje Terzić(Zmaj), Ivo Jovanović (Župa)4-Pero Bjeloš(Konavle), Željko Kurajica(Grk), Božo Gustin (Župa), Frano Berk (Lib-ertas), Vlaho Brailo (GOŠK)3-Ante Franković, Nikola Grbić (GOŠK),Antonio Bratičević i Bruno Županović(Konavle), Miho Bupić (Libertas), MatijaŠeparović i Jerko Pecotić(Zmaj)2-Ivo Vukić (Konavle) Vid Vojvodić,ToniSardelić (Zmaj), Josip Dragojević, NikolaBošković i Tino Šeparović (Hajduk), MarkoKuran, Luka Petković (Metković), AntonioDuždević (Žrnovo), Ante Azinović i AntunSebastijan(Župa), Nikola Grbić (Župa))i td.MLAĐI PIONIRI U-12 10. koloKonavle I. – Libertas 2:3 (Anton Šuljak, MarinKostopeč; Mihael Sršen 2, Borna Lakić),Konavle II. - Božo Broketa 0:2 (AntoanKušar, Ivan Nović). Poredak(jesenski dio):Libertas 21, Konavle I. i Župa dubrovačkapo 16, Božo Broketa 6, Konavle II. 0. Listastrijelaca:13-Božo Gustin (Župa)9-Marin Kostopeč (Konavle)6-Dominik Desin (Konavle)

5-Dominik Zglav (Konavle), Antoan Kušar(B.Broketa), Borna Lakić4-Mihael Sršen (Libertas)3-Valentin Brajko (Župa), Lovro Duždević,Kristijan Sentić (Libertas)2-Josip Fragić, Teo Skurić, Maroje Medo,Anton Šuljak (Konavle), Ivano Vukas (Župa),Frano Vlašić, Roko Mikulandra, DominikPrkačin (Libertas), Antun Šilje, Ivan Nović(B.Broketa) i td.POČETNICI U-10 4. zaostalo koloŽupa dubrovačka II. – Božo Broketa 2:0(Mihael Raguž, Luka Petar Raguž za Župu),Konavle I. – Župa dubrovačka I. 3:0 (IvanoMagud, Vlaho Novak i Matej Kušar), Konav-le III. – Libertas II. 8:0 (Ivano Kutlić 4, ToniNovak 2 i Mateo Čupić 2), Konavle II. –GOŠK Dubrovnik I. 1:6 (Josip Brautović;Luka Njavro 2, Marko Lučić, Pero Koprivec,Arijan Đuderija i Matej Gojavić), GOŠK Du-brovnik II. – Božo Broketa 4:0 (Božo Butjerić2, Josip Matić i Teo Gverović), Libertas I. –GOŠK Dubrovnik II. 4:0 (Marin Perger Milu-tinović 2, Gabrijel Klobasa i Dino Kašić),GOŠK Dubrovnik II. – Konavle III. 0:3 (ToniNovak 2 i Ivano Kutlić) 7. kolo. Poredak (je-senski dio): GOŠK Dubrovnik I. 22, Konav-le I. 21, Župa dubrovačka I. 20, Župa du-brovačka II. 19, Libertas 18, Konavle III. 13,GOŠK Dubrovnik II. 7, Božo Broketa 5,Konavle II. i Libertas II. po 2. Lista strijelaca:23-Juraj Radonić (Konavle)11-Đivo Pregelj (Župa)9-Ivano Magud (Konavle), Luka Njavro(GOŠK)8-Ivano Kutlić (Konavle)6-Vlaho Novak, Toni Novak (Konavle), Ari-jan Đuderija (GOŠK)5-Leon Papac (Libertas)4-Mihael Miloslavić (Župa), Toni Doko(B.Broketa), Grgur Vuica, Petar Miličić(Konavle), Pero Koprivec (GOŠK), MarinPerger Milutinović (Libertas)3-Josip Krkić, Ivan Matić, Marko Previšić,Christian Varela (Župa), Toma Bašica, MatejGojavić, Marko Lučić (GOŠK), Josip Brau-tović, Mateo Čupić (Konavle), Dino Kašić iGabrijel Klobasa (Libertas)2-Marin Miličić, Matej Kušar, Pero Kapetanić(Konavle), Matej Svilokos, Robert Kevo,Petar Čović, Luka Petar Raguž (Župa),Matija Bupić, Ante Miletić, Jakov Rešetina(Libertas), Pjerino Repović, Daris Kurtović,Marin Tapalović, Alem Vukotić, Borna Bačić,Božo Butijerić, Teo Gverović (GOŠK) KenanPodojak (B. Broketa).PREDNATJECATELJI U-8Poredak (jesenski dio): GOŠK Dubrovnik21, Župa dubrovačka I. 18, Libertas 15,Božo Broketa i Konavle I. po 10, DU talent6, Župa dubrovačka II. 3, Konavle II. bezbodova.Povjerenik za mlađe uzraste ŽNS DN,

Miho Arbulić

PRVENSTVO GRADA USTOLNOM TENISUPrva ligaU drugom kolu 1 lige Geoplanje pobijedio Soul caffe rezulta-tom 5:2. Najbolji igrač susretabio je Ante Jupek (Geoplan)koji je svojoj ekipi donio 2 poje-dinačne pobjede a igračimaprotivničke ekipe nije prepus-tio niti jedan set, pri čemu jesvojoj ekipi donio i pobjedu uparu s suigračem FilipomMikulićem (koji je isto ostvario2 pojedinačne pobjede ali jeimao nešto lošiji skor osvojenihsetova). U poraženoj ekipi je-dino je Ivo Šarić postigao pozi-tivan skor, jednu utakmicu kojuje odigrao dobio je rezultatom3:2.OŠ Cavtat Konavljanin bila jeuvjerljiva protiv ŠampinjonaZLD rezultatom 7:0. Najbolji ig-rač susreta bio je Vlaho Car(OŠ Cavtat Konavljanin) koji jesvojoj ekipi donio 2 pojedi-načne pobjede a igračima pro-tivničke ekipe nije prepustio nitijedan set, pri čemu je svojojekipi donio i pobjedu u paru ssuigračem Vedranom Đurđ-evićem.Ekipa Marinkolor je takođerbila uvjerljiva protiv Dr Čolićarezultatom 7:0. Najbolji igračsusreta bio je Joško Martinović(Marinkolor) koji je svojoj ekipidonio 2 pojedinačne pobjedea igračima protivničke ekipeprepustio jedan set, pri čemuje svojoj ekipi donio i pobjeduu paru s suigračicom Bar-barom Vlahović. Srđ je tijesnimrezultatom 4:3 pobijedio ekipuHalo Dubrovnik. Najbolji igračsusreta bio je Ivo Miličić (Srđ)koji je svojoj ekipi donio 2 poje-dinačne pobjede a igračimaprotivničke ekipe nije prepus-tio niti 1 set, pri čemu je svojojekipi donio i pobjedu u paru ssuigračem Borisom Cikojom.U poraženoj ekipi istaknuo seDario Marić s 2 pojedinačnepobjede ali je prepustio pro-tivničkoj ekipi 2 seta. EkipaSTK Dubrovnik bila je slobod-na u 2 kolu. Nakon 2. kola u 1.

