godišnje izvješće 2016. - addiko.hr · i usmjerena je na matično bankarsko poslovanje....

Godišnje izvješće 2016.

Addiko Bank d.d.Hrvatska

Sadržaj

Članovi Uprave 4

Izvješće Uprave 8

Financijski izvještaji i neovisno revizorsko mišljenje 17

Odgovornost za financijske izvještaje 17

Izvještaj neovisnog revizora 18

Konsolidirani račun dobiti i gubitka 21

Konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 22

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju 23

Konsolidirani izvještaj o promjenama glavnice 25

Konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima 26

Odvojeni račun dobiti i gubitka 27

Odvojeni izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 28

Odvojeni izvještaj o financijskom položaju 29

Odvojeni izvještaj o promjenama glavnice 31

Odvojeni izvještaj o novčanim tokovima 32

Bilješke uz financijske izvještaje 33

Dodatak uz financijske izvještaje 128

Kratice 137

Podružnice i poslovnice 138

Godišnje izvješće 2016.4

Addiko Bank d.d. Zagreb i ovisna društva

Članovi Uprave

Mario ŽižekPredsjednik Uprave

Odgovoran za:Ured UpraveEkonomska istraživanjaPravne poslove i usklađenostUnutarnju revizijuKorporativne komunikacijeUpravljanje ljudskim potencijalimaFinancije, Računovodstvo i RiznicuHYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji

Jasna ŠirolaČlanica Uprave

Odgovorna za:Operativne poslovePoslovnu tehnologijuUpravljanje imovinomKartični procesni centarNabavuUpravljanje proizvodima i odnosima s klijentima - Poslovanje s građanstvomUpravljanje prodajom i kanalima prodaje - Poslovanje s građanstvom

Godišnje izvješće 2016. 5


Dubravko-Ante MlikotićČlan Uprave

Odgovoran za:Kontrolu rizikaUpravljanje rizikom Poslovanja s poslovnim subjektimaUpravljanje rizikom Poslovanja s građanstvom

Ivan JandrićČlan Uprave

Odgovoran za:Upravljanje proizvodima - Poslovanje s pravnim osobama i Malim i srednjim poduzetništvomPodrška prodaji - Poslovanje s pravnim osobama i Malim i srednjim poduzetništvomMrežu poslovanja s pravnim osobamaAddiko Invest d.d.



Joško MihićSavjetnik Uprave

Odgovoran za savjetovanje u području:Financija, Računovodstva i RizniceHYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidacijiAddiko Invest d.d.



Izvješće Uprave

Za poslovnu 2016. godinu

1. O Addiko GrupiAddiko Bank d.d. u vlasništvu je Addiko Bank AG sa sjedištem u Beču, u Austriji i dio je bankarske grupacije koja posluje u pet zemalja Južne i Jugoistočne Europe. Addiko Grupa se sastoji od šest banaka u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, te učinkovito pruža bankarske usluge za više od 1,1 milijuna klijenata. Otkako je 2016.godine uspješno proveden rebranding, Addiko Grupa posluje pod brendom Addiko.

Kao dio financijske grupe koja je isključivo fokusirana na tržišta i klijente regije Južne i Jugoistočne Europe, Addiko Bank u središtu svoje strategije ima lokalne klijente, te se pritom: fokusira na ključne proizvode i usluge relevantne u gospodarskom okruženju, ima učinkovite procese i osigurava brže donošenje odluka i jednostavnu komunikaciju.

AI Lake (Luksemburg) S.a.r.l. jedini je dioničar Addiko Bank AG. AI Lake je holding u vlasništvu tvrtke Advent International, globalno aktivnog ulagača u privatni kapital, i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

2. Opći gospodarski uvjeti u 2016. godiniU 2016. godini hrvatski BDP porastao je za 3% (preliminarna procjena), a što je znatno snažniji rast u odnosu na inicijalna konsenzusna očekivanja na početku godine. Spomenutoj izvedbi pritom je najviše doprinijela još jedna rekordna turistička sezona, snažnija privatna potrošnja ali i investicije. Očekujemo da je privatna potrošnja u toku prošle godine porasla za 3,3% potaknuta najviše snažnijom turističkom potrošnjom, rastom zaposlenosti i realnog raspoloživog dohotka, nižom stopom štednje te rastom potrošačkih kredita. Što se tiče investicija, pad državnih investicija je bio u potpunosti kompenziran rastom istih u privatnom sektoru uslijed porasta poslovnog optimizma, porasta profita poduzeća te rasta kreditne aktivnosti. Usprkos snažnoj turističkoj sezoni te porastu pokrivenosti uvoza izvozom izgledno je kako je neto razmjena roba i usluga kontribuirala negativno rastu BDP-a uslijed jačanja uvoza potaknutog snažnijom domaćom potrošnjom.

Isto tako, snažna fiskalna konsolidacija u toku prethodne godine sugerira kako će Hrvatska u 2016. godini zabilježiti niži deficit od očekivanog, izgledno blago ispod 2% BDP-a. Snažnija nominalna stopa rasta BDP-a u kombinaciji s

jednom od najsnažnijih konsolidacija fiskalnog deficita u regiji CESEE u protekle dvije godine donijela je bržu od očekivane stabilizacije javnog duga, a što ide u prilog očekivanom podizanju kreditnog rejtinga.

Istodobno, razduživanje je usporilo pri čemu je najsnažnija negativna kontribucija stigla od strane sektora stanovništva, a u kontekstu konverzije kredita denominiranih u švicarskim francima te posljedičnog usklađivanja aktive. Isto tako, postoje znakovi oporavka kredita poduzećima usklađenih za tečajne razlike.

Kamatne stope banaka snažno su pale u toku prethodne godine s kamatnim stopama na kunske kredite te kredite s valutnom klauzulom na rekordno niskim razinama, što je posljedica nastavka monetarne relaksacije od strane Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke te povećane konkurencije u bankarskom sektoru.

Izgledno je kako je imovina bankarskog sektora na kraju 2016. godine ostala uvelike nepromijenjena u odnosu na 2015. godinu, na razini od oko 125% BDP-a. U 2017. Addiko Bank očekuje rast kredita uslijed efekta niske baze, solidnog makroekonomskog okruženja te poboljšanih uvjeta na tržištu rada. Glavni rizici po naša očekivanja proizlaze iz očekivanog nastavka prodaje nenaplativih potraživanja budući da većina banaka još uvijek treba proći proces čišćenja bilanci.

3. Značajni događaji u financijskoj godini 2016.

3.1. Novi brend Addiko Poslije privatizacije 2015. godine i s novom vlasničkom strukturom, te u skladu s novom poslovnom strategijom, Addiko Grupa je odlučila graditi buduće poslovanje na novom brendu Addiko i s novim vizualnim identitetom.

Rebrending je u 2016. godini bio jedan od ključnih strateških projekata Addiko Grupe, ali i Addiko Bank u Hrvatskoj, a Banka posluje pod novim brendom od 11. srpnja 2016. godine. To je bio jasan i snažan signal da se Banka promijenila i da će se nastaviti mijenjati u pravom smjeru: Banka nije samo promijenila svoj naziv i logotip nego primjenjuje i više poslovne standarde te demonstrira učinkovitije bankarsko poslovanje.

Izvješće Uprave za poslovnu 2016. godinu



Izvješće Uprave


Cilj rebrendinga bio je stvoriti vjerodostojan, relevantan i drukčiji novi brend koji utjelovljuje Bančine korporativne i poslovne vrijednosti. Brend Addiko istodobno simbolizira naše napore u izgradnji nove, moderne banke s ciljem da klijentima pružimo jasno, jednostavno i izravno bankarstvo. Fokus na bitno, učinkovitost i jednostavno komuniciranje temelji su na kojima Banka temelji svoje poslovanje.

3.2. Promjene u Upravi I Nadzornom odboruU 2016. godini Uprava Addiko Banke u cijelosti se promijenila. Dana 1. siječnja 2016. godine Mario Žižek je imenovan predsjednikom Uprave i članom Uprave zaduženim za financije, a Ivan Jandrić članom Uprave zaduženim za Poslovanje s pravnim osobama te Poslovanje s malim i srednjim poduzetništvom. Dana 10. ožujka 2016. godine Jasna Širola pridružila se Upravi kao članica Uprave nadležna za Poslovanje s građanstvom te za Operativne poslove, a Dubravko-Ante Mlikotić kao član Uprave zadužen za Upravljanje rizicima. Brane Golubić dao je ostavku na dan 17. ožujka 2016.

Član Nadzornog odbora Zoran Parać dao je ostavku 15. ožujka 2016., a istoga dana Nadzorni odbor je za člana imenovao Tomislava Perovića.

3.3. Reorganizacija i restrukturiranjeS novim vlasnicima Banka je uspostavila novu strategiju i usmjerena je na matično bankarsko poslovanje. Integralni dio procesa transformacije Banke i Addiko Grupe bila je sustavna revizija cijele organizacije na svim razinama, a s ciljem uspostavljanja zdrave, učinkovite, agilnije i integriranije organizacije. U skladu s tim ciljem, 2015. godine u cijeloj je organizaciji pokrenut program restrukturiranja, koji je nastavljen i u većem dijelu 2016. godine, a nastavit će se i u nešto manjem obimu u 2017. godini.

Tijekom godine pokrenuto je više inicijativa u skladu s korporativnim strateškim ciljevima, koji se temelje na rastu prihoda, učinkovitim procesima i razboritom standardiziranom upravljanju rizicima, što sve zajedno utjelovljuje ‘Pristup Jedna banka’.

Nužna za postizanje tih ciljeva je primjena Ciljnog operativnog modela (Target Operating Model – TOM) koji će osigurati bolje upravljanje Bankom, omogućiti

veću sinergiju i učinkovitost te transparentnost u cijeloj organizaciji. Istodobno, sukladno strategiji kojoj su prioritet digitalne platforme, veća usmjerenost na profitabilnost poslovnica i optimizacija troškova, tijekom 2016. i manjim dijelom u 2017. godini, kada će biti dovršena, uspješno se provodi racionalizacija broja zaposlenih, što konkretno znači smanjenje ukupnog broja za 254 zaposlenika.

Nova, fokusiranija strategija Addiko Grupe predviđa poboljšanja ključnih procesa te općenito učinkovito i brže poslovanje. Za to je bilo potrebno uskladiti cijelu organizaciju što je dovelo do uspostave nadležnih zajedničkih službi te funkcija centralnog upravljanja i izvršnih funkcija, pri čemu je više grupnih funkcija preseljeno u Banku u Hrvatskoj kako bi se iskoristile sinergije, omogućila veća kohezija i naposljetku osigurala visoka razina kvalitete usluge u cijeloj Addiko organizaciji.

Kombinacijom restrukturiranja i reorganizacije stvoreni su preduvjeti za provedbu održivog poslovnog modela i ostvarivanja održivog rasta.

3.4. Konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima

Tijekom 2016. godine implementirano je više mjera koje se odnose na kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, koji su odobravani u prošlosti, a koji su utjecali na hrvatsko gospodarstvo, klijente i poslovanje Banke. Poduzevši odgovarajuće mjere, Banka je već u 2015. godini napravila vrlo konzervativne, ali relativno precizne rezervacije.

Tijekom 2016. godine, a osobito u drugom tromjesečju, Banka je uspješno konvertirala gotovo svu predmetnu izloženost u švicarskim francima.

3.5. Transfer djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja te nematične imovine prethodnom vlasniku

U prvom tromjesečju 2016. godine Banka je uspješno prebacila portfelj djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja (NPL) i nematične imovine u iznosu od HRK 719,6 milijuna na podružnicu prethodnog vlasnika, tvrtku H-ABDUCO.



Izvješće Uprave


4. Gospodarski razvoj Banke

4.1. Koncept jasnog, jednostavnog i izravnog bankarstva

Vizija Addiko Bank je pružati klijentima jasno, jednostavno i izravno bankarstvo, a strategija se temelji na tri stupa:

▪ Fokusiramo se na bitno i radije radimo manje stvari, ali ih onda radimo odlično, nego puno stvari prosječno. To znači da smo usmjereni na one proizvode i usluge koji klijentima pružaju veću vrijednost; ▪ Učinkoviti smo i koncentrirani na isključivanju kompleksnih elemenata u našoj usluzi i isporuku onoga što je klijentu relevantno; ▪ Komuniciramo jednostavno, a naši zaposlenici, naši proizvodi i naše procedure komuniciraju na jednostavan, izravan i univerzalno razumljiv način.

Primjenom tih vrijednosti brenda, Addiko klijentima pruža jasno, jednostavno i izravno bankarstvo.

4.2. PregledBanka se suočila sa zahtjevnim početkom financijske godine 2016. te je operativno implementirala izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje su se odnosile na konverziju kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Addiko Grupa i Banka također su razvile novi Ciljni operativni model s namjerom pojednostavljenja procesa i poboljšala sveukupne učinkovitosti organizacije. Pritom je zahvaljujući provedbi programa restrukturiranja i učinkovitom upravljanju troškovima, značajno smanjena baza operativnih troškova.

Uspješnim predstavljanjem novog brenda, Addiko je danas prepoznat kao pouzdana, vjerodostojna i konkurentna banka na hrvatskom tržištu. U skladu sa svojom strategijom, Banka je promijenila fokus poslovanja u smjeru potrošačkog kreditiranja te je usmjerena i na malo i srednje poduzetništvo.

Istodobno, jačanjem lokalne baze izvora financiranja, Banka je otplatila linije refinanciranja prema Addiko Grupi, čime je dodatno smanjila rizike u bilanci i povećala profitabilnost.

Zahvaljujući transferima portfelja, ali i poboljšanoj naplati, procesima sanacije te fokusiranom i odgovornom upravljanju

rizicima, omjer djelomično naplativih i nenaplativih kredita dodatno je smanjen na razinu ispod 9%.

Ukratko, Banka je zabilježila snažan rast prihoda u iznosu od HRK 759 milijuna (2015.: HRK 361,7 milijuna), te je ostvarila značajan pozitivan zaokret u poslovanju i 2016. godinu završila je s pozitivnim rezultatom nakon oporezivanja u iznosu od HRK 59,2 milijuna (2015.: gubitak HRK 2.535,7 milijuna).

Rezultati za 2016. godinu jasan su odraz pozitivnih promjena potaknutih novom poslovnom strategijom i uspješnom primjenom aktivnosti vezanih uz unaprjeđenja procesa i smanjenja troškova tijekom 2016.:

▪ Uspješno okončanje procesa konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima; ▪ Dovršetak procesa internog restrukturiranja, uključujući:

▫ Racionalizaciju broja zaposlenih; ▫ Optimizaciju troškova i procesa; ▫ Svođenje IT imovine na fer vrijednost, što je rezultiralo jednokratnim ispravkom vrijednosti; ▫ Uspostavu Ciljnog operativnog modela i određenih zajedničkih servisa, centralnog upravljanja i funkcija lokalne provedbe;

▪ Prodaja nematične financijske imovine; ▪ Priprema za prodaju ostale nematične imovine (Addiko Invest d.d. i HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o. u likvidaciji); ▪ Ažuriranje i primjena nove metodologije rezervacija za rizike (interni izračun parametara za rizike koji se temelje na Bančinim povijesnim podacima).

Zaokret je vidljiv i u osjetnom poboljšanju ključnih pokazatelja, uključujući:

▪ Godišnji rast kreditnih plasmana u iznosu od HRK 2,2 milijarde (na ukupno HRK 5,8 milijardi u 2016.); ▪ Upravljanje s više od HRK 9,32 milijarde oročenih depozita uz istodobno smanjenje troškova depozita (kamatnih stopa) za 21,65% bez zabilježenog pada volumena; ▪ Poboljšanje omjera kredita i depozita (sa 94,02% u 2015. na 90,65% u 2016. godini), poboljšanje omjera troškova i prihoda (na 72,5%, ili 61,4% s normaliziranim jednokratnim učincima), veoma nizak omjer djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja od 8,38% i visok omjer adekvatnosti kapitala od 29,91%.

Spomenute aktivnosti omogućile su stvaranje temelja za održiv rast profitabilnosti u budućnosti.



Izvješće Uprave


4.3. Fokus na klijente Poslovanja s građanstvom u 2016. godini

U 2016. godini tržišni segment Poslovanja s građanstvom koncentrirao je svoje poslovanje na potrošačko kreditiranje i pružanje ključnih proizvoda, uz značajno skraćivanje vremena potrebnog za plasman proizvoda na tržište kao i vremena potrebnog za odobrenje, a što je dovelo do željenih rezultata u vidu viših volumena i viših marži kao i veće produktivnosti poslovnica. Pritom će puni učinak potonjeg biti vidljiv u 2017. godini.

Poslovanje s građanstvom u 2016. godini plasiralo je HRK 620 milijuna novih kredita, otvorilo 11.253 nova tekuća računa (rast na godišnjoj razini od 36%), izdalo 2.823 nove kreditne kartice te zadržalo depozitnu bazu stabilnom dok je istodobno prilagođavanje cijena tržišnim trendovima dovelo do osjetnog pada kamatnih rashoda.

Značajan rast prodaje, pri čemu su plasmani svakog mjeseca nadmašivali rezultate za odgovarajuće mjesece u 2015. godini, rezultat je akvizicija novih klijenata, porasta broja proizvoda kojima se koriste postojeći klijenti i uvođenja novih, jasnijih, jednostavnijih i izravnijih proizvoda koji precizno zadovoljavaju temeljne potrebe klijenata; potrošačkih, konsolidacijskih, auto, te standardnih hipotekarnih i kredita za refinanciranje, pri čemu je fokus na potrošačko kreditiranje generirao izniman 113 postotni rast volumena nenamjenskih i auto kredita, što je nadmašilo inicijalne planove.

4.4. Razvoj godišnjeg rezultataNeto kamatni prihodi Banke porasli su na HRK 445,2 milijuna (2015.: HRK 433,7 milijuna), iako je kamatni prihod pao zbog daljnjeg smanjenja portfelja kao posljedica konverzije kredita u švicarskim francima, transfera nenaplative imovine bivšem vlasniku, što je obavljeno u prvom tromjesečju 2016., i strateškog smanjenja poslovanja s javnim institucijama zbog negativnih učinaka ozračja niskih kamatnih stopa. Pad kamatnog prihoda u potpunosti je kompenziran snižavanjem troškova refinanciranja otplatom linija za refinanciranje, te osobito smanjenjem kamatnih stopa na depozite i uspješnog zaokreta u Poslovanju s građanstvom u pogledu dinamičnog rasta potrošačkog kreditiranja. Pozitivni učinci ovih dviju mjera bit će u cijelosti vidljivi u poslovnoj godini 2017. godini.

Neto prihodi od naknada i provizija (nakon eliminiranja učinaka naknade za prijevremeni raskid ugovora u svrhu usporedbe) smanjeni su na HRK 174,7 milijuna (2015.: HRK 188,7 milijuna) uglavnom zahvaljujući negativnom učinku uvođenja SEPA-e (regulatornog ograničenja za visinu naknade za prekogranična plaćanja) i smanjenje međubankovnih naknada od strane VISA-e i MasterCarda. Navedeno je, zajedno sa smanjenim portfeljem i vanbilančnim proizvodima u sektorima Poslovanje s pravnim osobama i Poslovanje s javnim institucijama dovelo do smanjenja prihoda od kartičnog poslovanja i platnih transakcija. Inicijative za povećanje neto prihoda od provizija već su pokrenute te će biti ključne za poboljšanje operativnog poslovanja u 2017. godini.

Ostali operativni rezultat (uključujući trgovanje i financijski kao i ostale troškove, rebrending i troškove vezane za konverziju kredita u švicarskim francima, također u svrhu usporedbe) povećan je na HRK 43,2 milijuna (2015.: gubitak od HRK 1,86 milijardi). Negativan razvoj događaja u 2015. godini uglavnom je proizašao iz gubitaka nastalih učinkom švicarskog franka (IAS39 procjene o gubicima izazvanima Zakonom o konverziji). Tijekom 2016. godine na razvoj događaja uglavnom je utjecalo redovno devizno poslovanje s klijentima i razumno upravljanje otvorenom deviznom pozicijom Banke. Nastavno na to, pozitivan Drugi operativni rezultat u 2016. godini odraz je niza jednokratnih učinaka, uključujući povrat rezervacija za klijente koji su odlučili da neće konvertirati svoje kredite u švicarskim francima, kao i prodaje nematične financijske imovine u 2016. godini.

Administrativni troškovi (zaposlenici, materijalni i usluge, najamnina, marketing i drugi administrativni troškovi) značajno su smanjeni na HRK 433,1 milijuna (2015.: HRK 521 milijun). Niži administrativni troškovi rezultat su inicijativa za smanjenje troškova u sklopu pomnog upravljanja i nadzora nad svim operativnim troškovima od strane mjesečnih Odbora za upravljanje troškovima. Nastavak tog trenda planiran je i u 2017. godini. Nakon uspješne provedbe većeg dijela plana restrukturiranja u prvih šest mjeseci 2016. godine, ključni fokus u 2017. godini bit će na pripremi implementacije Ciljnog operativnog modela (TOM), s ciljem uspostavljanja jednostavne, učinkovite, agilnije i integriranije organizacije.



Izvješće Uprave


Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme smanjena je na HRK 47,6 milijuna (2015.: HRK 58,5 milijuna). Do smanjenja je došlo prvenstveno zahvaljujući prodaji imovina davanih u najam. Banka je u prvom tromjesečju 2016. godine tu nematičnu imovinu transferirala prethodnom vlasniku.

Pozitivan razvoj događaja u pogledu rezervacija za kreditne rizike uglavnom je rezultat restrukturiranja i prodaje djelomično naplativog i nenaplativog portfelja te aktivnosti Naplate. Rezervacije su iznosile HRK 103 milijuna (2015.: HRK 537,7 milijuna).

4.5. Razvoj Izvještaja o financijskom položajuUkupna imovina Addiko Bank smanjena je za HRK 4,5 milijardi (17,6%) s HRK 25,5 milijardi u 2015. godini na HRK 21,0 milijardu. Predmetno smanjenje prvenstveno je posljedica učinka regulative u vezi sa švicarskim frankom, prodaje portfelja djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja te prodaje nematične nekretninske imovine u prvom tromjesečju 2016. godine. Nadalje, Banka je donijela stratešku odluku da financiranje javnih institucija zbog veoma niskih tržišnih stopa, neće biti u fokusu.

Novac i novčani ekvivalenti smanjeni su na HRK 3.764 milijuna (2015.: HRK 3.940 milijuna) dok je imovina raspoloživa za prodaju povećana na HRK 4.009 milijuna (2015.: HRK 2.824 milijuna), što ukazuje na snažnu i učinkovitu likvidnosnu poziciju Banke. Razvoj tih dviju pozicija posljedica je prijevremene otplate linija za refinanciranje Addiko Grupi.

Istodobno, zajmovi i potraživanja značajno su smanjeni na HRK 12.580 milijuna (2015: HRK 17.234 milijuna). Na smanjenje neto potraživanja klijenata prvenstveno su utjecali učinci izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju vezanih uz konverziju kredita u švicarskim francima i strateško smanjenje portfelja Poslovanja s javnim institucijama. Osim toga, pad neto potraživanja potaknut je i prodajom portfelja NPL portfelja.

Materijalna imovina (uključujući nekretnine, postrojenja i opremu te preuzetu imovinu) smanjena je za HRK 173 milijuna, s HRK 426 milijuna u 2015. godini na HRK 253 milijuna. Do tog je pada uglavnom došlo zbog prodaje imovine davane u najam, a što je povezano s procesom

provedenim u prvom tromjesečju 2016. godine s ciljem vraćanja nenaplative i nematične imovine prethodnom vlasniku.

Zbog fokusa na matičnu imovinu u 2016. godini Banka je prodala dio nematične financijske imovine (što je rezultiralo zaradom u iznosu od HRK 64 milijuna). Fokusirajući se na matično bankarsko poslovanje, Banka je započela proces prodaje tvrtki u svom vlasništvu (Addiko Invest d.d. i HYPO ALPE-ADRIA LEASING d.o.o. – u likvidaciji) s ciljem da taj proces zaključi tijekom 2017. godine. Napominjemo da su svi podaci u Godišnjem izvješću Uprave nekonsolidirani.

Na strani obveza, depoziti su ostali na veoma visokoj razini od HRK 15.514 milijuna (2015: HRK 15.893 milijuna) što je Banci omogućilo da otplati sve svoje linije refinanciranja Addiko Grupi.

5. Analiza nefinancijskih ključnih pokazatelja poslovanja

5.1. Tržište i razvoj poslovanja Pošto su se privatizacija (u 2015. godini) i rebranding (u 2016. godini) uspješno priveli kraju Banka je sa čistim portfeljem, zdravom bazom izvora financiranja i snažnim kapitalom, u sjajnoj poziciji da nastavi s rastom poslovanja uz ostvarivanje održive profitabilnosti.

Godina 2015. bila je godina restrukturiranja u kojoj su napravljeni prvi koraci prema budućem održivom i pozitivnom razvoju. Godina 2016. bila je godina povratka na tržište, fokusa na poslovno širenje, podizanje učinkovitosti poslovanja i ponovno afirmiranje Banke i Addiko Grupe kao snažne i stabilne institucije na svim svojim tržištima. Godina 2017. bit će godina u kojoj će se osjetiti puni zaokret na svim razinama.

S jasnom poslovnom strategijom fokusiranom na jednostavniji portfelj ključnih proizvoda, poboljšanom kvalitetom portfelja koja se odražava u omjeru djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja od 8,38% i omjeru pokrivenosti s ispravcima vrijednosti djelomično naplativih i nenaplativih potraživanja od 65,49% (bez kolaterala), te uz ukupnu stopu adekvatnosti kapitala od 29,91% (preliminarno), Banka ima odlične temelje za poslovni razvoj.



Izvješće Uprave


Zaduživanje (Leveraging) i usklađivanje poslovnih modela također su bili među prioritetima u 2016. godini. Provedena je nova organizacija i segmentacija i u Poslovanju s građanstvom i u Poslovanju s pravnim osobama, kako bi se omogućila ciljana tržišna zastupljenost i prisutnost te su kreirani namjenski proizvodi u skladu s tržišnim trendovima i potencijalima. Spomenuto će omogućiti učinkovito poslovanje i osigurati isporuku jasnog, jednostavnog i izravnog bankarstva klijentima.

U 2016. godini Banka je u Poslovanju s građanstvom bila fokusirana na potrošačko kreditiranje i ponudu ključnih bankarskih proizvoda te je ponudila brže i praktičnije proizvode i usluge koji su klijentima relevantni. Intenzivnije upravljanje prodajom i standardizirani jednostavniji proizvodi prouzročili su značajno više volumene i atraktivnije marže. Optimizacijom ključnih procesa, Banka je klijentima mogla istodobno posvetiti i više vremena i više resursa, demonstrirajući time temeljite promjene pokrenute procesom rebrendinga.

Uvedena je nova segmentacija klijenata kako bi dobili bolje, prilagođene proizvode i usluge koji odražavaju njihove specifične potrebe. Nova segmentacija klijenata temelji se na godišnjem prometu prema kojem se klijenti iz segmenta pravnih poslova dijele u sljedeće glavne kategorije: Mikro, Mala poduzeća, Srednja poduzeća, Velika poduzeća i Javne institucije. Mala i srednja poduzeća idućih će godina biti u primarnom fokusu Banke.

Banka također namjerava nastaviti ulagati u svoje poslovanje te razvijati ključne osnovne i moderne proizvode i usluge koji izravno korespondiraju sa svakodnevnim potrebama klijenata. Uz potporu predanih vlasnika, glavni će naglasak biti na gajenju sinergija i suradnje među organizacijskim jedinicama, unapređenju korisničkog iskustva, digitalizaciji, povećanju funkcionalnosti i optimiziranju procesa, što je za modernu banku od presudne važnosti.

U 2017. godini fokus će biti na aktivnom pružanju podrške realnom gospodarstvu, rastu baze klijenata, povećanju volumena, posebno u Poslovanju s građanstvom i Poslovanju s malim i srednjim poduzetništvom, jačanju prodaje, postizanju operativne izvrsnosti na svim razinama, te generiranju dugoročno održivog i profitabilnog poslovanja, a koje će pratiti daljnja diversifikacija izvora financiranja Banke i nastavak strategije samofinanciranja.

5.2.Upravljanje ljudskim potencijalimaStrategija Upravljanja ljudskim potencijalima potpora je kulturnoj transformaciji i strategiji Addiko banke u: izgradnji snažnih organizacijskih temelja u sklopu novog Ciljnog operativnog modela sa središnjim upravljačkim funkcijama i zajedničkim grupnim funkcijama rasprostranjenima po cijeloj organizaciji. Istodobno, definiranjem jasnih uloga, odgovornosti i pojednostavljenih procesa te iskorištavanjem zajedničkih sposobnosti Addiko Grupa gradi platformu za njegovanje i razvoj najboljih talenata te za privlačenje, razvoj i zadržavanje specijalističkih sposobnosti i visokoproduktivnih zaposlenika kao potporu budućem rastu.

Identificiranje, mjerenje, nagrađivanje i prepoznavanje visoke produktivnosti i talentiranih radnika, uz odgovarajuću potporu okvira za upravljanje produktivnošću smatra se ključnim u Bančinu planu da postane poželjan poslodavac koji će privući najbolje talente željne rada u pozitivnom i izazovnom radnom okruženju u kojem će zaposlenici moći razvijati svoje karijere. Odjel Upravljanje ljudskim potencijalima raditi će na razvoju alata koji će biti fokusirani na ponašanja i vrijednosti koje Addiko Grupa želi ostvariti u organizaciji. Mnogi od navedenih procesa nastavit će se i u 2017. godini.

U 2016. godini primarni je fokus inicijativa Upravljanja ljudskim potencijalima bio na podizanju poslovnih kapaciteta Addiko Grupe i potpori kulturne transformacije sa fokusom na isporučivanje jasnog, jednostavnog i izravnog bankarstva klijentima. Istodobno, pokrenut je proces izgradnje Addiko poslodavac-brenda, te program zapošljavanja s ciljem izgradnje visokoproduktivne organizacije pomoću aktivnosti ocjenjivanja i razvoja, kao i sveobuhvatni sustav upravljanja produktivnošću.

Prvenstveno kao posljedica programa racionalizacije, najavljenog u prosincu 2015. godine, broj aktivnih zaposlenika smanjen je sa 1288 na dan 31. prosinca 2015. na 1091 na dan 31. prosinca 2016. godine.

U nadolazećem razdoblju u fokusu će biti daljnje konsolidiranje resursa u cijeloj Addiko Grupi te će se primijeniti novi Ciljni operativni model koji će Addiko bankama omogućiti da posluju kao Šest zemalja - jedna banka.



