godiŠnje izvjeŠĆe za pedagoŠku godinu 2014./15. · slikovnu abecedu, igre za prepoznavanje...
TRANSCRIPT
DJEČJI VRTIĆ „ ČAVLIĆ''
Čavja 49
51 219 ČAVLE
GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA PEDAGOŠKU GODINU
2014./15.
Lipanj , 2015. godine
SADRŽAJ
1. UVOD_______________________________________________________ 3
2. USTROJ RADA _______________________________________________ 4
3. MATERIJALNI UVJETI RADA _________________________________ 7
4. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ___________ 12
5. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD _________________________________ 13
6. RAD U PROGRAMU PREDŠKOLE _______________________________ 21
7. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U VRTIĆU ____________________ 22
8. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA ______________________ 23
9. SURADNJA S RODITELJIMA ___________________________________ 26
10. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA _______________________ 29
11. VREDNOVANJE REALIZACIJE PROGRAMA_____________________ 31
12. IZVIJEŠĆE PEDAGOGINJE O OBAVLJENIM POSLOVIMA _________ 32
3
1. UVOD
Godišnje izviješće o radu u DV ,,Čavlić'' dokument je nastao kao produkt sukonstrukcije
i timskog promišljanja svih odgajateljica, ravnateljice i pedagoginje vrtića. Forma upitnika za
odgajatelje koristila se i ove godine ali u prilagođenoj, poboljšanoj, verziji kako bi pružila što
autentičnije i relevantnije podatke potrebne za sačinjavanje izviješća.
Odgojno- obrazovni rad se u ovoj pedagoškoj godini odvijao u standardno otežanim
uvjetima, a oni su se očitovali u velikom broju upisane djece (103 dijete) u četiri odgojne
skupine. Radna atmosfera, planiranje i realiziranje planiranog bili su u velikoj mjeri u znaku
iščekivanja otvaranja novog, većeg objekta i opsežnim pripremama za isto. U zimskim
mjesecima se obavio upis djece u taj objekt koji se ponovio na proljeće jer nije došlo do
njegovog otvaranja u planiranim rokovima. Prethodilo mu je sačinjavanje i usvajanje novog
Pravilnika o upisima te su u skladu s njim upisnu proceduru u V mjesecu 2015. prošla ne samo
nova, već i djeca koja su tekuće godine bila korisnici naših usluga.
Specifičnost ove pedagoške godine je veliki broj dokumenata koji su se morali uskladiti s
novom zakonskom regulativom i predstojećom kurikularnom reformom. Tako se morao sačiniti
novi Plan i program predškole, novi Program DV ,,Čavlić'', Plan kraćeg programa likovne
radionice i potpuno novi dokument − Plan i program rada s djecom jasličke dobi. Svi oni, osim
Plana i programa vrtića podvrgnuti su procesu verifikacije od strane nadležnih tijela. S obzirom
na otvaranje novog objekta vrtića bilo je potrebno načiniti i promjene u odgovarajućim
zakonskim aktima vrtića.
4
2. USTROJ RADA
Ova pedagoška godina bila je specifična po nekim segmentima kao što su duža bolovanja u
skupini Leptirića, kašnjenje s početkom odvijanja obveznog programa predškole zbog probijanja
rokova izgradnje i otvaranja novog objekta vrtića i promjenama voditeljica kraćeg programa
učenja engleskog jezika pa potom i termina njegovog organiziranja.
Veći broj izostanaka odgajateljica zbog bolovanja značio je potrebu preusmjeravanja treće
odgajateljice iz starije skupine u skupine s nedovoljnim brojem odgajatelja, što je dodatno
otežalo rad u našoj najvećoj vrtićkoj skupini i od odgajatelja zahtijevao iznimno veliki napor da
se ne naruši dinamika rada i realiziranje planiranih sadržaja. Teška je bila zadaća kontinuiteta i u
skupini Leptirića koja je zbog ozbiljne i dugotrajne bolesti jedne od odgajateljica imala samo
jednog ''stabilnog'' nositelja odgojno-obrazovnog procesa. Ista osoba je u isto vrijeme imala
obvezu mentoriranja pripravnice koju smo od 1. XII primili u program stručnog osposobljavanja
i pripreme za polaganje stručnog ispita.
U stariju skupinu bilo je upisano 31 dijete predškolske dobi ( s tri odgajateljice ), uz
uvažavanje zakonskih obveza ustanove prema djeci školskim obveznicima. Odluka komisije i
nadležnih tijela prilikom upisa bila je da se pričeka s prijemom mlađe djece jasličke dobi jer se
očekivao početak rada velikog objekta u kojem su bile predviđene i skupine za djecu rane dobi.
Za potrebe rada u ovom programu po prvi put sačinjen je i verificiran program rada.
Program predškole započeo je 15.III 2015. godine i trajao je do kraja svibnja da bi se, zbog
veoma teških organizacijskih problema, realizirao zakonski minimum od 150 sati ovog, od
tekuće pedagoške godine, obveznog programa. Pohađalo ga je 32 djece.
Reguliranje radnih obveza u ovoj pedagoškoj godini odvijalo se prema pravilima
dogovorenim prošle pedagoške godine. Nakon 5,5 sati neposrednog rada odgajateljice su imale
dnevno dodatnih jedan sat za godišnjim planom predviđene aktivnosti planiranja, bilježenja i
izrade razvojnih mapa. Kako bismo pratili dinamiku aktivnosti i imali što objektivniji uvid u
način na koji se obavljaju planirane zadaće odgajateljice bilježe sadržaje realizirane u tom
vremenu na listu dnevnog bilježenja rada koja sadržava i neke dodatne podatke o radnim
aktivnostima i stručnom usavršavanju odgajatelja. Odgajateljice u podružnici koje nemaju
5
prostornih uvjeta za odvajanje iz skupine radi obavljanja ovakvih poslova su neke od njih
obavljale kod kuće.
U izviješćima odgajateljica navodi se da je jutarnji termin odvijanja kraćeg programa učenja
engleskog jezika prikladniji za većinu djece, da on više odgovara njihovom ritmu te se o tome
treba voditi računa prilikom organiziranja ovog i sličnih programa u novoj pedagoškoj godini.
Svjesni smo objektivnih prostornih ograničenja matičnog objekta i prevelikog broja upisane
djece koji sprječavaju uvođenje nekih značajnijih izmjena u ustroj rada. Tim su veći odgovornost
i izazov prilikom ustroja rada ustanove u znatno povoljnijim prostorno- materijalnim uvjetima.
Period postupne adaptacije novoprimljene mlađe djece tijekom rujna ponovno se pokazao
dobrom praksom pa smo je ponovili i ove godine. Glazba je bila odličan medij koji je djeci
olakšavao prolazak kroz ovo teško razdoblje odvajanja od roditelja. Prilagodba djece rane dobi
na vrtić trajala je relativno kratak period pa se vrlo brzo iz te faze rada moglo preći na
''ozbiljnije'' odgojno-obrazovne zadatke. Razdoblje prilagodbe u podružnici proteklo je bez
ikakvih problema s obzirom da je bilo samo troje novoupisane djece.
Nepostojanje vrtićke dvorane je i ove godine ublažen terminom koji smo tijekom nekoliko
zimskih mjeseci imali na raspolaganju u obližnjoj dvorani u Čavlima. Kako financiranje odlaska
u dvoranu isključivo ide na teret vrtića procijenili smo da je daleko povoljnije ponovno iskoristiti
ovu opciju i osigurati da sva djeca idu znatno češće vježbati, što ne bismo mogli postići kada bi
se isto pokušalo ostvariti u dvorani u Mavrincima. Maksimalno je iskorišteno školsko igralište,
vanjski prostor vrtića i površine koje su nam na raspolaganju u lokalnoj zajednici.
