gospodarstvo uvoz i izvoz

VISOKA KOLA Centar za poslovne studijeKiseljak

KAROLINA STANKOVI IVICA KARIMOVI ANDREJ ETKA

UVOZ I IZVOZ

SEMINARSKI RAD

Kiseljak 2012


UVOZ I IZVOZ

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mentor:

Gospodarstvo doc.dr. Fuad Bajraktarevi

Studenti:

Karolina Stankovi Ivica Karimovi Andrej etka Smjer: Menadment

Kiseljak, 2012

3


S a d r a j:

Sadraj...........................................................................................................3 UVOD.........................................................................................................4-6 Znaajni faktori vanjske politike.............................................................7-8 Vanost uvoza i izvoza..............................................................................8-9 Uvoz................................................................................................................9 Izvoz..............................................................................................................10 Uvoz i izvoz u BiH i njegov utjecaj na ukupnu ekonomiju drave....11-12 Zakljuak .....................................................................................................13 Literatura......................................................................................................14

4


UVOD Vanjskotrgovinsko poslovanje predstavlja, komunikaciju sa vanjskim svijetom, odnosno prekogranini promet roba i usluga. Za svaku zemlju je jako bitan moment odnosa sa inozemstvom, kao vrlo znaajan dio ekonomske aktivnosti svake zemlje.U suvremenom svijetu nijedna zemlja bezobzira na svoje razvojne potencijale i uvijete nije sama sebi dovoljna, posebno ne u ekonomiji i ekonomskom razvoju. Zbog toga kaemo da su sve zemlje ekonomski upuene jedna na drugu, odnosno u stanju su meusobne uvjetovanosti i zavisnosti. Priroda ekonomskog ivota i ekonomske aktivnosti rui sve prepreke pa ak i meudravne granice i to i onda kada su one razdvojene politikim ili nekim drugim iniocima. Suvremena ekonomska teorija i praksa, meunarodnim ekonomskim odnosima i vanjskotrgovinskom poslovanju pridaju posebnu panju i znaaj.U osnovi toga to je ekonomski interesi drava i njihova ekonomija. Iz meunarodnog ekonomskog okruenja dolaze brojni utjecaji koji su od naroitog znaaja za privredni razvoj i tekuu ekonomsku stabilnost svake zemlje. Moemo rei da u osnovi meunarodnih ekonomskih odnosa stoje tri razloga zbog kojih zemlje pojedinano uestvuju u njima.- Razlike u uvjetima proizvodnje meu zemljama i podrujima svijeta.- Opadajui trokovi proizvodnje.- Razliitost u ukusima-vea ponuda na tritu i potpunije zadovoljavanje potreba. Zbog toga svaka zemlja nastoji da u svojoj vanjskotrgovinskoj aktivnosti iskoristi komparativne prednosti koje ima u proizvodnji odreenih proizvoda i usluga u odnosu na druge zemlje sa kojima odrava ekonomske odnose. Te prednosti se izraavaju kao koritenje vlastitih povoljnih uvjeta za njihovu proizvodnju, nii trokovi proizvodnje, bolju kvalitetu proizvoda, vii stupanj primjene tehnike i tehnologije.U krajnjem to omoguava vii nivo produktivnosti rada i doprinosi rastu dohotka. Sve zemlje suvremenog svijeta, manje ili vie ekonomski su upuene jedna na drugu, odnosno stoje u meusobnoj ekonomskoj zavisnosti i uvjetovanosti. Danas nema apsolutno autarhinih privreda koje bi same sebi bile dovoljne. Ni jedna dravna zajednica ne podmiruje svoje materijalne potrebe iskljuivo svojom proizvodnjom, dio tih potreba podmiruje uvozom materijalnih dobara iz drugih zemalja, a dio vlastite proizvodnje namijenjen je zadovoljavanju potreba u inostranstvu. Ako bi se upitali zato je to tako, moramo prije svega ukazati na brojne inioce koji konkretnije obrazlau nunost uspostavljanja i razvijanja ekonomskih odnosa sa inostranstvom svake zemlje posebno. Poznato je da su prirodna bogatstva kao to su energetski izvori, rudna i mineralna bogatstva, prirodni i klimatski uvjeti kao faktori proizvodnje, neravnomjerno rasporeeni u svijetu. Nijedna zemlja, ma koliko ona bila velika, ne raspolae u dovoljnim koliinama i u kvalitetu svim