Izvješće Uprave


6. Pogled prema naprijed

6.1. Makroekonomski izglediU 2017. očekujemo rast BDP-a od 3,5% uslijed snažnijeg rasta privatne potrošnje, boljih investicijskih izgleda, još jedne rekordne turističke sezone, poboljšanja konkurentnosti te fiskalne relaksacije nakon dvije godine uzastopnog smanjenja izdataka. U prilog rastu privatne potrošnje ide smanjenje poreznog opterećenja na dohodak, podizanje plaća u javnom sektoru kao i mirovina, turistička potrošnja, rast zaposlenosti, snažniji priljev doznaka iz inozemstva te oporavak kreditne aktivnosti. Potonje pritom slijedi nakon nekoliko godina uzastopnog razduživanja a što je vidljivo u smanjenju duga stanovništva u odnosu na raspoloživi dohodak za 15bb te 2bb pada u kamatnim troškovima u odnosu na raspoloživi dohodak od 2009. godine. Isto tako, očekujemo snažniji rast poslovnog optimizma te privatnih investicija uslijed smanjenih nesigurnosti, poboljšanja konkurentnosti gdje je opsežna porezna reforma smanjila administrativne namete za 1,5 milijardi kuna, snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, potrebe za investicijama radi modernizacije (turistička industrija, izvoznici), rasta profita poduzeća (uključujući rast EBITDA marži) te nižih troškova financiranja.

Rizici po naša očekivanja su pritom dominantno usmjereni naviše te proizlaze iz još jedne rekordne turističke sezone, snažnije monetarne relaksacije te snažnije fiskalne relaksacije pred lokalne izbore u proljeće. Silazni rizici proizlaze iz vanjskog okruženja (slabije potražnje EU te snažnijeg podizanja kamatnjaka od strane Fed-a u godini u kojoj država ima izazovan plan refinanciranja svojih obveza), nepovoljnih demografskih trendova te posljedičnog nedostatka kvalitetne radne snage uslijed visoke emigracije te prilagodbi bilanci poduzeća.

Hrvatska narodna banka (HNB) nastavlja provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku. Kao prvo, HNB je bankama omogućio pristup dugoročnoj kunskoj

likvidnosti po kamatnoj stopi od 1,8% a što je konkurentno ostalim izvorima financiranja banaka. HNB je pritom planirao plasirati bankama oko 3-4 milijarde kuna kroz planirane četiri strukturne četverogodišnje repo operacije ali je uspio plasirati tek 993 milijuna s obzirom na već izdašan višak likvidnosti u sustavu te skromnu kreditnu aktivnost. Nadlaje, HNB je nastavio sa jednotjednim obrnutim repo aukcijama kroz 2016. Prihvaćajući sve ponude banaka te pružajući likvidnost dok je interes banaka bio relativno skroman uz prosječnu traženu likvidnost od oko 150 milijuna kuna. U takvim okolnostima banke su povećale kreditiranje u domaćoj valuti sa oko 85% novih plasmana u kunama gdje je povećana averzija prema kreditiranju u stranoj valuti svakako djelomično i posljedica aprecijacije švicarskog franka početkom 2015. U skladu s našim očekivanjima, jednotjedne repo te četverogodišnje strukturne operacije smanjile su razinu kredita u eurima te onih s valutnom klauzulom u eurima, a što je smanjilo izloženost ekonomije i potrošača na rizik promjene tečaja te dovelo do stabilizacije tečaja na neobično niskim razinama. S obzirom na daljnju podršku od strane ECB-a, solidan suficit platne bilance te rekordno pozitivnu neto inozemnu poziciju banaka, HNB ima prostora za daljnje mjere relaksacije u 2017. u obliku smanjenja stope obvezne rezerve te smanjenja kamatne stope na četverogodišnje strukturne repo operacije, što ide u prilog snažnijoj kreditnoj aktivnosti.

Višegodišnji proces razduživanja stanovništva nastavio se u prethodnoj godini dodatno potaknut konverzijom kredita u švicarskim francima te posljedičnom prilagodbom portfelja. Ipak, u tekućoj godini očekujemo da krediti stanovništvu zabilježe pozitivnu izvedbu te porastu oko 2,5% uslijed efekta niske baze ali isto tako uslijed oporavka uvjeta na tržištu rada, ubrzanja stope rasta te solidnog potrošačkog sentimenta. Nadalje, očekivani nastavak monetarne ekspanzije od strane HNB-a sugerira nastavak pada kamatnih stopa a što ide u prilog jačanju kreditne aktivnosti.

Ne-financijska poduzeća nastavila su se razduživati ali sporijim tempom. Pritom očekujemo pozitivnu izvedbu



u 2017., ali moramo upozoriti na rizike koji proizlaze

iz očekivane prodaje nenaplativih potraživanja a čiji

udio iznosi oko 30% u ukupnim kreditima korporativnog

sektora.

Niži izdaci od planiranih, solidna izvedba prihodovne

strane te snažniji rast i niske kamatne stope u

okruženju rezultirali su poboljšanjem indikatora fiskalne

održivosti. U svijetlu navedenog te imajući na umu

očekivano smanjenje deficita na razinu od oko 2% BDP-a

(ili manje) očekujemo da Hrvatska izađe u proljeće

iz Procedure prekomjernog deficita. U međuvremenu

glavno pitanje ostaje potencijalna rast plaća u javnom

sektoru omogućen rastom od preko 2%. Uslijed snažnog

rasta javni dug se također uspio stabilizirati s izglednim

podizanjem kreditnom rejtinga na putu. Ipak, i dalje

visok javan dug ostavlja ekonomiju ranjivom na rast

kamatnih stopa. Na sreću, smanjenja premija rizika i

nastavak monetarne relaksacije od strane ECB-a kroz

tekuću godinu sugeriraju nastavak pada hrvatskih

prinosa pri čemu ne isključujemo mogućnost povremenih

volatilnosti u skladu s predstojećim politički rizicima

uslijed izbora u nizu zemalja u Europi te pregovora oko

izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

6.2. Strateški ciljevi Addiko banke za predstojeće razdoblje

Addiko Bank zadala si je sljedeće strateške ciljeve:

▪ Generirati održivi rast u Poslovanju s građanstvom,

Poslovanju s malim i srednjim poduzetništvom te u

Poslovanju s pravnim osobama;

▪ Postići visoku učinkovitost procesa i operacija;

▪ Njegovati sustavno inteligentno upravljanje rizicima

Nadalje, Banka će veliki značaj staviti na osnovne

bankarske djelatnosti i implementaciju ciljnog

operativnog modela.

U proteklih pet godina zabilježen je pad kreditiranja u cijeloj bankarskoj industriji, no u 2017. godini Banka očekuje rast kreditiranja građanstva na razini cijele industrije od oko 2 posto. Tomu u prilog idu sve bolji makroekonomski pokazatelji, nizak bazni efekt i trenutno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Stoga će se u 2017. godini Banka fokusirati na matično bankarsko poslovanje, daljnje jačanje primarnih izvora financiranja, širenje baze klijenata u svim segmentima i intenziviranje aktivnosti potrošačkog kreditiranja koje su generirale natprosječan rast volumena.

Tijekom 2016. godine Banka se riješila dijela financijske imovine raspoložive za prodaju, te je donijela stratešku odluku fokusiranja isključivo na matično bankarsko poslovanje nastavno čemu u 2017. godini Banka ima namjeru prodati Addiko Invest d.d., poslove Upravljanja portfeljima i brokerske poslove, te leasing poslovanje.

Ključno za ostvarenje ciljeva je provedba Ciljnog operativnog modela (Target Operating Model - TOM) koji će omogućiti stvaranje organizacijske strukture koja će osigurati bolje upravljanje i rezultirati sinergijskim učinkovitostima.

7. Interni sustav kontrole za računo-vodstvene procedure

Addiko Bank ima Interni sustav kontrole (ISK) za računovodstvene procedure, u kojem su odgovarajući procesi i strukture definirani i provedeni u cijeloj organizaciji. Menadžment u svakoj organizacijskoj jedinici odgovoran je za provođenje grupnih politika i procedura. Pridržavanje grupnih politika nadgleda se kao dio revizija koje obavljaju interni revizori. ISK, kao dio bančinog sustava za upravljanje rizicima, ima sljedeće opće ciljeve:

▪ Osigurati provedbu poslovne strategije i strategije upravljanja rizicima te politika Banke; ▪ Djelotvorno i učinkovito koristiti sve resurse kako bi se postigao ciljani komercijalni uspjeh; ▪ Osigurati pouzdana financijska izvješća; ▪ Podupirati pridržavanje svih relevantnih zakona, propisa i regulativa.

Izvješće Uprave




Addiko Bank d.d. Zagreb

Mario Žižek,Predsjednik Uprave

Dubravko-Ante Mlikotić,Član Uprave

Ivan Jandrić,Član Uprave

Jasna Širola,Članica Uprave

Ciljevi koji se odnose na Bančine računovodstvene procedure su da ISK osigura da se sve poslovne transakcije bilježe trenutno, ispravno i na jedinstven način u računovodstvene svrhe. Osim toga, ovaj sustav treba osigurati da nikakve greške ili namjerne radnje (prevara) ne mogu spriječiti prikazivanje činjenice koje adekvatno odražavaju fi nancijsko stanje i rezultate Banke. To je slučaj kada podaci objavljeni u fi nancijskim izvješćima i bilješkama nisu u skladu s ispravnim brojkama, tj. kada su, sami ili agregirani, pogodni da utječu na odluke koje donose korisnici fi nancijskih izvješća, jer takva odluka može izazvati ozbiljnu štetu kao što je fi nancijski

gubitak, nametanje sankcija od strane bankarskog supervizora ili reputacijsku štetu.

Interni sustav kontrole sam po sebi nije statičan sustav nego se neprestano prilagođava okolini koja se stalno mijenja. Implementacija Internog sustava kontrole se u osnovi temelji na integritetu i etikom ponašanju zaposlenika. Uprava i menadžerski timovi aktivno i svjesno u tome trebaju voditi primjerom.

Izvješće Uprave




Temeljem važećeg hrvatskog Zakona o računovodstvu Uprava je dužna osigurati da fi nancijski izvještaji za svaku fi nancijsku godinu budu pripremljeni u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj, tako da daju istinitu i objektivnu sliku fi nancijskog stanja i rezultata Addiko Bank d.d. Zagreb („Banka”) i njezinih podružnica (zajednički „Grupa”), za navedenu godinu.

Uprava razumno očekuje da Banka i Grupa imaju odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti poslovanja pri izradi fi nancijskih izvještaja.

Pri izradi fi nancijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

▪ da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike, ▪ da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne, ▪ da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi te ▪ da se fi nancijski izvještaji pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati fi nancijski položaj Banke i Grupe, kao i njihovu usklađenost s važećim hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke i Grupe, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprečavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Odgovornost za fi nancijske izvještaje

Ovi fi nancijski izvještaji odobreni su za izdavanje dana 27. veljače 2017. godine i potpisani u ime Uprave:





Odgovornost za financijske izvještaje



Izvješće neovisnog revizora

Vlasnicima Addiko Bank d.d. Zagreb:

Izvješće o reviziji odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja

Mišljenje Obavili smo reviziju odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja Addiko Bank d.d. i njezinih ovisnih društava (zajedno ‘’Grupa’’), koji obuhvaćaju odvojeni i konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2016., odvojeni i konsolidirani izvještaj o dobiti ili gubitku i odvojeni i konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, odvojeni i konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala i odvojeni i konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu te bilješke uz odvojene i konsolidirane financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika.

Prema našem mišljenju, priloženi odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, odvojeni i konsolidirani financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2016. i njegovu odvojenu i konsolidiranu financijsku uspješnost te njegove odvojene i konsolidirane novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su detaljnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Grupe u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ostale informacijeUprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u godišnje izvješće, ali ne uključuju odvojene i konsolidirane financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. U pogledu Izvješća Uprave koje je uključeno u Godišnje izvješće, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru uključuje li Izvješće Uprave potrebne objave navedene u člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu.

Temeljem provedenih procedura tijekom naše revizije, u mjeri u kojoj smo bili u mogućnost to procijeniti, izvještavamo sljedeće:

1. Informacije uključene u ostale informacije u skladu su, u svim značajnim odrednicama, s priloženim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima za istu godinu,

2. Izvješće Uprave za 2016. godinu pripremljeno je, u svim značajnim odrednicama, u skladu sa člankom 21. Zakona o računovodstvu,

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Grupe i njegova okruženja stečenog u okviru revizije odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, nismo ustanovili značajne pogrešne prikaze u ostalim informacijama. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave za godišnje odvojene i konsolidirane financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje odvojenih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

Izvještaj neovisnog revizora




U sastavljanju odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Grupe da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanjem, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Grupu ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Odgovornosti revizora za reviziju godišnjih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještajaNaši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili skupno, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

▪ Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

▪ Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih

za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke

koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za

svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih

kontrola Grupe.

▪ Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih

politika i razumnost računovodstvenih procjena i

povezanih objava koje je stvorila Uprava.

▪ Zaključujemo o primjerenosti korištene

računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj

neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i,

temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima,

zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost

u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu

stvarati značajnu sumnju u sposobnost Grupe da

nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako

zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas

se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću

neovisnog revizora na povezane objave u odvojenim

i konsolidiranim financijskim izvještajima ili, ako

takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše

mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim

dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća

neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti

mogu uzrokovati da Grupa prekine s nastavljanjem

poslovanja po vremenski neograničenoj osnovi.

▪ Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu

i sadržaj odvojenih i konsolidiranih financijskih

izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju

li odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji

transakcije i događaje na kojima su zasnovani na

način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje

u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom

i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim

nalazima, uključujući i onima u vezi sa značajnim

nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni

tijekom naše revizije.




Izvještavanje sukladno ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevimaNa temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu „Odluka”) Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim odvojenim i konsolidiranim financijskim izvještajima na stranicama 130 do 138, a sadrže odvojenu i konsolidiranu bilancu stanja na dan 31. prosinca 2016. godine, odvojeni i konsolidirani račun dobiti i gubitka, odvojeni i konsolidirani izvještaj o kretanjima kapitala i odvojeni

i konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu

tada završenu kao i bilješke o uskladama s odvojenim i

konsolidiranim financijskim izvještajima. Za ove obrasce

i pripadajuće bilješke odgovara Uprava Banke te ne

predstavljaju sastavni dio odvojenih i konsolidiranih

financijskih izvještaja zakonskim zahtjevima za

računovodstvo banaka u Republici i koji su prikazani

na stranicama 22 do 129, već su propisani Odlukom.

Financijske informacije u obrascima su izvedene iz

osnovnih financijskih izvještaja Grupe

Juraj Moravek, Član uprave

Zagreb, 28. veljače 2017. godine Deloitte d.o.o. Radnička cesta 80, Zagreb

Sanja Petračić, Ovlašteni revizor



Konsolidirani račun dobiti i gubitkaza godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

* Iznosi u Konsolidiranom računu dobiti i gubitka iskazani u revidiranim financijskim izvještajima pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih financijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima).

Bilješke na stranicama 33 do 127 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Financijski izvještaji

Konsolidirani račun dobiti i gubitka

Bilješka

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Prihodi od kamata i slični prihodi 4 111.304 129.710 841.214 990.345Rashodi od kamata i slični rashodi 5 (52.481) (73.280) (396.638) (559.497)Neto prihod od kamata 58.823 56.430 444.576 430.848Prihodi od naknada i provizija 6 29.130 30.992 220.162 236.623Rashodi za naknade i provizije 7 (6.293) (27.767) (47.559) (212.004)Neto prihodi od naknada i provizija 22.837 3.225 172.603 24.619Neto dobit/(gubitak) od trgovanja 8 24.215 (16.692) 183.010 (127.443)Neto tečajne razlike 9 (8.662) 1.104 (65.463) 8.431Ostali poslovni prihodi 10 11.072 12.781 83.679 97.582Ukupni prihodi 108.285 56.848 818.405 434.037Troškovi zaposlenika 11 (32.501) (36.250) (245.635) (276.772)Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme 23,24 (10.055) (12.332) (75.995) (94.152)Amortizacija nematerijalne imovine 25 (1.451) (2.051) (10.971) (15.659)Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 12 (13.871) (81.655) (104.832) (623.441)Rezultat od konverzije CHF kredita 18,30 9.125 (208.420) 68.962 (1.591.295)Ostali poslovni rashodi 13 (48.958) (35.515) (370.016) (271.153)Ukupni rashodi (97.711) (376.223) (738.487) (2.872.472)Dobit/Gubitak prije oporezivanja 10.574 (319.375) 79.918 (2.438.435)Porez na dobit 14 (2.760) (12.605) (20.287) (96.239)Neto dobit/gubitak tekuće godine 7.814 (331.980) 59.631 (2.534.674)Pripisan:Dioničarima matičnog društva 7.814 (331.980) 59.631 (2.534.674)



Konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobitiZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

* Iznosi u Konsolidiranom izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u revidiranim fi nancijskim izvještajima. pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih fi nancijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima).

Bilješke na stranicama 33 do 127 čine sastavni dio ovih fi nancijskih izvještaja.


Konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Neto dobit/gubitak tekuće godine 7.814 (331.980) 59.061 (2.534.674)Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit

Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit koja se u budućnosti reklasifi cira u dobit ili gubitak:

Neto nerealizirani dobitak za godinu 2.095 7.290 15.832 55.658 Reciklirano u račun dobiti i gubitka (8.519) 121 (64.386) 924

Porez na dobit 1.312 (1.482) 9.917 (11.316)Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak koji se u budućnosti reklasifi cira u dobit ili gubitak:

(5.112) 5.929 (38.637) 45.266

Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak koji se u budućnosti ne reklasifi cira u dobit ili gubitak:

Gubitak iz revalorizacije nekretnina (69) (505) (523) (3.852)Aktuarski dobici - 35 - 268Porez na dobit 67 94 504 717

Neto ostali sveobuhvatni gubitak koji se u budućnosti ne reklasifi cira u dobit ili gubitak:

(2) (376) (19) (2.867)

Ukupni neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak tekuće godine (5.114) 5.553 (38.656) 42.399Ukupno sveobuhvatni dobitak/(gubitak) tekuće godine 2.700 (326.427) 20.405 (2.492.275)Pripisan:Dioničarima matičnog društva 2.700 (326.427) 20.405 (2.492.275)

Potpisano u ime Addiko Bank d.d. Zagreb dana 27. veljače 2017. godine:







Konsolidirani izvještaj o financijskom položajuNa dan 31. prosinca 2016. godine


Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju

Bilješka

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Imovina

Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke 15 498.158 516.065 3.764.974 3.940.179Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, isključujući derivatne financijske instrumente

16 4.255 1.117 32.157 8.525

Derivatna financijska imovina 37 81 4.593 614 35.068Plasmani i zajmovi drugim bankama 17 14.891 88.854 112.544 678.405Zajmovi i potraživanja 18 1.622.711 2.227.388 12.264.104 17.006.213Financijska imovina raspoloživa za prodaju 19 530.524 369.917 4.009.587 2.824.335Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 21 1.380 16.692 10.428 127.443Ulaganja u nekretnine 23 1.181 16.631 8.929 126.977Nekretnine, postrojenja i oprema 24 32.052 62.437 242.244 476.711Nematerijalna imovina 25 4.659 4.207 35.213 32.122Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljeno 24 62.437 72.084 476.711 552.271poslovanje 28 43.098 - 325.729 -Odgođena porezna imovina 14 5.214 6.437 39.975 49.150Tekuća porezna imovina 14 42 47 315 356Ostala imovina 22 18.779 22.018 141.924 168.111

Ukupno imovina 2.777.025 3.336.403 20.988.737 25.473.595




Konsolidirani izvještaj o fi nancijskom položajuNa dan 31. prosinca 2016. godine


Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju

* Iznosi u Konsolidiranom izvještaju o fi nancijskom položaju u revidiranim fi nancijskim izvještajima. pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih fi nancijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima),


Bilješka

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Obveze

Obveze prema drugim bankama 26 95.016 424.797 718.109 3.243.343Obveze prema klijentima 27 2.050.663 2.077.156 15.498.471 15.859.185Derivatne fi nancijske obveze 37 243 16.162 1.837 123.396Rezerviranja za obveze i troškove 29 28.873 17.559 218.214 134.063Rezerviranje za gubitak od konverzije CHF kredita 30 1.975 204.291 14.930 1.559.772Obveze uključene u grupe imovine za otuđenje klasifi cirane kao namijenjene za prodaju

28 2.709 - 20.473 -

Ostale obveze 31 17.340 21.779 131.048 166.285Hibridni instrumenti 32 238.680 238.645 1.803.896 1.822.062

Ukupno obveze 2.435.499 3.000.389 18.406.978 22.908.106Kapital

Dionički kapital 33 660.639 653.954 4.992.972 4.992.972Kapitalna dobit 7.908 7.828 59.769 59.769Gubitak tekuće godine 7.814 (331.980) 59.631 (2.534.674)Preneseni gubitak (354.929) (18.716) (2.682.480) (142.901)Rezerve 34 20.094 24.928 151.867 190.323

Ukupno kapital 341.526 336.014 2.581.759 2.565.489Ukupno obveze i kapital 2.777.025 3.336.403 20.988.737 25.473.595Potencijalne obveze 35 252.462 241.143 1.908.055 1.841.140








Konsolidirani izvještaj o promjenama glavniceZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

HRK’000

Dioničkikapital

Kapitalnadobit

Zakonska i ostale rezerve

Revalo- rizacijska

rezerva

Rezervafer

vrijednostiAktuarski

gubiciPreneseni

gubitak UkupnoStanje 01. siječnja 2015. 4.707.972 59.769 126.851 19.472 1.816 (214) (143.497) 4.772.169Gubitak tekuće godine - - - - - - (2.534.674) (2.534.674)Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine umanjeni za porez na dobit

- - - (3.082) 45.266 214 - 42.398

Ukupni sveobuhvatni (gubitak)/dobit tekuće godine

- - - (3.082) 45.266 214 (2.534.674) (2.492.276)

Uplata dioničkog kapitala 285.000 - - - - - - 285.000Ostale promjene - - - - - - 596 596Stanje 31. prosinca 2015. 4.992.972 59.769 126.851 16.390 47.082 - (2.677.575) 2.565.489Dobit tekuće godine - - - - - - 59.631 59.631Raspored dobiti iz 2015. godine u zakonske rezerve

- - 200 - - - - 200

Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit tekuće godine umanjeni za porez na dobit

- - - (19) (38.637) - (5.291) (43.947)

Ukupno sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine

- - 200 (19) (38.637) - 54.340 15.884

Ostale promjene - - - - - - 386 386 Stanje 31. prosinca 2016. 4.992.972 59.769 127.051 16.371 8.445 - (2.622.849) 2.581.759



Konsolidirani izvještaj o promjenama glavnice



Konsolidirani izvještaj o novčanim tokovimaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine


Konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima

HRK’000

Bilješka 2016. 2015.Novčani tok iz poslovnih aktivnosti:Neto dobit/(gubitak) za godinu 59.631 (2.534.674)Usklađenja za:

Porezni rashod priznat u računu dobiti i gubitka 20.287 96.239Kamatni trošak priznat u računu dobiti i gubitka 396.638 559.497Kamatni prihod priznat u računu dobiti i gubitka (841.214) (950.752)Amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme te nematerijalne imovine 86.966 109.811Dobit od prodaje nekretnina. postrojenja i opreme (3.903) (3.491)Vrijednosno usklađenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, isključujući derivatne financijske instrumente

(764) 141

Vrijednosno usklađenje derivatnih financijskih instrumenata 1.166 71.457Neto tečajne razlike 67.152 (8.221)Prihod od dividendi (22) -Rezerviranja za obveze i troškove (1.447.628) 1.546.836 Umanjenje vrijednosti 104.832 623.441

Novčani tok iz poslovanja prije promjena u obrtnom kapitalu (1.556.859) (489.716)Smanjenje potraživanja od Hrvatske Narodne banke 536.049 325.233(Povećanje)/smanjenje plasmana bankama (35.776) (9.730)Smanjenje zajmova i potraživanja 4.215.520 1.919.271(Povećanje)/smanjenje ostale aktive 132.024 (16.769)(Smanjenje)/povećanje obveza prema drugim bankama (2.021.587) (587.935)Smanjenje oročenih depozita (1.758.249) (505.443)Povećanje depozita po viđenju 1.498.196 278.130Povećanje/(smanjenje) ostale pasive (105.142) 3.411Plaćene kamate (424.838) (564.357)Primljene kamate 861.540 972.803Plaćeni porez na dobit (691) (623)Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 1.340.187 1.324.275Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti:

Smanjenje imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (22.577) 22.672Smanjenje/(povećanje) imovine raspoložive za prodaju (1.199.610) 580.389Neto priljev novca ostvaren prodajom ovisnog društva - -Primljene dividende 22 -Povećanje nekretnina, postrojenja te ulaganja u nekretnine 153.047 (87.423)Povećanje nematerijalne imovine (14.794) (16.012)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (1.083.912) 499.626Novčani tok iz financijskih aktivnosti:

Smanjenje hibridnih instrumenata -Smanjenje obveza po kreditima (470.668) (1.862.332)Uplata dioničkog kapitala - 285.000

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (470.668) (1.577.332)Povećanje novca i novčanih ekvivalenata (214.393) 246.569Novac prodanog ovisnog društva na početku godine - -Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 2.823.363 2.617.476Učinci promjene valutnih tečajeva na stanje novca u stranoj valuti (35.781) (40.682)Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 39 2.573.189 2.823.363




Odvojeni račun dobiti i gubitkaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

Bilješke

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Prihodi od kamata i slični prihodi 4 111.139 129.359 839.968 987.665Rashodi od kamata i slični rashodi 5 (52.499) (72.823) (396.777) (556.009)Neto prihod od kamata 58.640 56.536 443.191 431.656Prihodi od naknada i provizija 6 27.983 30.249 211.488 230.956Rashodi za naknade i provizije 7 (6.063) (27.645) (45.826) (211.068)Neto prihodi od naknada i provizija 21.920 2.604 165.662 19.888Neto (gubitak)/dobit od trgovanja 8 24.305 (16.681) 183.694 (127.363)Neto tečajne razlike 9 (8.885) 1.106 (67.152) 8.445Ostali poslovni prihodi 10 4.443 3.808 33.582 29.072Ukupni prihodi 100.423 47.373 758.977 361.698Troškovi zaposlenika 11 (31.082) (35.052) (234.911) (267.627)Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme 23,24 (4.873) (5.644) (36.830) (43.091)Amortizacija nematerijalne imovine 25 (1.431) (2.013) (10.812) (15.371)Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 12 (13.631) (83.528) (103.021) (637.744)Rezultat od konverzije CHF kredita 18,30 9.125 (208.420) 68.962 (1.591.295)Ostali poslovni rashodi 13 (48.027) (34.391) (362.980) (262.580)Ukupni rashodi (89.919) (369.048) (679.592) (2.817.708)Dobit/Gubitak prije oporezivanja 10.504 (321.675) 79.385 (2.456.010)Porez na dobit 14 (2.668) (10.893) (20.166) (83.171)Neto dobit/gubitak tekuće godine 7.836 (332.568) 59.219 (2.539.181)

* Iznosi u Računu dobiti i gubitka iskazani u revidiranim financijskim izvještajima pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih financijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima).



Odvojeni račun dobiti i gubitka



Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobitiZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine


Odvojeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

* Iznosi u Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti iskazani u revidiranim fi nancijskim izvještajima pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih fi nancijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima).


Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Neto dobit/gubitak tekuće godine 7.836 (332.568) 59.219 (2.539.181)Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitOstali sveobuhvatni (gubitak)/dobit koji se u budućnosti reklasifi cira u dobit ili gubitak: Neto nerealizirani dobitak za godinu 2.095 7.290 15.832 55.658 Reciklirano u račun dobiti i gubitka (8.519) 121 (64.386) 924 Porez na dobit 1.312 (1.482) 9.917 (11.316)Neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak koji se u budućnosti reklasifi cira u dobit ili gubitak:

(5.112) 5.929 (38.637) 45.266

Ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobitak koji se u budućnosti ne reklasifi cira u dobit ili gubitak:Gubitak iz revalorizacije nekretnina (69) (505) (523) (3.852)Aktuarski dobici - 35 - 268Porez na dobit 67 94 504 717Neto ostali sveobuhvatni gubitak koji se u budućnosti ne reklasifi cira u dobit ili gubitak:

(2) (376) (19) (2.867)

Ukupno neto ostali sveobuhvatni (gubitak)/dobit tekuće godine (5.114) 5.553 (38.656) 42.399Ukupno sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine 2.722 (327.015) 20.563 (2.496.782)









Odvojeni izvještaj o financijskom položajuNa dan 31. prosinca 2016. godine

Bilješka

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000Imovina

Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke 15 498.158 516.065 3.764.974 3.940.179Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, isključujući derivatne financijske instrumente

16 4.255 1.117 32.157 8.525

Derivatna financijska imovina 37 81 4.425 614 33.787Plasmani i zajmovi drugim bankama 17 14.891 88.827 112.544 678.200Zajmovi i potraživanja 18 1.664.450 2.257.211 12.579.560 17.233.911Financijska imovina raspoloživa za prodaju 19 530.524 369.917 4.009.587 2.824.335Ulaganja u ovisna društva 20 - 610 - 4.659Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 21 1.380 16.692 10.428 127.443Ulaganja u nekretnine 23 1.181 16.631 8.929 126.977Nekretnine, postrojenja i oprema 24 32.052 39.096 242.244 298.502Nematerijalna imovina 25 4.659 4.168 35.213 31.820Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje

28 1.067 - 8.063 -

Odgođena porezna imovina 14 5.968 7.184 45.105 54.850Tekuća porezna imovina 14 42 65 315 500Ostala imovina 22 18.804 16.416 142.116 125.336

Ukupno imovina 2.777.512 3.338.424 20.991.849 25.489.024


Odvojeni izvještaj o financijskom položaju




Odvojeni izvještaj o financijskom položaju

Odvojeni izvještaj o fi nancijskom položajuNa dan 31. prosinca 2016. godine

* Iznosi u Izvještaju o fi nancijskom položaju u revidiranim fi nancijskim izvještajima pretvoreni su u EUR primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca pojedine godine i objavljeni su samo kao informacija, te ne predstavljaju dio revidiranih fi nancijskih izvještaja (vidi bilješku 2 o primijenjenim tečajevima).


Bilješka

Nerevidirano*2016.

EUR ‘000

Nerevidirano*2015.

EUR ‘0002016.

HRK ‘0002015.

