grad rovinj-rovigno urbanistiČki plan ureĐenja … · 2017. 11. 10. · grad rovinj-rovigno...

Grad Rovinj-Rovigno

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LACOSERCIO ISTOK U ROVINJU-ROVIGNO

PRIJEDLOG PLANA

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Zagreb/ Rovinj-Rovigno, studeni 2017.

Grad Rovinj-Rovigno

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LACOSERCIO ISTOK U ROVINJU-ROVIGNO

Broj plana:

A-671/2017 Etapa:

PRIJEDLOG PLANA Odluka predstavničkog tijela o izradi Plana: (Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno, br. 10/16)

Odluka predstavničkog tijela o donošenju Plana: (Službeni glasnik Grada Rovinj-Rovigno, br. _/__)

datum objave javne rasprave (glasilo): 02.11.2017. Glas Istre, La Voce del Popolo 02.11.2017. www.rovinj.hr; www.mgipu.hr

Javni uvid održan: od 10.11.2017. do 11.12.2017.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Ivan Begić, dipl.iur. vlastoručni potpis

Suglasnost Ministarstva prema čl. 108. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13):

____________ , Datum __.__.2017. Klasa ___-__/__-__/__ Urbroj ____/_-__/_-__-_

Pravna osoba koja je izradila Plan:

URBING, d.o.o.za poslove prostornog uređenja i zaštitu okoliša, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Odgovorni voditelj:


Stručni tim u izradi Plana – URBING d.o.o. Zagreb: Darko Martinec, dipl.ing.arh. Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Maja Martinec Čunčić, dipl.ing.arh. Srna Krtak, mag.ing.prosp.arch. Marija Sabelja, mag.ing.prosp.arch.

Elektroenergetika, elektroničke komunikacije i plinoopskrba: San Polo d.o.o. Rovinj – Gianclaudio Pelizzer, dipl. ing. el. Vodoopskrba: DP-Aqua d.o.o. Zagreb – Darko Pavor, ing.građ. Prometnice: Agilis d.o.o. Zagreb – Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ. Fekalna i oborinska odvodnja: DP-Aqua d.o.o. Zagreb – Darko Pavor, ing.građ.

Pečat Gradskog vijeća: M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća: vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela: M.P.

http://www.rovinj.hr/

http://www.mgipu.hr/

Grad Rovinj-Rovigno

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LACOSERCIO ISTOK U ROVINJU-ROVIGNO PRIJEDLOG PLANA Nositelj izrade:

Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Pročelnik Odjela:

Ivan Begić, dipl.iur.

Koordinator izrade:

Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Rovinja-Rovigno Galena Grohovac, dipl.ing.arh.

Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb Direktor:


Ugovor broj:

A-671/2017 Stručni tim:

Darko Martinec, dipl.ing.arh. Filip Šrajer, dipl.ing.arh. Maja Martinec Čunčić, dipl.ing.arh. Srna Krtak, mag.ing.prosp.arch. Marija Sabelja, mag.ing.prosp.arch.

U suradnji s:

San Polo d.o.o. Rovinj/ Elektroenergetika i elektroničke komunikacije i plinoopskrba: Gaetano Vinkerlić, ing.telekom., Gianclaudio Pelizzer, dipl. ing. el. DP-Aqua d.o.o. Zagreb/ Vodoopskrba, fekalna i oborinska odvodnja: Darko Pavor, ing.građ. Agilis d.o.o. Zagreb/ Prometnice: Tomislav Grgurić, dipl.ing.građ.

Zagreb/ Rovinj-Rovigno, studeni 2017.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LACOSERCIO ISTOK U ROVINJU-ROVIGNO PRIJEDLOG PLANA - sadržaj TEKSTUALNI DIO

1. UVOD 1.1. PROCEDURA IZRADE 1 1.2. OBRAZLOŽENJE 1.2.1. Obuhvat plana, Osnovne karakteristike zone – postojeće stanje 10 1.2.2. Uvjeti iz plana višeg reda, Ograničenja i mogućnosti uređenja 16 1.3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 1.3.1. Ciljevi izrade plana 22 1.3.2. Program uređenja 24 1.3.3. Idejno urbanističko rješenje prometnica 27 1.3.4. Osnovna namjena površina 30 1.3.5. Obrazloženje predloženog rješenja rasporeda građevinskih parcela 33 1.3.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina 35 1.3.7. Idejno rješenje elektroničkih komunikacija, elektroopskrbe i plinoopskrbe 43 1.3.8. Idejno rješenje vodoopskrbe i odvodnje Idejno rješenje vodoopskrbe i odvodnje 51 2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 55

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina 57 2. Uvjeti i način gradnje stambenih i ostalih građevina 63 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i

elektroničkom komunikacijskom infrastrukturnom mrežom 68 3.1.Uvjeti gradnje prometne mreže 68 3.2.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske mreže 71 3.3.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 73 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 78 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 79 6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 79 7. Gospodarenje otpadom 80 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 80 9. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća 81 10. Mjere provedbe plana 82

3. DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STRUČNOG IZRAĐIVAČA PLANA

3.1. Rješenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti tvrtke 83 3.2. Izvadak iz sudskog registra 85 3.3. Imenovanje ovlaštenog voditelja izrade plana 88 3.4. Rješenje Hrvatske komore arhitekata o ovlaštenju 90

GRAFIČKI DIO

0. POSTOJEĆE STANJE mj. 1:2000

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA mj. 1:2000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – PROMET mj. 1:2000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETIKA mj. 1:2000

2.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODOOPSKRBA I ODVODNJA mj. 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1:2000

4. UVJETI GRADNJE mj. 1:2000

4.1. PARCELACIJA mj. 1:2000

TEKSTUALNI DIO PLANA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LACOSERCIO ISTOK U ROVINJU-ROVIGNO – Prijedlog plana

URBING

1

1. UVOD

1.1. PROCEDURA IZRADE PLANA Sukladno Odluci o donošenju GUP-a Grada Rovinja-Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“, broj 7a/06, 3/08 i 02/13), obveza donošenja urbanističkog plana uređenja “Lacosercio-istok”, određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite. Također je određeno da procedura izrade detaljnijih planova započinje izradom Programa izrade urbanističkog plana uređenja koji je sastavni dio Odluke o izradi i kojeg verificira Gradonačelnik (Odredba 156.). Nositelj izrade plana – Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Rovinja-Rovigno, a na osnovi Programa rada Gradonačelnika Grada Rovinja-Rovigno, pokrenuo je postupak izrade Urbanističkog plana uređenja Lacosercio istok u Rovinju – Rovigno, upućivanjem Zahtjeva za Ponudom za izradu Programa za izradu tog plana (18. srpnja 2016. godine). Temeljem prihvaćene Ponude za izradu Programa za izradu tvrtke URBING d.o.o. iz Zagreba sklopljen je Ugovor o izradi Programa za izradu UPU Lacosercio istok u Rovinju (kolovoz 2016. godine). Slijedom navedenog izrađen je elaborat – Program za izradu UPU-a Lacosercio istok, koji je poslužio kao podloga za stručnu raspravu sa savjetodavnim tijelima Grada i Gradonačelnika. Stručna rasprava je završila 29.09.2016. godine donošenjem Zaključka Gradonačelnika o prihvaćanju Programa za izradu. Program je bio osnova za izradu Odluke o izradi UPU-a Lacosercio istok u Rovinju-Rovigno. Gradsko vijeće Grada Rovinja-Rovigno dana 24. studenog 2016. godine donijelo je Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Lacosercio istok u Rovinju – Rovigno koja je objavljena u „Službenom glasniku Grada Rovinja-Rovigno“, broj 10/16. U svibnju 2017. godine, proveden je otvoreni postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Po provedenom nadmetanju kao najpovoljniji ponuditelj izabrana je tvrtka URBING d.o.o. iz Zagreba, s kojom je dana 13. lipnja 2017. godine Grad Rovinj-Rovigno sklopio Ugovor o izradi Urbanističkog plana uređenja Lacosercio istok u Rovinju – Rovigno.


URBING

2


URBING

3


URBING

4


URBING

5


URBING

6


URBING

7


URBING

8

Sukladno članku 90. Zakona o prostornom uređenju, Nositelj izrade je 21. travnja 2017. godine zatražio smjernice/zahtjeve od javnopravnih tijela navedenih u članku 11. Odluke o izradi UPU-a. Tijela i osobe koja su dostavila svoje zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisane dokumente): - Plinara d.o.o., Industrijska 17, 52100 Pula, (Rovinj, 23.05.2017.) - Županijska uprava za ceste IŽ, M.B. Rašana 2/4, 52000 Pazin, (KLASA: 340-

01/12-12/68; URBROJ: 2163/1-12/03-11-17-40 od 25.05.2017.) - Istarski vodovod d.o.o., Sveti Ivan 8, 52420 Buzet, (BROJ: 93-31/49-17 od

15.05.2017.) - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Sektor upravnih,

inspekcijskih i poslove civilne zaštite Pula, Trg Republike 1, 52100 Pula, (BROJ: 511-08-19/1-152-17/1-17.A.B. od 15.05.2017.)

- Odvodnja Rovinj-Rovigno, d.o.o., Trg na lokvi 3A, 52210 Rovinj, (BROJ: 160-2/2017 – AO-06 od 19.05.2017.)

- Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša, Flanatička 29, 52100 Pula, (KLASA: 350-01/17-01-26; URBROJ: 2163/1-08-02/1-17-2 od 03.05.2017.)

- Istarska županija, JU Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Riva 8, 52100 Pula, (KLASA: 350-03/17-02/13; URBROJ: 2163/1-20-01/7-17-02 od 09.05.2017.)

- Grad Rovinj, Upravni odjel za izgradnju i održavanje objekata, Trg Matteotti 2, 52210 Rovinj (KLASA: 360-01/17-01/105; URBROJ: 2171-01-06-01-17-2 od 08.05.2017.)

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernoga Jadrana sa sjedištem u Rijeci, Đure Šporera 3, 51 000 Rijeka, (KLASA: 350-02/17-01/0000244; URBROJ: 374-23-1-17-02 od 02.05.2016.)

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, M,B. Rašana 7, 52000 Pazin (KLASA: 350-02/17-01/01; URBROJ: 543-10-01-17-45 od 28.04.2017.)

- HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, R.F. Mihanovića 9, 10000 Zagreb, (KLASA: 350-05/17-01/148; URBROJ: 376-10-17-2 od 28.04.2017.)

Svi ovi zahtjevi dostavljeni su izrađivaču Plana u travnju 2017. godine. Na osnovu dostavljenih zahtjeva i smjernica, te Programa za izradu UPU Lacosercio istok u Rovinju-Rovigno, izrađen je Nacrt prijedloga UPU-a za prezentaciju Nositelju izrade koja je održana 23. listopada 2017. godine. Temeljem rasprave izvršene su određene korekcije te je izrađena elaborat Prijedloga plana koji je bio osnova za donošenje Zaključka Gradonačelnika o upućivanju UPU-a u postupak Javne rasprave.


URBING

9

REPUBLIKA HRVATSKA REPUBBLICA DI CROAZIA

ISTARSKA ŽUPANIJA REGIONE ISTRIANA

GRAD ROVINJ-ROVIGNO CITTA' DI ROVINJ-ROVIGNO

Gradonačelnik Il Sindaco

KLASA/CLASSE: 350-05/16-02/73 URBROJ/NUMPROT: 2171-01-05-01-17-41

Rovinj - Rovigno, 30. listopada 2017.

Na temelju članka 69. Statuta Grada Rovinja-Rovigno (“Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno” br. 4/09, 3/13, i 11/15-pročišćeni tekst) i stavka 2., članka 95. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13 i 65/17), donosim:

Z A K L J U Č A K 1. Utvrđuje se Prijedlog Urbanističkog plana uređenja Lacosercio Istok u Rovinju-Rovigno za koji se

objavljuje javna rasprava.

2. Prijedlog Urbanističkog plana uređenja Lacosercio Istok u Rovinju-Rovigno bit će izložen na javni uvid, u ulaznom holu Gradske uprave, Trg Matteotti 2, u Rovinju od 10. studenog do 11. prosinca 2017. svakim radnim danom od 8.30 do 15.30 sati i na web stranicama Grada Rovinja-Rovigno www.rovinj-rovigno.hr.

3. Javno izlaganje Urbanističkog plana uređenja Lacosercio Istok održat će se 22. studenog 2017. godine u 17,00 sati u velikoj sali Doma kulture, Trg maršala Tita bb u Rovinju.

4. Pisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se dostavljati do 11. prosinca 2017. na adresu: Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Grada Rovinja, Trg Matteotti 2, 52210 Rovinj, ili upisati u Knjigu primjedbi.

5. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i koji nisu čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

6. Zadužuje se Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata da objavi oglas o javnoj raspravi u javnim glasilima, te organizira javni uvid i javno izlaganje plana prema ovom Zaključku.

7. Sredstva za financiranje troškova koji po ovom zaključku proizlaze, osigurana su na proračunskoj poziciji 3-006 UPU i Izmjena i dopune UPU-a Proračuna za 2017. godine.

8. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.

GRADONAČELNIK-IL SINDACO

dr.sc. Marko Paliaga, dipl. oec. Dostaviti: - Ured Gradskog vijeća i gradonačelnika - Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata - Odsjek za prostorno planiranje i zaštitu okoliša - Upravni odjel za financije, proračun i naplatu prihoda - pismohrana

http://www.rovinj-rovigno.hr/


URBING

10

1.2. OBRAZLOŽENJE 1.2.1. Obuhvat plana, osnovne karakteristike zone – postojeće stanje Obuhvat Plana određen je GUP-om Grada Rovinj-Rovigno na kartografskom prikazu 4.2. Unutar granica zone obuhvaćene su katastarske čestice i dijelovi katastarskih čestica k.o. Rovinj, prikazane na grafičkom prikazu „Postojeće stanje“. Zapadna granica obuhvata prolazi vanjskim rubom planiranog koridora prometnice iz GUP-a te graniči sa izgrađenim dijelom naselja Lacosercio. Sjeverna granica ide rubom kolnika D-303, a istočna rubom projektiranog kolnika spojne ceste od izvedenog kružnog raskrižja na D-303 u zoni Gripole Spine. Južna granica predstavlja okomicu na planiranu cestu u Gripole Spine na 320 metara od sjeverne granice. Plan obuhvaća prostor koji se nalazi na području Grada Rovinj-Rovigno, istočno od izgrađenog dijela naselja Lacosercio i zauzima površinu od 9,66 ha. Plan se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Pravilniku o izradi planova izrađuje na topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:2000 (PGP). Postojeće stanje – Posebna geodetska podloga (PGP)


URBING

11

Veličina i položaj Zona Lacosercio istok je dio Grada Rovinja na istočnom dijelu građevinskog područja južnood Aleje Ruđera Boškovića - D303, a između izgrađenog dijela naselja na zapadu te planirane komunalno-servisne zone Gripole Spine na istoku. Prostor zone je u Generalnom urbanističkom planu Grada Rovinja-Rovigno planiran pretežito kao zona mješovite - pretežito stambene namjene (M1-1) – posebni program izgradnje. Postojeće korištenje prostora Prostor obuhvata je u gotovo je cjelosti neizgrađen. Jedina građevina unutar obuhvata je ugostiteljsko-turistička građevina u sjeveroistočnom uglu, neposredno uz D303 i izgrađeno kružno raskrižje na ulasku u zonu Gripole Spine – Konoba Tugurio. Prostor je pretežito obrastao u gusto raslinje te je neobrađen. Slika: Postojeće stanje – DOF

Vodoopskrba Postojeća vodopskrba prolazi ulicama Aleja Ruđera Boškovića, Lacosercio i planirane obilaznice. Cjevovodi se snabdijevaju preko postojeće vodospreme.


URBING

12

Priključci vodoopskrbe ulica voditi će se po javnim prometnim površinama u trupu kolnika te će se priključci vršiti na spojnim točkama novih prometnica sa postojećim ulicama Aleja Ruđera Boškovića, Lacosercio i dijelom u trupu planirane obilaznice. Postojeće vodovodne cijevi ako idu kroz zonu zahvata potrebno je rekonstruirati i prilagoditi prostorno (izmjestiti) i hidraulički, a sve prema uvjetima komunalne organizacije. Odvodnja U blizini UPU-a Lacosercio istok u Rovinju-Rovigno, postoji djelomično izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Priključci sanitarno-fekalne otpadne vode moguće je izvesti trupu planirane obilaznice. Elektroničke komunikacije (EKK) Područje obuhvata UPU Lacosercio istok opremljeno je nepokretnom i pokretnom EK mrežom. Nepokretna EK mreža (korisnički vodovi) dio je komutacijskog čvorišta ATC Rovinj. Na rubu zone obuhvata u naselju Lacosercio i Končeta, postoji EKK. Postojeća EKK je dovoljng kapaciteta da može preuzeti planiranu komunikacijsku mrežu na području zahvata UPU-a svjetlovodniom kabelom i ugradnjom prema potrebi aktivne povezane opreme u uličnim kabinetima (DSLAm-ove) postavljenim unutar zelenih površina u za to predviđenim česticama. Područje UPU Lacosercio istok pokriveno je i pokretnim EK mrežama. Pokrivanje je ostvareno baznim radijskim postajama koje su smještene izvan promatranog područja, ali vrlo blizu. Unutar područja zahvata UPU Lacosercio istok nije predviđeno postavljanje baznih postaja jer u okolici područja zahvata postoje uzvisine na kojima se već sada nalaze bazne postaje mobilnih operatera. Planirano je postavljanje dvije javne telefonske govornice. Planirana je distributivna komunikacijska infrastruktura sa cijevima i šahtovima. Promjer i broj cijevi mora udovoljiti budućim potrebama, uvođenju novih tehnologija putem bakrenih i optičkih kabela, te potrebama drugih operatera i održavanja. Duž planiranih trasa postavljaju se distributivni i priključni šahtovi. Položaj šahtova i trase može se izmijeniti ukoliko to situacija na terenu i specifični zahtjevi to uvjetuju. TK izvodi mogu se izvoditi na rubovima parcele, kao ulični elementi, ne stvarajući barijere. Elektroopskrba Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina). Srednjenaponska 10(20) kV elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: TS Rovinj 35/10(20) kV 2x8 MVA smještena u gradu te 35/10(20) kV 1x8 MVA, smještena u sklopu TS 110/35/10(20) Rovinj (Turnina). Postojeće građevine u zoni UPU Lacosercio istok napajaju se iz postojeće trafostanice: TS INA Gripole koja se nalazi izvan područja zahvata UPUa.