5


tim uvjetima. Postoje zemlje koje imaju velike izvore nafte, ali ne i dovoljno pitke vode, zemlje koje imaju rude eljeza ali nemaju elektrine energije, postoje zemlje koje imaju povoljne uvjete za proizvodnju industrijskih ali ne i poljoprivrednih proizvoda i obrnuto, klimatski uvjeti diktiraju mogunosti i strukturu poljoprivredne proizvodnje ali i strukturu potronje. Ako bi svaka zemlja pojedinano zasnivala svoju proizvodnju samo na vlastitim prirodnim uvjetima i izvorima, onda bi struktura te proizvodnje bila vrlo siromana, ekonomski vrlo neracionalna a proizvodnja mnogih proizvoda nemogua. Meutim, zahvaljujui vanjskoj trgovini dolazi do prevazilaenja neravnomjernosti u rasporedu prirodnih bogatstava i uvjeta, kao inioca razvoja proizvodnje. Zemlje koje nemaju svoje izvore nafte uvozom iz drugih zemalja podmiruju potrebe za njom, isto to ine zemlje koje nemaju prirodnih bogatstava u eljezu, obojenim metalima, mineralnim sirovinama i dr. Zahvaljujui vanjskoj trgovini i meunarodnoj razmjeni ponuda poljoprivrednih proizvoda gotovo je ista u svim zemljama svijeta bez obzira na postojanje velikih prirodnih i klimatskih razlika koje opredjeljuju mogunosti proizvodnje pojedinih poljoprivrednih proizvoda u tim zemljama pojedinano.Tako, na primjer, tropsko voe i povre danas se gotovo podjednako nalazi na tritima poljoprivrednih proizvoda zemalja u kojima se ono gaji kao i zemljama gdje ne postoje prirodni uvjeti za njihovu proizvodnju. Meunarodni ekonomski odnosi i, posebno, vanjska trgovina dovode do ubrzanja naunog i tehniko-tehnolokog razvoja u svjetskim razmjerima i svakoj zemlji posebno. Inovacije u nauci, tehnici, i tehnologiji danas se brzo ire svijetom ime se prevazilazi neravnomjernost u tehniko-tehnolokom napretku.Na taj nain se doprinosi ubrzanju razvoja proizvodnje ali i potronje u svijetu.Taj proces ima naroit znaaj za one zemlje koje nisu u stanju da same razvijaju nauku i nauna istraivanja kao pretpostavke razvoja svoje proizvodnje. Vanjska trgovina i uope meunarodni ekonomski odnosi, prenose znanja iz jednog u druge dijelove svijeta koja su sadrana u novim mainama, proizvodnoj opremi, proizvodima namijenjenim zadovoljavanju razliitih potreba i na druge naine.Te njihove funkcije ine meunarodne ekonomske odnose veoma znaajnim faktorom tehniko-tehnolokog progresa u svijetu. Kako e se privreda jedne zemlje razvijati u velikoj mjeri zavisi od veliine njenog unutranjeg trita.U zavisnosti od njega vri se dimenzioniranje i strukturiranje domae proizvodnje na globalnom makroekonomskom planu kao i optimiziranje proizvodnih i drugih kapaciteta za proizvodnju pojedinanih proizvoda na mikroekonomskom nivou. Bez vanjske trgovine u mnogim zemljama ne bi bilo ekonomski racionalno organizirati proizvodnju onih proizvoda ija se racionalnost postie njihovom masovnom i velikoserijskom proizvodnjom ili za iju proizvodnju je potreban veliki kapital.U svim tim sluajevima veliina ili bolje rei malo unutranje trite, javlja se kao limitirajui faktor razvoja proizvodnje u malim zemljama. Ali u uvjetima razvijene vanjske trgovine mogue je i u malim zemljama dimenzionirati obim proizvodnje i strukturirati je prema zahtjevima ne samo vlastitog domaeg, ve i meunarodnog trita.

6


Time se produbljuje proces specijalizacije i meunarodne podjele rada, a sve to ima pozitivan utjecaj na rast i razvoj proizvodnje u svakoj zemlji pojedinano i u svjetskim razmjerima.