HRK ‘000ObvezeObveze prema drugim bankama 26 95.016 424.797 718.109 3.243.343Obveze prema klijentima 27 2.052.815 2.081.563 15.514.731 15.892.831Derivatne fi nancijske obveze 37 243 16.162 1.837 123.396Rezerviranja za obveze i troškove 29 28.878 17.615 218.255 134.495Rezerviranje za gubitak od konverzije CHF kredita 30 1.975 204.291 14.930 1.559.772Ostale obveze 31 17.349 19.004 131.123 145.106Hibridni instrumenti 32 238.680 238.645 1.803.896 1.822.062Ukupno obveze 2.434.956 3.002.077 18.402.881 22.921.005KapitalDionički kapital 33 660.639 653.954 4.992.972 4.992.972Kapitalna dobit 7.908 7.828 59.769 59.769Gubitak tekuće godine 7.836 (332.568) 59.219 (2.539.181)(Preneseni gubitak)/zadržana dobit (353.756) (17.657) (2.673.609) (134.814)Rezerve 34 19.929 24.790 150.617 189.273Ukupno kapital 342.556 336.347 2.588.968 2.568.019Ukupno obveze i kapital 2.777.512 3.338.424 20.991.849 25.489.024Potencijalne obveze 35 253.129 252.399 1.913.096 1.927.079








Odvojeni izvještaj o promjenama glavniceZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine


Odvojeni izvještaj o promjenama glavnice

HRK’000

Dionički kapital

Kapitalna dobit

Zakonska i ostale rezerve

Revalori-zacijska rezerva

Rezerva fer

vrijednostiAktuarski

gubiciPreneseni

gubitak UkupnoStanje 01. siječnja 2015. 4.707.972 59.769 125.801 19.472 1.816 (214) (135.410) 4.779.206Gubitak tekuće godine - - - - - - (2.539.181) (2.539.181)Ostala sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine umanjeni za porez na dobit

- - - (3.082) 45.266 214 - 42.398

Ukupni sveobuhvatni (gubitak)/dobit tekuće godine

- - - (3.082) 45.266 214 (2.539.181) (2.496.783)

Uplata dioničkog kapitala 285.000 - - - - - - 285.000Ostale promjene - - - - - - 596 596Stanje 31. prosinca 2015. 4.992.972 59.769 125.801 16.390 47.082 - (2.673.995) 2.568.019Gubitak tekuće godine - - - - - - 59.219 59.219Ostali sveobuhvatni (gubitak)/ dobit tekuće godine umanjeni za porez na dobit

- - - (19) (38.637) - - (38.656)

Ukupno sveobuhvatna dobit/(gubitak) tekuće godine

- - - (19) (38.637) - 59.219 20.563

Ostale promjene - - - - - - 386 386 Stanje 31. prosinca 2016. 4.992.972 59.769 125.801 16.371 8.445 - (2.614.390) 2.588.968




Odvojeni izvještaj o novčanim tokovimaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine


Odvojeni izvještaj o novčanim tokovima


Bilješka 2016. 2015.Novčani tok iz poslovnih aktivnosti:Neto gubitak za godinu 59.219 (2.539.181)Usklađenja za:

Porezni rashod priznat u računu dobiti i gubitka 20.166 83.171Kamatni trošak priznat u računu dobiti i gubitka 396.777 556.009Kamatni prihod priznat u računu dobiti i gubitka (839.968) (948.072)Amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme te nematerijalne imovine

47.642 58.462

Dobit od prodaje nekretnina i opreme (3.903) (1.863)Vrijednosno usklađenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, isključujući derivatne financijske instrumente

(764) 141

Vrijednosno usklađenje derivatnih financijskih instrumenata 1.166 72.658Neto tečajne razlike 67.151 (8.445)Prihod od dividendi (22) -Rezerviranja za obveze i troškove (1.451.150) 1.547.144 Umanjenje vrijednosti 103.021 637.744

Novčani tok iz poslovanja prije promjena u obrtnom kapitalu (1.600.665) (542.232)Smanjenje potraživanja od Hrvatske Narodne banke 536.049 325.233(Povećanje)/smanjenje plasmana bankama (35.646) (9.594)

Smanjenje zajmova i potraživanja 4.347.201 1.760.270

Smanjenje ostale aktive 99.525 15.013

(Smanjenje)/povećanje obveza prema drugim bankama (2.021.587) (587.935)

Smanjenje oročenih depozita (1.764.656) (503.955)

Povećanje depozita po viđenju 1.487.218 287.042

Povećanje/(smanjenje) ostale pasive (102.492) 13.371

Plaćene kamate (424.977) (560.923)

Primljene kamate 860.294 968.633

Plaćeni porez na dobit - (397)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 1.380.264 1.164.526

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti:

Smanjenje imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (22.577) 22.672

Smanjenje/(povećanje) imovine raspoložive za prodaju (1.199.610) 580.389

Neto priljev novca ostvaren prodajom ovisnog društva - -

Povećanje ulaganja u ovisna društva - (3.500)

Primljene dividende 22 -

Povećanje nekretnina, postrojenja i opreme te ulaganja u nekretnine 112.934 (68.362)

Povećanje nematerijalne imovine (14.758) (15.766)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (1.123.989) 515.433

Novčani tok iz financijskih aktivnosti:

Smanjenje hibridnih instrumenata - -

Smanjenje obveza po kreditima (470.668) (1.718.390)

Uplata dioničkog kapitala - 285.000

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (470.668) (1.433.390)

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata (214.393) 246.569

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 2.823.363 2.617.476

Učinci promjene valutnih tečajeva na stanje novca u stranoj valuti (35.781) (40.682)

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 39 2.573.189 2.823.363

HRK’000



Bilješke uz financijske izvještajeZa godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine

Bilješke uz financijske izvještaje

1. OPĆI PODACI O BANCI I GRUPIa) Povijest i osnutakMatično društvo, Addiko Bank d.d. Zagreb (Banka), je dioničko društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Službena adresa sjedišta Banke je Slavonska avenija 6.

Banka je u 100%-tnom vlasništvu Addiko Bank AG Beč.

Vlasnik Addiko Bank AG Beč je AI Lake (Luxembourg) S.a.r.l., čiji su vlasnici Advent International (81,30%) i Europska Banka za Obnovu i Razvoj (18,70%), a time i krajnji vlasnici Addiko Bank d.d. Zagreb.

Tijekom 2016. godine poslovanje se odvijalo iz glavnog ureda Banke smještenog u Zagrebu, te poslovnica organiziranih u regionalne centre Zagreb i središnja Hrvatska, Dalmacija, Istra i Kvarner te Slavonija i Baranja.

Društva konsolidirana s matičnim društvom na dan 31. prosinca 2016. godine (Grupa), uključujući djelatnosti i postotak vlasništva, prikazana su u sljedećoj tablici:

Djelatnost % vlasništvaAddiko Invest d.d., Zagreb Upravljanje investicijskim fondovima 100%HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb Leasing 100%

Udio konsolidiranih društava u neto gubitku Grupe nakon unutargrupnih eliminacija za godinu:

2016. 2015.Addiko Bank d.d. Zagreb 49.672 (2.544.607)Addiko Invest d.d., Zagreb 3.159 1.836HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb 6.800 8.097Ukupno 59.631 (2.534.674)

Udio konsolidiranih društava u konsolidiranim rezervama Grupe:

2016. 2015.Addiko Bank d.d. Zagreb (2.440.422) 128.211Addiko Invest d.d., Zagreb 7.691 6.189HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb (38.113) (27.209)Ukupno (2.470.844) 107.191

b) DjelatnostBanka je dobila dozvolu za bankarsko poslovanje od strane Hrvatske narodne banke („HNB“) u 1996. godini i započela s poslovanjem u rujnu 1997. godine. Dozvola obuhvaća, ali nije ograničena na sljedeće aktivnosti:

▪ zaprimanje depozita u domaćoj valuti i devizama, ▪ davanje kredita u domaćoj valuti i devizama, ▪ kupnja i prodaja domaće valute i deviza, ▪ otvaranje nostro računa u inozemstvu, ▪ transakcije s vrijednosnim papirima, plemenitim metalima i mjenicama, u Hrvatskoj i inozemstvu, ▪ izvođenje domaćih i stranih plaćanja, i ▪ izdavanje garancija i akreditiva klijentima.

HRK’000

HRK’000


Za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine



c) Članovi Nadzornog odboraČlanovi Nadzornog odbora Banke tijekom 2016. i 2015. godine bili su kako slijedi: Hans-Hermann Anton Lotter Predsjednik Imenovan 15. listopada 2015. godineEdgar Flaggl Član Imenovan 22. travnja 2014. godineNicholas John Tesseyman Član Imenovan 1. prosinca 2015. godineTomislav Perović Član Imenovan 1. ožujka 2016. godineCsongor Bulcsu Nemeth Član Imenovan 1. ožujka 2016. godineZoran Parać Član Imenovan 28. studenog 2013. godine

Podnio ostavku 15. ožujka 2016. godineAlexander Picker Predsjednik Imenovan 22. travnja 2014. godine

Podnio ostavku 30. lipnja 2015. godineRainer Maria Sichert Zamjenik predsjednika Imenovan 22. travnja 2014. godine

Podnio ostavku 15. listopada 2015. godineStefan Selden Član Imenovan 22. travnja 2014. godine

Podnio ostavku 15. listopada 2015. godine

d) Članovi UpraveČlanovi Uprave Banke tijekom 2016. i 2015. godine bili su kako slijedi: Mario Žižek Predsjednik Imenovan 1. siječnja 2016. godineIvan Jandrić Član Imenovan 1. siječnja 2016. godineDubravko-Ante Mlikotić Član Imenovan 10. ožujka 2016. godineJasna Širola Članica Imenovana 10. ožujka 2016. godineBrane Golubić Član Imenovan 1. svibnja 2010. godine

Podnio ostavku 17. ožujka 2016. godineTea Martinčić Predsjednica Imenovana 7. listopada 2014. godine

Podnijela ostavku 31. prosinca 2015. godineSlawomir Roman Konias Član Imenovan 1. kolovoza 2012. godine

Podnio ostavku 31. prosinca 2015. godineJoško Mihić Član Imenovan 1. kolovoza 2012. godine

Kraj mandata 31. prosinca 2015. godine





2. SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKAa) Izjava o usklađenostiFinancijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvještavanje Grupe propisuje Zakon o računovodstvu i HNB. Ovi financijski izvještaji izrađeni su sukladno Zakonu o računovodstvu i računovodstvenim zahtjevima sastavljenim od strane HNB-a.

Računovodstveni propisi za banke u Republici hrvatskoj temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim u Europskoj uniji („MSFI”) prilagođenim za specifične računovodstvene propise koje donosi HNB. Između računovodstvenih propisa HNB-a i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja postoji nekoliko osnovnih razlika.

Jedna od njih odnosi se na procjenjivanje gubitaka na skupnoj osnovi za bilančne i izvanbilančne stavke za koje nije utvrđeno umanjenje na individualnoj osnovi, tj. za zajmove i pojedinu ostalu financijsku imovinu te izvanbilančne obveze klasificirane u rizičnu skupinu A. Za navedene stavke HNB zahtijeva od kreditnih institucija procjenu latentnih gubitaka na skupnoj osnovi primjenom svoje unaprijed pripremljene i testirane interne metodologije utemeljene na iskustvu kreditne institucije, pri čemu razina ispravaka vrijednosti, odnosno rezerviranja ne smije biti manja od 0,8% ukupnog stanja stavki na koje se obračunavaju. Kreditna institucija koja nema internu metodologiju dužna je provoditi ispravke vrijednosti, odnosno rezerviranja po osnovi kvalificirajućih stavki na skupnoj osnovi najmanje u iznosu od 1% ukupnog stanja relevantne izloženosti. Banka je razvila metodologiju za izračun ispravaka vrijednosti, odnosno rezerviranja na skupnoj osnovi koja se temelji na konceptu očekivanog gubitka.

Prema MRS-u 39, budući novčani tokovi grupe od financijske imovine za koju se skupno utvrđuje umanjenje vrijednosti bi trebali biti procijenjeni na temelju povijesnih podataka o gubicima za navedenu imovinu koja ima slične karakteristike kreditnog rizika, te ne bi trebali biti ograničeni ni u kojem pogledu.

Dodatna razlika između MSFI i računovodstvenih propisa HNB-a odnosi se na utvrđivanje gubitaka od umanjenja vrijednosti diskontiranjem procijenjenih novčanih tokova od imovine s umanjenjem vrijednosti koristeći izvornu efektivnu kamatnu stopu instrumenta.

Banka izračunava gubitke od ispravka vrijednosti za pojedinačno značajne stavke procjenjujući buduće novčane tokove te diskontirajući tako procijenjene iznose koristeći izvornu efektivnu kamatnu stopu instrumenta. Banka priznaje amortizaciju takvog diskonta kao umanjenje gubitka od ispravka vrijednosti, a ne kao prihod od kamata. Međutim, naplata se priznaje kao kamatni prihod nakon što je gubitak od ispravka vrijednosti u potpunosti ukinut.

Dodatno, HNB propisuje minimalne razine gubitaka od ispravka vrijednosti za pojedine izloženosti s pojedinačno prepoznatim umanjenjima vrijednosti koje mogu biti različite od gubitka od umanjenja koji je priznat u skladu s MSFI.

Sljedeća razlika između MSFI i računovodstvenih propisa HNB-a odnosi se na rezerviranja za pasivne sudske sporove. Prema ‘Odluci o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije’ Banka je dužna osigurati sredstva za sudske sporove za koje je utvrđeno nepostojanje rizika od gubitka, ili za koje se procjenjuje odljev novčanih sredstava u iznosu manjem od 10% cjelokupnog iznosa, ako cjelokupan iznos sudskog spora prelazi 0,1% aktive kreditne institucije prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine. Rezerviranje se vrši u iznosu procijenjenog odljeva novčanih sredstava, a najmanje u visini od 1% cjelokupnog iznosa sudskog spora, dok prema MSFI u takvoj situaciji rezerviranje nije potrebno priznati.





b) Primjena novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanjaPrva primjena novih izmjena i dopuna postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje

U tekućem izvještajnom razdoblju na snazi su sljedeće izmjene postojećih standarda i nova tumačenja koje je objavio Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde („OMRS“) i usvojila ih je Europska unija:

▪ Izmjene MSFI-ja 10 „Konsolidirani financijski izvještaji“, MSFI-ja 12 „Objavljivanje udjela u drugim subjektima“ i MRS-a 28 „Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima“ – „Investicijski subjekti: primjena izuzeća od konsolidacije“, usvojene u Europskoj uniji 22. rujna 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene MSFI-ja 11 „Zajednički poslovi“ – „Računovodstvo stjecanja udjela u zajedničkom upravljanju“, usvojeni u Europskoj uniji 24. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene MRS-a 1 „Prezentiranje financijskih izvještaja“ – „Inicijativa u vezi objavljivanja”, usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene MRS-a 16 „Nekretnine, postrojenja i oprema“ i MRS-a 38 „Nematerijalna imovina“ – „Pojašnjenje prihvatljivih metoda amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine“, usvojene u Europskoj uniji 2. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene MRS-a 16 „Nekretnine, postrojenja i oprema“ i MRS-a 41 „Poljoprivreda“ – „Plodonosne biljke“ usvojene u Europskoj uniji 23. studenoga 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene MRS-a 19 „Primanja zaposlenih“ – „Planovi definiranih naknada: doprinosi koje uplaćuju zaposleni“, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.), ▪ Izmjene MRS-a 27 „Odvojeni financijski izvještaji“ – „Metoda udjela u odvojenim financijskim izvještajima“, usvojene u Europskoj uniji 18. prosinca 2015. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.), ▪ Izmjene raznih standarda pod nazivom „Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2010.-2012.“ proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 17. prosinca 2014. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2015.), ▪ Izmjene raznih standarda pod nazivom „Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2012.-2014.“ proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta, usvojene u Europskoj uniji 15. prosinca 2015. godine (primjenjive na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016.).

Usvajanje navedenih izmjena postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena računovodstvenih politika Grupe i Banke.

Izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i usvojeni su u EU, ali još nisu na snazi

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni, ali ne i na snazi sljedeći novi standardi te izmjene postojećih standarda, koje je objavio OMRS i usvojila ih je Europska unija:

▪ MSFI 9 „Financijski instrumenti“, usvojen u Europskoj uniji 22. prosinca 2016. (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.), kao OMRS– ova zamjena za MRS 39 „Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“. MSFI 9 sadrži zahtjeve koji se odnose na priznavanje i mjerenje, umanjenje, prestanak priznavanja i računovodstvo zaštite općenito i na snazi je za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine.





a) Klasifikacija i mjerenje– MSFI 9 uvodi novi pristup klasifikaciji financijske imovine zasnovan na obilježjima tijeka novca te poslovnom modelu prema kojem se određena stavka financijske imovine drži. Riječ je o jedinstvenom pristupu utemeljenom na načelu koji zamjenjuje postojeće zahtjeve iz MRS-a 39 temeljene na pravilima. Novi model tako uvodi jedinstveni model umanjenja koji se primjenjuje na sve financijske instrumente.

b) Umanjenje – MSFI 9 uvodi nov model umanjenja prema očekivanim gubitcima, koji će zahtijevati pravodobnije evidentiranje očekivanih kreditnih gubitaka. Konkretno, novim standardom subjektima je propisana obveza obračunavanja kreditnih gubitaka od trenutka prvog knjiženja financijskog instrumenta i pravodobnije iskazivanje očekivanih gubitaka kroz cijelo razdoblje,

▪ MSFI 15 „Prihodi od ugovora s kupcima“ te izmjene MSFI-ja 15 „Datum stupanja MSFI-ja 15 na snagu“, usvojeni u Europskoj uniji 22. rujna 2016. godine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).

Novi standardi te izmjene postojećih standarda koje je objavio OMRS i koji još nisu usvojeni u EU

MSFI– jevi trenutno usvojeni u Europskoj uniji ne razlikuju se značajno od propisa koje je donio OMRS, izuzev sljedećih standarda te izmjena postojećih standarda i tumačenja o čijem usvajanju EU još nije donijela odluku do dana objave ovih financijskih izvještaja (datumi stupanja na snagu navedeni u nastavku odnose se na MSFI-jeve u cjelini):

▪ MSFI 14 „Regulativom propisane razgraničene stavke“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ii nakon 1. siječnja 2016.) – Europska komisija odlučila je postupak preuzimanja ovog prijelaznog standarda odgoditi do objave njegove konačne verzije, ▪ MSFI 16 „Najmovi“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019.), ▪ Izmjene MSFI-ja 2 „Plaćanja temeljena na dionicama“ – „Klasifikacija i mjerenje platnih transakcija temeljenih na dionicama“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.), ▪ Izmjene MSFI-ja 4 „Ugovori o osiguranju“ – „Primjena MSFI-ja 9 ‘Financijski instrumenti’ u sprezi s MSFI-jem 4 ’Ugovori i osiguranju’“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili ona u kojima se MSFI 9 „Financijski instrumenti“ prvi puta primjenjuje), ▪ Izmjene MSFI-ja 10 „Konsolidirani financijski izvještaji“ i MRS-a 28 „Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima“ – „Prodaja odnosno ulog imovine između ulagatelja i njegovog pridruženog subjekta ili zajedničkog pothvata“ te daljnje izmjene (prvobitno određeni datum stupanja na snagu odgođen je do dovršetka projekta istraživanja na temu primjene metode udjela), ▪ Izmjene MSFI-ja 15 „Prihodi od ugovora s kupcima“ – pojašnjenje MSFI-ja 15 „Prihodi od ugovora s kupcima“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ), ▪ Izmjene MRS-a 7 „Izvješće o tijeku novca“ – „Inicijativa u vezi s objavljivanjem” (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.), ▪ Izmjene MRS-a 12 „Porezi na dobit” – „Priznavanje odgođene porezne imovine po osnovi nerealiziranih gubitaka“ (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017.), ▪ Izmjene MRS-a 40 „Ulaganja u nekretnine“ – „Prijenos ulaganja u nekretnine“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.), ▪ Izmjene raznih standarda pod nazivom „Dorada MSFI-jeva iz ciklusa 2014.-2016.“ proizašle iz projekta godišnje dorade MSFI-jeva (MSFI 1, MSFI 12 i MRS 28), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (izmjene MSFI-ja 12 primjenjuju se na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2017. godine, a





▪ izmjene MSFI-ja 1 i MRS-a 28 na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.), ▪ Tumačenje IFRIC-a br. 22 „Transakcije i predujmovi u stranim valutama“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018.).

Banka i Grupa predviđa da usvajanje ovih standarda te izmjena i interpretacija standarda, osim MSFI-a 9, neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke i Grupe u razdoblju njihove prve primjene.

Uprava Banke predviđa da primjena MSFI-a 9 u budućnosti može imati značajan utjecaj na iznose iskazane u financijskoj imovini Grupe. Projekt implementacija MSFI-a 9 je iniciran i koordiniran od strane matične banke Addiko Bank AG.

Tijekom 2016. godine, unutar projekta uvođenja MSFI-ja 9, Banka je angažirala vanjske konzultante. Projektom su predviđene sljedeće faze:

▪ niz edukacija na temu upoznavanja zaposlenika Banke s MSFI-jem 9 i njegovim zahtjevima ▪ analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području klasificiranja i mjerenja:

▫ određivanje poslovnih modela ▫ određivanje karakteristika ugovorenog tijeka novca

▪ analiza jazova između postojećeg stanja i zahtjeva MSFI-ja 9 u području umanjenja vrijednosti ▪ analiza kvantitativnog utjecaja MSFI-ja 9 ▪ izrada funkcionalnih specifikacija za odgovarajuće aplikacijsko rješenje, odnosno uvođenje odgovarajućeg softvera ▪ izrada metodologije umanjenja vrijednosti prema poslovnim modelima Banke – izrada modela za izračunavanje rizičnih parametara za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka prema MSFI-ju 9.

U kontekstu klasifikacije i mjerenja, Banka razmatra mogućnosti definiranja poslovnih modela i drugih zahtjeva MSFI-ja 9 prema utvrđenim jazovima i aktivnostima definiranima za njihovo zatvaranje.

U području umanjenja vrijednosti, Banka radi na definiranju metodologije za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara, koji obuhvaćaju sve parametre potrebne za projiciranje očekivanja o budućim čimbenicima.

Kvantitativni utjecaj bit će utvrđen tijekom 2017. godine. Utjecaj u području umanjenja vrijednosti ovisi o utvrđenoj metodologiji za izračunavanje očekivanih kreditnih gubitaka i modeliranje rizičnih parametara temeljem očekivanih kreditnih gubitaka.

c) Osnove pripreme Ovi financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje Banke opće namjene. Financijski izvještaji pripremljeni su za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2016. godine u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Priloženi zakonom propisani financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji.

Financijski izvještaji iskazani su u službenoj valuti Republike Hrvatske, u hrvatskim kunama (HRK), zaokruženim na najbližu tisuću, ukoliko nije navedeno drugačije. Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. godine sastavljeni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iskazanih po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39 „Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje“ i revalorizirane dugotrajne imovine. Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane, osim tamo gdje je drugačije navedeno.





Financijski izvještaji sastavljeni su pod pretpostavkom neograničenosti vremena poslovanja Banke.

Pri sastavljanju financijskih izvještaja Uprava Grupe radi procjene i pretpostavke koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum bilance, kao i iznose prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja.

Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima koji se smatraju razumnim s obzirom na okolnosti i informacije koje su dostupne na datum sastavljanja financijskih izvještaja, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu značajno razlikovati od ovakvih procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena ukoliko izmjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim razdobljima ukoliko izmjena utječe na tekuće i buduća razdoblja. Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i procjene sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenja u idućoj godini opisane su u bilješci 3. Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane od strane društava u Grupi te su u skladu s onima primjenjivanim u prethodnim godinama.

d) Osnova konsolidacijeFinancijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe obuhvaćaju konsolidirane financijske izvještaje Banke i njenih ovisnih društava.

Ovisna su društva kontrolirana od strane Banke. Kontrola postoji kad Banka ima ovlast da, izravno ili neizravno, određuje financijske i poslovne politike društva na način da ostvaruje korist iz njihovog poslovanja. Financijski izvještaji ovisnih društava uključeni su u konsolidirane financijske izvještaje Grupe od dana početka kontrole do dana prestanka kontrole.

Stanja i transakcije unutar grupe, te prihodi i rashodi iz odnosa među društvima u sklopu Grupe, eliminiraju se prilikom konsolidacije financijskih izvještaja.

e) Prihodi i rashodi od kamataPrihodi i rashodi od kamata priznaju se u računu dobiti i gubitka po načelu nastanka, uzimajući u obzir efektivnu stopu imovine i obveza. Prihodi i rashodi od kamata uključuju amortizaciju svakog diskonta ili premije ili drugih razlika između inicijalne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegovog iznosa po dospijeću, uz primjenu efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijskog sredstva i prihod od kamata raspoređuje tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi, uključujući sve plaćene ili primljene naknade koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, zatim troškove transakcije i druge premije i diskonte, diskontiraju tijekom očekivanog vijeka trajanja financijskog sredstva ili kraćeg razdoblja, ako je primjenjivo.

Prihodi od naknada za odobrenje zajmova vremenski se razgraničavaju, zajedno s izravno povezanim troškovima, i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa po zajmu tijekom njegovog vijeka trajanja unutar stavke „Prihodi od kamata i slični prihodi“ u računu dobiti i gubitka.

f) Prihodi i rashodi od naknada i provizijaPrihodi od naknada i provizija proizlaze iz financijskih usluga koje pruža Grupa, a obuhvaćaju uglavnom naknade za usluge domaćeg i inozemnog platnog prometa, naknade za garancije i akreditive, transakcije u stranim sredstvima plaćanja te ostale usluge koje pruža Grupa.

Prihodi od naknada i provizija priznaju se kao prihod po pružanju usluge.





g) Troškovi rezerviranja za mirovineGrupa nema druge mirovinske aranžmane osim onih u okviru državnog mirovinskog sustava Republike Hrvatske. Grupa je kao poslodavac dužna obračunavati i uplaćivati postotak iz tekuće bruto plaće zaposlenih u mirovinsko osiguranje. Troškovi mirovinskog osiguranja terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem zaposleni ostvare naknadu za rad.

Grupa nema nikakvih obveza isplate mirovina zaposlenima u budućnosti.

h) Transakcije u stranim sredstvima plaćanjaTransakcije iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune po tečaju važećem na datum transakcije. Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po tečaju koji je važio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju se u računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze koje se mjere po povijesnom trošku u stranim sredstvima plaćanja preračunate su po tečaju važećem na dan transakcije. Nemonetarna imovina i obveze izražene u stranim sredstvima plaćanja po fer vrijednosti preračunate su u izvještajnu valutu po tečaju važećem na dane utvrđivanja vrijednosti.

Tečajevi Hrvatske narodne banke za osnovne valute koji su korišteni pri izradi bilance Banke i Grupe na svaki od izvještajnih datuma su kako slijedi:

31. prosinca 2016. 1 EUR = HRK 7,55778731. prosinca 2016. 1 CHF = HRK 7,03573531. prosinca 2015. 1 EUR = HRK 7,63504731. prosinca 2015. 1 CHF = HRK 7,059683

i) Financijski instrumentiFinancijska imovina Grupe razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Grupe u trenutku stjecanja i sukladno ulagačkoj strategiji Grupe. Financijska imovina razvrstana je u portfelje „Imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka“, „Zajmovi i potraživanja“ ili „Imovina raspoloživa za prodaju“. Osnovna razlika među portfeljima odnosi se na mjerenje financijske imovine i priznavanje fer vrijednosti u financijskim izvještajima.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj jesu financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mjere po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktivnom tržištu.

Svi povezani realizirani i nerealizirani dobici i gubici uključeni su u stavku „Neto prihod od trgovanja“ u računu dobiti i gubitka. Zarađene kamate nastale tijekom držanja ovih instrumenta prikazuju se kao “Prihodi od kamata i slični prihodi”.

Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Svi zajmovi i potraživanja priznaju se u trenutku kad su sredstva doznačena zajmoprimatelju. Zajmovi i potraživanja mjere se, nakon početnog priznavanja, po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.





Troškovi prema trećim stranama, kao što su pristojbe za osiguranje zajma te ostale naknade, kao što su naknade za odobrenje zajma, tretiraju se kao dio troška transakcije. Naknade za odobrenje zajma se razgraničavaju (zajedno s povezanim izravnim troškovima) i priznaju se kao usklađenje efektivnog prinosa na zajam.

Zajmovi i potraživanja iskazuju se umanjeni za gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje se ako postoji objektivni dokaz da Grupa neće moći naplatiti cjelokupno potraživanje o dospijeću. Iznos gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa, odnosno sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih priljeva, uključujući nadoknadive iznose po garancijama i osiguranjima, diskontiranih primjenom efektivne kamatne stope na zajam, utvrđene pri početnom priznavanju.

Gubici od umanjenja vrijednosti procjenjuju se na temelju kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja, uzimajući u obzir vrijednost instrumenata osiguranja ili jamstvo treće strane.

U trenutku spoznaje da više ne postoji mogućnost naplate zajma, te da su sve pravne mogućnosti naplate iscrpljene i da je utvrđen iznos ukupnog gubitka, zajam se direktno otpisuje. Ako se naknadno iznos umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se objektivno veže uz događaj koji je nastao nakon umanjenja vrijednosti, umanjenje vrijednosti ili rezervacija se smanjuje kroz račun dobiti i gubitka.

Uz gore navedene gubitke za umanjenje vrijednosti imovine, Grupa dodatno priznaje i gubitke od umanjenja u računu dobiti i gubitka na bilančne i izvanbilančne stavke koje nisu umanjene po prethodno navedenim osnovama, najmanje 0,8%, u skladu s računovodstvenim zahtjevima HNB-a.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju je nederivativna financijska imovina koja je definirana kao raspoloživa za prodaju ili koja nije svrstana u druge kategorije financijske imovine.

Financijski instrumenti uključeni u imovinu raspoloživu za prodaju početno se priznaju po trošku stjecanja prilagođenom za troškove transakcije, a nakon početnog priznavanja iskazuju se po fer vrijednosti temeljenoj na kotiranim cijenama ili iznosima izvedenim iz modela novčanih tokova. Ukoliko procijenjene fer vrijednosti nisu pouzdane ili njihove vrijednosti značajno osciliraju, imovina se iskazuje po trošku stjecanja.

Dobici i gubici koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se izravno u ostalu sveobuhvatnu dobit do trenutka prodaje ili umanjenja, kada se kumulativni dobici ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti uključuju u račun dobiti i gubitka razdoblja.

Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata razvrstanih u kategoriju imovine raspoložive za prodaju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata raspoređenih u kategoriju imovine raspoložive za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubitaka od umanjenja.

Kamata zarađena od vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju obračunava se dnevno i iskazuje kao „Prihodi od kamata i slični prihodi“ u računu dobiti i gubitka.

Tečajne razlike po vlasničkim instrumentima u stranim sredstvima plaćanja klasificiranim kao raspoloživi za prodaju iskazuju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do trenutka prodaje instrumenta. Tečajne razlike po dužničkim instrumentima u stranim sredstvima plaćanja klasificiranim kao raspoloživi za prodaju iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

Dividende po vrijednosnim papirima klasificiranim kao raspoloživi za prodaju knjiže se kad su objavljene, a potraživanja za dividende se iskazuju na poziciji „Ostala imovina“ izvještaja o financijskom položaju, odnosno u okviru računa dobiti i gubitka na poziciji „Ostali poslovni prihodi“. Nakon uplate, iznos potraživanja se netira s naplaćenim novcem.





j) Priznavanje i prestanak priznavanja financijske imovine Kupnja i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se na datum namire, odnosno datum na koji je financijski instrument isporučen ili prenesen iz Grupe.

Zajmovi i potraživanja i financijske obveze koje se vode po amortiziranom trošku priznaju se u trenutku kad su novčana sredstva dana ili primljena.

Grupa prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na novčane tokove po osnovi financijskog sredstva ili ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade povezane s vlasništvom nad tim sredstvom većim dijelom prelaze na drugi subjekt, odnosno kad Grupa niti ne prenese niti ne zadrži suštinski sve rizike i koristi od vlasništva ali ne zadrži kontrolu nad financijskom imovinom. Ako Grupa ne prenosi suštinski sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima kontrolu nad prenesenim sredstvom, Grupa nastavlja priznavati svoj zadržani udjel u sredstvu te povezanu obvezu u iznosima koje eventualno mora platiti.