Fleksibilan način uzimanja obroka je nastavljen u svim skupinama matičnog objekta.
I ove je pedagoške godine savjetovalište u vrtiću (svake prve srijede u mjesecu od 15.00-
17.30 ) bilo ponuđeno roditeljima koji su imali potrebu za stručnim konsultacijama.
18.VI prije podne obilježen je Dan vrtića u novom objektu. Tada su nas mogla posjetiti djeca
koja ne pohađaju vrtić skupa s roditeljima i vidjeti što se sve u njemu događa te su bila u prilici
sudjelovati u organiziranima aktivnostima. Dobro je bila posjećena i završna svečanost koju su
organizirale odgajateljice starije skupine. Tom prigodom su se, uz prigodne natjecateljske igre
djece i roditelja, oprostile od onih koji odlaze u školu.
6
Početak rada novog vrtića znači povećanje broja skupina i to sa 4 vrtićke koliko smo imali do
sada na 7 vrtićkih i 6 jasličkih. Stoga je potrebno izvršiti prijem novih djelatnika ( 17 odgajatelja
i 1 zdravstvene voditeljice, administratora i domara) i dogovoriti pravila rada i ponašanja koja će
vrijediti u svim objektima, za sve djelatnike i korisnike naših usluga.
7
3. MATERIJALNI UVJETI RADA
Kada govorimo o materijalnim uvjetima rada u postojećim objektima nije bilo suštinskih
promjena u odnosu na protekle godine osim u mogućnosti korištenja vanjskog prostora ispred
objekta novog vrtića u rano proljeće. Izraženo je zadovoljstvo postojećim stanjem materijalnih
uvjeta i nada da će tako ostati u novim okolnostima. Svi se nadaju da će sada, kada imamo
znatno veće prostorne uvjete, biti moguće ispuniti predviđene pedagoške standarde i da ćemo
tako otići još jedan korak dalje u kvalitetnoj praksi.
Vanjski prostor oko zgrade u kojoj je smještena podružnica nije adekvatan zbog opasnosti
koju predstavlja visina zida oko povijesnog zdanja i nepregledna i nesigurna prometnica pa je za
siguran boravak djece na otvorenom korištenje prostora oko Sokolane za sada jednino rješenje.
Prošlogodišnji pokušaj uprave vrtića, Čakavske katedre i uprave OŠ Čavle da se nadležnim
službama ukaže na opasnost koja prijeti od ruševne građevine uz prometnicu nije ni ove godine
urodio plodom.
Potrošni materijal je kontinuirano i pravovremeno osiguran. Bilo ga je dovoljno i po kvaliteti
je zadovoljavao potrebe kako djece tako i odgajatelja. Za opskrbu materijalima uspješno je
brinula ravnateljica vrtića, a odgajateljice su djeci nudile obilje neoblikovanog materijala, od
kojeg su jedan dio donijeli pojedini roditelji.
Opremanje prostora kuhinja po novim standardima omogućilo je serviranje obroka u
maksimalno povoljnim higijenskim uvjetima i prema trenutno važećim standardima. Nastavljena
je već tradicionalno dobra suradnja s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo. Za djecu PŠ Čavle
organizirano je pripremanje svakodnevnog doručka kao dio dodatne ponude naše ustanove.
Imajući na umu da se već duže vrijeme u krugovima struke prostor promatra kao 'treći
odgajatelj' i ove godine je rad usmjeren na koncipiranje poticajnog okruženje u vrtiću s ciljem
osiguranja cjelovitog razvoja djeteta.
Ulazni i prostor ispred matičnog vrtića kontinuirano je iskorišten cijele godine za:
• dječju igru
• imitativne igre
8
• istraživački centar- praćenje rasta biljaka
• mjesto sadnje cvijeća i promatranja njenog rasta
• izložbeni prostor
• za obilježavanje blagdana
• izložbu dječjih radova, izjava i fotografija
• grupne aktivnosti za vrijeme popodnevnog odmora
• aktivnosti izgradnje i igre s dvorcima i sličnim građevinama
• plakat praćenja izgradnje novog vrtića
• centar likovnog izražavanja
• mjesto gdje stoji naš Elmer i dokumentacija o njegovom nastanku
U dijelu garderobnog prostora na ulazu u vrtić nalazili su se centri maškaranja, centar
početnog čitanja, pisanja i matematike. Povremeno su se u njemu organizirale društvene igre ili
su u njega djeca prenosila dio svojih aktivnosti iz građevnog centra. U ranim popodnevnim
satima djeca predškolci ne spavači rješavali su tu, u malim grupama, svoje zadatke kao dio
programa pripreme za školu.
U svrhu cjelovitog prokaza ovog segmenta odgojno-obrazovnog rada odgajateljica potrebno
je navesti da su se u prostoru vrtića djeci na raspolaganju bili sljedeći kutići i centri aktivnosti:
Grad Grobnik:
• autobus br. 20 i garaža
• frizerski salon
• centar građenja- stolarska radionica
• centar početnog čitanja i pisanja
• naša mala knjižnica
• kutić za osamljivanje
• centar – grobnička konoba (u kojem su se pravila i upoznavala autohtona jela )
• matematički centar
• likovni centar
• malo kazalište
• obiteljsko-scenski
• edukativni centar: zanimanja na Grobniku i običaji našeg kraja
9
• stolno-manipulativni centar
Matični objekt je nudio djeci :
- centar početnog čitanja i pisanja
- obiteljski centar
- prometni centar
- frizerski centar i centar za uljepšavanje
- stolno-manipulativni centar
- kutić antropometrijskog mjerenja
- likovni centar
- malo kazalište
- stolarski centar
- malu tiskaru (slova abecede)
- centar sadnje i sijanja biljaka
- stolno-manipulativni centar
- građevni centar
- centar davne prošlosti - doba vila, prinčeva , zmajeva i raznih mitskih bića
- jesenski kutić
- mašakarani kutić
- istraživački centar (kukci, magneti; osnove geografije : Zemlja, spojene posude – voda i
vodovod; pročišćavanje vode; mali herbarij − biljke koje poznajemo)
- kutić obiteljskih kultura djece starije skupine− naš Elmer
U svojim izviješćima odgajateljice navode koje su sve poticaje izradile skupa s djecom ili
samostalno. Kako bi centri aktivnosti bili privlačni djeci i potakli njihovu uključenost.
sadržavali su niz osmišljenih i izrađenih originalnih elemenata: tertris, labirint, križaljku,
slikovnu abecedu, igre za prepoznavanje geometrijskih likova; mali vodovodni sustav fliper,
razne stolne igre, poticaje za vanjski prostor- golf, rekete i različite vrste hvataljki, drvo pravila
skupine, voće i povrće, pokrivaljke i nizalice kojima se potiču predmatematičke vještine, ginjol i
štapne lutke, poligon za odvijanje prometa, garažu, memory slova abecede i životinje, šuškalice
s različitim punjenjima, kolijevku, dijelove opreme za obiteljske centre, automobile od
10
neoblikovanog materijala, lopte i loptice od čarapa, a u Gradu Grobniku odgajateljice su izradile
poticaje za aktivnosti poput: elemenata knjižnice, garažu, autobus br. 20, slagalice ( po veličini,
broju i obliku), poticaje za uvježbavanje fine motorike kroz različite vrste kopčanja i provlačenja
vezica), slikopriče, dvorac, scenske lutke, šternu, različite elemente grobničke konobe, sustav za
bilježenje dolaska djeteta u vrtić, malo kazalište i sl.