7


Znaajni faktori vanjske politike: U svim zemljama obino tri vrste faktora ureuju vanjsku trgovinu. To su sljedei faktori: -Dravna tijela od kojih posebnu ulogu ima ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu, koje u suradnji sa ministarstvom financija te sa ostalim ministarstvima predlae mjere vanjskotrgovinske politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje vanjske trgovine. -Druga vrsta su posebne misije, ustanove i asocijacije ili zajednice ija je zadaa unapreivanje vanjske trgovine, analiziranje meunarodne trgovine,utvrivanje rezultata poduzetih mjera za poboljanje poloaja zemlje na svjetskom tritu. -Trea vrsta ine trgovaka drutva koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga. To su najmasovnija grupa u koju spadaju proizvoai ili potroai roba ili davatelji razliitih usluga u vanjskoj trgovini, koji izvoz i uvoz robe i usluga mogu obavljati neposredno ili vanjskotrgovinske poslove obavljaju posredstvom raznih vanjskotrgovinskih posrednika. Specijalizirana vanjskotrgovinska poduzea bave se iskljuivo djelatnou vanjskotrgovinskog prometa i njihova je zadaa posredovanje izmeu proizvoaa i potroaa robe, odnosno davatelja usluga i korisnika raznih privrednih usluga. Zavisno o poslovnoj strategiji takvih vanjskotrgovinskih poduzea i njihovoj financijskoj snazi, vanjskotrgovinske poslove mogu obavljati na sljedee naine: - u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga - u ime i za raun drugoga - u svoje ime i za svoj raun Radi lakeg snalaenja u poslovanju sa inostranstvom vano je znati ko je ko u vanjskoj trgovini i kojim se poslovima bavi, odnosno, koja mu je funkcija u odvijanju i kontroli vanjskotrgovinskog prometa. Stoga je najlake zapamtiti funkcionalnu podjelu uesnika u vanjskoj trgovini i to: Vanjskotrgovinska poduzea - nositelji vanjskotrgovinskih poslovnih transakcija. To su izvoznici i uvoznici robe ili privrednih usluga poslovni partneri iz razliitih zemalja koje ulaze u ugovorni odnos, potpisuju sva prava i obaveze iz takvog ugovornog odnosa i snose poslovnu i zakonsku odgovornost za uredno i zakonito izvravanje vanjskotrgovinskog posla.

8

VISOKA KOLA Centar za poslovne studijeKiseljakUsluna poduzea koja prate izvrenje vanjskotrgovinskih poslovnih transakcija pruajui razliite vrste proizvodnih i neproizvodnih usluga.- Dravna tijela i institucije. U dravna tijela ubrajamo Vladu odreene drave sa najvanijim ministarstvima u ijoj su nadlenosti vanjska trgovina i sve ukupni ekonomski odnosi zemlje s inostranstvom i to: Ministarstvo privrede, Ministarstvo financija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova i dr. Tako je Zakonom o trgovini predvieno da djelatnost trgovine moe obavljati pravna i fizika osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti, a trgovaka je djelatnost kupovina i prodaja robe te trgovako posredovanje na domaem i inostranom tritu. Vanjska trgovina je kupovina i prodaja robe na veliko na inostranom tritu. Da bi neka osoba stekla status trgovca, ona mora biti u sudskom registru registrirana za obavljanje jedne ili vie djelatnosti veletrgovine koje namjerava obavljati. Prema spomenutom Zakonu trgovac je pravna ili fizika osoba koja obavlja trgovaku djelatnost. Izvoznik je trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirana djelatnosti izvozi robu iz zemlje, a uvoznik je trgovac te druga pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirana djelatnosti uvozi robu u zemlju.

Vanost uvoza i izvoza Postoje mnogi razlozi zato je svaka zemlja zainteresirana za ukljuivanje u meunarodnu razmjenu. Najvaniji je taj, to razvoj drutvenih proizvodnih snaga izaziva specijalizaciju proizvodnje i proizvodnju robe u velikim koliinama pa trite postaje preusko za njihov plasman. Zbog toga je potrebno pronalaziti nova trita, to se postie izvozom roba. Osim toga, izvozom se ostvaruju devizna sredstva, koja mogu posluiti za uvoz deficitarnih roba ili proizvoda koji se u vlastitoj zemlji ne proizvode radi zadovoljavanja potranje u zemlji. Uvozom se moe zadovoljavati potranja za reprodukcijskim materijalom, strojevima, aparatima, ureajima i raznovrsnim gotovim proizvodima proizvodne ili osobne potronje. Vanjska trgovina, prema tome, svojim radom usklauje materijalni sistem drutvenog proizvoda s potrebama potronje zemlje. Ako neka zemlja raspolae vikom energije, sirovina i drugih prirodnih bogatstava te ako postie odgovarajue cijene i druge uvjete prodaje na meunarodnom tritu, logino je da e vikove nastojati prodati po najpovoljnijim moguim uvjetima na stranom tritu. Za razliku od izvoza, uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaeg stanovnitva i domae privrede robom i uslugama kojih na domaem tritu uope nema ili ih nema u dovoljnim koliinama. Te se potrebe podmiruju kupovinom, odnosno uvozom tih proizvoda i poljoprivrednih usluga iz drugih zemalja, vodei rauna da se uvozne transakcije obave na najekonominiji nain, da se te kupovine obave pod najpovoljnijim uvjetima i sa to manje ulaganja deviznih sredstava potrebnih za plaanje

