godiŠnje izvjeŠĆe za 2010. godinu it_godisnje izvjesce_2010.pdf · 2012. 4. 23. · poslovna...

GODIŠNJE IZVJEŠĆE za 2010. godinu

Godišnje izvješće za 2010. godinu str. 2 od 47

SADRŽAJ:

1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................ 3

2. PREGLED POSLOVANJA U 2010. GODINI – UVODNA RIJEČ PREDSJEDNICE UPRAVE .......... 8

3. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE U 2010. GODINI. ..... 10

3.1. MINISTARSVO FINANCIJA ............................................................................................................................................ 10

3.1.1. INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE RH (ISPU) ................................................................ 10 3.1.2. INFORMACIJSKI SUSTAV CARINSKE UPRAVE RH .......................................................................... 15

3.2. SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA E-HRVATSKU ................................................................................................................. 18 3.4. SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM ............................................................................................ 20 3.5. AGENCIJA ZA PLATNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN)................................................................... 21 3.6. SUSTAV SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA (REGOS).............................................................................................. 21 3.7. PODRŠKA PROVEDBI IZBORA ....................................................................................................................................... 22 3.8. NIPP - NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ............................................................................. 22 3.9. ZIS – ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA RH ......................................................... 23

4. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA GRAD ZAGREB U 2010. GODINI ....................... 24

4.1. PORTAL GRADA ZAGREBA ............................................................................................................................................ 24 4.2. PROSTOR I GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ....................................................................................................... 24 4.3. UPRAVLJANJE DOKUMENTIMA I UREDSKO POSLOVANJE ............................................................................................ 26 4.4. GRAĐANSKA STANJA.................................................................................................................................................... 27 4.5. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV ......................................................................................................................... 28 4.6. POSLOVNA INFORMATIZACIJA ..................................................................................................................................... 30

5. POSLOVI PODRŠKE ............................................................................................................. 31

5.1. SISTEMSKA PODRŠKA ................................................................................................................................................... 31 5.2. DOKUMENT CENTAR .................................................................................................................................................... 35 5.3. KVALITETA USLUGA I SUSTAV SIGURNOSTI ................................................................................................................. 36 5.4. LJUDSKI POTENCIJALI I STRUČNO USAVRŠAVANJE ...................................................................................................... 37 5.5. MARKETINŠKE AKTIVNOSTI .......................................................................................................................................... 39

6. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POSLOVANJU ....................................................................... 41


1. OSNOVNI PODACI

AGENCIJA ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA I INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA D.O.O.

Adresa Paljetkova 18, HR – 10 001 Zagreb

Telefon +385 1 3885 777

Fax +385 1 3880 504

e-mail [email protected]

web adresa www.apis-it.hr

Matični broj 2007096

OIB 02994650199

SKUPŠTINA

Vesna Kadić Komadina, od 11.studenog 2010.

Ivo Jelušić

NADZORNI ODBOR

mr. sc. Marijana Vurajić Kudeljan, predsjednica

Igor Rađenović, zamjenik predsjednice od 27. rujna 2010.

Vlasta Špoljarić, član

mr. sc. Mirko Herak, član

Dragica Bando, predstavnica radnika APIS IT-a od 11. studenog 2010.

UPRAVA

Dunja Jurica, predsjednica

Boško Lučev, član

Miroslav Brkić, član


MISIJA

Pružati strateške, stručne i provedbene usluge vlasnicima i javnom sektoru Republike Hrvatske u

planiranju, razvoju, podršci i održavanju poslovno-informacijskih sustava po principima umrežene

korisnički usmjerene uprave

VIZIJA

Postati nacionalni referentni centar razvoja i IT podrške umrežene korisnički usmjerene uprave

Republike Hrvatske i prvi izbor u pružanju IT servisa u javnom sektoru.

OSNOVNE ORGANIZACIJSKE VRIJEDNOSTI

Jedan od strateških poslovnih ciljeva APIS IT-a je biti poželjan poslodavac u Republici Hrvatskoj pa

stoga posebnu pažnju posvećujemo planiranju razvoja ljudskih potencijala te privlačenju i

zadržavanju visoko obrazovnih stručnjaka koji mogu ostvariti složene radne zadatke.

U današnje vrijeme brzih promjena najvažnije je znati učiti jer znanje postaje presudan strateški

čimbenik razvitka. Osnovni ekonomski resurs nije kapital već je to znanje, a prava investicija nije ona

uložena u strojeve i opremu već u znanje zaposlenika. Tu nije riječ samo o tehničkim znanjima već

uspješnost na području ICT-a podrazumijeva također vještine multidisciplinarnog povezivanja,

sposobnost rješavanja problema kao i razumijevanje osnova poslovanja u različitim segmentima.

Naši zaposlenici i njihovo znanje i vještine su naše najvažnije organizacijske vrijednosti. Zato su

prioriteti APIS IT-a usmjereni na kontinuirani razvoj kompetencija, usavršavanje vlastite organizacije i

kulture poslovanja s ciljem što efikasnije implementacije poslovne strategije. Svjesni smo da samo

razina stručnosti i zadovoljstva zaposlenika čine razliku između uspješnih i neuspješnih.

Djelovanje APIS IT-a usmjereno je na sve ključne interesne skupine: korisnike, dobavljače,

zaposlenike, sindikat, poslovna i stručna udruženja, obrazovne institucije, središnju vlast države i

Grada Zagreba. Kroz dvosmjernu, partnersku suradnju s interesnim skupinama, APIS IT ne samo da

odgovorno utječe na svoje buduće poslovanje i ostvarenje željenih ciljeva, nego i kvalitetno pridonosi

daljnjem razvoju svojih korisnika, boljem položaju Republike Hrvatske na ljestvici zrelosti za

elektroničku upravu kao i općenito boljem životu građana.


OPĆI I POSEBNI CILJEVI ZA SLJEDEĆE TROGODIŠNJE RAZDOBLJE

Opći cilj 1. Pozicioniranje APIS IT-a kao središnjeg računalnog resursa javne uprave

- Posebni cilj 1.1. Pružanje podrške tijelima uprave u razvoju vlastite strategije

elektroničkog poslovanja

- Posebni cilj1.2. Razvoj i podrška poslovno informacijskih sustava

- Posebni cilj 1.3. Razvoj, podrška i udomljavanje ključnih registara države i Grada Zagreba

Opći cilj 2. Realizacije koncepta umrežene uprave i zajedničke infrastrukture

- Posebni cilj 2.1. Uspostava i podrška umrežene uprave javnog sektora

- Posebni cilj 2.2. Razvoj i podupiranje zajedničke računalno-komunikacijske i

aplikacijske infrastrukture tijela državne uprave

Opći cilj 3. Osiguranje kontinuiranog odvijanja poslovnih procesa (Business Continuity )

i oporavka u slučaju nepredviđenih situacija (Disaster Recovery)

- Posebni cilj 3.1. Izrada Plana kontinuiteta poslovanja u cilju zaštite ključnih procesa

- Posebni cilj 3.2. Izrada Plana oporavka od katastrofe

Opći cilj 4. Razvoj kompetencija zaposlenika

- Posebni cilj 4.1. Njegovanje i poticanje cjeloživotnog obrazovanja

- Posebni cilj 4.2. Poticanje certificiranja stručnjaka raznih područja

- Posebni cilj 4.3. Uvođenje naprednog sustava praćenja radnog učinka

- Posebni cilj 4.4. Razvoj suradnje sa akademskom zajednicom

Opći cilj 5. Optimalizacija internih poslovnih procesa

- Posebni cilj 5.1. Uspostava Portfolio ureda

- Posebni cilj 5.2. Unapređenje upravljanja IT arhitekturom i formiranje ureda

- Posebni cilj 5.3. Nadogradnja internog informacijskog sustava


OPĆI I PRINCIPI U POGLEDU ODNOSA S TREĆIM STRANAMA

Djelovanje APIS IT-a usmjereno je na sve ključne interesne skupine: korisnike, dobavljače,

zaposlenike, sindikat, poslovna i stručna udruženja, obrazovne institucije, središnju vlast države i

Grada Zagreba. Kroz dvosmjernu, partnersku suradnju s interesnim skupinama, APIS IT ne samo da

odgovorno utječe na svoje buduće poslovanje i ostvarenje željenih ciljeva, nego i kvalitetno pridonosi

daljnjem razvoju svojih korisnika, boljem položaju Republike Hrvatske na ljestvici zrelosti za

elektroničku upravu kao i općenito boljem životu građana.

Osnovni principi kojih se držimo u odnosu sa trećim stranama su: Naši osnivači i korisnici - Profesionalnost u radu - Ponuda cjelovitih informatičkih rješenja - Zadobivanje povjerenja i trajne privrženosti - Kontinuirano prilagođavanje potrebama i očekivanjima korisnika Zaposlenici - Atraktivni poslovi s najsuvremenijim ICT tehnologijama - Kontinuirani razvoj kompetencija - Poticajno radno okruženje - Isti uvjeti razvoja i rada za sve zaposlenike - Etičnost u poslovanju - Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu Dobavljači i partneri - Izgradnja dugoročnih odnosa - Prijenos znanja - Partnerski odnos u pronalaženju najboljih rješenja - Potpuna i transparentna primjena Zakona o javnoj nabavi Sindikat - Partnerski odnos - Savjetovanje i uključivanje u donošenju odluka - Podržavanje sindikalnog rada Poslovna i stručna udruženja - Uključenost u rad - Sudjelovanje na stručnim događanjima - Razmjena iskustva Obrazovne institucije - Podrška obrazovnim programima - Približavanje svijeta rada obrazovnim sustavima - Prijenos znanja o najnovijim tehnologijama Tijela javne vlasti - Dijalog i konzultacije kojima potičemo oblikovanje pozitivnih promjena i inicijativa vezanih uz elektroničku upravu


ORGANIZACIJSKA SHEMA

SKUPŠTINA

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

SEKTOR ZA IS GRAĐANA

SEKTOR ZA IS PODATAKA O PROSTORU

SEKTOR ZA IS STAMBENO - KOMUNALNOG GOSPODARSTVA

SEKTOR ZA POSLOVNU INFORMATIKU

SEKTOR ZA IS POREZNE UPRAVE

SEKTOR ZA IS CARINSKE UPRAVE

SEKTOR ZA RAZVOJ E-USLUGA

SEKTOR ZA STRATEŠKO PLANIRANJE I RAZVOJ

SEKTOR ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA

SEKTOR ZA VOĐENJE OBRADA

SEKTOR ZA PRAVNE TEHNIČKE I OPĆE POSLOVE

SEKTOR ZA EKONOMSKO FINANCISKE POSLOVE

POMOĆNIK ZA INFORMACIJSKE SUSTAVE

POMOĆNIK ZA HW I SW PODRŠKU POMOĆNIK ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

URED UPRAVE SAVJETNICI


2. PREGLED POSLOVANJA U 2010. GODINI UVODNA RIJEČ PREDSJEDNICE UPRAVE

U posljednjih pet godina, otkad smo se iz upravnog tijela uspješno transformirali u trgovačko društvo, u APIS IT-u imamo razloga za zadovoljstvo postignutim. Danas se ubrajamo među pet vodećih tvrtki u IT sektoru, prihodi nam iz godine u godinu bilježe rast, a svojim smo znanjima, troškovnom učinkovitošću, kvalitetom i realizacijom isporuka učvrstili svoju poziciju kao jedno od najsnažnijih središta kompetencija u državi. Posebno je značajna i činjenica da smo elektroničkim uslugama, koje smo realizirali sa svojim korisnicima, pridonijeli boljem rangiranju Hrvatske na ljestvici zrelosti za e-upravu.