Kako bismo osigurali da se ostvari prioritetni cilj odgojno-obrazovnog rada koji je izražen
kroz ostvarenu dobrobit za svako dijete neophodno je pratiti i slijediti njihov interes. Tako je
ljubav prema pričama i glumi rezultirao osmišljavanjem veoma lijepog centra knjižnice u
podružnici, kutića za igru s dvorcima, princezama, zmajevima i mitskim bićima, prometnog
centra s pravim velikim autobusom, garažom, pistama i sl. Tu su bili i bogati centri početnog
čitanja i pisanja, malo kazalište u kojima su djeca sama osmišljavala predstave, izrađivala lutke i
glumila, kutići za istraživanje jeseni, njenih plodova, kutić za kuhanje, centar upoznavanja i igre
sa životinjama, kutić sportova, prometnice i prometala, životinje i njihove nastambe i sl.
Kao i do sad roditelji su se uključivali u pripreme za aktivnosti uglavnom donirajući potreban
neoblikovani materijal raznih vrsta, izradili su neke lutke za kazalište, pomogli u izradi kostima
za priredbu, izrađivali su ukrase za Božić i Uskrs, donirali su knjige i igračke, a jedan otac čije
dijete pohađa skupinu Ribica pričao je poznate priče na čakavštini i djecu poučio osnovama igre
šah, drugi je popravio neke od pokvarenih uređaja, otac djeteta iz Fijolica nam je napravio
postolje za volan u autobusu i popravljao namještaj u sobi i sl. Dobivali smo redovito i kartone
velikog formata pogodne za izložbeni prostor, izradu raznih poticaja i centara aktivnosti.
Neki od centara formiranih tijekom godine zasnovani su na poznavanju kulturnog identiteta
sredine u kojoj vrtić djeluje: čitanje priča i pjesama na čakavštini; igra u grobničkoj oštariji-
kuhanje tradicionalnih jela našeg kraja; kutić maškara; upoznavanje prehrambenih navika i
zanimanja u obitelji; sijanje i sadnja biljaka poput onih u našim vrtovima; blagdane smo
obilježavali na tradicionalni način; u kutiću jesenskih plodova podsjetili smo se što nam sve raste
oko naših domova itd. Rad na njegovanju tradicije i govora kraja bio je u potpunosti usklađen s
preprukkama Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ( situacijsko
učenje jezika i kompetencije- kulturna svijest i izražavanje, komunikacija na materinskom
jeziku, komunikacija na stranim jezicima ).
Pored toga smo radili na afirmaciji obiteljske kulture djeteta. Svakodnevnim kontaktima s
djecom i roditeljima saznalo se nešto više o njihovoj kulturi, načinu života, njihovim domovima i
11
članovima obitelji te smo na temelju toga planirali aktivnosti u kojima su se djeca mogla
prepoznati. Na taj način se stvaralo i posebno ozračje u skupini. Od aktivnosti možemo navesti
posjet voćnjaku u susjedstvu; vodili smo razgovor o voću i povrću koje djeca jedu kod kuće, o
biljkama i životinjama koje imaju, o načinu na koji njihove obitelji provode slobodno vrijeme;
pričali smo o običajima, glazbi i plesovima u obiteljima; razmjenjivali smo recepte tijekom Dana
kruha; uspoređivali se po broju članova obitelji; razgovarali smo o zanimanjima roditelja;
istraživali na koga sličimo; priča za mene i o meni/ razvojne mape su se nastavile obogaćivati;
razgovarali smo o tome pomažemo li i kako svojoj obitelji u kuhinji i što jedemo kao i o tome
kako se slave blagdani u obitelji; roditelji su skupa s djecom sudjelovali u izradi Elmera skupine
Pčelice pri čemu im je zadatak bio u dodijeljeno polje slonića Elmera ucrtati i/ li napisati ono što
ih krasi kao obitelj ( višestrukost identiteta) i na taj način unijeti dio svoje obiteljske kulture u
sadržaje i aktivnosti koje smo ove godine nudili djeci. Slonić i pripadajuća dokumentacija o
aktivnostima koje su prethodile i slijedile nakon njegove izrade izloženi su na ulazu u vrtić kako
bi ih djeca mogla svakodnevno gledati, međusobno se uspoređivati i upoznavati.
Godina je obilježena nastavkom rada na praćenju i bilježenju učenja, razvoja i aktivnosti
djece i njihovom dokumentiranju. Čitav vrtićki prostor bio je pun fotografskih zapisa dječjih
aktivnosti, za što su izdvojena potrebna materijalna sredstva. Uz svaki zapis i/ili crtež nalaze se
dječje izjave i komentari. Nakon dvogodišnjeg praćenja izgradnje vrtića sve prikupljeno je našlo
svoje mjesto na nizu plakata pod zajedničkim nazivom Kako se gradio novi vrtić koji je također
izložen na ulaznom prostoru.
12
4 NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Briga za zdravlje djece i njihov tjelesni razvoj bila je od prioritetnog značaja i ove
pedagoške godine. Ukoliko pokušamo zanemariti ono na što već godinama ne možemo utjecati,
a to je veličina prostora u odnosu na broj djece, nije bilo elemenata koji su ozbiljnije ugrožavali
sigurnost i zdravlje djece.
Adaptacijski period je veoma uspješno i brzo okončan, pa je u vrtiću vladala opuštena
atmosfera pogodna za optimalan razvoj djece.
Ove godine, na zadovoljstvo djece i svih djelatnika, imamo novog pružatelja usluga
ceteringa. Kontrola ispravnosti, energetske vrijednosti i sastava spravljene hrane pokazala je da
se radi o izvrsnoj kvaliteti obroka. Za nas je to svakodnevno jasno vidljivo: djeca znatno bolje
jedu. Za djecu koja zbog vjerskih razloga ne jedu određenu hranu osigurana je alternativa.
Kad god su to vremenske prilike dozvoljavale djeca su boravila na svježem zraku, u igri na
igralištu, vježbajući na školskom poligonu ili u šetnji. Dvorana u Čavlima se zbog blizine i cijene
najma koristila za vježbanje tijekom zimskih mjeseci.
Na raspolaganju je bila dovoljna količina napitaka. Voće se svakodnevno jelo. Etapno
uzimanje doručka i ručka se pokazalo veoma dobrim ne samo u organizacijskom smislu već je to
postao način zadovoljavanja različitih individualnih potreba djece. Razina buke za vrijeme
obroka je svedena na minimum, povećana je samostalnost djece prilikom uzimanja obroka, a
djeca i odgajatelji ne moraju prekidati neku zanimljivu aktivnost da bi se točno u određeno
vrijeme vratila na zajednički obrok.
O čistoći svojih soba brinula su i djeca, te na ovaj način stjecala dobre životne navike.
Količina poticaja i centara aktivnosti otežavajući su faktor za održavanje prostora, pa je
sudjelovanje svih korisnika u njegovom održavanju, kao i promišljeno organiziranje preduvjet
čistoće i urednosti cjelokupnog objekta.
