grada - 652 - petak 15. 9. 2017. 1...naslonjenog na sidro koji predstavlja završnu gestu projekta...

40

Upload: others

Post on 26-Jan-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 1GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

  • 2 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

    PREDSTAVLJENO VIZUALNO RJEŠENJE I KOMUNIKACIJSKASTRATEGIJA PROJEKTA „PUTOVIMA PROŠLOSTI“ (2)

    Žalosno, sramotno ali istinitoŽalosno, sramotno ali istinitoŽalosno, sramotno ali istinitoŽalosno, sramotno ali istinitoŽalosno, sramotno ali istinito

    a veselilo nas je da je učestvovao iveći broj mladih. Planinari su tomprilikom organizirali i čišćenje i sak-upljanje otpada i smeća te čišćen-je zaraslog raslinja na trasi. Do spa-janja trase vodovoda sa bivšomželjezničkom prugom sakupili smotada šest punih vreća raznog ot-pada i smeća. Sadašnje stanjetrase starog vodovoda je stvarnozabrinjavajuće i žalosno. Ništa seod planirane obnove nije pokrenu-lo. Planinari su strpljivo sjekli zaras-lo raslinje, draču i visoku travu natrasi. Vodovod je na toliko mjestaotvoren, a kamene ploče odstran-jene. Na starim kućicama koje suslužile za taloženje vode, odstran-jena ulazna, metalna vrata. Na toli-ko mjesta uz trasu bačene tanjegrane od posječenog drveća(vjerojatno posječeno za ogrijev).Na nekoliko mjesta urušena kame-na međa vodovoda što ugrožavaposjetitelje i šetače. Posljednjadrvena klupa na trasi koja služi zaodmor šetačima, bila je zarasla uraslinje i planinari su je očistili. Pi-tali smo se čemu služi i što radi

    šumarija u Dubrovniku. Stotinjakmetara prije nego što se trasa spa-ja sa bivšom željezničkom prugom,presrela nas je veća grupa fran-cuskih turista u pratnji turističkogvoditelja. Turisti su zastali i u nevjeri-ci fotografirali veći otvor na trasivodovoda. Kao turistički vodič (kojisam taj dan vodi trasom planinare,a i čiji sam i član), razmijenio sampar riječi sa kolegom turističkimvoditeljem. Obojici nam je biloneugodno pred stranim turistimakoji su se čudili ovolikoj du-brovačkoj nebrizi. Pitamo se kadaće gradskoj i županijskoj upravidoći na red neophodna obnovastarog dubrovačkog vodovoda?Bivši gradonačelnik bio je objavioda je bivša trasa željezničke prugeuređena za biciklističku trasu. Du-brovčani ljubitelji prirode, prošeta-jte da vidite kako žalosno izgleda iova trasa od Sustjepana do povišeKomolca, a i ova trasa je planiranakao dio nove turističke ponudeDubrovnika. Žalosno, sramotno aliistinito.

    Nikša Violić

    Krajem kolovoza, u Stonu je bila predstavljena završna radnaverzija projekta:“ Ruralna poučna, kulturno – etnografska turis-tička atrakcija“. Radi se o novom vizualnom rješenju GradaDubrovnika i Turističke zajednice DNŽ temeljen na obnovi kul-turne baštine. Projekt nosi i novo ime budućeg turističkog proiz-voda pod nazivom :“Putevima prošlosti“. Ovo je planirani pro-jekt čiji je cilj stvaranje integralne kulturno – turističke desti-nacije, i da ne duljim, nositelj ovog projekta je Dubrovačko –neretvanska županija, a provedbu koordinira DUNEA. Projektje vrijedan 32,6 milijuna kuna, od čega 85 % čine bespovratnaEU sredstva. Projekt obuhvaća samo četiri županijske lokacije.Žalosno je, da među četiri određene lokacije nije uvršten i Starigradski vodovod od Nuncijate do izvora u Šumetu. Na stručn-om predavanju u ljetnikovcu Kaboga 2015.g. toliko smo senaslušali o planu projekta obnove Starog dubrovačkog vodovo-da iz polovine XV. st. Na ekranu su bili prikazani buduće pl-anovi i obnova pojedinih dionica vodovoda, a sve u svrhu noveturističke ponude. Naglašeno je da je sva potrebna dokumen-tacija prikupljena i da se očekuju i novčana EU sredstva zaovaj projekt. Planinarsko društvo Dubrovnik već tradicionalnosvake godine u proljeće organizira šetnju trasom starog grad-skog vodovoda od Nuncijate do nekoliko izvora u Šumetu.Ove 2017. godine odaziv Dubrovčana za ovaj izlet starimvodovodom uz pratnju turističkog vodiča, bio je izuzetno veliki,

    OTVORENO PISMO KLGB SRĐ JE GRAD GRADONAČELNIKUMATU FRANKOVIĆU

    S pravom nam prigovaraju daS pravom nam prigovaraju daS pravom nam prigovaraju daS pravom nam prigovaraju daS pravom nam prigovaraju danismo dorasli ovome što imamonismo dorasli ovome što imamonismo dorasli ovome što imamonismo dorasli ovome što imamonismo dorasli ovome što imamoNaravno da na Vama ne leži krivnja za sve ovo – aliodnedavno Vi snosite odgovornostPoštovani gradonačelniče,Vjerujemo da Vam je već iz samih medija kao i brojnih istupaogorčenih naših sugrađana jasno da je došlo vrijeme za Vašdjelotvoran potez. Sada više nisu dovoljne riječi, potrebna jegesta kojom ćete pokazati da zaslužujete povjerenje kojegsu Vam Vaši sugrađani dali.Naravno, radi se o pitanju devastacije Lapadske obale jed-nim potpuno nakaradnim rješenjem, rješenjem koje je za-nijekalo najprije našu baštinu, a onda i građane Dubrovnika,duboko ih povrijedivši.Jer kako drugačije definirati projekt koji je, megalomaniji sk-lonom investitoru Pašaliću, omogućio potpuno negiranje bis-ernog niza naših ljetnikovaca, prekrivši ih previsokim beton-skim privezištima, natkrivenima pleksiglasom, uz središnjubetonjaru i „neobarokna“ vrata dostojna – obitelji Adams!Kakav neukus – do gadljivosti!

    Možda Vama to još nije jasno, ali Dubrovnik, naš Dubrovnik, polakopostaje predmetom općeg ismijavanja i zluradog naslađivanja i to nesamo u Hrvatskoj. O Dubrovniku i njegovoj sramoti već se sustavnopiše po svim važnijim europskim i svjetskim medijima, a prilozi o nje-govoj devastaciji pune nacionalne programe europskih televizija. Nekoćnam naklonjena stručna javnost s prezirom okreće leđa. I dok se bavi-mo političkim igricama i sitnom političkom trgovinom lokalnih političkihpoduzetnika – mi gubimo naš Grad i naš život. S pravom nam prigo-varaju da nismo dorasli ovome što imamo.Naravno da na Vama ne leži krivnja za sve ovo – ali odnedavno Visnosite odgovornost!Kroz posljednja dva gradonačelnička mandata nekontroliranim pogodo-vanjima kojekakvim „investitorima“ upropastili smo zdravu osnovu dug-oročnog razvoja Dubrovnika i Dubrovčana. Teško će se vidati ove rane– a stvari još niti upola nisu riješene.Investicije pod svaku cijenu najgora su mantra koja nam se prodaje -mi trebamo biti oni koji oprezno biraju, mi trebamo biti oni koji tražimonajvišu kvalitetu za ovaj Grad. Nama građani i njihove potrebe trebajubiti na prvom mjestu – jer u protivnom niti Vi niti ikakva lokalna samou-prava uopće niste potrebni.Konačno - ovaj lav koji nam se u svojoj venecijanskoj maniri ruga (so-tokuco – rekli bi u Gradu) još je jedna šamarčina koju podnosimo.Vrijeme je da učinite nešto!

    KLGB Srđ je Grad

    KLGB SRĐ JE GRAD - MARINA FRAPA I DVOMETARSKI KAMENI LAV

    Od svih devastacija najgora je devastacija duhaOd svih devastacija najgora je devastacija duhaOd svih devastacija najgora je devastacija duhaOd svih devastacija najgora je devastacija duhaOd svih devastacija najgora je devastacija duhaPasivnost građana grada Dubrovnika oko onoga što se tiče svih nas jošjednom dolazi na naplatu - ovaj put u vidu dvometarskog kamenog lava,naslonjenog na sidro koji predstavlja završnu gestu projekta Marina Frapa

    blata prosječnosti i fasciniranosti bjelosv-jetskim kičem podigne i estetska i etička razi-na svijesti jedne zajednice. Nije slučajno daDubrovnik nije izabran za hrvatskog kandi-data za europsku prijestolnicu kulture – onto više ne zaslužuje. Ako nas boli ova činjen-ice, onda konačno shvatimo da se nije dovol-jno buniti kad je samo vlastita g… u pitanju,kad se dižemo protiv poreza ili nekih drugihnedaća koje nas osobno pogađaju – trebase dići otvoreno i javno protiv onoga što naskvari kao zajednicu, nas i buduće generacije.Jer možete li zamisliti što će za budućnostostaviti „neki novi klinci“ koji će rasti uz mle-tačkog lava naslonjenog na sidro!?

    KLGB Srđ je Grad

    Grad Dubrovnik, nekoć perjanica hrvatskekulture, danas postaje mjesto na kojem kičpreuzima glavnu riječ. Nije čak važna nitičinjenica da se ovdje radi o lavu koji aso-cira na mletačku vladavinu Dalmacijom, odkoje se upravo Dubrovnik mukotrpnom,stoljetnom politikom uspio osamostaliti iostati slobodan. Čak nije niti riječ o tome dasu, nekad gradonačelnik Vlahušić, a sad iFranković otvoreno za ovu investiciju iako i

    najveća budala vidi da je ona svojomnezgrapnošću potpuno i nepovratno upro-pastila Lapadsku obalu.Ovdje je riječ o tome da su Dubrovčani post-ali pasivni, da su izgubili svaku političku kul-turu i osobnu odgovornost za ono javno.Uzalud je tad govoriti da je od svih devast-acija najgora devastacija duha, a u ovomslučaju devastacija – ukusa. Ukus se stječeodgojem i nastojanjem generacija da se iz

  • 3GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

    Zašto smo osnovali DPOL? Nastojat ću objasniti,iako će to nužno značiti ulaženje u politiku, što našaudruga nastoji kolikogod je moguće izbjeći.S jedne strane guranje Zakona o šumskim površi-nama po kojem mimo lokalnih vlasti (od općina,gradova do županija)država može unutar šumskih površina dizati kam-pove, golf igrališta i sportsko rekreacijske sadržaje,preko Zakona o koncesijama do Poreza na nekret-nine može se sagledati da nakon osiromašenja hr-vatskoga društva dolazi preuzimanje prostora odstrane korporacija iza kojih često stoje banke i na-cionalne države.Nakon pogodovanja investitoru na Srđu (da samospomenem knjiženje berača kadulje i majčine du-šice kao vlasnika, do prodaje nacionaliziranogacrkvenoga zemljišta od strane države, što je tek ne-davno pravično riješeno), do projekta Gornji hori-zonti koji bi za Hrvate i Bošnjake u Hercegovini bioekonomska i ekološka katastrofa, kao i za našeNeretljane (tu su bile skoro sve hrvatske strankeumiješane od Sanadera, Vlahušića, Šuice, Josipov-ića do Čačića), neuspješnoga rješavanja odvozasmeća koje se sada nalazi na Grabovici pokrajOmble, do afera sa trafostanicama, HE Omblom,lukom Dubrovnik, Frapa marinom, ruskom inves-ticijom na Mljetu za načelnika Hajdića... nižu seprimjeri štetnih i loše organiziranih projekata. (neulazim u ekonomiju, stvari koje se tiču banaka, ho-tela i tvornica - govorim prvenstveno o prostoru, tj.ekologiji)Recimo nešto i o mojem političkom djelovanju, daspriječimo insinuacije. Uoči rata zatražio sam pris-tup HDS-u Marka Veselice, ali smrt njegovog pred-stavnika u Gradu, te početak rat su to zapriječili.Godine 2011 na listi sam za X izbornu jedinicu donIvana Grubišića s kojim ubrzo prekidam suradnju,te dolazim u otvoreni sukob. S obzirom da je donIvan umro neću govoriti o sadržaju tog sukoba, mojirazlozi su objavljeni u javnim glasilima, te na inter-netu.Iako smo surađivali, ja nikad nisam bio dio grupacije“Srđ je naš”; nastojao sam ih nagovoriti naudruživanje sa udrugom branitelja i laburistima,makar sam ne pripadam lijevom političkom centru.Zanimljivo je da je na referendum o Golfu na Srđupretežno izašlo konzervativno biračko tijelo, te dobardio građana koji su generacijama Dubrovčani; prvinisu glasači Srđa, drugi samo djelomično.Zadnje zelene oaze poput Gospinog polja, Svetog