URBING

13

Unutar zone planirane su dvije nove trafostanice koje će snabdijevati električnom energijom postojeće i nove potrošače unutar područja zahvata UPU-a. Novoinstalirana planirana snaga iznosi 24/630(1000)kVA. Za smještaj transformatora i ostale opreme predviđeni su tipski montažni objekti dimenzija 210x414x3000 kao tip KTS24/630(1000) ili istih svojstava. Za transformatorske stanice su predviđene parcele dimenzija 50m² pravokutnog oblika. U montažnim objektima ima dovoljno prostora za eventualno povećanje snage i kapaciteta priključaka. Pored svake trafostanice mogu biti smješteni samostojeći ormari SSRO za konzum i MOJR za javnu rasvjetu. Za umreženje trafostanica u prsten planirani su srednjenaponski vodovi kabelima 20 kV. Kabeli se ugrađuju u energetsku kanalizaciju sa cijevima i šahtovima dovoljnog kapaciteta da omogući dodatni prihvat kabela 35kV kao i niskonaponskih kabela distribucije i kabela javne rasvjete io kabele za telemetriju. Napajanje SSRO-a planirano je kabelima tipa PP41A 4x150mm2 kao i PP 00 A 4x150 mm2 ili drugi sličnih svojstava. Građevine se napajaju kabelima tipa PP 00A 4x35 mm2 ili 4x50 mm2 ili drugi sličnih svojstava. Krajevi kabela završavaju u KPO i KPMO elektroenergetskim ormarima. Kapacitet distributivne EE kanalizacije i presjeke vodića kabela odrediti će se posebnim projektom i prema uvjetima HEPa. Javna rasvjeta Unutar zone UPU Lacosercio istok ne postoji javna rasvjeta odnosno postoji na samom rubu zahvata na trotoaru uz Aleju Ruđera Boškovića. Postojeća javna rasvjeta riješena je stupovima visine 12m sa rasvjetnom armaturom Siteco SC 100 Comfort, snaga žarulje 250W. Planirati zamjenu postojeće javne rasvjete sa učinkovitijim izvorima svjetlosti (LED). Javnu rasvjetu planirati za sve prometnice i za parkiralište. Rasvjetu treba realizirati u skladu s posebnim projektima zadovoljavajući kriterije ekologije i energetske učinkovitosti. Koristiti najnoviju tehnologiju izvora svjetlosti (LED). Razmaci i visine stupova kao i snage izvora svjetlosti te geometrija rasvjetne armature, odrediti će se glavnim projektima u skladu s važećom normom HRN EN 13201-1:2015 te sa HRN EN 13201-2:2016. Javna rasvjeta napajati će se iz novougrađenih trafostanica 1 i 2 unutar zone zahvata. Pored svake trafostanice ugraditi će se mjerni ormar MOJR. Duž trase moguće je ugraditi razdjelne ormare OJR. Plinoopskrba Plinoopskrba područja grada Rovinja, zasniva se na idejnom projektu "Plinski distribucijski sustav grada Rovinja - područje obavezne izgradnje" br. 2618-F-001-Y01 od veljače 2010 izrađen od "Inženjering za naftu i plin", Zagreb, a za potrebe koncesionara - investitora Plinara d.o.o. Pula. Predmetnim idejnim projektom je obuhvaćeno područje grada Rovinja, područje obavezne izgradnje plinskog distribucijskog sustava. To znači distribucijski sustav od MRS Rovinj, tj.mjerno redukcijske stanice u neposrednoj blizini grada uz državnu cestu D303 Rovinj-Kanfanar, odnosno na području Turnina, pa do potrošača u gradu te gradskim naseljima.


URBING

14

Plinoopskrba grada Rovinja podijeljena je u dvije zone; - NT - niskotlačna plinska mreža koja obuhvaća užu jezgru-stari dio grada Rovinja, radni tlak 100 mbar - ST - srednjetlačna plinska mreža koja obuhvaća šire područje grada Rovinja, radni tlak od 1 do 4 bara. Izrada plinske mreže grada Rovinja planira se u dvije faze; 1. faza u razdoblju od 2010. do 2014. god. - izgradnja 38 km plinske mreže 2. faza u razdoblju od 2015. do 2020. god. - izgradnja 8 km plinske mreže Područje obuhvata UPU Lacosercio istok je predviđeno sa spajnjem na ST plinsku mrežu iz dva pravca. Glavni priključak na sjevernom dijelu naselja, drugi priključci planiraju se na spajanju sa postojećim prometnicama, na taj način ostvaruje se prstenasti spoj plinoopskrbe naselja Lacosercio istok na planiranu plinsku mrežu kontaktne zone. Srednjetlačni cjevovod za transport plina do naselja Lacosercio istok i okolnih naselja dimenzioniran je za 2000-2500 m3/h protočne količine uključujući i moguće povećanje broja korisnika u južnom dijelu grada. Ovim detaljnim planom uređenja se planira plinoopskrba građevinskog područja naselja Lacosercio istok. Prirodni plin koji će se distribuirati ima sljedeće karakteristike; - Udio metana CH4 98.05 Mas % = 98.87 Mol % - Udio dušika N2 1.95 Mas % = 1.13 Mol % - relativna gustoća (zrak = 1) 0.5604 - donja ogrijevna vrijednost 33.632 MJ/m3 Nivo tlakova: ST plinovod: pmax = 4 bar, pmin = 1 bar, NT plinovod: pmax =100 mbar Veličine katastarskih čestica i vlasnička struktura Na prostoru zone prevladavaju katastarske čestice čija je površina u rasponu od 200 m2 - k.č. 8947/5 do 14.202 m2 – k.č. 8975/1. Struktura vlasništva prikazana je u tablici i na slici. Vlasništvo

broj čestica

površina svih čestica m2

Republika Hrvatska 2 10.458 Grad Rovinj 19 42.475 Opće dobro – javna cesta 2 1.553 Privatno vlasništvo 1 4.320 Suvlasništvo 3 20.758 Pravna osoba 2 17.047 UKUPNO 29 96.611


URBING

15

Slika: Postojeće stanje – vlasništvo

Ograničenja i mogućnosti koje proizlaze iz karakteristika prostora – reljefne karakteristike Reljefne karakteristike ne predstavljaju posebno ogranićenje prilikom planiranja razvoja naselja. Teren je unutar jugoistočnog ruba obuhvata na koti 22 mnm, te se lagano diže sve do kote od 38 mnm na sjeverzapadnom rubu obuhvata – na Aleji Ruđera Boškovića - D 303. To je prosječan nagib 4% (16 metara na udaljenosti od 400 metara). Niti na jednom dijelu prostor, nema većeg nagiba terena. Ograničenja i mogućnosti koje proizlaze iz postojećeg korištenja prostora Nema značajnih ograničenja koja bi proizlazila iz postojećeg korištenja površina.


URBING

16

1.2.2. Uvjeti iz plana višeg reda, ograničenja i mogućnosti uređenja IZVADAK IZ GUP-a GRADA ROVINJA – ROVIGNO („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“, broj 7a/06, 3/08 i 02/13) – Kartografski prikazi

Karta 1. Korištenje i namjena prostora


URBING

17

Karta 3.1. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -Prometna mreža


URBING

18

Karta 3.5. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA –Pošta I telekomunikacije

Karta 3.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - Vodoopsrbni sustav


URBING

19

Karta 3.4. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA- odvodnja otpadnih voda

Karta 3.2. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Elektroenergetika i plinoopskrba


URBING

20

Karta 4.1. UVJETI KORIŠTENJA I PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA ZAŠTITE

Karta 4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje


URBING

21

Karta 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora

Karta 4.3.3. Način gradnje


URBING

22

Ograničenja i mogućnosti koje proizlaze iz obveza GUP-a Grada Rovinja-Rovigno Ograničenja koja proizlaze iz postavki GUP-a grada Rovinja-Rovigno nisu značajna. Planira se realizacija posebnog programa s osnovnom namjenom mješovita-pretežito stambena namjene (M-1-1-). Unutar zone, GUP-om je određen način izgradnje - niska izgradnja s mogućnošću planiranja jednoobiteljskih i višeobiteljskih građevina – SS – samostojećih; D - dvojnih i S – skupnih, a maksimalno je moguće graditi građevine s 3 nadzemne etaže – na ravnom terenu. GUP-om su planirani i koridori rubnih cesta, koji su obvezni prilikom izrade UPU-a Lacosercio istok. GUP-om su određeni i osnovni pravci infrastrukturne opremljenosti koje je potrebno UPU-om poštivati, osim onih dijelova za koje će javno pravna tijela dati svoje posebne zahtjeve. Kao posebno ograničenje, određen je prostor obveznog ozelenjavanja visokim zelenilom uz Aleju Ruđera Boškovića - D303.

1.3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 1.3.1. Ciljevi izrade plana Osnovni cilj Osnovni cilj izrade plana je težnja da se neizgrađeni dio građevinskog područja unutar GUP-a Grada Rovinja, što danas karakterizira navedeni prostor, transformira putem planskih rješenja u prostor visokoga urbanog standarda. Osnovni cilj izrade plana je također da se na području obuhvata, sukladno Zakonu o prostornom uređenju, a slijedom smjernica iz Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno, odrede detaljni uvjeti za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru osobito u odnosu na njihovu:

- namjenu, položaj, veličinu, - opće smjernice oblikovanja, - način priključivanja na komunalnu infrastrukturu, - mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno povijesnih i drugih

vrijednosti, - osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, - uređenje zelenih i ostalih zaštitnih površina, - uvjete za uređenje i korištenje površina i građevina,

i time stvoriti pretpostavku za izdavanje akata za gradnju planiranih građevina, te time i realizaciju ukupne zone. Posebni ciljevi Posebni ciljevi koje je potrebno ostvariti prilikom izrade ovog Plana su slijedeći:

a) uspostaviti takvu organizaciju prostora koja će omogućiti racionalnu raspodjelu stambenih čestica s visokim urbanim standardom,

Zahvat koji je u cjelosti u kontaktu s izgrađenim dijelom naselja Lacosercio, potrebno je oblikovno uskladiti s njim, ali i povećati urbani standard. Unutar zahvata potrebno je


URBING

23

planirati prostor dječjeg igrališta s manjim parkom te ukoliko je to moguće pješačke putove izvan prostora prometnica. Sukladno površini na kojoj je moguća gradnja, rasporedu postojećih katastarskih čestica, te u skladu s ciljanim brojem korisnika ovog dijela naselja, veličine čestica i način gradnje potrebno je uravnoteženo raspodijeliti po čitavom prostoru zahvata. U cilju ravnopravnog odnosa prema svim vlasnicima na prostoru zahvata, potrebno je planirati građevinske čestice te građevine na njima na način da sukladno udijelu u vlasništvu svi vlasnici ostvare manje-više jednake udijele u mogućoj izgradnji nekretnina. To će se postići tako da se na prostoru obuhvata UPU-a omogući planiranje izgradnje jednoobiteljskih građevina s maksimalno 3 stambene jedinice u rasponu od 420-1200 m2 za poluugrađene, odnosno 500-2000 m2 za slobodnostojeće, te višeobiteljskih građevina s 4 stambene jedinice u rasponu od 500-1200 m2 za poluugrađene, odnosno 700-2000 m2 za slobodnostojeće građevine. Navedene veličine (koje su nešto strože u odnosu na one koje su propisane GUP-om Grada Rovinja-Rovigno) su tako određene iz razloga što je potrebno zadovoljiti osnovnu programsku pretpostavku za što ravnomjernijim i racionalnijim programiranjem broja budućih korisnika na prostoru Lacosercio istok (stanovnika, povremenih stanovnika i turista) u skladu s veličinom zahvata te planiranim ukupnim brojem korisnika unutar obuhvata GUP-a grada Rovinja. Slijedom navedenog cilja, odnosno postizanja racionalnog korištenja prostora te ravnopravnosti postojećih, ali i budućih vlasnika građevinskih čestica, na području obuhvata Plana, planira se izgradnja jednoobiteljskih i višeobiteljskih objekata koji mogu biti samostojeći – SS i dvojni – D, maksimalne katnosti:

• maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi tri nadzemne etaže: Po+P+1K+PK (podrum, prizemlje, jedan kat i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 9,0 m i maksimalne ukupne visine od 12,5m,

• maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Kako bi se postigao viši urbani standard potrebno je zadovoljiti slijedeće urbanističke uvjete:

• najveći postotak izgrađenosti građevinskih čestica može iznositi 30%

• na građevinskoj čestici mora se osigurati minimalno 1,5 parkirališno mjesto na svakih započetih 100 m2 neto korisne površine (NKP) stambene jedinice.

Prometnice (kao i svu infrastrukturu) je potrebno racionalno planirati kako bi se omogućio pristup do svakog dijela postojećih katastarskih čestica, odnosno kako bi se omogučila infrastrukturna opremljenost svake od novih građevinskih čestica na prostoru zahvata.

b) omogućiti planiranje smještaja obiteljskih hotela visokog standarda, Kako je jedan od glavnih ciljeva daljnjeg razvoja Grada Rovinja turizam kao primarna djelatnost, kao jedan od posebnih ciljeva izrade ovog Plana je otvaranje mogućnosti smještaja obiteljskih hotela s kapacitetom do 50 ležajeva. To će se postići utvrđivanjem lokacijskih uvjeta koje bi trebalo zadovoljiti kako bi se mogala izgraditi takva građevina.


URBING

24

c) prilagoditi novo naselje postojećoj izgradnji, te uklopiti u okolni kultivirani

krajobraz. Područje Plana nalazi se u kontaktu s već izgrađenim dijelom naselja Rovinj na zapadu obuhvata te u kontaktu s novom planiranom komunalno-gospodarskom zonom Gripole Spine na istoku te se u tim dijelovima treba uskladiti planirana izgradnja. Južni dio granice obuhvata je u kontaktu s planiranom neizgrađenom površinom, te bi pri planiranju trebalo stupnjevati prijelaz iz izgrađenog prostora u takav krajobraz. 1.3.2. Program prostornog uređenja U Programu za izradu UPU-a Lacosercio istok izvršeno je istraživanje mogućnosti i ograničenja uređenja zone Lacosercio istok. U tom istraživanju utvrđeno je da bi na prostoru obuhvata plana bilo moguće formiranje velikog broja građevinskih čestica, ukoliko bi se za plansko rješenje uzimale minimalne površine građevinskih čestica koje su propisane GUP-om Grada Rovinja- Rovigno. Međutim, istraživanjem je utvrđeno da bi se tada dobili pokazatelji gustoće stanovanja (jednoob. građ. = 147 st/ha; višeob. građ. = 177 st/ha) znatno viši od gustoće stanovanja koja je primjerena traženom karakteru naselja – naselje s visokim urbanim standardom (planirana gustoća stanovanja do 80 st/ha), a što je glavni cilj izrade ovog UPU-a Iz navedenih razloga moralo se prilikom razrade varijanti prostornog uređenja odrediti okvirne parametre za uređenje, odnosno određivanje maksimalnog kapaciteta prostora obuhvata plana. Odlučeno je stoga da se u svrhu variranja prostornih rješenja uzmu kao polazište građevne čestice većih površina (700-1000 m2) na kojima je moguća izgradnja višeobiteljskih građevina, ali s maksimalnim brojem od 4 stambene jedinice u skladu s posebnim ciljevima izrade Plana. Uz navedeno, u sve varijante uključeno je bilo i određivanje zone ugostiteljsko turističke namjene (uz danas postojeću namjenu u sjeveroistočnom uglu obuhvata), te veće zone zelenila, odnosno uređenog parka s nužnim rekreacijskim sadržajima. Slijedeće što je određeno kao polazište prilikom oblikovanja prostora bilo je što je moguće bolje poštivanje oblika postojećih katastarskih čestica prilikom planiranja prometne mreže, te takvo rješenje koje će osigurati kolni pristup do svake od planiranih građevnih čestica koje će nastati podijelom i/ili spajanjem postojećih katastarskih čestica. Slijedom utvrđenih polazišta izrađeno je više varijanti urbanističkih rješenja prije svega varirajući raspored planiranih ulica. Od predloženih varijantnih rješenja, kao podloga za Odluku o izradi UPU-a odabrano je varijantno rješenje kod kojeg osnovni raspored planiranih ulica omogućuje najprihvatljivije ostvarivanje postavljenih osnovnog i posebnih ciljeva izrade ovog Plana. U naselju su sve sabirne prometnice dvosmjerne. U svrhu optimalnog urbanističkog rasporeda građevnih čestica dozvoljava se planiranje i slijepih ulica koje moraju završavati okretištima.


URBING

25

Kako bi se osiguralo uređenje cijele zone kao zone visokog urbanog standarda, određuje se planiranje sabirnih/ stambenih prometnica sa slijedećim poprečnim profilima:

• sabirnice (oznaka A) - 14 metara (4m+6m+4m) koji uz obostranu pješačku stazu osigurava i formiranje biciklističke staze te sadnju visokog zelenila,

• sabirnice (oznaka B) - 12 metara (3m+6m+3m) koji uz obostranu pješačku stazu osigurava i sadnju visokog zelenila duž prometnica,

• ostale dvosmjerne ulice (oznaka C) – 9,6 metara (1,8m+6m+1,8m) Temeljem analiza mogućnosti prostornog uređenja Lacosercio istok, a na temelju odabranog idejnog rješenja prostornog uređenja izvršeno je dimenzioniranje, odnosno određene su maksimalne veličine koje će osigurati ostvarenje posebnog cilja izrade ovog Plana: „sukladno površini na kojoj je moguća gradnja, rasporedu postojećih katastarskih čestica, te u skladu s ciljanim brojem korisnika ovog dijela naselja, veličine čestica i način gradnje potrebno je uravnoteženo raspodijeliti po čitavom prostoru zahvata.“ Slika: Program za izradu Urbansitičkog plana uređenja Lacosercio istok -


URBING

26

Slijedom navedenog, na području obuhvata Plana, planira se izgradnja jednoobiteljskih i višeobiteljskih objekata koji mogu biti samostojeći – SS i dvojni – D, maksimalne katnosti:

• maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznos tri nadzemne etaže: Po+P+1K+PK (podrum, prizemlje, jedan kat i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 9,0 m i maksimalne ukupne visine od 12,5m,

• maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Kako bi se postigao planirani cilj na prostoru obuhvata UPU-a potrebno je planirati:

• veličinu novih građevinskih čestica za obiteljske građevine s maksimalno 3 stambene jedinice u rasponu od 500-2000 m2 za slobodnostojeće, odnosno 420-1200 m2 za poluugrađene, a za višeobiteljske s 4 stambene jedinice u rasponu od 700-2000 m2 za slobodnostojeće građevine, odnosno 500-1200 m2 za poluugrađene.

Planirani viši urbani standard, zahtijeva slijedeće urbanističke uvjete:

• najveći postotak izgrađenosti građevinskih čestica može iznositi 30%

• na građevinskoj čestici mora se osigurati minimalno 1,5 parkirališno mjesto na svakih započetih 100 m2 neto korisne površine (NKP) stambene jedinice.

Urbanističko rješenje uređenja Lacosercio istok mora zadovoljiti slijedeće vrijednosti:

• maksimalni broj građevnih čestica unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od 60,

• maksimalni broj stanova unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od 220,

• maksimalni broj korisnika unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od 660,

• ukupna gustoća stanovanja unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veća od 68 korisnika/ha.

Dimenzioniranje planiranih zona – maksimalni broj korisnika prostora Programom za izradu UPU-a Lacosercio istok je usvojeno idejno urbansitičko rješenje koje u najprihvatljivije te u najvećoj mjeri postiže zacrtane ciljeve prostornog uređenja zone koji su usvojeni u Odluci o izradi.

Zona/ kazeta

Broj planiranih građevinskih

čestica (maksimalni)

Broj planiranih stanova (4stana/

građevini) (maksimalni)

Broj planiranih korisnika prostora

(maksimalni)

A 11 44 132

B 14 56 168

C 3 12 36

D 15 60 180

E 12 48 144 ukupno 55 220 660

Prilikom razrade UPU-a, Programom su dozvoljena određena odstupanja u broju novoformiranih građevinskih čestica, ali bi se morao ostvariti cilj da je maksimalni broj korisnika takav, da zadovoljava ciljanu ukupnu gustoću korisnika do 68 stanovnika po hektaru.