13
5 ODGOJNO- OBRAZOVNI RAD
Ovogodišnji programi rada usklađeni su, prema napucima Ministarstva sa sljedećim
zakonskim aktima: Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju ( Narodne novine, br 10/97,
107/07 i 94/13) , Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće
obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Nacionalnom okvirnom kurikulumu za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje (2015.), Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije
(2014.), svim relevantnim elementima Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i
naobrazbe koji su na snazi od 2014., Pravilnikom o sadržaju i trajanju programa predškole (
Narodne novine 107/2014.), Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i
evidencije o djeci u dječjem vrtiću („Narodne novine”, broj 83/01), Programskim usmjerenjem
odgoja i obrazovanja predškolske djece, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1991.
DV,,Čavlić'' je ustanova u kojoj je rad organiziran prema postavkama koncepcije Vrtić kao
dječja kuća pa je stoga temeljna zadaća je bila tijekom cijele godine osigurati nesmetano
korištenje svih vrtićkih prostora, slobodno, spontano druženje djece i odabir aktivnosti u skladu s
interesom i potrebama djece.
Osnovni cilj nam je bio cjelovit razvoj, odgoj i učenje svakog djeteta i razvoj njegovih
kompetencija. Pri tome se vodilo računa da se svakom djetetu osigura iskustvo autonomnog
ponašanja. Autonomija se nastojala ostvariti u procesima usmjerenim razvoju samostalnog
mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta, njegove neovisnosti, razvoja i korištenja sposobnosti
kritičkog mišljenja, jačanju samopouzdanja te racionalnog i odgovornog pristupa životu.
Nastojali smo osigurati uvjete za usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova, što je
prema članku 3 stavak 4 Državnog pedagoškog standarda i preporukama Vijeća EU-a i
Europskog parlamenta iz 2006. definirano kao potreba i obveza da se kod djece razvijaju ključne
kompetencija za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu. Cilj se pokušao ostvarivati
putem različitih oblika i načina učenja u kojima je dijete imalo ulogu aktivnog sudionika u
procesu vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju znanja i
iskustava− s naglaskom na igri koja je u ovoj dobi prirodan oblik učenja. Ključne kompetencije
14
na kojima smo radili su: komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima
( u našem slučaju radilo bi se i na grobničkoj čakavštini koja za mnogu djecu predstavlja ''drugi
jezik''), matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, u tehnologiji,
digitalna kompetenciju, kao i osposobljenost za procese učenja, za organizaciju vlastitog i tuđeg
vremena, za prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i sl., potom socijalna i građanska
kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta,
kreativno i umjetničko izražavanje.
Korišteni su otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji su djeci i odgajateljima pružili
mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radilo
se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odlučivanju
te koji su omogućili samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Prema planu rada
koristili smo ove metode, oblike i načine rada: istraživačka rad, rad temeljen na djetetovom
iskustvu, projektni pristup, multimedijska proučavanje sadržaja, individualizirani pristup djetetu,
interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima među predmetne
povezanosti, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično. Prednost se
dala socijalnomu konstruktivizmu u kojemu dijete, uz podršku odgajatelja samo istražuje i
konstruira svoje znanje.
U podružnici se radilo na povezivanju s PŠ Čavle i djecom s kojom će neki od naših
polaznika skupa pohađati nastavu. Suradnja je ostvarena međusobnim posjetima tijekom nekih
zbivanja i obilježavanja praznika kao i pozivima učenicima i njihovim učiteljicama da skupa
pogledamo gostujuću predstavu, čitanjima poezije i priča za djecu koje smo organizirali u vrtiću.
Godišnjim planom i programom za pedagošku godinu 2014./15. osim općih predvidjeli smo
sljedeće specifične zadaće:
1. Nastaviti rad na praćenju i bilježenju razvoja i procesa učenja djece u svrhu njihovog
boljeg razumijevanja i učinkovitijeg planiranja odgojno-obrazovnog rada
2. Primjenjivati projektni pristupi u radu i unapređenju suvremenih procesa učenja
predškolske djece- tema za cijelu godinu− RAZVOJ KOMPETENCIJA ZA
CJELOŽIVOTNO UČENJE
15
3. Raditi na razvijanju navika svakodnevne komunikacije odgajateljica-djeca i dijete-dijete
kao dio dnevnog rituala s naglaskom na proces transformativnog dijaloga, rasprave i
debate- komunikacijske vještine djece i odgajateljica
4. Nastaviti rad na personaliziranju odgojno-obrazovnog rada: brinuti o višestrukim
inteligencijama i različitim stilovima učenja djece s naglaskom na osmišljavanje poticaja i
aktivnosti koje uvažavaju različitosti
5. U narednoj pedagoškoj godini i dalje ćemo se posvetiti ČITANJU, PRIČANJU PRIČA,
PREDSTAVAMA ZA DJECU I S DJECOM I KOMUNIKACIJI NAKON
PROČITANOG I POGLEDANOG.
6. Raditi na osmišljavanju novih sadržaja i aktivnosti koje se nude na vanjskom prostoru
vrtića i u dvorani / integrirano poučavanje
Zadaće su ostvarene na sljedeći način:
1. Nastaviti rad na praćenju i bilježenju razvoja i procesa učenja djece u svrhu njihovog
boljeg razumijevanja i učinkovitijeg planiranja odgojno-obrazovnog rada
Kod svih odgajateljica se uočava stvorena navika rada na proceduri dokumentiranja, praćenja
i bilježenja dječjeg razvoja i aktivnosti. Bilježile su se izjave djece, provodile su se rasprave, ali
su se rijetko radili zapisi video kamerom. Doprinos djece u zapisivanju komentara koji su pratili
određene fotografske zapise bio je jasno vidljiv. Ove godine je uvedena obveza odgajatelja da
dva puta godišnje u razvojne mape djece stave osobna zapažanja o tijekom polugodišta uočenim
promjenama i specifičnostima razvojnog procesa djeteta. Kao okvir za pisanje poslužio je niz
sugestija koje je sačinila pedagoginja vrtića. Neke odgajateljice navode da su ove godine u mape
ulagale više vlastitih zapisa o opaženom nego likovnih radova djeteta.
Posebno valja istaknuti odgajateljice mlađe skupine koje su na polju definiranja i izrade
razvojnih mapa postavile dobar standard koji će poslužiti kao okvir rada svim novim
odgajateljima u našem vrtiću. Mape su se koristile tijekom individualnih informacija, a i djeca su
ih mogla uzimati, listati i komentirati što je u nekim segmentima imalo značenje
metakognitivnog procesa. Jedna odgajateljica navodi svoju praksu da povremeno s djetetom čita
zapise i komentare iz mape.
16
Na temelju uočenih sklonosti djece ove godine je po prvi puta organiziran sklop aktivnosti
za grupu posebno nadarenih likovnjaka. Nakon što su identificirana djeca za njih je organiziran
izlet na Trsat, u Grad Grobnik i Rijeku kako bi na licu mjesta skicirali ono što vide. Odabir
destinacija bio je učinjen na temelju njihovih interesa za davnu prošlost, kule, princeze, prinčeve,
zmajeve… Nakon što su se vratili u vrtić na raspolaganju su imali vlastite skice, prezentaciju
fotografija građevina i ornamenata koje su vidjeli te su u vrtiću imali priliku dalje na njima raditi
korištenjem različitih likovnih tehnika. S nekim od radova sudjelovali smo na natjecanjima
LUMS i EX TEMPORE te dobili čitav niz priznanja od koji se posebno ističe ono za metodički
pristup i kreativnost u radu. Potrebno je naglasiti da je najveće postignuće pomak u percepciji
rada s likovno darovitima: po prvi puta su oni jasno identificirani te je odlučeno da se za njih
organiziraju izdvojene aktivnosti što je praksa drugačija od one do sada. Premda je i do sada
postojala praksa da neka djeca zbog svojih sklonosti i izraženih sposobnosti sudjeluju na dječjoj
olimpijadi, smotrama grobničke čakavštine ili nekim manifestacijama lokalnog karaktera učinak
gore spomenute, pomno planirane i stručno argumentirane aktivnosti ima potencijalno višestruko
veći značaj od bilo čega ove godine. Ona je bila inicijativa odgajateljica i rezultat u potpunosti
ostvarene prve zadaće u ovoj godini. Šire gledano znači i pomak u kvaliteti rada ustanove te još
potpunije, strateško ostvarenje zakonski predviđene zadaće rada s darovitima.