Prošla je godina za sve na IT tržištu bila godina otežanog poslovanja i smanjenog rasta. Unatoč općem usporavanju financijskih aktivnosti, možemo biti optimistični u pogledu dugoročnog uspjeha jer je ICT prepoznat kao jedna od neizostavnih pokretačkih i razvojnih grana. Poslovna 2010. završila je, s obzirom na financijsku krizu, dobrim financijskim rezultatima. Tako je ukupni prihod u 2010. godini iznosio nešto više od 180 milijuna kuna što je povećanje od 4,27 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su se rashodi smanjili za 1,87 posto. Racionalno vođenim poslovanjem ostvarena je dobit nešto više od 15 milijuna kuna.

Novim projektima u kojima implementiramo najnovija ICT rješenja i arhitekture ali i stabilnom podrškom koju kontinuirano pružamo svojim korisnicima, APIS IT je prepoznat kao jedan od ključnih sudionika za uspostavljanje koncepta umrežene, korisnički usmjerene uprave, tako da nam je i u sljedećem razdoblju povjeren zadatak da osiguramo stabilnost, održivost i kontinuitet provedbe politika informatizacije naših osnivača kao jedna od provedbenih agencija.


Korištenje koncepta umrežene uprave očituje se kroz uklanjanje redundantnih procesa, smanjenje troškova, pojednostavljenje postupaka, povećanje djelotvornosti, bolju komunikaciju i koordinaciju, specijalizaciju i profesionalizaciju, dijeljenje zajedničkih resursa, objedinjeno upravljanje zajedničkim sustavom, uspostavu sigurnosti na razini cijelog sustava i ukupno praćenje učinaka.

Započeli smo sa OIB-om, a u 2010. nastavili sa Evidencijom podataka bitnih za oporezivanje, informatičkim rješenjima temeljenim na SOA infrastrukturi, punoj interoperabilnosti i virtualnoj mrežnoj integraciji uključenih tijela državne uprave. Time smo izgradili temelje nacionalnog sustava interoperabilnosti za isporuku modernih elektroničkih usluga i pozicionirali APIS IT-a kao središnji računalni resurs državne uprave. Značajan poslovni događaj je bio i projekt novih registara Porezne uprave čime je započeo reinžinjering i transformacija cjelokupnog informacijskog sustava koji će u konačnici omogućiti postizanje ključnih ciljeva Porezne uprave.

U okviru približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji proveo se čitav niz aktivnosti u informacijskom sustavu Carinske uprave, od prilagodbe postojećih i razvoja novih rješenja, daljnjih tehnoloških unapređenja, nadogradnje, udomljavanja do aplikativnih i sistemskih integracija sa EU sustavima.

Ulaganje u znanje i inovacije te sposobnost za smanjenje troškova i povećavanje efikasnosti pokazalo se kao glavno jamstvo uspjeha i opstanka na tržištu u razdoblju gospodarske nestabilnosti. Naša poslovna strategija je i dalje usmjerena na nove tehnologije, kvalitetu, pouzdanost i daljnje uštede za naše osnivače.

Zajednička infrastruktura donosi uštede u smanjenju troškova i do 40%, kroz štednju energije, kvalificiranu podršku 24 sata, znatno veću pouzdanost, sigurnosnu pohranu i čuvanje podataka, fleksibilnost i raspoloživost resursa po potrebi, lakše planiranje, uravnotežen proračunski trošak te općenito višu razinu kvalitete usluge.

Stoga bi moguće uštede bile, ne samo na nivou APIS IT-a d.o.o. već i na nivou države, Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga daljnjim korištenjem i nadogradnjom postojećih informatičkih resursa već uspostavljenih u APIS IT-u d.o.o.

Dunja Jurica predsjednica Uprave APIS IT


3. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE U 2010. GODINI

3.1. MINISTARSVO FINANCIJA

3.1.1. INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE RH (ISPU)

Realizacija poslovnog plana za Poreznu upravu odvijala se prema dinamici i u dogovoru s korisnikom. Kako su se tijekom godine zahtjevi i prioriteti korisnika mijenjali, u realizaciji je došlo do odstupanja od plana postavljenog početkom 2010. Ciljevi poslovnih aktivnosti ostvarenih u 2010. godini bili su u skladu s poslovnim potrebama Porezne uprave i Strateškim planom razvoja IS Porezne uprave.

KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE POSTOJEĆIH SUSTAVA

U sklopu korištenja i održavanja postojećih funkcionalnosti obrađeni su svi zahtjevi i završene aktivnosti izdavanja rješenja, naloga za plaćanje i povrate te popratne dokumentacije za:

• Porez na dohodak • Lokalne poreze (porez na tvrtku za pravne i fizičke osobe, porez na kuće za odmor,

porez na plovila, porez na cestovna motorna vozila)

• Porez na dohodak od imovine • Porez na dohodak od iznajmljivanja apartmana • Rješenja i platni nalozi za obvezne doprinose • Hrvatsku obrtničku komoru • Hrvatsku gospodarsku komoru

Ostali sustavi redovno se održavaju te se prema zahtjevu korisnika vrše izmjene aplikacija i obrada ad hoc zahtjeva za potrebe izvještavanja vanjskih i internih korisnika. Broj takvih zahtjeva je velik i realizacija je vremenski i resursno zahtjevna.


Tijekom 2010. godine nastavile su se aktivnosti uvođenja OIB-a u sustav ISPU. Aktivnosti su se odvijale prema planu poslova i obuhvaćale su planiranje, analizu i implementaciju promjena aplikacija, baza podataka i izlaznih dokumenata. Sustavi koji su bili obuhvaćeni tim aktivnostima su:

• Uplate - prihvat i obrada izvoda • Digitalni platni nalozi • Pripisi/otpisi/preknjiženja • Porezno priznate premije osiguranja • Ovršni postupak • Godišnja prijava poreza na dohodak • Obvezni doprinosi • Zajednički dohodak • Iznajmljivači kreveta • Dohodak od imovine – otuđenje • Javne površine • Predujam poreza na dohodak od obrta • Lokalni porezi (CMV, plovila, kuće za odmor, porez na tvrtku – pravne i fizičke osobe) • Aplikacije za obuhvat obrazaca (ID, IDD, IDD-1, PP-MI-PO, IPP, NEKM, I-FPO, IPP-1,

IPP-SD, PDV, PDV-K, PD, SR, TZ, ID, IP, ID-1)

Time su svi podsustavi ISPU-a povezani sa sustavom OIB-a.

NOVI RAZVOJ

POREZNI REGISTRI

U 2010. godini započeo je reinženjering Registara Porezne uprave, koji predstavlja početak funkcionalnog reinženjeringa cijelog informacijskog sustava. Intenzivno se radilo na uspostavi novog Registra poreznih obveznika (RPO) koji je direktno povezan s OIB sustavom putem sustava objava u signalizirajućoj evidenciji za što je izrađena nova aplikacija.

Na taj se način osigurava da svaka promjena u sustavu OIB-a automatizmom bude propagirana i provedena i u Registru poreznih obveznika. Osim Registra poreznih obveznika izrađen je i novi Registar zastupnika PDV-a te novi Registar samostalnih djelatnosti koji su također integrirani sa sustavom OIB-a. Isporuke u produkciju odvijale su se sukcesivno te su završene u 1. kvartalu 2011. godine.

Napravljena je poslovna analiza, izrađeni vezni programi te započet rad na integraciji novog RPO-a s ostalim podsustavima u ISPU. Te aktivnosti će se intenzivno odvijati i u 2011. godini jer se osim podataka mijenjaju i poslovna pravila što zadire u bitnu promjenu gotovo svih aplikacija i programa.

OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ (OIB)

Tijekom 2010. nastavilo se s održavanjem i usklađivanjem podataka nadležnih institucija. Također se mijenjao i proširivao fond podataka iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa. U sustav OIB-a dodani su podaci o stečajevima i likvidacijama te osnivačima i njihovim udjelima. Temeljem prikupljenih podataka o osnivačima u OIB sustavu izrađena je aplikacija za prikaz povezanih društava.


Tijekom 2010. godine završene su aktivnosti na nadogradnji arhitekture sustava OIB-a koja je omogućila priključenje ostalih korisnika u OIB sustav i korištenje podatka u realnom vremenu.

Uspješno je završeno testiranje priključenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) u sustav OIB-a. Sve je spremno za početak rada, čekaju se još samo dozvole nadležnih institucija za korištenje podataka. Iste aktivnosti su započete sa HZZ-om, Ministarstvom pravosuđa, Sektorom za zemljišno-knjižno pravo, Državnom geodetskom upravom, Sektorom za katastarski sustav, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Carinskom upravom i ZG Holdingom.

Prelazak u produkciju i intenzivnije korištenje podataka iz OIB sustava od većeg broja institucija, a time i potpuno ostvarivanje svrhe uvođenja OIB-a, koči predugačka i spora procedura pribavljanja dozvola za korištenje podataka od nadležnih tijela.

S druge strane statistika pozivanja servisa u OIB sustavu od strane registarskih tijela koja ga tvore, pokazuje da je tijekom 12 mjeseci bilo ukupno 97.617.842 poziva servisa od čega je servis „saznaj OIB“ pozvan 71.225.439 puta što govori o neupitnoj koristi postojanja tog registra te ide u prilog nastojanjima uključenja većeg broja institucija u OIB sustav. To je jedini registar koji objedinjuje više različitih ključnih izvornih registara čiji podaci su trenutno ažurni.

EVIDENCIJA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

U svrhu efikasnije provedbe Antikorupcijskog programa i pravednije raspodjele socijalnih davanja, Porezna uprava pokrenula je projekt Evidencije podataka bitnih za oporezivanje. Sustav se sastoji od komponente prikupljanja signala o stjecanju imovine iz vanjskih poslovnih sustava i sustava ISPU te posebnih upita o imovini putem kojih se u realnom vremenu prikupljaju informacije od institucija nadležnih za vođenje podataka o imovini. Sustav je temeljen na principima interoperabilnosti uključenih institucija uspostavljenih u OIB sustavu. Tijekom 2010. godine napravljena je poslovna analiza, dizajn i konstrukcija sustava. U konačnici treba povezati sljedeće institucije i sustave: MUP (posjedovanje vozila), ISPU, OIB, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnje klirinško depozitarno društvo, Agencija za civilno zrakoplovstvo, Ministarstvo pravosuđa, FINA i banke. U prvoj fazi, koja je završena u 1. kvartalu 2011. godine, sustav je povezan sa SKDD-om, FINA-om, OIB-om i Informacijskim sustavom PU, te MUP-om djelomično, dok će se ostali sustavi priključivati sukcesivno.