    Jakova se brutalno nagrizaju, veći dioLapada postao je bezlični beton - sva-ki pohlepni i primitivni čovjek uz “malolakata” može podići zgrade kojegabaritima i oblikom ne odgovaraju, tejavni prostor okupirati stolicama i ban-cima.Narod u kojem većinu čine osiromaše-ni građani, umirovljenici i činovnicinema demografske, ekonomske i kul-turne snage da se odupre zahvatimamalog poduzetnika, kamoli krupnogkapitala.Naša elita, nadasve politička je vrloslabe kulture i morala.Nisam ja ekološki džihadist, menisportsko rekreacijski sadržaji na Srđu,te dva lijepa hotela uz uključenje na-selja Bosanka u seoski turizam nisusmetali, bio sam protiv golfa (štetnekemikalije na poroznom kršu,namapoviše glava), protiv apartmanizacije,protiv toga da lokalna zajednica plaćatroškove vodovodnih cijevi, struje, cestai dr infrastrukture.Crnogorska rivijera, osobito Budva sunam primjer kako ne treba raditi, to ječista devastacija gdje je ušao vrločudan kapital (katarski, ruski,južnotalijanski...)Masovni turizam (recimo Zrče) loše dje-luje na mladež i razorno na lokalnuzajednicu. Usto oslonac na monokul-turu u slučaju kriza i ratova može bitipoguban.Mi smo mala zemlja, bez vlastite proiz-vodnje, demografski slaba, posvađa-na oko prošlosti, ali naši aduti su lijepopodneblje, geopolitički položaj, kultur-na baština, te bogatstvo prirode(voda,zemlja, poljoprivredne kulture).Sa ovakvom elitom i malodušnijim nar-odom postajemo obični žeton u igri ve-lesila.Američki predsjednik koji je realan iodmjeren čovjek (biznismen) je makn-uo veleposlanicu koja je možda dijelomi odgovorna za negativno izviješće onašoj zemlji. Novi veleposlanik je akti-van u golf industriji. Istodobno Razvojgolf traži odštetu od 500 milijuna dola-ra na Međunarodnom centru za rješa-vanje ulagačkih sporova (ICSID) uWashigtonu tražeći 500 milijuna dola-ra odštete od hrvatske države zbogsporosti administracije.To je legalni pritisak koji će navesti našeelite na brzu kapitulaciju.

    Zato ću braniti zajedno sa Vama našdubrovački đardin Lokrum od betona,plastike, prevelikih gužvi, banalne ko-mercijalizacije, mogućnosti da netko(makar na 1 dan) zakupi Lokrum, te ra-diti na masi problema zajedno sa upra-vom rezervata i lokalnom vlašću, odproblema kruzera koji su zagađivačizraka(kisele kiše!,jedan kruzer zagadikao nekoliko velikih parkirališta), ali i poUNESCO-u kvare vizuru grada, do zaš-tite podmorja, pitanja mjesta gdje jedozvoljeno sidrenje, plutača uz obalu ispasilačke službe, spremnika na FortRoyalu (Ahilove pete vatrogasne zaš-tite), službe čišćenja otpadaka, higijen-skih mjera, obnove dvorca Maksimilijan-ova i bendiktinskoga samostana, teBotaničkog vrta, zaštite autohtone šume(danas alepski bor čini iznad 50% šum-ske površine na Lokrumu, što postup-no kroz desetljeća treba smanjivati nauski obalni pojas i kamene glavice),zbrinjavanja dražesnih zečića kojima naLokrumu kao štetnicima nije mjesto, dohumanog rješenja za posljednjestanovnike Lokruma, koji kao starcinemaju dobre uvjete života naotoku...Toga ima jako puno,i bit ćeneophodna suradnja stručnjaka istručnih službi uz našu udrugu i drugeudruge koje su prijateljske (gospođeŠimunović kao najaktivnija, ali i gđaNičetić, svaka čast njenim knjigama, alii djelovanju pokojnoga joj punca, kojizaslužuje priznanje za doprinos kakoLokrumu tako i lokalnoj povijesti), te jav-nost kao korektiv.Želio bih da što veći broj botaničara i drbiologa, arhitekata, povjesničara umjet-nosti, arheologa i građana pristupi na-šoj udruzi. Dobro bi bilo organizirati Sim-pozij o Lokrumu, točnije više simpozijajer je pitanje Lokruma multidisciplinar-no, i volio bih da se pitanja detaljno raz-motre i sondiraju prije nego se krene uprojekte obnove Dvorca, samostana iBotaničkog vrta npr.Za pristup udruzi dok ne osiguramoprostor možete pisati na moju mailadresu [email protected]

    Teo Trostmannv.d predsjednik DPOL Lokrum

    P.S. Posebno hvala u ime DPOL-a ka-petanu Cvijetu Božoviću koji je dušanaše udruge i bez čijeg nesebičnogzalaganja udruga ne bi bila osnovana.On je obavio lavovski dio posla, poseb-no administrativnog.

    DRUŠTVO PRIJATELJA OTOKA LOKRUMA (DPOL)

    Obični žeton u igri velesilaObični žeton u igri velesilaObični žeton u igri velesilaObični žeton u igri velesilaObični žeton u igri velesilaAmerički predsjednik koji je realan i odmjerenčovjek (biznismen) je maknuo veleposlanicukoja je možda dijelom i odgovorna zanegativno izviješće o našoj zemlji. Noviveleposlanik je aktivan u golf industriji

    POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

    Pljačka na Gornjem KonaluPljačka na Gornjem KonaluPljačka na Gornjem KonaluPljačka na Gornjem KonaluPljačka na Gornjem Konalu- Policija traga za nepoznatom muškom osobom kojaje u utorak, 12. rujna, oko 18 sati iz obiteljske kuće naGornjem Konalu u Dubrovniku, uz prijetnju vatrenimoružjem, otuđio novac.- U večernjim satima 12. rujna, na makadamskoj cestina otoku Korčuli došlo je do pada 54-godišnjeg

    državljanina Islanda sa bicikla kojim je upravljao. Do pada je došlo kada jevozač bicikla uslijed neprilagođene brzine izgubio nadzor nad biciklom i izletiona zemljano-kameni teren i teže se ozlijedio.Nakon ukazane liječničke islandski je državljanin prevezen u splitsku bolnicugdje je zadržan na liječenju.- Obdukcijom tijela 56-godišnjeg državljanina Austrije koji je u ponedjeljak, 11.rujna, pronađen na plaži Copacabana u Dubrovniku, utvrđeno je da je uzroksmrti utapanje.PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske, Andrijana Biskup

  • 4 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJANAKON VIŠE OD 10 GODINA

    Hrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinjaHrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinjaHrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinjaHrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinjaHrvatska dobiva novi zakon o zaštiti životinjaPrijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobitiživotinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju

    a drže više od devet pasa starijih od šest mjesecimoraju udovoljiti uvjetima za držanje i skrb o život-injama, a sklonište koje im je povjerilo psa ili mačkuna čuvanje osigurava označavanje pasa i mačakate sterilizaciju, vodi propisane evidencije i oglaša-va pse i mačke u svrhu udomljavanja, a slobodnoživuće mačke vraća u prvobitno stanište- zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držatiu prostorima za odvojeno držanje pasa bez omo-gućavanja slobodnog kretanja izvan toga prostora- veterinarski inspektor po utvrđivanju napuštanjamladunčadi vlastitog kućnog ljubimca, vlasnikumože odrediti mjeru trajne sterilizacije kućnog lju-bimca, a na trošak vlasnika- ako se na području pojedinih jedinica lokalneodnosno područne (regionalne) samouprave utvr-di veliki broj napuštenih pasa, način i financiranjekontrole razmnožavanja napuštenih pasa na tompodručju naredbom može propisati ministar- registracija uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenihprodaji s tri i više rasplodnih ženki iste vrste životinja- evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijen-jenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke istevrste životinja (time se omogućava svima jednakpoložaj na tržištu te praćenje prometa i dobrobitiživotinja, što do sada nije bilo riješeno na odgo-varajući način)- izrada jedinstvenog informacijskog centra za cije-lu zemlju u kojem će se voditi podaci o svim na-puštenim životinjama i njihovom udomljavanju- evidencije vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenihprodaji s manje od tri rasplodne ženke- jedinice područne (regionalne) samouprave mora-ju organizirati koordinacijske radne skupine i pre-ko njih osigurati komunikaciju svih zainteresiranihdionika kako bi se postiglo učinkovitije rješavanjeproblematike napuštenih i izgubljenih životinja teskrbi za životinje (mjerama koje se provode u svrhupovećanja svijesti o odgovornom posjedovanjuživotinja ujedno će se dugoročno rasteretiti i pro-računi jedinica lokalne samouprave za sredstvanamijenjena zbrinjavanju napuštenih i izgubljenihživotinja te će se poboljšati skrb za životinje, a posl-jedično i dobrobit te zdravlje životinja)- životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, os-taje u skloništu do udomljenja tj. životinju iz sklon-išta za životinje više nije moguće usmrtiti po pro-teku 60 dana od dolaska životinje u sklonište- zabrana prodaje pitomih vretica u trgovinama zaprodaju kućnih ljubimaca- na području svake jedinice područne (regional-ne) samouprave mora se osnovati najmanje jednosklonište u kojem je osigurano najmanje 50smještajnih mjesta za životinje, a sve jedinice lokal-ne samouprave obvezne su sudjelovati u financir-anju osnivanja i rada skloništa- u cilju kontrole prometa životinjama prodavateljpri oglašavanju prodaje životinje mora osigurati, aoglašivač objaviti broj mikročipa psa i broj mikroči-pa majke psa- u trgovinama kućnim ljubimcima mogu se proda-vati samo životinje koje potječu iz registriranih uzgo-ja odnosno od evidentiranih vlasnika- dodjeljivanje većih ovlasti komunalnim redarima(nadzor vezano za postupanje s divljim životinjamapronađenim izvan prirodnog staništa, uvjete i načindržanja kućnih ljubimaca te postupanje s napušte-nim ili izgubljenim životinjama prema općim aktimapredstavnička tijela jedinica lokalne samouprave,uključujući kontrolu označavanja pasa tj. očitavanjemikročipa). Ministarstvo poljoprivrede

    Nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017.godine konačno zabranjen uzgoj život-inja radi krzna, Ministarstvo poljoprivre-de je poslije višemjesečnog radapredložilo novi zakon o zaštiti životinja.Nakon provedene široke javne raspraveMinistarstvo poljoprivrede dobro je raz-motrilo sve pristigle primjedbe i komen-tare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dionjih. Najveća novost u odnosu na pos-tojeće zakonodavstvo je zabrana usm-rćivanja napuštenih životinja te osnivan-je „No-kill“ skloništa u svakoj županiji.Prijedlogom zakona o zaštiti životinjapovećava se razina dobrobiti životinjakada je riječ o njihovom posjedovanju ikorištenju. Novim zakonom propisuje sesljedeće:· zabrana neodgovarajućih postupanjaprema životinjama: npr. bacanje petardina životinje, držanje stalno vezanih pasa,držanje divljih životinja u ugostiteljskimobjektima i sl.;· zaštita kućnih ljubimaca tijekom njiho-vog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;· kontrola razmnožavanja kućnih ljubi-maca – na području na kojem se utvrdiveliki broj napuštenih pasa ministar pol-joprivrede određuje način i financiranjekontrole razmnožavanja napuštenih pasa;· evidentiranje vlasnika kućnih ljubimacanamijenjenih prodaji s manje od tri ras-plodne ženke iste vrste životinja, radipraćenja prometa i dobrobiti životinja.U cilju učinkovitijeg rješavanja problem-atike napuštenih i izgubljenih životinja,skrbi za životinje i razvijanja svijesti oodgovornom posjedovanju kućnih ljubi-maca, jedinice lokalne samoupravemoraju osnovati koordinacijske radneskupine. Na području svake jedinice po-dručne (regionalne) samouprave morabiti osnovano jedno sklonište za životin-je kapaciteta najmanje 50 mjesta, a je-dinice lokalne samouprave financirajuosnivanje i rad skloništa. Životinje u sklo-ništu ostaju do udomljenja, odnosnozabranjuje se usmrćivanje napuštenihživotinja.„Ja sam za no kill skloništa jer usmrći-vanje životinja ne rješava problem napuš-tenih životinja, a to je nehuman, neučink-ovit i u konačnici preskup postupak. Živo-tinje u skloništima treba mikročipirati,cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udru-ga koje vode skloništa životinja, s kojimasmo surađivali pripremajući ovaj zakon,pokazalo je da se velika većina životinjaiz skloništa udomi, ali ključno je educiratiljude i spriječiti napuštanje životinja“ iz-javio je ministar Tomislav Tolušić nakonšto je Vlada RH prihvatila prijedlog Zako-na o zaštiti životinja te dodao „ koristimpriliku zahvaliti svima koji su sudjelovali idali svoj doprinos u kreiranju Zakona ozaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatel-