Ako Grupa zadrži većim dijelom sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom nad prenesenim financijskim sredstvom, to sredstvo nastavlja priznavati, zajedno s priznavanjem posudbe za koju je dan kolateral, a koja je dobivena za prihode koje je primila.

k) Derivativni financijski instrumentiU okviru redovnog poslovanja, Grupa koristi derivativne financijske instrumente u svrhu upravljanja rizicima kojima je izložena. Korištenje financijskih derivativa uređeno je politikama Grupe, odobrenim od strane Nadzornog odbora, koje sadržavaju pisana načela korištenja financijskih derivativa.

Derivativni financijski instrumenti početno se u bilanci priznaju po trošku stjecanja i naknadno mjere po fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju kotiranih tržišnih cijena, modela diskontiranog novčanog tijeka i modela za utvrđivanje cijena opcije, ovisno o tome što je prikladnije. Promjene fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Svi derivativi se iskazuju kao imovina, ako im je fer vrijednost pozitivna odnosno kao obveze, ako im je fer vrijednost negativna.

l) Nekretnine, postrojenja i opremaNekretnine, postrojenja i oprema, osim zemljišta i zgrada, su iskazani po trošku ulaganja umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako ga je bilo. Trošak ulaganja uključuje kupovnu cijenu i troškove koji se mogu izravno pripisati dovođenju imovine u stanje za namjeravanu upotrebu. Održavanje i popravci, sitni dijelovi i unaprjeđenja manjeg značaja priznaju se kao rashod kako nastaju. Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za namjeravanu upotrebu. Amortizacija se obračunava na sva sredstva, osim zemljišta i imovine u pripremi, po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe.

Primijenjene godišnje stope amortizacije su sljedeće:

2016. 2015.Zgrade 2% - 5% 2% - 5%Oprema i kompjutori 10% -20% 10% -20%Oprema kupljena nakon isteka operativnog najma 20% - 100% 20% - 100%Ostalo 10% - 20% 10% - 20%

Zemljišta i zgrade su u bilanci iskazani u revaloriziranom iznosu, koji je jednak fer vrijednosti na datum revalorizacije umanjenoj za kasniju akumuliranu amortizaciju i gubitak uslijed umanjenja vrijednosti. Stavke se revaloriziraju s dostatnom učestalošću kako se knjigovodstveni iznosi ne bi značajno razlikovali od iznosa koji bi bili utvrđeni svođenjem na fer vrijednost na datum bilance.





Svako povećanje uslijed revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava umanjenje vrijednosti proizašlo revalorizacijom istog sredstva koje je prethodno priznato u računu dobiti ili gubitka, u kom slučaju se povećanje uključuje u dobit ili gubitak do iznosa prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa temeljem revalorizacije zemljišta i zgrada tereti dobit ili gubitak u iznosu iznad onog koji je iskazan u revalorizacijskoj pričuvi temeljem prethodne revalorizacije istog sredstva.

Trošak amortizacije revaloriziranih zgrada tereti dobit ili gubitak. Višak preknjižen izravno u zadržanu dobit predstavlja razliku između amortizacije utvrđene na temelju revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti zgrade i amortizacije utvrđene na temelju početnog troška zgrade. Prilikom prodaje ili rashodovanja revalorizirane nekretnine, višak nastao revalorizacijom zgrade iskazan u revalorizacijskoj pričuvi se prenosi izravno na zadržanu dobit.

Imovina u posjedu temeljem financijskog najma se amortizira tijekom očekivanog vijeka uporabe na istoj osnovi kao i imovina u vlasništvu ili tijekom razdoblja predmetnog najma ako je kraće.

Dobit ili gubitak od prodaje ili rashodovanja stavke nekretnina, postrojenja i opreme se utvrđuje kao razlika između priljeva ostvarenih prodajom i knjigovodstvenog iznosa predmetnog sredstva koja se priznaje u dobit ili gubitak u godini prodaje.

Kada se promijeni namjena nekretnina iz korištenja za vlastite potrebe u iznajmljivanje, nekretnine se reklasificiraju u ulaganja u nekretnine.

m) Ulaganja u nekretnineUlaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Grupe u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine i/ili porasta tržišne vrijednosti, ali ne i ona ulaganja namijenjena prodaji u sklopu redovnog poslovanja, ulaganja koja se koriste u svrhu pružanja usluga ili u administrativne svrhe.

Ulaganja u nekretnine početno su iskazana po trošku nabave uključujući transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, ulaganja u nekretnine vode se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Ulaganja u nekretnine amortiziraju se linearnom metodom kroz razdoblje od 20 do 50 godina (2014: 20 do 50 godina). Ulaganja u nekretnine prestaju se priznavati prilikom otuđenja. Dobici i gubici od otuđenja ulaganja u nekretnine priznaju se u račun dobiti i gubitka u razdoblju otuđenja.

Kod prijenosa revaloriziranih nekretnina iz nekretnina, postrojenja i opreme u ulaganja u nekretnine koje se priznaju po trošku ulaganja, revalorizacijske rezerve nastale dok je imovina priznavana kao nekretnine, postrojenja i oprema se prenose u zadržanu dobit u trenutku realizacije nekretnine bilo putem povećane amortizacije tijekom korištenja nekretnine ili njezinog otuđenja.

n) Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina priznaje se ako je vjerojatno da će očekivane buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati u subjekt i da se trošak njezine nabave može pouzdano utvrditi. Nematerijalna imovina početno se priznaje po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako ga je bilo. Nematerijalna imovina se amortizira linearnom metodom sa svrhom njezine potpune amortizacije tijekom procijenjenog vijeka trajanja. Amortizacijsko razdoblje i metode preispituju se krajem svakog izvještajnog razdoblja.

Nematerijalna imovina amortizira se u razdoblju od 4 do 10 godina (2015.: 4 do 10 godina).

o) Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovineNekretnine, postrojenja i oprema, ulaganja u nekretnine te nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja umanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine





neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadivi iznos iskazuje se gubitak od umanjenja u računu dobiti i gubitka po stavkama imovine koja je knjižena po trošku ulaganja ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu, ako gubitak nastao umanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška.

p) NajmoviNajmovi u kojima Grupa zadržava sve rizike i koristi vlasništva nad imovinom u najmu klasificiraju se kao financijski najmovi. Imovina koju koristi Grupa, a koja je predmetom financijskog najma priznaje se kao imovina Grupe po fer vrijednosti na početku najma ili po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma ako je niža. Povezana obveza prema najmodavatelju iskazuje se u izvještaju o financijskom položaju kao obveza temeljem financijskog najma. Imovina u najmu za koju davatelj najma zadržava sve rizike i koristi vlasništva imovine klasificirana je kao operativni najam. Otplate operativnog najma se priznaju kao trošak na bazi linearne metode kroz vremensko razdoblje trajanja najma, koji se uključuje u ostale troškove poslovanja.

Imovina dana u operativni najam iskazana je u bilanci unutar nekretnina i opreme. Navedena imovina amortizira se kroz očekivani korisni vijek koji se temelji na trajanju ugovora o najmu.

Početni izravni troškovi koji su nastali dogovaranjem operativnog najma dodaju se na knjigovodstveni iznos iznajmljene imovine i priznaju se kao rashod tijekom razdoblja najma.

q) Ugovori o prodaji i reotkupuAko je neko financijsko sredstvo prodano temeljem sporazuma o reotkupu po fiksnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni uvećanoj za prinos zajmodavatelja ili ako je pozajmljeno temeljem sporazuma o povratu sredstava prenositelju, ono se ne prestaje priznavati jer Grupa zadržava gotovo sve rizike i naknade povezane s vlasništvom.

Vrijednosni papiri prodani temeljem ugovora o prodaji i reotkupu („repo ugovori“) iskazuju se u okviru bilančnih stavki prema izvornoj klasifikaciji imovine ili ih Grupa reklasificira u okviru svoje bilance. Obveza prema drugoj strani iskazuje se u okviru „Obveza prema drugim bankama“ ili „Obveza prema klijentima“, ovisno o tome što je prikladno.

Vrijednosni papiri kupljeni temeljem ugovora o kupnji i ponovnoj prodaji („obrnuti repo ugovori“) ne iskazuju se u bilanci. Plaćena naknada iskazuje se kao povećanje „Plasmana i zajmova drugim bankama“ ili „Zajmova i potraživanja“, ovisno o tome što je prikladno. Razlika između prodajne i otkupne cijene tretira se kao kamata i obračunava ravnomjerno tijekom trajanja repo ugovora primjenom efektivne kamatne stope.

r) Rezervacije za obveze i troškoveRezervacije se priznaju kad Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao rezultat prošlih događaja i ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji nose ekonomsku korist kako bi se ta obveza ispunila, a ako se iznos te obveze može pouzdano procijeniti.

Rezervacije za obveze i troškove održavaju se na razini koju rukovodstvo Grupe smatra dovoljnom za pokriće nastalih gubitaka. Rukovodstvo određuje razinu rezervacija na temelju uvida u pojedine stavke, tekućih ekonomskih okolnosti, rizičnih obilježja određenih kategorija transakcija te ostalih bitnih faktora.

Rezervacije se smanjuju samo za one troškove za koje su početno priznate, a ukidaju se ako odljev ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan.

Rezerviranja za sudske sporove protiv Banke priznaju se u skladu s odlukom HNB-a o obvezi rezerviranja za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije.





s) Preuzete i potencijalne obvezeU okviru redovnog poslovanja, Grupa sklapa aranžmane kojima preuzima izvanbilančne financijske obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i neiskorištene odobrene kredite. Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuje u bilanci ako i kad iste postanu plative.

Uprava Grupe održava rezerviranja za moguće gubitke po preuzetim i potencijalnim obvezama na razini za koju vjeruje da je primjerena da bi se apsorbirali vjerojatni budući gubici. Uprava Grupe utvrđuje primjerenost rezerviranja na temelju pregleda pojedinih stavki, iskustva s gubicima u proteklim razdobljima, razmatrajući sadašnje gospodarske uvjete, obilježja rizika raznih kategorija transakcija i drugih relevantnih čimbenika.

t) OporezivanjePorezni rashod predstavlja zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenog poreza.

Porezni rashod se temelji na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti iskazane u računu dobiti i gubitka jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama, te stavke koje nikada nisu oporezive ili odbitne. Tekuća porezna obveza Grupe izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na izvještajni datum.

Odgođeni porez je porez za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne osnovice koja se koristi za izračun oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike.

Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum bilance i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dovoljan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog iznosa ili dijela porezne imovine. Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva. Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka, odnosno sveobuhvatne dobiti.

Porezne prijave Grupe podliježu provjeri Porezne uprave. Zbog činjenice da je provođenje poreznih zakona i regulative na različitim transakcijama podložno raznim interpretacijama, iznosi prikazani u financijskim izvještajima mogu se promijeniti na neki kasniji datum ovisno o konačnim nalazima Porezne uprave.

u) Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom tokuZa potrebe izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju stavke novca i novčanih ekvivalenata s originalnim rokom dospijeća do 90 dana koje uključuju gotovinu, novac na nostro računima, plasmane i zajmove drugim bankama i sredstva kod Hrvatske narodne banke.

Novac i novčani ekvivalenti isključuju obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne banke, budući da ta sredstva nisu na raspolaganju Grupi u njezinom svakodnevnom poslovanju.

3. RAČUNOVOSTVENE PROCJENE I PROSUDBE U PRIMJENI RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Grupa provodi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovito se pregledavaju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka od





umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku te procjena fer vrijednosti instrumenata osiguranja u obliku nekretnina kao sastavnog dijela procjene, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

a) Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanjaGrupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se uglavnom na teret knjigovodstvene vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata te kao rezervacije za obveze i troškove proizašle iz rizičnih izvanbilančnih izloženosti prema komitentima, najčešće u obliku neiskorištenih odobrenih kredita, garancija, akreditiva i neiskorištenih limita po kreditnim karticama.

Uz gubitke od umanjenja vrijednosti koji su posebno identificirani Grupa također konstantno promatra i priznaje gubitke od umanjenja vrijednosti za koje se zna da postoje na datum izvještaja, ali koji još nisu zasebno identificirani. U procjenjivanju neidentificiranih gubitaka od umanjenja vrijednosti koji postoje u portfeljima koji se skupno procjenjuju, Grupa nastoji prikupiti pouzdane podatke o prikladnim stopama gubitka, koje se zasnivaju na povijesnom iskustvu usklađenom za tekuće uvjete i odgovarajućem razdoblju prepoznavanja gubitaka od umanjenja vrijednosti. Grupa također uzima u obzir minimalne stope gubitka od umanjenja vrijednosti od 0,8% propisane od strane HNB-a.

Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku

Grupa najprije procjenjuje postoji li objektivni dokaz umanjenja vrijednosti, zasebno za imovinu koja je pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema pravnim osobama) i skupno za imovinu koja nije pojedinačno značajna (uglavnom izloženosti prema stanovništvu). Međutim, imovina za koju nije pojedinačno prepoznato umanjenje vrijednosti uključuje se u skupine imovine sa sličnim obilježjima kreditnog rizika.

Takvi portfelji se onda skupno procjenjuju radi umanjenja vrijednosti.

Grupa procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti u slučajevima kada ocijeni da dostupni podaci ukazuju na vjerojatnost mjerljivog smanjenja procijenjenih budućih novčanih tokova imovine ili portfelja imovine. Kao dokaz se uzimaju neredovitost otplate ili ostale indikacije financijskih poteškoća korisnika zajma te nepovoljne promjene ekonomskih uvjeta u kojima korisnici zajmova posluju ili u promjeni vrijednosti odnosno mogućnosti realizacije instrumenata osiguranja, kada se te promjene mogu povezati s nemogućnošću otplate.

U procjeni umanjenja vrijednosti Grupa uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja te se oslanja na ekspertne procjene u slučajevima gdje su dostupni podaci potrebni za procjenu umanjenja vrijednosti ograničeni. U procjenjivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti stavaka koje su pojedinačno ili skupno ocijenjene kao stavke umanjene vrijednosti, Grupa također uzima u obzir raspon postotaka za specifične rezervacije za umanjenje vrijednosti propisane od strane HNB-a.

Tijekom 2015., Banka je provela detaljni pristup procjeni vrijednosti stambenih nekretnina. Rezultati ove analize ukazali su da postoji razlika tržišne potražnje obzirom na različita geografska područja, te su stoga predmetna odstupanja implementirana u ažurirane postotke umanjenja vrijednosti stambenih nekretnina.

Dodatno, u posljednjem kvartalu 2015. godine, Banka se uskladila s važećim konzultacijskim dokumentima EBA-e koji se odnose na definiciju neispunjenja obveza sukladno članku 178. uredbe (EU) 575/2013 i samim brojačem dana kašnjenja.

U toku 2016., Banka je razvila interni model za izračun PD i LGD parametara koji primjenjuje u izračunu portfeljnih ispravaka vrijednosti. Izračun je napravljen za svaki segment zasebno na temelju povijesnih podataka Banke,





dodatno razgraničavajući portfelj osiguran stambenom nekretninom od neosiguranog portfelja u segmentu poslovanja s stanovništvom. Nakon definicije pojedinog parametra, od mjeseca studenog 2016. godine, Banka primjenjuje ove parametre pri izračunu portfeljnih ispravaka vrijednosti, također uzimajući u obzir minimalne stope ispravka vrijednosti sukladno odredbama HNB-a.

Sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, portfeljne ispravke vrijednosti za izloženosti klasificirane u rizičnu skupinu A, kreditna institucija može provoditi u visini latentnih gubitaka koje utvrdi primjenom svoje unaprijed pripremljene i testirane interne metodologije utemeljene na iskustvu kreditne institucije, pri čemu razina ispravaka vrijednosti ne smije biti manja od 0,80% ukupnog stanja plasmana rizične skupine A.

b) Umanjenje vrijednosti vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodajuGrupa definira da se značajno ili dugotrajno smanjenje fer vrijednosti vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju ispod troška stjecanja smatra indikatorima umanjenja vrijednosti. Određivanje što je značajno ili dugotrajno zahtijeva prosudbu. U donošenju prosudbe, Grupa, između ostalih čimbenika, procjenjuje nominalnu promjenjivost cijene dionice. Nadalje, umanjenje vrijednosti može biti prikladno kada postoji dokaz o pogoršanju financijske pozicije izdavatelja, industrijske i sektorske uspješnosti, promjena u tehnologiji te novčanim tokovima iz poslovnih i financijskih aktivnosti.

c) Klasifikacija ugovora o najmuGrupa je najmodavac u operativnim i financijskim najmovima. Kada je Grupa najmodavac u ugovoru o najmu kojim se prenose svi rizici i koristi od imovine na najmoprimca, tada se ugovor klasificira kao financijski najam. Svi ostali najmovi se klasificiraju kao operativni te se povezana imovina uključuje u nekretnine i opremu u operativnom najmu po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Kod određivanja bi li najam trebao biti klasificiran kao operativni ili financijski, Grupa uzima u obzir zahtjeve MRS-a 17 Najmovi.

d) Fer vrijednosti financijskih instrumenataFer vrijednost financijske instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama. Za sve ostale financijske instrumente Grupa utvrđuje fer vrijednost pomoću tehnika procjene.

Tehnike procjene uključuju modele diskontiranja novčanih tokova na neto sadašnju vrijednost, usporedbe sa sličnim instrumentima za koje postoje tržišno prepoznatljive cijene i druge modele procjene. Pretpostavke i ulazni podaci koji se koriste u tehnikama procjene uključuju bezrizične i referentne kamatne stope, kreditne marže, cijene obveznica i dionica, devizne tečajeve, cijene dioničkih indeksa, te promjenjivosti i korelacije.

Cilj tehnika procjene je izračunati fer vrijednost koja najbolje odražava cijenu financijskog instrumenta na izvještajni datum, odnosno onu cijenu koju bi odredili i ostali sudionici na tržištu u uobičajenom tržišnim uvjetima.

Prilikom izračuna fer vrijednosti Banka uzima u obzir MSFI 13 pravila hijerarhije fer vrijednosti koja odražavaju značajnost ulaznih parametara korištenih u procesu vrednovanja. Svaki instrument se individualno detaljno procjenjuje. Razine hijerarhije fer vrijednosti se određuju na temelju najniže razine ulaznih podataka značajnih za određivanje fer vrijednosti instrumenta.





Financijski instrumenti koji se vode po fer vrijednosti kategorizirani su u tri razine MSFI 13 hijerarhije fer vrijednosti, kako slijedi:

▪ Razina 1 – instrumenti koji se vrednuju pomoću kotiranih cijena na aktivnim tržištima. ▪ Razina 2 – instrumenti koji se vrednuju tehnikama procjene koje koriste dostupne tržišne podatke. To su instrumenti kojima je fer vrijednost određena u odnosu na slične instrumente kojima se trguje na aktivnim tržištima, ili gdje su svi ulazni podaci koji se koriste u tehnikama vrednovanja dostupni na tržištu. ▪ Razina 3 – instrumenti koji se vrednuju tehnikama procjene koje koriste tržišne podatke koji nisu dostupni na aktivnom tržištu. To su instrumenti kojima se fer vrijednost ne može odrediti direktno na temelju dostupnih tržišnih informacija i kod kojih se za izračun vrijednosti koriste nešto drugačije tehnike procjene. Instrumenti klasificirani u ovu kategoriju oslanjaju se na faktor koji nije dostupan na tržištu, a koji ima značajan utjecaj na fer vrijednosti samog instrumenta.

Dodatne informacije o hijerarhijama fer vrijednosti za različite vrste financijskih instrumenata u portfelju Grupe navedene su u nastavku.

Dužničke vrijednosnice

Dužničke vrijednosnice se vrednuju kroz dvodijelni proces koji ovisi o likvidnosti odgovarajućeg tržišta. Likvidni instrumenti na aktivnim tržištima se vrednuju po tržišnoj vrijednosti („mark to market“), te se stoga razvrstavaju u razina 1 hijerarhije fer vrijednosti.

OTC derivati

Tržišna vrijednost OTC derivata izračunava se opće priznatim modelima vrednovanja koji koriste ulazne parametre koji su, u većini slučajeva za jednostavne OTC derivate poput valutnih forward ugovora i kamatnih ugovora o razmjeni, dostupni na tržištu.

Dostupnost tržišno prepoznatljivih cijena i ulaznih parametara za modele vrednovanja smanjuje potrebu za procjenama rukovodstva, a time i neizvjesnosti prilikom određivanja fer vrijednosti. OTC derivati se razvrstavaju u razinu 2.

Vlasnički instrumenti

Vlasnički instrumenti koji imaju tržišno dostupnu cijenu razvrstavaju se u razinu 1, dok se razina 3 dodjeljuje u slučaju kada tržišna cijena ne postoji ili je ista suspendirana na neodređeno.

Investicijski fondovi

Grupa u svojim pozicijama drži udjele u određenim investicijskim fondovima koji računaju neto vrijednost imovine („NAV“) po dionici. Kako su NAV cijene koje se koriste za dnevno vrednovanje tržišno dostupne, ulaganja u investicijske fondove se razvrstavaju u razinu 2.

e) PoreziGrupa priznaje poreznu obvezu sukladno poreznim propisima Republike Hrvatske. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja imaju ovlasti za provođenje naknadne kontrole poreznih obveznika.

Odgođeni porez na dobit se priznaje na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i iznosa iskazanih u financijskim izvještajima, kao i prenesene porezne gubitke. U ocjenjivanju sposobnosti Grupe da iskoristi odgođenu poreznu imovinu uzimaju se u obzir svi dostupni pozitivni i negativni dokazi, uključujući i projiciranu





buduću oporezivu dobit. Pretpostavke o budućoj oporezivoj dobiti zahtijevaju značajne prosudbe rukovodstva i u skladu su s planovima i procjenama koje se koriste u upravljanju temeljnim poslovanjem.

f) Regulatorni zahtjeviHNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlašteni su za provođenje regulatornog nadzora nad poslovanjem Grupe i mogu zahtijevati izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, sukladno odgovarajućim propisima.

g) Sudski sporoviGrupa provodi pojedinačnu procjenu svih sudskih sporova. Procjenu provodi Služba pravnih poslova Banke i njezinih podružnica. Navedeni iznosi predstavljaju najbolju procjenu Grupe za gubitke po sudskim sporovima, iako stvarni gubitak po sudskim sporovima koji se vode protiv Grupe može biti značajno drugačiji. Za rukovodstvo nije praktično procijeniti financijski učinak promjena u pretpostavkama na temelju kojih rukovodstvo procjenjuje potrebu za rezervacijama.

h) Rezervacije za obveze i troškoveGrupa provodi pojedinačnu procjenu sadašnjih zakonskih ili izvedenih obveza kao rezultat prošlih događaja i priznaje rezervacije ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji nose ekonomsku korist kako bi se ta obveza ispunila, a ako se iznos te obveze može pouzdano procijeniti.

Grupa provodi pojedinačnu procjenu potencijalnih obveza koje mogu proizaći iz štetnih ugovora te procjenu troškova restrukturiranja. Rezervacije za obveze i troškove održavaju se na razini koju rukovodstvo Grupe smatra dovoljnom za pokriće nastalih gubitaka. U procesu usklađenja sa Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama koje su stupile na snagu 30.09.2015, potencijalni očekivani efekti u postupku konverzije kredita denominiranih u CHF i kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u EUR i kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR iskazani se u poslovnim knjigama Banke s datumom stupanja izmjena na snagu. Gubitak je iskazan, temeljem najbolje procjene, kao rezerviranje provedeno sukladno odredbama MRS-a 37.

i) Rezervacije za troškove zaposlenihGrupa priznaje rezervacije za troškove zaposlenih temeljeno na postignućima i odlukama donesenim na nivou Addiko Bank AG.

j) Fer vrijednost zemljišta i zgradaGrupa koristi model revalorizacije za vrednovanje svojih zemljišta i grada. Revalorizacija se povodi s dostatnom učestalošću kako se knjigovodstveni iznosi ne bi značajno razlikovali od iznosa koji bi bili utvrđeni svođenjem na fer vrijednost na izvještajni datum.





4. PRIHODI OD KAMATA I SLIČNI PRIHODIa) prema vrsti klijenta

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Kamatni prihodi od građana 436.509 462.707 436.509 462.707Kamatni prihodi od poduzeća 240.713 338.415 244.123 317.540Kamatni prihodi od javnog sektora 122.542 159.281 122.542 159.281Kamatni prihodi od stranih osoba 33.650 19.949 15.913 19.949Kamatni prihodi od financijskih institucija 6.532 8.385 19.613 26.580Kamatni prihodi od neprofitnih institucija 1.268 1.608 1.268 1.608Ukupno 841.214 990.345 839.968 987.665

b) prema vrsti proizvoda

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Kamatni prihodi od zajmova i potraživanja 805.968 955.054 804.722 952.374Kamatni prihodi od derivatnih financijskih instrumenata 2.792 15.466 2.792 15.466Kamatni prihodi od dužničkih vrijednosnih papira 26.248 15.390 26.248 15.390Kamatni prihodi od plasmana i zajmova drugim bankama 2.877 2.511 2.877 2.511Kamatni prihodi od repo kredita 453 441 453 441Ostalo 2.876 1.483 2.876 1.483Ukupno 841.214 990.345 839.968 987.665

Kamatni prihodi uključuju iznos od 55.427 tisuća kuna (2015.: 56.912 tisuća kuna) naplaćenih kamata na djelomično i u potpunosti nenadoknadive plasmane.

HRK’000

HRK’000





5. RASHODI OD KAMATA I SLIČNI RASHODIa) prema vrsti klijenta

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Kamatni rashodi prema građanima 198.400 262.247 198.400 262.247Kamatni rashodi prema stranim osobama 137.389 222.716 137.389 219.029Kamatni rashodi prema financijskim institucijama 36.645 37.214 36.784 37.413Kamatni rashodi prema poduzećima 20.901 31.556 20.901 31.556Kamatni rashodi prema javnom sektoru 1.732 3.535 1.732 3.535Kamatni rashodi prema neprofitnim institucijama 1.571 2.229 1.571 2.229Ukupno 396.638 559.497 396.777 556.009

b) prema vrsti proizvoda

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Obveze prema klijentima 250.431 336.767 250.570 336.966Hibridni instrumenti 92.287 117.797 92.287 117.797Obveze prema drugim bankama 37.708 82.671 37.708 78.984Repo ugovori 4.249 13.097 4.249 13.097Derivatni financijski instrumenti 1.318 7.071 1.318 7.071Ostalo 10.645 2.094 10.645 2.094Ukupno 396.638 559.497 396.777 556.009

HRK’000

HRK’000





6. PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Naknade od usluga poduzećima 77.184 89.784 77.111 89.644Naknade od usluga građanstvu 93.642 94.199 93.642 94.199Naknade od usluga financijskim institucijama 36.822 40.084 28.221 34.557Naknade od usluga stranim osobama 8.747 8.715 8.747 8.715Naknade od usluga javnom sektoru 1.371 1.558 1.371 1.558Naknade od usluga neprofitnim institucijama 2.396 2.283 2.396 2.283Ukupno 220.162 236.623 211.488 230.956

Naknade od usluga uključuju naknade za usluge platnog prometa, naknade za odobrenje okvirnih kredita, garancija i akreditiva, naknade za usluge po kartičnom poslovanju, te ostale naknade.

7. RASHODI ZA NAKNADE I PROVIZIJEGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Provizije za usluge stranih osoba 21.428 180.748 21.428 180.748Provizije za usluge FINA-e 16.683 17.322 16.181 17.156Provizije za usluge financijskih institucija 7.453 12.453 6.982 12.299Provizije za usluge poduzeća 1.995 1.481 1.235 865Ukupno 47.559 212.004 45.826 211.068

„Provizije za usluge stranih osoba“ uključuju iznos od 9.051 tisuća kuna (2015: 168.789 tisuća kuna) za koji je Banka terećena u procesu optimizacije likvidnosti kroz prijevremeni povrat linija refinanciranja i proces konverzije kreditnog portfelja u švicarskim francima gdje je Banka provela konverziju svojih linija refinanciranja s matičnom bankom iz švicarskog franka u euro. Troškovi navedenog prijevremenog povrata i konverzije su izračunati po uobičajenim tržišnim uvjetima kao neto sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova koji se odnose na plaćanja svih kamata.

HRK’000

HRK’000





8. NETO DOBIT OD TRGOVANJAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Neto dobici/(gubici) od trgovanja derivatima 68.840 (248.724) 69.120 (248.644)Neto dobici od trgovanja stranim sredstvima plaćanja 48.967 120.636 49.371 120.636Neto realizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju 64.386 924 64.386 924Neto realizirani dobici/(gubici) od financijske imovine namijenjene trgovanju, isključujući derivate

53 (138) 53 (138)

Neto nerealizirani dobici/(gubici) od financijske imovine namijenjene trgovanju, isključujući derivate

764 (141) 764 (141)

Ukupno 183.010 (127.443) 183.694 (127.363)

Neto dobit od trgovanja u 2016. godini iznosila je 183.694 tisuće kuna. Osnovni razlozi ostvarenja predmetnog rezultata bili su razborito vođenje otvorene devizne pozicije, poboljšanje poslovanja sa klijentima i prodaja sporedne (non-core) financijske imovine u iznosu od 64.386 tisuća kuna. Prikazani rezultat mora se promatrati u kombinaciji sa pozicijom Neto tečajne razlike koje se nalaze u točki 9 (67.152 tisuća kuna) što daje ukupan rezultat od trgovanja u iznosu od 116.542 tisuće kuna.

Pozicija „Neto gubici od trgovanja derivatima“ u 2015. godini sadrži tržišne vrijednosti derivata Banke i gubitak od ugrađenog derivata proizašlog iz provedbe izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača koje su se odnosile na fiksiranje tečaja CHF/HRK na razinu od 6,39 za razdoblje od jedne godine.

Kao rezultat ukidanja mjera ograničenja CHF tečaja u siječnju 2015. godine, Banka je zatvorila svoju CHF/HRK otvorenu deviznu poziciju. Navedene tržišne aktivnosti rezultirale su pozitivnim učincima prikazanim na poziciji „Neto dobici od trgovanja stranim sredstvima plaćanja“ proizvodeći negativne učinke prikazane na poziciji „Neto gubici od trgovanja derivatima“ uzrokovane primjenom važećih računovodstvenoj standarda i s time povezane metodologije vrednovanja.

Navedene derivatne pozicije bile su dio izvanbilančne pozicije Banke korištene za financiranje CHF kreditnog portfelja.

9. NETO TEČAJNE RAZLIKEGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Neto dobici/(gubici) od revalorizacije monetarne imovine i obveza:Imovina i obveze s valutnom klauzulom (125.613) 329.949 (121.841) 332.166Imovina i obveze u stranoj valuti 60.150 (321.518) 54.689 (323.721)

Ukupno (65.463) 8.431 (67.152) 8.445

Uobičajena bankarska praksa u Republici Hrvatskoj je da se krediti u kunama vežu za neko strano sredstvo plaćanja, obično EUR ili CHF. Prihodi i rashodi od tečajnih razlika uslijed primjene „valutne klauzule“ iskazani su kao „Neto dobici/gubici od revalorizacije monetarne imovine i obveza s valutnom klauzulom“.