NADZOR PRIREĐIVAČA IGARA KLAĐENJA

Projekt Nadzor priređivača igara klađenja nije bio planiran za 2010. godinu, ali je realiziran na zahtjev Porezne uprave tijekom 1. i 2. kvartala. Projekt uključuje:

• Implementaciju odgovarajuće arhitekture koja omogućava prihvat podataka od kladionica

• Prihvat, obrada i spemanje poruka iz sustava priređivača igara klađenja

• Kontrola i nadzor poslovanja priređivača igara klađenja kroz izradu kontrolnih izvještaja i analitiku sustava poslovne inteligencije


U online sustav je direktno povezano 9 kladionica koje za potrebe kontrole dnevno šalju između 500.000-700.000 poruka koje se obrađuju. Za potrebe provjere punoljetnosti osoba koje se registriraju za internet klađenje koristi se servis direktnog upita u OIB sustav.

VIES SUSTAV

Za potrebe testiranja povezivanja nacionalne komponente VIES sustava i EU dijela izvršeno je definiranje baza podataka za repliciranje u EU sustav, za sada samo na testnim podacima s obzirom da nacionalna komponenta još nije zakonski podržana.

Za potrebe povezivanja VIES sustava na EU preko CCN/CSI gateway-a završena je izrada sinhronih i asinhronih adaptera za razmjenu VIES poruka, implementirana arhitektura te je izvršeno integralno testiranje s VIES aplikacijom u Poreznoj upravi i CCN/CSI sustavom u APIS IT-u.

APLIKATIVNI PORTAL POREZNE UPRAVE

Kako bi se omogućio daljnji razvoj portalnih aplikacija izvršen je redizajn i reinženjering aplikativnog portala Porezne uprave i uspostava sustava upravljanja identitetima baziranog na poslovnim rolama. Na portalu se nalaze aplikacije OIB i Povezana društva, a u pripremi je aplikacija Evidencija podataka bitnih za oporezivanje (PBZO).

BI SUSTAV POREZNE UPRAVE

Business Intelligence (BI) sustav izgrađuje se u svrhu pružanja kvalitetne podrške upravljačkoj strukturi Porezne uprave i Ministarstva financija kao podloga za donošenje strateških i operativnih odluka. Izgradnjom kompletnog skladišta podataka stvorit će se uvjeti za podršku ne samo analizi i nadzoru poreznih obveznika, već i temelj za kvalitetnu analizu rizika.

U 2010. godini izgrađeni su sustavi za izvješćivanje i multidimenzionalnu analizu za stari i novi Registar poreznih obveznika, uz već postojeće sustave PDV, IP obrasci i OIB sustav.

ePOREZNA

Osim već postojećih servisa ePDV (dostava mjesečnih i kvartalnih obrazaca poreza na dodanu vrijednost), ePDV-K (dostava godišnjeg obračuna poreza na dodanu vrijednost), eID (dostava obrazaca o isplaćenim plaćama), ePKK (uvid u poreznu knjigovodstvenu karticu), eIDD (isplaćeni drugi dohoci), ePD (prijava poreza na dobit), eTZ (prijava doprinosa turističkim zajednicama), eSR (spomenička renta) izrađen je novi servis za prihvat i obradu IDD obrazaca (isplaćeni drugi dohoci) – nova verzija.

Realizacija planiranih servisa eIP, eID1 i ePDMO prebačena je u iduću godinu, obzirom da se obrasci podnose jednom godišnje i već postoji sustav za prihvat podataka na medijima za IP i ID1 obrasce. Aplikacija za prihvat PDMO obrazaca završit će se u 2. kvartalu 2011. godinie


RAZVOJ ISPU – NOVE APLIKACIJE

Razvoj novih funkcionalnosti i aplikacija u okviru postojećih aplikativnih podsustava Informacijskog sustava Porezne uprave odvijao se prema detaljnim kratkoročnim planovima usklađenim sa zahtjevima korisnika.

Zbog promjene zakonskih propisa i dodatnih zahtjeva korisnika izrađene su nove aplikacije za sljedeće podsustave:

• Uvid u evidenciju upisanih mjera osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini

• RSM obrazac za obveznike doprinosa • Obvezni doprinosi – preuzimanje i pregled podataka o poslodavcima • Redizajn kamatnog lista • Spajanje/razdvajanje poduzeća (u 2010. djelomično završeno)


3.1.2. INFORMACIJSKI SUSTAV CARINSKE UPRAVE RH

Daljnji razvoj sustava i nadogradnja postojećih rješenja uvjetovani su promjenama koje se događaju u okruženju prvenstveno zbog priprema za članstvo u Europskoj uniji. Smjernice i razvojni projekti definirani su Strategijom razvoja Informacijskog sustava Carinske uprave (IS CURH) i Strategijom IT interoperabilnosti i interkonektivnosti s EU.

U okviru aktivnosti prilagodbe Europskoj uniji i realizaciji projekata interoperabilnosti i interkonektivnosti IS CURH sa EU realiziran je niz aktivnosti: daljnja tehnološka unapređenja sustava u cilju podrške promjeni poslovnih procesa Carinske uprave, razvoj novih sustava NCTS, ECS, EORI i CS, udomljavanje CCN/CSI, EMCS i ITMS-Calculation modul projekata, aplikativna i sistemska integracija EU projekata, izgradnja zajedničke infrastrukture te modernizacija i prilagodbe postojećih podsustava IS CURH EU zahtjevima.

CCN/CSI GATEWAY

Za ostvarenje interoperabilnosti i interkonektivnosti preduvjet je uspostavljanje jedne komunikacijske točke RH IT sustava prema EU IT sustavima (CCN/CSI gateway-a) koju će koristiti svi carinski i porezni projekti. Za potrebe povezivanja definirano je modularno rješenje CCN adapter koje povezuje novo SOA okruženje u APIS IT-u sa EU sustavima.

U 2010. godini implementiran je glavni i pričuvni komunikacijski link za vezu na CCN/CSI backbone, instalirana i povezana aktivna mrežna oprema i uređaji za enkripciju podataka, povezani APIS IT aplikativni poslužitelji na CCN/CSI infrastrukturu, konfiguriran CCN Gateway i instalirana EU aplikacija za testiranje (STTA) za potrebe testiranja nacionalnih aplikacija kontrole tranzita (NTA) i kontrole izvoza (NECA).

NCTS (NEW COMPUTERISED TRANSIT SYSTEM)

U prvoj polovini 2010. godine završen je projekt 'Nadogradnja nacionalnog provoznog sustava - Faza 2' financiran iz Phare 2006 programa.

NCTS sustav dovodi novinu u dosadašnji carinski sustav, jer se radi o tzv. “bespapirnom“ poslovanju, baziranom na razvijenom sustavu elektronskih šifriranih poruka među sudionicima postupka. U sustav su osim hrvatske carinske službe uključeni i ostali sudionici – otpremnici, izvoznici, uvoznici, povlašteni primatelji, povlašteni pošiljatelji, banke, prijevoznici, te carinske službe ostalih zemalja članica konvencije i zemalja EU-a. U verziji 4.0 čija realizacija je završena u 2010. naglasak je na provođenju mjera sigurnosti i zaštite. Carinska uprava je donijela odluku o primjeni NCTS-a na nacionalnoj razini do sredine 2011. godine te su se stoga u drugoj polovini 2010. implementirale nacionalne prilagodbe sustava i integracija sa postojećim nacionalnim sustavima.

ECS (EXPORT CONTROL SYSTEM)

ECS sustav obuhvaća sustav kontrole izvoza baziran na potpunom elektroničkom poslovanju između svih sudionika u postupku. U prvoj polovini 2010. završena je implementacija Faze 2 ECS-a kao i korisničko funkcionalno testiranje sustava u predprodukcijskoj okolini.


B2G (BUSINESS TO GOVERNMENT) SERVISI

U cilju postizanja potpune interoperabilnosti IS-a s gospodarstvenicima izgrađeno je jedinstveno tehničko rješenje za pristup uslugama IS CURH koje obuhvaća zahtjeve svih EU projekata (ECS, NCTS, EMCS, ..) kao i EU zahtjeve glede sigurnosti, dostupnosti i raspoloživosti usluga. Završena je implementacija servisa i prateće administracije gospodarstvenika i digitalnih certifikata, objavljene specifikacije gospodarstvenicima te je započelo pilot tehničko testiranje servisa s gospodarstvenicima.

ZIISC (ZAJEDNIČKA INFRASTRUKTURA IS CU)

U cilju postizanja potpune interoperabilnosti IS-a prema EU zahtjevima izrađena je zajednička infrastruktura (ZIISC) kao „framework“ elektroničke carine koji omogućuje fleksibilnost u implementaciji projekta, jednostavno povezivanje sa EU sustavima i gospodarstvenicima, integraciju s drugim sustavima te internu i eksternu interoperabilnost neovisno o tehnologiji. U 2010. su provedena integracijska testiranja NCTS i ECS sustava na način da se cijela ZIISC infrastruktura zajedno sa NTA aplikacijom povezala i testirala, inicijalni testovi koristeći STTA aplikaciju povezivanja sa CCN/CSI infrastrukturom, te priprema infrastrukture za testiranje servisa za gospodarstvo u sklopu priprema implementacije NCTS sustava.

EU CENTRALNI SERVISI

Centralni servisi obuhvaćaju nekoliko funkcionalnih cjelina (zajednički šifarnici, poslovna statistika i nedostupnost) i pretpostavka su za funkcioniranje svih ostalih projekata (NCTS, ECS, EMCS, …). U 2010. su realizirane cjeline zajedničkih šifarnika te se tijekom 2011. planira završetak realizacije koji je pretpostavka za primjenu NCTS-a na nacionalnoj razini.

INTRASTAT

Projekt je namijenjen praćenju razmjene statističkih podataka o trgovinskoj razmjeni među zemljama članicama koji se realizira u suradnji sa Državnim zavodom za statistiku. U 2010. je realizirana priprema projekta, specifikacija zahtjeva i plan te započela poslovna analiza. U 2011. se planira završetak realizacije koji obuhvaća pilot produkciju formiranja registra, razmjenu podataka s gospodarstvenicima te povezivanje sa sustavom Državnog zavoda za statistiku.

EOS (ECONOMIC OPERATOR SYSTEM)

Namjena registara je obuhvaćanje jedinstvene identifikacije carinskih subjekata na području EU (EORI – Economic Operators' Registration and Identification ) te praćenje odobrenja i autorizacija pojedinih subjekata naročito iz područja mjera sigurnosti i zaštite (AEO – Autorised Economic Operator) kao i pojednostavljenih procedura u pojedinim carinskim postupcima (SASP – Single Authorization for simplified procedures). U 2010. započela je implementacija EORI projekta čiji završetak se planira u prvom kvartalu 2011.