2. Primjenjivati projektni pristupi u radu i unapređenju suvremenih procesa učenja
predškolske djece- tema za cijelu godinu− RAZVOJ KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO
UČENJE
U podružnici vrtića nastavilo se s radom na projektu identiteta i kulturne baštine kraja koja
je započela prošle godine. Kroz različite poticaje i aktivnosti radilo se na kompetencijama
predviđenim našim planom rada.
U ostalim skupinama se više radilo na sklopovima aktivnosti s temama prema interesima
djece. Odgajateljice su vodile računa da su kompetencije potrebne za cjeloživotno učenje što više
razvijaju. Navode se posebno matematičke i jezične.
17
3. Raditi na razvijanju navika svakodnevne komunikacije odgajateljica-djeca i dijete-dijete
kao dio dnevnog rituala s naglaskom na proces transformativnog dijaloga, rasprave i
debate- komunikacijske vještine djece i odgajateljica
Navedena zadaća se, kao jedna od ključnih, ponavlja već više godina. Svjesni smo da je
izuzetno važna kao dio socioemocionalnog razvoja i pripreme za školu, za koju smatramo da
treba trajati tijekom cjelokupnog boravka djeteta u vrtiću. Cilj nam je razviti komunikacijske
vještine djece i ponuditi im praksu svakodnevnog razgovora, rasprava i ostalih oblika verbalnog
izražavanja i to ne samo kao strategiju nenasilnog rješavanje sukoba već kao model življenja.
Skretanjem pozornosti roditelja na ovaj segment našeg rada pokušavamo sugerirati takvu praksu
i kod kuće.
Prema procjeni odgajateljica u nekim skupinama se razgovor vodio s manjim brojem djece,
a u skupini s najvećim brojem novoprimljene djece uočen je napredak kako u korištenju tehnike
tako i o dobroj reakciji i prihvaćanju ovakvog načina rada od strane najmlađe djece u vrtiću.
Valja spomenuti obje skupine programa predškole u kojima je jedna odgajateljica uspjela za
veoma kratko vrijeme uspostaviti kulturu ophođenja, slušanja i razgovora vrijednu svake
pohvale. Nakon spajanja djece u jednu veću skupinu stečene navike ostaju okosnica rada.
Prema izviješću nekih odgajateljica četvrta faza transformativnog dijaloga(
kreativna/transformativna) tijekom razgovora s djecom još nije u dovoljnoj mjeri zaživjela
premda se može uočiti da se kao dio strategije rješavanja problema već odavno primjenjuje.
S obzirom na veliki broj djece u skupinama često se razgovara individualno ili se čita i
potom razgovara s manjim skupinama djece. Odgajateljice navode i praksu razgovora tijekom
rješavanja konflikata, definiranja pravila skupine i jutarnjeg okupljanja kada je broj djece manji.
Koriste se pitanjima otvorenog tipa, modelom transformativnog dijaloga, pitanjima kojima se
potiče kritično mišljenje i Gordonovim modelom komunikacije.
4. Nastaviti rad na personaliziranju odgojno-obrazovnog rada: brinuti o višestrukim
inteligencijama i različitim stilovima učenja djece s naglaskom na osmišljavanju poticaja i
aktivnosti koje uvažavaju različitosti
18
Da bismo dostigli i održali standard kvalitete odgojno-obrazovnog rada već godinama radimo
na uvažavanju različitosti djece i njihovih obitelji. Cilj nam je da se svako dijete u vrtiću osjeća
prihvaćeno, uvaženo i dobrodošlo. Brinuti o različitim inteligencijama i stilovima učenja znači
kretati se u zacrtanom pravcu. Ovo je iznimno težak zadatak kada se radi o ovako prekobrojnim
skupinama jer pretpostavlja dobro praćenje, bilježenje, dokumentiranje i poznavanje svakog
djeteta. Svjesni toga krećemo se polako i radimo na jačanju kompetencija odgajateljica i stručnog
tima koji sve više promišljaju strategije rada kojima će uvažiti opažene različitosti.
U planiranju i realiziranju planiranog odgajateljice navode da su nastojale uvažiti različite
interese, razine sposobnosti i potrebu da osobno sudjeluju u definiranju pravila (igre, skupine…).
Navodi se i da se promišljalo i vodilo računa o prostornim uvjetima potrebnim svakom igraču što
ujedno znači i uvažavanje razlika djece u temperamentu.
Kroz aktivnost Elmer smo radili na temi različitosti obiteljskih kultura. Ona bi bila, u nekoj od
sličnih formi dobar početak rada u novim skupinama djece i njihovih roditelja jer bi nam pružile
početne smjernice koje je neophodno uvažiti i uzeti u obzir prilikom planiranja rada u skupini.
5 U ovoj pedagoškoj godini najviše ćemo se posvetiti ČITANJU, PRIČANJU PRIČA,
PREDSTAVAMA ZA DJECU I S DJECOM I KOMUNIKACIJI NAKON
PROČITANOG I POGLEDANOG - glasila je ova bitna zadaća.
Već tradicionalno puno čitamo djeci, odlazimo u obližnju knjižnicu i GKL. Da bi sva djeca
pogledala predstavu u vrtiću primamo i gostujuće dramske skupine. Kada se radi o razgovoru s
djecom nakon pročitanog u svojim izviješćima odgajateljice navode promjene na razini vlastite
prakse i zadovoljstvo zbog istih.
Veliki pomak je uočen kod djece iz naše najmlađe skupine- nakon uočenog na početku
godine ( ,, djeca gotovo uopće nisu imala kulturu pričanja priča i ono im je u početku bilo
nezanimljivo ˮ ) do kraja godine se opaža interes za priče, igrokaze i razgovore o pročitanom kod
svakog djeteta te skupine.
Neke odgajateljice iskazuju osobni interes za usavršavanju kompetencija u ovoj oblasti rada
što će se uvažiti prilikom planiranja budućih edukacija.
19
6. Raditi na osmišljavanju novih sadržaja i aktivnosti koje se nude na vanjskom
prostoru vrtića i u dvorani / integrirano poučavanje
Ova zadaća je veoma specifična jer pretpostavlja razumijevanje pojma integracije sadržaja s
naglaskom na integraciju u sport. Bit će potrebno kod svih dionika procesa raditi na stjecanju
dodatnih znanja i kompetencija kako bi se potreba za timskim osmišljavanjem na razini ustanove
učinila mogućom. Premda smo zadnjih nekoliko godina razgovarali o elementima integracije i
imali djelomično isto na otvorenom prostoru vrtića i u dvorani pred nama se nalazi ozbiljan
posao.
Na vanjskom prostoru su se ove godine našli neki novi sadržaji na koje su djeca dobro
reagirala. I dalje je to područje koje traži veću pozornost, pa će se zadaća ponoviti i u narednoj
godini.