Obzirom da Banka nema u potpunosti usklađenu valutnu strukturu aktive i pasive rezultat je ovisan o pomaku referentnog tečaja tijekom godine. Kao rezultat navedenoga banka je u 2016. godini zabilježila neto gubitak od revalorizacije monetarne imovine i obveza (67.152 tisuća kuna). Neusklađenost valutne strukture između bančine imovine i obveza pokrivena je putem derivativnih pozicija. U skladu s navedenim, gore prikazani rezultat treba se promatrati u kombinaciji sa pozicijom Neto dobit/gubitak od trgovanja derivatima sadržana u točci 8, (69.120 tisuća kuna) putem koje je prethodno navedeni gubitak u potpunosti pokriven.

Gubitak od 9.593 tisuća kuna (2015: 54.471 tisuća kuna) uključen u poziciju “Neto dobici/gubici od revalorizacije monetarne imovine i obveza s valutnom klauzulom” odnosi se na razliku između tržišnog CHF/HRK tečaja i onog fiksiranog na razinu od 6,39 odlukom Vlade, primjenjivog na otplate rata kredita građana i malih i srednjih poduzeća počevši krajem siječnja 2015. godine i završavajući krajem veljače 2016. godine.

HRK’000

HRK’000





10. OSTALI POSLOVNI PRIHODIGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Prihodi po osnovi zakupa 52.170 73.739 4.037 9.127Prihodi po osnovi kartičnog poslovanja 6.533 6.825 6.533 6.825Prihodi od prodaje imovine 4.721 3.491 3.903 1.863Prihodi od usluga procjene nekretnina 1.051 1.928 1.054 1.930Prihodi od usluga članicama Grupe 7.857 368 9.334 3.536Prihodi od konzultantskih usluga 101 158 101 158Ostali prihodi 11.246 11.073 8.620 5.633Ukupno 83.679 97.582 33.582 29.072

Većinu prihoda od zakupa Grupe čine prihodi društva HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji po osnovi operativnog leasinga.

Ostale prihode čine prihodi po osnovi refundiranih troškova te korekcije troškova obračunatih u prethodnim godinama

11. TROŠKOVI ZAPOSLENIKAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Neto plaće 129.177 136.910 125.347 132.331Troškovi mirovinskog doprinosa 37.223 39.904 35.973 38.376Troškovi doprinosa na plaće 33.009 34.755 31.918 33.412Troškovi poreza i prireza 27.838 27.469 26.625 25.851Ostali troškovi zaposlenika 2.071 6.379 1.998 6.280Povećanje/(smanjenje) rezerviranja za naknade zaposlenima 16.317 31.355 13.050 31.377Ukupno 245.635 276.772 234.911 267.627

Smanjenje troškova zaposlenika potaknuto je programom optimizacije troškova. Banka je razvila novi Ciljni operativni model kako bi se ubrzali procesi i poboljšala ukupna učinkovitost.

Na dan 31. prosinca 2016. odnosno 2015. godine Grupa je imala 1.256 odnosno 1.442 zaposlenika.

Na dan 31. prosinca 2016. odnosno 2015. godine Banka je imala 1.233 odnosno 1.409 zaposlenika

HRK’000

HRK’000





12. TROŠKOVI UMANJENJA VRIJEDNOSTIGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Zajmovi i potraživanja 85.418 588.420 84.347 591.721Garancije i ostale potencijalne obveze (9.270) 17.699 (9.230) 18.387Ulaganja u ovisna društva - - 11.021Nekretnine i zemljišta 109 16.479 (56) 16.479 Nematerijalna imovina 553 - 718 -Ostala oprema 26.559 304 25.407 544 Ostala imovina 4.335 5.915 4.707 4.991Direktni otpisi 3.305 2.453 3.305 2.430Ulaganja u nekretnine (610) 657 (610) 657Plasmani drugim bankama (4.562) - (4.562) -Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 3 - 3 -Računi kod banaka i sredstva kod Hrvatske narodne banke (1.008) (8.486) (1.008) (8.486)Ukupno 104.832 623.441 103.021 637.744

Umanjenja vrijednosti, odnosno rezerviranja u bilanci Banke su na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila 127.378 tisuća kuna za bilančne stavke što predstavlja 0,8% od navedenih stavki (2015.: 164.903 tisuća kuna; 0,8%) te 14.299 tisuća kuna za izvanbilančne stavke što predstavlja 0,8% od navedenih stavaka (2015.: 14.198 tisuća kuna; 0,8%). Prihod od ukidanja rezervacija u računu dobiti i gubitka za 2016. godinu iznosio je 37.526 tisuća kuna za bilančne stavke (2015.: 19.781 tisuća kuna) te 101 tisuća kuna za izvanbilančne stavke (2015.: 8.787 tisuća kuna).

U 2016. godini, glavnina efekata vezanih za ispravke vrijednosti dolazi uslijed primjene novih izračuna PD i LGD parametara koji su bazirani na povijesnim podacima Banke. Ostatak iskazanih gubitaka vezanih za ispravke vrijednosti odnosi se na knjiženja koja se odnose na pojedinačno procijenjene i ispravljene izloženosti u statusu neispunjavanja obveza.

Povećanje gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja u 2015. godini uzrokovano je uglavnom ažuriranim postocima umanjenja vrijednosti za stambene nekretnine i usklađenjem s važećom regulativom EBA-e koja se odnosi na definiciju neispunjenja obveza i brojač dana kašnjenja.

Gubici od umanjenja vrijednosti ostale opreme u 2016. godini rezultat su inicijativa vezanih uz optimizaciju troškova pokrenutih od strane Uprave.

U okviru procesa optimizacije troškova, temeljenih na glavnim generatorima troškova, jedan od glavnih fokusa postavljen je na analizi procesa i procjeni Uprave u području aktivnosti vezanih uz IT infrastrukturu IT vezanu imovinu. Rezultat obavljene analize pokazao je potrebu za priznavanjem značajnih gubitaka od umanjenja vrijednosti na IT imovini. Nastavno na procjenu umanjenja vrijednosti provedena je i analiza kriterija za reklasifikaciju dijela imovine kao imovine namijenjene prodaji u skladu s MSFI 5 (vidi bilješku 28).

HRK’000





13. OSTALI POSLOVNI RASHODI Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Troškovi materijala i usluga 130.525 167.940 126.311 161.021Troškovi najamnina 37.661 46.552 38.434 47.018Premija za osiguranje štednih depozita 28.563 30.215 28.563 30.215Marketinški troškovi 10.114 18.920 9.875 18.562Porezi i doprinosi iz prihoda 15.289 12.575 14.795 12.127Troškovi prodane i rashodovane imovine 3.202 8.609 1.726 7.926Troškovi rebrandinga 13.539 - 13.539 -Rezerviranja za troškove restrukturiranja 18.034 7.062 18.034 7.062Otpis potraživanja 13 15 13 15Rezerviranja za ugovorne obveze 350 37 350 37Rezerviranja za sudske sporove 56.876 (48.155) 56.036 (48.155)Rezerviranje za troškove vezane uz prodaju podružnica 22.232 - 22.232 -Ostala rezerviranja 9.546 - 9.546 -Ostali rashodi 24.072 27.383 23.526 26.752Ukupno 370.016 271.153 362.980 262.580

Povećanje ostalih poslovnih rashoda rezultat je jednokratnih troškova koji su bili nužni u cilju osiguravanja optimalne baze za budući period:

▪ Povećanje troškova za sudske sporove rezultat su procesa ponovnog pregleda i revidiranja svih pasivnih sudskih predmeta ▪ Rezerviranja za prijevremeni raskid nekoliko štetnih ugovora (od kojih su najznačajniji ugovor o operativnom najmu zgrade u Zagradu u Rijeci i ugovor o zakupu regionalnog centra u Splitu) ▪ Rezerviranje formirano u skladu sa MSFI 5 za troškove vezane uz prodaju ovisnih društava Banke HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji i Addiko Invest d.d.

Promjena u rezerviranjima za sudske sporove u 2015. godini se odnosi na ukidanje rezerviranja za sudski spor pokrenut od strane udruge „Potrošač“. Za više detalja pogledati bilješku 29.

HRK’000





14. POREZ NA DOBITGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Porezni trošak tekuće godine (691) (372) - -Odgođeni porezni prihod (19.596) (95.867) (20.166) (83.171)Porez na dobit (20.287) (96.239) (20.166) (83.171)

Odnos poreznog rashoda i računovodstvenog rezultata prikazan je u sljedećoj tablici:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Računovodstveni gubitak prije poreza 79.918 (2.438.435) 79.385 (2.456.010)Porez po važećoj poreznoj stopi od 20% (15.984) 487.687 (15.877) 491.202Porezni učinak neoporezivih prihoda 359 599 346 393Porezni učinak porezno nepriznatih rashoda (7.821) (9.115) (7.813) (8.691)Korištenje prenesenog poreznog gubitka 8.795 - 8.795 -Porezni učinak uslijed promjene porezne stope (5.047) - (5.617) -Nepriznati odgođeni porez po prenesenom poreznom gubitku (589) (457.587) - (458.743)Umanjenje vrijednosti odgođenog poreza (117.823) - (107.332)Porez na dobit priznat u računu dobiti i gubitka (20.287) (96.239) (20.166) (83.171)Efektivna porezna stopa 0% 0% 0% 0%

Tekuća porezna imovina Grupe u iznosu od 315 tisuća kuna (2015.: 356 tisuća kuna) i Banke u iznosu od 315 tisuća kuna (2015.: 500 tisuća kuna) se odnosi se na predujmove poreza na dobit plaćene Ministarstvu financija umanjene za tekuću poreznu obvezu.

Na dan 31. prosinca 2016. godine Grupa je imala preneseni porezni gubitak u iznosu 2.960.011 tisuća kuna (2015.: 3.000.626 tisuća kuna). Navedeni porezni gubitak može se koristiti samo u društvu u kojem je nastao za smanjenje oporezive dobiti u sljedećih pet godina nakon godine u kojoj su gubici nastali.

Odgođena porezna imovina Grupe nastala iz neiskorištenog poreznog gubitka u iznosu od 2.960.011 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2016. godine (2015.: 3.000.626 tisuća kuna) nije priznata uslijed neizvjesnosti iskorištenja prenesenog poreznog gubitka u razdoblju od 5 godina od njegova nastanka.

Raspoloživost poreznih gubitaka koji se mogu iskoristiti za smanjenje oporezive dobiti u budućim razdobljima a koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina je kako slijedi:

2016. 2015.Ne više od 1 godine 11.019 2.171Ne više od 2 godine 485.078 11.019Ne više od 3 godine 164.670 529.051Ne više od 4 godine 2.293.715 164.670Ne više od 5 godina 5.529 2.293.715Ukupni neto preneseni porezni gubici koji nisu priznati kao odgođena porezna imovina 2.960.011 3.000.626

HRK’000

HRK’000

HRK’000





Promjene odgođene porezne imovine Grupe prikazane su u sljedećoj tablici:

Neto odgođena

porezna imovina

2016.

Priznato u ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti

2016.

Neto odgođena

porezna imovina

2015.

Priznato u ostaloj


2015.Izvor:

Nerealizirani gubici po derivatnim financijskim instrumentima 331 (24.212) 24.543 20.192Vrijednosno usklađivanje nekretnina i opreme 15.971 (3.258) 19.229 3.266Naknade za odobrenje zajmova 9.416 (5.583) 14.999 (5.519)Ostala rezerviranja 10.517 8.043 2.474 1.419Rezerviranja za sudske sporove 6.628 4.310 2.318 145Rezerviranja za naknade zaposlenima 2.559 1.132 1.427 1.267Nerealizirani gubici po financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

- (28) 28 15

Preneseni porezni gubitak - - - (113.990)Trošak amortizacije iznad propisanih stopa - - - (1.933)Vrijednosno usklađenje ostale imovine - - - (729)

Odgođeni porez u računu dobiti i gubitka 45.422 (19.596) 65.018 (95.867)Aktuarski gubici - - - (53)Fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju (1.854) 9.916 (11.770) (11.316)Revalorizacija zemljišta i zgrada (3.593) 505 (4.098) 770Odgođeni porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti (5.447) 10.421 (15.868) (10.599)Ukupno odgođeni porez 39.975 (9.175) 49.150 (106.466)

HRK’000





Promjene odgođene porezne imovine Banke prikazane su u sljedećoj tablici:

Neto odgođena

porezna imovina

2016.

Priznato u ostaloj


2016.

Neto odgođena

porezna movina

2015.

Priznato u ostaloj


2015.Izvor:

Nerealizirani gubici po derivatnim financijskim instrumentima 331 (24.212) 24.543 20.192Vrijednosno usklađivanje nekretnina i opreme 15.971 (3.258) 19.229 3.266Naknade za odobrenje zajmova 9.416 (5.583) 14.999 (4.347)Vrijednosno usklađivanje ulaganja u ovisna društva 5.130 (570) 5.700 2.204Ostala rezerviranja 10.517 8.043 2.474 1.419Rezerviranja za sudske sporove 6.628 4.310 2.318 145Rezerviranja za naknade zaposlenima 2.559 1.132 1.427 1.267Nerealizirani gubici po financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

- (28) 28 15

Preneseni porezni gubitak - - - (107.332)Odgođeni porez u računu dobiti i gubitka 50.552 (20.166) 70.718 (83.171)Aktuarski gubici - - - (53)Fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju (1.854) 9.916 (11.770) (11.316)Revalorizacija zemljišta i zgrada (3.593) 505 (4.098) 770Odgođeni porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti (5.447) 10.421 (15.868) (10.599)Ukupno odgođeni porez 45.105 (9.745) 54.850 (93.770)

Odgođena porezna imovina priznata je do visine iznosa za koji postoji vjerojatnost da će biti iskorištena kroz očekivanu oporezivu dobit u budućim razdobljima na temelju službeno odobrenih planova Grupe.

Odgođena porezna imovina priznata u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u 2016. godini izračunata je primjenom porezne stope od 18% koja je stupila na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Porezni učinak u odgođenoj poreznoj imovini koji proizlazi iz promjene porezne stope iznosi 5.047 tisuća kuna za Grupu odnosno 5.617 tisuća kuna za Banku.

HRK’000





15. NOVAC I SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE Grupa2016.

Grupa2016.

Banka2015.

Banka2015.

Novac u blagajni i na računima kod HNB-a 2.270.861 854.554 2.270.861 854.554Nostro računi i tekući računi kod drugih banaka 302.328 1.363.914 302.328 1.363.914Ukupno novac i računi kod banaka 2.573.189 2.218.468 2.573.189 2.218.468Obvezna pričuva u domaćoj valuti 1.219.595 1.474.308 1.219.595 1.474.308Obvezna pričuva u stranoj valuti - 276.221 - 276.221Ukupno potraživanja od Hrvatske narodne banke 1.219.595 1.750.529 1.219.595 1.750.529Umanjenje vrijednosti (27.810) (28.818) (27.810) (28.818)Ukupno 3.764.974 3.940.179 3.764.974 3.940.179

Banka obračunava obvezne pričuve Hrvatske narodne banke u iznosu od 12% (2015.: 12%) od primljenih depozita i kredita, hibridnih instrumenata te ostalih financijskih obveza. Najmanje 70% (2015.: 70%) kunske i 0% (2015.: 60%) devizne obvezne pričuve mora biti deponirano kod HNB-a. Preostali dio može se održavati u obliku ostalih likvidnih potraživanja.

Sukladno Odluci HNB-a iz siječnja 2016. godine obvezna rezerva se deponira samo u kunama. Od svibnja 2016. godine banke moraju deponirati samo 2% obvezne rezerve u stranoj valuti na svom „Payment Module“ računu kod HNB (Target2-HR).

Sukladno Odluci HNB-a na sredstva izdvojene obvezne pričuve ne plaća se kamata.

Kretanje umanjenja vrijednosti novca i sredstava kod HNB-a:

Grupa2016.

Neidentificirani

Grupa2015.

Neidentificirani

Banka2016.

Neidentificirani

Banka2015.

NeidentificiraniUmanjenje vrijednosti na početku godine 28.818 37.304 28.818 37.304Neto smanjenje gubitka tokom godine (1.008) (8.486) (1.008) (8.486)Umanjenje vrijednosti na kraju godine 27.810 28.818 27.810 28.818

HRK’000

HRK’000





16. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA, ISKLJUČUJUĆI DERIVATNE FINANCIJSKE INSTRUMENTE

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Financijska imovina namijenjena trgovanju:Obveznice Republike Hrvatske 32.157 8.525 32.157 8.525

Ukupno 32.157 8.525 32.157 8.525

Obveznice Republike Hrvatske su financijski instrumenti izdani u HRK i EUR (2015.: HRK, EUR) uz kamatne stope od 2,75% do 5,38% (2015: 4,75% do 5,38%), s dospijećem od 2017. do 2021. godine (2015.: 2017. do 2019.).

17. PLASMANI I ZAJMOVI DRUGIM BANKAMAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Depoziti 113.452 605.110 113.452 604.905Krediti - 78.764 - 78.764Umanjenje vrijednosti (908) (5.469) (908) (5.469)Ukupno 112.544 678.405 112.544 678.200

Krediti prikazani u gornjoj tablici uključuju kredite domaćim bankama i otplaćeni su tijekom 2016. godine.

U poziciji „Depoziti“ prikazani su depoziti u stranim bankama sa sjedištem u državama članicama OECD-a ili u članicama Addiko Grupe. Depoziti u 2015. godini bili su kratkoročni depozite s rokom dospijeća do jednog mjeseca.

Kretanje umanjenja vrijednosti plasmana i zajmova drugim bankama Banke i Grupe:

2016.

Neidentificirani

2015.

NeidentificiraniUmanjenje vrijednosti na početku godine 5.469 5.469Povećanje gubitaka od umanjenja (4.561) - Umanjenje vrijednosti na kraju godine 908 5.469

HRK’000

HRK’000

HRK’000





18. ZAJMOVI I POTRAŽIVANJAa) Prema tipu klijenta

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Građani 6.899.449 9.331.689 6.899.449 9.322.923Privatna poduzeća i obrtnici 5.092.401 6.708.965 5.410.401 6.931.438Javni sektor 1.684.971 2.761.700 1.684.971 2.761.525Neprofitne institucije 22.946 28.425 22.946 27.231Prijevremene otplate (107.234) (66.213) (107.234) (66.213)Umanjenje vrijednosti (1.328.429) (1.758.353) (1.330.973) (1.742.993)Ukupno 12.264.104 17.006.213 12.579.560 17.233.911

Smanjenje kredita je uglavnom potaknuto utjecajem CHF propisa (kredita građanstvu, pretežno stambenih kredita), prodajom portfelja loših kredita (privatna poduzeća). Nadalje, Banka je strateški odlučila ne reinvestirati u javni sektor, zbog vrlo niske tržišne cijene.

Krediti prikazani u tablici gore uključuju i sljedeće repo ugovore:

▪ Na dan 31. prosinca 2016. godine Banka je imala zaključene repo ugovore s raznim korporativnim klijentima. Podloga ovim ugovorima su obveznice Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 67.371 tisuća kuna, trezorski zapisi Ministarstva financija u ukupnom iznosu od 10.525 tisuća. ▪ Na dan 31. prosinca 2015. godine Banka je imala zaključene repo ugovore s raznim korporativnim klijentima. Podloga ovim ugovorima su obveznice Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 16.261 tisuća kuna, trezorski zapisi Ministarstva financija u ukupnom iznosu od 15.860 tisuća kuna te dionice domaćih društava u ukupnom iznosu od 40.059 tisuća kuna. ▪ Na dan 9. ožujka 2016. godine neto iznos od 482.164 tisuća kuna kredita i potraživanja bili su predmet transakcije ustupa tražbina realizirane sa društvom H-ABDUCO d.o.o.

U poziciji „Prijevremene otplate“ iskazani su iznosi uplaćeni od strane korisnika zajma po osnovi potraživanja koja još nisu dospjela, a koriste se za zatvaranje dospjelih dugova pri prvom sljedećem dospijeću potraživanja.

b) Zajmovi građanima prema namjeni

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Stambeni krediti 4.941.573 7.344.621 4.941.573 7.344.621Okvirni krediti po žiro i tekućim računima 279.100 394.394 279.100 394.394Krediti za kupnju automobila 116.049 167.305 116.049 167.305Hipotekarni krediti 148.644 167.831 148.644 167.831Krediti po kreditnim karticama 64.604 80.192 64.604 80.192Ostali krediti 1.349.479 1.177.346 1.349.479 1.168.580Ukupno 6.899.449 9.331.689 6.899.449 9.322.923

HRK’000

HRK’000





c) Prema industrijskom sektoru

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Stanovništvo 6.899.449 9.331.689 6.899.449 9.322.923Javna uprava i obrana 842.343 1.796.766 842.343 1.796.591Građevinarstvo 1.158.430 1.657.708 1.158.430 1.644.644Trgovina 1.141.249 1.637.976 1.141.249 1.609.928Ostale uslužne djelatnosti 596.242 692.580 596.242 640.545Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 519.027 564.777 519.027 555.659Ostala prerađivačka industrija 531.915 529.433 531.915 511.552Hoteli i restorani 388.841 487.277 388.841 481.266Obrazovanje 384.427 430.655 384.427 429.381Proizvodnja hrane i pića 295.105 353.174 295.105 347.083Poslovanje nekretninama 90.540 275.622 90.540 147.819Proizvodnja proizvoda od metala 95.508 184.994 95.508 167.137Prijevoz i skladištenje 178.446 172.798 178.446 155.120Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 154.112 163.087 154.112 157.325Financijsko posredovanje 99.997 146.042 417.997 694.704Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 66.708 104.412 66.708 97.933Kemijska industrija 59.309 81.602 59.309 70.492Proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda 51.296 69.884 51.296 67.115Proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna 12.429 20.868 12.429 20.676Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 4.556 18.174 4.556 14.518Ostali sektori 129.838 111.261 129.838 110.706Podzbroj 13.699.767 18.830.779 14.017.767 19.043.117Prijevremene otplate (107.234) (66.213) (107.234) (66.213)Umanjenje vrijednosti (1.328.429) (1.758.353) (1.330.973) (1.742.993)Ukupno 12.264.104 17.006.213 12.579.560 17.233.911

HRK’000





Kretanje umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja:

Grupa2016.

Identificirani

Grupa2016.

Neidentificirani

Grupa2016.

Ukupno

Grupa2015.

Identificirani

Grupa2015.

Neidentificirani

Grupa2015.

UkupnoUmanjenje vrijednosti na početku godine

1.626.716 131.637 1.758.353 1.137.491 140.103 1.277.594

Povećanje/(smanjenje) gubitka od umanjenja

118.984 (33.566) 85.418 596.579 (8.159) 588.420

Tečajne razlike (7.614) - (7.614) 26.273 - 26.273Prodaja i otpis potraživanja (460.350) - (460.350) (133.453) (307) (133.760)Otpis potraživanja vezan uz konverziju CHF kredita

(28.404) - (28.404) (174) - (174)

Prijenos u imovinu namijenjenu prodaji

(16.289) (2.686) (18.975) - - -

Umanjenje vrijednosti na kraju godine

1.233.044 95.385 1.328.429 1.626.716 131.637 1.758.353

Banka2016.

Identificirani

Banka2016.

Neidentificirani

Banka2016.

Ukupno

Banka2015.

Identificirani

Banka2015.

Neidentificirani

Banka2015.


1.613.217 129.776 1.742.993 1.120.030 138.596 1.258.626

Povećanje/(smanjenje) gubitka od umanjenja

116.194 (31.847) 84.347 600.541 (8.820) 591.721

Tečajne razlike (7.614) - (7.614) 26.273 - 26.273Prodaja i otpis potraživanja (460.350) - (460.350) (133.453) - (133.453)Otpis potraživanja vezan uz konverziju CHF kredita

(28.404) - (28.404) (174) - (174)


1.233.044 97.929 1.330.973 1.613.217 129.776 1.742.993

HRK’000

HRK’000





19. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJUGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Trezorski zapisi stranih država - 1.158.573 - 1.158.573Trezorski zapisi Ministarstva financija 332.252 807.285 332.252 807.285Obveznice stranih država 240.240 426.039 240.240 426.039Obveznice stranih banaka 1.560.203 237.350 1.560.203 237.350Obveznice Republike Hrvatske 1.674.488 69.934 1.674.488 69.934Udjeli u investicijskim fondovima 103.161 65.121 103.161 65.121Vlasnički vrijednosni papiri 21.032 62.534 21.032 62.534Obveznice domaćih trgovačkih društava 80.196 5 80.196 5Umanjenje vrijednosti (1.985) (2.506) (1.985) (2.506)Ukupno 4.009.587 2.824.335 4.009.587 2.824.335

Zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta u segmentu poslovanja s javnim institucijama u Hrvatskoj (trend niskih prinosa – razine prinosa nisu prihvatljive za Banku s aspekta profitabilnosti), zajedno s cjelokupnom Bančinom snažnom likvidnosnom pozicijom u kombinaciji s negativnim razinama kamatnih stopa na međunarodnim tržištima novca (negativan utjecaj na Bančinu novčanu poziciju), Banka je u potpunosti implementirala strategiju optimizacije i povećala portfelj vrijednosnih papira raspoloživ za prodaju što je pozitivno utjecalo na uspješnost Banke s umjerenim i prihvatljivim utjecajem na profil rizika, uz očuvanje likvidnosne pozicije s najvišom kvalitetom predmetne imovine.

U 2015. godini trezorski zapisi stranih država odnose se na financijske instrumente u EUR i USD izdane od strane Republike Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država s dospijećem do godine dana i stopom prinosa od -0,51% do 0,50%.

Trezorski zapisi Ministarstva financija su financijski instrumenti u HRK i EUR s dospijećem do godine i stopama prinosa od 0,87% do 1,46% (2015.: 0,43% do 1,96%).

Obveznice stranih država su financijski instrumenti u EUR i USD izdani od strane Republike Srbije, Republike Italije i Republike Rumunjske (2015.: Republike Francuske, Republike Italije i Republike Rumunjske) uz kamatnu stopu od 1,08% do 4,87% (2015.: 0,25% do 5,25%) s dospijećem od 2018. do 2021. godine (2015.: 2016. do 2018.).

Obveznice stranih banaka su financijski instrumenti izdani u EUR i USD od strane Njemačkih, Francuskih, Kanadskih, Talijanskih, Nizozemskih, Španjolskih, Britanskih i banka iz SAD-a (2015.: Njemačkih i SAD banaka) uz kamatne stope od 0,13% do 2,50% (2015.: 0,26% do 1,50%) s dospijećem od 2017. do 2021. godine (2015.: 2018. do 2020.).

Obveznice Republike Hrvatske su financijski instrumenti izdani u HRK, USD i EUR (2015.: HRK i EUR) uz kamatne stope od 2,75% do 6,75% (2015.: 4,75% do 6,25%) s dospijećem od 2017. do 2021. godine (2015.: 2016. do 2019.).

Udjeli u investicijskim fondovima odnose se na ulaganja u “Allianz Cash”, “Auctor Cash”, “Addiko-Cash”, „Raiffesen Eurocash“, „ZB Europlus“, „ZB Plus“ i “Raiffeisen Cash” otvorene investicijske fondove (2015.: “Allianz Cash”, “Auctor Cash”, “Addiko-Cash” i “PBZ Novčani fond”).

Vlasnički vrijednosni papiri odnose se na ulaganja u VISA Inc te domaća trgovačka društva kao što su PRVI MAJ d.d., ZAGREBAČKA BURZA d.d., HROK d.o.o. i slično.

Na dan 31. prosinca 2016. godine financijska imovina raspoloživa za prodaju nije bila predmet zaloga.

HRK’000





Kretanje nerealiziranih dobitaka od vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Stanje na dan 01. siječnja 47.082 1.816 47.082 1.816Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak za godinu (48.554) 56.582 (48.554) 56.582Neto nerealizirani dobitak za godinu 15.832 55.658 15.832 55.658 Reciklirano u račun dobiti i gubitka (64.386) 924 (64.386) 924 Neto odgođeni porez 9.917 (11.316) 9.917 (11.316)Stanje na dan 31. prosinca 8.445 47.082 8.445 47.082

Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju Banke i Grupe:

2016.

Identificirani

2015.

IdentificiraniUmanjenje vrijednosti na početku godine 2.506 3.261Otpis ulaganja u vlasničke vrijednosne papire 521 (755)Umanjenje vrijednosti na kraju godine 1.985 2.506

20. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

DjelatnostZemlja

osnutkaBanka2016.

Banka2015.

Addiko Invest d.d., Zagreb Osnivanje i upravljanje

investicijskim fondovima

Republika Hrvatska - 4.659

HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb

Leasing Republika Hrvatska - 28.500

Umanjenje vrijednosti ulaganja u HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb

Leasing Republika Hrvatska - (28.500)

Ukupno - 4.659

Na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine Banka je jedini vlasnik ovisnih društava.

HRK’000

HRK’000

HRK’000





Nastavno na odluku Addiko Bank AG i strategiju usmjerenu na glavnu bankarsku djelatnost, ali također s obzirom na povijesno loše rezultate leasing poslovanja, Uprava Banke je provela analizu opcija dezinvestiranja za oba ovisna društva te donijela odluku da je najbolja opcija dezinvestiranja napuštanje predmetnog poslovanja. Kao prvi korak u smjeru koji treba slijediti, tj. zaustavljanje leasing poslovanja, Banka je započela proces likvidacije ovisnog društva HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o.

Na temelju trenutnog razvoja procesa vrlo je vjerojatno da će Banka moći napustiti predmetno poslovanje do kraja 2017. Posljedično imovina ovisnih društava zadovoljava kriterije za klasifikaciju kao imovina namijenjene prodaji u financijskim izvještajima za 2016. godinu (vidi bilješku 28). Osim toga, u skladu sa zahtjevima mjerenja MSFI 5, priznati su troškovi prodaje ovisnih društava (vidi bilješku 29).

Zbog negativnog financijskog rezultata društva HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. i potrebe ispunjavanja regulatornih kapitalnih zahtjeva za leasing društava, donesena je odluka o povećanje kapitala za iznos od 3.500 tisuća kuna koje je izvršeno uplatom od strane Banke dana 21. prosinca 2015. godine.

U 2015. godini Banka je provela dodatno umanjenje vrijednosti ulaganja u ovisno društvo HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. koje je priznato u računu dobiti i gubitka u poziciji “Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja”. Umanjenje je provedeno kao posljedica značajnog dodatnog gubitka proizašlog iz dodatnih umanjenja vrijednosti imovine na teret operativnog rezultata društva temeljem projekcije očekivanog nadoknadivog iznosa izračunatog za razdoblje od 2016. do 2021. godine.

21. IMOVINA PREUZETA U ZAMJENU ZA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Zemljišta i zgrade 10.431 175.402 10.431 175.402Oprema - 23 - 23Umanjenje vrijednosti (3) (47.982) (3) (47.982)Ukupno 10.428 127.443 10.428 127.443

Na dan 9. ožujka 2016. godine iznos od 124.580 tisuća kuna imovine bio je predmet transakcije prodaje nekretnina i pokretnina realizirane sa društvom H-ABDUCO d.o.o.