    ji životinja.Inspekcijski nadzor zakona provodit ćeveterinarski odnosno poljoprivredni ins-pektori Ministarstva poljoprivrede te ko-munalni redari. Uloga komunalnih redaraosnažena je na način da provode kon-trolu označavanja pasa (očitavanje mik-ročipa), u svrhu smanjenja populacije na-puštenih pasa. Za provedbu zakona je-dinica lokalnih samouprava moraju usvojim proračunima osigurati sredstva zapružanje pomoći ozlijeđenim životinjamai rad skloništa za životinje (hrana, cijepl-jenje, liječenje) na godišnjoj razini po sk-loništu u visini 549.000,00 kn (ukupno11.529.000,00 kn za 21 skloništeŠto se mijenja u zaštiti životinja?U odnosu na važeće zakonodavstvo radizaštite i dobrobiti životinja propisane sudaljnje zabrane neodgovarajućih postu-panja prema životinjama:- držanje u zatočeništvu dupina i ostalihmorskih sisavaca iz porodice Cetacea,osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrin-javanja- spolni odnos čovjeka i životinje, kao i stim izjednačeni postupci ili bilo kakvi dru-gi postupci sa životinjama radi zadovol-javanja spolnih potreba čovjeka- čupanje perja živoj peradi- pucanje u životinje bez obzira na vrstuoružja ili sprave za pucanje, osim za po-trebe omamljivanja ili usmrćivanja životinjate u svrhu zaštite sigurnosti ljudi i životinja- bacanje petardi na životinje ili drugihpirotehničkih sredstava- korištenje za rasplod životinja koje nisuspolno zrele i koje nisu završile svoj rast,životinja nakon odbijanja mladunčadikoje se još nisu oporavile te korištenjebolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestra-šene životinje- korištenje kopitara za izvlačenje trupacaiz šuma (samaraši), osim u teško pristu-pačnim područjima gdje to nije mogućebez korištenja kopitara- držanje i korištenje divljih životinja usvrhu prikazivanja javnost, osim u zoo-loškim vrtovima- izlaganje pasa s kupiranim ušima i re-povima, osim lovačkih pasa- držanje u zatočeništvu medvjeda, osimu zoološkim vrtovima i skloništima.Također su u svrhu osiguranja dobrobitiživotinja te povećanja svijesti javnosti pro-pisane i druge mjere:- zabrana prodaje životinja maloljetnimosobama i zabrana udomljavanja život-inja od strane maloljetnih osoba- u cilju odgovornog posjedovanja kućnihljubimaca i osiguranja njihove dobrobiti, utu svrhu pri prodaji ili udomljavanju život-inja kupac odnosno udomitelj mora, popotrebi, putem javne isprave dokazati dob- osobe koje udomljuju napuštene iizgubljene pse s namjerom da ih spase,

  • 5GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

    USMENI DOGOVOR I POTPISANI UGOVOR VELIKA JE MEĐUSOBNA RAZLIKA

    Pelješki most ne spaja dobrosusjedske odnosePelješki most ne spaja dobrosusjedske odnosePelješki most ne spaja dobrosusjedske odnosePelješki most ne spaja dobrosusjedske odnosePelješki most ne spaja dobrosusjedske odnoseČudi me indolentnost (nehajnost, nemarnost) predstavnika prijašnjehrvatske vlade koja dogovor nije „učvrstila“ potpisivanjem konkretnogdokumenta s tadašnjim predstavnikom bosanske vlade s kojim su sevodili pregovori u svezi izgradnje pelješkog mosta

    U nekim ljudskim, pretpostavljam plemen-skim zajednicama i dalje se poštuje zadanariječ ili dogovor koji imaju snagu „cartacanta“. Možda i danas važi, ali za rijetkeosobe, da je zadana riječ „zakon“, tepreuzeta obveza ili dato obećanje izvrša-va se bez ikakve primisli na prevaru. Uzev-ši općenito uvjeren sam da je to u današn-jem vremenu ipak rijetka pojava u suvre-menom svijetu, bez obzira na društvenouređenje i doista rijetka ljudska vrlina. Kakobi se izbjeglo „muljanje“ još u davnim vre-menima sastavljali su se raznovrsni privat-ni i državni ugovori čiji je sadržaj obvezivaoobje strane. Nerijetko su se međudržavniugovori razvrgavali prilikom nastupajućihnovih, najčešće političkih (ratnih) okolnosti.U međudržavnim bilateralnim političkimrazgovorima uspostavljaju se mnogostrukeveze na različitim „poljima“ između dviju

    zemalja koji se „zapečate“ potpisivanjemugovora ili protokola o suradnji. Postavl-jam pitanje stručnjacima za međunarod-no pravo. Koju pravnu snagu imaju politič-ki usmeni dogovori između predstavnikadviju država, pogotovo kad se političarismjenjuju nakon promjene vlasti?Jesu li usmeni politički dogovori obvezu-jući za političare nasljednike, odnosno zadržavu koju službeno predstavljaju? Kaolaiku, meni se čini da nisu obvezujući. Pret-postavljam, da ste već naslutili o čemugovorim. Nastavak je vrlo konkretan. Zaš-to su se bosanska vlada (ili njen-i pred-stavnik-ci) sada „probudili“ pa ponovnoaktualiziraju izgradnju pelješkog mosta?Ranije je bio „problem“ navodno nedovol-jna visina mosta. Teško je smisliti bilo kakavrelevantan i argumentiran razlog njihovomprotivljenju. Možda su pretpostavili da Hr-

    vatska neće dobiti novac iz europskog fon-da za pelješki most, pa od izgradnje nećebiti ništa? Sa „dobrosusjedskim“ odnosimaimamo iskustva na pretek i ne kaže se uza-lud da je životno (ali i političko) iskustvo „na-jbolja škola“. Uvjeren sam da bi ovo bilo rije-šeno davno prije ali isključivo potpisanimugovorom.Čudi me indolentnost (nehajnost, nemar-nost) predstavnika prijašnje hrvatske vladekoja dogovor nije „učvrstila“ potpisivanjemkonkretnog dokumenta s tadašnjim pred-stavnikom bosanske vlade s kojim su sevodili pregovori u svezi izgradnje pelješkogmosta. Očito se smatralo da je „zadana riječ“dovoljna garancija koja obvezuje drugustranu na zajedničku suradnju ili su nas svjes-no „preveli žedne preko vode“. Potrebno jeda hrvatski političari izučavaju dubrovačkudiplomaciju pa ne bi napravili ovakav pro-pust, tj. „sklopili usmeni dogovor“ (stalno ovajizraz ponavljaju hrvatski političari!) umjestopotpisivanja (vrlo detaljnog) međunarodnogsporazuma u svezi nesmetane izgradnje pel-ješkog mosta, koji će se izgraditi na hr-vatskom teritoriju. Prema trenutačnom stan-ju može se zaključiti da pelješki most ne spajadobrosusjedske odnose. Damir Račić

    NIKOLA GRMOJA UPOZORIO NA NEPRAVILNOSTI I NEZAKONITOSTI PROJEKTA SRĐ:

    Bojim se da je arbitraža samo pokriće zaBojim se da je arbitraža samo pokriće zaBojim se da je arbitraža samo pokriće zaBojim se da je arbitraža samo pokriće zaBojim se da je arbitraža samo pokriće zarealizaciju špekulantskog projekta na Srđurealizaciju špekulantskog projekta na Srđurealizaciju špekulantskog projekta na Srđurealizaciju špekulantskog projekta na Srđurealizaciju špekulantskog projekta na SrđuDo svega ovoga je došlo jer Dubrovačko-neretvanska županija,pogodujući investitoru na štetu građana nije izvršila presudu Visokogupravnog suda o smanjenju obuhvata sa 310 na 100 ha“Dubrovnik, 9.rujna 2017. – Nikola Grmo-ja, politički tajnik Mosta nezavisnih lista ižupanijski vijećnik Dubrovačko-neretvan-ske županije osvrnuo se danas na pro-jekt na Srđu s obzirom na posljednje in-formacije o arbitraži.Kada se investitor koji protiv sebe ima tripravomoćne presude bavi prijetnjamaarbitražom, a ne ispravljanjem nezakoni-tosti, stječe se dojam da im nikada nijebila ni namjera ozbiljno graditi naSrđu,nego trgovati dozvolama koje su imizdali ili će izdati oni koji nisu dostojni ra-diti u javnim službama. „Danas je gotovosvaki građanin Grada Dubrovnika svjestankoliko je nepravilnosti i nezakonitosti u

    ovom projektu i kolika je on prijetnjaokolišu ukoliko se dozvoli njegova realiza-cija u nezakonitim favoritima, uz studijuutjecaja na okoliš koja nije dobila zelenosvjetlo“, napominje Grmoja te dodaje:„Svaki investitor koji će poštivati zakone ipropise te interese lokalne zajednice i vodi-ti brigu o zaštiti okoliša je dobrodošao iimati će nas na usluzi. Do svega ovoga jedošlo jer Dubrovačko-neretvanska župani-ja, pogodujući investitoru na štetu građa-na nije izvršila presudu Visokog upravnogsuda o smanjenju obuhvata sa 310 na 100ha“.Grmoja osim toga naglašava kako malotko ima povjerenje u ovu Vladu, s obzirom

    da sve miriši na unaprijed dogovoren scenarijizmeđu Vlade i tvrtke Razvoj golf: „Bojim seda im je arbitraža samo pokriće da mogu podprijetnjom milijunskih odšteta izdati dozvoleza špekulantski nekretninski projekt na Srđu“.Osim iznošenja jasnog stava o zaštiti interesagrađana Grada Dubrovnika, Nikola Grmojapozvao je župana Dobroslavića da ispunisvrhu svog političkog djelovanja: „Pozivamžupana Dobroslavića da zaista ispuni svrhusvog položaja te da uputi dokument o sman-jenju obuhvata županijskoj skupštini na raspra-vu i donošenje. On se ionako voli uvijek pozi-vati na pravnu državu. Valjda nema dvostrukekriterije kada je u pitanju projekt na Srđu. Našaborba za interese građana Grada Dubrovnikau Hrvatskom saboru i gradskom vijeću nika-da nije sporna. Trudili smo se razotkriti i razot-krili brojne nezakonitosti u ovom projektu.Sada je potez na županu, a nadamo se da ćei gradonačelnik stati uz njega kada je u pitan-ju izvršenje presuda pravne države i zaštitainteresa građana Grada Dubrovnika“, zaključioje Grmoja. Most nezavisnih lista

    O ŽIVOTU TOVARA NA LOKRUMU

    Pustite ih na sloboduPustite ih na sloboduPustite ih na sloboduPustite ih na sloboduPustite ih na sloboduSvaka medalja ima dvije strane, pa takoi ova priča o lokrumskim tovarima .Čujuse pohvale i kritike - te me to potaklo dana Lokrumu razgovaram s osobljemkoje o tim dragim životinjama vodi brigu.U razgovoru, uvjerila sam se da njihovživot na Lokrumu nije idealan, ali nije nitako loš, iako ima propusta. Sve mojeprimjedbe prihvatili su uz obećanje daće se propusti otkloniti naročito nad-strešnica koju treba popraviti do jeseniprije kiša i studeni kako bi hrana kojujedu (sijeno i zob) ostala suha, i da se

    imaju gdje skloniti od nevremena. Počele sukiše - napile su se žedne biljke, jesen i zimasu na pomolu. U tako skučenom prostorunemaju se gdje skloniti, a hrana koju dobijumokra je i nije za jelo, a suhu im ne mogudati. Što se događa kada kiša pada nekolikodana kao sada? Oni su mokri i gladni i PUS-TITE ih iz ograđenog prostora u kojem su bo-ravili cijelo ljeto! PUSTITE IH NA SLOBODU,U LAZARETE - U PRIRODU!, gdje će trčati,oštriti kopita, brstiti mladice, disati punim plući-ma u ljepoti DOMA kojeg ste im pružili, otku-pljeni i spašeni od smrti! A mi prijatelji prirodei životinja i dalje ćemo paziti da im život budebolji jer to miritaju ove PLEMENITE I DRAGEŽIVOTINJE - KOJE NESTAJU! Tovari su

    napisali pjesmu o svom životu na Lokrumu:Naš život na Lokrumu

    Mi smo tovariŽivimo na LokrumuU ogradi-zatvoreni!