URBING

27

1.3.3. Idejno urbanističko rješenje prometnica

Ulaz u zonu planiran je s postojećih i planiranih prometnica:

• Aleje R. Boškovića (D 303) na sjeveru obuvata, te

• novo projektirana ŽUPANIJSKU CESTU (gradsku tangentu) na istoku obuhvata Prometnu mrežu naselja Lacosercio-istok osim postojećih ulica koje omeđuju naselje čini mreža projektiranih ulica koje imaju status nerazvrstanih cesta i predviđene su za dvosmjerni promet. Ukupna duljina prometne mreže unutar obuhvata plana iznosi cca 1475 metara: OS-1 stambeno sabirna prometnica za miješani promet OS-1 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 135 m južnije od ALEJE R. BOŠKOVIĆA (D 303). Križanje sa projektiranom županijskom cestom predeviđeno je u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 68/2014), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050. Dužine je cca 390 m u zoni obuhvata. Širina koridora iznosi 12 m: - kolnik za dvosmjerni promet 2 * 3,00 = 6,00 m, - obostrano zeleni pojas 2 * 1,20 = 2,40 m, - obostrana pješačka staza 2 * 1,80 = 3,60 m. Oznaka poprečnog profila B. Priključak na projektiranu županijsku cestu na visini cca +31,20 m.n.m. OS-2 stambeno sabirna prometnica za miješani promet OS-2 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 105 m južnije od OS-1. Križanje sa projektiranom županijskom cestom predeviđeno je u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 68/2014), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050. Dužine je cca 370 m u zoni obuhvata. Širine koridora iznosi 12 m: - kolnik za dvosmjerni promet 2 * 3,00 = 6,00 m, - obostrano zeleni pojas 2 * 1,20 = 2,40 m, - obostrana pješačka staza 2 * 1,80 = 3,60 m. Oznaka poprečnog profila B. Priključak na projektiranu županijsku cestu na visini cca +28,50 m.n.m. OS-3 – osnovna sabirna prometnica za miješani promet OS-3 pruža se u smjeru od sjevera (od ALEJE R. BOŠKOVIĆA (D 303) prema jugu, cca 290 m zapadnije od projektirane županijske ceste. Spoj na D 303 predviđen je kao uljev-izljev sa dopuštenim skretanjem u naselje u smjera zapada i izlaz iz naselja u smjeru istoka. Dužine je cca 338 m u zoni obuhvata.


URBING

28

Širine koridora iznosi 15,0 m: - kolnik za dvosmjerni promet 2 * 3,00 = 6,00 m, - obostrano zeleni pojas 2 * 1,20 = 2,40 m, - obostrana biciklistička staza 2 * 1,50 = 3,00 m. - obostrana pješačka staza 2 * 1,80 = 3,60 m, Oznaka poprečnog profila A. Priključak na D 303 je na visini cca +37,70 m.n.m. OS-4 – stambeno sabirna prometnica za miješani promet OS-4 pruža se u smjeru od sjevera (od ALEJE R. BOŠKOVIĆA (D 303) prema jugu, cca 203 m zapadnije od projektirane županijske ceste. Spoj na D 303 predviđen je kao uljev-izljev sa dopuštenim skretanjem u naselje iu smjera zapada i izlaz iz naselja u smjeru istoka. Dužine je cca 270 m u zoni obuhvata. Širine koridora u dijelu do cca stac. 0+150 iznosi 9,6 m: - kolnik za dvosmjerni promet 2 * 3,00 = 6,00 m, - obostrana pješačka staza 2 * 1,80 = 3,60 m. Oznake poprečnog profila C. a u dijelu od cca stac. 0+150 do kraja iznosi 15,0 m. - kolnik za dvosmjerni promet 2 * 3,00 = 6,00 m, - obostrano uzdužno parkiranje2 * 2,50 = 5,00 m, - obostrana pješačka staza 2 * 2,00 = 4,00 m, Oznake poprečnog profila C1. Priključak na D 303 je na visini cca +33,80 m.n.m. OS-5 - prometnica za miješani promet – pristup javnom parkiralištu OS-5 pruža se u smjeru od zapada prema istoku, odvaja se od OS-4 te čini prilaz javnom parkiralištu. Dužine je cca 165 m. Širine koridora iznosi 7,8 m. Oznaka poprečnog profila D. Priključak na OS-4 je na visini cca +34,21 m.n.m.


URBING

29


URBING

30

1.3.4. Osnovna namjena površina Sukladno namjeni koja je propisana GUP-om, karakter ove zone je zona mješovite, pretežito stambene namjene. Temeljem odabranog prometnog rješenja, na prostoru obuhvata određuje se 5 osnovnih prostornih cjelina - zona/ kazeta mješovite-pretežito stambene namjene (M1). Uz osnovnu namjenu unutar obuhvata je određena i zona turističko-ugostiteljske namjene (T) – postojeći ugostiteljski objekt. Unutar obuhvata je određena zona uređenog zelenila/ parkovno zelenilo sa športsko rekreacijskim sadržajima (Z1) u jugoistočnom dijelu obuhvata. Uz Aleju Ruđera Boškovića utvrđen je širi pojas zaštitnog – visokog zelenila (Z), dok je uz buduću tangentu također određen pojas zaštitnog zelenila. U sjevernom dijelu obuhvata planirana je zona javnog parkirališta (IS) za posjetitelje Grada Rovinja, a u središnjem dijelu za posjetitelje stanovnika zone. Sukladno navedenom, na prostoru obuhvata plana razlikujemo osnovne zone slijedećih namjena: (M1) MJEŠOVITA–PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA Planom se unutar ove namjene utvrđuju zone izgradnje višeobiteljskih građevina sa 4 stana, unutar kojih se mogu planirati građevne čestice u rasponu od 500-1200 m2 za poluugrađene, odnosno 700-2000 m2 za slobodnostojeće građevine. Unutar zona/ kazeta koje će se formirati sukladno prometnom rješenju, moguća je i izgradnja obiteljskih građevina (ovisno o mogućnostima i potrebama vlasnika) na česticama u rasponu od 420-1200 m2 za poluugrađene, odnosno 500-2000 m2 za slobodnostojeće građevine. U okviru ove namjene, a ovisno o potrebama i programima pojedinih vlasnika, moguć je smještaj obiteljskog hotela s kapacitetom do 50 ležajeva. To se može postići ukoliko se zadovolje lokacijski uvjeti propisani ovim Planom. (T) UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA Planom se utvrđuje mogućnosti rekonstrukcije postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene. (Z1) PARKOVNO ZELENILO Unutar prostora ove namjene Planom se određuju uvjeti uređenja i oblikovanja s mogućnošću unošenja sadržaja koji su primjereni toj namjeni (javni park, rekreacijski sadržaji, dječje igralište i sl). (Z) ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Sukladno odredbama GUP-u, uz Aleju Ruđera Boškovića, Planom se određuje zona zaštitnih zelenih površina prije svega s namjerom sadnje visokog zelenila, ali koja će se moći uređivati i na način da su unutar te zone omogući uređivanje površina za rekreaciju na otvorenom, pješačkih puteva i staza. Na isti način, sadnjom visokog zelenila uređivat će se zona zaštinog zelenila uz planiranu gradsku tangentu (zaobilaznica) koja je projektirana između gospodarske zone Gripole-Spine i zone Lacosercio-istok


URBING

31

(IS) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Sukladno prihvaćenom idejnom urbanističkom rješenju, projektiraju se koridori prometnica s poprečnim profilima sukladnim Programu za izradu UPU-a. Slijedom dodatnih programskih usmjerenja, u odabranom idejnom rješenju utvrđena je zona javnih parkirališta u sjevernom dijelu obuhvata, neposredno uz izgrađeno kružno raskrižje na aleji Ruđera Boškovića, koja će svojim uređenjem predstavljati prostor za smještaj posjetitelja Grada Rovinja te smanjenje pritiska na uređena javna parkirališta u samoj gradskoj jezgri u prostoru Valdibore. Površine infrastrukturnih sustava su namijenjene smještanju linijskih i površinskih građevina prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodno gospodarskog sustava, sukladno posebnim propisima. Planiraju se slijedeće površine infrastrukturnih sustava;

- čestice svih prometnih površina unutar obuhvata UPU-a (IS), - čestice parkirališta (IS-P) - čestice trafostanica (IS-TS) - čestice povezane opreme EKI (IS-EKI)

Tablica: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Namjena Površina (ha) Površina (%)

M1 5,21 53,9

Z1 1,04 10,8

Z 0,46 4,8

T 0,31 3,2

IS 2,09 21,6

IS-P 0,54 5,6

IS-T 0,01 0,1

UKUPNO 9,66 100%


URBING

32


URBING

33

1.3.5. Obrazloženje predloženog rješenja rasporeda građevnih čestica Ovim Nacrtom prijedloga moguće je ostvariti slijedeći maksimalni broj građevnih čestica, stanova, odnosno korisnika prostora:

Zona/ kazeta

Postojeće k.č. unutar namjene kazete

Broj planiranih građevnih čestica

(minimalni/ maksimalni)

Broj planiranih stanova (4stana/

građevini) (minimalni / maksimalni)

Broj planiranih korisnika prostora

(maksimalni)

A

9244/1 – dio 1/ 6 4/ 24 72

9244/1 – dio 9244/2 - dio

9244/10 – dio 1/ 1 4/ 4 12

9245/1 9245/2

1/ 3 4/ 12 36

9245/1 9245/2

9244/10 – dio 1/1 4/ 4 12

A 4/ 11 16/ 44 132

B 8975/1 - dio 4/ 10 16/ 40 120

B 4/ 10 16/ 40 120

C

8984 9244/1 – dio 9007 – dio 8982 – dio 8981 – dio

9681/18 - dio

4/ 12 16/ 48 144

C 4/ 12 16/ 48 144

D

8975/1 – dio 9685/2

9685/8 – dio 9685/10 – dio

8978 – dio 8982 - dio

3/ 7 12/ 28 84

8978 – dio 8948/1 – dio 8981 – dio 8982 - dio

2/ 6 8/ 24 72

8981 - dio 1/ 2 4/ 8 24

8948/1 – dio 8948/ 2 – dio 8947/3 - dio

1/ 3 4/ 12 36

D 7/ 18 28/ 72 216

E

9007 – dio 9003/ 1 - dio

2 8 24

9007 – dio 9008 – dio

1/ 2 4/ 8 24

8981 – dio 8980 - dio

1/ 3 4/ 12 36

8980 – dio 8978 - dio

1 4 12

E 5/ 8 20/ 32 96


URBING

34

Iz gore prezentirane tablice vidljivo je da predloženo urbanističko rješenje (predložena parcelacija) zadovoljava većinu uvjeta iz Odluke o izradi: - maksimalni broj građevnih čestica unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od

60, - maksimalni broj stanova unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od 220, - maksimalni broj korisnika unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veći od 660, - ukupna gustoća stanovanja unutar zone Lacosercio istok ne smije biti veća od 68

korisnika/ha. To je prezentirano na način da se čitav prostor dijeli na prostorne jedinice (kazete) koje su određene temeljem predloženog prometnog rješenja, odnosno kombinacijom prometnica i granica postojećih katastarskih čestica. Unutar svake od kazeta pokazana je mogućnost formiranja građevnih čestica (minimalni i maksimalni broj). Ovaj prijedlog je izrađen zbog toga što su programi i zahtjevi vlasnika pojedinih katastarskih čestica nepoznati. Ovim prijedlogom se na najprihvatljiviji način pokušava osigurati ravnopravnost svih vlasnika katastarskih čestica na čitavom prostoru obuhvata Plana.


URBING

35

1.3.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina i planiranih građevina Unutar kazeta se formiraju građevne čestice odgovarajućih namjena, s uvjetom da građevna čestica mora zadovoljiti slijedeće uvjete za namjenu (stambene građevine ili hotel), način gradnje (slobodno stojeće ili poluugrađene), veličinu i oblik (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti), veličinu i površinu građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža) te potreban broj parkirališnih mjesta na čestici. Granični uvjeti koje treba zadovoljiti prilikom izdavanja građevne dozvole prikazuju se u tablici:

Namjena građevina Stambene građevine

hoteli Pomoćne građevine obiteljske višeobiteljske

Broj stambenih/ smještajnih jedinica - najviše

3 4 50 postelja

Način gradnje

Veličina građevne čestice prema načinu gradnje

Slobodno stojeće 500-2000

m2 700-2000 m2

2000-10000 m2

-

Poluugrađene 420-1200

m2 500-1200 m2 - -

Oblik građevne čestice

Minimalna širina građevne čestice (š) 14,00 m 25,00 m -

Izgrađenost građevne čestice

Najmanja dozvoljena izgrađenost 80 m2 200 m2

Najveća dozvoljena izgrađenost (Kig) 0,30 0,25

Najveća dozvoljena izgrađenost podruma 0,60

Minimalna površina prirodnog terena 0,20

Minimalna površina hortikulturno uređenog terena

0,30

Katnost građevine

Maksimalna katnost -

etaže

Ravni teren Po+P+1K+Pk P

Kosi teren Po+S+P+1K+Pk

Visina građevine

Ravni teren Visina građevine 9,00 m 3,00 m

Ukupna visina građevine 12,5 m 4,00 m

Kosi teren

Visina građevine 11,00 m 3,00 m


Broj parkirališnih mjesta na čestici

1,5 PM na svakih započetih

100 m2 neto površine stambenih jedinica

1 PM/ 3 postelje

Prijedlog parcelacije koji u cjelosti zadovoljava osnovne i posebne ciljeve izrade ovog Plana (izgradnja i uređenje dijela naselja visokog urbanog standarda) te veličinama i predloženim oblicima građevnih čestica osigurava mogućnost izgradnje stambenih i stambeno poslovnih građevina također visokog standarda, prikazan je u kartografskom prikazu 4.1. „Parcelacija“:


URBING

36


URBING

37

U tablicama i na prostornim prikazima u nastavku prikazane su po pojedinim kazetama sve predložene građevne čestice sa svojim rednim brojem i predloženom površinom te brojem postojećih katastarskih čestica od kojih se dijeljenjem i/ili spajanjem građevne čestice formiraju. Također su prikazane i ostale površine drugih namjena unutar pojedinih kazeta te ukupna površina kazete.

Zona/ kazeta

Postojeće k.č. unutar namjene

kazete

Planirana građevna čestica

(oznaka)

Površina m2

A

9244/1-dio

A.1. 850,4

A.2. 721,8

A.3. 721,5

A.4. 894,5

A.5. 773,8

9245/1 9245/2

A.6. 924,1

A.7. 750,6

A.8. 832,9

9245/1 9245/2

9244/10-dio A.9. 999,3

9244/1-dio 9244/2-dio

A.10. 945,4

9244/1-dio 9244/2-dio 9244/10-dio 9244/11-dio

A.11. 1240,2

9654,5


URBING

38

Zona/ kazeta


kazete


(oznaka)

Površina m2

B

8975/1

B.1. 943,3

B.2. 803,0

B.3. 1203,8

B.4. 753,6

B.5. 724,4

B.6. 811,7

B.7. 746,4

B.8. 986,4

B.9. 783,9

B.10. 963,4 8719,9


URBING

39

Zona/ kazeta


kazete


(oznaka)

Površina m2

C

9244/1 – dio 8984-dio

9681/8-dio C.1. 706,8

8984-dio C.2. 592,2

C.3. 527,0

8984-dio 8982-dio

C.4. 567,0

C.5. 552,8

C.6. 573,1

8984-dio 8981-dio

C.7. 870,7

8981-dio C.8. 867,8

9007-dio C.9. 700,5

C.10. 734,9

8984-dio 9007-dio

C.11. 844,0

7536,8


URBING

40

Zona/ kazeta


kazete


(oznaka)

Površina m2

D

8982-dio 8978-dio

8975/1-dio 9685/10-dio

D.1. 988,1

8978-dio 8975/1-dio 9685/10-dio

D.2. 771,8

D.3. 899,3

8975/1-dio 9685/2-dio 8948/1-dio

D.4. 908,1

D.5. 916,4

D.6. 921,2

8975/1-dio 9685/8-dio 8948/1-dio 8948/2-dio

D.7. 1075,0

8982-dio 8981-dio 8978-dio

D.8. 852,0

8978-dio D.9. 813,0

8981-dio 8978-dio

D.10. 827,1

8981-dio D.11. 971,2

8981-dio 8978-dio

D.12. 1015,7

8978-dio D.13. 902,5

D.14. 922,0

8978-dio 8948/1-dio 9685/10-dio

D.15. 925,4

8948/1-dio 9685/10-dio

D.16. 962,8

8948/1-dio 8948/2.dio

D.17. 974,1

8948/2-dio 8948/3 8947/3

D.18. 1003,6

16649,3


URBING

41


URBING

42

Zona/ kazeta


kazete


(oznaka)

Površina m2

E

9007-dio 9005/1-dio

E.1. 1026,9

9007-dio 9008-dio

9005/1-dio E.2. 1219,4

9007-dio 9008-dio

E.3. 907,3

8981-dio 9007-dio 9008-dio 8980-dio

E.4. 900,0

8981-dio 8980-dio

E.5. 1094,1

E.6. 1024,9

E.7. 1094,0

8978-dio 8980-dio 8979-dio

E.8. 1103,2

8369,8


URBING

43

1.3.7. Idejno rješenje elektroničkih komunikacija, elektroopskrbe i plinoopskrbe

Pošta i elektroničke komunikacije

EK mrežu u zoni obuhvata Plana potrebno je graditi tako da omogući ostvarenje svih dostupnih EK usluga za sve planirane sadržaje vodeći računa o modularnosti i fleksibilnosti za buduće usluge i tehnološka unapređenja kao i za postojeće i buduće operatere u području fiksne i pokretne komunikacije.

Kabelsku EK mrežu u zoni obuhvata Plana potrebno je proširivati dinamikom gradnje njegovih sadržaja. Kapaciteti EK mreže trebaju zadovoljavati poznate potrebe u trenutku izgradnje sa određenom rezervom. Mora se izgraditi EKK s dovoljnim brojem cijevi (minimalno: radna, rezervna za održavanje, rezervna za svjetlovodni kabel, rezervna za buduće operatere). Cijevi moraju biti minimalnog presjeka Ø 50 mm. Na mjestima račvanja koristiti jednostruka odnosno dvostruka okna. Kabeli koji će se koristiti moraju biti bakreni širokopojasni i/ili svjetlovodni. Kapaciteti kabela definirati će se obzirom na potrebe korisnika vodeći računa o potrebnoj rezervi.

Na javnoj površini planiraju se dvije javne govornice (terminala).

U zoni obuhvata Plana potrebno je izgraditi EKK i kabelsku EK mrežu koja će omogućiti priključak svih korisnika za različite usluge. EK mreža podzemnog tipa će se graditi do svakog korisnika i to izgradnjom EKK potrebnog kapaciteta. Grafičkim prikazom naznačene su osnovne trase EKK na koju se priključuju korisnici. Da bi se zadovoljile sve potrebe unutar zone, kapacitet kabelske mreže (EKK, kabeli s bakrenim vodičima, svjetlovodni kabeli, koaksijalni kabeli, data kabeli, kabeli specijalne namjene, i drugi kabeli) treba biti definiran obzirom na detaljnu namjenu građevine i na temelju usluge koje će se pružati. Preporuka je ne koristiti kabele većeg kapaciteta od 200x4 ili 400x2 (u ovisnosti o tipu kabela) voditi računa o karakteristikama prijenosa kabela (npr. DSL kabeli) kao i o eventualnoj potrebi faktora redukcije. Koristiti mikrocijevi i mikrosvjetlovodne klabele.