Na pitanje treba li se u ovakvom planu rada nešto nadograđivati ili mijenjati odgajateljice
uglavnom zaključuju da je on dobar i da ga je potrebno realizirati do kraja uz nadopunu nekim
temama uvažavajući njihove interese.
U prošlogodišnjem izviješću odgajateljica uočena je potreba većeg sudjelovanja pedagoginje
u procesu planiranja, aktivnom praćenju djece putem duljeg boravka u skupinama kako bi se
lakše i učinkovitije personalizirao rad s djecom i rješavali tekući problemi. Ovakva praksa se
primjenjivala kada god je to bilo moguće s obzirom na njeno nepotpuno radno vrijeme, a
prelaskom na puno radno vrijeme postala je dio uobičajene prakse. Pedagoginja bila informirana
sa svime što se odvija i planira u skupini, mogla je pružiti konkretnu podršku, stručnu pomoć,
savjet ili pripremiti materijal , a moglo se dogovarati i oko osobnih zadataka svake odgajateljice.
O dogovorenom i zbivanjima u skupini bila je redovito informirana ravnateljica vrtića. U
podružnici nije bilo potrebno uvoditi promjene načina suradnje.
Ako bismo željeli odgovoriti na pitanje imaju li djelatnici vrtića dojam da su i sami
istražitelji prakse odgovor bi bio sljedeći: iskušavaju se različite metode rada s djecom, nove
ideje i pedagoški koncepti. Istraživali su se neki novi materijali, a da bi se mogla zadovoljiti
znatiželji djece i odgovoriti na neka konkretna pitanje bilo je potrebno neprestano učiti i
prikupljati informacije iz različitih izvora. Istraživanjem i dubljim upoznavanjem djeteta i
njegove obitelji, jasnijom komunikacijom otvorili su se putovi obogaćivanja vlastite prakse i
20
podizanja kvalitete komunikacije između djelatnika vrtića i roditelja. Valja napomenuti da se
mogućnosti komunikacije, upoznavanja i istraživanja ne ograničavaju samo na verbalnu razinu
već se s posebnom pozornošću radi na kreativnom izražavanju djece i odraslih kao načinu
izražavanja mišljenja, stavova, pogleda na svijet i osobnosti pojedinca kao cjeline.
Prikupljeni podaci, radovi, izjave, fotografije i komentari nalazili su tijekom cijele godine
svoje mjesto na plakatima i izložbenim prostorima u vrtiću. Prikupljeni materijali su se potom
stavljali u razvojne mape.
21
6 RAD U PROGRAMU PREDŠKOLE
Program predškole je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu i dio je
sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 31. srpnja 2014. godine. Takve djece nam
se prijavilo 32, dakle ukupno 70 djece školskih obveznika ove pedagoške godine je prošlo kroz
našu ustanovu.
Prema napucima Ministarstva za program predškole bilo je potrebno izraditi i verificirati plan
i program rada što je bio jedan od zadataka pedagoginje vrtića.
U organizaciji i provedbi obveznog programa predškole s djecom u godini dana prije
polaska u osnovnu školu vodili smo se napucima koje je izdalo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta ( Zagreb, 5 rujna 2014.) za djecu kojima hrvatski nije materinji jezik i za
djecu s teškoćama u razvoju. Stoga smo im osigurali mogućnost svakodnevnog pohađanja
programa prije nego što su takvu priliku dobila i ostala djeca. Limitirajući čimbenik bili su nam
prostorni uvjeti zbog kojih smo s početkom realizacije programa kasnili nekoliko mjeseci.
Oprema i organizacija prostora u kojem će se odvijati program primjerena je dječjim
potrebama te jamčila je provedbu programom određenih zadaća. Voditeljica programa je
odabrana prema članku 24, 25 i 26. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi te članku 28.
Državnog pedagoškog standarda (odgajatelj koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili
stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna
sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili
specijalistički studij odgovarajuće vrste). Program predškole ove godine je vodila Iva Rodin
koja je za te poslove primljena na pola radnog vremena. Voditeljica programa predškole je bila
kreatorica izvedbenog programa i njegova neposredna izvršiteljica . Nakon roditeljskog sastanka
s roditeljima predškolaca koji je bio organiziran za po dvije grupe roditelja ( na taj način su i
djeca bila podijeljena) u radu predškole izravno je prvih tjedana bila uključena pedagoginja
vrtića. Potom su se svakodnevno odvijale konsultacije stručne suradnice i voditeljice programa o
planiranim aktivnostima i tekućoj problematici.
Planom rada i kurikulumom određen je tematski okvir za planiranje aktivnosti usuglašen s
onim redovitog rada naše ustanove, što je potpuno u skladu s napucima iz Nacionalnog
kurikuluma.
22
7 DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
Ove pedagoške godine smo imali više djece s dijagnozom poremećaja govora. Većina
roditelja je svoju djecu vodila na logopedski tretman. Dvoje djece (sestre blizanke) dobile su
odgodu polaska u školu zbog izražene socio-emocionalne nezrelosti i potrebe nastavka
psihološkog tretmana prije konačnog polaska u školu.
U starijoj skupini je bilo dijete koje ima izražene govorne poteškoće koje se ni tijekom ove
pedagoške godine nisu počele rješavati odlaskom na logopedski tretman. Premda je stručna
suradnica vrtića osobno osigurala prijem, pregled i tretman djeteta u Savi Raškaj i nakon toga s
majkom obavila još jedan u nizu ozbiljnih razgovora ( problemi se na ovaj način pokušavaju
riješiti već tri godine bez uspjeha) nije bilo pomaka. Dijete je ove godine školski obveznik.
S majkom djeteta mlađe dobi ( dijagnoza nespecifični govorni poremećaj) u skupini Ribice
ostvarena je relativno dobra suradnja stručne suradnice te se kontinuirano pratio njegov napredak
ove godine. To je bilo važno jer s odgajateljicama takva razina partnerstva nije ostvarena.
Međutim, važno je bilo postići kontinuitet u komunikaciji i praćenju djeteta, kao i u stvaranju
navike roditelja da se o statusu djeteta, promjenama i planovima za dalje djelovanje
kontinuirano razmjenjuju podaci.
U podružnici u Gradu Grobniku imali smo dijete s psihički uvjetovanim smetnjama u
disanju. Iznimnim zalaganjem odgajateljica postignut je ogroman napredak u njegovom
psihofizičkom razvoju.
Zadaće na ovom polju:
• permanentno se educirati kako bi podigli svoja stručna znanja na višu razinu
• pratiti novosti iz oblasti defektološke prakse
• održavati uspostavljene veze sa stručnim službama grada
23
8 STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
Stručno usavršavanje se na osobnoj razini permanentno odvijalo tijekom cijele pedagoške
godine. Do početka ove pedagoške godine svi odgajatelji su morali pomno proučiti nacrt
Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Osim individualnog usavršavanja koje je svaki djelatnik ostvario čitanjem stručne literature i
stručnih publikacija, ostvarena je suradnja s AZOO-m, premda ove godine nije u ponudi bilo
puno za nas zanimljivih edukacija. Ravnateljica vrtića je neka pitanja koja su u njenoj
nadležnosti usavršila na edukacijama za ravnatelje.
Kupljene su neke nove knjige:
- Aros Claudio, Inteligencija mog djeteta
- Moomaw Sally, Hieronymus Brenda, Igre čitanja i pisanja
Nabavka više novih naslova dogovorena je nakon prelaska u novi objekt u kojem će biti
odgovarajući prostor za vrtićku knjižnicu.