    Ali kada dođu jesenski danipustiti će nas u Lazarete vani!

    Biti ćemo sretni i zahvalni, razdragani.A kada nam ljudi ljeti dođu

    veselimo se njihovom povrću i voću!Zato čovječe kada si na Lokrumu

    Kreni prema namaŽeljni smo ljubavi i milovanja!

    Katarina Uremović – Lile,članica Društva za zaštitu životinja

    Dubrovnik i Kluba prijatelja Lokruma

  • 6 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

    PRIOPĆENJE CRUISE LINES INTERNATIONAL ASSOCIATION

    Sve strane pristale na suradnjuSve strane pristale na suradnjuSve strane pristale na suradnjuSve strane pristale na suradnjuSve strane pristale na suradnjuCLIA se raduje nastavku takvih pozitivnih i produktivnihrasprava s Gradom Dubrovnikom i iznimno cijeni vrijemekoje je gradonačelnik Franković izdvojio kako bi se sastaos našim čelnicima te nam pomogao da bolje shvatimonačin na koji možemo surađivati, rekla je D’AoustNastavno na sastanak koji je gra-donačelnik Grada DubrovnikaMato Franković održao prošlogtjedna u Hamburgu s čelnicimaudruženja Cruise Lines Interna-tional Association, priopćenjemza javnost oglasili su se i iz CLIA-e, krovnog udruženja cruise in-dustrije. Njihovo priopćenjedonosimo u nastavku:„Gradonačelnik Grada Dubrovni-ka, Mato Franković, i njegovisuradnici sastali su se s čelnici-ma udruženja Cruise Lines Inter-national Association (CLIA) te svisokim predstavnicima vodećihsvjetskih društava za kružna pu-tovanja u četvrtak u Hamburgukako bi raspravili o trenutačnomstanju turizma u Dubrovniku.Sastanku su prisustvovali pred-sjednik CLIA-e Arnold Donald,predsjednik i izvršni direktor društ-va Carnival Corporation & plc; iz-vršna direktorica i predsjednicaCLIA-e Cindy D’Aoust; predsjed-nik CLIA-e u Europi Kerry Anas-tassiadis, izvršni direktor društvaCelestyal Cruises; glavni tajnikCLIA-e Tom Fecke i članovi sv-jetskog izvršnog vijeća CLIA-e.Naglasak sastanka skupine bioje na tome kako Grad Dubrovniki cruise industrija mogu surađ-ivati, pri čemu su se obje stranesložile da bi se trebalo usmjeritina kontroliranje kretanja posje-titelja kroz povijesnu jezgru gra-da kako bi se svima poboljšaodoživljaj Grada. Gradonačelnikje predstavio i pilot-projekt „Re-spect the City“, inicijativu za pre-poznavanje jedinstvene idragocjene uloge Dubrovnikakao mjesta svjetske baštine podzaštitom UNESCO-a.„Grad Dubrovnik otvoren je zasuradnju te planira iskoristitiblisku povezanost koju smooduvijek imali s cruise industri-jom kako bi destinacija moglaimati koristi od gospodarskogutjecaja industrije te istodobnoočuvati bogatu kulturnu i pov-ijesnu baštinu grada”, rekao jegradonačelnik.Povela se rasprava o tome kakobi boljom koordinacijomrasporeda dolaska kruzeratijekom vrhunca sezone cijelaregija mogla imati koristi od

    poslovanja koje cruise industrijadonosi. Dubrovačka luka planirauložiti do 60 milijuna eura u ter-minal kako bi se prilagodila pov-ećanju poslovanja kružnih puto-vanja u nadolazećoj godini.„CLIA se raduje nastavku takvihpozitivnih i produktivnih raspravas Gradom Dubrovnikom i iznim-no cijeni vrijeme koje je gra-donačelnik Franković izdvojiokako bi se sastao s našim čelnici-ma te nam pomogao da bolje sh-vatimo način na koji možemosurađivati”, rekla je D’Aoust.„Ohrabrujuće je to što su svestrane pristale na suradnju u nas-tavku ovog dijaloga kako bismopronašli način da pomognemogradonačelniku u ostvarivanju cil-jeva i poboljšanju kvalitete posje-ta svim turistima Dubrovnika kojidolaze kopnom ili morem.”O udruženju Cruise Lines Inter-national Association (CLIA) –jedna industrija, jedan glasUdruženje Cruise Lines Interna-tional Association (CLIA) najvećeje trgovinsko udruženje cruiseindustrije na svijetu i vodeće tije-lo svjetske cruise zajednice. Činiga 15 ureda diljem svijeta s pred-stavništvima u Sjevernoj i JužnojAmerici, Europi, Aziji i Australiji.CLIA podupire politike i praksekoje omogućuju sigurno,zaštićeno, zdravo i održivookruženje za više od 24 milijunaputnika kružnih putovanja kojiputuju svake godine te je pre-dana promicanju iskustva kružnihputovanja. Članove činenajprestižnije svjetske morske,riječne i posebne linije za kružnaputovanja; vrhunski osposoblje-na i ovlaštena zajednica putnihagencija te dobavljači i partnerikružnih putovanja, uključujućiluke i odredišta, razvoj kruzera,dobavljače i usluge poslovanja.Misija organizacije jest biti ujed-injena globalna organizacija kojapomaže svojim članovima dauspiju zalaganjem, osposobljav-anjem i promicanjem zajed-ničkog interesa cruise zajednice.Za više pojedinosti posjetitewww.cruising.org ili pratiteudruženje Cruise Lines Interna-tional Association na Facebook iTwitter stranicama CLIA-e.

    FOTOGRAFIJA KOJA SVEGOVORI

    Godinama takoGodinama takoGodinama takoGodinama takoGodinama takostojistojistojistojistojiOvo je fotografija razvodnekutije hr telekoma za po-dručje Montovjerne. Večeras,dok pada kiša. Na adresi uli-ca od Montovjerne 17. God-inama tako stoji, u šikari, raz-valjenih vrata, koje nakonnaših upornih molbi, t co-movi tehničari samo zalijepemalo jačim selotejpom. Pasve do prvog nevremena,udara bure ili jačeg udarcadjece koja se igraju uokolo.Ulazi vlaga, sve trune, nesta-je signala... Gomilaju profit,a odnos prema opremi, ko-risnicima i javnosti je vidljiv nasvakom koraku. Pa tako i uovom slučaju. Anno domini2017. T com u Dubrovniku?

    Stanari iz Uliceod Montovjerne

    OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA KONZERVATORSKOMODJELU U DUBROVNIKU

    Tabor s fontanom Međed treba bitiTabor s fontanom Međed treba bitiTabor s fontanom Međed treba bitiTabor s fontanom Međed treba bitiTabor s fontanom Međed treba bitidostupan svimadostupan svimadostupan svimadostupan svimadostupan svimaPovijesni Tabor na Pločama s fontanom Međed treba biti dostu-pan svim građanima i turistima Dubrovnika - poruke su kojedobivamo već dugo od naših gnjevnih sugrađana ponajviše spredjela Ploča, a na naš Zeleni telefon Eko Fon 020 453 850.Već duže vrijeme na neuređenost Tabora i fontane Međed namse žale naši sugrađani i govore nam kako je Tabor sada zaklon-jen paravanima, s obzirom da se tamo nalazi stanica i sabirnicarobe za gradske kariće. Dijelimo razmišljanja naših sugrađana sobzirom da je Tabor sa kamenom fontanom Međed dio naševrijedne kulturne baštine koji je pod zaštitom UNESC-a od 1979.iisti se ne bi smio zapustiti. Ova fontana je nekada služila raznimtrgovcima, prodavačima sa gradske zelene place kao i brojnimgrađanima. Fontana Međed se napajala iz starog vodovoda aosim ljudi vodu su mogle u bazenu ove fontane piti i životinje.Građani predlažu da se ovaj prostor otvori i uredi kako priličikulturno povijesnoj baštini UNESCO-va Grada, a za kariće nađeneko drugo mjesto! Predsjednica Jadranka Šimunović

    OTVORENI ZELENI APEL JAVNOJ USTANOVI ZA ZAŠTIĆENEPRIRODNE VRIJEDNOSTI DNŽ

    Što će biti s platanom?Što će biti s platanom?Što će biti s platanom?Što će biti s platanom?Što će biti s platanom?Prilikom naše prošlotjedne eko patrole po otoku Šipanu, mještaniŠipanske luke su nam posebno skrenuli pozornost na 400-ljetnizaštićen platan, nedaleko dječjeg igrališta i glavne rive, kojemusu slomila velika grana prošli mjesec i tom prilikom oštetila diokamene klupe okolo platana. Sreća je kako kažu mještani danitko nije stradao prilikom pada grane a mogao je! Sada se bojeda se ne odlome i druge grane platana jer nisu dobro sanirane.Dijelimo zabrinutost mještana Šipanske luke jer se tu kreće punočeljadi. Ovaj platan zaslužuje brzo sanaciju njegovih preostalihgrana, istu onakvu kakva se primijenila za dva 500-ljetna platanau Arboretumu Trsteno.Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona Jadranka Šimunović

  • 7GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

  • 8 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    ZAMJENICA TOKIĆ U RADNOM OBILASKU OSOJNIKA

    Izrada Urbanističkog plana uređenja “Tehničko-tehnološki blok Osojnik”Izrada Urbanističkog plana uređenja “Tehničko-tehnološki blok Osojnik”Izrada Urbanističkog plana uređenja “Tehničko-tehnološki blok Osojnik”Izrada Urbanističkog plana uređenja “Tehničko-tehnološki blok Osojnik”Izrada Urbanističkog plana uređenja “Tehničko-tehnološki blok Osojnik”

    GRADONAČELNIK U HAMBURGU S ČELNIM LJUDIMA CRUISE INDUSTRIJE

    Zadovoljstvo razinom razumijevanja predsjednikaZadovoljstvo razinom razumijevanja predsjednikaZadovoljstvo razinom razumijevanja predsjednikaZadovoljstvo razinom razumijevanja predsjednikaZadovoljstvo razinom razumijevanja predsjednikauprava vodećih brodarskih društavauprava vodećih brodarskih društavauprava vodećih brodarskih društavauprava vodećih brodarskih društavauprava vodećih brodarskih društavaPredstavnici brodarskih društava i udruženja CLIA iskazali su potpunorazumijevanje za izazove s kojima se Dubrovnik kao najistaknutijihrvatski turistički brend suočava te je dogovoreno da će se u koordinacijisvih uključenih strana pristupiti iznalaženju rješenja

    Gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković upratnji suradnika održao jeu četvrtak, 7.rujna, u Ham-burgu radni sastanak sčelnicima udruženja CruiseLines International Associa-tion (CLIA) i visokim pred-stavnicima vodećih svjetskihdruštava za kružna putovan-ja. Sastanku su u ime CLIA-e prisustvovali izvršna direk-torica Cindy D’Aoust i glavni tajnikudruženja Tom Fecke, dok su brodarskadruštva, članove ovog udruženja redompredstavljali: Arnold W. Donald (predsjed-nik i izvršni direktor Carnival Corporation),Pierfranesco Vago, izvršni direktor MSCCruises, Adam Goldstein (predsjednik iizvršni direktor Royal Caribbean CruisesLtd.) i Kerry Anastassiadis (predsjednikUprave Celestyal Cruises). GradonačelnikMato Franković ovom je prilikom, nas-tavno na dopis upućen CLIA-i 25. kolovo-za, pobliže izložio probleme koji Grad Du-brovnik opterećuju tijekom glavne turis-tičke sezone i vršnih opterećenja prome-ta. Predstavnike svjetske cruise industrijepodrobnije je predstavio i sve specifičnostipovijesne jezgre i ograničenja koja sunužna u svrhu očuvanja baštine,održavanja sigurnosti, a u konačnici ipružanja najviše razine usluge i jedin-stvenog doživljaja destinacije, čemu Du-

    brovnik teži, a što je postojećim stanjemozbiljno narušeno. Gradonačelnik Frank-ović ponovio je kako se Grad Dubrovnik upogledu upravljanja destinacijom nalazi naprekretnici i kako je nužan novi pristup ucjelokupnoj turističkoj privredi, ne samo usegmentu cruise turizma. Istaknuo je i daGrad Dubrovnik u tom procesu neće djelo-vati samoinicijativno nego da će se sveodluke donositi isključivo u ozračju dijalogai suradnje u čemu je ključna pomoć i cruisekompanija. Kao ključni problem gra-donačelnik je istaknuo veliku koncentraci-ju brodova na kružnim putovanjima kojipristaju u drugom dijelu tjedna te tijekomdana, kada zbog često istovremenih dola-zaka i odlazaka brodova nastaju velikegužve na gradskim prometnicama, ali iunutar same povijesne jezgre i kontaktnezone.„Grad Dubrovnik nije neprijatelj cruise in-dustrije, otvoreni smo za suradnju i jako

    cijenimo doprinos ovog vida turizma našem uk-upnom gospodarstvu, ali smo uvjereni dapažljivijim planiranjem itinerara možemo postićiznačajna poboljšanja na obostranu korist“, re-kao je gradonačelnik naglasivši da bi boljimrasporedom ticanja Dubrovnik bio u stanju primitii veći broj dolazaka brodova, a istovremeno otk-loniti postojeće negativne učinke, kao što sugužve u cestovnom i pješačkom prometu.Gradonačelnik je predstavio i pilot projekt „Re-spect the City“, kao i ove godine provedeni sus-tav kamera s brojačima posjetitelja kojinadležnim službama u svakom trenutku omo-gućuju uvid u kretanje broja ljudi unutar pov-ijesne jezgre. Predstavnike cruise industrije up-oznao je i s kratkoročnim mjerama koje sutijekom ove sezone urodile plodom, ali je istakn-uo da je za dugoročno ublažavanje svih pred-stavljenih negativnih učinaka velike količineprometa u kratkom vremenskom razdoblju po-treban sustavan pristup planiranju rasporeda

    dolazaka brodova.Zbog učestalih gužvi Dubrovnik je u inozemnimmedijima dobio epitet grada koji je u sezoni 2018.poželjno izbjegavati, što je, iznio je gradonačelnikFranković, iznimno štetno za ugled grada i možeimati negativne posljedice za turizam kao našunajistaknutiju gospodarsku granu. Predstavnicibrodarskih društava i udruženja CLIA iskazali supotpuno razumijevanje za izazove s kojima seDubrovnik kao najistaknutiji hrvatski turističkibrend suočava te je dogovoreno da će se u koor-dinaciji svih uključenih strana pristupitiiznalaženju rješenja koje bi bilo primjenjivo većza sljedeću turističku sezonu, a za sezonu 2019.uvela bi se puna kontrola i organizacija prista-janja plovila na kružnim putovanjima, a sve s cil-jem postizanja najveće razine pružene usluge.Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo razinomrazumijevanja koju su pokazali predsjednici up-rava vodećih brodarskih društava u želji da gradi u budućnosti bude prepoznat kao šampionturizma u svim segmentima njegova djelovanja.

    Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tok-ić u pratnji suradnika i čelnika komunalnihpoduzeća Vodovod i Čistoća obišla je8.rujna područje Tehničko-tehnološkogbloka na Osojniku te područnu školu Os-ojnik i pripadajući vrtić. Povod obilaskuzemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnikajest početak postupka izrade Urbanis-tičkog plana uređenja “Tehničko-tehnološ-ki blok Osojnik”, a prema Odluci Grad-skog vijeća od 21. srpnja ove godine.Tijekom obilaska terena usuglašene supotrebe gradskih tvrtki koje iste imaju zaizdvojenim pogonima i tehničko-tehno-loških rješenjima u okviru javnih djelatnostikoje obavljaju. Čistoća Dubrovnik na ovompodručju planirani ustrojiti soritnicu s pre-tovarnom zonom koja će se koristiti zaodvoz komunalnog otpada van gradskogpodručja nakon zatvaranja odlagalištaGrabovica, dok je Vodovod iskazao po-trebu za postrojenjem za obradu mulja kojinastaje u procesu pročišćivanja otpadnihvoda. Na predmetnoj nekretnini planira-no je i formiranje odlagališta za mineralne

    sirovine, što je obveza jedinice lokalnesamouprave. Zamjenica Tokić sa surad-nicima također je obišla i vatrogasni domna Osojniku. Sredstva za ovu vrijednu in-vesticiju donacijama je prikupila dugogo-dišnja prijateljica Dubrovnika i dobrotvor-ka, gospođa Olga Stoss, a objektu nakonrekonstrukcije i nadogradnje prethodezavršni radovi opremanja. Osim za potrebeDVD-a Osojnik, novazgrada vatrogasnogdoma svakako će Soč-anima i Salačkama bitiod koristi i za brojnedruštvene potrebe.Zamjenica Tokić na Os-ojniku se susrela i sravnateljicom Dječjihvrtića Dubrovnika BojomMilan Mustać te je obišlaprostorije Područneškole Osojnik i dječjegvrtića „Ježić“ otvorenogu sklopu škole. Vrtić tre-nutno pohađa 31 dijete,od toga osam jasličkog i

    devetoro predškolskog uzrasta, a o djeci skrbetri odgojiteljice i jedna kuhinjska radnica. Zamjen-ica Tokić pohvalila je djelatnike škole i vrtića kojisu u suradnji s roditeljima od ograničenog pros-tora stvorili ugodno mjesto za boravak i obrazo-vanje djece Osojnika. Zbog opravdanih potre-ba za dodatnim kapacitetima, zamjenica Tokićprisutnima je izložila plan gradske uprave zadogradnjom objekta škole.

  • 9GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

  • 10 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

    ŽUPAN I GRADONAČELNIK PRIMILI IZASLANSTVO REPUBLIKE KOREJE

    Nužna izravna zračna linija Koreje i HrvatskeNužna izravna zračna linija Koreje i HrvatskeNužna izravna zračna linija Koreje i HrvatskeNužna izravna zračna linija Koreje i HrvatskeNužna izravna zračna linija Koreje i Hrvatske

    ZAMJENICA ŽUPANA PRIMILA VELEPOSLANICU KRALJEVINE NORVEŠKE

    Suradnja moguća na više područjaSuradnja moguća na više područjaSuradnja moguća na više područjaSuradnja moguća na više područjaSuradnja moguća na više područja

    CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO

    Besplatna radionicaBesplatna radionicaBesplatna radionicaBesplatna radionicaBesplatna radionicaCentar za poduzetništvo d.o.o. orga-nizira besplatnu radionicu „Osnoveračunovodstva za trgovačka društva“,koja će se održati 20. i 21. rujna spočetkom u 16 sati u Poduzetničkominkubatoru Dubrovnik, Vukovarska16. Poduzetnici će se imati prilikuupoznati s temeljima financijskogposlovanja, poreznom politikom u RHi obvezama poduzetnika, a naglasakće biti na samostalnom vođenju ipraćenju vlastitog knjigovodstvenogposlovanja. Molimo sve zainteresir-ane da se prijave na tel: 020 418 401ili e-mail: [email protected] Broj polaznikaje ograničen, a prijave se zaprimajudo 19. rujna.

    Župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković sa svojim surad-nicima primili su, 9.rujna, izaslanstvo Republike Koreje na čelu s potpred-sjednikom Narodne skupštine Nj. E. Park Joo Sunom. U izaslanstvu Re-publike Koreje su, među ostalima, bili i veleposlanik u RH Nj. E. ParkWon-sup te zastupnici u Narodnoj skupštini Kweon Seong Dong, LeeJong Bae i Son Kumju.Na početku susreta župan je visoke goste upoznao s gospodarskim znača-jkama te prirodnim i kulturnim znamenitostima Dubrovačko-neretvanskežupanije, naglasivši kako se upravo na lijepoj prirodi, bogatoj kulturnojbaštini i čistom moru temelji naša najvažnija gospodarska grana - tur-

    izam. Također, rekao je župan Dobroslavić, izuzetno namje važna i poljoprivreda, a potencijal za razvoj, pa tako itrgovinsku suradnju s koreanskim gospodarstvenicima,imamo u Luci Ploče, koja se nalazi na koridoru Vc.“Drago mi je što velik broj turista iz Koreje posjećuju našužupaniju te nam je upravo to motiv da se još boljepovežemo izravnom zračnom linijom”, naglasio je župante dodao da je Dubrovačko-neretvanska županija otvore-na za ulaganja i suradnju s koreanskim gospodarstvenici-ma.Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zahvalio je Nj.E. Park Joo Sunu što su odabrali posjetiti Dubrovnik: “Du-brovnik je oduvijek bio kolijevka diplomacije i domaćinbrojnim izaslanstvima pa tako i vas primamo s velikimzadovoljstvom.” Dodao je i kako je u prošloj godini Du-brovnik posjetilo 30 tisuća turista iz Republike Koreje, ali ikako je broj u stalnom porastu te izrazio nadu da će seizmeđu dviju zemalja uspostaviti izravna zračna linija kakobi se pozitivan trend nastavio.Nj. E. Park Joo Sun zahvalio je domaćinima na prijemu tekazao kako je i sam, poput brojnih koreanskih turista,oduševljen ljepotama Dubrovnika i Dubrovačko-neretvan-ske županije. “Željeli bismo i da veći broj Hrvata posjećujenašu zemlju te da naše zemlje uspostave konkretniju surad-nju, posebice u trgovinskoj razmjeni i ulaganjima. IzmeđuRepublike Hrvatske i Republike Koreje potpisan je i Spo-razum o zračnom prometu, što će zasigurno doprinijetijačem povezivanju dviju zemalja.”, rekao je potpredsjed-nik Narodne skupštine Republike Koreje.U cilju jačanja suradnje, Nj. E. Park Joo Sun predložio je ipotpisivanje sporazuma o suradnji na razini gradova iližupanija, a što bi dodatno ojačalo realizaciju određenihprojekata.

    Zamjenica župana Žaklina Marević i savjetnikza međunarodnu suradnju Luka Vidak primilisu 7.rujna veleposlanicu Kraljevine NorveškeNJ. E. Astrid Versto, u čijoj su pratnji bili počas-ni konzul Kraljevine Norveške u DubrovnikuTonći Peović, predsjednik Hrvatsko-norveškogdruštva Petar Baničević, predsjednikPodružnice Društva u Dubrovniku kapt. Len-ko Garbin i predsjednik Mjesnog odbora Du-bravica Pero Stjepović. Zamjenica župana jeupoznala veleposlanicu s gospodarskimznačajkama Dubrovačko-neretvanske žup-anije s naglaskom na potrebi prometne pove-zanosti kao pretpostavke budućeg razvoja.Kao najvažniju gospodarsku granu zamjeni-ca župana je istaknula turizam, zatim poljo-privedu, ali i potencijal razvoja zdravstvenogturizma i poduzetništva. „Mogućnost suradn-je Hrvatske i Kraljevine Norveške moguća jena puno područja, ali posebno bih izdvojila

    školjkarstvo, koje ima velik razvojni potencijal,a projekt Centra za marikulturu prijavljen je kroziskaz interesa za program Norveških finan-cijskih mehanizama.“, rekla je zamjenica Mare-vić. Veleposlanica Versto kazala je kako su Hr-vatska i Norveška po mnogočemu slične, zbogčega je uvjerena kako će se u budućnostisuradnja dviju zemalja pojačati. Kao najboljupriliku za suradnju veleposlanica Versto tak-ođer je istaknula Norveške financijske meha-nizme (tzv. grantove), od kojih je do 2021. go-dine Hrvatskoj na raspolaganju 46,6 milijunaeura. Tijekom susreta bilo je riječi o područji-ma i konkretnim projektima na kojima bi semogla razviti suradnja, a koristeći Norveške fi-nancijske mehanizme, koji su fondovima EUpo svojim ciljevima komplementarni. Kako jepojasnila veleposlanica, radi se o sredstvimakoja su rezultat sporazuma o Financijskim me-hanizmima Europskog gospodarskog prosto-

    ra (EGP) i Financijskim me-hanizmima Kraljevine Nor-veške za razdoblje 2014.-2021. Sporazume su Nor-veška, Island i Lihtenštajnpotpisali s EU 2016. godine,a potpore su podjeljene udva sustava - jedan koji fi-nanciraju Island, Lihtenštajni Norveška (EGP mehanizmi)i drugi koji financira samoNorveška (Norveški meha-nizmi).

    Tijekom navedenog razdoblja 15 ze-malja Središnje i Južne Europe te Bal-tika imaju na raspolaganju 2,8 mili-jardi eura (1,5 milijardi kroz EGP i 1,3milijardi kroz Norveške mehanizme).Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. euraiz EGP financijskih mehanizama i 46,6mil. eura iz Norveških financijskih me-hanizama. Osnovni cilj zbog kojeg jeuspostavljen ovaj financijski mehani-zam je smanjivanje društvene i ekon-omske nejednakosti te jačanje bilat-eralnih odnosa sa zemljama u kojase sredstva ulažu.