Uz cijevi za kabele svih postojećih operatera potrebno je ugrađivati na glavnim pravcima najmanje tri, a na odvojcima dvije rezervne cijevi dovoljnog promjera za potrebe priključivanja pojedinih korisnika svjetlovodnim kabelima ili za potrebe izgradnje mreže kabelske televizije, kao i eventualno neke buduće nove mreže(data mreže, mreža tehničke zaštite, i druge mreže).

Posebnu pažnju posvetiti osiguranju elektroničko komunikacijske mreže od atmosferskih pražnjenja i od prenapona (induktivne pojave) energetske mreže.

Nadzemni kabeli kao i njihova drvena uporišta se demontiraju.

U zoni obuhvata Plana nije planirana nova područna centrala, ali zbog tehnološkog unapređenja i minijaturizacije uređaja moguće je postaviti EK povezane opreme-uređaje (izdvojeni stupnjevi, multiplekseri, itd.) i na ostalim javnim površinama što bliže korisniku ukoliko njihovi gabariti ne predstavljaju prepreku za pješačku i prometnu komunikaciju i ukoliko se isti mogu tretirati kao urbanom opremom (npr. kao kabelski EK ormar). Montaža povezane opreme većih gabarita dozvoljava se unutar predviđenih čestica u zelenim površinama i to kao veći ormari zamaskirani prema okolnom sadržaju.

Izgradnja EK mreže ne smije stvarati arhitektonske barijere.


URBING

44

Elektroopskrba

Da bi se omogućilo kvalitetno napajanje novo planiranih građevina u zoni obuhvata Plana planirano je slijedeće:

- TS1 Lacosercio istok – izgradnja nove trafostanice 10(20)/0,4kV, 1x24/630(1000)kVA.. Planirana trafostanica je nužna za snabdijevanje potrošaća na planiranom području te eventualno rasterećenje postojećih trafostanica TS Lacosercio, INA Gripole i TS Končeta1. Nova trafostanica planira se na vlastitoj čestici veličine ca 50m2 uz javnu prometnu površinu kao samostojeća građevina zidana ili od montažno betonskih elemenata. Do navedene trafostanice planirana je nova elektroenergetska kanalizacija. Planirana lokacija ima osiguran kolni pristup. Za nove objekte unutar zone UPU-a planira se snaga do 1000 kVA.

Broj planiranih građevinskih čestica (maksimalni)

Broj planiranih stanova (4stana/ građevini) (maksimalni)

Planirana snaga po stanu (kW)

Planirana snaga za obiteljski hotel(kW)

Planirana snaga za ugostiteljski objekt(kW)

Ukupna snaga (kW)

25 92 7,36 70 30 777,12

Faktor istovremenosti u stanu ''i''

Snaga u stanu uz faktor istovremenosti (kW)

Ukupna snaga svih stanova uz faktor istovremenosti (kW)

0,7 7,36x0,7=5,152 5,512x92=474

Faktor istovremenosti potrošnje svih stanova stanu ''i''

Snaga stanu uz faktor istovremenosti potrošnje svih stanova (kW)

0,7 474x0,7=331,80

Faktor istovremenosti potrošnje hotela i ugostiteljskog objekta ''i''


1 100x1=100

Uz pretpostavku da je naselje u zoni pretežito stambenog karaktera, te na mogući prijelaz dijela potrošnje na plin, predviđen je faktor istovremenosti 0.7 po pojedinom stanu. Također je uzet faktor istovremenosti 0,7 za istovremenu potrošnju svih stanova. Nakon izračuna proizlazi da planirana snaga iznosi 431,80 kW za TS1 Lacosercio istok.


URBING

45

- TS2 Lacosercio istok – izgradnja nove trafostanice 10(20)/0,4kV, 1x24/630(1000)kVA. Planirana trafostanica je nužna za snabdijevanje potrošaća na planiranom području te eventualno rasterećenje postojeće trafostanice TS Lacosercio . Nova trafostanica planira se na vlastitoj čestici veličine ca 50m2 uz javnu prometnu površinu kao samostojeća građevina zidana ili od montažno betonskih elemenata. Do navedene trafostanice planirana je nova elektroenergetska kanalizacija. Planirana lokacija ima osiguran kolni pristup. Za nove objekte unutar zone UPU-a planira se snaga do 1000 kVA.

Broj planiranih građevinskih čestica (maksimalni)

Broj planiranih stanova (4stana/ građevini) (maksimalni)

Planirana snaga po stanu (kW)

Ukupna snaga (kW)

34 136 7,36 1000,96

Faktor istovremenosti u stanu ''i''

Snaga u stanu uz faktor istovremenosti (kW)

Ukupna snaga svih stanova uz faktor istovremenosti (kW)

0,7 7,36x0,7=5,152 5,152x136=700,67

Faktor istovremenosti potrošnje svih stanova stanu ''i''


0,7 700,67x0,7=490,70

Uz pretpostavku da je naselje u zoni pretežito stambenog karaktera, te na mogući prijelaz dijela potrošnje na plin, predviđen je faktor istovremenosti 0.7 po pojedinom stanu. Također je uzet faktor istovremenosti 0,7 za istovremenu potrošnju svih stanova. Nakon izračuna proizlazi da planirana snaga iznosi 490,70 kW za TS2 VLacosercio istok.

EE kanalizacija Unutar područja UPU izgraditi će se nova elektroenergetska kanalizacija . Prilikom izgradnje koristiti će se šahtovi potrebnih dimenzija, veći na odvojcima i ispred razvodnih ormara kao i na ulazu u trafostanice, manji oni koji su prolaznog karaktera radi dužine trase. Koristiti će se crvene PVC cijevi presjeka od Ø 40mm do Ø 160mm. Duž cijele kabelske kanalizacije mora se položiti uzemljivačka traka ili bakreno uže adekvatnog presjeka. Predvidjeti potreban broj rezervnih cijevi.

Prilikom izgradnje ne smiju se stvarati arhitektonske barijere.


URBING

46

Kanalizacijski poklopci moraju biti propisno označeni i moraju se dimenzionirati adekvatno namjeni površine u kojoj se nalaze.

Iznad položenih cijevi treba polagati 1-2 trake upozorenja i to crvene s tekstom '' Pažnja elektroenergetski kabel''.

Srednje naponska mreža Na području obuhvata planirano je postavljanje novog SN kabela (20 kV) koji će povezivati u petlji planirane trafostanice sa postojećim trafostanica van UPU-a (TS INA Gripole, TS Končeta1 i TS Lacosercio). Nova srednjenaponska mreža izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima položenim u cijevnoj kanalizaciji. Koristiti će se 20kV kabeli tipa 3x XHP 48A-1x150/25mm2, ili drugi odgovarajućih karakteristika.

Nova srednjenaponska mreža izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima položenim u cijevnoj kanalizaciji. Koristiti će se 35kV kabeli tipa 3x NA2XS(FL)2Y-1x150/25mm2, ili drugi odgovarajućih karakteristika. Planira se izgradnja uglavnom na nogostupu.

Niskonaponska mreža Nova primarna niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima položeni u cijevnoj kanalizaciji. Mogu se koristiti kabeli s aluminijskim vodičima kao i kabeli s bakrenim vodičima presjeka do 150 mm2. Napajanje konzuma za nove objekte osigurati će se sa niskonaponskog razvodnog ormara zidnog ili samostojećeg (ROZ-SSRO). Planirati redundantnu vezu između razvodnih ormara. Razvodne ormare smjestiti na mjestima koja ne ugrožavaju promet ni vozilima ni pješacima i na mjestima jednostavnog prilaza radi održavanja. Razvodni ormari ne smiju stvarati arhitektonske barijere. Razvodni ormari moraju biti propisno uzemljeni i propisno označeni. Svi kabeli moraju biti propisno obilježeni.

Nova sekundarna niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima položeni u cijevnoj kanalizaciji. Mogu se koristiti kabeli s aluminijskim vodičima kao i kabeli s bakrenim vodičima presjeka do 70 mm2. Napajanje konzuma za nove objekte osigurati će se sa niskonaponskog razvodnog ormara zidnog ili samostojećeg(ROZ-SSRO) te završavati će na KPO ili KPMO ormaru na ogradnom zidu čestice ili na dostupno mjesto građevine. Planirati redundantnu vezu između kućnih priključnih ormara. Razvodne ormare smjestiti na mjestima koja ne ugrožavaju promet ni vozilima ni pješacima i na mjestima jednostavnog prilaza radi održavanja i očitanja brojila. Razvodni ormari ne smiju stvarati arhitektonske barijere. Razvodni ormari moraju biti propisno uzemljeni i propisno označeni. Svi kabeli moraju biti propisno obilježeni

Javna rasvjeta Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete na prometnicama, pješačkim površinama te prilaznim cestama građevina u zoni obuhvata.

Napajanje javne rasvjete osigurati će se iz planiranih trafostanica ali mjerno polje kao i upravljanje izvesti će se u zasebnom dvodjelnom ormaru izvan trafostanice(MOJR). Lokacija razvodnih ormara OJR odrediti će se u projektu javne rasvjete. Projektom javne rasvjete odrediti će se i točna dužina između kandelabara kao i njihova visina prema namjeni i dimenzijama površine koja se osvjetljava, snaga izvora svjetlosti i geometrija leča. Generalno u razmatranoj zoni javna rasvjeta se može definirati kao rasvjeta prometnica , trotoara i pješačkih staza. Prilikom definiranja klase cestovne rasvjete potrebno je primjeniti normu HRN EN 13201-1:2015 i HRN EN 13201-2:2016.


URBING

47

Ne dozvoljava se mješovita sekundarna NN mreža i mreža javne rasvjete.Svi kabeli javne rasvjete moraju se polagati u cijevnoj kanalizaciji. Kabelska mreža javne rasvjete izvesti kabelima PP00-Y- do maksimalno 4x16mm2, ili drugi odgovarajućih karakteristika. Iznad kabela/cijevi postaviti trake upozorenja i uzemljivačku traku.

Pored radne cijevi može se položiti i rezervna cijev. Svaki odvojak za kandelabar može se izvoditi putem ugrađenog šahta minimalnih dimenzija postavljenog ispred kandelabara.

Mreža javne rasvjete mora se uzemljiti, svaki kandelabar mora biti uzemljen. Svi poklopci šahta moraju imati propisanu oznaku kao i nosivost obzirom na namjenu površine u kojoj se nalaze. Prilikom postavljanja kandelabara voditi računa o tome da barijera koju oni stvaraju bude minimalna. Rasvjetna tijela moraju biti „ekološka“ i energetski učinkovita odnosno u skladu s odlukama Grada i distributera.

Javnu rasvjetu planirati za 3 režima rada, s mogućnosšću reduciranja potrošnje ili s daljninskim nadzorom pojedinačnog rasvjetnog tijela.

Moguća su prijelazna rješenja sukladno prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti.

Prilikom izgradnje i projektiranja elektroenergetske mreže javne rasvjete treba primijeniti sve zakone, pravila, granske norme i standarde za tu vrstu radova te poduzeti mjere protiv svjetlosnog onečišćenja.

Plinoopskrba

Unutar zone Lacosercio istok predviđa se ST plinovod radnog tlaka od 1 bar do 4 bara. To znači da bi se svi potencijalni korisnici plina u naselju priključivali na sustav plinoopskrbe s radnim tlakom od 1bara do 4 bara.

Za svaku građevinu ili grupu građevina priključak na plinoopskrbu bio bi preko tipskih zidnih ili samostojećih mjerno regulacionih stanica za mjerenje i regulaciju izlaznog radnog tlaka prirodnog plina na max 100 mbar, odnosno uvjete tlaka za NT plinovod.

Trasa ST plinovoda data je prema planskom rješenju prometnog sustava Lacosercio istok, građevinskog područja i sukladno namjeni pojedinih površina unutar zone.

Iz namjene i veličine pojedinih površina izvršena je i procjena potrošnje prirodnog plina za zonu te dimenzioniranje cjevovoda.

Pri tome je primijenjen princip prstenaste mreže plinovoda zbog veće fleksibilnosti izrade priključaka za građevine unutar svake površine obuhvaćene sustavom prometnica u naselju.

U nastavku su osnovni zahtjevi koje treba koristiti kod izrade projektne dokumentacije.

Plinovod ST Plinovod se izvodi iz cijevi izrađenih od polietilena visoke gustoće PE 100. Fitinzi i cijevi svih dimenzija moraju biti klase SDR11. PE cijevi i fitinzi svih dimenzija spajaju se isključivo elektrospojnicama također iz PE100 klase SDR11. Sva horizontalna i vertikalna skretanja plinovoda projektirati tako da se koriste standardna koljena od 30°, 45° i 90°, odnosno kada je moguće savijanjem cijevi u dopuštenim granicama.


URBING

48

ST plinovod se postavlja u pripremljene rovove na dubinu ukapanja od 100 cm (minimalni nadsloj od kote terena do gornjeg ruba cijevi. Dno rova se izravnava na točnost +/-2 cm uz obavezno nabijanje. Cjevovod se postavlja na pješčanu posteljicu debljine 10 cm i zatrpava s pijeskom do visine koja za 10 cm nadvisuje gornji rub cijevi. Trake upozorenja i trake za detekciju Nakon polaganja PE plinovoda na plinsku cijev se polaže traka za detekciju. Traka za detekciju mora se postaviti na cjelokupnu dužinu plinovoda sa spojenim priključcima u jednu cjelinu s električnom vezom. Prije puštanja plina u plinovod i ogranke potrebno je izvršiti ispitivanje električne povezanosti traka za detekciju za izgrađeni srednjetlačni plinovod i ogranke. U rov iznad plinovoda i ogranaka na dubini 0,5 m ispod kote terena treba postaviti polietilensku traka upozorenja, žute boje za obilježavanje plinovoda s natpisom "POZOR PLIN" . Zaštitne cijevi plinovoda Zaštitna provodna cijev se postavlja zbog zaštite plinske cijevi od vanjskog opterećenja, kao i osiguranja od propuštanja plina npr. kod križanja s ostalim instalacijama, prolaza ispod ceste i sl. Kao zaštitne čelične cijevi koriste se uzdužno zavarene čelične cijevi dimenzija po HRN C.B5.240, s tehničkim uvjetima isporuke prema HRN C.B5.025, od materijala Č.0000, a služe kao mehanička zaštita provodne cijevi. Otvor između provodne i zaštitne cijevi treba propisno zabrtviti. Postavljanje plinskih cijevi uz ostale instalacije Kod izvođenja ukopanog plinovoda treba voditi računa o udaljenosti od ostalih komunalnih instalacija i objekata, prema posebnim uvjetima građenja iz domene plinoopskrbe. S obzirom na navedeno potrebno je prilikom definiranja konačne lokacije komunalnih instalacija i potrebnih pratećih instalacija osigurati potrebni sigurnosni svijetli razmak od plinovoda: o vodovod kod paralelnog vođenja min 1,0 m o kanalizacija kod paralelnog vođenja min 1,0 m o visokonaponska el. instalacija kod paralelnog vođenja min 1,0 m o TK kabel, optički kabel kod paralelnog vođenja min 1,0 m o stupovi (TK, javna rasvjeta) visine do 6 m min 1,0 m o stupovi (TK, javna rasvjeta) visine preko 6 m min 1,5 m o debla visokog raslinja min 1,5 m o obod grmolikog raslinja min 0,5 m o svijetli razmak između plinovoda i okna ostalih instalacija min 1,0 m o svijetli razmak između nadzemnog hidranta i plinovoda min 1,0 m o zgrade i ostali objekti Min 2,0 m


URBING

49

Na mjestima križanja projektiranog plinovoda sa vodovodom, kanalizacijom, električnim i TK instalacijama vertikalni (svijetli) razmak je min. 50 cm. Iznimno, kada nema drugog rješenja, dozvoljeno je uz posebne mjere zaštite jedne od instalacija zavisno o vrsti instalacije (plastična ili čelična zaštitna cijev, barijera od cigli ili betonskih cijevi odnosno polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije: - na dionici do 10 m pri paralelnom polaganju da horizoltalna udaljenost STP i

priključaka od drugih instalacija i kanalskih okana bude minimalno 0,5m - kod križanja STP i priključaka s ostalim instalacijama da udaljenost po vertikali bude

minimalno 0,15m. Sve mjere zaštite u odnosu na druge podzemne instalacije trebaju biti u skladu s posebnim uvjetima nadležnih komunalnih poduzeća, i uz suglasnost vlasnika druge instalacije. Zaporni uređaji na trasi plinovoda Svrha postavljanja zapornih uređaja na trasi plinovoda je mogućnost brzog, sigurnog i pouzdanog zatvaranja protoka plina u slučaju potrebe (remont, slučaj opasnosti kod propuštanja plina, požara i sl.). Za blokadu plinske mreže predviđa se plinska PE slavina za zavarivanje, za podzemnu ugradnju, za dimenzije plinovoda d110, d90 i d63. Za srednjetlačnu plinsku mrežu predviđaju se zaporni organi u klasi PN16. Za potrebe hitnosti zatvaranja plina pristupi oknu moraju biti lako dostupni. Sakupljač kondenzata Na relativno najnižim točkama plinovoda predviđena je ugradnja sakupljača kondenzata. Iako se smatra da će plin biti dehidriran i uglavnom oslobođen kondenzata, ovaj sakupljač služi za sakupljanje tekuće faze koja se eventualno može pojaviti u plinovodu kod ulaza vode ili mulja u plinovod prilikom montaže, ispitivanja i oštećenja. Antikorozivna zaštita plinovoda Gdje se koristi čelični cjevovod za plinovod, položen u zemlju izložen je korozivnom djelovanju te utjecaju lutajućih struja, što dovodi do ubrzanog oštećenja cjevovoda. Zbog toga je potrebno predvidjeti adekvatne mjere antikorozivne zaštite. Antikorozivna zaštita izvodi se, samo za čelični dio plinovoda i to nanošenjem temeljnog premaza, izoliranjem na hladno polietilenskom antikorozivnom trakom, te oblaganjem mehaničkom zaštitom (zaštitna traka). Zaštita od lutajućih struja ostvaruje se katodnom zaštitom. Time se postiže tehničko-ekonomski optimum.. Nadzemni dijelovi plinovoda zaštićuju se bojenjem zaštitnim sustavom boja.