ligi na prva tri mjestu nalaze se ekipe Geoplan iOŠ Cavtat Konavljanin sa 4 boda, treći je Soulcaffe s 3 itd.. Najbolji pojedinci nakon 2. kola suAnte Jupek (Geoplan), Vedran Đurđević (OŠCavtat Konavljanin) i Filip Mikulić (Geoplan).Najbolji parovi nakon 2. kola su Ante Jupek/Fil-ip Mikulić (Geoplan), Vlaho Car/Vedran Đurđ-ević (OŠ Cavtat Konavljanin) i Pavle Radonić/Ivo Šarić (Soul caffe).Druga ligaU drugom kolu 2 lige OŠ Gruda Ljuta pobijedi-la je ekipu Samo lagano rezultatom 4:3. Najboljiigrač susreta bio je Ivica Novokmet (Samo laga-no) koji je svojoj ekipi donio 2 pojedinačne pob-jede a igračima protivničke ekipe prepustio jejedan set. U pobjedničkoj ekipi istakla se Veron-ika Ivkošić koja je svojoj ekipi donijela 2 pojedi-načne pobjede (uz 2 izgubljena seta) kao iizuzetno važnu pobjedu u paru s suigračemMarom Dobrašinom. Shaolin express bio je boljiod ekipe Libertas klinci rezultatom 6:1. Najboljiigrač susreta bio je Slobodan Ljepava (Shaolinexpress) koji je svojoj ekipi donio 2 pojedinačnepobjede a igračima protivničke ekipe prepustioje samo 1 set. Međutim igrači ekipe Libertas klin-ci ostvarili su pobjedu u paru te donijeli jednupobjedu za svoju ekipu.Ekipa Sun sail pobijedila je ekipu OŠ GrudaPopovići rezultatom 4:3. Najbolji igrač susretabio je Tomo Vodnica (Sun sail) koji je svojoj ekipidonio 2 pojedinačne pobjede a igračima pro-tivničke ekipe nije prepustio niti jedan set, pričemu je svojoj ekipi donio i pobjedu u paru ssuigračem Teom Kasačem. U poraženoj ekipiistaknuo se Antun Pendo s 2 pojedinačne pob-jede ali je prepustio protivničkoj ekipi 3 seta.Luka Sorkočević je bio uvjerljiv protiv Lapadkolora 7:0. Najbolji igrač susreta bio je JurajHrćan (Luka Sorkočević) koji je svojoj ekipidonio 2 pojedinačne pobjede a igračima pro-tivničke ekipe nije prepustio niti jedan set, pričemu je svojoj ekipi donio i pobjedu u paru ssuigračem i bratom Andrejem Hrćanom. Mora-mo spomenuti da su Jurajev brat Andrej i otacMartin isto tako donijeli po 2 pojedinačne pob-jede, s 1 izgubljenim setom (Andrej) i 4 izgubl-jena seta (Martin). U poraženoj ekipi istakle suse Petra Skurla i Zhu Guizhi koje su uspjele sva-ka osvojiti po 2 seta. Aragosa travel pobijedilaje ekipu OŠ Gruda III rezultatom 7 0. Najboljiigrač susreta bio je Josip Dedo (Aragosa trav-el) koji je svojoj ekipi donio 2 pojedinačne pob-jede a igračima protivničke ekipe nije prepustioniti jedan set, pri čemu je svojoj ekipi donio ipobjedu u paru s suigračem Goranom Raspop-ovićem. Nakon 2. kola u 2. ligi na prva tri mjes-tu nalaze se ekipe Aragosa travel, LukaSorkočevič i OŠ Gruda Ljuta sa po 4 boda. Na-jbolji pojedinci nakon 2. kola su Goran Raspop-ović (Aragosa travel), Josip Dedo (Aragosa trav-el) i Juraj Hrćan (Luka Sorkočević). Najbolji pa-rovi nakon 2. kola su Andrej Hrćan/Juraj Hrćan(Luka Sorkočević), Josip Dedo/Goran Raspop-ović (Aragosa travel) i Maro Dobrašin/VeronikaIvkošić (OŠ Gruda Ljuta).

Josip Sudarević

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUGDubrovniku prvi bodovi s gostovanjaRukometaši Dubrovnika su ostvarili prvu ovosezonsku pobjedu u gostima. UBiogradu su u 8.kolu bili bolji od istoimenog domaćina 26:23 (12:9). ZvonimirSrna je postigao 6 pogodaka. Leo Brnin 5, Hrvoje Lončarica i Luka Bevanda po4, Teo Putica i Maro Dabelić po 2, Nikša Bušlje, Dmytro Poliak i Kajo Cikatić po1.U sastavu su još bili vratari Kristijan Janđel i Toni Barišić te Tomislav Radić iIvan Dobrić. Ostali rezultati 8.kola: Buzet - Metković 1963 33:24, Kozala - RibolaKaštela 28:27, Hrvatski dragovoljac - Pećine 36:24, Mladi Rudar - Split 25:25,Vodice - Solin 24:21. Poredak: 1. Mladi Rudar 15 bodova, 2. Hrvatski dragovoljac14, 3. Split 13, 4. Kozala 10, 5. Ribola Kaštela 9, 6. RKHM Dubrovnik 8, 7.Buzet 8, 8. Biograd 6, 9. Metković 1963. 6, 10. Vodice 5, 11. Solin 1, 12.Pećine 1. U 9. kolu, u subotu, 25. studenoga, RKHM Dubrovnik u Gospinompolju, u 18 sati, igra protiv Kozale, dok Metković 1963 dočekuje Biograd. Još sesastaju: Ribola Kaštela - Vodice, Solin - Mladi Rudar, Split - Hrvatski dragovoljac,Pećine - Buzet.

HEP SUPERLIGALibertas Marinkolor - Split 4:0U 7. kolu HEP Superlige Libertas Marinkolor jepobijedio ekipu Splita rezultatom 4:0 te je i daljevodeći sastav sa stopostotnim učinkom. Ovesubote Pituri su u Osijeku gosti Vodovoda.

KUP HRVATSKEKorčula iznenadila DubrovnikRukometaši drugoligaške Korčule su u 2. kolu KupaHrvatske - regija jug, u srijedu, 22.studenoga, naKorčuli, pred oko stotinjak gledatelja, napraviliiznenađenje i izbacili iz daljnjeg natjecanja prvoligaškuekipu Dubrovnika 27:24 (15:13). Korčulani su u 1.koluKupa bili bolji i od prvoligaške ekipe Metkovića 1963,dok su Dubrovčani izbacili Opuzence. Pogotke zaKorčulu postigli su Borna Mažurana 8, FrančeskoVerazza 6, Andrija Filipović Grčić 5, Zvonimir Đula iDenis Sansović po 3 te Ante Ćenan 2. Kod DubrovnikaLeo Brnin je postigao 6, Luka Bevanda 5, Nikša Bušlje4, Maro Dabelić 3, Teo Putica, Zvonimir Srna i HrvojeLončarica po 2.

51GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Sveti KrstSveti KrstSveti KrstSveti KrstSveti KrstU krstu obitava potpuno ista silakoja je obitavala u kovčegu zavje-ta, koja je ispunjavala straho-poštovanjem dio izrailskog narodaSveti Krst imaposebno značen-je za crkvu. Sred-stvo smrti posta-lo je sredstvospasenja. Takosv. Vasilije Velikiobjašnjava «znakSina Čovječjeg»koga je Hristospominjao u vezisa Svojim Drugimdolaskom (Mt24,30). Zato sukrakovi krsta upereni na četiri strane Va-seljene. Krst je simvol samoga Hrista iuliva čudesnu snagu. Pravoslavna crk-va vjeruje da je Hristova energija prisut-na na krstu. Zato hrišćani ne samo daprave krst i postavljaju ga na isti nivo saikonama u crkvi, već ga nose i na grudi-ma, stavljaju znak krsta na sebe (krstese) i blagosiljaju jedni druge znakom krs-ta. Oni se obraćaju Krstu kao nečemušto je sposobno da ih čuje. «Raduj seživonosni Krste!», «O najčasniji i život-vorni krste Gospodnji!», pjevamo nabogosluženju. Crkva zna za čudotvornu,spasonosnu i iscjeliteljsku silu Krsta i zakrsni znak iz svog vjekovnog iskustva.Krst štiti čovjeka kad putuje, radi, spa-va, moli se. Zaista na svakom mjestu,preko krsnog znaka, Hristov blagoslovsilazi na svako dobro djelo koje preduz-imamo. «Krst je čuvar cijele vaseljene,krst je krasota crkve, krst je carevima sila,krst je tvrđava vjernih, krst je anđelimaslava a demonima rana», pjeva Crkva naKrstovdan.Učenje da je sv. Krst simvol božanskogsnishođenja i predmet religioznog poš-tovanja objašnjeno je u novootkrivenimdjelima sv. Isaka Sirijanca. Po sv. Isaku,krsna sila se ne razlikuje od onoga čimeje svijet prešao iz nebića u biće i čimese upravlja cijela tvorevina u skladu savoljom Božjom. U krstu obitava potpunoista sila koja je obitavala u kovčegu zav-jeta, koja je ispunjavala strahopoštovan-jem dio izrailskog naroda. Kovčeg jepoštovan, odgovara on, zato što je u nje-mu stanovala nevidljivo S h e k h i n a(prisutnost) Božja. Potpuno ista Shekhi-na boravi sada u krstu; ona je izišla izstarozavjetnog kovčega i ušla u novoza-vjetni krst.Materijalni krst čiji prototip je bio Kovčegzavjeta, jeste dalje, prototip CarstvaHristova, smatra sv. isak. Krst, dakle,vezuje Stari zavjet sa Novim, a Novi zav-jet sa nadolazećim vijekom, gdje će svimaterijalni simvoli biti uklonjeni.

LJETNIKOVAC BUNIĆ KABOGA

Koncert klavirskog dua Danijel&Ljubomir GašparovićKoncert klavirskog dua Danijel&Ljubomir GašparovićKoncert klavirskog dua Danijel&Ljubomir GašparovićKoncert klavirskog dua Danijel&Ljubomir GašparovićKoncert klavirskog dua Danijel&Ljubomir Gašparović

NASTAVILA SE OPERNA SEZONA

Anđeo uništenja u VisijiAnđeo uništenja u VisijiAnđeo uništenja u VisijiAnđeo uništenja u VisijiAnđeo uništenja u VisijiMet-ovom novom produkcijom, operom“Anđeo uništenja” (The Exterminating Angel)nastavila se ovogo-dišnja sezona pr-ijenosa uživo iz na-jpoznatije svjetskeoperne kuće Met-ropolitan opere izNew Yorka. Djelokoje je nastalo2016. godine izvo-di se na engleskomjeziku pod ravnan-

Koncert klavirskog dua Danijel&LjubomirGašparović održao se u subotu, 18. stude-nog 2017., u ljetnikovcu Bunić Kaboga uDubrovniku. U programu su bila djelaA.Sorkočevića, W. A. Mozarta, F. Schuber-ta i C. Debussya.DANIJEL GAŠPAROVIĆ (Zagreb, 1988.)diplomirao je u razredu Ljubomira Gašpa-rovića, a magistrirao u razredu Đorđa Stanet-tija na Muzičkoj akademiji Sveučilišta uZagrebu. Usavršavao se na University formusic and performing arts u Pečuhu (Mađar-ska) u razredu Csabe Királya. Dobitnik jedržavnih, međunarodnih i dekanovih nagra-da, a bio je i stipendist Grada Zagreba.

LJUBOMIR GAŠPAROVIĆ (Zagreb, 1951.)diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji uZagrebu, u razredu Ive Mačeka, a usavr-šavao se u razredu Alda Ciccolinija u Pari-zu. Magistrirao je u razredu Vladimira Krpa-na, a sviranje na povijesnim glazbalima učioje kod njemačke umjetnice Edith Picht-Ax-enfeld. Vrlo je aktivan kao solist i komorniglazbenik, djelovao je u klavirskom duu sEminom Armanom te u Hrvatskom klavir-skom triju. Kao solist je nastupio sa svimhrvatskim orkestrima pod ravnanjemmnogih uglednih dirigenata. Dobitnik jebrojnih nagrada, među kojima se ističuSvetislav Stančić i Milka Trnina.

KLAVIRSKI DUO IVANA MARIJA VIDOVIĆ I VESNA MILETIĆ

Glazba i poezija u čitaonicama Kostrene i TrsataGlazba i poezija u čitaonicama Kostrene i TrsataGlazba i poezija u čitaonicama Kostrene i TrsataGlazba i poezija u čitaonicama Kostrene i TrsataGlazba i poezija u čitaonicama Kostrene i TrsataU ponedjeljak, 27. studenog, u Narodnoj knjižnici u Kostreni sv. Luciji te u četvrtak, 30.studenog, u dvorani Hrvatske čitaonice Trsat održat će koncert Klavirski duo Fantazijakojeg čine dubrovačka pijanistica i pjesnikinja Ivana Marija Vidović te pijanistica VesnaMiletić. U Kostreni će im se na događaju nazvanom Večer glazbe i poezije pridružit ipjesnikinja Vesna Miculinić Prešnjak s Rijeke, a za izbor i recitaciju stihova odgovorne supjesnikinje Vidović i Miculinić Prešnjak. Na Trsatu će kao gost koncerta klavirskog duanastupit i matični zbor Hrvatske čitaonice Trsat pod ravnjanjem njihovog voditelja, mae-stra Vinka Badjuka. Klavirski duo izvodit će djela: Mendelssohna, Beethovena, Debussy-ija, Dvořáka, Schuberta, F.Mompoua, U.Rojka i E.Satieja.