Kretanje umanjenja vrijednosti imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Umanjenje vrijednosti na početku godine 47.982 48.376 47.982 48.376Povećanje gubitaka od umanjenja 3 - 3 -Otuđenja (47.982) (189) (47.982) (189)Prijenos na ulaganja u nekretnine - (205) - (205)Umanjenje vrijednosti na kraju godine 3 47.982 3 47.982

HRK’000

HRK’000





22. OSTALA IMOVINAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Potraživanja po osnovi kartičnog poslovanja 61.256 64.996 61.267 65.012Potraživanja od kupaca 23.699 62.557 23.876 34.700Zalihe imovine 1.218 34.226 1.218 2.931Potraživanja na osnovi naknada i provizija 29.608 30.205 29.613 29.417Potraživanja za pretporez 965 5.187 965 5.059Vremensko razgraničenje troškova 5.835 5.127 5.835 4.288Potraživanja po osnovi kupoprodaje stranog efektivnog novca 1.095 4.093 1.095 4.093Plaćene kupovnine i porezi za imovinu u postupku preuzimanja 2.361 2.579 2.361 2.579Potraživanja od klijenata za plaćene sudske troškove 1.919 1.784 1.919 1.784Potraživanja od osiguravajućih društava 1.398 1.536 1.398 1.391Ostali predujmovi 277 1.231 277 930Potraživanja po osnovi kupoprodaje vrijednosnih papira 526 657 526 657Ostala imovina 51.951 22.715 51.951 15.862Umanjenje vrijednosti (40.184) (68.782) (40.185) (43.367)Ukupno 141.924 168.111 142.116 125.336

Povećanje pod-pozicije Ostala imovina u 2016. godini odnosi se na sredstva izdvojena na poseban račun za namiru transakcije kupnje vrijednosnih papira koja se dogodila u 2016. godini, ali je namira transakcije provedena u 2017. godini.

Kretanje umanjenja vrijednosti ostale imovine:

Grupa2016.

Identificirani

Grupa 2016.

Neidentificirani

Grupa2016.

Ukupno

Grupa2015.

Identificirani

Grupa 2015.

Neidentificirani

Grupa2015.


64.052 4.730 68.782 71.226 3.424 74.650

Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja

4.490 (155) 4.335 4.486 1.429 5.915

Tečajne razlike (31) - (31) (363) - (363)Prodaja i otpis potraživanja (7.859) - (7.859) (11.297) (123) (11.420)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji

(21.199) (3.844) (25.043) - - -


39.453 731 40.184 64.052 4.730 68.782

Banka2016.

Identificirani

Banka 2016.

Neidentificirani

Banka2016.

Ukupno

Banka2015.

Identificirani

Banka 2015.

Neidentificirani

Banka2015.


42.527 840 43.367 45.820 3.316 49.136

Povećanje/(smanjenje) gubitaka od umanjenja

4.816 (108) 4.708 7.467 (2.476) 4.991

Tečajne razlike (31) - (31) (363) - (363)Prodaja i otpis potraživanja (7.859) - (7.859) (10.397) - (10.397)Umanjenje vrijednosti na kraju godine

39.453 732 40.185 42.527 840 43.367

HRK’000

HRK’000

HRK’000





23. ULAGANJA U NEKRETNINEGrupa i Banka Ulaganja u nekretnineNabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2016. 160.724Povećanja 204Revalorizacija (595)Otuđenja (147.837)Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 3.511Prijenos na nekretnina, postrojenja i opreme (8)Stanje 31. prosinca 2016. 15.999

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2016. 7.884Obračunata za 2016. godinu 586Otuđenja (5.091)Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 113Stanje 31. prosinca 2016. 3.492

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2016. 25.863Obračunato za 2016. godinu (610)Otuđenja (23.197)Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 1.522Stanje 31. prosinca 2016. 3.578

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2016. 126.97731. prosinca 2016. 8.929

Procijenjena fer vrijednost ulaganja u nekretnine Grupe i Banke iznosila je 11.668 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2016. godine. Fer vrijednost je utvrđena koristeći prihodovni model koji se temelji na procijenjenoj vrijednosti najamnina za nekretnine.

Informacija o hijerarhiji fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. godine je kako slijedi:

2016.Razina 1

2016.Razina 2

2016.Razina 3

2016.Ukupno

Ulaganja u nekretnine - - 11.668 11.668

HRK’000

HRK’000





Prihod od najma Grupe i Banke od ulaganja u nekretnine, koje su u cijelosti u operativnom najmu, iznosio je 4.037 tisuća kuna (2015.: 9.127 tisuća kuna) i prikazan je u sklopu ostalih poslovnih prihoda.Ulaganja u nekretnine Grupe nisu opterećena hipotekarnim ili fiducijarnim teretom.

Grupa i Banka Ulaganja u nekretnineNabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2015. 106.757Povećanja 51.586Otuđenja (1.747)Donos s imovine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja 3.800Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 328Stanje 31. prosinca 2015. 160.724

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2015. 5.538Obračunata za 2015. godinu 2.253Otuđenja (89)Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 182Stanje 31. prosinca 2015. 7.884

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2015. 25.866Obračunato za 2015. godinu 657Otuđenja (865)Donos s nekretnina, postrojenja i opreme 205Stanje 31. prosinca 2015. 25.863

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2015. 75.35331. prosinca 2015. 126.977


2015.Razina 1

2015.Razina 2

2015.Razina 3

2015.Ukupno

Ulaganja u nekretnine - - 135.711 135.711

Na dan 9. ožujka 2016. godine iznos od 119.384 tisuća kuna imovine bio je predmet transakcije prodaje nekretnina i pokretnina realizirane sa društvom H-ABDUCO d.o.o.

Izravni operativni troškovi koji proizlaze iz ulaganja u nekretnine koje generiraju prihod tijekom izvještajnog razdoblja iznosili su 81 tisuću kuna dok su izravni operativni troškovi koji proizlaze iz ulaganja u nekretnine koje ne generiraju prihod tijekom izvještajnog razdoblja iznosili 155 tisuća kuna.

HRK’000

HRK’000





24. NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Grupa Zemljišta i zgrade

Računala i druga oprema

Imovina u pripremi Ukupno

Nabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2016. 423.955 647.212 11.114 1.082.281Povećanja 2.109 26.321 5.314 33.744 Prijenos s imovine u pripremi - 2.936 (2.936) - Revalorizacija 458 - - 458 Otuđenja (13.481) (125.114) (2.761) (141.356)Donos s nematerijalne imovine - 579 - 579 Donos s ulaganja u nekretnine 8 - - 8 Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (238.561) - (238.561)Prijenos na nematerijalnu imovinu - (13.635) - (13.635)Prijenos na ulaganja u nekretnine (3.511) - - (3.511)Stanje 31. prosinca 2016. 409.538 299.738 10.731 720.007

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2016. 135.154 389.412 - 524.566Obračunata za 2016. godinu 9.238 66.171 - 75.409 Otuđenja (7.286) (66.301) - (73.587)Donos s nematerijalne imovine - 87 - 87 Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (126.825) - (126.825)Prijenos na nematerijalnu imovinu - (11.083) - (11.083)Prijenos na ulaganja u nekretnine (113) - - (113)Stanje 31. prosinca 2016. 136.993 251.461 - 388.454

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2016. 78.781 2.223 - 81.004Obračunato za 2016. godinu 643 26.026 - 26.669 Otuđenja (5.920) (1.518) - (7.438)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (9.403) - (9.403)Prijenos na ulaganja u nekretnine (1.523) - - (1.523)Stanje 31. prosinca 2016. 71.981 17.328 - 89.309 Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2016. 210.020 255.577 11.114 476.711 31. prosinca 2016. 200.564 30.949 10.731 242.244


2016.Razina 1

2016.Razina 2

2016.Razina 3

2016.Ukupno

Zemljišta i zgrade - - 200.564 200.564

HRK’000

HRK’000





Grupa Zemljišta i zgrade



Nabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2015. 449.153 719.095 10.093 1.178.341Povećanja 910 109.944 3.852 114.706Prijenos s imovine u pripremi 628 832 (1.460) -Revalorizacija (3.256) - - (3.256)Otuđenja (23.472) (182.746) (1.371) (207.589)Donos s nematerijalne imovine - 407 - 407Prijenos na ulaganja u nekretnine (8) (320) - (328)Stanje 31. prosinca 2015. 423.955 647.212 11.114 1.082.281

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2015. 139.421 414.292 - 553.713Obračunata za 2015. godinu 10.870 81.029 - 91.899Otuđenja (15.137) (105.741) - (120.878)Donos s nematerijalne imovine - 14 - 14Prijenos na ulaganja u nekretnine - (182) - (182)Stanje 31. prosinca 2015. 135.154 389.412 - 524.566

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2015. 70.384 1.973 - 72.357Obračunato za 2015. godinu 16.479 304 - 16.783Otuđenja (8.082) (54) - (8.136)Stanje 31. prosinca 2015. 78.781 2.223 - 81.004

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2015. 239.348 302.830 10.093 552.27131. prosinca 2015. 210.020 255.577 11.114 476.711


2015.Razina 1

2015.Razina 2

2015.Razina 3

2015.Ukupno

Zemljišta i zgrade - - 210.020 210.020

HRK’000

HRK’000





Banka Zemljišta i zgrade



Nabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2016. 423.955 368.802 11.113 803.870Povećanja 2.109 8.092 5.314 15.515 Prijenos s imovine u pripremi - 2.936 (2.936) -Revalorizacija 458 - - 458 Otuđenja (13.481) (18.974) (2.761) (35.216)Donos s nematerijalne imovine - 579 - 579Donos s ulaganja u nekretnine 8 - - 8Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (48.062) - (48.062)Prijenos na nematerijalnu imovinu - (13.634) - (13.634)Prijenos na ulaganja u nekretnine (3.511) - - (3.511)Stanje 31. prosinca 2016. 409.538 299.739 10.730 720.007

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2016. 135.154 289.771 - 424.925Obračunata za 2016. godinu 9.238 27.006 - 36.244 Otuđenja (7.286) (17.351) - (24.637)Donos s nematerijalne imovine - 87 - 87 Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (36.969) - (36.969)Prijenos na nematerijalnu imovinu - (11.083) - (11.083)Prijenos na ulaganja u nekretnine (113) - - (113)Stanje 31. prosinca 2016. 136.993 251.461 - 388.454

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2016. 78.781 1.662 - 80.443Obračunato za 2016. godinu 643 24.873 - 25.516 Otuđenja (5.920) (1.518) - (7.438)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji - (7.689) - (7.689)Prijenos na ulaganja u nekretnine (1.523) - - (1.523)Stanje 31. prosinca 2016. 71.981 17.328 - 89.309


HRK’000





Banka Zemljišta i zgrade



Nabavna/revalorizirana vrijednostStanje 01. siječnja 2015. 449.153 394.540 9.979 853.672Povećanja 910 13.852 3.852 18.614Prijenos s imovine u pripremi 628 832 (1.460) -Revalorizacija (3.256) - - (3.256)Otuđenja (23.472) (40.509) (1.258) (65.239)Donos s nematerijalne imovine - 407 - 407Prijenos na ulaganja u nekretnine (8) (320) - (328)Stanje 31. prosinca 2015. 423.955 368.802 11.113 803.870

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2015. 139.421 298.766 - 438.187Obračunata za 2015. godinu 10.870 29.968 - 40.838Otuđenja (15.137) (38.795) - (53.932)Donos s nematerijalne imovine - 14 - 14Prijenos na ulaganja u nekretnine - (182) - (182)Stanje 31. prosinca 2015. 135.154 289.771 - 424.925

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2015. 70.384 1.172 - 71.556Obračunato za 2015. godinu 16.479 544 - 17.023Otuđenja (8.082) (54) - (8.136)Stanje 31. prosinca 2015. 78.781 1.662 - 80.443


Potpuno amortizirane nekretnine, postrojenja i oprema Banke na dan 31. prosinca 2016. godine iznose 242.918 tisuća kuna (2015.: 236.270 tisuća kuna).

Posljednja revalorizacija zemljišta i zgrada Grupe provedena je na kraju 2016. godine i utemeljena je na procjenama neovisnih unutarnjih stručnjaka. Pri vrednovanju su korišteni određeni značajni ulazni podaci koji nisu tržišno provjerljivi (razina 3 hijerarhije fer vrijednosti).

Metode vrednovanja korištene kod utvrđivanja fer vrijednosti zemljišta i zgrada bile su sljedeće:

▪ dohodovni pristup, prema kojem se fer vrijednosti određuju na temelju kapitalizacije budućih novčanih tokova, odnosno neto prihoda od najamnine (primijenjene su odgovarajuće kamatne stope uz uvažavanje očekivanog preostalog ekonomskog vijeka trajanja), i ▪ metoda trenutnog zamjenskog troška, odnosno troškovni pristup (fer vrijednost građevine, uključujući vanjske i tehničke objekte, određena je kao trošak koji bi kupac kao tržišni sudionik imao pri nabavi ili izgradnji zamjenske imovine usporedive koristi, usklađen za dotrajalost; fer vrijednost zemljišta određena je primjenom tržišne metode).

HRK’000





Ukoliko bi se zemljišta i zgrade vodili po trošku nabave, knjigovodstvene vrijednosti bile bi kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Nabavna vrijednost 386.830 401.458 386.830 401.458Akumulirana amortizacija (132.999) (131.500) (132.999) (131.500)Umanjenje vrijednosti (71.981) (78.781) (71.981) (78.781)Neto knjigovodstvena vrijednost 181.850 191.177 181.850 191.177

Nekretnine, postrojenja i oprema Grupe nisu opterećeni hipotekarnim ili fiducijarnim teretom.

25. NEMATERIJALNA IMOVINAGrupa

Software

Ostala nematerijalna

imovinaImovina

u pripremi UkupnoNabavna vrijednostStanje 01. siječnja 2016. 249.372 762 4.716 254.850Povećanja 8.293 - 4.441 12.734 Prijenos s imovine u pripremi 7.230 - (7.230) -Otuđenje - - - - Donos sa nekretnine, postrojenja i opremu 13.635 - - 13.635 Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (579) - - (579)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji (2.159) (2.159) (36) (2.234)Stanje 31. prosinca 2016. 275.792 723 1.891 278.406

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2016. 221.971 757 - 222.728Obračunata za 2016. godinu 10.965 6 - 10.971 Otuđenje - - - - Donos sa nekretnine, postrojenja i opremu 11.083 - - 11.083 Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (87) - - (87)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji (2.015) (40) - (2.055)Stanje 31. prosinca 2016. 241.917 723 - 242.640

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2016. - - - -Obračunato za 2016. godinu 553 - - 553Stanje 31. prosinca 2016. 553 - - 553

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2016. 27.401 5 4.716 32.12231. prosinca 2016. 33.322 - 1.891 35.213

HRK’000

HRK’000





Grupa

Software


imovinaImovina

u pripremi UkupnoNabavna vrijednostStanje 01. siječnja 2015. 248.463 1.137 3.825 253.425Povećanja 11.613 - 6.489 18.102Prijenos s imovine u pripremi 4.820 - (4.820) -Otuđenje (15.116) (375) (778) (16.269)Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (408) - - (408)Stanje 31. prosinca 2015. 249.372 762 4.716 254.850

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2015. 220.535 1.122 - 221.657Obračunata za 2015. godinu 15.649 10 - 15.659Otuđenje (14.199) (375) - (14.574)Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (14) - - (14)Stanje 31. prosinca 2015. 221.971 757 - 222.728 Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2015. 27.928 15 3.825 31.76831. prosinca 2015. 27.401 5 4.716 32.122

HRK’000





Banka Software


imovinaImovina

u pripremi UkupnoNabavna vrijednostStanje 01. siječnja 2016. 247.224 723 4.715 252.662Povećanja 8.293 - 4.405 12.698 Prijenos s imovine u pripremi 7.230 - (7.230) - Donos sa nekretnine, postrojenja i opremu 13.635 - - 13.635 Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (579) - - (579)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji (11) - - (11) Stanje 31. prosinca 2016. 275.792 723 1.890 278.405

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2016. 220.119 723 - 220.842Obračunata za 2016. godinu 10.812 - - 10.812Donos sa nekretnine, postrojenja i opremu 11.083 - - 11.083Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (87) - - (87)Prijenos na imovinu namijenjenu prodaji (11) - - (11)Stanje 31. prosinca 2016. 241.916 723 - 242.639

Umanjenje vrijednostiStanje 01. siječnja 2016. - - - -Obračunato za 2016. godinu 553 - - 553Stanje 31. prosinca 2016. 553 - - 553

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2016. 27.105 - 4.715 31.82031. prosinca 2016. 33.323 - 1.890 35.213

HRK’000





Banka

Software


imovinaImovina

u pripremi UkupnoNabavna vrijednostStanje 01. siječnja 2015. 246.562 1.098 3.824 251.484Povećanja 11.366 - 6.489 17.855Prijenos s imovine u pripremi 4.820 - (4.820) -Otuđenja (15.116) (375) (778) (16.269)Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (408) - - (408)Stanje 31. prosinca 2015. 247.224 723 4.715 252.662

Akumulirana amortizacijaStanje 01. siječnja 2015. 218.961 1.098 - 220.059Obračunata za 2015. godinu 15.371 - - 15.371Otuđenja (14.199) (375) - (14.574)Prijenos na nekretnine, postrojenja i opremu (14) - - (14)Stanje 31. prosinca 2015. 220.119 723 - 220.842

Knjigovodstvena vrijednost01. siječnja 2015. 27.601 - 3.824 31.42531. prosinca 2015. 27.105 - 4.715 31.820

Potpuno amortizirana nematerijalna imovina Banke na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 120.138 tisuća kuna (2015.: 117.109 tisuća kuna).

26. OBVEZE PREMA DRUGIM BANKAMAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Primljeni depoziti 121.073 2.170.231 121.073 2.170.231Primljeni krediti 597.036 1.073.112 597.036 1.073.112Ukupno 718.109 3.243.343 718.109 3.243.343

U ukupnom iznosu “Obveza prema drugim bankama” Grupe iznos od 72,503 tisuća kuna (2015.: 2.145.145 tisuća kuna) odnosi se na kredite i depozite od Addiko Bank AG, Beč.

Primljeni krediti prikazani u gornjoj tablici uključuju i sljedeće:

▪ Na dan 31. prosinca 2016. godine obveze po kreditima prema HBOR u iznosu od 586.125 tisuća kuna; ▪ Na dan 31. prosinca 2015. godine obveze po repo ugovorima sa stranim bankama u iznosu od 205.168 tisuća kuna koje su osigurane kreditima Ministarstvu financija u ukupnom iznosu od 386.244 tisuća kuna.

Ugovorene kamatne stope na primljene kredite na dan 31. prosinca 2016. godine kretale su se u rasponu od 0,00% do 5,12% (31. prosinca 2015.: 0,00% do 5,12%).

HRK’000

HRK’000





27. OBVEZE PREMA KLIJENTIMADepoziti po viđenju i oročeni depoziti ostalih deponenata na dan 31. prosinca su bile kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Depoziti građana 11.127.863 11.354.608 11.127.863 11.354.608Depoziti privatnih poduzeća i obrtnika 4.069.606 4.204.621 4.085.866 4.238.267Depoziti javnog sektora 161.541 163.807 161.541 163.807Depoziti neprofitnih institucija 139.461 136.149 139.461 136.149Ukupno 15.498.471 15.859.185 15.514.731 15.892.831

28. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJIGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Derivatna financijska imovina 21 - - -Plasmani drugim bankama 334 - - -Zajmovi i potraživanja 212.535 - - -Ulaganja u ovisna društvaAddiko Invest d.d. Zagreb - - 4.659 -HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb - - 28.500 -Umanjenje vrijednosti ulaganja u HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji, Zagreb

- - (28.500) -

Nekretnine, postrojenja i oprema 102.333 - 3.404 -Nematerijalna imovina 180 -Tekuća porezna imovina 11 - - -Ostala imovina 10.315 - - -Ukupna imovina 325.729 - 8.063 -Obveze 20.473 - - -Neto knjigovodstvena vrijednost grupe za otuđenje 305.256 - 8.063 -

Imovina prezentirana u tablici iznad uključuju neto iznos od 3.404 tisuće kuna IT imovine klasificirane kao namijenjene prodaji kao rezultat detaljne analize infrastrukturnih djelatnosti i IT imovine (vidi bilješku 12).

U 2016. godini, slijedeći novu strategije usmjerenu na glavnu bankarsku djelatnost, Uprava Banke donijela je odluku o izlasku iz djelatnosti brokerskih poslova i poslova upravljanja portfeljima, kao i Addiko Investa i Leasing poslovanja.

Kao posljedica, imovina obiju podružnica klasificirana je kao namijenjena za prodaju u financijskim izvještajima za 2016. godinu.

Paralelno, obveze obiju ovisnih društava u iznosu od 20.473 tisuća kuna prikazane su u poziciji „Obveze uključene u grupe imovine za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju“ i uglavnom se sastoje od kratkoročnih obveza prema klijentima, zaposlenicima i Poreznoj upravi.

HRK’000

HRK’000





29. REZERVIRANJA ZA OBVEZE I TROŠKOVE Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Rezerviranja za izvanbilančne obveze 44.305 52.887 44.346 53.575Rezerviranja za otpremnine 11.099 32.636 11.099 32.636Rezerviranja za sudske sporove 87.345 31.565 87.345 31.309Rezerviranja za troškove restrukturiranja 20.993 7.062 20.993 7.062Rezerviranja za ostale naknade zaposlenima 17.034 4.603 17.034 4.603Rezerviranja za troškove prodaje ovisnih društava 22.232 - 22.232 -Ostala rezerviranja 15.206 5.310 15.206 5.310Ukupno 218.214 134.063 218.255 134.495

Grupa obračunava rezervacije za ugovorne obveze, neiskorištene dane godišnjeg odmora i varijabilne naknade, otpremnine za radnike otpuštene u sklopu procesa restrukturiranja, obveze vezane uz štetne ugovore te obveze za troškove prodaje ovisnih društava.

Grupa i Banka rezervirale su 87.345 tisuća kuna (2015.: 31.565 tisuća kuna), odnosno 87.345 tisuća kuna (2015.: 31.309 tisuća kuna) za glavnicu i kamate po obvezama za sudske sporove, što rukovodstvo procjenjuje dovoljnim.

Uprava je procijenila sve sporove u kojima je Grupa uključena kao tuženik. Uprava ne očekuje dodatne gubitke za Grupu.

Povećanje Ostalih rezerviranja u 2016. odnosi se na rezerviranja za porezne obveze u drugostupanjskom sporu koji je u tijeku.

HRK’000





Kretanje rezerviranja za obveze i troškove Grupe:

Grupa2016.

Izvanbilančne obveze

Grupa2016.

Sudski sporovi

Grupa2016.

Otpremnine

Grupa2016.

Godišnji odmori

Grupa2016.

Troškovi restruktu-

riranja

Grupa2016.

Prodaja ovisnih društva

Grupa2016.

Ostala rezerviranja

Grupa2016.

Ukupno

Rezerviranja na početku godine

52.887 31.565 32.636 4.603 7.062 - 5.310 134.063

Terećenje u računu dobiti ili gubitka

18.964 64.510 10.007 18.968 20.968 22.232 9.896 165.545

Ukidanje u računu dobiti ili gubitka

(28.234) (7.633) (7.038) (5.620) (2.934) - - (51.459)

Korištenje 688 (1.097) (24.506) (917) (4.103) - - (29.935)Rezerviranja na kraju godine

44.305 87.345 11.099 17.034 1.548 22.232 15.206 218.214

Grupa2015.


Grupa2015.

Sudski sporovi

Grupa2015.

Otpremnine

Grupa2015.

Godišnji odmori

Grupa2015.


riranja

Grupa2015.


Grupa2015.

Ostala rezerviranja

Grupa2015.

Ukupno


35.188 79.809 5.763 559 - - 5.273 126.592


42.868 8.972 32.714 4.044 7.062 - 37 95.697


(25.169) (57.127) (5.403) - - - - (87.699)

Ukidanje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

- - (268) - - - - (268)

Korištenje - (89) (170) - - - - (259)Rezerviranja na kraju godine

52.887 31.565 32.636 4.603 7.062 - 5.310 134.063

Zbog promjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama u 2015. godini koji reguliraju konverziju CHF deviznih kredita i CHF kredita uz valutnu klauzulu u EUR devizne kredite i EUR kredite uz valutnu klauzulu, 30. rujna 2015. godine priznato je novo rezerviranje za očekivane gubitke (vidi bilješku 30) te ukinuto rezerviranje za očekivane gubitke temeljene na nepravomoćnoj prvostupanjskoj sudskoj presudi koju je donio Trgovački sud u Zagrebu 4. srpnja 2013. godine.

HRK’000

HRK’000





Kretanje rezerviranja za obveze i troškove Banke:

Banka2016.


Banka2016.

Sudski sporovi

Banka2016.

Otpremnine

Banka2016.

Godišnji odmori

Banka2016.


riranja

Banka2016.


Banka2016.

Ostala rezerviranja

Banka2016.

Ukupno


53.575 31.309 32.636 4.603 7.062 - 5.310 134.495


18.964 63.669 6.740 18.968 20.968 22.232 9.896 161.437


(28.194) (7.633) (7.038) (5.620) (2.934) - - (51.418)

Korištenje - - (21.239) (917) (4.103) - (26.259)Rezerviranja na kraju godine

44.346 87.345 11.099 17.034 1.548 22.232 15.206 218.255

Banka2015.


Banka2015.

Sudski sporovi

Banka2015.

Otpremnine

Banka2015.

Godišnji odmori

Banka2015.


riranja

Banka2015.


Banka2015.

Ostala rezerviranja

Banka2015.

Ukupno


35.188 79.464 5.584 546 - - 5.273 126.055


42.868 8.972 32.714 4.057 7.062 - 37 95.710


(24.481) (57.127) (5.394) - - - - (87.002)

Ukidanje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

- - (268) - - - - (268)

Rezerviranja na kraju godine

53.575 31.309 32.636 4.603 7.062 - 5.310 134.495

HRK’000

HRK’000





30. REZERVIRANJE ZA GUBITAK OD KONVERZIJE CHF KREDITAGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Rezerviranje na početku godine 1.559.772 - 1.559.772 -Povećanje rezerviranja priznato u računu dobiti ili gubitka - 1.591.121 - 1.591.121Smanjenje rezerviranja priznato u računu dobiti ili gubitka (97.366) - (97.366) -Neto tečajne razlike (665) 520 (665) 520Korištenje (1.446.811) (31.869) (1.446.811) (31.869)Rezerviranje na kraju godine 14.930 1.559.772 14.930 1.559.772

Hrvatski sabor je 18. rujna 2015. godine izglasao izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama obvezujući banke da dužnike kredita u švicarskim francima stave u položaj u kojem bi bili da su njihovi krediti od početka bili denominirani u eurima. Izmjene i dopune su stupile su na snagu 30. rujna 2015. godine, propisujući pravila konverzije kredita u švicarskim francima u kredite u eurima.

Sukladno izmjenama i dopunama navedenih propisa Banka je izračunala potencijalne gubitke od konverzije kredita u švicarskim francima i priznala ih u računu dobiti i gubitka za 2015. godinu.

Tijekom 2016. godine Banka je provela vrlo intenzivan i zahtjevan proces konverzije unutar kojeg je većina kredita izraženih u švicarskim francima konvertirana u kredite izražene u eurima u skladu s principima definiranim zakonom. U okviru procesa konverzije dio rezervacije za gubitke od konverzije kredita priznate u financijskim izvještajima za 2015. godinu otpušten je zbog činjenice što klijenti nisu prihvatili konverziju. Uprava vjeruje da je preostali iznos rezerviranja dovoljan za pokrivanje gubitaka iz konverzija kredita u švicarskim francima koje još treba provesti.

Smanjenje rezerviranja priznato u računu dobiti ili gubitka u 2016. godini iznosilo je 97.366 tisuća kuna dok je ukupni Rezultat od konverzije CHF kredita u 2016. godini iznosio 68.962 tisuća kuna. Razlika u iznosu od 28.404 kuna predstavlja učinak konverzije kredita za koje rezerviranje za gubitke od konverzije na temelju MRS-a 37 nije priznato u 2015. godini, ali je konverzija provedena u 2016., a učinci su direktno priznati u računu dobiti i gubitka (vidi bilješku 18).

31. OSTALE OBVEZEGrupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Obveze prema dobavljačima 43.687 56.605 43.687 54.964Obveze po kartičnom poslovanju 39.836 34.836 39.836 34.836Obveze prema zaposlenima 17.921 19.975 17.921 19.202Primljene jamčevine - 13.204 - -Obveze po kupoprodaji vrijednosnih papira 11.588 9.591 11.588 9.591Privremene uplate u svrhu osnivanja trgovačkih društava 6.137 7.982 6.137 7.982Neraspoređeni devizni priljev 540 2.305 540 2.305Ostalo 11.339 21.787 11.414 16.226Ukupno 131.048 166.285 131.123 145.106

HRK’000

HRK’000





32. HIBRIDNI INSTRUMENTI

Valuta Kamatna stopa

Grupa2016.

Iznos u valuti ‘000

Grupa2016.

Iznos u HRK ‘000

Banka2016.


Banka2016.

Iznos u HRK ‘000

EUR 7% fiksno 100.019 755.926 100.019 755.926 EUR 6-mjesečni EURIBOR+4,52% 138.661 1.047.970 138.661 1.047.970 Ukupno 1.803.896 1.803.896

Valuta Kamatna stopa

Grupa2015.


Grupa2015.

Iznos u HRK ‘000

Banka2015.


Banka2015.

Iznos u HRK ‘000

EUR 7% fiksno 100.000 763.505 100.000 763.505CHF 6-mjesečni EURIBOR+2,98% 138.644 1.058.557 138.644 1.058.557Ukupno 1.822.062 1.822.062

Hibridni instrumenti su primljeni od Addiko Bank AG, Beč s dospijećem do 6 godina. U prosincu 2015. godine prolongirano je dospijeće jednog ugovora za hibridne instrumente u iznosu od 1.058.557 tisuća kuna s 2016. na 2021. godinu. Isplata instrumenta prije roka dospijeća nije moguća. U slučaju likvidacije, isplata ovih sredstava slijedi nakon isplate svih ostalih depozita i obveza.

Hibridni instrumenti se koriste kao dodatni kapital za potrebe izračuna regulatornog kapitala i adekvatnosti kapitala u skladu s člancima 62 do 65 Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.





33. DIONIČKI KAPITALNeposredni vlasnik Grupe je HYPO GROUP ALPE ADRIA AG, Klagenfurt, Austrija.

Dioničari Grupe na dan 31. prosinca bili su sljedeći:

2016.HRK ‘000

2016.%

2015.HRK ‘000

2015.%

Addiko Bank AG, Beč 4.992.972 100,00 4.992.972 100,00Ukupno 4.992.972 100,00 4.992.972 100,00

Kretanje broja dionica bilo je kako slijedi:

2016.Broj dionica

2016.HRK ‘000

2015.Broj dionica

2015.HRK ‘000

Stanje 1.siječnja 1.248.243 4.992.972 1.176.993 4.707.972Uplata dioničkog kapitala - - 71.250 285.000Stanje 31. prosinca 1.248.243 4.992.972 1.248.243 4.992.972

Na kraju 2016. godine Addiko Bank d.d. je imala 1.248.243 (2015.: 1.172.691) izdanih običnih dionica nominalne vrijednosti 4.000 kuna.