NAPLATA A I B

Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU važeće nacionalne postupke i procedure bit će potrebno uskladiti sa europskom praksom. Tako će postojati obveza da se mjesečno vrši uplata određenog postotka utvrđenog i naplaćenog carinskog duga u RH na račun EU. Za potrebe praćenja naplate sukladno EU zahtjevima razvijena je i implementirana aplikacija Evidencije A i B računa. Razvoj ovog projekta zahtijevao je povezivanje na postojeće sustave razvijene za potrebe poslovanja Carinske uprave te razvoj većeg broja modula koji su trebali podržati sve poslovne procese vezane za raspoređivanje prihoda.

UDOMLJAVANJE EU PROJEKATA

U 2010. kontinuirano se nastavilo sa aktivnostima integracije i udomljavanja projekata, Taric 3 (ITMS) – Calculation modul i sustava nadzora kretanja trošarinske robe (EMCS - Excise Movement Control System) faza 3 te osiguranja uvjeta za iterativna testiranja sukladno projektnim planovima.

PLAN KONTINUITETA POSLOVANJA (BCP)

U 2010. dovršena je prva faza projekta Plan osiguranja kontinuiteta poslovanja (Business Continuity Plan) za slučaj ispada Carinskog IT sustava, kako EU projekata, tako i nacionalnih carinskih podsustava smještenih u APIS IT-u.

NACIONALNI SUSTAVI

U području daljnje nadogradnje funkcionalnosti IS CURH realizirana je implementacija OIB-a koja je obuhvatila uvođenje OIB-a umjesto dosadašnjih identifikatora JMBG za fizičke osobe i matičnog broja za pravne osobe i obrtnike u sve aplikacije Informacijskog sustava CU RH.

Kontinuirano se obavljaju poslovi podrške korištenju sustava i održavanje sustava s implementacijom zakonskih promjena u podsustavima IS CURH.


3.2. SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA E-HRVATSKU

Tijekom 2010. godine SDUeH je ugovorio sa APIS IT-om nastavak izgradnje i održavanja sustava Središnjeg portala javne uprave Moja uprava i ostalih komponenata jedinstvenog tehničko-poslovnog rješenja sustava elektroničke uprave Republike Hrvatske u kontekstu realizacije modela Umrežene uprave.

U kontekstu nužnosti transformacije javne uprave, koja je aktualizirana dinamičnim društvenim potrebama te mogućnostima i pristupačnošću informacijsko-komunikacijskih tehnologija, radilo se na stvaranju uvjeta za prilagodbu i razvoj umreženih poslovnih i tehnoloških sustava što vodi u smjeru jedinstvenog, korisnički usmjerenog sustava javne uprave.

Dodatni motiv bio je nužnost uspostave interoperabilnosti između hrvatskog sustava javne uprave i sustava članica EU, kao i sa sustavima drugih zemalja u svijetu.

SREDIŠNJI DRŽAVNI PORTAL JAVNE UPRAVE – MOJA UPRAVA

Središnji državni portal javne uprave Moja uprava uspostavljen je u jesen 2007. godine. APIS IT pruža kontinuiranu podršku korištenju, održavanju i uređivanju portala, osigurava sve potrebne računalne resurse, stručno osoblje potrebno za kvalitetno i sigurno funkcioniranje portala te srodnih i pridruženih sustava.

U pripremi i održavanju sadržaja Moje uprave tijekom 2010. godine surađivalo je i aktivno sudjelovalo 35 tijela državne uprave, a usluge i poslove uređivanja obavljalo je dvočlano Uredništvo (glavna urednica i pomoćnica glavne urednice), sukladno nadležnostima i uređivačkoj politici.

U 2010. je nakon usvajanja HROI-ja započela prilagodba Moje uprave sukladno njenoj novoj ulozi gradbene komponente nacionalnog sustava interoperabilnosti. Za tu svrhu izrađen je prvi konceptualni prototip portala, kao i njegove prve infrastrukturne usluge, Korisničkog pretinca. Korisnički pretinac ima za svrhu da omogući individualno praćenje komunikacije sa sustavom javne uprave za svakog registriranog korisnika, što bi omogućilo izgradnju pune transparentnosti sustava, bržu i kvalitetniju uslugu javne uprave na svim razinama te visoku kontrolu korisnika nad korištenjem vlastitih osobnih podataka.

HRVATSKI OKVIR ZA INTEROPERABILNOST

APIS IT je u 2010. godini izradio prijedlog dokumenta Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI), koji je krajem lipnja odlukom Vlade RH definiran kao okosnica integracije javne uprave RH u umrežen, korisnički usmjeren i dugoročno razvojno održiv nacionalni javni resurs.

Po usvajanju Odrednica HROI-ja i provedene rasprave, sve aktivnosti koje je za Središnji državni ured za e-Hrvatsku obavljao APIS IT usklađene su s njima i provode se koordinirano.


PROGRAM e-URED

U 2010. godini izrađen je prijedlog Vizije Programa e-Ured i Standardnog projekta elektroničkog uredskog poslovanja.

e-Ured je modularno rješenje zasnovano na modernim konceptima IKT rješenja za kreiranje dokumenata, kolaboraciju i razmjenu dokumenata s posebnim naglaskom na upravljanje elektroničkim zapisima (ERMS - Electronic Record Management System) i elektroničkim dokumentima u skladu sa zahtjevima koje je preporučila Europska komisija u specifikaciji MoReq2.

Razvoj specifikacija ovog rješenja i njegovo pilotiranje provodit će se u okviru realizacije HROI-ja i njegovih strateških projekata i pilota.

SREDIŠNJI SUSTAV AUTENTIKACIJE I AUTORIZACIJE

U 2010. godini zaključen je radni dokument Nacionalni središnji sustav autentikacije i autorizacije. Jedinstveni sustav upravljanja pristupom i ovlastima na temelju utvrđenog identiteta čini jednu od ključnih komponenti sustava Umrežene uprave, čija je zadaća osiguranje dosljednog i pouzdanog provođenja pravila i ovlasti u pristupu podacima, uslugama i resursima obuhvaćenih Umreženom upravom, temeljeno na zakonima te pravilima i odlukama tijela neposredno odgovornih za pojedine podatke, usluge i resurse. Taj sustav je preduvjet nacionalnog i prekograničnog funkcioniranja sustava za interoperabilnost, ali i ostvarivanja korisničke usmjerenosti usluga i cjelokupnog sustava te stoga čini ključnu komponentu HROI-ja.

MODEL INTEGRIRANOG RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE ZNANJEM, PROJEKTIMA I INFORMACIJSKIM RESURSIMA

APIS IT je u 2010. isporučio radnu verziju dokumenta Model integriranog rješenja za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima. Implementacija takvog modela treba pružiti informacije koje će poslužiti za izradu cjelovitog Programa e-Hrvatska (informacije o projektima, sredstvima, očekivanim učincima), imati pristup podacima koji se odnose na provedbu državnih IKT politika i prioriteta, omogućiti nadzor provedbe planiranih IKT projekata te obavljanje koordinativne funkcije u smislu ostvarivanja sinergije tijela državne uprave na provedbi projekata s komplementarnim ciljevima.

UDOMLJAVANJE SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE SADRŽAJIMA WEB STRANICA SDU-eH

APIS IT je u prvoj polovici 2010. godine udomljavao i održavao sustav za upravljanje sadržajima internetske stranice SDUeH.

SUSTAV ZA ZAJEDNIČKE INFORMACIJSKE RESURSE NARUČITELJA (CIRCA)

U 2010. godini nastavljena je podrška Sustavu za zajedničke informacijske resurse (CIRCA), koja je započeta 2007. godine. CIRCA osigurava zajednički radni prostor za autorizirane grupe korisnika i putem servisa omogućava kolaboraciju i razmjenu sadržaja korisnicima grupiranim po interesnim grupama. U 2010. godini nastavljen je porast broja korisnika CIRCA-e.


CIP- ICT PSP PROGRAM PODRŠKE POLITIKAMA PRIMJENU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

CIP - Okvirni program za konkurentnost i inovativnost osnovan je odlukom Europskog parlamenta 2006., a jedna od njegovih komponenti je ICT PSP koji se odnosi na informacijske i komunikacijske tehnologije što je područje koje za Republiku Hrvatsku koordinira i pokriva APIS IT. Predviđeno trajanje programa je do 2013. godine.

Kao nacionalna kontaktna točka za Republiku Hrvatsku, APIS IT je do jeseni u 2010. godine u okviru svojih poslova potencijalnim korisnicima sredstava prenosio potrebne informacije za sudjelovanje u projektu.

U svrhu bolje informiranosti javnosti ažurno je održavana internetska stranica s iscrpnim informacijama o programu, natječajima, uvjetima kandidiranja, korisnim kontaktima i drugo.

Nacionalna kontakt točka također je kontinuirano održavala veze s ostalim članovima ICT PSP glede suradnje i razmjene iskustava, kao i info-dane za zainteresirane organizacije na kojima su prezentirane informacije o novostima i načinu sudjelovanja.

SDUeH je u zadnjem dijelu 2010. zbog neposrednijeg sudjelovanja Ureda u aktivnostima Programa preuzeo sve poslove nacionalne kontaktne točke.

3.4. SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM

Tijekom 2010. godine nastavilo se s poslovima uspostave i održavanja cjelovitog popisa imovine u vlasništvu RH u cilju objedinjavanja imovine iz raznih izvora, njenog prikazivanja, omogućavanja uvida u stanje imovine i kvalitetnijeg upravljanja njome.

APIS IT pruža kontinuiranu stručnu IT podršku u korištenju i održavanja web aplikacije pomoću koje se kvalitetnije, jednostavnije i brže mogu donositi i provoditi odluke vezane uz upravljanje državnom imovinom.


3.5. AGENCIJA ZA PLATNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN)

U Agenciji za platni promet i posredovanje nekretninama prepoznata je potreba za izgradnjom integriranog informacijskog sustava koji se provodi kroz nekoliko cjelina i podsustava kako bi se osigurao integritet i nesmetano odvijanje poslovnih procesa APN-a.

Tako je u 2010. godini uveden i uspostavljen podsustav upravljanja dokumentima te podsustav ugovaranja zemljišta i praćenja izgradnje čime je omogućeno praćenje javne nabave za projektiranje, građenje, nadzor i sanaciju. Nastavilo se je također i s informatizacijom procesa i izradom programskog rješenja za Odjel prodaje nekretnina. Napravljena je analiza poslovnog procesa u dijelu analitičkog izvještavanja o izvršenju i planu provedbe provedbenog programa POS-a kao i analitičko izvješće o programu kupnje, prodaje i gospodarenja nekretninama APN-a.

U sustavu uredskog poslovanja omogućena je veza podnositelja s Registrom poslovnih subjekata te prilagodba funkcionalnosti vođenja interne dostavne knjige.