Neke od, na početku pedagoške godine sačinjenim orijentacijskim planom, predviđenih tema
nisu realizirane zbog kašnjenja u otvaranju novog objekta i prijema 17 novih odgajatelja koji bi
ih skupa s ostalima trebali proći.
Sve ponuđene radionice se procjenjuju korisnim za unapređenje rada i podizanje razine
stručnosti svih djelatnika.
Van ustanove u usavršavanju bili su uključeni:
Organizator sadržaji broj učesnika
Hrvatsko društvo tumača edukacija prvog stupnja 1
i prevoditelja znakovnog jezika iz hrvatskog znakovnog jezika
Učiteljski fakultet Leuven skale 1
u Rijeci
24
AZOO Nacionalni kurikulum- kreativnost 1
AZOO Preduvjeti akademskog uspjeha 2. modul 1
Jezičke teškoće
Usavršavanje unutar ustanove:
Kolektivni oblici
Odgajateljska vijeća : Četiri susreta tijekom godine
Radni dogovori: četvrtkom od 12.30- 13.30
Radionice:
Kroz internu edukaciju odgajateljice obrađene su sljedeće teme:
Predmatematičke vješine u vrtiću
Vještine predpisanja i predčitanja
Leuven skale ( za sve tri teme nositeljica je bila Morana Jokić, pedagoginja pripravnica uz
mentoriranje stručne suradnice vrtića)
Nenasilna komunikacija Rosenberga − jezik žirafe i jezik zmije ( pedagoginja vrtića)
S novom odgajateljicom i pripravnicom provedeno je kraće uvođenje u tehniku
transformativnog dijaloga.
Bili smo pretplaćeni na časopis Dijete, vrtić, obitelj/Djeca u Europi.
Odgajateljice predlažu sljedeće teme budućih internih edukacija:
• Govor i jezik
25
• Ponoviti trasnformativni dijalog
• Predmatematičke vještine kod djece rane dobi
• Rad s djecom s teškoćama – autizam
• Praćenje i bilježenje razvoja djeteta
• Likovna radionica
• Scenska radionica
• Različiti stilovi učenja
26
9 SURADNJA S RODITELJIMA
Početak pedagoške godine započeo je praktično već u svibnju, sada već ustaljenom praksom
naše ustanove koji je i službeno postao dio Pravilnika o upisima usvojenim krajem ove
pedagoške godine: sa svim roditeljima novoupisane djece obavljen je inicijalni intervju kako
bismo se upoznali s djetetom koje nam dolazi u vrtić, a s roditeljem ostvarili potencijalno dobru
suradnju.
Ponuđeni su redoviti termini za informacije i roditeljske sastanke, a u rujnu je održan i
sastanak s roditeljima novoupisane djece kako bi se s njim razgovaralo o teškoćama i
karakteristikama adaptacijskog perioda. Roditelji su preko panoa i izložbenih prostora
informirani o zbivanjima u skupinama i vrtiću u cjelini. Uz to su povremeno mogli pročitati i
stihove koje su učila djeca, posuditi CD s fotografijama aktivnosti, izleta i sl.
Tijekom godine ostvareni su sljedeći vidovi suradnje s roditeljima:
PREDAVANJA
Moje dijete polazi u pred/školu ( program predškole)
Uvodno upoznavanje roditelja s načinom rada u skupini i ustanovi u cjelini
Život i rad u vrtiću
RADIONICE
Božićna radionica – izrada ukrasa
Izrada lutaka
Likovna radionica u susret Uskrsu
Likovna radionica uz Dan vrtića
Radionica povodom dana kruha
DRUŽENJA I SVEČANOSTI
Božićno druženje uz prigodni program u Sokolani
Božićno druženje uz prigodan program u matičnom objektu
Obilježavanje Dana vrtića
27
Druženje povodom dana vrtića
IZLETI DJECE
Na Platak – na snijeg
U Crikvenicu ( vožnja brodom sa staklenim dnom)
Izlet s ciljem upoznavanja života i zanimanja ljudi Grobnika
Na predstave u GKL ( više puta)
Izlet u grad Rijeku, na Trsat i u Gard Grobnik
Izlet u Ogulin
Izlet u DINO park
INDIVIDUALNE INFORMACIJE
Prema rasporedu
RODITELJSKI SASTANCI
Po skupinama
Uvodni za novoprimljenu djecu
ANKETE i UPITNICI
O planiranom izostanku djeteta tijekom zimskih praznika i blagdana
Anketa Jelene Knežević za odgajateljice i roditelje vezana uz kinatropološki rast i razvoj djece
KUTIĆI
Info panoi skupina
Dijete-obitelj-vrtić- zajednica- centar na ulazu u vrtić
Prostor sa zanimljivim člancima
Preporuke iz knjižnice
GOSTOVANJE U SKUPINI
Roditelj priča priče na čakavštini i poučava djecu pravilima šaha
28
Prije Božića organizirana su druženja u Gradu Grobniku i matičnom objektu gdje su
roditelji imali priliko pogledati prikaz rada vrtića u proteklom periodu putem power point
prezentacije. U isto vrijeme su odgajateljice s djecom prikazale prigodan program.
Najučinkovitija se smatra suradnja s roditeljima na:
- svakodnevnoj komunikaciji i dogovaranju
- obogaćivanju centara aktivnosti
Nije bilo značajnijih poteškoća u suradnji s većinom roditelja. O zadovoljstvu roditelja
suradnjom svjedoče pozitivni komentari i dojmovi o našem radu. Indikator zadovoljstva može
biti i spremnost roditelja da se uključe u prikupljanje materijala za izradu poticaja. Roditelji
uočavaju pozitivne emocije s kojima djeca odlaze u našu ustanovu i dolaze iz nje kući.
Nakon adaptacijskog perioda kojeg su prolazili i roditelji kao i njihova djeca i relativno
dobre komunikacije temeljene na pokušaju njegovanja povjerenja i međusobnog uvažavanja
cjelokupna pedagoška godina prošla je na ovom planu bez većih poteškoća. Prosječna ocjena za
suradnju s roditeljima je 4,3.
29
10 SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA
Sve skupine ostvarivale su povremenu suradnju s vanjskim čimbenicima iz svog okruženja.
Kontinuirana cjelogodišnja suradnja je ostvarena s Gradskim kazalištem lutaka, Agencijom za
odgoj i obrazovanje, OŠ Čavle ( veoma malo ove godine), TZ Čavle, TZ Jelenje, karnevalskim
grupama, Čakavskom katedrom, knjižnicom Čavle, vlasnikom privatne vježbaonice u Čavlima,
KUD Zvir , ortopedom dr Batinić, voćarnom Biž u Čavlima, muzejima u gradu Rijeci, DV
,,Grobnički tići”, Udrugom penzionera, klapom Flumen, kazalištem Lutonjica, Udrugom za bolji
svijet i dr.
Već smo tradicionalno sudjelovali na dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci ( s maskom
Bojice).
Sudjelovali smo i na Čakavskim susretima v Kostreni i Matuljima. Također smo dječje radove
poslali na dva natječaj: LUMS i EX TEMPORE. Za postignute rezultate dobili smo priznanja,
pohvale i novčanu nagradu od 700 kn za nabavku likovnog potrošnog materijala.
Pred Božić smo dobili donaciju od 7000 kn tvrtke MINERAL koju smo utrošili za nabavku
likovnog potrošnog materijala i malog dijela didaktike za novi vrtić.
Redovito smo surađivali s knjižnicom u Čavlima pa su ponovno naša djeca zahvaljujući tome
prisustvovala druženju u Pričaonici.