URBING

50

Kućni priključci Svaka građevina može imati samo jedan plinski priključak. Priključak započinje spojem na ST plinovod, a završava kapom na kraju priključka, čime se omogućuje nastavak izvedbe kućnog priključka bez naknadnih zahvata na plinovodu. Dužina priključka je do 1,0 m unutar zemljišta kupca - korisnika. Na svakom kućnom priključku predviđen je protupožarni zapor - glavni zaporni organ ispred zemljišta korisnika. Za zapore na kućnim priključcima predviđene su PE uvarne kuglaste slavine SDR11, za podzemnu ugradnju s produženom garniturom i oknom, odnosno uličnom kapom Ø200, (prema GPZ N 410.152), ugrađene po mogučnosti u pločniku. Kućne priključke treba po mogućnosti voditi okomito na STP i s padom prema njemu. Cjevovod kućnog priključka se postavlja u pripremljene rovove na dubinu ukapanja od 80 cm (minimalni nadsloj od kote terena do gornjeg ruba cijevi. Dno rova se izravnava na točnost +/-2 cm uz obavezno nabijanje. Cjevovod se postavlja na pješčanu posteljicu debljine 10 cm i zatrpava s pijeskom do visine koja za 10 cm nadvisuje gornji rub cijevi. Projektna dokumentacija Za izgradnju sustava plinoopskrbe odnosno plinovoda potrebno je izraditi svu potrebnu dokumentaciju (idejni, glavni i izvedbeni projekt) sukladno Zakonu o gradnji, te ishoditi sve potrebne dozvole. Potrebno je zbog toga obaviti sve predradnje kao što je izrada PGP, podaci o postojećim i budućim instalacijama komunalne infrastrukture, provjera trase plinovoda na licu mjesta. Prije upotrebe potrebno je napraviti geodetski i strojarski projekt izvedenog stanja, te ishoditi uporabnu dozvolu.


URBING

51

1.3.8. Idejno rješenje vodoopskrbe i odvodnje Vodoopskrba

Sve trase vodovodne mreže u ovom Planu određeni su orijentacijski te će se prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekti) odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture, kako situacijski tako i visinski. Prilikom izrade dokumentacije višeg reda moguće je i mijenjanje djelomične koncepcije vodoopskrbe ako se pokaže da se planirano rješenje ne može izvesti zbog eventualnih postojećih podzemnih instalacija a poštujući ukupnu koncepciju vodoopskrbe. Priključci vodoopskrbe ulica voditi će se po javnim prometnim površinama u trupu kolnika te će se priključci vršiti na spojnim točkama novih prometnica sa postojećim ulicama Aleja Ruđera Boškovića, Lacosercio i i dijelom u trupu planirane obilaznice. Dio cjevovoda ako prolazi kroz zonu UPU-a potrebno je ukinuti i/ili izmjestiti. Način na koji će se detaljno izvršiti ukidanje i/ili izmještanje dijela vodoopskrbnog cjevovoda biti će propisan od strane nadležne komunalne organizacije. Voda se predviđa za slijedeće namjene: - voda za piće i sanitarne namjene, - voda za protupožarnu namjenu i održavanje čistoće, Predviđeni profili su od DN100 DO DN150mm Planira se izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda kroz buduće ulice sa spojevima na postojeće i buduće vodoopskrbne cjevovode u postojećim i budućim prometnicama. Isto tako mogu će je izvršit rekonstrukciju postojećeg vodovoda kako bi se postigla zadovoljavajuća i kvalitetna opskrba vodom novih korisnika ako za to ima potrebe. Prilikom izrade projekata više razine vodoopskrbe treba uzeti u obzir da je tlak u gravitacionoj vodoopskrbi konstantan ovisno o potrošnji, a ako je potrebno predvidjeti i neka druga rješenja. Detaljan hidraulički proračun treba grafički i tekstualno obraditi višom razinom projektne dokumentacije uzimajući u obzir potrošnju cijelog zahvata. Za potrebe vodoopskrbnog cjevovoda koristiti će se kvalitetni materijal, a sve prema uvjetima komunalne organizacije. Sustav vodoopskrbe na predmetnom obuhvatu predviđen je kao prstenasti sustav, kako bi se postigla što kvalitetnija raspodjela protoke i tlakova u mrežnom vodoopskrbnom sustavu. Na križanjima same trase vodoopskrbnog cjevovoda moguće je predvidjeti zasunske komore. Na trasi cjevovoda biti će potrebno definirati nadzemne hidrante, odzračne garniture i muljne ispuste. Vodomjerna okna na građevinskim česticama trebaju biti pozicionirana na način da komunalna organizacija nesmetano može vršiti zakonom/pravilnikom predviđene radove. Zbog dokazivanja funkcioniranja sustava potrebno je izraditi matematički model sa 24-satnom simulaciju rada sustava u danu maksimalne potrošnje i simulacijom požara u trajanju od dva sata. JEDINIČNE NORME VODA stanovništvo: 180 l/stan/dan ORIJENTACIJSKA KOLIČINA VODOOPSKRBE Sanitarna potreba


URBING

52

Potreba vode za protupožarnu zaštitu biti će definirana kroz protupožarni elaborat kroz projektne dokumentacije višeg reda. Orijentaciono je pretpostavljena minimalna potrebna količina od 10 l/s. Odvodnja

Sustav odvodnje planiran je kao razdjelni sustav s odvojenim sustavima za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, sukladno postojećim planskim dokumentima, Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja- Rovigno broj 5/2006), Studiji odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja grada Rovinja (Hidroconsult d.o.o. Rijeka, 2004). Svi objekti na kanalizacijskoj mreži moraju biti lako dostupni radi održavanja. Prvenstveno se ovdje misli na nesmetan pristup komunalnog vozila. Sve trase mreža infrastrukture određene su načelno, te se njihov prikaz u grafičkom dijelu Plana smatra shematskim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekti). U slučaju opravdanih izmjena karakteristika infrastrukturnih rješenja moguće je izdavanje dozvola i uz manja odstupanja. Mreža sustava odvodnje treba biti izvedena od vodonepropusnih cijevi odgovarajućih profila. Sve trase mreže sustava odvodnje određeni su orijentacijski te će se prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekti) odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijski tako i visinski. Uvjeti ispuštanja svih otpadnih voda utvrđeni su prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja- Rovigno broj 5/2006) i Studiji odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja grada Rovinja (Hidroconsult d.o.o. Rijeka, 2004). Kanalizirane oborinske vode s prometnih površina potrebno je tretirati prema važećim propisima, uvjetima Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada


URBING

53

Rovinja, te vodopravnim uvjetima. Drenažne vode sa zelenih parkirališta nije potrebno posebno prikupljati i tretirati. Krovne vode sa građevina preporuča se koristiti za zalijevanje travnatih površina. Oborinske vode trasirane su u trupu prometnice. Oborinske vode prikupljat će se razdjelnim sustavom kanala, na način da će se svako slivno područje prihvatiti i odvoditi razdjelnim sustavom kanala do konačnog recipijenta, koji može biti upojni sustav ili budući kanal kao alternativa. Način prihvata i odvodnje oborinski voda treba rješavati na način da se primjeni princip integriranog rješenja odvodnje što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja odnosno u odnosu na planske dokumentacije i utvrđene namjene površina, u odnosu na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja primijeniti racionalna tehnička rješenja. Sustav kanala oborinske odvodnje podijeljen je na više slivova kako bi se što ravnomjernije rasporedilo hidrauličko opterećenje. Raspored slivova definiran je pozicijama upojnih sustava i kao takvih je predloženo šest ispusta. Upojni sustavi mogu biti različitog tipa, na primjer upojni bunari klasične izvedbe i/ili upojna polja infiltracijskog sustava koji se sastoji od tipskih blokova, a sve prema kvalitetnim i racionalnim tehničkim rješenjima, u slučaju potrebe za instalacijom ispod asfaltiranih površina moguće je jedino ugraditi upojna polja sa tipskim blokovima. Oborinske vode prikupljaju se u javne objekte sutava javne odvodnje samo sa sustava javnih površina, dok se oborinske vode sa građevinskih čestica rješavaju unutar istih. Povratni period za dimenzioniranje javnih objekta za prihvat i odvodnju oborinskih voda sa javnih površina utvrditi će se za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost gradnje. Povratni period za sustav javne odvodnje sa javnih površina predviđen je P=2 godine. Građevine za prihvat oborinskih voda unutar građevinskih čestica mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni sustavi ili neki drugi način zatvorenog ili otvorenog tipa uz obvezu aeriranja kod otvorenog tipa. Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim periodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina, odnosno njihov smještaj na građevinskoj čestici mora biti određen način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda. Sanitarno–potrošne otpadne vode moraju se sustavom razdjelne interne kanalizacije spojiti na sustav javne odvodnje. Otpadne sanitarne vode odvoditi će se kanalima koji su predviđeni u trupu budućih prometnica. Spajanje će se izvršiti na postojeće ili projektirane kanale. Otpadne sanitarne vode odvoditi će se kanalima koji su predviđeni u trupu budućih prometnica. Spajanje će se izvršiti na postojeće ili projektirane kanale. Otpadne vode moraju se prije upuštanja u sustav javne odvodnje tretirati na odgovarajući način do postizanja graničnih vrijednosti prema važećim propisima, uvjetima Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja, te vodopravnim uvjetima. Rješavanje odvodnje otpadnih voda sabirnim jamama kao


URBING

54

prijelazno rješenje do izgradnje cjelovite infrastrukture dopušteno je za opterećenje do 12 ES, a za opterećenje veće od 12 ES preko uređaja za pročišćavanje. Ako će se unutar plana omogućiti ili pojaviti tehnološke otpadne vode kod razrade daljnih projektnih dokumentacija planom predviđenih proizvodnih djelatnosti moraju se prije upuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedine zagađivače prema odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Priključci odvodnje otpadnih voda iz UPU-a voditi će se po javnim prometnim površinama u trupu kolnika te će se priključci vršiti na spojnim točkama novih prometnica sa postojećim ulicama. JEDINIČNE NORME OTPADNIH VODA stanovništvo: 180 l/stan/dan Mješovita namjena Predviđeni broj stanovnika ca = 700 ORIJENTACIJSKA KOLIČINA OTPADNIH VODA = = 700 x 200 = 140.000 l/dan = 140.0 m3/dan OBORINSKA ODVODNJA: Sliv 1: sa ispustom u upojni sustav 1 Q = 0,585 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 32,76 l/s Sliv 2: sa ispustom u upojni sustav 2. Q = 0,78 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 43,68 l/s Sliv 3: sa ispustom u upojni sustav 3 Q = 1,29 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 72,24 l/s Sliv 4: sa ispustom u upojni sustav 4, Q = 1,54 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 85,24 l/s Sliv 5: sa ispustom u upojni sustav 5, Q = 0,75 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 42,00 l/s Sliv 6: sa ispustom u upojni sustav 6, Q = 3,90 ha x 0,35 x 160 l/s/ha = 218,40 l/s Prilikom daljnje razrade moguće je ugraditi retencije sa preljevom u upojni sustav. Također upojni sustavi mogu biti paralelno ili serijski spojeni od dva ili više upojna sustava, sve ovisno o daljnoj razradi tehničke dokumentacije.


URBING

55

2. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Temeljne odredbe

Članak 1.

(1) Urbanistički plan uređenja (u nastavku Plan) donosi se za stambeno naselje „Lacosercio istok“ unutar naselja Rovinj u Gradu Rovinju-Rovigno.

(2) Obveza izrade Plana propisana je Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“, broj 7a/06, 03/08 i 02/13, u nastavku GUP), kartografskim prikazom 4.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-područja primjene posebnih mjera.

(2) Granica obuhvata Plana određena je Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja Lacosercio–istok („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“, broj 10/16) i obuhvaća površinu od 9,66 ha; prenesena je na odgovarajući geodetski situacijski nacrt za izradu Plana u mjerilu 1:2000 i prikazana je na svim kartografskim prikazima.

(4) Geodetski situacijski nacrt izrađen je od tvrtke Geodet d.o.o. iz Pule, elaborat broj 141/16 od 2016. (Klasa: 936-03/17-02/29, Urbroj: 541-27-07/3-17-3), potvrđenog 17.10.2017. od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar- Pula, Ispostava Rovinj.

Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja

Članak 2.

U Planu su korišteni stručni i zakonima i drugim propisima određeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrđeno praktično i pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog prostornog plana, prigodom stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu:

1. Prirodni teren – neizgrađena površina građevne čestice, uređena kao zelena površina bez pozemne ili nadzemne gradnje, natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično; (GUP)

2. Konačno zaravnan i uređen teren je srasli teren prije gradnje uz mogućnost korekcija do 10% u svrhu oblikovanja terena (100% iznosi razlika (u cm) između visinskih kota terena na najvišem i najnižem dijelu terena ispod građevine). Pod konačno zaravnanim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine 5,0 m za podrumsku ili suterensku garažu, smještena između građevnog i regulacijskog pravca, te vanjske stube najveće širine 1,50 m uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja građevne dozvole priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskom predstavom terena prije građenja.Parametri kosog terena moraju biti zadovoljeni i po konačno uređenom i zaravnanom terenu.

3. Kosi teren je teren čiji je nagib veći od 12% u svim presjecima paralelnim sa smjerom nagiba.

4. Osnovna građevina je građevina iste ili pretežite namjene kao i površina unutar koje se nalazi građevna čestica na kojoj se građevina izgrađuje.


URBING

56

5. Pomoćne građevine su: građevina za smještaj vozila, spremišta, drvarnica,; zatvoreni bazen, vrtna sjenica, nadstrešnice i slična građevina koja ne predstavlja uređenje građevne čestice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine.

Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu, podzemni i nadzemni spremnik kapaciteta do 10m3, sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno poravnatog terena uz građevinu viša od 1m, te otvoreni bazen do 100 m2 ukopan u tlo.

6. Slobodno stojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

7. Poluugrađena ili dvojina građevina je građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; (GUP)

8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže);

9. Prema načinu gradnje građevine stambene namjene mogu biti obiteljske i više obiteljske

10. Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s 3 stambene jedinice, pri čemu se i apartman, odnosno smještajna jedinica (modul prema posebnom propisu) smatra stambenom jedinicom.

11. Pod više obiteljskom građevinom prema ovim odredbama, smatra se građevina s najviše 4, funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman, odnosno smještajna jedinica (modul prema posebnom propisu) smatra stambenom jedinicom.

12. Smještajna jedinica se prema posebnom propisu smatraju: soba, hotelski apartman, studio apartman i apartman. Računa se da smještajna jedinica u hotelima ima dvije postelje, a smještajna jedinica u sobi, studio apartmanu i apartmanu ima tri postelje;

13. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. (gup)

14. Potpuno ukopani podrum je prostor čiji je volumen 100 % ukopan u konačno zaravnani teren, a nalazi se ispod prizemlja, odnosno suterena, a donja kota međukatne konstrukcije između podruma i prizemlja (suterena ) se nalazi ispod razine terena. Potpuno ukopani podrum može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti do 60% građevne čestice ako na čestici nema vrijednijeg postojećeg zelenila. Potpuno ukopani podrum može biti smješten na manjoj udaljenosti ali ne manje od 2,0 m od granice susjedne građevne čestice, odnosno na način da ne ugrozi stabilnost susjedne građevine.

15. Nadzemna etaža je oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući suteren i prizemlje (ali ne i podrum); maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena svijetla visina, iznosi za stambene etaže od 2,5 m ukoliko se ne radi o potkrovnoj etaži. ,

16. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je samo jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena. Suteren se prema Zakonu smatra nadzemnom etažom.

17. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

18. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

19. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m.


URBING

57

20. Kod ravnog krova, etaža potkrovlja može imati površinu koja je manja ili jednaka korisnoj površini potkrovlja te iste zgrade kao da je projektirana s kosim krovom maksimalnog krovnog nagiba od 22°. Pod korisnom površinom se podrazumijeva površina na kojoj je svijetla visina najmanje 2,50 m na svakom dijelu tako projektiranog potkrovlja.

21. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

22. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

23. Krovna kućica je dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine.

24. Krovna terasa je korisni prostor potkrovlja koji se nalazi iznad zadnjeg kata građevine, a nije natkriven konstruktivnim dijelovima građevine..

25. Novoprojektirana županijska cesta – dio županijske ceste, odnosno gradske obilaznice iz Idejnog rješenja Južne obilaznice dionica od D303 – Ž5096 - Ž5105 – Monte Mulini izrađena od Via ing d.o.o. iz Pule iz prosinca 2008. godine;

26. Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice,

27. Kolni prilaz je spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina

1.1. Kazeta i građevna čestica

Članak 3.

(1) Planom se površina obuhvata dijeli na kazete, označene brojem i prikazane na kartografskim prikazima: 1. „Korištenje i namjena površina; 3. „Uvjeti uređenja i zaštite površina“ i 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(2) Unutar kazeta se formiraju građevne čestice odgovarajuće namjene i uvjeta uređenja.

1.2. Namjena površina i građevnih čestica

Članak 4.

(1) Razmještaj namjena unutar obuhvata Plana, prikazan je bojama i planskim znakovima na kartografskom prikazu broj 1. "Korištenje i namjena površina", na slijedeći način: - mješovita pretežito stambena namjena M1 - ugostiteljsko-turistička namjena T - parkovno zelenilo Z1 - zaštitno zelenilo Z - površine infrastrukturnih sustava

o javne prometne površine IS o javna parkirališta IS-P o trafostanice IS-T


URBING

58

(2) Javnim se prostorom i javnim namjenama u smislu ovih odredbi smatraju: površine parkovnog zelenila (Z1), zaštitnog zelenila (Z), javne prometne površine (IS) i javna parkirališta (IS-P).

Članak 5.

(1) Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi: - obiteljske i višeobiteljske građevine - iznimno se mogu smještati i obiteljski hoteli kapaciteta do 50 ležajeva. (2) U sklopu građevina iz stavka (1) ovog članka, mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje: - vrste obrta sukladne stanovanju i usluge u domaćinstvima, - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge,

poslovni prostori – uredi i sl.), - ugostiteljstvo – ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim

vremenom, - turistički smještaj u apartmanima (unutar dozvoljenog broja stambenih jedinica).

(3) U građevinama stambene namjene, prostori za poslovne namjene mogu zauzeti najviše 49% dijela ukupne površine građevine odnosno manji broj ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.

Članak 6.

(1) Na površini turističko – ugostiteljske namjene (T), moguć je smještaj građevina poslovne namjene (ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom).

(2) Postojeće zgrade unutar zone koje imaju Rješenje o izvedenom stanju (Klasa: UP/I-361-05/12-01/178; Urbroj: 2171-01-05-02-13-9 od 12.04.2013. godine) nije moguće povećavati dogradnjom, nadogradnjom niti rekonstrukcijom u smislu promjene namjene, već je moguće nužno održavanje građevina u postojećim gabaritima.

(3) Unutar granice gradivog dijela građevne čestice oznake T prikazanog na kartografskom prikazu 4.1. „Parcelacija“, moguća je gradnja zamjenske ili nove građevine ugostiteljsko-turističke namjene, koja mora zadovoljavati slijedeće uvjete: - maksimalno dozvoljena tlocrtna površina iznosi 176 m2, odnosno dozvoljava se

povećanje od 10% od ukupne tlocrtne površine postojećih zgrada; - građevina može biti samo slobodno stojeća, - maksimalna katnost i visina građevine iznosi jedna nadzemna etaža: Po+P

(podrum i prizemlje) tj. do maksimalne visine od 3,5 m i maksimalne ukupne visine od 5,0 m.

Članak 7.

Površine namjene parkovnom zelenilu (Z1), su površine primarno za uređenje parkovnog zelenila uz izgradnju/ uređenje pješačkih, biciklističkih i kolno-pješačkih putova te obveznu izgradnju rekreacijskih sadržaja i dječjeg igrališta.