Povećanje broja običnih dionica u 2015. godini od 71.250 odnosi se na uplatu dodatnog dioničkog kapitala u iznosu od 285.000 tisuća kuna izvršenu dana 31. prosinca 2015. godine od strane matične banke.

Na kraju 2016. godine Addiko Bank d.d. je imala i 75.552 izdanih povlaštenih dionica nominalne vrijednosti 4.000 kuna.

Temeljem odluke Glavne Skupštine Banke iz prosinca 2015. godine, s danom 5 veljače 2016. godine, provedena je konverzija 75.552 izdanih povlaštenih dionica nominalne vrijednosti 4.000 kuna u obične dionice.

Povlaštene dionice nisu bile otkupive, niti kumulativne, nosile su diskrecijsko pravo na cjelokupnu povlaštenu dividendu od 6% prije objave dividende na obične dionice i nisu nosile pravo glasa.





34. REZERVEKretanje rezervi Grupe prikazano je u sljedećoj tablici:

Zakonske rezerve

Revalori-zacijske rezerve

Rezerva fer vrijednosti

Aktuarski gubici

Ostale rezerve Ukupno

Stanje 01. siječnja 2015. 125.851 19.472 1.816 (214) 1.000 147.925Neto nerealizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju

- - 57.506 - - 57.506

Neto realizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju

- - (924) - - (924)

Revalorizacija zgrada i zemljišta - (3.257) - - - (3.257)Otuđenja zgrada i zemljišta (158) (158)Ukidanje rezerviranja za otpremnine kod odlaska u mirovinu

- - - 268 - 268

Porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti

- 771 (11.316) (54) - (10.599)

Prijenos u zadržanu dobit - (438) - - - (438)Stanje 31. prosinca 2015. 125.851 16.390 47.082 - 1.000 190.323Neto nerealizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju

- - 15.832 - - 15.832


- - (64.386) - - (64.386)

Revalorizacija zgrada i zemljišta - (137) - - - (137)Porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti

- 504 9.917 - - 10.421

Prijenos u zadržanu dobit - (386) - - - (386)Raspored dobiti iz 2015. u zakonske rezerve

200 - - - - 200

Stanje 31. prosinca 2016. 126.051 16.371 8.445 - 1.000 151.867

HRK’000





Kretanje rezervi Banke prikazano je u sljedećoj tablici

Zakonske rezerve

Revalori-zacijske rezerve

Rezerva fer vrijednosti

Aktuarski gubici Ukupno

Stanje 01. siječnja 2015. 125.801 19.472 1.816 (214) 146.875Neto nerealizirani gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

- - 57.506 - 57.506


- - (924) - (924)

Revalorizacija zgrada i zemljišta - (3.257) - - (3.257)Otuđenja zgrada i zemljišta - (158) - - (158)Ukidanje rezerviranja za otpremnine - - - 268 268Porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti - 771 (11.316) (54) (10.599)Prijenos u zadržanu dobit - (438) - - (438)Stanje 31. prosinca 2015. 125.801 16.390 47.082 - 189.273Neto nerealizirani gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

- - 15.832 - 15.832


- - (64.386) - (64.386)

Revalorizacija zgrada i zemljišta - (137) - - (137)Porez na stavke ostale sveobuhvatne dobiti - 504 9.917 - 10.421 Prijenos u zadržanu dobit - (386) - - (386)Stanje 31. prosinca 2016. 125.801 16.371 8.445 - 150.617

Zakonske rezerve formiraju se u skladu s hrvatskim Zakonom o trgovačkim društvima koji zahtijeva da se 5% neto dobiti tekuće godine Grupe prenese u ovu rezervu, sve dok ona ne dosegne 5% temeljnog kapitala Grupe. Zakonska rezerva može se koristiti za pokriće gubitaka prethodnih godina ako za pokriće nije dovoljna dobit tekuće godine, te ako nisu raspoložive ostale rezerve. Zakonske rezerve nisu raspoložive za raspodjelu vlasnicima.

Rezerva iz revalorizacije nekretnina formirana je iz revalorizacije zemljišta i zgrada. Kod prodaje revaloriziranog zemljišta ili revalorizirane zgrade, dio rezerve iz revalorizacije nekretnina koji se odnosi na realizirano sredstvo se prenosi izravno u zadržanu dobit.

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez na dobit.

Aktuarski gubici nastaju iz promjena sadašnje vrijednosti definiranih obveza plaćanja otpremnina kao rezultat promjena aktuarskih pretpostavki.

Ostale rezerve formirane su sukladno odluci Glavne skupštine i mogu se koristiti za namjene određene zakonom ili odlukom Glavne skupštine.

Na kraju 2016. i 2015. godine nije bilo rezervi raspoloživih za raspodjelu.

HRK’000





35. POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Potencijalne i preuzete obvezeNeiskorišteni i okvirni krediti 1.371.241 1.229.626 1.376.282 1.315.441Garancije i akreditivi 536.814 611.514 536.814 611.638Ukupno 1.908.055 1.841.140 1.913.096 1.927.079

Rezervacije za potencijalne i preuzete obveze su prikazane u bilješci 29.

36. NAJMOVIMinimalna buduća plaćanja po najmovima na temelju ugovora u kojima je Grupa ili Banka najmoprimac mogu se prikazati kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Do godine dana 30.189 33.653 30.117 33.511Između 1 i 5 godina 72.173 102.477 72.068 102.177Preko 5 godina 25.264 36.803 25.264 36.803Ukupno 127.626 172.933 127.449 172.491

Minimalni budući primici na temelju ugovora u kojima je Grupa ili Banka najmodavac mogu se prikazati kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Do godine dana 28.867 51.146 831 2.875Između 1 i 5 godina 29.730 54.520 1.225 1.891Preko 5 godina 771 1.183 771 1.077Ukupno 59.368 106.849 2.827 5.843

HRK’000

HRK’000

HRK’000





37. DERIVATIVNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Grupa2016.

Grupa2016.

Grupa2016.

Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.

Ugovoreni iznos

Fer vrijednost Imovina

Fer vrijednost Obveze

Ugovoreni iznos



Derivatni financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja

Valutni terminski ugovori 512.178 303 1.557 464.105 303 1.557 Valutni swapovi 151.223 102 129 151.223 102 129 Međuvalutni swapovi 92.161 209 151 92.161 209 151

Ukupno 755.562 614 1.837 707.489 614 1.837

Grupa2015.

Grupa2015.

Grupa2015.

Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.

Ugovoreni iznos



Ugovoreni iznos



Derivatni financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja

Valutni terminski ugovori 8.975.040 2.371 47.439 8.884.588 1.090 47.439Valutni swapovi 923.330 24.549 - 923.330 24.549 -Međuvalutni swapovi 3.450.009 8.148 75.957 3.450.009 8.148 75.957

Ukupno 13.348.379 35.068 123.396 13.257.927 33.787 123.396

U 2016.godini Banka je značajno smanjila svoju poziciju u derivativnim financijskim instrumentima. Osnovni razlog predmetnog smanjenja bila je finalizacija konverzije CHF portfelja. U trenutku implementacije zakona vezanog uz konverziju CHF kredita Banka je bila suočena sa otvorenom deviznom pozicijom koja je u najvećem dijelu bila zatvorena putem ugrađenih derivate. U skladu sa provođenjem konverzije kredita iz CHF u EUR smanjivao se i ugrađeni derivat.

HRK’000

HRK’000





38. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMAAddiko Bank d.d., Zagreb i njezine podružnice u neposrednom su i posrednom vlasništvu Addiko Bank AG, Beč, kojoj i čijim povezanim društvima Grupa pruža bankovne usluge.

Stanja s povezanim društvima na dan 31. prosinca bila su kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2016.

Grupa2016.

Grupa2016.

Imovina Obveze Potencijalne

obveze Primljeni kolaterali

Matična banka 8.821 1.878.437 - - Grupa matične banke 116.064 30.146 1.004 - Ključno rukovodstvo 16.071 7.568 1.678 12.097 Ostali 22.127 40.036 87 5.337 Ukupno 163.082 1.956.186 2.768 17.435

Grupa2015.

Grupa2015.

Grupa2015.

Grupa2015.



Matična banka 8.540 3.972.070 - -Grupa matične banke 17.722 16.514 - -Ključno rukovodstvo 23.427 18.238 1.533 18.646Ostali 18.033 71.436 61 924Ukupno 67.722 4.078.258 1.594 19.570

Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.



Matična banka 8.821 1.878.437 - - Grupa matične banke 116.064 30.146 1.004 - Ovisna društva 351.352 16.336 5.041 -Ključno rukovodstvo 14.583 6.608 1.514 11.221 Ostali 23.615 40.996 250 6.213 Ukupno 514.435 1.972.523 7.809 17.434

HRK’000

HRK’000

HRK’000





Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.



Matična banka 8.540 3.972.054 - -Grupa matične banke 17.722 16.514 - -Ovisna društva 583.674 34.151 85.939 -Ključno rukovodstvo 17.464 16.968 1.299 14.074Ostali 22.172 72.589 292 4.156Ukupno 649.572 4.112.276 87.530 18.230

Imovina s povezanim osobama obuhvaća većinom dane zajmove, udjele u investicijskim fondovima, stanja na transakcijskim računima, potraživanja po osnovi kartičnog poslovanja i ostala potraživanja.

Obveze uglavnom uključuju stanja na transakcijskim računima, primljene depozite, hibridne instrumente i derivativne financijske instrumente.

Potencijalne obveze uglavnom uključuju neiskorištene kreditne linije i neiskorištene limite po platnim karticama.

Transakcije s povezanim društvima bile su kako slijedi:

Grupa2016.

Grupa2016.

Grupa2016.

Grupa2016.

Kamatni prihodi Ostali prihodi

Kamatni rashodi

Ostali rashodi

Matična banka 2.835 3.855 116.285 22.032 Grupa matične banke 92 6.660 21 1 Ključno rukovodstvo 578 75 97 95 Ostali 44 1.318 473 - Ukupno 3.549 11.909 116.876 22.129

Grupa2015.

Grupa2015.

Grupa2015.

Grupa2015.


Kamatni rashodi

Ostali rashodi

Matična banka 1.365 17.522 182.194 179.919Grupa matične banke 3 7.202 2 432Ključno rukovodstvo 577 112 493 310Ostali 64 1.080 769 125Ukupno 2.009 25.916 183.458 180.786

HRK’000

HRK’000

HRK’000





Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.

Banka2016.


Kamatni rashodi

Troškovi najma

Ostali rashodi

Matična banka 2.835 3.855 116.285 - 21.996 Grupa matične banke 92 6.660 21 - 1 Ovisna društva 13.098 2.324 139 1.417 - Ključno rukovodstvo 564 70 78 - 95 Ostali 58 1.324 492 - - Ukupno 16.647 14.233 117.015 1.417 22.092

Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.

Banka2015.


Kamatni rashodi

Troškovi najma

Ostali rashodi

Matična banka 1.365 17.522 178.575 - 179.909Grupa matične banke 3 7.202 2 - 432Ovisna društva 18.199 3.950 200 1.628 -Ključno rukovodstvo 422 101 459 - 310Ostali 145 1.087 801 - 125Ukupno 20.134 29.862 180.037 1.628 180.776

Prihodi od kamata uključuju uglavnom prihode od odobrenih kredita.

Ostali prihodi uključuju uglavnom prihode od naknada za usluge procesiranja kartičnih transakcija, prihode od usluga koje pružaju razni odjeli Banke, prihode od trgovanja stranim valutama i derivatima te ostale slične prihode.

Kamatni rashodi uključuju uglavnom kamate na hibridne instrumente i kamate na primljene oročene depozite.

Ostali troškovi uključuju uglavnom troškove prijenosa podataka, troškove projekata i slične troškove. Najveći dio troškova odnosi se na troškove za prijevremeni povrat linija financiranja (vidi bilješku 7).

HRK’000

HRK’000





Naknade ključnom rukovodstvu

Grupa smatra da ključno rukovodstvo uključuje članove Uprave i Nadzornog odbora te izvršne direktore neposredno odgovorne Upravi.

Sljedeća tablica prikazuje naknade ključnom rukovodstvu:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Plaće i ostale kratkoročne naknade Neto plaće 16.665 13.483 15.004 11.414Troškovi poreza i prireza 10.016 4.126 9.290 3.394Troškovi doprinosa na plaće 5.396 7.697 4.885 6.728Troškovi mirovinskog doprinosa 4.406 4.353 3.827 3.704

Ukupno plaće i ostale kratkoročne naknade 36.483 29.659 33.006 25.240Naknade za prekid radnog odnosa

Neto plaće 1.918 113 1.808 17Troškovi mirovinskog doprinosa 409 20 357 8Troškovi poreza i prireza 1.667 37 1.570 13Troškovi doprinosa na plaće 638 17 594 7

Ukupno naknade za prekid radnog odnosa 4.632 187 4.329 45Ukupno 41.115 29.846 37.335 25.285

Naknade članovima Nadzornog odbora za 2016. godinu iznosile su 140 tisuća kuna (2015.: 315 tisuće kuna).

39. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTINovac i novčani ekvivalenti prikazani u izvještaju o novčanim tokovima obuhvaćaju sljedeće stavke s originalnim rokom dospijeća do 90 dana:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Gotovina, nostro računi i sredstva kod HNB-a 2.573.189 2.218.468 2.573.189 2.218.468Plasmani i zajmovi bankama s originalnim dospijećem do 3 mjeseca - 604.895 - 604.895Ukupno 2.573.189 2.823.363 2.573.189 2.823.363

HRK’000

HRK’000





40. FER VRIJEDNOSTI FINANCIJSKIH INSTRUMENATAFer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u redovnoj transakciji između tržišnih sudionika na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu kojem Grupa ima pristup na taj datum.

Knjigovodstveni iznosi novca i sredstava kod središnje banke su približni njihovim fer vrijednostima.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i raspoloživi za prodaju vrednuju se po fer vrijednosti. Zajmovi i potraživanja mjere se po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenje vrijednosti.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti financijskih instrumenata:

Fer vrijednost vrijednosnih papira (financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijske imovine raspoložive za prodaju) temelji se na raspoloživim tržišnim cijenama ili na modelima neto sadašnje vrijednosti diskontiranih novčanih tokova, tzv.: teoretska cijena. U slučaju nedostupnosti tržišnih cijena, Banka procjenjuje fer vrijednost vrijednosnog papira putem propisanih procedura poput primjene amortiziranog troška za dužničke vrijednosne papire ili analize usporedivih vrijednosnih papira u slučaju da je potrebna usporedba sa sličnim instrumentima. Potonje pritom zahtijeva dostupnost cijena usporedivih vrijednosnih papira.

Fer vrijednost derivata se izračunava temeljem teoretske cijene. Obračun obuhvaća neto sadašnju vrijednost modela diskontiranog novčanog toka zasebno za svaku komponentu derivata. Fer vrijednost derivata je tada razlika između neto sadašnje vrijednosti svake njegove komponente. Banka koristi dostupne tržišne podatke poput krivulje prinosa, devizne spot i forward stope te kreditni rejting druge ugovorne strane za procjenu fer vrijednosti u odnosu na specifični derivat. Metodologija podrazumijeva procjenu dnevne cijene za devizni forward i swap te kamatni i međuvalutni swap. Fer vrijednost derivata dobiva se dekompozicijom odnosno raščlambom instrumenata na njihove odnosne komponente te diskontiranjem svakog elementa na sadašnju vrijednost.

Fer vrijednost zajmova i potraživanja izračunava se na temelju diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova. Pretpostavka je da će se dani zajmovi otplaćivati u skladu s ugovorenim dospijećima. Shodno tome, fer vrijednost zajmova i potraživanja izračunava se isključivo za stavke bilance za koje nije izvršen ispravak vrijednosti. Naime, fer vrijednost za izloženosti za koje je izvršen ispravak vrijednosti jednak je nominalnoj neto izloženosti. Također se u tom kontekstu fer vrijednost zajmova i potraživanja izračunava isključivo za stavke koje nisu dospjele.

Izračun fer vrijednost zajmova i potraživanja je dodatno nadograđen u 2015. godini kako bi obuhvaćao vjerodostojniju, tržišno orijentiranu funkciju s uključivanjem swap sintetičkih krivulja pri definiranju diskontnih faktora. U tom kontekstu, diskontni faktori po svakoj zasebnoj partiji ponajviše ovise o tržišnoj cijeni financiranja te premiji na rizik ovisno o rizičnosti klijenta.

Fer vrijednost stavki bez datuma dospijeća podjednaka je nominalnoj vrijednosti te se u tom kontekstu ne prikazuje zasebno u ovom izračunu. Pri procjeni fer vrijednosti ne uzima se u obzir trajanje odnosa s depozitarima.

Sljedeća tablica prikazuje usporedbu konsolidiranih knjigovodstvenih vrijednosti i fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

2016.Knjigovodstveni

iznos

2016.Fer

vrijednost

2015.Knjigovodstveni

iznos

2015.Fer

vrijednostZajmovi i potraživanja 11.247.715 10.686.163 15.747.675 15.852.012Obveze prema klijentima 9.256.467 9.176.848 10.934.080 11.223.862

HRK’000





Pokazatelji fer vrijednosti priznati u izvještaju o financijskom položaju

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti primjetljivih pokazatelja fer vrijednosti:

1. razina dostupnih primjetljivih pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neusklađenih) cijena koje kotiraju na aktivnim tržištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze;

2. razina dostupnih primjetljivih pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka, a ne iz kotiranih cijena iz 1. razine, a odnose se na izravno promatranje imovine ili obveza, tj. njihovih cijena ili su dobiveni neizravno, tj. izvedeni iz cijena; i

3. razina pokazatelja – pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao ulazni podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na primjetljivim tržišnim podacima (neprimjetljivi ulazni podaci).

Sljedeće tablice prikazuju pokazatelje fer vrijednosti priznate u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2016. godini i 31. prosinca 2015. godine:

2016.1. razina

2016.2. razina

2016.3. razina

2016.Ukupno

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitkaVrijednosni papiri namijenjeni trgovanju 32.157 - - 32.157 Derivatna financijska imovina - 614 - 614 Financijska imovina raspoloživa za prodajuVrijednosni papiri raspoloživi za prodaju 3.555.123 435.413 19.052 4.009.588 Ukupno financijska imovina 3.587.280 436.027 19.052 4.042.359 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitkaDerivatne financijske obveze - (660) (1.177) (1.837)Ukupno financijske obveze - (660) (1.177) (1.837)

HRK’000





2015.1. razina

2015.2. razina

2015.3. razina

2015.Ukupno

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitkaVrijednosni papiri namijenjeni trgovanju 8.525 - - 8.525Derivatna financijska imovina - 33.787 1.281 35.068Financijska imovina raspoloživa za prodajuVrijednosni papiri raspoloživi za prodaju 1.891.896 872.407 60.032 2.824.335Ukupno financijska imovina 1.900.421 906.194 61.313 2.867.928Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitkaDerivatne financijske obveze - (76.519) (46.877) (123.396)Ukupno financijske obveze - (76.519) (46.877) (123.396)

Tijekom 2016. i 2015. godine nije bilo prijenosa između 1. i 2. razine hijerarhije fer vrijednosti kao niti prijenosa u 3. razinu ili iz 3. razine. Također, nije bilo promjena ni u metodologiji korištenoj za utvrđivanja hijerarhije fer vrijednosti.

Sljedeća tablica prikazuje usklađenje početnog i završnog stanja financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u 3. razini:

Stanje 1. siječnja

2016.

Stjecanje u predstečajnoj

nagodbi

Ukupni dobici/(gubici)

priznati u dobit ili gubitak

Stanje31. prosinca

2016.Financijska imovina raspoloživa za prodaju:

Vlasnički vrijednosni papiri 60.032 14.435 (55.415) 19.052 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobi ili gubitak:

Derivatna financijska imovina 1.281 - (1.281) -Ukupno financijska imovina 3. razine 61.313 14.435 (56.696) 19.052 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobi ili gubitak:

Derivatne financijske obveze (46.877) - 45.700 (1.177)Ukupno financijske obveze 3. razine (46.877) - 45.700 (1.177)

Stanje 1. siječnja

2015.

Stjecanje u predstečajnoj

nagodbi

Ukupni dobici/(gubici)

priznati u dobit ili gubitak

Ukupni dobici priznati

u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti

Stanje31. prosinca

2015.Financijska imovina raspoloživa za prodaju:

Vlasnički vrijednosni papiri 3.022 6 - 57.004 60.032 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobi ili gubitak:

Derivatna financijska imovina - - 1.281 - 1.281 Ukupno financijska imovina 3. razine 3.022 6 1.281 57.004 61.313 Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobi ili gubitak:

Derivatne financijske obveze - - (46.877) - (46.877) Ukupno financijske obveze 3. razine - - (46.877) - (46.877)

HRK’000

HRK’000

HRK’000





41. UPRAVLJANJE RIZICIMAU ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima (podružnice koje ulaze u konsolidaciju tretiraju se kao portfelj za prodaju te su isključene iz izračuna pokazatelja rizika a i nemaju značajan utjecaj na same pokazatelje rizika). Bilješka opisuje metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala Banke i Grupe. Cilj Banke je adekvatno i efikasno upravljanje svim vrstama rizika, što u suštini podrazumijeva sustavno i promišljeno planiranje i upravljanje, kao i održavanje prihvatljive razine rizika i profitabilnosti.

Iz tog razloga, Banka je uspostavila funkciju strateškog upravljanja rizicima koju obnaša sektor Kontrola rizika. Na ovaj način uspostavljeni su procesi identifikacije, procjene, mjerenja i upravljanja preuzetim rizicima i neočekivanim događajima, a sve u svrhu ostvarivanja stabilnog i profitabilnog poslovanja Banke uz poboljšane pokazatelja uspješnosti te poboljšanja kvalitete portfelja u pogledu rizičnosti i profitabilnosti.

Jedan od osnovnih procesa koji Banka provodi u sklopu strateškog upravljanja rizicima je proces procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (“ICAAP”). Osnovni cilj ovog procesa je određivanje pozitivne razine kapitala koja je dovoljna za pokriće svih rizika kojima je Banka izložena te su procijenjeni kao materijalni. ICAAP služi kao alat za procjenu adekvatnosti internog kapitala u odnosu na rizični profil Banke te provođenje strategije Banke primjerene za očuvanje adekvatne razine internog kapitala.

Također, Banka u sklopu procesa praćenja iskorištenosti definiranog profila rizičnosti na dnevnoj, mjesečnoj i/ili kvartalnoj osnovi provodi proces praćenja iskorištenosti definiranih limita. Implementacija i praćenje različitih razina limita od razine produkta i klijenta do razine definiranih pod-portfelja kao npr. tržišni segmenti, regije, rejting skupine, volumen odobrenja, volumen izloženosti, itd., omogućava informativan i proaktivan pristup upravljanju rizicima te donošenje strateških odluka koje se baziraju na grupi pokazatelja te isto tako i interakciji s drugim faktorima utjecaja kako i drugih rizika.

Ostvarivanje strateških ciljeva Banke te način upravljanja rizicima definiran je kroz strategiju rizika te niz politika, pravilnika i uputa kojima se definiraju temeljne odrednice u skladu sa zakonskom regulativom i zahtjevima Grupe.

Glavni rizici kojima je Banka izložena proizlaze iz samog poslovanja Banke i gospodarskih kretanja, a Banka se s njima suočava u obliku kreditnih, tržišnih, likvidnosnih i valutnih rizika te operativnih rizika.

U nastavku su prikazani osnovni rizici koje Banka prati i njima upravlja na kontinuiranoj osnovi. Isto tako, u svim daljnjim analizama rizika korišteni su analitički podaci temeljeni na internim pretpostavkama za upravljanje rizicima, te se kao takvi mogu razlikovati od podataka iskazanih u financijskim izvještajima.

41.1. Kreditni rizikKreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. U svom poslovanju, Banka provodi primjerene politike i postupke upravljanja kreditnim rizikom.

Upravljanje kreditnim rizikom u Banci odnosi se i na praćenje i izvješćivanje o riziku koncentracije i valutno induciranom kreditnom riziku, koji predstavljaju izvedenice kreditnog rizika, ali se zbog svoje velike važnosti u portfelju Banke, ova dva rizika sagledavaju se zasebno.

Proces identifikacije, procjene, mjerenja i upravljanja kreditnim rizikom provodi se na kontinuiranoj osnovi te obuhvaća ukupan portfelj Banke koji podliježe kreditnom riziku.

Izloženošću kreditnom riziku upravlja se redovitom analizom sposobnosti postojećih i potencijalnih zajmoprimatelja da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama, te promjenom kreditnih limita po potrebi sukladno internim procedurama i regulatornim odredbama Hrvatske narodne banke. Nadalje, kreditnim rizikom se dodatno upravlja i pribavljanjem različitih instrumenata osiguranja kojima se umanjuje izloženost banke kreditnom riziku. Proces





izvještavanja o kreditnom riziku provodi se na dnevnoj, mjesečnoj i kvartalnoj osnovi kroz niz izvještaja kojima se prikazuje trenutno stanje i kretanje kreditnog portfelja banke, iskorištenost određenih limita te prikaz indikatora kvalitete portfelja. Na temelju ovih izvještaja omogućava se efikasno upravljanje rizicima te pravovremeno i efikasno donošenje odluka.

Tako je potpuno automatizirano izvještavanje strateški važnih izvješća kao npr. NPL Report (dnevni i mjesečni), KRI report, Credit Risk Report, ICAAP report, Izvještaj o riziku koncentracije, Portfolio Risk Provisioning report, itd., svaki s definiranim rokovima, kako bi se omogućila što efikasnija i detaljnija analiza promjene strukture portfelja te kako bi se na vrijeme definirale mjere mitigacije neželjene, ali prisutne razine rizika.

Za potrebe izračuna adekvatnosti internog kapitala kreditnog rizika Banka trenutno koristi standardizirani pristup, odnosno izračunava razinu rizika kao 8% rizično ponderirane aktive sukladno Uredbi EU br. 575/2013 i Odluci o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije.

Na ovaj način kreditni rizik je direktno uključen u ICAAP proces. Iako je navedena regulatorna metoda jednostavna Banka je smatra adekvatnom i konzervativnom u ovom trenutku. Također, u okviru standardiziranog pristupa i za potrebe internog upravljanja kreditnim rizikom, Banka kao tehnike smanjenja rizika koristi:

▪ Materijalnu kreditnu zaštitu ▪ Nematerijalnu kreditnu zaštitu

41.1.1. Rizik koncentracije portfeljaRizik koncentracije jest svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika (uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala). Rizik koncentracije proizlazi iz navedenih izloženosti koje mogu dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili utjecati na materijalno značajnu promjenu profila rizičnosti Banke.

Koncentracija unutar rizika odnosi se na koncentracije rizika koje se mogu javiti zbog međudjelovanja različitih izloženosti rizicima unutar jedne kategorije rizika. Koncentracija između rizika odnosi se na koncentracije rizika koje se mogu javiti zbog međudjelovanja različitih izloženosti rizicima na razini različitih kategorija rizika. Međudjelovanja među različitim izloženostima rizicima mogu proizlaziti iz zajedničkoga odnosnog pokretača rizika ili iz međudjelovanja pokretača rizika.

Rizik koncentracije proizlazi iz neujednačene raspodjele izloženosti, a koji se može pojaviti u svim kategorijama rizika. Jedna vrsta rizika koncentracije je kreditni rizik koji proizlazi iz valutnog rizika.

Banka mjeri i upravlja rizikom koncentracije sa sljedećih gledišta:

▪ Koncentracija imena/Grupa povezanih osoba ▪ Koncentracija sektora ▪ Koncentracija kolaterala po vrsti i davateljima kolaterala ▪ Koncentracija pojedine strane valute

Rizik koncentracije mjeri se u okviru procesa upravljanja rizicima i kroz proces adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Glavni ciljevi mjerenja rizika koncentracije su određivanje potencijalnih promjena u strukturi alokacije kapitala za kreditni rizik, poboljšanje strategije odobravanja kredita vezano uz kreditni rizik i postavljanje/analiza limita za kreditni rizik.





41.1.2. Valutno inducirani kreditni rizik (VIKR)Valutno inducirani kreditni rizik jest rizik gubitka kojem je dodatno izložena kreditna institucija koja odobrava plasmane u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu i koji proizlazi iz dužnikove izloženosti valutnom riziku. Valutno inducirani kreditni rizik definiramo kao negativan utjecaj promjene vrijednosti valute na kreditni portfelj Banke.

VIKR se također mjeri u okviru procesa upravljanja rizicima i kroz proces adekvatnosti internog kapitala (ICAAP). Kako za VIKR ne postoji minimalni regulatorni kapitalni zahtjev, Banka je izradila internu metodu kvantifikacije VIKR-a koja je detaljno specificirana u dokumentu “Politika upravljanja valutno indiciranim kreditnim rizikom”.

41.1.3. Rizik državeRizik države odnosi se na rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove obveze u nekoj zemlji prema kreditnoj instituciji. Rizik države predstavlja kreditni rizik sadržan u međudržavnim transakcijama.

Rizik države može se sagledati kao kombinacija:

▪ Transfer rizika (odnosi se na međudržavne transakcije), ▪ Valutno inducirani kreditni rizik (za valutnu neusklađenost)

Rizik države jest rizik koji proizlazi iz međunarodnih transakcija, te je Banka u tom trenutku osim standardnom kreditnom riziku, podložna i riziku koji proizlazi iz uvjeta u matičnoj zemlji stranog zajmoprimca ili druge ugovorne strane.

Rizik države uključuje cijeli spektar rizika koji proizlaze iz gospodarskog, političkog i socijalnog okruženja strane države koji mogu imati potencijalne utjecaje na inozemna dužnička i vlasnička ulaganja u toj državi. Rizik transfera leži više u sposobnosti zajmoprimca da pribavi devizna sredstva potrebna za servisiranje svojih prekograničnih dugova i ostalih ugovornih obveza.

Sukladno internim aktima Banke, rizik transfera promatra se za dio portfelja Banke koji se odnosi na prekogranične transakcije sa zemljama koje nisu članice Europske monetarne unije.

Rizikom države Banka upravlja na način da provodi kontinuiranu analizu strukture i kvalitete cjelokupnog portfelja koji pripada riziku države (odnosno riziku transfera) kako bi osigurala pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja rizika.

41.1.4. Rizik materijalne imovineRizik materijalne imovine, uključujući rizik ulaganja u nekretnine, se definira kao rizik gubitka zbog promjena tržišne vrijednosti imovine iz Bančinog portfelja. Rizik materijalne imovine može nastati u sljedećim slučajevima:

▪ Bankarstvo: Ukoliko nastupi neurednost dužnika u podmirivanju obveza i Banka preuzme dotično poduzeće, Banka će preuzeti imovinu koju je primila kao instrument osiguranja i tretirati ju kao vlastitu, ▪ Financijski leasing: Ukoliko primatelj leasinga postane neuredan u podmirivanju obveza, objekt leasinga postaje imovina leasing društva, ▪ Operativni leasing: Objekt leasinga je uvijek vlasništvo leasing društva, ▪ Materijalna imovina u Bančinom vlasništvu.

Rizik materijalne imovine mjeri se i procjenjuje na temelju kvantitativnih pokazatelja veličine materijalne imovine u portfelju Banke. Sagledavajući utjecaj materijalne imovine na ukupnu imovinu banke te utjecaj ostvarenih i planiranih gubitaka na temelju revalorizacije vrijednosti materijalne imovine, ocjenjuje se i materijalnost samog rizika.