3.6. SUSTAV SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA (REGOS)

Za potrebe Informacijskog sustava Središnjeg registra osiguranika kontinuirano se izvršavaju ugovorene obveze, a to su: svakodnevno repliciranje dijela baza podataka REGOS-a iz FINE, pružanje podrške 24*7 internet aplikaciji za izvješćivanje osiguranika o stanju i prometu na osobnim računima, te mjesečno štampanje i kuvertiranje obavijesti osiguranicima o raspoređivanju u obvezne mirovinske fondove.


3.7. PODRŠKA PROVEDBI IZBORA

APIS IT je u siječnju 2010. godini za potrebe DIP-a podržao provođenje drugog kruga predsjedničkih izbora kao nastavak Predsjedničkih izbora započetih u prosincu 2009. Unos i obrada rezultata su odrađeni brzo i kvalitetno, što govori podatak da je u drugom krugu izbora do 22 sata obrađeno gotovo 99,5% biračkih mjesta. Istovremeno za iste izbore dao i provedbenu podršku Gradu Zagrebu koja se, od podrške na državnoj razini, razlikuje u organizacijskom smislu i širem obimu aplikativne podrške.

U kolovozu 2010. APIS IT dao je podršku Ministarstvu uprave za unos i kontrolu potpisnika referenduma vezanog za kolektivne ugovore što nije bilo u planu za 2010. Za tu priliku razvijena je aplikacija za unos i kontrolu potpisnika te je tijekom 8 dana u dvije smjene 70 djelatnika APIS IT-a unijelo i prekontroliralo preko 400.000 potpisnika.

Kontinuirano tijekom godine održavana je Internet stranica DIP-a i objavljivani su materijali po njihovom zahtjevu.

3.8. NIPP - NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA

Stručnjaci APIS IT-a sudjelovali su u radu više radnih skupina NIPP-a. Radna skupina za poslovni model NIPP-a radila je na dokumentu Strategije poslovnog modela NIPP-a u Republici Hrvatske, u kojem je između ostalog opisano funkcioniranje poslovnog modela NIPP-a u drugim državama.

Radna skupina za povezivanje programa e-Vlade i NIPP-a je radila na definiranju projekata e-Vlade s kojima se treba ostvariti suradnja.

Radna skupina za tehničke standarde je izvršila reviziju prijevoda Provedbenog pravila za meta podatke INSPIRE-a i Provedbenog pravila za mrežne usluge te njihovu prilagodbu domaćem zakonodavstvu. Izrađena je početna verzija pojmovnika INSPIRE-a .

Radna skupina za uspostavu kapaciteta NIPP-a je pripremila i provela anketu kojom se željelo istražiti zastupljenost prostornih podataka u obrazovnom sustavu, procijeniti znanja o uporabi prostornih podataka koje studenti dobiju tijekom studija, te utvrditi zadovoljava li nastavni program s aspekta korištenja prostornih podataka suvremene trendove.

U Opatiji je u studenom 2010. održan 2. NIPP i INSPIRE dan, na kojem su sudjelovali gotovi svi članovi radnih skupina APIS IT-a, a neki su pripremili i održali prezentacije.


3.9. ZIS – ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA RH

U okviru uspostave Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra APIS IT daje uslugu podrške uspostavi sustava kako kroz konzultantske usluge i usluge koordinacije dobavljačima tako i kroz osiguravanja infrastrukturne podrške (diskovni podsustav, mrežni podsustav, podsustav zaštite, podsustav nadzora...). Naručitelji sustava su Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava.

Iako je bilo planirano u 2010. puštanje sustava u produkcijski rad, zbog kašnjenja u isporukama treće strane (isporučitelja ZIS aplikativnog rješenja), to se nije desilo. APIS IT je kontinuirano davao podršku Naručitelju. Provedena su testiranja sustava za pohranu pričuvnih kopija, testiranje cluster konfiguracije te je intenzivno testiran rad Service deska, prateći vrlo zahtjevnu proceduru u kojoj sudjeluje šest dionika.


4. OPIS ZNAČAJNIH SERVISA I RJEŠENJA ZA GRAD ZAGREB U 2010. GODINI

4.1. PORTAL GRADA ZAGREBA

Usluge preglednika za građane i tvrtke iz raznih područja (katastar zemljišta, urbanistički planovi, matice građana, komunalni računi, službeni glasnik, …) se kontinuirano osvježavaju novim podacima nastalim u poslovnim sustavima pojedinih gradskih ureda.

Grad Zagreb je bio domaćin međunarodne konferenciju udruge glavnih gradova srednje i jugoistočne Europe. U svrhu registracije sudionika i dobivanja svih relevantnih informacija o konferenciji, objavljena je stranica na kojoj se je to moglo obaviti.

4.2. PROSTOR I GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

KataPort - PORTAL GEODETSKO KATASTARSKOG SUSTAVA GRADA ZAGREBA

Tijekom 2010. implementirana je u produkcijskoj okolini nova GIS IT arhitektura koja omogućuje ažuriranje grafičkih podataka katastra zemljišta, Registra prostornih jedinica i Evidencije kućnih brojeva Grada Zagreba.

Referentima iz Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove je omogućeno da napredne promjene grafičkih podataka katastra zemljišta rade iz prilagođene klijentske aplikacije, a sve ostale promjene i izdavanje kopije katastarskog plana mogu raditi kroz web sučelje.

Isto tako im je krajem godine omogućeno testiranje promjena grafičkih podataka kućnih brojeva u Registru prostornih jedinica te Evidenciji kućnih brojeva. Promjene se planiraju implementirati u narednoj godini jer postoji moratorij na promjene zbog predstojećeg popisa stanovništva.


AKTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE GRADA ZAGREBA

Referentima u gradskom uredu nadležnom za izdavanja akata iz područja prostornog uređenja i gradnje objekata, omogućeno je praćenje izdanih akata po različitim kriterijima – neriješeni predmeti, pozitivno riješeni predmeti, izjavljene žalbe po predmetima, način rješavanja žalbe odnosno tužbe, te sve vrste mjesečnih, tromjesečnih i godišnjih izvještaja i statistike o načinu rješavanja predmeta. Voditeljima je omogućeno praćenje efikasnosti rada svakog pojedinog referenta te davanje odgovora na različite upite o gradnji.

Kroz statističke izvještaje omogućeno je formiranje i izdavanje različitih izvještaja po raznim kriterijima (organizacijska jedinica, razdoblje, referent,…).

ARHIVA PROSTORNO TEHNIČKE DOKUMENTACIJE GRADA ZAGREBA

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba vodi evidenciju dokumentacije iz područja strategijskog planiranja, prostornog planiranja i urbanizma u papirnatom obliku. Evidencija je sistematizirana prema prostoru (grad, općina, zona) i vrsti građe (razvojni planovi, studije, podaci o prostoru, programske mreže, provedbeni planovi prostornog uređenja, urbanistička prometna rješenja, urbanistički uvjeti građenja i ostali materijali).

Za olakšavanje pretraživanja i razmjenu podataka s ostalim gradskim uredima, arhitektonskim uredima, uredima građevinskih tvrtki i građanima izrađeno je aplikativno rješenje za obuhvat, održavanje i preglede meta podataka o dokumentaciji iz navedenog područja. Do kraja godine 2010. prepisano je iz papirnatih podloga oko 2/3 podatka u digitalni oblik.

ZIPP – ZAGREBAČKA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA

Realizirana je nova web stranica Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka i sustav za upravljanje meta podacima prostornih podataka.

Infrastruktura prostornih podataka obuhvaća područja kao što su meta podaci, skupovi i usluge prostornih podataka, mrežne usluge i tehnologije, sporazume o zajedničkom korištenju, pristupu i uporabi te mehanizme za koordinaciju i nadzor. Cilj je omogućiti brži pristup podacima, razmjenu podataka, bolje korištenje podataka, uštedu sredstava te razvoj novih prostorno orijentiranih usluga.

Članovi Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba, čiji je član i stručnjak iz APIS IT-a, počeli su raditi na pravnom temelju Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka – aktu gradonačelnika.

GIS GRADA ZAGREBA

GIS Grada Zagreba se kontinuirano nadograđuje novim prostornim slojevima, pa je tako tijekom 2010. implementiran preglednik klizišta. Podaci o klizištima prikupljeni su inženjersko geološkim kartiranjem. Dodatno su ucrtana klizišta koja su sanirana, a konture klizišta preuzete su iz sanacijskih elaborata. Realiziran je i preglednik spomenika kulture i prirode u kojem je obuhvaćena arheologija, cjeline i sklopovi.

Prostorno su prikazani i svi slojevi katastra zelenila (stablo, sportsko igralište, dječje igralište, travnjak, cvjetnjak,…). U svrhu inventure svih objekata i uređaja komunalne infrastrukture, boljeg planiranja financijskih sredstava za izgradnju i održavanje tih objekata i uređaja te bolje pozicije vlasnika javnih površina kod pregovora s koncesionarima, započet je inicijalni unos tih objekata. U fazi pilot projekta obuhvaćeni su i prikazani stupovi javne rasvjete.


4.3. UPRAVLJANJE DOKUMENTIMA I UREDSKO POSLOVANJE

Na području uredskog poslovanja i upravljanja dokumentima u 2010. godini napravljen je sustav poslovnog izvještavanja iz podataka uredskog poslovanja za Grad Veliku Goricu. Građanima Grada Velika Gorica omogućen je uvid u status njihovih predmeta putem web aplikacije na portalu Grada Velika Gorica. Svaka zainteresirana stranka u predmetu ima mogućnost dobiti PIN koji joj omogućava pratiti rad na njegovom predmetu iz udobnosti vlastitog doma.

Za potrebe Stručne službe gradonačelnika Grada Zagreba u razvoju je aplikacija za potrebe praćenja predmeta u upravnim i sudskim postupcima gdje je Grad Zagreb stranka u postupku. Aplikacija će omogućavati evidentiranje podataka o predmetima postupka, ročištima, te odlukama donesenim u tijeku postupka. Strukturirani podaci odlična su podloga za izradu niza izvještaja, te dnevnih i tjednih preglednika ročišta za pojedini postupak.

Za potrebe Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel komunalnog redarstva, nastavljen je kontinuirani rad preuzimanja podataka, kreiranje, ispis i kuvertiranje dokumenata, te otprema obavijesti o počinjenom prekršaju, te obaveznog prekršajnog naloga za vožnju bez karte u javnom gradskom prijevozu uz prethodno automatsko otvaranje predmeta u sustavu uredskog poslovanja. Ove godine za potrebe Odjela za prometno redarstvo usluga je proširena i na preuzimanje podataka te kreiranje, ispis, kuvertiranje i otpremu obaveznog prekršajnog naloga za krivo parkiranje.