MOKOŠICA - UZ MEĐUNARODNIDAN DJETETA 20.STUDENOGA

Kućice za knjigeKućice za knjigeKućice za knjigeKućice za knjigeKućice za knjigeU Eko parku i Chalistenik parku uMokošici, uz Međunarodni dandjeteta, 20.studenoga djecaDječjeg vrtića Pčelica iz Mokošicei Eko Omblići otvorili još dvijekućice za knjige . Naime u Moko-šici je u blizini Opskrbnog centra

jem samog skladatelja Thomasa Adesa. Op-era se temelji na scenariju Luisa Bunuela iLuisa Alcoriza za proslavljeni Bunuelov film.Režirao ju je pisac libreta Tom Carnis, aizmeđu ostalih nastupaju Audrey Luna kao

Leticia Maynar; Amanda Echa-laz kao Lucia de Nobile; SallyMatthews kao Silvia de Avila ISophie Bevan kao Beatriz...”Ako ove sezone planirate po-gledati samo jednu operu,neka to bude ova….” - riječi suglazbenog kritičara New YorkTimesa za operu Anđeo uniš-tenja koja je bila na programuu dvorani Visia u subotu, 18.11.

EKO CENTAR ZELENO SUNCE - 51 .DJEČJI LIKOVNO KREATIVNI NATJEČAJ NA TEMU:

“Čuvajmo naše rijeke, one su izvor života““Čuvajmo naše rijeke, one su izvor života““Čuvajmo naše rijeke, one su izvor života““Čuvajmo naše rijeke, one su izvor života““Čuvajmo naše rijeke, one su izvor života“Pozivamo svu djecu da se jave na naš 51.Dječji likovno kreativni natječaj na temu: “Čuva-jmo naše rijeke, one su izvor života!“. Svoje likovno kreativne radove šaljite poštom do 15.prosinca na adresu: Zeleni Forum - Eko centar Zeleno Sunce - Eko Omblići, Od izvora 74,Rijeka dubrovačka, 20236 Mokošica ili ubacite u naš poštanski sandučić na Eko centru uMokošici, Od izvora 74. Naš stručni žiri će točno 16. prosinca uz Dan zaštite Rijeke du-brovačke izabrati 3 najbolja likovna rada. Jedva čekamo vaše likovne radove!

Predsjednica Jadranka Šimunović

već postavljena jedna kućica prije nekoliko godina uorganizaciji udruge Europski dom Dubrovnik. U kućica-ma za knjige Eko Omblići su poklonili u svaku kućicupo nekoliko knjiga i slikovnica. Projekt kućice za knjigena otvorenim prostorima se oslanja na ideju globalnogpokreta „Little Free Library„ koji je pokrenut 2009. u SAD.a 2015. u Hrvatskoj. Naše male kućice za knjige rade naprincipu:pročitaj-posudi-vrati-pokloni! Kućice za knjigesu poklon Općine Pitomača, Turističke zajednice Du-brovnika i tvrtke Drvo Interijeri Osojnik. Hvala lijepa našimdonatorima! Jadranka Šimunović

52 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Program izleta u 2018.Program izleta u 2018.Program izleta u 2018.Program izleta u 2018.Program izleta u 2018.Subota, nedjelja - 10. i 11. ožujka -povodom Međunarodnog dana ženai u okviru programa prekograničnesuradnje sa SABNOR-a Kantona Sa-rajevo, tradicionalni izlet s obilaskomspomen obilježja, kulturno povijesnihznamenitosti susret s vodstvom iSABNOR-a Kantona, te posjeta Ig-manuPočetak svibnja - jednodnevni izletautobusom u Jablanicu naobilježavanje 75. obljetnice “Bitke naNeretvi“ , prisustvovanje središnjemobilježavanju u Jablanici, druženje iručak u restoranu „Zdrava voda“;17. do 20. svibnja - višednevni prol-jetni izlet povodom 75. obljetniceZAVNOH-a, u Plaški/Otočac i MaliLošinj, obilazak prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti;Sredinom lipnja - jednodnevni izletautobusom u Tjentište, prisustvovan-je središnjem obilježavanju 75. obl-jetnice „Bitke na Sutjesci“, susreti,druženje i ručak u restoranu Jezerou Bileći;27. do 30. rujna - višednevni jesens-ki izlet autobusom povodom 75. obl-jetnice Drugog zasjedanja AVNOJ-au Jajce, Travnik i Vlašić planinu. Sus-

reti i druženja sa udruženjimaSABNOR-a BiH, obilazakspomen obilježja NOB-e teprirodnih i kulturno-povijesnihznamenitosti.Subota, 20. listopada - pov-odom obilježavanja 74. obljet-nice oslobođenja Dubrovnikai Južnodalmatinskog područ-ja jednodnevni izlet Ploče iBaćinu, uz kulturno-re-kreativne sadržaje, organiziratii posjetu i polaganje vijenacana spomen obilježja u Ploča-ma i Baćini, te odati počastpoginulim borcima NOR-a i hr-vatskim braniteljima te žrtva-ma fašizma:Početkom prosinca - dvod-nevni izlet u Zadar i Biograd/Nin, povodom 74. obljetniceoslobođenja Dalmacije, uzprisustvovanje proslavi i obi-lazak značajki kulture, povijestii prirode.Kada se radi o izletima u or-ganizaciji sindikata i udrugacivilnog društva među kojimasu i udruge antifašista, važnoje napomenuti da uz uvjete ina način propisan odredbamaZakona o pružanju usluga uturizmu, sindikati i udruge

73. obljetnica oslobođenja Dalmacije73. obljetnica oslobođenja Dalmacije73. obljetnica oslobođenja Dalmacije73. obljetnica oslobođenja Dalmacije73. obljetnica oslobođenja DalmacijePočetkom prosinca dalmatinski antifašisti tradicionalnoobilježavaju obljetnicu oslobođenja od fašističkih okupatora uDrugom svjetskom ratu. Dalmacija je, kao prva hrvatska regi-ja, oslobođena konačnom pobjedom partizanskih jedinicaNOVJ, pretežno bataljona i divizija u sastavu Osmog, dalmat-inskog, korpusa, u „Kninskoj operaciji“ koja je, poslije više odmjesec dana teških borbi s okupatorom i njegovim pomagači-ma, okončana pobjedom 3. prosinca 1944. godine.Na Koordinaciji dalmatinskih zajednica antifašističkih boraca iantifašista, ljetos je dogovoreno da se 73. obljetnica oslobođen-je Dalmacije, ove godine obilježi u Splitu u organizaciji Zajed-nice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmat-inske županije i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Gra-da Splita. Prigodni program je u subotu, 9. prosinca 2017.godine u Domu Hrvatske vojske s početkom u 11 sati, a nakonprigodnog programa, polaganja vijenaca i odavanja počastiosloboditeljima Dalmacije od fašističkih okupatora u Drugomsvjetskom ratu, predviđeno je tradicionalno druženje urestoranu „Poljud“.Udruga antifašista Dubrovnik organizira za svoje članove i sim-patizere odlazak autobusom na obilježavanje obljetnice oslo-bođenja Dalmacije. Polazak je u subotu, 9. prosinca u 6,30sati ispred Jugovog bazena preko puta TC „Tomi“.

mogu samostalno organizirati turistička putovanja, povremenoi bez namjere stjecanja dobiti, a radi ostvarivanja svojih ciljevai zadataka propisanih odredbama svog statuta, i to isključivoza svoje članove. Mogu dakle organizirati jednodnevne izlete ipaket aranžmane u trajanju od najviše dva dana, uključujućinajviše jedno noćenje, a u svim drugim slučajevima udruge sudužne organizaciju turističkog putovanja (višednevnog izleta sviše od jednog noćenja) povjeriti turističkoj agenciji.