  • 11GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

    NA SASTANKU ODBORA REGIJA O DEMOGRAFSKOJ OBNOVI

    Župan u BudimpeštiŽupan u BudimpeštiŽupan u BudimpeštiŽupan u BudimpeštiŽupan u Budimpešti„Demografske promjene i regeneracija našeg društva, iskustva i poli-tički odgovori iz lokalne i regionalne perspektive“ tema je sastankakoji se održao u organizaciji Europskog odbora regija u Budimpešti.Sastanku koji se održao u zgradi Mađarskog nacionalnog parlamen-ta nazočio je i župan Nikola Dobroslavić u svojstvu člana grupe Eu-ropske pučke stranke.Demografske promjenesu, uz globalizaciju i te-hnološku evoluciju, jed-na od tri glavne sile upreoblikovanju današn-je Europske unije. Kakobi utjecale na negativnetrendove prirasta istarenja stanovništvaEU, lokalne i regionalnevlasti traže konkretne odgovore i politike na području kohezije, ino-vacija, prijevoza, zdravstva, zapošljavanja i ruralnog razvoja. Članovigrupe Europske pučke stranke Odbora regija i stručnjaci raspravljalisu o rješenjima i koordinaciji na svim razinama vlasti prema vođenjuprocesa demografske obnove ka novoj ravnoteži.

    ŽUPAN DOBROSLAVIĆ I MINISTAR MARIĆ POSJETILI METKOVIĆ

    Obišli prostore buduće Dnevne bolnice MetkovićObišli prostore buduće Dnevne bolnice MetkovićObišli prostore buduće Dnevne bolnice MetkovićObišli prostore buduće Dnevne bolnice MetkovićObišli prostore buduće Dnevne bolnice MetkovićŽupan Nikola Dobroslavić je u utorak, 12.kolovoza, zajedno s ministrom državne imovineGoranom Marićem, boravio u Metkoviću. Tom prigodom su župan i ministar u pratnjidomaćina - gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana, svojih suradnika, ravnatelja Općebolnice Dubrovnik Marija Bekića, ravnatelja Doma zdravlja Metković Mihovila Štimca tegradonačelnika i načelnika s područja Neretve obišli prostore buduće Dnevne bolnice

    Metković. Župan Dobroslavićje kazao kako je potpisivan-jem ugovora kojim je zgradabivšeg Suda dana na koriš-tenje Dubrovačko-neretvan-skoj županiji napravljen jošjedan korak više u programuunaprjeđenja zdravstva uŽupaniji. Ministar Marićizrazio je zadovoljstvo ovimprojektom te kazao kakovjeruje da će ovi prostori, uzkorištenje sredstava iz EUfondova, što prije biti u funkciji

    OD 28. KOLOVOZA DO 7. RUJNA

    Rezultati ispitivanja kakvoće moraRezultati ispitivanja kakvoće moraRezultati ispitivanja kakvoće moraRezultati ispitivanja kakvoće moraRezultati ispitivanja kakvoće moraPrema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskimplažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2017. godinu,Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županijeobavio je osmo redovno ispitivanje mora na 116 plaža u peri-odu od 28. kolovoza do 07. rujna 2017. godine. Uzorci morana svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći moraza kupanje (Narodne novine broj 73/08). Od ukupno 116 plaža,more na 111 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Naplažama Mlini u Župi dubrovačkoj i Supavo u Stonu more jebilo dobre kakvoće, dok je more na plažama Uvala Lapad uDubrovniku, Grand hotel na otoku Lopudu i Klek u općini Slivnobilo zadovoljavajuće kakvoće. Detaljniji podaci dostupni su jav-nosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energet-ike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske žup-anije, www.izor.hr ili www.zzjzdnz.hr mogu vidjeti ocjenekakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim(izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim(nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojnepopratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost,smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se ubazu podataka odmah nakon završetka analize.

    ODRŽAN SASTANAK ŽUPANA I REGIONALNIH KOORDINATORA S MINISTRICOM ŽALAC

    O važnosti županija u ustroju Republike HrvatskeO važnosti županija u ustroju Republike HrvatskeO važnosti županija u ustroju Republike HrvatskeO važnosti županija u ustroju Republike HrvatskeO važnosti županija u ustroju Republike HrvatskeŽupan Nikola Dobroslavić i direktorica Regionalne razvojne agencije DNŽ i regionalnakoordinatorica Melanija Milić sudjelovali su na sastanku župana i čelnika razvojnih agen-cija - regionalnih koordinatora s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU GabrijelomŽalac i njezinim suradnicima. Još jednim u nizu sastanaka županija i MRRFEU potvrđujese važnost županija u ustroju RH. Na sastanku je ministrica izvijestila o dodatnih 231

    zdravlja građana. Nakon obilaska održanje zajednički sastanak ministra i Županasa svim načelnicima i gradonačelnicima spodručja Neretve. Ministar Marić je tomprilikom načelniku Općine Pojezerje uručioOdluku kojom se Općini ustupaju prostor-ije zgrade u Kobiljači za potrebe društvenogdoma te je istaknuto da je ovo konkretanrezultat prošlog radnog sastanka ministras predstavnicima lokalne samouprave. Sgradonačelnikom Metkovića Daliborom Mi-lanom ministar je potpisao ugovor koji jetemelj još jednog velikog projekta, a kojimRepublika Hrvatska na čestici zemlje usvom vlasništvu ustupa Gradu Metkovićupravo građenja u svrhu rekonstrukcije od-lagališta otpada Dubravica. Na sastankusu gradonačelnici i načelnici ministruMariću iznijeli svoje potrebe i planirane pro-jekte, a ministar je obećao da će do krajagodine u svakoj općini i gradu biti riješenpo jedan predmet.

    milijun kuna namjenskih sredstava koje jeMinistarstvo osiguralo u okviru Fonda zaregionalni razvoj za sufinanciranje projeka-ta koje nije moguće sufinancirati iz fondo-va EU. Također, Ministarstvo će povećatisredstva za rad regionalnih koordinatora,koje bi županije trebale registrirati kao jav-ne ustanove. Na sastanku su predstavlje-

    ni nacrti Zakona o regionalnom razvo-ju Republike Hrvatske, Zakona o oto-cima, Zakona o razvoju grada Vuko-vara, Zakona o strateškom planiranju iupravljanju razvojem Republike Hr-vatske te Nacionalna razvojna strate-gija. Što se tiče iskorištavanja sredsta-va iz fondova EU, na sastanku je istak-nuto kako je postotak ugovorenih pro-jekata povećan s 9 na 25 posto, što jeizuzetno dobro, ali je i zaključeno kakoje zajednička zadaća da se preostalasredstva iskoriste u cijelosti.

  • 12 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

    MINISTAR GORAN MARIĆ U POSJETU KUPARIMA

    Nastavak realizacije turističke zone „Kupari“Nastavak realizacije turističke zone „Kupari“Nastavak realizacije turističke zone „Kupari“Nastavak realizacije turističke zone „Kupari“Nastavak realizacije turističke zone „Kupari“Prilikom posjeta Općini Župa du-brovačka, u Kuparima je održan rad-ni sastanak na kojem su ministardržavne imovine, mr. sc. Goran Marić,državni tajnik Tomislav Boban, općin-ski načelnik Silvio Nardelli te pročelnikJure Marić nastavili razgovore na temunastavka realizacije turističke zone‘’Kupari I’’. Istaknuto je kako se od in-vestitora očekuje finalna potvrda pro-jekta koji će biti odobrena od resornihministarstva i Općine Župa dubrovač-ka te dovršetak izrade Urbanističkogplana uređenja ‘’Kupari I’’ čiji postu-pak izrade i donošenja je u tijeku. Uobilasku Kupara osim realizacije tur-ističke zone ‘’Kupari I’’ za koju je na-kon provedenog međunarodnog jav-nog natječaja potpisan ugovor o kon-cesiji s pravom građenja na rok od 99godina. razgovori su se vodili i na temubuduće realizacije turističke zone ‘’Ku-pari IV’’ koja se na površini od 13 hanalazi između hotela Pelegrin i rezi-dencijalnog kompleksa MORH-a un-

    utar kojega su hotel Galeb te vile Borovka I i II. Planirani kapacitet zone koja jekroz prostorno-plansku dokumentaciju definirana kao zona ugostiteljsko turis-tičke namjene je 800 ležaja, a stupanjem na snagu nove izmjere dijela k.o. Braši-na i rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa stvoreni su preduvjeti za realizaciju iove zone. I ministar i načelnik zadovoljni su dosadašnjom suradnjom između

    NA „MLJEKARI“

    Općina uređujeOpćina uređujeOpćina uređujeOpćina uređujeOpćina uređujeraskrižjeraskrižjeraskrižjeraskrižjeraskrižjeOpćina Župa dubrovačkazapočela je s radovima nazavršnoj fazi sanacije i ure-đenja raskrižja na ”ml-jekari” te ulaza u komple-ks Osnovne škole Župadubrovačka. Radovi ukl-jučuju izvođenje odvojenekolne trake za autobuse,proširenje nogostupa temontaža nove autobusnečekaonice. Osim toga iz-vest će se radovi na regu-laciji oborinske odvodnje,javne rasvjete te krajo-braznog uređenja, a radoviobuhvaćaju i uređenje kol-nog pristupa zoni škole teuvođenje reda na pos-tojeće parkiralište koje služiza potrebe djelatnika iroditelja. Treba naglasiti daće se ovim radovima ukonačnici u velikoj mjeripovećati sigurnosni uvjetiza promet i vozila i pješa-ka što je posebno važneako se u obzir uzme brojod 820 osnovnoškolacakoji trenutno pohađajužupsku školu.

    bivšeg DUUDI-a,sada Ministarstvadržavne imovine iOpćine Župa du-brovačka, anačelnik Nardelli jeistaknuo da se nadada će se dobrasuradnja nastavitina još bolji način in-tenzivnijim uključi-vanjem i ostalihdržavnih tvrtki i insti-tucija, posebno Hr-vatskih voda koje su ključne za realizaciju prijekopotrebnog pročistača te HEP-a po pitanju us-postave nove elektroenergetske mreže koja seposebno odnosi na Kupare, kako za turističke zonetako i za budući dječji vrtić, dom umirovljenika tesmještajne kapacitet MUP-a. Načelnik je posebnoistaknuo da realizaciju ovakvih projekata mora prati-ti razvoj infrastrukture, a to su u prvom redu brzacesta između zračne luke u Čilipima i grada Du-brovnika, te dovršetak sustava odvodnje otpadnihvoda s pročistačem. Osim realizacije turističkihzona na području Općine razgovaralo se i o poje-dinim lokacijama i zonama u vlasništvu države, aza koje je Općina iskazala interes ili već o istimabrine i održava ih, kao što su park Striježice u Sre-brenom, bivši objekt policije na Popolici, zemljištaza redovitu upotrebu oko Doma na Donjem Brg-atu, pitanje realizacije projekta sportsko-re-kreacijskog kompleksa u Čibači i ostalih.

    OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA U SURADNJI SA ŽUPANIJOM OSIGURALA SREDSTVA

    Još jedno odjeljenje produženog boravka za prvašićeJoš jedno odjeljenje produženog boravka za prvašićeJoš jedno odjeljenje produženog boravka za prvašićeJoš jedno odjeljenje produženog boravka za prvašićeJoš jedno odjeljenje produženog boravka za prvašićeU prostorima Županije u srijedu je održan sastanakŽupana Nikole Dobroslavića i načelnika Silvia Nardelliasa suradnicima na temu osnovnog školstva u Župidubrovačkoj. S obzirom da je Osnovna škola sa svojih820 učenika nakon Metkovića najbrojnija škola u Du-brovačko-neretvanskoj županiji tema nije nedostaja-lo, a jedna od važnijih je svakako nastavak projektaproduženog boravka kojega sufinanciraju Općina iŽupanija. Osnovna škola Župa dubrovačka i ove go-dine ima rekordnih 132 prvašića raspoređenih u petrazrednih odjeljenja, a rastom broja učenika rastu ipotrebe za produženim boravkom te je ove godine ucjelodnevnom boravku čak 65 prvaša raspoređeno udva odjeljenja po 32 i 33 učenika. Načelnik Nardelli jeukazao kako je za kvalitetno i svrhovito provođenjeprograma cjelodnevnog boravka neophodno uvođen-je još jednog odjeljenja zbog prekomjernog brojaučenika kao i zbog ograničenosti prostornog kapac-iteta učionica. Sa županom Dobroslavićem dogo-voreno je uvođenje još jednog razrednog odjeljenjaza prve razrede, a od ove nastavne godine financir-

    anje će se provoditi na način da će 73% troškovapokrivati Općina Župa dubrovačka, dok će Županijaizdvojiti 27% sredstava za ovu namjenu. Općina Župadubrovačka na godišnjoj razini za održavanje nastaveproduženog boravka prvih i drugih razreda dosada jeizdvajala je 330.000,00 kuna, a od ove nastavne god-ine izmjenom omjera financiranja te uvođenjem no-vog odjeljenja taj iznos povećati će se na 451.700,00kuna, a sve u svrhu kvalitetnog provođenja nastave.Jedan od glavnih problema Osnovne škole Župa du-brovačka je kronični nedostatak prostora potreban zanormalno održavanje nastave u jednoj smjeni uzroko-van konstantnim porastom broja učenika. Iz toga ra-zloga Općina Župa dubrovačka je krajem prošle god-ine izdvojila 1.500,000,00 kn za kupnju zemljišta krajpostojeće zgrade na Mljekari te pokrenula postupakizrade i donošenja Urbanističkog plana ‘’Školski cen-tar’’. Na predmetnom zemljištu predviđena je dograd-nja osnovne škole, a na današnjm sastanku dogo-voreno je i sufinaciranje za izradu projektne dokumen-tacije za dogradnju škole i izgradnju tople veze između

    glavne zgrade i nove dvorane. Navedenim radovi-ma omogućilo bi se povećanje kapaciteta školekoje bi trebalo zadovoljiti potrebe i omogućiti iz-vođenje jednosmjenskog rada te normalna komu-nikacija s dvoranom neovisno o vremenskim uv-jetima. Kao privremenu mjeru koja je donekle olak-šala i omogućila normalno izvođenje nastave opći-na i županija su zajedničkim sufinaciranjem realiz-irale sanaciju i uređenju dvije nove učionice u pros-torima stare zgrade na Kantulama. I župan inačelnik izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim nači-nom suradnje ali i budućem posebno uzevši u obzirzajedničke projekte i aktivnosti koje tek slijede.

  • 13GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

  • 14 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

    MINISTAR DRŽAVNE IMOVINE GORAN MARIĆ:

    Općini Konavle ćemo do kraja godine prepustiti tvrđavu na PrevlaciOpćini Konavle ćemo do kraja godine prepustiti tvrđavu na PrevlaciOpćini Konavle ćemo do kraja godine prepustiti tvrđavu na PrevlaciOpćini Konavle ćemo do kraja godine prepustiti tvrđavu na PrevlaciOpćini Konavle ćemo do kraja godine prepustiti tvrđavu na PrevlaciNačelnik OpćineKonavle Božo Lasićsa suradnicima održ-ao je u 11. rujna radnisastanak s ministromdržavne imovineGoranom Marićem.Kako je ovom pril-ikom istaknuo Lasić,s ministrom je razgo-varao o brojnimotvorenim pitanjimapoput eventualne ko-masacije Konavosk-og polja i drugim zaopćinu važnimtemama.Ministar državne imo-vine Goran Marić re-kao kako bi do krajagodine država moglaprepustiti OpćiniKonavle tvrđavu na Prevlaci koja će je po-tom prepustiti na upravljanje Društvu pri-jatelja dubrovačke starine koje tamo planiranapraviti Muzej austrougarske ratne mor-narice.Ministar Marić je istaknuo kako Konavle jesuna rubu Hrvatske, ali ako po odnosu Vladei Ministarstva državne imovine neće dopusti-ti da budu na rubu.‘’Razgovarali smo o rješavanju zemljišta zareciklažno dvorište, zemljišta za dječji vrtić,zahtjeva za pravo na korištenje tvrđave Pre-vlaka. Nama je silno u interesu da taj pro-jekt zaživi i da ta nekretnina ne propada.Sviđa nam se projekt kako se namjeravaraspolagati tom nekretninom. Tvrđava je uvlasništvu MUP-a, ali nadam se da bi krozmjesec dana mogla biti pod nama i do kra-ja godine ona bi mogla biti predana OpćiniKonavle’’, rekao je Marić.

    Predsjednik Društva prijatelja dubrovačkestarine Niko Kapetanić rekao je kako je nji-hova želja staviti tvrđavu u funkciju na častHrvatske.‘’Mi tamo planiramo napraviti respektabilnimuzej, austrougarske ratne mornarice snaglaskom na hrvatsku komponentu, nakraju krajeva sad smo u EU i da učvrstimomalo te odnose. Radi se o zbirci koja nije nijeftina i koja je po procjeni stručnjaka na-jbolja na svijetu, od odora do oružja i dijelo-va brodova, odlikovanja, radi se o komplet-nom presjeku ratne mornarice. Želimo ići is jednim akvarijem s jadranskim ribama,jednom suvenirnicom, vidikovcem ipratećim ugostiteljskim objektom’’, rekao jeKapetanić koji nije htio nagađati koja će biticijena obnove, ali dodao kako će sigurnobiti više desetaka milijuna kuna.

  • 15GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

    NA PODRUČJU ORAŠCA

    Uveden dodatni autobusUveden dodatni autobusUveden dodatni autobusUveden dodatni autobusUveden dodatni autobusza školski prijevozza školski prijevozza školski prijevozza školski prijevozza školski prijevozOrganizirani školski prijevoz koji obavlja JP Lib-ertas Dubrovnik d.o.o. od ponedjeljka, 11. ruj-na 2017., na području Orašca znatno je pojačanu odnosu na proteklu školsku godinu.Naime, sukladno ranije usvojenim planovima iiskazanim potrebama tamošnje škole, JP Lib-ertas uveo je dodatni autobus kapaciteta 35sjedećih mjesta. U cilju kvalitetnijeg školskogprijevoza dubrovačkih osnovnoškolaca s ovogpodručja, uz potpuno novi autobus marke ISU-ZU Visigo, angažiran je i dodatni vozač.Za prijevoz djece do škole u jutarnjim satimaangažirana su tri autobusa, jedan više nego štoje bila praksa proteklih godina. Povratak djecesvojim domovima nakon nastave organiziranje s dva autobusa, dok je proteklih godina pr-ijevoz bio organiziran jednim autobusom.Također, na zahtjev ravnateljice škole Osnovneškole Antuna Masle srijedom se uvodi dodatnipolazak u 14:00 sati zbog održavanja satarazrednika.

    GRAD STANOVNICIMA MOKOŠICE POKLANJA KONCERTE KLAPA MAESTRAL, KAŠEI RAGUSAVECCHIA

    Ulicama našeg Grada stiže i u MokošicuUlicama našeg Grada stiže i u MokošicuUlicama našeg Grada stiže i u MokošicuUlicama našeg Grada stiže i u MokošicuUlicama našeg Grada stiže i u MokošicuKulturno-zabavni program “Ulicama na-šeg Grada” kojeg organizira Grad Du-brovnik nastavlja se i u rujnu, a od sub-ote, 9. rujna, program se osim u povijes-noj jezgri i na Šetalištu kralja Tomislavaproširije i na Mokošicu. Zajedničkim nas-tupom triju dubrovačkih klapa, klapeKaše, Maestral i Ragusavecchia, u sub-otu 9. rujna započeo j kulturno-zabavniprogram “Ulicama našeg Grada” u Mo-košici, a nastavio se filmskom projekci-jom za naše najmlađe u nedjelju 10. ruj-na. Tijekom rujna “Ulicama našeg Gra-da” svaku subotu i nedjelju uveseljavatće stanovnike Mokošice, a osim nastu-pa dubrovačkih klapa planiran je i filmskiprogram na otvorenom. Koncerti kao ifilmski program u Mokošici će se odvijatiod 20:00 do 22:00 sata na igralištu pokrajcaffe bara „Kiss“ prema sljedećemrasporedu:

    Subota, 16.9. - Klapa Maestral i Ženskaklapa LinđoNedjelja, 17.9. - Kinematografi Dubrovnikprikazuju Putovanje vremenom - putovan-je životaSubota, 23.9. - Klapa AtlantNedjelja, 24.9.- Kinematografi Dubrovnikprikazuju film ZG80.Koncerti pet dubrovačkih klapa nastavitće se odvijati na lokacijama unutar pov-ijesne jezgre te u Lapadu na Šetalištu Kral-ja Zvonimira pokraj fontane, a od utorka12. rujna, klapama se pridružuju i Pučkipjevači Dubrovnika koji će svoje sugrađa-na i goste glazbom uveseljavati svakogutorka u voltu prema Peskariji. U povijes-noj jezgri, koncerti će se održavati od21:00 do 22:00 dok će se koncerti u UvaliLapad održavati od 21 sat do 22:30.U slučaju lošeg vremena program će seotkazati.

    VELEPOSLANICA KRALJEVINE NORVEŠKE NA PRIJEMU KOD ZAMJENICE TEPŠIĆ

    Dubravica povezala Norvešku i HrvatskuDubravica povezala Norvešku i HrvatskuDubravica povezala Norvešku i HrvatskuDubravica povezala Norvešku i HrvatskuDubravica povezala Norvešku i HrvatskuZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i privremeni pročelnik Upravnog odjela zakomunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Marko Miljanić primili su 7.rujna uslužbeni posjet veleposlanicu Kraljevine Norveške Astrid Versto. Tijekom sastanka,zamjenica Tepšić i veleposlanica Versto razgovarale su o dosadašnjoj suradnji izmeđuGrada Dubrovnika i Hrvatske s Kraljevinom Norveškom, ali i o budućim planovima iprogramima koji bi omogućili još bolju i dublju suradnju između zemalja. Jedna odtema razgovora bili su i planovi razvoja Dubrovnika, posebice u kulturi i turizmu temogućnostima suradnje s Norveškom na tim poljima. Osim o budućim projektima,zamjenica Tepšić i veleposlanica Versto razgovarale su i o obnovi mjesta Dubravica

    koje je nakon razaranja u Domovinskom ratu ko-mpletno obnovljeno uz pomoć Norveške. Velepo-slanica Kraljevine Norveške Astrid Versto istaknulaje kako je projekt obnove Dubravice još više isnažnije povezao Norvešku i Hrvatsku i otvorio vratasvim budućim suradnjama. U pratnji veleposlan-ice Versto bili su i konzul Kraljevine Norveške u Du-brovniku Tonči Peović, predsjednik Hrvatsko-nor-veškog društva u Zagrebu Petar Baničević, pred-sjednik Podružnice Društva u Dubrovniku LenkoGarbin i predsjednik Mjesnog odbora DubravicePero Stjepović.

    MINISTAR MARIĆ U DUBROVNIKU

    Grad postaje vlasnikom Vile Čingrija, zemljište za vrtić u Komolcu bez naknadeGrad postaje vlasnikom Vile Čingrija, zemljište za vrtić u Komolcu bez naknadeGrad postaje vlasnikom Vile Čingrija, zemljište za vrtić u Komolcu bez naknadeGrad postaje vlasnikom Vile Čingrija, zemljište za vrtić u Komolcu bez naknadeGrad postaje vlasnikom Vile Čingrija, zemljište za vrtić u Komolcu bez naknadeNa sastanku u Palači Ranjina potpisan je u Ugovor o prenošenju prava korištenja zgrade bivšeg suda u Metkovićuza projekt dnevne bolnice Metković te ugovor o dodjeli na korištenje prostorija bivšeg doma JNA na LastovuOpćini Lastovo u svrhu prenamjene prostorija Doma mladih UbliTemeljem prava prvokupa Grad Dubrovnikće već kroz mjesec dana postati vlasnikomVile Čingrija, potvrdio je to 11.rujna u Du-brovniku ministar državne imovine Repub-like Hrvatske Goran Marić nakon sastankas gradonačelnikom Matom Frankovićem ižupanom Nikolom Dobroslavićem.“Ministarstvo državne imovine je za Vilu Čin-grija imalo već spreman natječaj, no budućida je gradonačelnik Mato Franković iska-zao izniman interes Grada za otkupnavedene lokacije sukladno tomesmo odlučili donijeti odluku o prodajiČingrije Gradu Dubrovniku”, kazao jeministar Goran Marić najavivši da ćeta vila biti u vlasništvu Grada Du-brovnika u narednih 30 dana.Gradonačelnik Mato Franković zah-valio je ministru Mariću na dolasku uDubrovnik te na ekspeditivnosti kojase najbolje ogleda kroz brzo rješav-anje imovinsko-pravnih problema, alii razumijevanju potreba lokalne zajed-nice.-„Gradska uprava je zainteresirana zakupovinu sve one imovine od iznim-

    nog povijesnog, baštinskog i kulturološk-og značaja za Grad Dubrovnik poput VileČingrije“, rekao je gradonačelnik Frankovićdodavši kako će taj prostor biti u potpun-osti otvoren za javnost, dok će se odluka onamjeni unutarnjeg prostora ovog vrijednogzdanja donijeti uskoro. Otkrio je također daje s ministrom državne imovine postignutdogovor prema kojem će ovo ministarstvoGradu Dubrovniku bez naknade prepustiti

    zemljište u Komolcu za izgradnju dječjegvrtića, dok će Grad otkupiti drugu parcelupovršine 3000 metara kvadratnih, takođerna području Komolca, i to za izgradnjuboćarske dvorane s društvenim sadržajima.Na sastanku su riješeni i imovinsko-pravniproblemi na otoku Šipanu, čime je otklon-jena posljednja prepreka ishođenju građ-evinske dozvole za projekt izgradnje kanal-izacijske mreže kao iznimno važnog infras-

    trukturnog projekta, za koji je gra-donačelnik kazao da najbolje poka-zuje namjere ove gradske upraveprema razviju Elafita.Inače, na sastanku u Palači Ranjinapotpisan je Ugovor o prenošenjuprava korištenja zgrade bivšeg sudau Metkoviću za projekt dnevnebolnice Metković te ugovor o dodje-li na korištenje prostorija bivšegdoma JNA na Lastovu Općini Lasto-vo u svrhu prenamjene prostorijaDoma mladih Ubli. Sastanku je pov-odom potpisivanja ugovora prisus-tvovao i načelnik Općine LastovoLeo Katić.