Za potrebe ureda, zavoda i službi Grada Zagreba unaprijeđen je sustav uredskog poslovanja na način da omogućavaju izdavanje i zaprimanje združenih predmeta (dearhiviranih predmeta) uz automatsko evidentiranje akata na internoj dostavnoj knjizi prilikom zaprimanja združenih predmeta. Također je omogućen brzi unos akta prilikom otvaranja predmeta te ispis većeg broja košuljica odjednom. Omogućena je i funkcionalnost dodavanja predmeta u rok i izvorno rješavanje prilikom grupnog razvođenja predmeta te automatsko otvaranje predmeta u drugom dosjeu prilikom izvornog rješavanja.

Nastavljeno je povezivanje aplikativnih rješenja koje nije izradio APIS IT sa sustavom uredskog poslovanja Grada Zagreba putem servisa. Ovom uslugom podaci se trenutno ažuriraju u sustavu uredskog poslovanja i poslovni procesu su ubrzani.

REGISTAR KONCESIONARA U ZDRAVSTVU

Grad Zagreb, temeljem Zakona o koncesijama i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, provodi postupak davanja koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe sukladno uvjetima i zahtjevima iz nadmetanja. U svrhu podrške tom poslovnom procesu, napravljena je aplikacija kojom se definiraju elementi natječaja i unose ponude i ponuđači. Omogućena je evaluacija ponuda prema predefiniranim kriterijima natječaja te automatski odabir prihvatljivih ponuda prema izvršenoj evaluaciji. Generiraju se i urudžbiraju odluke s popisom prihvaćenih ponuda, Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda te ugovori za svaku prihvaćenu ponudu.


Ovom aplikacijom je gradskom uredu koji provodi taj postupak, cijeli postupak pojednostavljen i automatiziran, te su dobili centralni registar natječaja, ponuda, ponuđača te koncesionara.

4.4. GRAĐANSKA STANJA

U području građanskih stanja u 2010. godini, u suradnji s Gradskim uredom za opću upravu, završen je razvoj novog sustava popisa birača. Novo informatičko rješenje evidencije popisa birača Grada Zagreba te evidencije birača za glasovanje izvan mjesta prebivališta omogućava referentima iz Gradskog ureda za opću upravu ažuriranje podataka o biračima, preglede, ispise dokumenata, statističke izvještaje te kontrolne upite za usporedbu podataka, a građanima uvid u svoj birački status. Evidencije su preko adrese birača, povezane s Registrom prostornih jedinica i Evidencijom biračkih mjesta. Svi ispisi dokumenata automatski se urudžbiraju u bazama pisarnice. Informatičko rješenje omogućuje i podršku gradskom uredu za vrijeme lokalnih ili državnih izbora. Između ostaloga, za potrebe komunikacije gradskog ureda s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija elektroničkim putem se šalju zahtjevi i dobivaju suglasnosti za glasovanje, za osobe bez prebivališta u RH, te se vrši prethodna registracija birača za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Novo rješenje ne samo što je razvijeno na suvremenim tehnologijama već daje i čitav niz novih funkcionalnosti i integracija sa drugim srodnim sustavima.

Za potrebe tijela lokalne samouprave i državne uprave izrađen je G2G servis putem kojeg mogu svoja informatička rješenja povezati s podacima koji su u nadležnosti matičnih ureda Grada Zagreba. Trenutno se ti podaci koriste u svrhu upisa djece u odgojno obrazovne ustanove bilo gdje u RH no servis je napravljen univerzalno tako da korištenje može biti za bilo koju svrhu koja je zakonski opravdana.

Za potrebe Gradskog ureda za socijalnu skrb, postojeći sustavi za evidenciju korisnika novčanih pomoći na temelju socijalnog statusa te pomoći za novorođeno dijete nadograđene su s funkcionalnostima isplate pomoći na tekući račun korisnika, integrirani sa sustavom financija Grada Zagreba te je omogućena izrada i ispis mjesečnih i godišnjih izvještaja o isplatama. Također je isporučena i funkcionalnost evidencije ukopa po minimalnom socijalnom standardu sa funkcionalnostima ažuriranja i pregleda podataka.

Na zahtjev Gradskog ureda za opću upravu napravljena je web aplikacija za pregled podataka matica, knjige državljana i popisa birača Grada Zagreba za tijela lokalne i državne uprave koja za potrebe poslovanja imaju ovlasti dostupa do ažurnih podataka jedne ili više navedenih evidencija.

U fazi unapređenja je i aplikacija Biračka mjesta koja će biti nadograđena funkcionalnostima za vođenje evidencije biračkih mjesta za dvoje ili više vrsta izbora u isto vrijeme, razvoj funkcionalnosti aplikacije za mogućnost arhiviranja podataka pojedinih izbora te prilagodbu sustava za upravljanje funkcionalnostima svih izbornih aplikacija ovisno o datumima i indikatorima pojedinih faza izbornog postupka.


Za potrebe Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada u razvoju je aplikacija koja zamjenjuje dosadašnje preuzimanje podataka za izračun indeksa industrijske proizvodnje na način da se podaci Državnog zavoda za statistiku dostavljaju APIS IT-u na obradu te se obrađeni podaci vraćaju u papirnatom obliku. Nova aplikacija omogućava djelatnicima da samostalno preuzmu u sustav podatke dobivene od Državnog zavoda za statistiku, podatke po potrebi mijenjaju i pregledavaju te putem aplikacije izrađuju statističke izvještaje o proizvodnji, zalihi i realizaciji industrijske proizvodnje te preuzimanje podataka u excel obliku.

U 2010. je započeto unapređenje informacijskog sustava Matica i knjige državljana za potrebe Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba. Sustav će biti razvijen na web tehnologiji, unaprijediti će postojeće poslovne procese te biti osnova za razvoj servisa koji bi omogućavao razmjenu trenutno ažurnih podataka i isprava o građanima između tijela javne uprave putem sustava interoperabilnosti, a temeljem Odrednica Hrvatskog okvira za interoperabilnost.

Kontinuirano se pruža podrška korištenju sustava građanskih stanja, državnih matica, biračkih evidencija, statističkih pokazatelja i registra korisnika prava socijalne skrbi.

4.5. KOMUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV

Rad na razvoju komunalnog informacijskog sustava Zagrebačkog holdinga i uvođenju sustava naplate putem jedinstvene uplatnice, nastavljen je i u 2010. godini. Paralelno sa razvojnim aktivnostima održava se postojeći informacijski sustav te provode pripreme za tranziciju na Registar obveznika, objekata i naknada planiranu sredinom 2011. godine.

Tijekom 2010. u sustav naplate putem jedinstvene uplatnice uključivana su pojedina gradska područja dinamikom koja je pratila plan terenskog rada. Na jednom uplatnom dokumentu iskazane su obveze za određeni objekt vezano na komunalnu naknadu, najamninu, naknadu za uređenje voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada, potrošnju vode te pričuvu za objekte na upravljanju u podružnici GSKG.

Uvođenju jedinstvene uplatnice za određeno područje predstoji konsolidacija podataka te rad na terenu s ciljem obuhvata novih objekata i ažuriranja evidencija o postojećim. Tijekom 2010. obrađena su gradska područja Trnja i Trešnjevke koja će u 2011. biti uključena u sustav jedinstvene uplatnice. Time će biti obuhvaćeno cijelo područje Grada Zagreba, odnosno 415.000 obveznika i objekata.

Terenskim radom uključen je u sustav naplate značajan broj novih objekata koji su do sada bili van sustava naplate, što osigurava kontinuirano povećanje iznosa zaduženja odnosno naplate za Zagrebački holding, Grad Zagreb i Hrvatske vode.


Za potrebe podrške radu stručnih timova Zagrebačkog holdinga na terenu, izrađeno je aplikativno rješenje kojim se omogućava organizacija rada, pripremaju odgovarajući popisi kao podloge za rad, evidentiraju se zapisnici sa terena sa novim stanjem podataka, izrađuju izvješća sa prikazom rezultata akcije. To je podloga za obračun rada referenata, ali i za evidenciju reklamacija građana koje se obrađuju kroz istu aplikaciju.

Sustav naplate putem jedinstvene uplatnice omogućava i primjenu novih komunikacijskih kanala u naplati potraživanja. Sve je veća primjena podsustava za prezentaciju jedinstvene uplatnice u elektroničkom obliku (Bill Presentment), čime je omogućeno preuzimanje cjelovitog sadržaja za uplatu na internet stranicama Zagrebačke banke koja je inicirala i sudjelovala u zajedničkom razvoju ovog programskog rješenja. Platitelj - korisnik usluge, nadalje ne treba ispunjavati sadržaj naloga za plaćanje već isti samo treba vizualno provjeriti i potvrditi za formiranje naloga za plaćanje. U 2010. pokrenute su aktivnosti na pripremi projekta za prihvat uplata putem tzv. Platomata – uređaja koji omogućava prihvat gotovinske uplate na temelju skeniranja 2d barkoda sa računa.

Za potrebe knjigovodstva, prema planu projekta, u fazi testiranja je podrška za obradu izvoda na način da se sve podloge za obradu neuparenih stavaka pohranjuju u bazu podataka i mogu se dalje obrađivati bez naknadnog prijepisa i ručnih kontrola.

Kontinuirano se sinkronizira stanje knjigovodstvenih podataka u ISP SKG i Registru, tako da se kroz Registar mogu koristiti novi jednostavniji uvidi u podatke o naplati, dugu po redovnom knjigovodstvu i prisilnoj naplati.

Tijekom 2010., primjena višedimenzionalnih modela podataka za analizu zaduženja i naplate kroz BI sustav dopunjena je funkcijom uvida u arhivske podatke – zatvorene stavke knjigovodstva.

Podaci komunalnog sustava prikazuju se i pomoću GIS tehnologija pa se tako podaci obuhvaćeni jedinstvenom uplatnicom prikazuju u prostoru s ciljem bolje kontrole i poboljšanja naplate. Za potrebe podružnice Čistoća razvijeno je aplikativno rješenje za prostorni prikaz podataka o posudama za prikupljanje komunalnog otpada, čime se omogućava planiranje, nadzor i optimizacija rasporeda i kapaciteta potrebnih posuda.

Za potrebe Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove u dijelu programa stanogradnje razvijena je aplikativna podrška za potrebe provođenja natječaja, objave liste reda prvenstva te odabir i ugovaranje najma javno najamnih stanova grada Zagreba – područje Sopnice.

Putem kuverte za dostavu jedinstvene uplatnice, selektivno se dostavljaju razne obavijesti, obrasci i poruke podružnica Zagrebačkog holding – tijekom 2010. najviše je takvu mogućnost koristila podružnica Čistoća za objavu projekta mobilnih reciklažnih dvorišta te raspoređivanje posebnih posuda za sortiranje bio otpada.

Godišnja produkcija dokumenata iz komunalnog sustava obuhvaća uplatne dokumente, rješenja, opomene, ovršne prijedloge i izvješća u ukupnoj količini od preko 10 milijuna dokumenata.