URBING

59

Članak 8.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) su površine na kojima je dozvoljeno parkovno uređenje (staze i putovi, urbana oprema, dječja igrališta), te po potrebi proširenje infrastrukturnih koridora prometnica s kojima ove površine graniče.

(2) Unutar površina ove namjene, a u skladu s projektnom dokumentacijom moguć je smještaj građevina infrastrukture (FTTC-a, tlačnih pumpi za sustav odvodnje, SSRO kabineta i ostalih), kao i smještaj „zelenih otoka“ u sustavu zbrinjavanja otpada.

(3) Postojeće zgrade unutar zone nije moguće povećavati dogradnjom, nadogradnjom niti rekonstrukcijom u smislu promjene namjene.

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su smještanju linijskih i površinskih građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, a dijele se na javne prometne površine (IS), javna parkirališta (IS-P) te površine za smještaj trafostanica (IS-T).

1.3. Razgraničenje namjena i formiranje građevnih čestica

Članak 10.

(1) Granica obuhvata, razgraničenje površina po namjeni i iskazane prostorne veličine (površine kazeta i sl.) u skladu su s točnošću koja proizlazi iz mjerila 1:2000, te stoga imaju orijentacijski karakter. Prilikom formiranja građevinskih čestica moguća su odstupanja od navedenog ukoliko ista ne idu na štetu javnog prostora i ne utječu negativno na funkcionalnost bilo koje od funkcionalnih cjelina. Pogotovo se to odnosi na ispravljanje neusklađenosti katastarske podloge sa stanjem u naravi.

(2) Linija obuhvata UPU-a Lacosercio istok je podložna promjeni u smislu prilagodbe sa stanjem u naravi, u koliko se izmjerom/izradom geodetskih situacijskih nacrta za pojedinačnu česticu u rubnom, odnosno kontaktnom dijelu naselja utvrdi drugačiji oblik/površina čestice po čijoj je međi određena linija obuhvata UPU-a.

Članak 11.

(1) Prostor namjene M1 podijeljen je na 5 prostornih cjelina – kazeta prikazanih i označenih slovima od A-E na kartografskim prikazima: 1. „Korištenje i namjena površina; 3. „Uvjeti uređenja i zaštite površina“ i 4. „Način i uvjeti gradnje“ u ovom Planu.

(2) Unutar kazeta se formiraju građevne čestice odgovarajuće namjene, s uvjetom da građevna čestica mora biti komunalno opremljena sukladno posebnim propisima i planu šireg obuhvata (pristup, elektroopskrba, vodovod, odvodnja).

(3) Na kartografskom prikazu 4.1. „Parcelacija“ prikazane su građevne čestice koje su određene u skladu s osnovnim i posebnim ciljevima izrade ovog Plana, te su označene brojevima.


URBING

60

(4) U tablici su po pojedinim kazetama prikazane sve planirane građevne čestice sa svojim brojem i površinom te brojem postojećih katastarskih čestica od kojih se dijeljenjem i/ili spajanjem građevne čestice formiraju.

Zona/ kazeta


kazete


(oznaka)

Površina m2

A

9244/1-dio

A.1. 850,4

A.2. 721,8

A.3. 721,5

A.4. 894,5

A.5. 773,8

9245/1 9245/2

A.6. 924,1

A.7. 750,6

A.8. 832,9

9245/1 9245/2

9244/10-dio A.9. 999,3

9244/1-dio 9244/2-dio

A.10. 945,4

9244/1-dio 9244/2-dio 9244/10-dio 9244/11-dio

A.11. 1240,2

9654,5

B

8975/1

B.1. 943,3

B.2. 803,0

B.3. 1203,8

B.4. 753,6

B.5. 724,4

B.6. 811,7

B.7. 746,4

B.8. 986,4

B.9. 783,9

B.10. 963,4 8719,9

C

9244/1 – dio 8984-dio

9681/8-dio C.1. 706,8

8984-dio C.2. 592,2

C.3. 527,0

8984-dio 8982-dio

C.4. 567,0

C.5. 552,8

C.6. 573,1

8984-dio 8981-dio

C.7. 870,7

8981-dio C.8. 867,8

9007-dio C.9. 700,5

C.10. 734,9

8984-dio 9007-dio

C.11. 844,0

7536,8

D

8982-dio 8978-dio

8975/1-dio 9685/10-dio

D.1. 988,1

8978-dio 8975/1-dio

D.2. 771,8

D.3. 899,3


URBING

61

9685/10-dio

8975/1-dio 9685/2-dio 8948/1-dio

D.4. 908,1

D.5. 916,4

D.6. 921,2

8975/1-dio 9685/8-dio 8948/1-dio 8948/2-dio

D.7. 1075,0

8982-dio 8981-dio 8978-dio

D.8. 852,0

8978-dio D.9. 813,0

8981-dio 8978-dio

D.10. 827,1

8981-dio D.11. 971,2

8981-dio 8978-dio

D.12. 1015,7

8978-dio D.13. 902,5

D.14. 922,0

8978-dio 8948/1-dio 9685/10-dio

D.15. 925,4

8948/1-dio 9685/10-dio

D.16. 962,8

8948/1-dio 8948/2.dio

D.17. 974,1

8948/2-dio 8948/3 8947/3

D.18. 1003,6

16649,3

E

9007-dio 9005/1-dio

E.1. 1026,9

9007-dio 9008-dio

9005/1-dio E.2. 1219,4

9007-dio 9008-dio

E.3. 907,3

8981-dio 9007-dio 9008-dio 8980-dio

E.4. 900,0

8981-dio 8980-dio

E.5. 1094,1

E.6. 1024,9

E.7. 1094,0

8978-dio 8980-dio 8979-dio

E.8. 1103,2

8369,8

Članak 12.

(1) Unutar planiranih kazeta, osim na način kao što su planirane u članku 11., mogu se formirati građevne čestice za građevine stambene i stambeno-poslovne namjene koje nastaju spajanjem dviju ili više tih čestica, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti i načini gradnje stambenih građevina prikazani u članku 15. ovih Odredbi za provođenje.

(2) Unutar planiranih kazeta osim planiranih građevnih čestica iz članka 11., mogu se formirati građevne čestice za obiteljske hotele koje nastaju spajanjem dviju ili više tih


URBING

62

čestica, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti i načini gradnje tih građevina prikazani u članku 15. ovih Odredbi za provođenje.

(3) Broj postelja u obiteljskom hotelu ne može biti veći od 50. Broj postelja se preračunava u broj smještajnih jedinica na način da svaka spavaća soba u hotelu ili apartmanu unutar hotela sadrži dvije (2) postelje.

1.4. Opći uvjeti smještaja i načina gradnje građevina

Članak 13.

(1) Opći i posebni lokacijski uvjeti za uređenje prostora određuju se: - oblikom, veličinom i izgrađenošću (posebni uvjeti) građevne čestice, - smještajem građevina na građevnoj čestici, - visinom i oblikovanjem građevina, - uređenjem ograda i građevne čestice i - priključkom građevne čestice i građevina na javnu i komunalnu infrastrukturu, te - drugim elementima važnim za zahvat u prostoru. (2) Općim lokacijskim uvjetima određuju se oni uvjeti uređenja prostora koji se odnose na sve građevine, ukoliko drugačije nije rečeno. Ukoliko su posebnim lokacijskim uvjetima drugačije određeni uvjeti uređenja prostora od onih propisanih općim lokacijskim uvjetima, primjenjuju se posebni lokacijski uvjeti.

(3) Posebnim lokacijskim uvjetima smatraju se uvjeti; - određivanja i razgraničavanja površina - smještaja i načina gradnje stambenih građevina i obiteljskog hotela, - uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja javne i komunalne

infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama, te - uređenja zelenih površina. (4) Svi zahvati u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s odredbama Plana, Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15, 75/15), Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13 i 65/17), Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17), Pravilnika minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane izgradnje NN 105/04, 25/06 121/11, kojim se propisuju minimalni tehnički uvjeti koji se moraju primjenjivati u standardu i veličini na gradnju i rekonstrukciju obiteljske i višeobiteljske građevine.

(5) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina mogu se zadržati prostorni parametri koji nisu u skladu s planiranima, ali bez daljnjeg povećanja neusklađenosti.

1.5. Posebni uvjeti i ograničenja

Članak 14.

U zaštitnim pojasevima županijskih cesta širine 15 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa prometnice vrijede uvjeti posebnog propisa u vezi dozvoljenih radova i radnji, te potrebnih suglasnosti nadležnog tijela. Koridori su prikazani na kartografskim prikazima broj 2.1. „Promet“, 3. „Uvjeti uređenja i zaštite prirode“, 4. „Način i uvjeti gradnje“ i 4.1. „Parcelacija“.


URBING

63

2. Uvjeti i način gradnje stambenih i ostalih građevina

Članak 15.

(1) Unutar kazeta se formiraju građevne čestice odgovarajućih namjena, s uvjetom da građevna čestica mora zadovoljiti slijedeće uvjete za namjenu (stambene građevine ili hotel), način gradnje (slobodno stojeće ili poluugrađene), veličinu i oblik (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti), veličinu i površinu građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža) te potreban broj parkirališnih mjesta na čestici. (2) Granični uvjeti koje treba zadovoljiti pri projektiranju planiranih građevina, kao i prilikom izdavanja građevne dozvole prikazuju se u tablici:

Namjena građevina Stambene građevine

hoteli Pomoćne građevine obiteljske višeobiteljske

Broj stambenih/ smještajnih jedinica - najviše

3 4 50 postelja

Način gradnje

Veličina građevne čestice prema načinu gradnje

Slobodno stojeće

500-2000 m2 700-2000 m2 2000-10000 m2 -

Poluugrađene 420-1200 m2 500-1200 m2 - -

Oblik građevne čestice

Minimalna širina građevne čestice (š) 14,00 m 25,00 m -

Izgrađenost građevne čestice

Najmanja dozvoljena izgrađenost 80 m2 200 m2

Najveća dozvoljena izgrađenost (Kig) 0,30 0,25

Najveća dozvoljena izgrađenost podruma

0,60

Minimalna površina prirodnog terena 0,20

Minimalna površina hortikulturno

uređenog terena

0,30

Katnost građevine

Maksimalna katnost -

etaže

Ravni teren Po+P+1K+Pk P

Kosi teren Po+S+P+1K+Pk

Visina građevine

Ravni teren Visina građevine 9,00 m 3,00 m


Kosi teren

Visina građevine 11,00 m 3,00 m


Broj parkirališnih mjesta na čestici

1,5 PM na svakih započetih

100 m2 neto površine stambenih jedinica

1 PM/ 3 postelje


URBING

64

2.1. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 16.

1) Razlikuju se uvjeti smještaja osnovne i pomoćnih građevina na čestici. Građevine na istoj čestici (osnovna i pomoćne) mogu biti slobodnostojeće, mogu se međusobno prislanjati ili biti povezane nadstrešnicama.

(2) Osnovne građevine se grade na slobodnostojeći – SS ili poluugrađeni (dvojni) – D način.

(3) Poluugrađene (dvojne) građevine mogu se graditi ukoliko su dvije građevine na susjednim građevnim česicama predviđene ovim planom za dvojnu građevinu te ukoliko su projektirane kao dvojna građevina jedinstvenog arhitektonskog izraza.

(4) Granica gradivog dijela čestice za smještaj osnovne građevine određuje se na sljedeći način: - minimalno 5,50 m od granice građevne čestice prema ulici – regulacijskom pravcu za

građevine stambene namjene, odnosno 7,00 m od regulacijskog pravca za obiteljske hotele,

- minimalno 4,0 m od ostalih granica građevne čestice, - pri dvojnom načinu izgradnje građevina se prislanja na bočnu susjednu granicu

građevne čestice, zrcalno sa planiranom, odnosno postojećom zgradom na susjednoj čestici, kako je označeno na kartografskom prikazu 4.1. „Parcelacija“.

(5) Obavezni građevni pravac na udaljenosti 5,50 m određuje se od regulacijskog pravca za ulice s oznakom: OS 1; OS 2 i OS 4, na potezima označenim na kartografskim prikazima 4. „Način i uvjeti gradnje“ i 4.1. „Parcelacija“. Osnovna građevina mora biti na obveznom građevnom pravcu minimalno jednom trećinom svog uličnog pročelja.

(6) Iznimka od stavaka (4) i (5) dozvoljava se u slučaju zadržavanja postojeće građevne linije pri rekonstrukciji i zamjenskoj gradnji postojeće građevine.

Članak 17.

(1) Sve nadzemne pomoćne građevne smještaju se unutar gradivog dijela čestice za smještaj osnovne građevine.

(2) Na građevnoj čestici može se graditi i garaža za smještaj vozila (ako se gradi kao zasebna građevina), pri čemu ukupna površina zemljišta pod građevinom ne smije biti veća od 75 m2.

(3) Vanjski bazeni površine do 100 m2 mogu se graditi na građevnoj čestici, uz uvjet da njihova udaljenost od granica predmetne građevne čestice ne bude manja od 3,0 m.

(4) Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.


URBING

65

(5) Sabirne jame mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 1,00 m. Sabirne jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Sabirne jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

(6) Građevine za prihvat oborinskih voda unutar građevinske čestice mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni bunari ili na neki drugi način zatvorenog tipa ili otvorenog uz obvezu aeriranja (zbog pojave smrada vode stajaćice). Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim peridodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina pa tako njihova udaljenost od granice susjedne građevne čestice ne može biti manja od 1,00 m, odnosno njihov smještaj na građevinskoj čestici mora biti određen na način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda.

(7) Iznimka od stavaka (1-6) dozvoljava se u slučaju zadržavanja postojeće građevne linije pri rekonstrukciji i zamjenskoj gradnji postojeće građevine.

2.2. Oblikovanje građevina

Članak 18.

(1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom (planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika).

(2) Građevina koja se izgrađuje na poluugrađeni (dvojni) D način mora s građevinom uz koju se prislanja činiti arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena min. 1/3 dužine pročelja, dok preostali dio tog pročelja može biti i na manjoj udaljenosti od 4 m uz uvjete da nema otvore prema susjednog građevnoj čestici i da udovoljava protupožarne propise. Građevine moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi drvena krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i pomoćne građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.

(3) Preporuča se zaštitu od sunca i atmosferilija izvoditi roletama, griljama ili škurama.

(4) Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.

(5) Na pročeljima, odnosno dijelovima pročelja koja se nalaze bliže od 4,0 m od granice građevne čestice ne smiju se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se u smislu ovog članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

(6) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17o-22o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta.


URBING

66

(7) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe.

(8) Prohodne krovne terase mogu zauzeti maksimalno 30% od tlocrtne površine građevine kad je krovna konstrukcija kosa, odnosno maksimalno 50% kad je krovna konstrukcija ravna.

(9) Kod ravnog krova, etaža potkrovlja može imati površinu koja je manja ili jednaka korisnoj površini potkrovlja te iste zgrade kao da je projektirana s kosim krovom

maksimalnog krovnog nagiba od 22°. Pod korisnom površinom se podrazumijeva

površina na kojoj je svijetla visina najmanje 2,50 m na svakom dijelu tako projektiranog potkrovlja.

(11) Na pročeljima orijentacije prema glavnim prometnicama, zid potkrovlja kod ravnog krova mora biti uvučen od ruba konstrukcije kata najmanje za udaljenost koja odgovara tlocrtnoj udaljenosti u mjestu gdje se ostvaruje tražena svjetla visina iz prethodnog stavka.

(12) Na pročeljima orijentacije prema glavnim prometnicama ne smiju se postavljati klimatizacijski uređaji i druge vrste uređaja (satelitske antene, itd.) koji narušavaju vizualnu kvalitetu cjeline, osim u koliko su smješteni na način da su zaklonjeni od izravnog pogleda (kao npr. na bočni zid unutar lođe, iza ogradnog zida terase, balkona ili lođe, iza dekorativne maske, zidne obloge ili drugog sličnog rješenja primijenjenog u svrhu oblikovanja pročelja).

(13) Gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija omogućena je na krovovima osnovnih i pomoćnih građevina za vlastite potrebe uz uvjet da njihova ploha ne smije biti udaljena više od 200 mm od plohe krova, a kad se postavljaju na ravni krov, njihov najviši dio ne smije biti viši od 2,00 m od plohe krova.

2.3. Uređenje građevnih čestica

Članak 19.

(1) Uz granicu građevne čestice ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili izvoditi kao kombinacija niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde: - ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu

preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa, - ukupna visina ograda prema ulici može biti do 1,50 m, a na međi prema susjednim

česticama do 2,0 m mjereno od konačno uređenog terena s obje strane ograde, - zidano ili betonsko puno podnožje ograde ne može biti više od 80 cm (u što ne ulazi

visina nužnog potpornog zida), - dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne žice ili

drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

(2) U zoni ulaza na građevnu česticu obavezno je uvući ogradu kako bi se stvorio siguran prostor za smještaj priključnih ormarića i/ili okana za komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, te spremnika za sakupljanje otpada po vrstama (najmanje 4 komada).


URBING

67

(3) Prostor za sakupljanje otpada na vlastitoj čestici koji se uređuje kao otvoreni nenatkriveni prostor, treba biti lako pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnog pogleda s ulice arhitektonskim rješenjem (ogradom i sl.) i/ili hortikulturno oblikovan (živica i sl.).

(4) Hortikulturno uređenje građevne čestice potrebno je planirati uklapanjem postojećeg zatečenog biljnog fonda (sačuvati zatečeni fond) uz nadogradnju autohtonim biljnim vrstama. Razmještajem biljnog fonda treba planirati stvaranje novih ambijentalnih i prostornih vrijednosti, te nadopunjavati arhitektonsku i urbanu strukturu. Hortikulturno uređeno (ozelenjeno) mora biti najmanje 30% površine građevne čestice uz prevladavajuće visoko zelenilo. U minimalnu zelenu površinu građevne čestice ne ulaze kolne i pješačke površine obložene vodopropusnim materijalom kao što su travni betonski opločnici, travne rešetke, šljunčana obloga i sl.

(5) Parterne površine (terase, pješačke staze i ostali horizontalni uređeni dijelovi čestica) uređuju se u oblikovnom i arhitektonskom smislu (primjenom materijala i tehnologija) usklađeno s osnovnim volumenima građevina na čestici, hortikulturnim rješenjem okoliša i posebnim propisima.

(6) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina i javno-promnewtnih površina.

(7) Prilazne stepenice i terase u razini terena ili do max. 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

(8) Pojedinačna površina na građevnoj čestici, koja se može obračunati kao dio ukupne površine zelenog prirodnog terena ne može biti manja od 1 m2, niti uža od 0,70m;

(9) Kako bi se nedvojbeno mogli dokazati status terena, potrebno je prilikom ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, priložiti geodetski snimak terena prije građenja.

2.4. Priključak građevne čestice i građevina na javnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 20.

Priključak građevne čestice na prometnu površinu može se osigurati neposrednim kolnim prilazom. Neposredni kolni prilaz je prilaz koji građevna čestica ostvaruje s prometne površine s kojom neposredno graniči (ima regulacijski pravac).


URBING

68

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturnom mrežom

Članak 21.

(1) Osnovne trase i poprečni profili infrastrukture planiraju prikazani su na kartografskim prikazima 2.1.-2.3. „Infrastrukturni sustavi“.