9


takvih uvoznih transakcija. Sa stajalita zemlje uvoz se javlja kao ekonomska nunost u svrhu ostvarivanja ciljeva ukupnog privrednog razvoja te osiguranja ravnomjerne javne, proizvodne i iroke potronje. Uvoz je, sa stajalita drave, vaan inilac u ostvarivanju ciljeva dugorone ekonomske politike zemlje, njenog razvitka, te zatite interesa domae privrede i stanovnitva.Trgovaka e poduzea uvoziti samo onda ako im se uvoz isplati. Dakle, trgovako e poduzee uvoziti sve vrste roba i usluga ijim se uvozom moe ostvariti cilj poslovanja. Proizvoaka poduzea uvoze onda kada potrebnu robu ne mogu nabaviti na domaem tritu ili je uvozna roba jeftinija i kvalitetnija od istovrsne ili sline domae robe. U vezi s izvozom i uvozom vani su pojmovi - trgovaki i platni bilans zemlje. Trgovaki bilans je odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko razdoblje, obino za jednu godinu. Ona moe biti aktivna ako je vrijednost uvoza vea od izvoza, a pasivna ako je vrijednost uvoza manja od izvoza. Uravnoteenost trgovakog bilansa postoji onda kad su vrijednost uvoza i izvoza izjednaene. Platni bilans je prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvu. Ona moe biti aktivna ako je novano primanje vee od izdavanja, pasivna ako je izdavanje novaca vee od primanja i uravnoteena ako se primanje novca izjednaava i izvrenim izdavanjem.

Uvoz Uvoz znai kupovinu robe i usluga u inostranstvu i plaanje uvezene robe ili obavljene usluge inostranim proizvoaima, odnosno davaocima usluga. Uvozom se osigurava nabavka robe ili usluga koje se ne proizvode, odnosno ne mogu se osigurati u okviru nacionalne privrede. Uvoz omoguava i nabavku neke robe ili usluge po jeftinijoj cijeni od one po kojoj bi se takva roba ili usluga mogla nabaviti na domaem tritu. -Uesnici uvoza Uobiajeni uesnici u izvrenju uvoznog posla gdje se u ulozi nosioca pojavljuje uvoznik su: uvoznik, inostrani proizvoa, domai kupac, krajnji korisnik robe koja se uvozi i ostali uesnici, inostrani agent, ovlatena banka u zemlji, inostrana poslovna banka, meunarodni otpremnik-pediter, osiguravajue drutvo, poduzee za meunarodni prijevoz robe, ostala usluna poduzea, ovlateno poduzee za ugovornu kotntrolu kvaliteta i kvantiteta robe

10


Izvoz Izvoz znai prodaju robe iz odreene zemlje inostranstvu, ime se pribavljaju potrebna devizna sredstva za plaanje uvoza i drugih deviznih obaveza prema inozemstvu. Izvoz se ubraja u redovne vanjskotrgovinske poslove kod kojih se prodavatelj nalazi u zemlji, a kupac u inostranstvu. Dakle, izvoz obuhvata prodaju robe od strane domaeg rezidenta inostranom kupcu,tj. Roba izlazi iz domaeg carinskog podruja u carinsko podruje kupca i naplauje se ugovorenim devizama.

- Uesnici izvoza Uobiajeni uesnici u izvrenju izvoznog posla su:izvoznik, domai proizvoa, inostrani kupac, inostrani agent posrednik, akreditivna banka, avizirajua banka, pediter, poduzee za meunarodni prijevoz robe, izdavanje potvrde o porijeklu robe, devizna kontrola.