Na našoj WEB stranici svi zainteresirani su mogli pronaći aktualne sadržaje i obavijesti o
zbivanjima u i oko vrtića.
Tijekom trajanja maškaranog ludila našu podružnicu je posjetila Mesopusna kumpanija Grada
Grobnika i u prostoru Sokolane prikazala predstavu Crvenkapica.
Po četvrti put je obilježen Dan vrtića ,,Čavlić”. Organizirali smo u isto vrijeme i otvorena
vrata vrtića. Tijekom jednog dana prije podne vrata našeg vrtića su bila otvorena roditeljima i
djeci koja nisu obuhvaćena organiziranim odgojno-obrazovnim radom. Završna svečanost je bila
prilika za opraštanje od naših predškolaca . Ove godine su je imala i djeca iz programa predškole
kada su nam za kraj pjevali članovi klape Flumen.
U vrtiću nismo imali mnogo gostiju jer smo takve vrste aktivnosti planirali za razdoblje
proljeća kada smo očekivali početak rada novog objekta i veći broj djece. Navest ćemo samo:
30
Udrugu za bolji svijet koja je gostovala s predstavom ,,Božićna pričaˮ i kazalište Lutonjica koje
je za djecu iz programa predškole izvelo predstavu Tko može prijatelj biti?
U GKL smo išli gledati sljedeće predstave:
Dr Dolittle
Trsatski zmaj
Maca papučarica
Tri praščića
Palačinka mog života
Snježna kraljica
31
11 VREDNOVANJE REALIZACIJE PROGRAMA
Vrednovanje provedenih elemenata plana naše ustanove obavilo se prvi put na II
odgajateljskom vijeću kroz izviješća rada u skupinama. Tom prilikom je ravnateljica ustanove je
sve djelatnike informirala o tijeku priprema za otvaranje novog objekta vrtića, a pedagoginja
podnijela svoje izviješće. Načelno su dogovorene radnje koje je bilo prijeko potrebno obaviti
prije nego što se preselimo u novi prostor (dovršiti polugodišnja zapažanja o djecu u mapama,
raditi na izradi novih poticaja i sl.).
O tjednom radu, potrebama i problemima razgovaralo se na radnim dogovorima četvrtkom.
Oni predstavljaju novinu u radu koju treba primjenjivati i dalje.
Pojedinačno gledano u godišnjem izviješću navode se pozitivni faktori:
Bogata stručna literatura X, X, X, X, X, X, X, X
Dobra međusobna suradnja X, X, X,X, X, X, X
Osiguran potrošni materijal X, X, X,X, X, X, X, X,
Kontinuirano stručno usavršavanje X, X, X,X, X
32
12 IZVIJEŠĆE PEDAGOGINJE O OBAVLJENIM POSLOVIMA
Program rada stručne suradnice, pedagoginje sačinjen je prema važećim pedagoškim
dokumentima, smjernicama za rad preuzetim iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma, temeljnim
postavkama koncepcije Vrtić kao dječja kuća i elementima programa Korak po korak.
Radno vrijeme pedagoginje početkom ove godine je bilo 20 sati tjedno. Zatim se od 1.II
2015. zbog velikog obima poslova oko pripreme za otvaranje novog objekta i praćenja rada
programa predškole promijenilo na puno od 40 h tjedno.
Ove pedagoške godine je prema napucima nadležnog Ministarstva bilo potrebno napisati
sačiniti novi Plan i program predškole, novi Program DV ,,Čavlić'', Plan kraćeg programa
likovne radionice i potpuno novi dokument − Plan i program rada s djecom jasličke dobi. Svi
oni, osim Plana i programa vrtića, podvrgnuti su procesu verifikacije od strane nadležnih tijela.
Pored poslova uobičajenih za početak pedagoške godine suradnica je sudjelovala u proceduri
zimskih upisa djece u novi objekt vrtića, te u ponovljeni upis u proljetnom roku.
Realizirane su Planom i programom rada predviđene zadaće :
- pratiti aktualne potrebe djece te procjenjivati pravodobnosti i kvalitetu njihova
zadovoljavanja te procjenjivati primjerenosti djetetovog okruženja njegovim razvojnim
mogućnostima i aktualnim potrebama
- pronalaziti rješenja unapređenja kvalitete i razvoja kulture razgovora djeteta i druge
djece, te djeteta i odraslih sudionika procesa (usklađivanje vrtića s dječjom prirodom i
potrebama djece); intenzivno raditi na uvođenju svakodnevne komunikacije s djecom u
redovitom terminu svakoga dana ( jutarnji dogovor uz transformativni dijalog, diskusije,
debate tijekom dana )
33
- upoznati specifične roditeljske potrebe, te djetetove aktualne potrebe, te ih uvažiti
prilikom ustroja svih elemenata odgojnog procesa - provođenje inicijalnih individualnih
razgovora prilikom upisa u vrtić/jaslice ili tijekom godine po potrebi; dnevni kontakti s
roditeljima; planirani razgovori s roditeljima; savjetovalište za roditelje i kutić Roditelji
za roditelje ( D-V-O-Z )
- neposredno upoznavati roditelje sa specifičnim obilježjima vrtićkog/jasličkog
programa i njegovom realizacijom
- stvarati uvijete za sudjelovanje roditelja u kreiranju odgojno-obrazovnog procesa, kao
i realizacije dijela programa rada s djecom ( gost roditelj- npr.čitač priča, roditelji kao
pratnja na posjetima izvan vrtića, maškare, proslave, otvorena vrata vrtića, završna
svečanost i Dan vrtića, akcije roditelja na održavanju vrtića i okoliša, izrada poticaja i
sl.)
- edukacija i tekuće informiranje roditelja ( priprema materijala za oglasne ploče,
tematska predavanja kao su-voditelj odgajateljicama prema temi koju su odabrale
odgajateljice/roditelji, rad na formiranju centra Roditelji za roditelje; jednom mjesečno
termin za savjetodavni rad s roditeljima: Savjetovalište za roditelje).
- nastaviti suradnju s ravnateljicom na realiziranju svakodnevnih zadataka, rješavanju
tekuće problematike, dogovorima oko eventualnih promjena u odvijanju odgojno-
obrazovnog rada
- pomoći odgajateljicama da prepoznaju i procijene djetetove potrebe
- pomoć odgajateljicama u kreiranju povoljnijeg i poticajnijeg materijalnog i prostornog
konteksta za poticanje djetetova razvoja i optimalno zadovoljenje njegovih potreba (
ustrajati na pretprošle godine uvedenim sastancima tima četvrtkom i iniciranje i
vođenje nekih od interesnih grupa u vrtiću).
- potpora i pomoć odgajateljicama u evaluaciji i redefiniciji odgojno-obrazovnog
djelovanja
- dati stručni i osobni doprinos osobnom razvoju odgajateljica
34
- voditi dokumentaciju o radu s odgajateljicama
- nastaviti dosadašnji rad na promicanju tradicije, kulture i običaja kraja na kojima ova
ustanova temelji ovaj segment odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti.
- promovirati rad ustanove na seminarima kao trenerica u programu Korak po korak.
- nastaviti suradnju s knjižničarkom knjižnice u Čavlima.
35
Na četvrtoj sjednici odgajateljskog vijeća dječjeg vrtića “Čavlić” održanoj dana 29.06.2015.
godine, jednoglasno je prihvaćeno godišnje izviješće rada u za pedagoškoj godini 2014./2015.
Čavle , 29.06.2015.
Ravnateljica DV “Čavlić”
Josipa Hlača