(2) Planom su radi preglednosti i razumljivosti rješenja naznačeni (predviđeni) pojedini segmenti infrastrukturne mreže u obodnim ulicama izvan obuhvata Plana. U odnosu na te segmente mreže ovaj Plan ima isključivo usmjeravajući karakter, a lokacijske dozvole i akti za građenje ishode se temeljem važećeg plana šireg obuhvata, te posebnih propisa i uvjeta nadležnih tijela.

(3) Sve visinske kote prikazane na grafičkim prikazima prometnica i u tekstualnom dijelu Plana su orijentacijske (vezane na topografiju), a točne visinske kote odredit će se nakon izvršene detaljne analize svih elemenata koji utiču na smještaj javnih prometnih površina u prostoru idejnim projektom u fazi ishođenja akata za gradnju.

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Glavne gradske ulice/županijske ceste

Članak 22.

(1) Naselje Lacosercio istok omeđena je sa postojećom prometnom mrežom prometnicama sa sjeverne i istočne strane obuhvata dok se sa zapadne strane naslanja na već postojeće, izgrađeno naselje. (2) Promet iz naselja Lacosercio-istok priključuje se na važnije gradske ulice:

• Aleju R. Boškovića (D 303) na sjeveru obuvata, te

• novo projektiranu gradsku obilaznicu /županijsku cestu na istoku obuhvata (3) Aleja Ruđera Boškovića nalazi se na sjevernom rubu obuhvata. Rekonstrukcija se provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja šireg obuhvata i odredbama Zakona o cestama.

(4) Trasa planirane gradske obilaznice (oznake ŽC) ovim se Planom preciznije određuje, te se ne određuje njen planski koridor (70 m), već se planira njen zemljišni i zaštitni pojas sukladno sukladno Idejnom rješenju Južne obilaznice - dionica od D303 – Ž5096 izrađena od Via ing d.o.o. iz Pule iz prosinca 2008. godine.

(5) U zaštitnom pojasu od 15,0 m od ruba zemljišnog pojasa županijske ceste i 25,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ceste (DC 303), zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja tom javnom cestom, ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji.

(6) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima.


URBING

69

Članak 23.

(1) Prometnice unutar obuhvata naselje su:

• OS-1 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 135 m južnije od Aleje R. Boškovića (D 303),

• OS-2 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 105 m južnije od OS-1,

• OS-3 pruža se u smjeru od sjevera (od Aleje R. Boškovića (D 303) prema jugu, cca 290 m zapadnije od projektirane županijske ceste,

• OS-4 pruža se u smjeru od sjevera (od Aleje R. Boškovića (D 303) prema jugu, cca 203 m zapadnije od projektirane županijske ceste,

• OS-5 pruža se u smjeru od zapada prema istoku, odvaja se od OS-4 te čini prilaz javnom parkiralištu.

(2) Sve visinske kote prikazane na grafičkim prikazima prometnica i u tekstualnom dijelu Plana su orijentacijske (vezane na topografiju), a točne visinske kote odredit će se nakon izvršene detaljne analize svih elemenata koji utiču na smještaj javnih prometnih površina u prostoru idejnim projektom u fazi ishođenja akata za gradnju.

(3) Spojeve na županijsku cestu potrebno je planirati u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 68/2014), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja, projektiranja.

3.1.2. Sabirne, stambeno sabirne i ostale sabirne prometnice

Članak 24.

(1) OS-1 stambeno sabirna prometnica OS-1 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 135 m južnije od Aleje R. Boškovića (D 303). Križanje sa projektiranom županijskom cestom predviđeno je u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 68/2014), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050. Dužine je cca 390 m u zoni obuhvata. Širine koridora iznosi 12 m. Oznaka poprečnog profila B. Priključak na projektiranu županijsku cestu na visini cca +31,20 m.n.m. (2) OS-2 – stambeno sabirna prometnica OS-2 pruža se u smjeru od zapada prema istoku gdje se spaja na projektiranu županijsku cestu, cca 105 m južnije od OS-1. Križanje sa projektiranom županijskom cestom predeviđeno je u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 68/2014), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050. Dužine je cca 312 m u zoni obuhvata. Širine koridora iznosi 12 m. Oznaka poprečnog profila B. Priključak na projektiranu županijsku cestu na visini cca +28,50 m.n.m. (3) OS-3 – glavna sabirna prometnica OS-3 pruža se u smjeru od sjevera (od ALEJE R. BOŠKOVIĆA (D 303) prema jugu, cca 290 m zapadnije od projektirane županijske ceste. Spoj na D 303 predviđen je kao


URBING

70

uljev-izljev sa dopuštenim skretanjem u naselje iu smjera zapada i izlaz iz naselja u smjeru istoka. Dužine je cca 338 m u zoni obuhvata. Širine koridora iznosi 15,0 m. Oznaka poprečnog profila A. Priključak na D 303 je na visini cca +37,70 m.n.m. (4) OS-4 - stambeno sabirna prometnica OS-4 pruža se u smjeru od sjevera (od ALEJE R. BOŠKOVIĆA (D 303) prema jugu, cca 203 m zapadnije od projektirane županijske ceste. Spoj na D 303 predviđen je kao uljev-izljev sa dopuštenim skretanjem u naselje iu smjera zapada i izlaz iz naselja u smjeru istoka. Dužine je cca 270 m u zoni obuhvata. Širine koridora u dijelu do cca stac. 0+150 iznosi 9,6 m (oznaka poprečnog profila C) a u dijelu od cca stac. 0+150 do kraja iznosi 15,0 m (oznaka poprečnog profila C1). Priključak na D 303 je na visini cca +33,80 m.n.m. (5) OS-5 - prometnica – pristup javnom parkiralištu OS-5 pruža se u smjeru od zapada prema istoku, odvaja se od OS-4 te čini prilaz javnom parkiralištu. Dužine je cca 165 m. Širine koridora iznosi 7,8 m. Oznaka poprečnog profila D. Priključak na OS-4 je na visini cca +34,21 m.n.m.

Članak 25.

OS DULJINA PJ STAZA PARK/ZEL KOLNIK PARK/ZEL PJ STAZA STAC OD STAC DO OZNAKA LIJEVO LIJEVO DESNO DESNO

OS-1 390 m 1,80 m 1,20 m 6,00 1,20 m 1,80 m 0+000 0+390

OS-2 312 m 1,80 m 1,20 m 6,00 m 1,20 m 1,80 m 0+000 0+312

OS-3 338 m 3,30 m 1,20 m 6,00 1,20 m 3,30 m 0+000 0+338

OS-4 270 m 1,80 m - 6,00 - 1,80 m 0+000 0+150 2,00 m 2,50 m 6,00 2,50 2,00 m 0+150 0+270

OS-5 165 m - - 6,00 - 1,80 m 0+000 0+165

Ukupno: 1475 m

3.1.3. Pješačke površine

Članak 26.

(1) Pješačke površine su sastavni dio javnih prometnih površina. Na kartografskom prikazu 2.1. „Infrastrukturni sustavi – Promet“ prikazane su pješačke površine u sustavu javnih prometnih površina.

3.1.4. Biciklističke staze

Članak 27.

Biciklistički promet planira se u skladu s Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (NN broj 28/2016) : - na zasebnim biciklističkim stazama na novoprojektiranoj županijskoj cesti/ Gradskoj

obilaznici i svugdje drugdje gdje dozvoljavaju prostorne mogućnosti, - uz rub kolnika po svim ostalim planiranim ulicama.


URBING

71

3.1.5. Površine za javni prijevoz

Članak 28.

Na mjestima iz projekta iz projekta novoprojektirane županijske ceste/ Gradske obilaznice u istočnom dijelu naselja planiraju se autobusna stajališta.

3.1.6. Parkirališta i javna parkirališta

Članak 29.

(1) Parkiranje vozila planira se: - na građevnim česticama - na javnim prometnim površinama (uz planirane ulice te u zoni zelenila): - OS -4 do max 34 park. mjesta dimenzija 2,50*5,50 m uzdužno obostrano, (2) Broj parkirališnih mjesta na javnim prometnim površina iz stavka (1), alineja 1, smanjit će se obzirom na potrebu planiranja ulaza na građevne čestice što će se odrediti u projektima prometnica.

(3) Svi korisnici moraju portebni broj parkirališnih mjesta osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

(4) Potreban broj parkirališnih mjesta (PM) određuje se sukladno namjeni građevine kako slijedi:

- stambena/turistički apartman: 1,5 PM na svakih započetih 100 m2 neto površine, - poslovna (usluge): 40 PM / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine, - turistička (hotel): 1 PM na 3 postelje - ugostiteljska: 3 PM, do 30 m2 bruto površine prostora/građevine, 7 PM, 30-50 m2 bruto površine prostora/građevine, 40 PM / 1000 m2 bruto površine prostora/građevine.

(5) Sva parkirališna mjesta na javnim površinama su minimalnih dimenzija 5,5x2,5m, odnosno prema važećim propisima i normama za parkirališta.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske mreže

Članak 30.

(1) Elektronička komunikacijska (EK) mreža na području obuhvata izvodi se kroz distribucijsku elektroničku komunikacijsku kanalizaciju (EKK). Elektronička komunikacijska mreža gradi se do svake građevne čestice. Vlasnik građevine dužan je unutar svoje čestice izgraditi priključak do priključnog zdenca ili priključne cijevi javne EK mreže u skladu sa uputama i suglasnosti operatera odnosno Agencije za elektroničke komunikacije.

(2) Trase za gradnju EKK u načelu se polažu unutar javnih prometnih površina, prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. „Infrastrukturni sustavi – Telekomunikacije i energetika“ i poprečnim presjecima prometnica na kartografskom prikazu 2.1. „Infrastrukturni sustavi – Promet“ i predstavljaju idejno rješenje trasa i temelj za usklađivanje infrastrukturnih vodova kroz idejne projekte. Ukoliko se detaljnijom


URBING

72

razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže moguća su i odstupanja od postavki iz ovog stavka. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim UPU-om.

(3) EKK graditi potrebnim brojem cijevi vodeći računa o svim operaterima, o novim uslugama i o potrebi za rezervnim cijevima za održavanje i potrebnim brojem šahtova potrebnih dimenzija. Kapacitet EKK u svim njenim elementima kao i kapacitet, tip i razrada kabela definirati će se posebnim projektom. Cijevi moraju biti žute boje, šahtovi moraju biti označeni kao telefonski šahtovi. Poklopci šahtova treba prilagoditi površini i moraju podnositi potrebno opterećenje obzirom na namjenu površine.

(4) Dubina ukopavanja elemenata EKK mreže na uređenim površinama predviđenih za promet vozilima treba iznositi najmanje 0,9 m od gornjeg ruba cijevi, a na ostalim površinama 0,6 m od gornjeg ruba cijevi. Iznad EK instalacija postaviti trake upozorenja na ca 30-40cm od površine.

(5) Postavljanje samostojećih ormara pasivnih ili aktivnih elemenata EK mreže moguće je na javnim površinama pretežito u zelenim površinama , kao i na zemljištu građevinskih čestica (okućnica objekta). Veće samostojeće ormare koji sadrže aktivnu opremu smjestiti u zelenim površinama (ne u pojasu ceste) prema kartografskom prikazu. Postavljanje samostojećih ormara EK mreže ne smije umanjiti upotrebu površine na koje se postavljaju. Također, oblikom i bojom samostojeći ormari EK mreže trebaju se uklopiti u okolni ambijent.

(6) EK priključci građevnih čestica grade se u pravilu podzemno. Iznimno, kao privremeno rješenje, mogu se graditi i nadzemni EK priključci. Priključni kabeli ugrađuju se u cijevi. Dubina ukopavanja priključnih kabela (i cijevi) unutar građevinske čestice prilagođava se njezinom uređenju.

(7) Građevine se opremaju EK instalacijom koja izvedbom, tipu i kapacitetom odgovara njezinoj namjeni i potrebi korisnika. Priključni ormarić (od nehrđajućeg materijala) ugrađuje se na fasadi zgrade ili na ogradnom zidu prema ulici s koje je predviđen priključak. U većim poslovnim zgradama priključni ormarić moguće je ugraditi i unutar zgrade uz uvjet da je omogućen nesmetani pristup ormariću. Priključni ormarići se ugrađuju na visini 0,6 – 1,5 m od terena, odnosno poda. Priključni ormarići moraju biti uzemljeni.

(8) U slučaju potrebe moguće je komutaciju decentralizirati u naselju shodno korisničkim cjelinama takvim uređajima koji svojim gabaritima predstavljaju urbanu opremu (veće ormare postaviti isključivo unutar zelenih površina, ne u pojasu ceste).

(9) Unutar zone zahvata nisu predviđene bazne stanice.

(10) Prilikom projektiranja i gradnje infrastrukture obavezno primijeniti Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine - urednički pročišćeni tekst, NN br. 42/2009 i 39/2011, Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN br. 114/2010 i 29/2013 i Pravilnik o tehničkim uvjetima i porabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže, NN br. 108/2010.

(11) Dozvoljava se etapna izgradnja.


URBING

73

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opće odredbe

Članak 31.

(1) Linijske građevine komunalne infrastrukture u načelu se trebaju polagati unutar javnih prometnih površina. Trase infrastrukture kako su prikazane na kartografskim prikazima 2.1 – 2.3. „Infrastrukturni sustavi“ i predstavljaju idejno rješenje trasa i temelj za usklađivanje infrastrukturnih vodova kroz idejne projekte. Ukoliko se detaljnijom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže moguća su i odstupanja od postavki iz prethodnog stavka. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim UPU-om.

(2) Kod projektiranja i izvođenja svih podzemnih infrastrukturnih objekata treba voditi računa o udaljenosti od ostalih komunalnih instalacija i objekata, te osigurati koridore za izgradnju svih planiranih vodova.

(3) Površinske infrastrukturne građevine – trafostanice, smještaju se na zasebnim građevnim česticama, veličina čestice u principu 6x8m.

(4) Povezana oprema elektroničke komunikacijske infrastrukture postaviti će se u zelenoj površini na predviđenoj čestici koja je namjenjena svim operaterima. Veličina čestice je 6x8m.

(5) Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža koje se planiraju unutar obuhvata cestovnog koridora županijske ceste potrebno je izraditi u skladu sa prethodno ishođenim uvjetima nadležne uprave za ceste.

3.3.2. Vodoopskrba

Članak 32.

(1) Sve trase vodoopskrbne mreže određene su načelno, te se njihov prikaz u grafičkom dijelu Plana smatra shematskim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekti). (2) U slučaju opravdanih izmjena karakteristika infrastrukturnih rješenja moguće je izdavanje dozvola i uz manja odstupanja.

Članak 33.

(1) Voda se predviđa za slijedeće namjene: - voda za piće i sanitarne namjene, - voda za rekreaciju (bazeni), - voda za navodnjavanje javnih zelenih površina i okućnica, - voda za protupožarnu namjenu i održavanje čistoće javnih površina.

(2) Uvjeti priključenja građevina: - mjesto priključka: najbliži cijevni vod - izvedba priključka: na dubini oko 1.2-1.4 m od nivelete prometnica i terena, - mjerenje potrošnje vode: putem vodomjera smještenih u vodomjerne šahtove,


URBING

74

- ekonomski uvjeti: troškovi priključenja , izvedbe kontrole i puštanja u pogon izvode se na teret investitora,

- posebni uvjeti: prema naputku komunalnog poduzeća. Vodomjerno okno locirati na parceli na način da je dostupno.

(3) Priključci vodoopskrbe ulica voditi će se po javnim prometnim površinama u trupu kolnika te će se priključci vršiti na spojnim točkama novih prometnica sa postojećom pozicijom postojećih i budućih vodovoda van granice zahvata. Dio cjevovoda ako prolazi kroz zonu UPU-a potrebno je ukinuti i/ili izmjestiti. Način na koji će se detaljno izvršiti ukidanje i/ili izmještanje dijela vodoopskrbnog cjevovoda biti će propisan od strane nadležne komunalne organizacije.

3.3.3. Odvodnja i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 34.

(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, te se na njemu nema registriranih vodotoka. Područje Obuhvata Plana je dio jadranskog vodnog područja i predstavlja zaštićeno područje vode za ljudsku potrošnju tj. osjetljivo područje.

(2) Sustav odvodnje predviđen je kao razdjelni. Sve trase mreže sustava odvodnje (gravitacijski kanali, tlačni cjevovodi, crpne stanice, upojnice) određeni su orijentacijski te će se prilikom izrade daljnje tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekti) odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijski tako i visinski. (3) U slučaju opravdanih izmjena karakteristika infrastrukturnih rješenja moguće je izdavanje dozvola i uz manja odstupanja. Oborinska odvodnja

Članak 35.

(1) Oborinske vode prikupljaju se u objekte sustava javne odvodnje sa javnih površina kao i prihvat oborinske vode sa građevinskih čestica. (2) Oborinske vode u javnom sustavu odvodnje trasirane su u trupu prometnice odnosno u površinama izvan trupa prometnice u kojima će se ispuštati oborinska voda. Oborinske vode prikupljat će se razdjelnim sustavom kanala, na način da će se svako slivno područje prihvatiti i odvoditi razdjelnim sustavom kanala do konačnog recipijenta, koji može biti upojna građevina ili cijevni kanal kao alternativa i osiguranje upojne građevine.

(3) Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati tako da se primjeni princip integriranog rješenja odvodnje što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja i utvrđene namjene površina te u odnosu na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja primijeniti racionalna tehnička rješenja.

(4) Sustav kanala oborinske odvodnje podijeljen je na više slivova kako bi se što ravnomjernije rasporedilo hidrauličko opterećenje. Raspored slivova definiran je pozicijama upojnih sustava.


URBING

75

(5) Sve javne zelene površine i one uz kolnik kao zeleni pojas mogu koristiti za prihvat i dreniranje voda s javnih prometnih površina sukladno tehničkom rješenju u odnosu na odabranu veličinu sliva. U projektiranju i izgradnji posebno paziti na položaj postojećih i planiranih instalacija ostalih sustava. Oborinski kanali i lokacije upojnih građevina ucrtani na kartografskom prikazu 2.3. „Infrastrukturni sustavi – Vodooopskrba i odvodnja“ su orijentacijske naravi, a stvarna potreba utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju za gradnju nakon ispitivanja upojne moći tla na navedenim površinama.

(6) Upojni sustavi mogu biti različitog tipa, na primjer upojni bunari klasične izvedbe i/ili upojna polja infiltracijskog sustava koji se sastoji od tipskih blokova ili drenažnih cijevi, a sve prema kvalitetnim i racionalnim tehničkim rješenjima u odnosu na veličinu sliva , količinu oborinskih voda te upojnu moć tla. U slučaju potrebe za rješavanjem prihvata i dispozicije oborinskih voda ispod asfaltiranih površina moguće je ugraditi upojna polja sa tipskim blokovima i druga prihvatljiva tehnička rješenja.

(7) Kanalizirane oborinske vode s prometnih površina potrebno je tretirati prema važećim propisima, uvjetima Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja te vodopravnim uvjetima. Drenažne vode sa zelenih parkirališta nije potrebno posebno prikupljati i tretirati.

(8) Povratni period za dimenzioniranje javnih objekta za prihvat i odvodnju oborinskih voda sa javnih površina utvrditi će se zasebno za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost područja i racionalnost gradnje. Minimalni povratni period za sustav javne odvodnje sa javnih površina je P=2 godine.