PREDSTAVLJANJE U DUBROVNIKU

Novi koncept fuzijske elektraneNovi koncept fuzijske elektraneNovi koncept fuzijske elektraneNovi koncept fuzijske elektraneNovi koncept fuzijske elektraneZahvaljujući doprinosu znanstvenika s Fakultetaelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje teInstituta Ruđer Bošković, Hrvatska ima važnuulogu u procesima matematičkog modeliranjaplazme što je ključan preduvjet za izgradnjufuzijske elektrane u budućnostiU suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i bro-dogradnje (FESB), Institut Ruđer Bošković (IRB) od 27.do 29. studenog 2017. godine u Dubrovniku organizira25. konferenciju europskog konzorcija za fuziju EUROfu-sion. Tema najvažnijeg europskog znanstvenog skupa ofuziji, koju se percipira i kao energiju budućnosti, bit ćenjezino numeričko modeliranje, a u Dubrovniku će se poprvi put predstaviti i novi koncept fuzijske elektrane.Skup u Dubrovniku održava se pod predsjedanjem dr.sc. Tončija Tadića s IRB-a i prof. dr. sc. Dragana Poljaka sFESB-a, dok će ga moderirati zamjenik voditelja fuzijskogprograma Europske unije Xavier Litaudon, koji je ujedno ivoditelj programa konstrukcije prvog Međunarodnog ter-monuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) ukonzorciju EUROfusion.Ostali istaknuti sudionici uključuju i Erica Sonnendrück-era s Instituta Max Planck, Rolanda Sabota iz francuskogKomesarijata za atomsku energiju CEA, Paola Riccija izšvicarskog Centra za plazmu (SPC), Andreu Sand iz fin-ske Agencije za financiranje tehnologija i inovacija (TEKES)te Mattija Colemana iz britanskog Centra za fuzijsku en-ergiju u Culhamu (CCFE) koji će u svojim izlaganjima go-voriti o fuziji, ali i ostalim temama u području tehnologijeplazme i naprednih materijala za fuzijsku elektranu. No-vost je to što će ovaj put, uz studije kretanja plazme i po-našanja fuzijskih materijala u ekstremnim uvjetima, bitipredstavljen i novi koncept fuzijske elektrane DEMO.U Dubrovniku će se okupiti 80-ak vodećih stručnjaka zaistraživanje fuzije koji će se tijekom trajanja konferencije

baviti procesi-ma numer-ičkog mode-liranja kao kl-jučnog preduv-jeta razumije-vanja procesau budućoj fuz-ijskoj elektrani.Upravo jepredstavljanjenovog koncep-ta buduće fuz-ijske elektrane ključan dio progra-ma, a doprinos hrvatskih stručnja-ka pod vodstvom prof. Dragana Pol-jaka matematičkom modeliranjuplazme posebno je značajan u fuz-ijskom programu EU.„Fakultet elektrotehnike, strojarstvai brodogradnje (FESB) iz Splita uposljednjih nekoliko godina u višeje navrata ugostio po 80 znanstveni-ka iz cijele Europske unije u skloputzv. Code Campa, gdje se okupljajuteorijski fizičari koji se bave razra-dom modela fuzijske elektrane. Topotvrđuje važnu ulogu koju naši zn-anstvenici imaju u području matem-atičkog modeliranja plazme, što jeiznimno važno i za razvoj ITER-a ibuduće fuzijske elektrane DEMO.Veliko mi je zadovoljstvo što će up-ravo kolega Dragan Poljak iz FESB-a na ovoj konferenciji predstavitimodele kretanja plazme u fuzijskomreaktoru u ime fuzijskog programačitave EU. To je priznanje FESB-u i

hrvatskom fuzijskom programu“, iz-javio je supredsjedatelj konferencijedr. sc. Tonči Tadić s Instituta RuđerBošković.EU ima ključnu ulogu u konstrukcijiprvog Međunarodnog ter-monuklearnog eksperimentalnogreaktora (ITER), u kojem sudjelujuEU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japani Južna Koreja. Riječ je o najvećemznanstvenom eksperimentu današ-njice, vrijednom 13 milijardi eura, odčega EU financira polovicu troško-va. Cilj ITER-a je pokazati izvedivostuređaja za fuzijsku energiju na in-dustrijskoj razini, odnosno postićitzv. samogoruću plazmu koja grijesamu sebe energijom fuzijskihreakcija, slično procesima na Sun-cu. U energetskoj strategiji Europ-ske unije do 2030. godine fuzija zau-zima iznimno važno mjesto te je ciljda upravo EU postane svjetsko sre-dište fuzijske energije i pripadajućihtehnologija. Hrvoje Novak

53GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalistza kralježnicu - ambulanta u ponedjeljak, 27. studenoga.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u petak, 30. studenoga.- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,subspecijalist dječje ortopedije - ambulanta u subotui nedjelju, 9. i 10. prosinca.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Božićni popust u Poliklinici Marin MedZA SNIMANJE MR-om 20% POPUSTAZA SNIMANJE MR-om 20% POPUSTAZA SNIMANJE MR-om 20% POPUSTAZA SNIMANJE MR-om 20% POPUSTAZA SNIMANJE MR-om 20% POPUSTA

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Pratite nas nanašoj Facebook i

Instagram stranici!POLIKLINIKAMARIN MED

- Obavite potrebno snimanje magnetskom rezonancijom(MR) i tijekom prosinca iskoristite popust od 20 posto

- MR je neinvazivna radiološka dijagnostička pretraga saslojevnim prikazom tijela

-Dobro prikazuje mekotkivne strukture tijela (mišiće,ligamente, tetive, živce).

- Na MR snimkama najbolje se razlikujenormalno od patološki promijenjenog tkiva

- Bez ionizirajućeg zračenja

- Pregled traje oko 30 minuta

Nazovite i zakažite svoj termin!