  • 16 GlasGrada - 652 - petak 15.9. 2017.

    POVODOM DOLASKA TIJELA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA U DUBROVNIK

    Sarkofag će cijelu noć biti izložen u crkvi Gospe od MilosrđaSarkofag će cijelu noć biti izložen u crkvi Gospe od MilosrđaSarkofag će cijelu noć biti izložen u crkvi Gospe od MilosrđaSarkofag će cijelu noć biti izložen u crkvi Gospe od MilosrđaSarkofag će cijelu noć biti izložen u crkvi Gospe od MilosrđaSv. Leopold Bogdan Mandić zaštitnik je i Dubrovačko-neretvanske županije. Njegova subraća kapucini širenjegovo štovanje među narodom, ali se ono već proširilo među vjernicima cijele Crkve

    KONFERENCIJA ZA TISAK

    Relikvije svetog Leopolda u DubrovnikuRelikvije svetog Leopolda u DubrovnikuRelikvije svetog Leopolda u DubrovnikuRelikvije svetog Leopolda u DubrovnikuRelikvije svetog Leopolda u DubrovnikuMons. Uzinić je izrazio zadovoljstvo što će relikvija tijelaposjetiti Dubrovnik i Dubrovačku biskupiju, ali i istaknuo kakose ovdje ne radi o mrtvom tijelu jednog čovjeka već orelikvijama sveca

    Sarkofag s neraspadnutim tijelom drugoghrvatskog sveca sv. Leopolda BogdanaMandića boravit će u Dubrovniku u subotu,16. rujna i u nedjelju, 17. rujna u Bisk-upijskom svetištu Gospe od Milosrđa uGospinom polju. U Dubrovnik će doći izpravca Herceg Novog, u koji će, 75 godinanakon smrti, njegovi čudesno neraspadnutiposmrtni ostaci stići i biti izloženi vjernici-ma na štovanje.Neraspadnuto tijelo sv. Leopolda u Du-brovnik stiže u večernjim satima u subotu,16. rujna. Oko 19.30 bit će formiranjesvečane povorke s tijelom sv. Leopolda,koje će u pratnji festanjula, trombunjera ibratima dubrovačkih bratovština iz Hladnicedoći prema Gospi od Milosrđa gdje će bitisvečani doček. Obred dočeka predvodit ćefra Jure Šarcević, provincijal Hrvatske ka-pucinske provincije.Sarkofag će cijelu noć biti izložen u crkviGospe od Milosrđa. Vjernici će moći doći iu miru se pomoliti svecu za zagovor kodBoga, zahvaliti mu za primljene milosti ilijednostavno meditirati o njegovom životu,razmatrati o čudesnom Božjem djelovanjuu životu sveca te prepoznavati Božje djelo-vanje u svome životu. Za vrijeme noćnih satiu crkvi će biti organizirano bdijenje koje ćepredvoditi fra Mijo Šarčević, župnik vikaržupe sv. Vida Varaždin. Bdijenje će završitimisom u 4 sata ujutro koju će također pred-

    voditi župni vikar Šarčević.Mise u nedjelju, 17. rujna bit će još u 7 sati(predvodi don Robert Ćibarić, župnik župesv. Mihajla Lapad), u 9 sati (predvodi fraMarinko Šakota, župnik župe sv. Jakova izMeđugorja) te svečano koncelebrirano mis-no slavlje u 11 sati koje će predvoditi du-brovački biskup mons. Mate Uzinić. Oproš-taj i ispraćaj relikvija za Split planira se oko14 sati.Podsjetimo, sarkofag s tijelom sv. Leopol-da Bogdana Mandića boravio je u Zagre-bu od 13. do 18. travnja 2016. godine, te jeto bila prigoda da mons. Ilija Janjić, biskupsvečeve rodne Kotorske biskupije, izraziželju da svetac pohodi i svoj rodni kraj štose sada ostvaruje. Sarkofag iz Padove krećeu četvrtak, 14. rujna u jutarnjim satima, naputu prema Herceg Novom zaustavit će seu Zadru, a po povratku iz Herceg Novogboravit će još u Dubrovniku, Splitu i Rijeci.Bogdan Ivan Mandić rođen je 12. svibnja1866. godine u Herceg Novom. Kao dječakbio je uzornog ponašanja s osjećajem zadruge. Sa 16 godina ušao je u talijanskokapucinsko sjemenište, a prilikom stupan-ja u novicijat dobio je redovničko ime Le-opold. S 24 godine zaređen je za svećeni-ka, nakon studija filozofije u Padovi i studi-ja teologije u Veneciji. Boravio je u više ka-pucinskih samostana, a poglavarima je jošu početku izrazio želju da se vrati u domov-

    inu i radi na jedinstvu kršćana smatrajući tosvojim osobitim pozivom od Boga. U svomapostolskom djelovanju sav se predaopomirenju ljudi s Bogom te je postao poznatkao vrstan ispovjednik kojem su svi radodolazili. Skoro 40 godina ispovijedao je ipo deset sati dnevno! Preminuo je 30. srp-nja 1942. u Padovi, a narod ga je odmahpočeo štovati kao sveca što su crkvene vlas-ti nakon procesa potvrdile, pa je LeopoldBogdan Mandić svetim proglašen 16. listo-pada 1983. godine u Vatikanu, a svetim gaje proglasio papa Ivan Pavao II.Sv. Leopold Bogdan Mandić zaštitnik je iDubrovačko-neretvanske županije. Njego-va subraća kapucini šire njegovo štovanjemeđu narodom, ali se ono već proširilomeđu vjernicima cijele Crkve.

    Povodom dolaska sarkofaga sneraspadnutim tijelom sv. Leopol-da Bogdana Mandića u Dubrovniku kapucinskom samostanu i Bisk-upijskom svetištu Gospe od Milos-rđa održana je konferencija zamedije u ponedjeljak, 11. rujna. Oovom izuzetnom događaju dolas-ka tijela sv. Leopolda, koji će se poprvi put dogoditi u Dubrovačkojbiskupiji, govorili su fra Stanko Do-dig, predsjednik Or-ganizacijskog odboraza dolazak neraspad-nutog tijela sv. Le-opolda, mons. MateUzinić, dubrovačkibiskup, Nikola Dobro-slavić, župan du-brovačko-neretvans-ki, i Mato Franković,gradonačelnik GradaDubrovnik, dok jekonferenciju vodilaMarija Đurović izOdbora za medije.

    Na početku predsjednik OdboraDodig pozdravio je sve okupljene izahvalio im na potpori i suradnji.Objasnio je kako je inicijativa zadolazak neraspadnutog tijela sv. Le-opolda započela odmah poslije do-laska tijela u Zagreb prošle godinete je u suradnji s biskupom kotor-skim mons. Ilijom Janjićem, jer jesv. Leopold rođen u Herceg No-vom, i provincijalom Hrvatske ka-

    pucinske provincije fra Jurom Šarčevićem krenula realiza-cija posjeta tijela Herceg Novom i mjestima u Hrvatskoj ukojoj se nalaze kapucinske zajednice. Najavio je dolazakvelikog broja vjernika iz cijele biskupije te napomenuo kakose vjernici trebaju za dolazak prijaviti kod svojih župnikakako bi organizacija mogla proći u najboljem redu.Mons. Uzinić je izrazio zadovoljstvo što će relikvija tijelaposjetiti Dubrovnik i Dubrovačku biskupiju, ali i istaknuokako se ovdje ne radi o mrtvom tijelu jednog čovjeka već orelikvijama sveca. „Mi u Dubrovniku znamo što znači što-vanje relikvija svetaca. To je pretvaranje tog susreta s re-likvijama u susret sa životom i svetošću jednog čovjeka.Preko njega je to i sam susret s Isusom Kristom kojeg smopozvani nasljedovati“, kazao je mons. Uzinić. Dodao je ikako bi taj susret vjernika s relikvijom tijela sv. Leopoldatrebao kod njih potaknuti jedan novi stil života, onaj služenjau ljubavi.Župan Dobroslavić podsjetio je okupljene kako je sv. Le-

    opold Bogdan Mandić zaštitnik Dubrovačko-neretvanske županije, te kako je iznimanznačaj dolaska relikvije tijela sv. Leopolda zasve žitelje županije. Kazao je i kako vjerujeda im svima koji rade u županiji i županijskimustanovama zasigurno u boljem obavljanjusvojih dužnosti pomaže i zagovor sv. Leopol-da. Kako bi tijekom subote, 16. rujna, i ned-jelje, 17. rujna, kada će relikvija tijela boravitiu Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđaprošlo sve u najboljem redu gradonačelnikFranković je obećao suradnju gradskih tvrtkiizmeđu ostalog tvrtke Sanitat koja će omo-gućiti besplatan parking, ali i JVP Libertas čijiće autobusi kružiti i prevoziti besplatno vjerni-ke.

  • 17GlasGrada - 652 - petak 15. 9. 2017.

    OVOGA PETKA U DOMINIKANSKOJ CRKVI U GRUŽU

    Književna večer “Pjesme s.Književna večer “Pjesme s.Književna večer “Pjesme s.Književna večer “Pjesme s.Književna večer “Pjesme s.Blaženke Rudić”Blaženke Rudić”Blaženke Rudić”Blaženke Rudić”Blaženke Rudić”Književna večer pod nazivom „Pjesmes. Blaženke Rudić“ održat će se u petak,15. rujna iza večernje mise, u 20 sati, udominikanskoj crkvi u Gružu. Na večeriće biti predstavljena poezija koju ovaredovnica dominikanka godinama pišei objavljuje. Pjesme će predstaviti pro-fesor Ivan Fabris, a moderatorica večeribit će profesorica Mirjana Žeravica. Usklopu večeri nastupit će “Linđovo blago” s Bunjevačkim kolomi župni zbor Župe sv. Križa pod ravnanjem prof. Marije Brčić.Književnu večer organiziraju Vijeće za kulturu i znanost Du-brovačke Biskupije i Župa sv. Križa. Dominikanka s. BlaženkaRudić je bačka hrvatska književnica, koja živi u dominikanskomsamostanu u Korčuli a na korčulanskoj župi djeluje kao orguljaš-ica i katehistica. Svojim djelima je ušla u antologiju poezije nacio-nalnih manjina u Srbiji „Trajnik“, pjesme su joj također u zbornici-ma pjesništva literarne sekcije KUD-a “Rešetari” i hrvatskih pjesni-ka u iseljeništvu „Raspleteni snovi“ iz 2000. i „Cvjetovi i sjene“ iz2001., zatim u antologiji „Krist u hrvatskom pjesništvu: od JurjaŠižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije“. Pjesmejoj odlikuje jednostavnost izraza i pune su toplih sjećanja nazavičaj, a neke su i uglazbljene. Izdala je dvije samostalne zbirkepjesama: „Dragocjena blizina“ (2001.), „Povratak iskonu“ (2016.),knjigu meditacija „Svjetlost u ravnici“ (2001.), a napisala je i slik-ovnicu „Pastirica i ruže - Miris svetosti blažene Ozane Kotorske“.J