(9) Građevine za prihvat i dispoziciju oborinskih voda unutar građevinskih čestica mogu se graditi kao drenažni kanali, bunari ili neki drugi način zatvorenog ili otvorenog tipa uz obvezu aeriranja kod otvorenog tipa. Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim periodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat i odvodnju oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina, odnosno rješenje prihvata i dreniranja te smještaj na građevinskoj čestici mora biti određen način da ne remeti kvalitetu stanovanja na susjednim česticama. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Članak 36.

(1) Planirani način postupanja s otpadnim vodama sukladan je Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja. Sanitarne otpadne vode prikupljat će se razdjelnim sustavom kanala od vodnepropusnih cijevi odgovarajućih profila, ovisno o hidrauličkom proračunu i tehničkom rješenju (gravirtacijski sustav, tlačni sutav, vakuumski sustav itd.).

(2) Otpadne sanitarne vode odvoditi će se kanalima koji su predviđeni u trupu budućih prometnica. Spajanje će se izvršiti na postojeće ili projektirane kanale. Kanali će se hidraulički dimenzionirati prema stvarnom stanju prilikom izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta. (3) Otpadne sanitarne vode sa građevinskih čestica moraju se prije upuštanja u sustav javne odvodnje tretirati na odgovarajući način do postizanja graničnih vrijednosti prema važećim propisima, uvjetima Odluke o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području grada Rovinja, te vodopravnim uvjetima.


URBING

76

(4) Rješavanje odvodnje otpadnih voda sabirnim jamama kao prijelazno rješenje do izgradnje cjelovite infrastrukture dopušteno je za opterećenje do 12 ES, a za opterećenje veće od 12 ES preko tipskih uređaja za pročišćavanje.

(5) Kanali sanitarno-fekalnih otpadnih voda ucrtani na kartografskom prikazu 2.3. „Infrastrukturni sustavi – Vodooopskrba i odvodnja“ su orijentacijske naravi, a stvarna potreba utvrdit će se kroz projektnu dokumentaciju za gradnju.

3.3.4. Elektroopskrba

Članak 37.

(1) Planira se srednjenaponska (35kV i 20 kV) i niskonaponska kablovska mreža u kabelskoj kanalizaciji, prstenasto planirana po cijelom području obuhvata tako da je u svakom trenutku moguće napajanje iz dva smjera u svakoj točki.

(2) Na području obuhvata UPU-a planirana je izgradnja dvije nove trafostanice: TS1 ''Lacosercio_istok 1'' 10(20)kV snage do 24/630(1000)kVA i TS2 ‘‘Lacosercio_istok 2’’ 10(20)kV snage do 24/630(1000)kVA.

(3) Nove trafostanice treba interpolirati u postojeću i buduću 10(20) kV mrežu područja grada Rovinja, ugraditi 20 kV kabele, u skladu sa granskom normom HEP-a.

(4) Planirane trafostanice spajati u petlji sa postojećim trafostanicama TS INA Gripole, TS Končeta1, TS Laco Sercio i sa budućom TS na području Gripole-Spine, sve prema kartografskom prikazu.

(5) Planirana je također mogućnost interpoliranja NN mreže sa postojećom NN mrežom naselja Laco Sercio i Končeta. Za potrebe trafostanice potrebno je predviditi posebnu česticu veičine cca 50m² pravokutnog oblika sa direktnim pristupom na prometnicu.

(6) Kompletna elektroenergetska mreža planirana je u kabelskoj kanalizaciji dovoljnog broja cijevi kao i presjeka. Uz cijevi za energetske kabele postaviti će se i cijevi za povezivanje trafostanica na telemetriju.

(7) Planirane građevine priključuju se na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu podzemnim kablom. Planom se ostavlja mogućnost eventualnog priključenja velikih korisnika posebnim kabelom direktno iz trafostanice. Elektroenergetsku mrežu treba koncipirati kao primarnu i sekundarnu mrežu.

(8) Detaljni uvjeti priključka na elektroenergetsku mrežu zadaju se u postupku izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti u postupku ishođenja akata za građenje. Prethodnu elektroenergetsku suglasnost izdaje operator distribucijskog sustava.

(9) Planirane trase SN i NN kabela mogu se izmjeniti ili dodati u slučajevima opravdane potrebe.


(11) Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim rješenjem ovoga UPU-a. Izgradnju javne rasvjete prometnica, parkirališta i pješačkih staza uskladiti s odlukama Grada i distributera te u skladu s tim izraditi projektnu dokumentaciju. Rasvjetna tijela moraju radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja biti zasjenjena ili potpuno


URBING

77

zasjenjena, odnosno u skladu s odlukama Grada i distributera. Rasvjetna tijela moraju biti ekološkog tipa i moraju biti energetski učinkovita.

(12) Prilikom projektiranja i gradnje infrastrukture obavezno primijeniti važeće zakone i pravilnike iz ove oblasti.

(13) Moguća su prijelazna rješenja sukladno prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti.

3.3.5. Plinoopskrba

Članak 38.

(1) Planirana zona Lacosercio istok plinoficirati će se plinovodima prirodnog plina srednjeg taka. Smjer napajanja je iz pravca mjerne regulacione stanice MRS Rovinj. Područje obuhvata priključiti će se na plinovode ulice Lacosercio, Aleje Ruđera Boškovića kao i Fra Pavla Pellizzera. Predviđa se mogućnost spajanja i na budući plinovod u ulici u zoni Gripole-Spine, ali može se priključiti i na plinovod drugih ulica kontaktne zone.

(2) Unutar zone Lacosercio istok predviđa se srednjetlačni plinovod radnog tlaka od pmin=1 bar do pmax=4 bara. Svi potencijalni korisnici plina u naselju priključivat će se na sustav plinoopskrbe s radnim tlakom od pmin=1 bar do pmax=4 bara.

(3) Za svaku građevinu ili grupu građevina priključak na plinoopskrbu bio bi preko tipskih zidnih ili samostojećih mjerno regulacionih stanica za mjerenje i regulaciju izlaznog radnog tlaka prirodnog plina na max 100 mbar, odnosno uvjete tlaka za NT plinovod.

(4) Plinovod se izvodi iz cijevi izrađenih od polietilena visoke gustoće PE 100 SDR11 prema ISO S5, za plin, crne sa uzdužnom naranđastom (žutom) linijom Fitinzi i cijevi svih dimenzija moraju biti klase SDR11. PE cijevi i fitinzi svih dimenzija spajaju se isključivo elektrospojnicama također iz PE100 klase SDR11.

(5) Srednje tlačni plinovod se postavlja u iskopani rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska na dubinu ukapanja od 100 cm (minimalni nadsloj od kote terena do gornjeg ruba cijevi). Dno rova se izravnava na točnost +/-2 cm uz obavezno nabijanje. Cjevovod se postavlja na pješčanu posteljicu debljine 10 cm i zatrpava s pijeskom do visine koja za 10 cm nadvisuje gornji rub cijevi.Zatrpavanje se vrši u slojevima uz propisno nabijanje. Nakon polaganja cijevi, polaže se traka za detekciju direktno na cijev, te žuta plastična traka za označavanje plinovoda s natpisom ''POZOR PLIN'' u sloju zemlje na dubini od cca 50 cm ispod kote terena.

(6) Kod izvođenja ukopanog plinovoda treba voditi računa o udaljenosti od ostalih komunalnih instalacija i objekata, prema posebnim uvjetima građenja iz domene plinoopskrbe ( najmanje 1 m od vodovoda, kanalizacije, elektroenergestkih kabela i EKI; sigurnosna udaljenost od osjetljive građevine iznosi min 2,0 m; vertikalni razmak kod križanja najmanje 0,5 m; najmanje 2 m od višegodišnjih stabala).

(7) Sve mjere zaštite u odnosu na druge podzemne instalacije trebaju biti u skladu s posebnim uvjetima nadležnih komunalnih poduzeća, i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

(8) Svaka građevina može imati samo jedan plinski priključak. Priključak započinje spojem na ST plinovod, a završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni


URBING

78

zapor u ormariću na granici građevinske parcele, čime se omogućuje nastavak izvedbe kućnog priključka bez naknadnih zahvata na plinovodu.

(9) Za zapore na kućnim priključcima predviđene su PE uvarne kuglaste slavine SDR11, za podzemnu ugradnju s produženom garniturom i oknom, odnosno uličnom kapom Ø200, (prema GPZ N 410.152), ugrađene po mogučnosti u pločniku. Kućne priključke treba po mogućnosti voditi okomito na STP i s padom prema njemu. PE cijev na granici parcele prelazi u čeličnu cijev na način da se ugrađuju standardni prijelazni komadi.

(10) Cjevovod kućnog priključka se postavlja u pripremljene rovove na dubinu ukapanja od 80 cm (minimalni nadsloj od kote terena do gornjeg ruba cijevi. Dno rova se izravnava na točnost +/-2 cm uz obavezno nabijanje. Cjevovod se postavlja na pješčanu posteljicu debljine 10 cm i zatrpava s pijeskom do visine koja za 10 cm nadvisuje gornji rub cijevi.PE cijevi za kućne priključke moraju odgovarati standardima HRN C.B5.225.

(11) Operater distribucijskog sustava prirodnog plina određuje uvjete priključenja na plinsku mrežu.

(12) Trasa plinovoda u opravdanim slučajevima može odstupati od planirane trase.


4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 39.

(1) Parkovne površine treba formirati na način da svojim oblikovnim, zaštitnim i drugim primjerenim sadržajima doprinose kvaliteti cijele zone.

(2) Uređenje poteza uz Ulicu Ruđera Boškovića kao jednog od glavnih prilaza gradu treba se izvoditi prema krajobraznom projektu koji treba zahvatiti dulji cestovni potez.

(3) Zatečene prirodne i kulturne vrijednosti, poput kvalitetnog drveća i suhozida, potrebno je prema mogućnostima lokacije zadržati i uklopiti u planirane projekte hortikulturnog uređenja, a prilikom projektiranja treba koristiti autohtone vrste,

(4) Osim na Planom predviđenim mjestima, drvoredi se mogu projektirati i drugdje unutar čestica javnih prometnih površina,

(5) Pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati sistematskim i dosljednim planiranjem sustava rampi, platformi, signalizacije i pomoćnih urbanih elemenata,

(6) Smještaj komunalnih i infrastrukturnih građevina i opreme moguć je u dijelovima manjih vizurnih izloženosti uz obvezatno formiranje zaštitnog zelenila radi smanjenja mogućih negativnih utjecaj na okoliš.


URBING

79

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 40.

Na području obuhvata Plana nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina, što je utvrđeno Izvješćem o rekognosciranju područja iz članka 42. ovih Odredbi.

6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti

Članak 41.

(1) Na području obuhvata Plana nema zaštićenih ili evidentiranih područja prirode.

(2) Čitavo područje obuhvata Plana nalazi se unutar područja ekološke mreže NATURA 2000: POVS: HR2001360 – „Šire rovinjsko područje“, važnog staništa za vrste barska kornjača (Emys orbicularis), obična čančara (Testudo hermanni) i četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata).

(3) Unutar obuhvata Plana, od vrsta iz prethodnog stavka mogu se očekivati obična čančara (Testudo hermanni) i četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata). Planom se na 20% ukupnog obuhvata čuvaju obilježja tradicijskog krajobraza (površine MK) i drugih zelenih površina na kojima žive navedeni gmazovi, a uvjetima uređenja zelenih površina propisano je čuvanje postojećeg kvalitetnog drveća i suhozida.

(4) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnom propisu.

Članak 42.

(1) Unutar područja obuhvata Plana nema arheoloških ostataka koji bi zahtijevali postavljanje dodatnih uvjeta prilikom planiranja daljnjih aktivnosti, a što je utvrđeno Izvještajem o arheološkom rekognosciranju područja UPU-a Lacosercio istok (Urbroj: 14/17-04/11-05; Zavičajni muzej Grada Rovinja – Matošević Damir, studeni 2017.).

(2) Ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih radova ili radova drugih vrsta naiđe na predmete i/ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Puli.

Članak 43.

(1) Člankom 39. stavak (2) određena je obveza integralnog krajobraznog planiranja Ulice Ruđera Boškovića kao jednog od glavnih prilaza gradu.

(2) Vrijednost svog zatečenog zelenila potrebno je štititi kroz optimiziranje planiranih zahvata uređenja slobodnih površina u smislu zadržavanja zatečenog prirodnog fonda i njegovim ugrađivanjem u hortikulturne projekte.


URBING

80

7. Gospodarenje otpadom

Članak 44.

(1) Na javnim površinama unutar obuhvata Plana planirane su 2 lokacije-zone za smještaj „zelenih otoka“ koje treba u projektnoj dokumentaciji dimenzionirariti za najmanje po 4 spremnika za sakupljanje posebnih kategorija otpada. Lokacije se mogu varirati projektom unutar 100 m od oznaka na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“.

(2) Na svim ostalim javnim površinama potrebno je planiranje i izvedba odgovarajućih malih spremnika za sakupljanje otpada.

(3) Člankom 18. stavak (3) ovih Odredbi, na svakoj je građevnoj čestici u zoni mješovite namjene neposredno uz javnu površinu planiran prostor za smještaj spremnika za sakupljanje otpada po vrstama (najmanje 4 komada).

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 45.

(1) Projektiranje, gradnju i sve aktivnosti u zoni treba uskladiti s propisima iz područja zaštite okoliša, te s Planom zaštite okoliša i Programom zaštite okoliša kad oni budu doneseni.

(2) Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš na području obuhvata Plana osigurava se slijedećim planskim mjerama:

(3) Zaštita tla i zemljine kore, te zaštita zraka provodi se očuvanjem vrijednih zelenih površina na području obuhvata Plana. Na području obuhvata ne planiraju se djelatnosti koje predstavljaju potencijalnu opasnost od onečišćenja tla ili zraka, te ugrožavanje integriteta zemljine kore.

(4) Zaštita voda provodi se:

- razdjelnim sustavom odvodnje,

- preporukom za gradnju zelenih parkirališta,

- rješavanjem sustava oborinske odvodnje sistemom upojnih bunara unutar obuhvata Plana,

- pridržavanjem važećih propisa, te gradskih Odluka iz područja odvodnje otpadnih i oborinskih voda, prilikom izrade projekata građevina i njihovog korištenja.

(5) Zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti provodi se:

- očuvanjem poljoprivrednih površina na području obuhvata Plana i

- obvezom korištenja zatečenog biljnog fonda i upotrebe autohtonih vrsta prilikom izrade projekata krajobraznog uređenja.

(6) Zaštita od buke provodi se:

- sprečavanjem tranzitnog prometa kroz zonu.

- hortikulturnim uređenjem pojedinih građevnih čestica.

(7) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja provodi se:

- obvezom korištenja zasjenjenih ili potpuno zasjenjenih rasvjetnih tijela za vanjsku rasvjetu građevnih čestica i prometnica.


URBING

81

9. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 46.

Cjelokupno područje Plana pripada zoni 7º MCS ugroze od potresa, što je potrebno uvažiti prilikom proračuna stabilnosti građevine.

Članak 47.

U Planu su određene minimalne udaljenosti između građevina, udaljenosti između građevina od ruba javnih površina, te širina putova kako bi se štete od mogućih rušenja svele na najmanju moguću mjeru te osigurao nesmetan prolaz žurnim službama prilikom intervencija.

Članak 48.

Na području obuhvata Plana moguće je olujno ili orkansko nevrijeme i u slučaju nastanka dolazi do velikih materijalnih šteta uslijed rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja zgrada i građevina. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. Kod hortikulturnog uređenja treba birati autohtono bilje dubljeg korijena otporno na jak vjetar.

Članak 49.

(1) Evakuacija je omogućena koridorima ulične mreže, a GUP-om planirani prostori za sklanjanje/evakuaciju su površine namjene mediteranski krajolik (MK), u naravi oranice i povrtnjaci uz Ulicu braće Božić, ukupne površine 2,8 ha, te ostale poljoprivredne površine u neposrednoj blizini.

(2) Na području obuhvata Plana ne planiraju se lokacije opasnih tvari, a površine na kojima se planira gradnja nalaze se izvan apsolutnog dosega utjecaja eventuale nesreće (radijus 310 m) od obližnjih benzinskih crpki.

(3) Na području obuhvata Plana ne planiraju se javne ili druge zgrade u kojima se okuplja ili istovremeno boravi više od 250 ljudi, a gdje postoji opasnost da se ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje.

(4) Ukoliko bi u pojedinim prostorima planiranih obiteljskih hotela ipak postojala navedena opasnost, mora se osigurati uspostava i održavanje odgovarajućeg internog sustava uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te se mora osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

Članak 50.

(1) Osnovni uvjeti zaštite od požara ostvaruju se realizacijom protupožarnih pristupnih putova za vatrogasna vozila i postavljanjem hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

(2) Prometna mreža planirana je na način da su svi dijelovi zone dostupni u slučaju potrebne intervencije. Nagibi, radijusi i ostali tehnički uvjeti prometnih površina usuglašeni su s aktualnom regulativom.


URBING

82

(3) Prilikom projektiranja treba voditi računa da prometne površine svojom širinom i nosivošću podnose interventna vozila i omogućuju njihov manevar.

(4) Materijali kao i konstrukcija građevina moraju biti kvalitetnog porijekla s atestiranim svojstvima u slučaju požara.

(5) Dostupnost i korištenje svih dijelova zone treba biti omogućeno svim korisnicima posebno onima s invaliditetom. Pristupni putovi i rampe moraju biti osigurani u svim dijelovima bilo s direktnom ili indirektnom mogućnošću pristupa. U svim slučajevima zone i smjerovi kretanja trebaju biti kvalitetno i funkcionalno opremljeni svim sustavima za signalizaciju (horizontalnu i vertikalnu).

10. Mjere provedbe plana

Članak 51.

(1) Planom se ne određuju dodatni dokumenti i procedure provedbe, osim Zakonom propisanih dokumenata i procedura za izdavanje akata za gradnju.

(2) Za realizaciju bilo koje od građevnih čestica koje se mogu formirati ovim Planom, potrebno je najprije izraditi idejne projekte za sabirne, stambene sabirne i stambene ulice, kao i za kolno-pješačke prilaze planirane ovim Planom kao podloge za lokacijske dozvole, odnosno parcelaciju cesta.

(3) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti za provedbu plana, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana više razine.


URBING

83

3. DOKUMENTACIJA O STRUČNOM IZRAĐIVAČU 3.1. RJEŠENJE MINISTARSTVA O OBAVLJANJU DJELATNOSTI


URBING

84


URBING

85

3.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA


URBING

86


URBING

87


URBING

88

3.3. IMENOVANJE OVLAŠTENOG VODITELJA IZRADE PLANA


URBING

89


URBING

90

3.4. RJEŠENJE HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA O OVLAŠTENJU


URBING

91


URBING

92


URBING

93


URBING

94

GRAFIČKI DIO PLANA


URBING

95


URBING

96

Sadržaj

0. POSTOJEĆE STANJE mj. 1:2000

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA mj. 1:2000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – PROMET mj. 1:2000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETIKA mj. 1:2000

2.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODOOPSKRBA I ODVODNJA mj. 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj. 1:2000

4. UVJETI GRADNJE mj. 1:2000

4.1. PARCELACIJA mj. 1:2000

grad rovinj-rovigno urbanistiČki plan ureĐenja … · 2017. 11. 10. · grad rovinj-rovigno...

Documents