54 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

Piše:Antun Švago

PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. STIJEPA RAGUŽA

Dom zdravlja - Okružni ured - DubrovnikDom zdravlja - Okružni ured - DubrovnikDom zdravlja - Okružni ured - DubrovnikDom zdravlja - Okružni ured - DubrovnikDom zdravlja - Okružni ured - DubrovnikPredstavljanje knjige “Dom zdravlja - Okružni ured - Dubrovnik”, autora dr.Stijepa Raguža, održano je u srijedu, 15.studenog, uz brojne sadašnje ibivše zaposlenike, uzvanike i zainteresirane građane u dvorani HotelaValamar Lacroma.Predstavljanju su nazočili i skup pozdravili župan Dubrovačko neretvan-ske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković te ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan. Ovuvrijednu knjigu su, uz samog autora dr. Stijepa Raguža predstavili i recen-zenti akademik, prof.dr. Vjekoslav Jerolimov, prof.dr. Marko Margaritoni ipovjesničar, kustos Mišo Đuraš. Autor knjige i dugogodišnji ravnateljDoma zdravlja Dubrovnik dr. Stijepo Raguž je ovom knjigom ostavio vr-ijedno pisano svjedočanstvo o razvoju javne zdravstvene službe u Du-brovniku te istaknuo važnost Doma zdravlja Dubrovnik kao temeljneustanove primarne zdravstvene zaštite ovog područja.

ZANIMLJIV NEDJELJNI GOST

Dubri dupin u Gruškom zaljevuDubri dupin u Gruškom zaljevuDubri dupin u Gruškom zaljevuDubri dupin u Gruškom zaljevuDubri dupin u Gruškom zaljevuGruški zaljev u Dubrovniku je mirnog nedjeljnog jutra 19. studenoga.posjetio je jedan zanimljiv gost. Riječ je o krupnom primjerku dobrogdupina (Tursiopis truncatus), strogo zaštićenoj vrsti morskog sisavca.Iako ga se redovito može promatrati u priobalnom moru naše Žup-anije, u unutrašnjim dijelovima Gruškog zaljeva nije baš uobičajenapojava. Tako se u jednom trenutku našao blizu obale, kod ljetnikovcaPetra Sorkočevića na Lapadu. Na osnovu utvrđene aktivnosti djelat-nici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Du-brovačko-neretvanske županije pretpostavljaju kako se dupin hranioza svog polusatnog boravka u zaljevu. Od četiri vrste dupina koji tra-jno borave u Jadranskom moru, samo je ova široko rasprostranjenau hrvatskom dijelu Jadrana i jedna koja uobičajeno obitava u priobalnim vodama. Dobri dupin je i NATURA 2000 - vrsta pa je pristupomEuropskoj uniji, Republika Hrvatska osigurala područja (ekološka mreža) na kojima će se značajnije raditi na očuvanju ove vrste. Jednose od njih nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a čini ga veliko morsko područje, odnosno Mljetski i Lastovski kanal.

MATO MALI I PERO NJIOV

Evo meneđe i tebe

Stara je naša, kaže Mato, ako želiš viđe daje od nosamoraš se pope na više od guzicePero Njiov kaže kako, kad sve vidi, čuje i pročita, ne vjeruje u toda će naš narod igda doj pameti, isto ko što ne vjeruje da ječoekova noga igda stupila na Mjesec.- Naš čoek, žali Bože, ne koristi razum đe treba koristi razum,vengo emocije ili guzicu, pa tu nema pomoći. Tu, žali Bože, nepomaže ni krštena voda, pa da je ne znam đe zakrštena. A da sečoek iso ili skalo na Mjesec, bijo bi to do danaske ko zna kolikoputa učinijo još, a nije nijednom. A zašto nije? Koliko je samoteknika odonda do danaske pošla naprijed, a? Sve ti je, mojčoeče, propaganda ili marketing – Pero će.U naske, misli Jane, najviše rigaju po nečemu oni koji malo znaduo ičemu. Njima je samo da sipju. I da se neđe i nekomu prezen-taju…- Njiove rigotine pametnomu smrdu, njima vonjaju – ona će.Stara je naša, kaže Mato, ako želiš viđe daje od nosa moraš sepope na više od guzice, a u naske se misli da se ne treba isa nina Sniježnicu za viđe sve što je pod njom. Sve znadu neka nije-su ni iz kuće provirjeli, ni izašli među jude, ko što se prije neđe-jom izlazilo pod murvu… Mislu da im je ova teknika danaskerješenje za njiovo ne isavanje na više, a za toboš viđe daje.- A ova današnja teknika ti je moj Mato – Jane će – ko prozirnakotula. Vidi se i što se ne bi smjelo viđe. Nije bi krijan isto ko i binazadan, a kako se danaske more ču.- Kadarke je neđe u ona bremena jedan dubrovački gospariskušavo pokonjega Joza što misli o temu je li se čoek iso naMjesec, on mu je odgovorijo:

- O moj dobri čoeče, evo mene đe itebe!Neko, misli Mato, nema strašjive ušiza ču više ni strašjive oči za viđe više,ko što neko nema strašjive noge zaproj više. Ali ako se imaš u naše če-jade pouzda, ne samo u naše vengoi u onu čejad u našoj okolici, a i šire,nemoj da si jadan kroči nogom nanjiovo. Još po kakvu nebremenu. Kooni što ga je u Poju, prije vengo se probijo tunijo, iznenadilavelika kiša, pa je od preše osto brez opanaka. Ono što jedinomoreš - moreš se uzda u Njega Gore!On te, vjeruje Mato, neće kuša ono što ne moreš dokuči, ni ćerana ono što ne moreš prikuči. On je čejadetu ostavijo i kolac zamladu voćku i konopčić za ona stvorenja što im je nagon jačiod razuma, ali i naš narod bi, žali Bože, okočijo ili vodijo zakonopčić sve one koji ne nosu njegovu uniformu i njegovu miso.- Današnjičar ko današnjičar! – kaže Jane i nastavja - Ima svojuistinu pa taman i ne bilo istine.Tako je u naske i s isavanjem i sa skalavanjem na Mjesec, takoje u naske sa svijem drugijem.- Po svomu, pa kako bilo da bilo. Ako nije po svomu, ko da i nije– Sele će.Koliko li se, od svega do svega, izmijenilo u našoj Vali, u malobremena... izmijenilo a ne stalo na svoje mjesto…Sve ovo danaske u nas, kaže Pero, podsjeća na onu kadarkese jedan manjak iz Gornje Bande odo nevajalu, pa ga je đedostanuo kori te śetova, a manjak - što napija naš Ilija u Zdravici –ko zelena trava, pa će Đedu:- Pa što mi više govoriš, nijesam glup…- E moj sinko, to što nijesi glup, ne znači da si odma i pametan!Kadarke su pokonjega Joza pitali za što čejade treba najvišemoli Boga u nas, on im je reko:- Da izdrži s nama!