4.6. POSLOVNA INFORMATIZACIJA

Tijekom 2010. radilo se je na održavanju i unapređivanju informacijskog sustava za podršku u praćenju poslovnih promjena i donošenju poslovnih odluka. U sustavu su podržane funkcionalnosti vezane za računovodstveno-knjigovodstvene evodencije, praćenje djelatnika zaposlenih kod korisnika, obračun plaća i drugih prihoda. Osim u Gradu Zagrebu sustav je sa svojim različitim djelovima implementiran u Poreznoj upravi, Carinskoj upravi, Zagrebačkom holdingu, Ministarstvu financija i APIS IT-u.

Uz projekte koji su izrađeni za potrebe praćenja prihoda i rashoda proračuna, te projekte koji omogućavaju formiranje zakonski propisanih knjiga i obrazaca sustav ima više pomoćnih projekata koji prate analitičke promjene te olakšavaju praćenje pojedinih analitičkih evidencija.

Knjigovodstvo proračunskih korisnika daje podršku korisnicima u više razina korištenja informacijskog sustava. Podržani su podsustavi vezani za financijsko knjigovodstvo, planiranje i izvršenje proračuna, praćenje stanja dugotrajne imovine, praćenje stanja umjetnina, kadrovsku evidenciju i plaće i obračun drugih prihoda, nabavu roba i usluga, materijalno knjigovodstvo te konsolidaciju izvješća.

Planiranje proračuna je izrađeno do razine izrade financijskih planova kod krajnjih proračunskih korisnika pa se kroz proces njihove kontrole i prihvaćanja automatski kreira plan proračuna Grada Zagreba. U fazi izvršenja dokumenti se prate kroz sve poslovne faze sve do momenta plaćanja koje se provodi razmjenom podataka sa bankama ili FINA-om.

Napravljena je reorganizacija praćenja poslovnih promjena u smislu praćenja na različitim organizacijskim nivoima, te reorganizacija knjiženja u dijelu pripreme za jedinstvenu konsolidaciju svih poslovnih promjena u financijskom knjigovodstvu svih gradskih ureda.

Za potrebe lokalne riznice, uz navedene podsustave, podržano je niz projekata koji prate direktne prihode Grada Zagreba od faze izdavanja rješenja, automatskog zaduženja, ispisa HUB-ova, obračuna kamata po zaduženjima, te zatvaranja nastalih zaduženja prilikom provedenih prihvata izvoda. Na taj se način prate komunalni doprinosi, zakupi plakatnih prostora, zakupi ljetnih terasa, zakupi oglasnih ormarića, zakupi parkirališnih mjesta, kao i svi ostali direktni prihodi Proračuna Grada Zagreba od izrade rješenja do evidencije i zaduživanja.

Na projektu za obračun plaća prema sudskim presudama obavljen je veći dio poslova vezanih uz integraciju sa postojećim sustavima i za same obračune. Sustav izvještavanja i sustav retroaktivne izrade zakonski propisanih obrazaca izraditi će se u prvom kvartalu 2011.

Svi navedeni podsustavi osim zakonski propisanih funkcionalnosti omogućavaju korisnicima integrirano praćenje poslovnih promjena, razmjenu podataka, analizu poslovnih promjena na svim razinama te izvještavanje.


5. POSLOVI PODRŠKE

5.1. SISTEMSKA PODRŠKA

PODRŠKA RAZVOJU, ODRŽAVANJU I KORIŠTENJU INFORMACIJSKIH SUSTAVA I HARDVERSKE INFRASTRUKTURE

Postojeća hardverska i softverska infrastruktura se kontinuirano nadograđuje i proširuje prateći tehnološki razvoj i potrebe informacijskih sustava i aplikacija. Kapaciteti se prilagođavaju potrebama ali se zbog racionalizacije na temelju praćenja trošenja pojedinih resursa i optimizira trošenje postojećih kapaciteta. Osim proširenja i nadogradnje sustava, deinstaliran je Tape Library (nabavljen 1994. godine) a prije toga su podaci migrirani i zbrinuti. Također je deinstalirani i uređaji za kontrolu vremena između više procesora, (Sysplex Timeri) koji su zamijenjeni odgovarajućim hardversko-softverskim komponentama i definicijama u microcodu.

Definiranjem i grupiranjem resursa na središnjem računalu (group capacity) omogućeno je da se resursi mogu dijeliti neovisno u kojoj su okolini, s tim da produkcijska okolina uvijek ima prioritet. Na taj način je omogućena bolja iskorištenost resursa i racionalnije gospodarenje.

Specifični zahtjevi pojedinih aplikativnih rješenja, nove verzije softverskih komponenti te uključivanje i povezivanje s drugim, ali i vanjskim sustavima, implementacija kompleksnih rješenja, međusobna usuglašavanja i ispitivanja mogućnosti dio su poslova i podrške koja se odvijala kontinuirano.

NOVE VERZIJE OPERATIVNOG SUSTAVA I PODSUSTAVA

Zbog podrške razvoju i korištenju novih funkcija implementirana je nova verzija relacijske baze (DB2) na središnjem računalu. Sama implementacija provedena je kroz sve okoline, u dvije faze te su bile testirane sve aplikacije kao i nove funkcionalnosti. Uz promjenu verzije relacijske baze na središnjem računalu, promijenjena je i verzija baze na distribuiranim sustavima te su prilagođeni agenti za konekciju na središnji sustav.

Kao dio kontinuiranog praćenja tehnološkog razvoja implementirane su nove verzije operativnog sustava (zVM). Na toj osnovici implementirana je i nova verzija Portala za potrebe OIB sustava.


Napravljena je migracija postojećeg portalnog rješenja za PURH. Migracijom i konsolidacijom napravljena je prilagodba pristupnog sloja uz implementaciju nove verzije sustava za autentikaciju te konsolidacija korisničkih računa u centralnom LDAP repozitoriju.

NADZOR I PRAĆENJE RADA SUSTAVA

Radi boljeg praćenja rada sustava softverske komponente koje se koriste su nadograđivane i prilagođavane servisima koji se nadziru.

Za nadzor distribuiranih sustava koristi se MS System Centar Operation Manager (SCOM).

Za nadzor mainframe okoline koriste se TIVOLI produkti koji su nadograđivani da bi mogli nadzirati nove verzije servisa koji su u sustavu nadzora (WAS, Portal, DB2 ).

VIRTUALIZACIJA I PROŠIRENJE SERVERSKE PLATFORME

Uvođenje i korištenje virtualizacijskih tehnologija dovelo je do povećanja broja virtualiziranih poslužitelja i povećala se kompleksnost okoline te se pokazala potreba za uvođenjem naprednih funkcija kao što su centralizirano upravljanje, nadzor, backup, dinamička alokacija resursa i visoka raspoloživost. Radi toga je provedena snimka postojećeg stanja infrastrukture na temelju koje je napravljen idejni projekt za implementaciju naprednih virtualnih tehnologija.

Unutar idejnog projekta obuhvaćeno je i rješenje za disaster recovery (DR) site. Odabrano je rješenje koje obuhvaća dva virtualna data centra na primarnoj strani (razvoj/test i pretprodukcija/produkcija) i sekundarnu stranu (produkcija) na DR lokaciji.

UNAPREĐENJE PODSUSTAVA ZA POHRANU PODATAKA I PODIZANJE RASPOLOŽIVOSTI

U produkcijskoj okolini sustav za pohranu podataka implementiran je na način da postoje dva sustava te se svi podaci sinkrono zapisuju na oba sustava. U slučaju kvara, da bi se što prije nastavilo s poslovanjem, za središnji sustav implementirana je softverska podrška koja omogućava trenutni i automatski prelazak na rad s podacima na drugom pričuvnom sustavu. Za distribuiranu okolinu napravljene su procedure koje se pokreću ručno u slučaju problema sa primarnim diskovnim podsustavom. Softversko rješenje i procedure se redovito održavaju te se jednom godišnje, u doba najmanjeg opterećenja, provodi prebacivanje na sekundarni sustav.

Zbog specifičnosti OIB aplikacije, definiranog pristupa resursima ( kanali, poruke, messaging sustav) i potrebe za visokom raspoloživosti napravljene su ručne procedure za slučaj ispada bilo kojeg od sistemskog resursa koji koristi OIB. Nakon što je testirano u razvojnoj, testnoj i predprodukcijskoj okolini, rješenje je implementirano u produkcijkoj okolini i napravljen je test sa različitim scenarijima ispada pojedine komponente, logičke particije ili sustava u cijelosti.

PROŠIRENJE, NADOGRADNJA I UNAPREĐIVANJE SUSTAVA

Prije odluke o nabavi pojedine novog hardverskog ili softverskog rješenja nastojalo se kroz pilot projekte usporediti rješenja koja postoje na tržištu te kroz pilot projekte u stvarnoj okolini utvrditi primjenjivost i iskoristivost mogućih rješenja. Pilot projekti provedeni su za rješenja vezana uz upravljanje identitetima, korelaciju logova, ispitivanje ranjivosti sustava, online nadzor web aplikacija, otkrivanje međusobnih zavisnosti aplikacija, pronalaženje povezanosti hardverskih i softverskih komponenti i aplikacija. Pilot projekti provedeni su na


način da korisnici kojima je namijenjeno pojedino rješenje aktivno sudjeluju u njegovom testiranju.

USPOSTAVA KONSOLIDIRANE OKOLINE ZA RAZMJENU PORUKA

U okviru uspostave faza 2 OIB sustava, implementirano je konsolidirano rješenje za prihvat poruka od poslovnih partnera. Postojeće rješenje, implementirano u fazi 1 zamijenjeno je novim rješenjem koje omogućava istovremeni pristup iz Internet i drugih mreža uz zadržana svojstva visoke raspoloživosti, proširivosti i sigurnosti. Nova arhitektura implementirana je na projektima nadzora priređivača igara na sreću i faze 2 OIB-a.

MREŽNA INFRASTRUKTURA – PROŠIRENJE I NADZOR APIS IT LAN/WAN MREŽE

Instalacije i zamjene osobnih računala provode se sukladno potrebama i zahtjevima, prije svega razvojnih alata i softverskih paketa koji se koriste, kao i zahtjeva sigurnosti cjelokupne infrastrukture.

Nadzornim alatima prati se zauzetost komunikacijskih linkova kao i rad cjelokupne infrastrukture. Implementirano je novo rješenje koje osigurava zaštitu pristupa Internetu, analiza sadržaja web prometa, kategorizaciju obzirom na sigurnosnu politiku tvrtke, kategorizaciju web stranica i kontrolu pristupa web stranicama koje nisu u skladu s internom politikom korištenja Interneta i zaštitu od malicioznog koda, neželjenih tipova datoteka, prevelikih priloga (attachmenta) i izvršnog koda.

UDOMLJAVANJE I ODRŽAVANJE ZAJEDNIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE PREMA EU (CCN/CSI) ZA CARINSKU I POREZNU UPRAVU

Za potrebe implementacija CURH poslovnih aplikacija izgrađena je okolina za povezivanje na EU sustav za razmjenu poruka. Na izgrađenoj okolini implementirane su aplikacije ECS i NCTS. Izgrađena je i okolina za testiranje aplikacija koja uključuje implementaciju STTA programa koji je omogućio interni test.