11


Uvoz i izvoz u BiH i njegov utjecaj na ukupnu ekonomiju drave U mjesecu januaru 2011.godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 619 miliona KM, to je za 46,9% vie u odnosu na januar prole godine, dok je uvoz iznosio 951 milion KM, to je za 31,8 % vie nego u istom mjesecu 2010.godine. U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovake robne razmjene u BiH u promatranom mjesecu, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 65 %, dok je vanjskotrgovaki robni deficit iznosio 333 miliona KM. U januaru 2011.godine, najvie se izvozilo u Njemaku i Hrvatsku, to zajedno ini 192 miliona KM, odnosno 31,1, % od ukupno ostvarenog izvoza. U istom mjesecu, najvie se uvozilo iz Hrvatske i Rusije to zajedno ini 266 miliona KM, odnosno 28 % od ukupno ostvarenog uvoza. Prema projekcijama DEP-a tijekom 2011.godine oekivano poveanje stope rasta izvoza od 15 % nominalno, odnosno 10,3 % realno, industrijske proizvodnje za oko 7 % u odnosu na prethodnu godinu, jo uvijek nije do kraja realizirano. Period 2012-2014 bi trebao obiljeiti povratak BH ekonomije na raniji trend realnog rasta, sa stopama iznad 5 %. Ponovno jaanje BH vanjske trgovine i inostranih priliva kapitala uslijed znatno bolje situacije na globalnim financijskim tritima bi trebalo dovesti do jaeg intenziviranja ekonomske aktivnosti u usporedbi sa ranijim godinama. To znai, intenzivnije poveanje proizvodnje i zaposlenosti tijekom 2012-2014 godine, koje bi trebalo rezultirati rastom dohodaka poduzea i domainstava s jedne i rastom javnih prihoda po osnovu vanjske trgovine i domae potronje s druge strane.

12


Vei dohoci i javni prihodi bi na kraju trebali uzrokovati oporavak privatne i javne potronje i investicija. U periodu od 2012-2014.godine moe se oekivati snaan rast industrijske proizvodnje u BiH. Oekuje se intenziviranje radova na izgradnji i poetak proizvodnje u nekim energetskim postrojenjima (termoelektrane i hidroelektrane), koji e poveati elektroenergetski bilans BiH za 25 %. Oekivati je da BiH postane regionalni lider u izvozu elektrine energije u navedenom periodu. Prema projekcijama DEP-a u periodu 2012-2014 oekuje se poveanje izvoza elektrine energije s godinjim stopama rasta od preko 20 %. Ako se ovome doda finaliziranje integralne proizvodnje u metalnoj industriji za oekivati je da bi se godinja stopa rasta indeksa industrijske proizvodnje mogla kretati 107-109. Oekuje se da e u periodu 2012-2014 inflacija u BiH iznositi 1,7 % u 2012 , 1,5 % u 2013 i 1,8 % u 2014. Period 2012-2014 e obiljeiti neto snaniji privredni rast u BiH ( vea investicijska ulaganja i obim proizvodnje u preraivakoj industriji), to e se pozitivno odraziti na trite rada u BiH i biti akcelerator rasta broja zaposlenih kao i neto breg rasta plaa kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

13


Zakljuak Vanjskom trgovinom, konkretnije uvozom i izvozom roba i usluga, utie se na reguliranje odnosa ponude i tranje na domaem tritu. Uvozom se poveava obim ponude roba na tom tritu, odnosno mijenja struktura te ponude i usklauje se sa zahtjevima tranje. Na drugoj strani, izvozom roba i usluga smanjuje se njihova pojedinana ponuda na tritu. Izvozom se omoguava rast njihove proizvodnje iznad nivoa potreba domaeg trita. Putem vanjskotrgovinske razmjene vikovi jednih proizvoda pretvaraju se u one proizvode kojih nema dovoljno na domaem tritu, to je znaajno sa stanovita zadovoljavanja potreba drutva, ali i stabilnosti tekuih ekonomskih kretanja. Odsustvo inostrane robe sa domaeg trita dovodi do monopola domaih proizvoaa na njemu i raa itav niz ekonomskih neracionalnosti kako na tritu tako i u proizvodnji i potronji. Razvoj meunarodnih ekonomskih odnosa uvjetovao je rastui znaaj meunarodne podjele rada u kojoj, sa manje ili vie uspjeha, uestvuju sve zemlje svijeta. Sutina te podjele rada jeste u tome da se svaka zemlja specijalizira za proizvodnju onih proizvoda za koje ima najpovoljnije ekonomske i druge uvjete i da se sa tim proizvodima izlazi na meunarodno trite.U toj proizvodnji ona ostvaruje u svjetskim razmjerima nad prosjenu produktivnost rada, niske trokove proizvodnje,brz tehniko-tehnoloki razvoj proizvoda i dr.

14


Literatura:

-Monetarne i javne finansije, Banja Luka 2008 -Vanjska trgovina, kako poslovati sa inozemstvom, Zagreb, 2001 -Internet stranice

gospodarstvo uvoz i izvoz

Documents