55GlasGrada - 662 - petak 24. 11. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Kakav je to pridjev latino-američki?Kakav je to pridjev latino-američki?Kakav je to pridjev latino-američki?Kakav je to pridjev latino-američki?Kakav je to pridjev latino-američki?U knjizi jezičnih savjeta Govorimo hrvatski koju je izdala Bibliote-ka Hrvatski radio objavljen je i prilog danas (nažalost) pokojnogprof.Vladimira Vratovića pod istim naslovom, a koji glasi:“Mislim ovdje na njegov prvi dio. Od latinskoga pridjeva (većsam ga upotrijebio u jedino ispravnom hrvatskom obliku) Lati-nus imamo odavna u hrvatskom prijevod latinski. Tako je u sto-tinama sličnih pridjeva latinskih i romanskih po imenu.Ako su jezik i kultura, civilizacija i vrst pisma - latinski, onda su iplesovi koji se goje u južnome dijelu američkoga kontinenta lat-insko-američki. A taj se dio zove latinskim (Latinska Amerika), jerse u njemu, za razliku od sjevernoga engleskoga, pretežno go-vori romanskim jezicima, portugalskim i španjolskim, dakle kćer-ima latinskoga.Ako od Romana i Germana, Talijana, veterana i Filipina imamopridjeve romanski, germanski, talijanski, veteranski, filipinski itd.logično je i da od Latina imamo pridjev latinski, ticao se on jezikaili civilizacije, Crkve ili kontinenta i njegovih plesova.Zato se ni Hrvatski latinoamerički kulturni institut u Buenos Aire-su ne smije tako zvati nego: Hrvatski latinskoamerički...”. K.T.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: Umjesto cvijećau spomen na Stjepana Kobilića prijatelji (Vesna B., Marina B.,Mario C., Nikša D., Selma Đ., Stanka G., Snježana J., Enko J.,Borislav K., Neno K., Vide R., Stijepo Z.) iz osnovnoškolskih danaprilažu udruzi 600 Kn. U spomen na Alana Lasića, Ruth Kalinićprilaže 100 Kn. U spomen na gospara Marinka Juricu, Ruth Kalin-ić prilaže 100 Kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćujuna žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kodPrivredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753581 ili 091 4753 582. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljujusvim darovateljima.

UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto vijenca za pokojnog FranjuDomitrović, 800 kuna prilažu prijatelji i prijateljice iz kafića „ OL-LOA“- Čokolino. U spomen na našu dragu gospođu Boženu,umjesto cvijeća, 300 kuna prilaže obitelj Jelke Matana. U spomenna voljenu tetku pok. Nelu Mihović, 200 kuna prilaže Đuro Kris-tić. Obitelj A i B Mojaš donacija 120 kuna.

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - 200 kn uplaćuje obitelj Nikai Mare Šimunović u sjecanje za Jeleninu mamu umjesto cvijeća.

KLUB SARAJLIJA - DUBROVAČKA UDRUGA

Druženje ove suboteDruženje ove suboteDruženje ove suboteDruženje ove suboteDruženje ove suboteDana 25.11. u 18 h u prostorijama kluba 65+ Dubrovačkog Cr-venog križa (Ulica Josipa Kosora br.3), Klub Sarajlija - dubrovač-ka udruga organizira zabavu uz druženje. Pozivamo članove klu-ba, prijatelje i simpatizere kluba! DOBRODOŠLI STE!

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Socijalna radionicaSocijalna radionicaSocijalna radionicaSocijalna radionicaSocijalna radionicaSindikat umirovljenika podružnice Dubrovnik organizira socijalnuradionicu u suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske te Cen-trom za socijalnu skrb grada Dubrovnika, a pod pokroviteljstvomMinistarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ra-dionica s predavanjem održat će se 28. studenog (utorak) 2017.godine s početkom u 10:30 sati u prostorijama KLUBA 65+ Cr-venog križa na adresi Josipa Kosora 6. Pozivamo naše članove isve zainteresirane da prisustvuju predavanju i druženju.

VERONIKA HASAN, 1921.LJUBICA DIŠIPULO, 1924.ROKO STJEPOVIĆ, 1931.MARIJA STOJIĆ, 1932.MIHO ĆURĆIJA, 1932.FAHIJA PLOČIĆ, 1933.

DJORDJE ŽIVANIĆ, 1934.MILKA DUBČIĆ, 1939.JAKOV BATINIĆ, 1940.KATE SAVINOVIĆ, 1949.IVO MATIJAŠEVIĆ, 1949.

PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA ORAŠAC

Uljepšajte sebi ovu nedjeljuUljepšajte sebi ovu nedjeljuUljepšajte sebi ovu nedjeljuUljepšajte sebi ovu nedjeljuUljepšajte sebi ovu nedjeljuPodružnica umirovljenika Orašac u nedjelju, 26.11., poziva svoječlanove, a i ostale umirovljenike na obilazak gradskih zidina (tkose ne može popeti pričekat će u gradu uz kavicu ili...). Zatim idemokroz gornje Konavle na tratamenat u Lovorno.

Poslije tratamenta nanedjeljni objed: juha,peka (teletina, janjet-ina, patate), salata ikolač, u konobiMonković, Ljuta. Izaobjeda šetnja uzrječicu Ljutu - Kona-voski dvori, po željikava. Uljepšajte sebiovu nedjelju. Polazakiz Trstenog u 9 ura.Telefon: 098 1805999

U CENTRU ZA MLADE ODRŽANA RADIONICA

Zašto se trebaš prijaviti u Savjet mladihZašto se trebaš prijaviti u Savjet mladihZašto se trebaš prijaviti u Savjet mladihZašto se trebaš prijaviti u Savjet mladihZašto se trebaš prijaviti u Savjet mladihPovodom objave natječajaza Savjet mladih Grada Du-brovnika, Informadur je or-ganizirao radionicu o tomešto radi Savjet mladih, kojesu glavne zadaće, a koji iza-zovi. Radionica se održala20.11.2017 (ponedjeljak) uprostor i jama Centra zamlade (Bazen Gruž), avoditeljica izrade lokalnogprograma za mlade GradaDubrovnika Ivana Grkeš up-oznala je prisutne s zadaća-ma, propisima, ali i izazovi-ma s kojim se susreću mladiu ostalim gradovima u koji-ma je Savjet već formiran.Savjet mladih Grada Du-brovnika će imati 11 člano-va, uključujući predsjednikai zamjenika predsjednika, au Savjet se biraju mladi odpetnaest do dvadeset devetgodina s prebivalištem napodručju Grada Dubrovnika.U Savjet se biraju dva člana

iz reda školske populacije, tričlana iz reda studentskepopulacije i četiri člana izreda mladih koji se profe-sionalno ili volonterski bavestručnim radom iz pojedinihpodručja djelokruga radaSavjeta.Kandidate za članove Savje-ta predlažu udruge mladih iudruge koje se bave mladi-ma, učenička vijeća, stu-dentski zborovi i drugi obliciorganiziranja mladih koji suregistrirani i djeluju na po-dručju Grada Dubrovnika.Kako bi sve to dobilo navažnosti, održana je i simu-laci ja s jednice Savjetamladih, gdje su polaznici ra-dionice podijeljeni u 3 timarješavali problem; Loše kul-turne ponude Grada, Slabeprometne povezanosti pri-gradskih područja i nedovol-jna umreženost relevantnihdionika u radu s mladima.