Tijekom 2010. godine testirane su aplikacije koje omogućuju razmjenu podataka informacijskih sutava Porezne i Carinske uprave s informacijskim sustavima u EU, odnosno pravi test interoperabilnosti i interkonektivnosti.

Radi potreba testiranja VIES aplikacije uspostavljena je okolina za povezivanje PURH aplikacija sa sustavom za razmjenu poruka sa EU (CCN/CSI). Uspostavljena je okolina koja omogućava prihvat poruka od strane PURH aplikacija. Napravljena je implementacija i testiranje sustava za sinkroni i asinhroni rad.

UDOMLJAVANJE APLIKATIVNIH SUSTAVA - Hosting

U sklopu projekta udomljavanja Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) u kojem se izvode aplikacije za korisnike Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava, pružena je podrška pri testnim migracijama u novi sustav te implementaciji novih verzija aplikativnog rješenja. Zbog kašnjenja u isporukama isporučitelja ZIS aplikativnog rješenja do pune produkcije, usprkos planu, nije došlo već se radilo o testnom radu dviju pilot lokacija.

APIS IT je je isporučio sve podsustave koji su predmet ugovornih obveza te izvršio dio testiranja sustava na sistemskom nivou sukladno preuzetim ugovornim obvezama.

Implementirano je rješenje za nadzor operativnog sustava i aplikativnih logova. Implementiran je i sustav za prikupljanje i centralnu pohranu logova. Pruža se usluga


centralizirane sigurnosne pohrane i backupa podataka. Napravljena je priprema za implementaciju dodatne edukacijske okoline.

ANALIZA RIZIKA I IZRADA PLANA KONTINUIRANOG POSLOVANJA (BCP) ZA ISCURH

Da bi se osigurao kontinuitet poslovanja te opisali postupci za oporavak u slučaju problematičnih situacija bilo je potrebno napraviti analizu rizika i plan kontinuiteta poslovanja (Business Continuity Plan – BCP). Plan kontinuiteta poslovanja ne uključuje samo opravak IT infrastrukture, nego se njegov veći dio sastoji od procedura i postupaka, različitih uloga i procesa.

Pružena je podrška pri analizi postojećeg stanja, te pri izradi postupaka oporavka u dijelu koji se odnosi na infrastrukturu za informacijski sustav Carinske uprave i to na temelju definiranih scenarija.

Da bi plan saživio i da bi se kritični i vitalni procesi što bolje zaštitili i oporavili neophodno je osigurati drugu lokaciju s potrebnom opremom da bi se što prije obnovile funkcije informacijskog sustava neophodne za podršku poslovnim procesima.


5.2. DOKUMENT CENTAR

APIS IT za korisnike informacijskih sustava, kao i ostale korisnike izrađuje i štampa velik broj dokumenata. U Agenciji su u sklopu Dokument centra instalirani sustavi laserskih štampača i linija za finalizaciju dokumenata (IBM, XEROX , BELL & HOWELL, BOWE, FBM, ISIS), koji daju sigurnost da se izrada dokumenata obavi u zahtijevanim i često izuzetno kratkim rokovima. U 2010. godini je provedena zamjena tehnološki zastarjelih Xerox laserskih štampača s novim Xerox modelom dvostruko većeg kapaciteta, čime je ukupni kapacitet tiskanja povećan za 12%.

Instalirana oprema, namjenski projektiran prostor, koji zadovoljava sve sigurnosne uvjete i školovani kadrovi omogućavaju tijekom godine izradu i distribuciju preko 100.000.000 dokumenata za potrebe upravnih i komunalnih organizacija Grada Zagreba te dokumenata za Poreznu upravu RH. Također uslugu štampanja i finalizacije pružamo T-Com-u, bankama kao i drugim poslovnim partnerima.

Mogućnosti tiskanja i finalizacije su vrlo velike, A3, A4 formati, jednostrano ili dvostrano tiskanje, različiti načini presavijanja papira, kuverte C6, C7 formata, tiskanje adresa ili drugih sadržaja na kuverti, mogućnost čitanja OCR-B (kamera), ispisa i čitanja BAR koda te mnoge druge mogućnosti.

Posebno je važna mogućnost štampanja povratnica i štampanje svih oblika službenih dokumenata s varijabilnim podacima i deponiranim potpisom i pečatom u željenoj boji. Svi dokumenti s pratećim popisima spremni su za distribuciju i sortirani se otpremaju odabranom distributeru.

Dokument centar je nositelj certifikata Sustava upravljanja informatičkom sigurnošću prema ISO/IEC 27001:2005 normi za područje upravljanja korisničkim podacima u procesu tiskanja i finalizacije personaliziranih dokumenata i certifikata Sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 za područje produkcije i finalizacije dokumenata. U 2010. godini je uspješno provedena druga nadzorna posjeta od strane certifikacijske tvrtke.

SERVICE DESK

Service desk (Help desk) predstavlja jedinstvenu točku za prijavu zastoja ili smetnji u radu korisnika te prijavu različitih korisničkih zahtjeva (dogovoreni tipovi zahtjeva, savjeti, pomoć, informacije, komentari), pa je njegova uloga izuzetno važna.

Service desk je u 2010. godini preuzeo obavezu pružanja podrške za korisnike Državne geodetske uprave i Ministarstvo pravosuđa u projektu 'ZIS' kao središnji Service desk za prijavu svih zahtjeva. Krajem godine pokrenuta je prilagodba korisničkog sučelja SDE aplikacije, kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo prijavljivanje i pregled zahtjeva.

Paralelno sa podrškom vanjskim korisnicima Service desk je radio i na poboljšanju i automatizaciji postupaka za prijavu i upravljanje internim zahtjevima.


5.3. KVALITETA USLUGA I SUSTAV SIGURNOSTI

Status sigurnosti u ukupnom smislu, u APIS IT-u za 2010. možemo ocijeniti vrlo dobrim. Cjelokupno područje sigurnosti, sustav tehničke zaštite APIS IT-a (sustava kontrole prolaza, protuprovalnog sustava i sustava video nadzora), a posebno područje zaštite tajnosti podataka i zaštite osobnih podataka je revidirano i permanentno se usklađuje s novim pozitivnim propisima Republike Hrvatske te međunarodnim standardima iz područja sigurnosti, kao i analizom rizika, ugovornim zahtjevima korisnika te dobrom praksom upravljanja sigurnošću.

U sklopu usklađivanja sa standardima iz područja sigurnosti usklađena je "Politika sigurnosti APIS IT-a", "Analiza rizika i plan tretmana rizika“ i "Izvješće o primjenjivosti“.

U području upravljanja informatičkom sigurnošću u opsegu produkcije i finalizacije dokumenata permanentno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni i nadzorni audit, prema normi ISO/IEC 27001:2005.

U području upravljanja sustavom kvalitete u opsegu produkcije i finalizacije dokumenata permanentno se provode preventivne i korektivne akcije te je izvršen interni audit, prema normi ISO 9001:2008.

Godišnje izvješće za 2010. godinu

5.4. LJUDSKI POTENCIJALI I STRUČN

Zapošljavanje, eksterno i interno obrazovanje, praćenje radne učinkovitosti, predstavljanje sektora, organizirano druženje i suradnja s akademskom zajednicom obilježili su naš rad i tijekom 2010. godine.

U APIS IT-u na dan 31.12.2010. muškaraca.

ZAPOŠLJAVANJE

Radi intenzivnog rada na sve većem broju Europskoj uniji i specifičnim i zahtjevnim radnim zadacima tijekom 2010 godine javila se potreba za zapošljavanjem novih stručnjaka.

Tijekom godine na neodređeno vrijradno vrijeme njih 20 (uglavnom pripravnika).

Postupak natječaja, selekcije, testiranja i konačnog odabiraskladu s antikorupcijskim programom Vlade RH.

Tijekom godine tvrtku je napustilo 12 radnika (3 sporazumna raskida radnog odnosa, 1 smrtni slučaj i 8 umirovljenih radnika).

Prosječna dob je 42 godine. Prosjek starosti žena je 45 godina, a mušk

POTENCIJALI I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Zapošljavanje, eksterno i interno obrazovanje, praćenje radne učinkovitosti, predstavljanje sektora, organizirano druženje i suradnja s akademskom zajednicom obilježili su naš rad i

u na dan 31.12.2010. bilo je zaposleno 376 radnika, od toga 179 žena i 197

na sve većem broju novih projekata posebno vezane uz pristupanje RH i specifičnim i zahtjevnim radnim zadacima tijekom 2010 godine javila se

potreba za zapošljavanjem novih stručnjaka.

Tijekom godine na neodređeno vrijeme primili smo 8 novih zaposlenika, a na određeno radno vrijeme njih 20 (uglavnom pripravnika).

Postupak natječaja, selekcije, testiranja i konačnog odabira novih radnikaskladu s antikorupcijskim programom Vlade RH.

je napustilo 12 radnika (3 sporazumna raskida radnog odnosa, 1 smrtni slučaj i 8 umirovljenih radnika).

rosjek starosti žena je 45 godina, a muškaraca

str. 37 od 47

Zapošljavanje, eksterno i interno obrazovanje, praćenje radne učinkovitosti, predstavljanje sektora, organizirano druženje i suradnja s akademskom zajednicom obilježili su naš rad i

zaposleno 376 radnika, od toga 179 žena i 197

posebno vezane uz pristupanje RH i specifičnim i zahtjevnim radnim zadacima tijekom 2010 godine javila se

eme primili smo 8 novih zaposlenika, a na određeno

radnika napravljen je u

je napustilo 12 radnika (3 sporazumna raskida radnog odnosa, 1

araca 39.

Godišnje izvješće za 2010. godinu

Kvalifikacijska struktura naših zaposlenika svake je godine sve bolja,godine postotak visokoobrazovanihdržavni prosjek 12% visokoobrazovanih.

SAJAM POSLOVA

Predstavljanje potencijalnim zaposlenicima, osim kroz natječaje radimo i na Sajmu poslova gdje se aktualnim informacijama o našoj tvrtki i radnim mjestima predstavljamo zainteresiranima.

OBRAZOVANJE

Obrazovanje kao dio naše strategije i odnosa prema zaposl2010. godini. Interna školovanja maksimalno smo intenzivirali i ponudu u katalogu naših internih seminara povećali na 18.

Eksterna školovanja, u Hrvatskoj, ali i zvan nje prošlo je 68,35% naših stručnjaka. Svoje nove spoznaje implementirali su u svoj rad i informirali sve koji se bave sličnom problematikom o stečenim novim znanjima.

0

20

40

60

80

100

120

do 19 20-24 25

0 1

22

0 405

119

godiŠnje izvjeŠĆe za 2010. godinu it_godisnje izvjesce_2010.pdf · 2012. 4. 23. · poslovna...

Documents