56 GlasGrada - 662 - petak 24.11. 2017.

misao

tjedna

FriedrichNietzsche

Ako si rob, ne možeš biti prijatelj.Ako si tiranin, ne možeš imati prijatelje

LAUS CC I DUBROVNIKPORTAL

Darujmo djecuiz Doma MaslinaOd 2000. godine, dubrovačka tvrtkaLAUS CC i dubrovnikportal organizirajuhumanitarnu akciju u kojoj građani i tvrt-ke poklonima daruju djecu štićenikeDoma Maslina. Ovogodišnja akcija«Darujmo djecu iz Doma Maslina» trajatće do 20.12.2017. kada ćemo, darujućiod srca, unijeti veselje nadolazećihblagdana u dom Maslina. Kako biste sud-jelovali u akciji dovoljno je kupiti poklon idonijeti ga u prostorije tvrtke LAUS CC,Vukovarska 23 (na 4. katu Atlant centra ).Poklone nije potrebno umotati, jer ćemo

to mi napraviti. Zato jesvaki, pa i najmanji ku-pljeni poklon dobro-došao, a od svih pris-tiglih poklona mi ćemosložiti po jedan priklad-ni poklon paket za sva-ko dijete, prilagođennjezinoj/njegovoj dobi.U Domu je trenutno 22djece, od toga je 5 unižim razredima (3cure/2 mladića), 8 u višim razredima os-novne škole (3 cure/5 mladića), 8 srednjošk-olaca (5 djevojaka/3 mladića) i 1 mladić ustambenoj zajednici. Hvala dragim sugrađ-anima koji već 17 godina sudjeluju u akcijidarivanja djece Doma Maslina. Dubrovni-kportal je prvi dubrovački news portal pokre-

OVOGA PETKA U PALAČI SPONZA

Izložba “Fotoklub MarinGetaldić - 70 godina”

Izložba “Fotoklub Marin Getaldić - 70 godina” povodomsedamdesete obljetnice djelovanja dubrovačkog fotoklubaotvorit će se u petak 24.11 u 20 h u Palači Sponza. Na izložbiće biti prikazane fotografije 53 autorica i autora, uglavnomaktivnih članova kluba ali i nekih koji su obilježili djelovanjekluba kroz protekla desetljeća. Nakon Drugog svjetskog rata,

1947. godine, u sklopu tadašnjeNarodne tehnike Hrvatske, danaspoznate kao Hrvatska zajednica te-hničke kulture osnovan je FotoklubMarin Getaldić. U početku skromneopreme i broja članova brzo jeizrastao u respektabilan klub naprostorima bivše države, kako pobroju članova tako i po uspjesimakoji su ti članovi postizali na fotograf-skim salonima. U klubu su u tomperiodu djelovali brojni fotografi kojisu ostavili trag u hrvatskoj fotografijii šire kao što su: Željko Šoletić, Mišo

Ševelj, Željko Tutnjević, Najka Mirković, Ljubo Gamulin, Pavo Urban i mnogidrugi. Nakon Domovinskog rata, a zbog gubitka prostora za rad, klubživotari samo na papiru do 2009. godine kada skupina, u međuvremenustasalih fotografa, na čelu s Eugenom Miljanom ponovno započinje s ak-tivnostima. Ove godine, obilježavajući 70 godina od osnutka FotoklubaMarin Getaldić, klub zaokružuje desetljeće aktivnosti, brojnih domaćih imeđunarodnih izložbi, predavanja, radionica, druženja i foto izleta s poseb-nim naglaskom na rad s dubrovačkim osnovnoškolcima i srednjoškolci-ma kao zalogom za budućnost i garancijom dugovječnosti fotoamateriz-ma u Dubrovniku. Osim sedamdesete obljetnice Fotokluba Marin Getaldićove godine se obilježava i devedeset godina fotoamaterstva u Dubrovni-ku od davne 1927. kad je u našem gradu osnovana fotosekcija pri hr-vatskoj sokolskoj organizaciji.

U KLUBU ORLANDO

KoncertValetudaUdruga Mladih Orlan-do u suradnji s GradomDubrovnikom organiz-ira ovog petka, 24.Studenog, koncert kult-nog dubrovačkog ben-

nut još 2000. godine.Do danas je portal os-tao nezavisan i nudećisadržaje lokalnogznačaja iz područjaživota, poslovanja, kul-turnih i dnevno poli-tičkih tema, ali i speci-fične sadržaje okrenuteočuvanju lokalnihtradicijskih vrijednosti iobičaja. Sadržaj porta-

la danas uređuju mladi studenti našeg gra-da koji se školuju na studiju medija i odnosas javnosti. Iza tehničke izvedbe i podrške stojiLaus CC, tvrtka koja u domeni razvoja i im-plementacije informacijskih sustava ima višeod 25 godina iskustva.

LAUS CC www.dubrovnikportal.com

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK, DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA I UGD

Predstavljanje novog broja Literata,predavanje grčke arhitektice

Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo du-brovačkih pisaca i Umjetnička galerija Du-brovnik organiziraju predstavljanje novog bro-ja časopisa Literat, godišnje revije revije zaknjiževnost i publicistiku u izdanju Društvadubrovačkih pisaca, te predavanje grčke ar-hitektice Elene Zampeli o metodama arhitek-tonskih intervencija u osjetljivim kulturno-pov-ijesnim ambijentima. Predstavljanje časopisai popratno predavanje održat će se u petak,24. studenoga, u 19 sati u Galeriji Dulčić MaslePulitika. Sudjeluju Boris Njavro, Božo Benić,Marija Kojaković, dok će predavanje održatigrčka arhitektica Elena Zampeli.

O PREDAVANJU: Ruševine bizantskihzgrada u srednjovjekovnim grčkim naselji-ma utvrđenim zidinama, jednako kao i na-puštene zgrade novijeg datuma u Atenizasigurno zaslužuju novi život, a tek kadasu pažljivo obnovljene postaju aktivni iatraktivni prostori bogati pričama iz prošlos-ti i sadašnjosti, ispunjeni novim uporabnimmogućnostima. Aktiviranje ovog uspavan-og potencijala uzbudljivi su projektantskiciljevi, a što će biti predstavljeno kroz seri-ju odabranih radova grčke arhitektice EleneZampeli. Predavanje će se održati na en-gleskom jeziku.

da Valetudo.Ovo je ujedno iidealna prilikaza proslavu pr-vog rođendanaglazbene sluša-onice Super-sonic koja dje-luje u Udruzi te 15 godina postojanja Valetudakoji isto toliko godina svira u prostorimaUdruge. Ulazak je slobodan, a zabava počinjeu 20 sati.