Proces izračuna razine rizika uvjetovan je utjecajem promijene vrijednosti materijalne imovine u određenom vremenskom periodu, odnosno periodu u kojem se pojedina imovina zadržava u portfelju banke. Tržišna vrijednost, odnosno knjigovodstvena vrijednost imovine predstavlja osnovu za izračun internog kapitalnog zahtjeva za rizik materijalne imovine te čini osnovni parametar prilikom ocijene rizika materijalne imovine.





Budući da Banka primjenjuje standardizirani pristup za izračun internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, rizik materijalne imovine mjeri se u sklopu kreditnog rizika na kvartalnoj osnovi, tj. interni kapitalni zahtjev za rizik materijalne imovine predstavlja dio internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik. Prema standardiziranom pristupu materijalna imovina razvrstava se u kategoriju izloženosti “Ostale stavke” te se bazne vrijednosti množe s ponderom rizika 100%, a potom s regulatornom stopom od 8%.

Rizikom materijalne imovine Banka upravlja na način da provodi kontinuiranu analizu strukture i kvalitete cjelokupnog portfelja materijalne imovine kako bi osigurala pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja rizika.

Upravljanje rizikom materijalne imovine u najvećoj mjeri ogleda se kroz redovito vrednovanje materijalne imovine putem ažurirane i pouzdane tržišne vrijednosti. Ukoliko se procijenjena vrijednost značajno razlikuje u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost imovine, vrši se usklađenje u poslovnim knjigama Banke. Najveći udio u riziku materijalne imovine imaju nekretnine u vlasništvu Banke pa je ovaj tip imovine najviše zahvaćen promjenama tržišne vrijednosti.

Internim aktima Banke propisani su načini upravljanja materijalnom imovinom.

41.1.5. Rezidualni rizikRezidualni rizik jest rizik gubitka koji nastaje ako su priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika kojima se Banka koristi manje djelotvorne nego što se očekivalo. Proizlazi iz upotrebe tehnika smanjenja rizika, a predstavlja mogući gubitak zbog nemogućnosti realizacije ugovorenog instrumenta osiguranja rizika uopće ili nemogućnosti realizacije u očekivanoj vrijednosti ili u očekivanom vremenu.

Rezidualni rizik se ne procjenjuje nego se sagledava kao zasebna vrsta rizika te se kao takav i ne kvantificira zasebno već se sagledava njegov utjecaj kroz ostale rizike i posebice kroz testiranje otpornosti na stres vrijednosti nekretnina, u skladu s Politikom upravljanja i praćenja instrumenata osiguranja i Procedurom za praćenje instrumenata osiguranja.

41.1.6. Razrjeđivački rizikRazrjeđivački rizik jest rizik gubitka zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja nastalog zbog gotovinskih ili negotovinskih potraživanja dužnika koja proizlaze iz pravnog odnosa s prijašnjim vjerovnikom, na temelju kojega su nastala potraživanja koja su predmet otkupa.

Razrjeđivački rizik Banka mjeri u sklopu kreditnog rizika na kvartalnog osnovi, tj. interni kapitalni zahtjev razrjeđivačkog rizika predstavlja dio internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik i ne iskazuju se zasebno.

Razrjeđivačkim rizikom Banka upravlja na način da provodi kontinuiranu analizu strukture i kvalitete cjelokupnog portfelja koji pripada razrjeđivačkom riziku kako bi osigurala pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja rizika.

41.1.7. Makroekonomski rizik Makroekonomski rizik je rizik indirektnog gubitka do kojeg dolazi zbog negativne tj. nepovoljne promjene makroekonomskih varijabli kao što su inflacija, pad BDP-a, i sl. Makroekonomski rizik se kvantificira na temelju Merton modela (One-factor Merton-type model - “Gaussian copula ”) koji je dio Basel okvira (IRB pristup). Model se temelji na vremenskom nizu stopa defaulta i odabranih makroekonomskih pokazatelja te opisuje utjecaj makroekonomskih pokazatelja/šokova na stopu defaulta, na kvalitetu portfelja i u konačnici na kapital Banke.





41.1.8. Rizik prekomjerne financijske poluge Rizik prekomjerne financijske poluge jest rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine.

Financijska poluga predstavlja, u odnosu na regulatorni kapital institucije, relativnu veličinu imovine, izvanbilančnih obveza i potencijalnih obveza institucije za plaćanje ili isporuku ili pružanje kolaterala, uključujući obveze na osnovi primljenih izvora financiranja, preuzete obveze, izvedenice ili repo ugovore, a isključujući obveze koje je moguće izvršiti samo tijekom likvidacije institucije. Rizik prekomjerne financijske poluge Banka mjeri računanjem omjera financijske poluge, na način da se osnovni kapital banke podijeli s mjerom ukupne izloženosti Banke.

41.1.9. Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili „CVA“Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili „CVA“ znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti. Spomenuta prilagodba odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu.

41.1.10. Rizik druge ugovorne straneKreditni rizik druge ugovorne strane znači rizik da bi druga ugovorna strana u transakciji mogla doći u status neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije. Metodologija korištena za interno raspoređivanje kapitala za pokriće rizika druge ugovorne strane istovrsna je metodologiji koja se koristi za izračun adekvatnosti kapitala sukladno Uredbi EU br. 575/2013 glava II Poglavlje 6.

Odobravanje i praćenje iskorištenosti internih limita definirane su bančinim internim procedurama. U svakodnevnom poslovanju, dealeri su kroz interne sustave obaviješteni o raspoloživosti limita za odrađivanje transakcija te na taj način, između ostaloga, donose odluku o zaključenju transakcija ili odustajanju od transakcija. Za Repo i Reverse repo ugovore, rizik druge ugovorne strane izračunava se standardiziranim pristupom uz primjenu složene metode izračuna financijskoga kolaterala. Za derivatne instrumente rizik druge ugovorne strane izračunava se po metodi tržišne vrijednosti.

Izloženost Banke kreditnom riziku nastaje kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te u slučajevima u kojima djeluje kao posrednik u ime komitenata ili trećih osoba. Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se prati na mjesečnoj osnovi.

Izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz zajmova i potraživanja od komitenata i banaka. Iznos kreditne izloženosti po toj osnovi, predstavlja knjigovodstvena vrijednosti te imovine u bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz preuzete obveze po neiskorištenim okvirnim zajmovima i izdanim garancijama.

Vrste i iznosi kolaterala ovise o procjeni kreditnog rizika pojedinog klijenta, a njihova prihvatljivost i način vrednovanja propisani su internim aktima “Procedura za praćenje instrumenata osiguranja”. Banka redovito nadzire tržišne vrijednosti primljenih kolaterala, te u slučaju potrebe zahtjeva dodatne, ako je to predviđeno ugovorom.

U slučaju nepodmirivanja dospjelih obveza od strane dužnika Banka ima mogućnost realizacije kolaterala koje je preuzela (a ne koristi ih za obavljanje svoje redovne djelatnosti) kako bi namirila svoja potraživanja.





Analiza kolaterala po vrstama i izloženostima koje pokrivaju prikazana je u niže navedenim tablicama. Iznosi kolaterala u tablicama prikazani su po vrijednosti koja predstavlja konzervativniju vrijednost od procijenjene vrijednosti, odnosno procijenjenu vrijednost umanjenu za određeni postotak u ovisnosti o vrsti kolaterala.

Internim aktima Banka je propisala načine postupanja uzimajući u obzir sve instrumente osiguranja koji su relevantni s aspekta kreditnog rizika u Banci u skladu sa zakonskim odredbama u vezi instrumenata osiguranja, a koje su relevantne za Banku.

Garancije prikazane u sljedećoj tablici uključuju državne garancije, garancije lokalne uprave i bankovne garancije.

Sljedeća tablica prikazuje stanje kolaterala po vrstama izloženosti na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

Vrste izloženosti

2016.Iznos

izloženosti

2016.Iznos

kolaterala

2015.Iznos

izloženosti

2015.Iznos

kolateralaKrediti pravnim osobama

Investicijski krediti 1.482.661 822.624 1.428.544 946.355Krediti za obrtna sredstva 2.210.037 487.710 3.654.932 716.598Krediti za projektno financiranje 56.928 53.114 167.592 102.316Lombardni krediti 24.166 24.156 25.582 25.333Krediti za restrukturiranje 460.894 343.676 874.863 602.996Subvencionirani krediti 139.909 116.065 170.066 129.157Krediti za financiranje turizma 3.700 3.373 7.068 5.913Krediti za financiranje poljoprivrede 48.982 33.927 60.355 49.191Krediti iz sredstava HBOR-a 477.827 365.442 647.325 467.644Okvirni krediti 9.978 2.989 16.391 5.887Ostali krediti 2.996.092 1.305.174 5.114.714 1.565.316Otkupljena potraživanja 1.177 79 3.823 25Podzbroj 7.912.352 3.558.328 12.171.256 4.616.731

Krediti stanovništvuStambeni krediti 4.910.206 3.289.119 7.279.573 4.354.604Krediti za kupnju automobila 116.653 100.474 168.277 153.051Nenamjenski krediti 1.314.225 249.507 1.098.831 343.433Ostali krediti 896.476 93.780 1.050.099 126.124Podzbroj 7.237.561 3.732.881 9.596.779 4.977.212

Kartični proizvodi 359.556 1.380 407.953 1.700Garancije 565.700 249.081 651.402 286.807Dokumentarni akreditivi 3.040 1.604 6.225 3.903Okviri za financijsko praćenje 400.743 58.397 390.009 63.414Podzbroj 16.478.952 7.601.671 23.223.624 9.949.768Izloženost vrednovana po fer vrijednosti 4.042.383 - 2.809.679 -Poslovni udjeli 4.659 - 4.659 -Ukupno 20.525.994 7.601.671 26.037.962 9.949.768

HRK’000





Sljedeća tablica prikazuje vrste kolaterala uzete u obzir u gore navedenim analizama na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

2016. 2015.Nekretnine 5.712.669 7.718.216Pokretnine 205.496 201.165Novčana sredstva 279.393 342.634Garancije i druga jamstva 1 1.044.732 1.257.137Police osiguranja 104.097 155.506Ostalo 255.283 275.111Ukupno 7.601.671 9.949.768

Analiza kvalitete kreditnog portfelja provodi se kroz redovno (dnevno/mjesečno) izvješćivanje o strukturi ukupne izloženosti prema različitim kategorijama izloženosti (proizvodima, segmentima, regijama). U narednim tablicama prikazana je struktura portfelja sukladno klasifikaciji plasmana u rizične skupine i to na način da prikazuju:

▪ nedospjelu izloženosti u ukupnoj izloženosti - plasmani rizične skupine A za koje nisu identificirani objektivni dokazi o umanjenju njihove vrijednosti, ▪ dospjelu izloženosti za koju nisu provedeni ispravci vrijednosti u ukupnoj izloženosti i to prema grupi dana kašnjenja (do 30 dana kašnjenja, od 31 do 60 dana kašnjenja, od 61 do 90 dana kašnjenja i preko 90 dana kašnjenja) – plasmani rizične skupine A, ▪ izloženost za koju su provedeni ispravci vrijednosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi (djelomično nadoknadivi plasmani – izloženost rizične skupine B i potpuno nenadoknadivi plasmani – izloženost rizične skupine C.

Plasmani klasificirani u rizičnu skupinu A su:

▪ plasmani za koje dosadašnje dužnikovo financijsko stanje i procijenjeni budući novčani tokovi ne dovode u pitanje daljnje poslovanje dužnika i podmirivanje njegovih tekućih i budućih obveza prema Banci i drugim vjerovnicima, ▪ dužnik podmiruje svoje obveze prema Banci u ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća, ▪ plasmani su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja.

Lokalni procesi u Banci i interni akti vezani za izračun dana zakašnjenja i primjene definicije statusa neispunjavanja obveza u skladu su s regulatornim odredbama propisanim u dokumentima EBA-e.

Kako bi omogućila efikasno upravljanje kvalitetom kreditnog portfelja Banka je implementirala proces redovnog izvještavanja budući da isti osiguravaju podatke potrebne za pravovremeno provođenje postupaka i aktivnosti Banke koje su usmjerene na:

▪ naplatu dospjelih potraživanja sukladno internim aktima Banke i ▪ pravodobno i adekvatno praćenje dijela dospjelih izloženosti u kašnjenju za koje su nužni postupci provođenja ispravaka vrijednosti.

HRK’000

1 Državne garancije, garancije lokalne uprave i bankovne garancije.





Kvaliteta kreditnog portfelja na dan 31. prosinca 2016. godine bila je kako slijedi:

Vrste izloženosti Nedospjelo i bez

umanjenja

Izloženost u kašnjenju

bez umanjenja

Kašnjenje manje od

30 dana

Kašnjenje od 31 do60 dana


Kašnjenje više od91 dan

Pojedi-načno

umanjeniUkupna

izloženostKrediti pravnim osobama

Investicijski krediti 1.258.801 70.360 65.784 4.576 - - 153.500 1.482.661Krediti za obrtna sredstva

1.978.870 77.853 77.362 491 - - 153.315 2.210.037

Krediti za projektno financiranje

55.385 - - - - - 1.542 56.928

Lombardni krediti 24.166 - - - - - - 24.166Krediti za restrukturiranje

322.887 5.752 2.620 327 2.394 411 132.255 460.894

Subvencionirani krediti 98.246 41 16 7 18 - 41.623 139.909Krediti za financiranje turizma

2.330 - - - - - 1.371 3.700

Krediti za financiranje poljoprivrede

17.732 18.129 0 18.129 - - 13.121 48.982

Krediti iz sredstava HBOR-a

426.813 17.516 13.695 1.035 1.146 1.640 33.499 477.827

Okvirni krediti 0 185 10 73 - 102 9.793 9.978Ostali krediti 2.923.465 2.663 2.034 598 - 31 69.964 2.996.092Otkupljena potraživanja

768 239 239 - - - 170 1.177

Podzbroj 7.109.463 192.736 161.760 25.235 3.557 2.183 610.153 7.912.352Krediti stanovništvu

Stambeni krediti 3.855.381 112.810 73.240 22.702 12.812 4.056 942.016 4.910.206Krediti za kupnju automobila

103.569 553 197 277 79 - 12.531 116.653

Nenamjenski krediti 1.177.765 26.910 20.120 4.563 2.227 - 109.550 1.314.225Ostali krediti 766.814 23.664 17.970 3.374 1.838 481 105.998 896.476Podzbroj 5.903.529 163.937 111.527 30.916 16.957 4.537 1.170.095 7.237.561

Kartični proizvodi 342.712 2.473 2.057 351 44 20 14.372 359.556Garancije 400.221 22.349 15.478 3.356 - 3.514 143.130 565.700Dokumentarni akreditivi 3.036 3 3 - - - - 3.040Okviri za financijsko praćenje

368.391 25.958 19.912 6.046 - - 6.394 400.743

Podzbroj 14.127.352 407.456 310.737 65.905 20.558 10.255 1.944.144 16.478.952Izloženost vrednovana po fer vrijednosti

4.042.383 - - - - - - 4.042.383

Poslovni udjeli 4.659 - - - - - - 4.659Ukupno 18.174.395 407.456 310.737 65.905 20.558 10.255 1.944.144 20.525.994

HRK’000





Kvaliteta kreditnog portfelja na dan 31. prosinca 2015. godine bila je kako slijedi:

Vrste izloženosti Nedospjelo i bez

umanjenja

Izloženost u kašnjenju

bez umanjenja

Kašnjenje manje od

30 dana



Kašnjenje više od91 dan

Pojedi-načno

umanjeniUkupna

izloženostKrediti pravnim osobama

Investicijski krediti 1.142.861 31.619 8.384 21.282 59 1.893 254.065 1.428.544Krediti za obrtna sredstva

3.255.077 58.803 23.559 30.302 2.200 2.741 341.052 3.654.932

Krediti za projektno financiranje

98.825 811 - 811 - - 67.957 167.592

Lombardni krediti 25.483 - - - - - 99 25.582Krediti za restrukturiranje

426.470 49.191 44.874 4.317 - - 399.202 874.863

Subvencionirani krediti 129.272 7.135 7.039 67 - 28 33.659 170.066Krediti za financiranje turizma

2.803 - - - - - 4.266 7.068

Krediti za financiranje poljoprivrede

45.636 568 48 520 - - 14.151 60.355

Krediti iz sredstava HBOR-a

511.439 17.347 175 17.071 101 - 118.539 647.325

Okvirni krediti 1 417 62 355 - - 15.973 16.391Ostali krediti 5.006.704 7.950 7.622 189 3 135 100.060 5.114.714Otkupljena potraživanja

2.763 - - - - - 1.059 3.823

Podzbroj 10.647.335 173.839 91.763 74.914 2.363 4.798 1.350.082 12.171.256Krediti stanovništvu

Stambeni krediti 5.854.421 315.637 177.313 94.095 34.633 9.597 1.109.514 7.279.573Krediti za kupnju automobila

143.753 4.060 389 2.840 321 509 20.465 168.277

Nenamjenski krediti 883.804 48.221 32.315 8.711 5.077 2.118 166.806 1.098.831Ostali krediti 836.875 47.680 31.506 11.450 3.515 1.208 165.544 1.050.099Podzbroj 7.718.853 415.597 241.522 117.097 43.546 13.432 1.462.329 9.596.779

Kartični proizvodi 382.493 4.098 2.922 676 451 49 21.361 407.953Garancije 450.416 19.927 16.510 - 20 3.396 181.060 651.402Dokumentarni akreditivi 5.519 - - - - - 706 6.225Okviri za financijsko praćenje

378.656 8.188 7.074 416 - 699 3.164 390.009

Podzbroj 19.583.271 589.436 333.286 192.011 45.909 18.231 2.812.411 23.223.624Izloženost vrednovana po fer vrijednosti

2.809.679 - - - - - - 2.809.679

Poslovni udjeli 4.659 - - - - - - 4.659Ukupno 22.397.609 621.650 359.792 193.103 46.381 22.375 3.018.703 26.037.962

HRK’000





Osnovna svrha preuzetih obveza kreditiranja je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama komitenata. Garancije, koje predstavljaju neopoziva jamstva da će Grupa izvršiti isplatu u slučaju da komitent ne može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

Preuzete obveze kreditiranja predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku zajmova ili garancija. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Grupa je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje povezana s održavanjem specifičnih kreditnih standarda od strane komitenata. Grupa prati razdoblje do dospijeća preuzetih obveza za kreditiranje jer navedene obveze s duljim rokom općenito predstavljaju veći kreditni rizik od onih kratkoročnih.

Kako je navedeno u točki 41.1.1., rizik koncentracije predstavlja svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji. Maksimalna izloženost po pojedinom klijentu (ne uključujući Republiku Hrvatsku) na dan 31. prosinca 2016. godine iznosila je 473.483 tisuća kuna (2015: 682.370 tisuća kuna) ne uzimajući u obzir iznose koji smanjuju ukupnu izloženost Banke i procijenjene vrijednosti kolaterala i sredstava osiguranja od kreditnog rizika.

Daljnja izloženost prema svakom dužniku (uključujući i banke) je ograničena od strane kreditnog odbora određenim podlimitima koji pokrivaju bilančnu i vanbilančnu izloženost. Maksimalna izloženost kreditnom riziku, zanemarujući fer vrijednost sredstva osiguranja naplate, u slučaju da druga strana ne ispuni obvezu sadržanu u financijskim instrumentima jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti financijske imovine prezentirane u financijskim izvještajima ili pak vrijednosti potencijalne financijske obveze.

Banka većinu svojih aktivnosti obavlja u Republici Hrvatskoj pa je i većina kreditnog rizika ograničena na Republiku Hrvatsku.

Kreditni rizik prema vrstama financijske imovineKreditni rizik prema vrstama financijske imovine za kredite i slična potraživanja prati se pomoću interne klasifikacije kreditnog rizika, a sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

Tako Banka plasmane za koje procijeni da su potpuno nadoknadivi klasificira u rizičnu skupinu A, uključujući glavnicu i kamate. Sve plasmane prilikom njihovog prvog odobravanja Banka raspoređuje u rizičnu skupinu A. Plasmane za koje procijeni da su djelomično nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1 (plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana), u rizičnu skupinu B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana). Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

Na dan 31. prosinca 2016. godine od ukupnih HRK 23.699.896 tisuća (2015.: 28.276.333 tisuća) plasmana raspoređenih u rizične skupine, na plasmane rizične skupine A odnosi se HRK 17.709.618 tisuća (2015.: HRK 22.388.843 tisuća).

41.2. Tržišni riziciTržišni rizici proizlaze iz otvorenih pozicija u tržišnim instrumentima čije se vrednovanje temelji na kamatnim stopama, valutama i dionicama. Svi instrumenti podložni su općim i specifičnim kretanjima na tržištu. Banka upravlja tržišnim rizikom periodičnim procjenama potencijalnih gubitaka koji mogu nastati zbog nepovoljnih promjena tržišnih uvjeta te uspostavljanjem i održavanjem prikladne razine limita.

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržišnih uvjeta mogu instrument učiniti manje vrijednim ili nepovoljnijim. Instrumenti se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom instrumenata u skladu s limitima koje odobrava Uprava.





41.2.1. Analiza vrijednosti izložene riziku (Value at Risk - VaR)VaR pokazatelj predstavlja vrijednosti izloženosti riziku ili rizične vrijednosti, koji daje procjenu potencijalnog gubitka za zadano razdoblje držanja uz zadanu razinu pouzdanosti. VaR metodologija predstavlja pristup temeljen na statističkim metodama i vjerojatnosti, uzimajući u obzir volatilnost tržišta, diversifikaciju rizika kroz priznavanje netiranih pozicija portfelja te korelaciju između proizvoda i tržišta. Rizici se mogu mjeriti konzistentno na svim tržištima i proizvodima, a pokazatelji rizika mogu se objediniti u jedinstvenu rizičnu vrijednost. Dnevni VaR uz 99%-tnu statističku pouzdanost pokazuje da dnevni gubitak u 99% obuhvaćenih odstupanja od prosjeka ne bi trebao premašiti iskazani potencijalni gubitak.

Metodologija za izračun VaR-a korištena za izračun dnevnog rizika je Monte Carlo simulacija kojoj je svrha utvrđivanje potencijalne buduće izloženosti riziku. Banka koristi VaR analizu da bi utvrdila izloženost riziku u knjizi banke (99% pouzdanosti, razdoblje držanja od 1 dan), izloženost riziku u knjizi trgovanja (99% pouzdanosti, razdoblje držanja od 1 dan) te dnevnu izloženost riziku otvorene devizne pozicije. Korištena metodologija je strukturirana Monte Carlo simulacija s 10.000 ponavljanja i 99%-tnim intervalom pouzdanosti temeljenim na eksponencijalno ponderiranim volatilnostima i korelacijama vlastitih vremenskih serija (250 dana).

Za izračun VaR-a kod mjerenja rizika promjene kamatne stope u knjizi banke korištena je metoda varijanci-kovarijanci, a koja je temeljena na JPMorgan Risk Metrics pristupu. Pristup se temelji na pretpostavci da dnevne promjene kamatnih stopa slijede normalnu distribuciju. Vektor rizika dobiven je iz pozicije, volatilnosti te faktora normalne distribucije. Umnožak s matricom korelacije te s inverznim vektorom rizika generira vrijednost očekivanog gubitka, odnosno VaR, cijelog portfelja.

Budući da je EUR bazna valuta za sve kalkulacije, izračun VaR-a je definiran i generira se iz interne aplikacije Addiko Grupe - “Portfolio Management System” (“PMS”) koja pokriva izloženost Addiko Grupe i prati rizik iz perspektive Addiko Grupe.

Tablica u nastavku prikazuje kretanje veličina VaR-a po pojedinim faktorima rizika tijekom 2016. godine:

Value at Risk

Rizične kategorije Minimum Maksimum Prosjek Kraj godineKamatni rizik - knjiga trgovanja 1 174 64 156 Kamatni rizik - knjiga banke 1.981 7.333 4.755 2.497 Rizik kreditne marže 991 3.948 2.227 3.405 Valutni rizik 127 1.062 364 38 Ukupno* 3.100 12.517 7.411 6.096

Tablica u nastavku prikazuje kretanje veličina VaR-a po pojedinim faktorima rizika tijekom 2015. godine:

Value at Risk

Rizične kategorije Minimum Maksimum Prosjek Kraj godineKamatni rizik - knjiga trgovanja 5 106 39 21Kamatni rizik - knjiga banke 8.017 20.956 14.985 15.756Rizik kreditne marže 277 829 531 488Valutni rizik 196 779 513 657Ukupno* 8.494 22.670 16.067 16.923

* Korelacijski efekti nisu uzeti u obzir u gornjoj analizi.

HRK’000

HRK’000





41.2.2. Retroaktivno testiranjeRetroaktivno testiranje jest proces validacije VaR modela na način da se model primjeni na povijesni set podataka. Retroaktivnim testiranjem utvrđujemo koliko VaR modelom dobiveni podaci najvećeg očekivanog gubitka odstupaju od stvarnih rezultata tj. dnevne promjene Računa dobiti i gubitka. Testiranje je provedeno na podacima knjige trgovanja kako bi se utvrdila kvaliteta procjene očekivanog gubitka dobivenog VaR modelom. Testiranje se provodi na godišnjoj razini, retroaktivno za proteklu godinu.

Sljedeći grafikon prikazuje retroaktivno testiranje VaR modela u odnosu na dnevne promjene Računa dobiti i gubitka u knjizi trgovanja tijekom 2016. godine:

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50 u 000 € Validacija VaR-a u Knjizi Trgovanja 2016.

P/L

VaR -

VaR +





Sljedeći grafikon prikazuje retroaktivno testiranje VaR modela u odnosu na dnevne promjene Računa dobiti i gubitka u knjizi trgovanja tijekom 2015. godine:

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50u 000 € Validacija VaR-a u Knjizi Trgovanja 2015.

P/L

VaR -

VaR +

Rezultati retroaktivnog testiranja VaR modela pokazuju da su tijekom 2016. godine rezultati računa dobiti i gubitka 20 puta premašili iznose dobivene modeliranjem rizika. Broj premašaja iznosa dobivenih VaR modelom predstavlja udjel od 8% u odnosu na ukupan broj promatranja tijekom 2016. godine. Portfelj Knjige Trgovanja uključuje pozicije koje se kratko zadržavaju u portfelju te predstavljaju relativno mali udjel u ukupnoj bilanci, čime se limitiraju potencijalni gubici.

41.2.3. Upravljanje valutnim rizikomBanka je izložena promjenama tečajeva postojećih stranih valuta koje imaju utjecaj na njezin financijski položaj i novčane tokove. Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i investicijskih aktivnosti te aktivnosti trgovanja, a kontrolira se dnevno prema limitima po pojedinim valutama i za ukupnu imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Uprava Banke utvrđuje limite na razini izloženosti po ukupnoj deviznoj poziciji kao i po pojedinoj valuti. Tako utvrđeni interni limiti predstavljaju apetit za preuzimanjem valutnog rizika Banke. U 2016. godini, Banka je nastavila s primjenom konzervativne strategije po pitanju izloženosti valutnom riziku koja je, u sklopu interne kalkulacije VaR-a bazirane na Monte Carlo pristupu, limitirana na 240 tisuća EUR (ekvivalentno HRK 1.814 tisuća), iako je prosječni iznos ukupne otvorene devizne pozicije bio16% veći u usporedbi sa 2015. godinom.





Sljedeći grafikon prikazuje kretanje otvorene devizne pozicije u odnosu na regulatorni kapital za 2016. i 2015. godinu:

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

Otvorena devizna pozicija u odnosu na regulatorni kapital

Otvorena devizna pozicija 2015.

Otvorena devizna pozicija 2016.

Banka je najvećim dijelom Izložena valutnom riziku prema euru (EUR). Analiza osjetljivosti Banke na slabljenje tečaja kune od 10% u odnosu na relevantne strane valute napravljena je na deviznoj poziciji sa stanjem na dan 31. prosinca 2016. godine.

Sljedeća tablica prikazuje otvorenost devizne pozicije i neto efekt provedene analize u računu dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2016. godine:

EUR CHF USD RSD Ostale valute

Otvorena devizna pozicija 2.272 -5.113 3.137 481 2.852 Neto efekt u računu dobiti i gubitka 227 -511 314 48 285

Sljedeća tablica prikazuje otvorenost devizne pozicije i neto efekt u računu dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2015. godine:

EUR CHF USD GBP Ostale valute

Otvorena devizna pozicija 74.736 29.184 3.146 833 3.878Neto efekt u računu dobiti i gubitka 7.474 2.918 315 83 381

Analiza osjetljivosti uključuje sve otvorene stavke u stranim valutama te usklađivanje stanja otvorenosti na kraju poslovne godine. Vrijednost usklađenja temelji se na 10-postotnoj promjeni tečajeva valuta u odnosu na domicilnu valutu.

Pozitivan broj pokazuje povećanje dobiti ukoliko je hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu oslabila 10%. U slučaju aprecijacije hrvatske kune za 10% u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit i iznos glavnice bio bi jednak, ali suprotnog predznaka.

HRK’000

HRK’000





41.2.4. Rizik promjene kamatne stopeKamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na tržištu. Upravljanje rizikom promjene kamatnih stopa provodi se putem izvješća o kamatnoj neusklađenosti (van)bilančnih pozicija u kojem se prati iskorištenost interno prihvaćenih limita. Lokalni i grupni odbori za upravljanje aktivom i pasivom na temelju ovog izvješća provode upravljanje kamatnim rizikom unutar definiranih limita. Dospjela potraživanja uzimaju se u obzir na sljedeći način: potraživanja koja su dospjela, a za njih umanjenje na pojedinačnoj osnovi nije provedeno prikazana su kao kamatno neosjetljiva stavka (NIB). Nadalje, potraživanja za koja je proveden ispravak vrijednosti sukladno kriterijima kreditnog rizika umanjena su za proporcionalni dio iznosa ispravka unutar svih perioda plaćanja kako bi bio prikazan samo kamatno osjetljivi dio svakog potraživanja.

Ključni čimbenici koji su utjecali na portfelj Banke u 2016. godini vezani su uz konverziju CHF kredita s valutnom klauzulom. Izmjenom zakona klijentima Banke omogućena je provedba konverzije CHF kredita. Navedeni događaj doveo je do smanjenja kamatnog rizika u Banci obzirom da su klijenti konvertirali CHF kredite (unutar kojih je kamatna stopa tretirana kao fiksna) u EUR kredite sa varijabilnom kamatnom stopom ili su klijenti u potpunosti zatvorili postojeća potraživanja i time povećali novčanu poziciju Banke. Kao rezultat, izloženost Banke kamatnom riziku na dugom kraju značajno je smanjena, a istodobno je povećana izloženost na kratkoročnim EUR jazovima, pri čemu je navedena kombinacija u konačnici dovela do smanjenja kamatnog rizika u knjizi Banke. Uz utjecaj Brexita tijekom drugog i početkom trećeg tromjesečja, zadnje je tromjesečje bilo obilježeno političkom nesigurnošću u SAD-u te povećanom volatilnošću USD kamatnih stopa. Navedenim događajima uspješno se suprotstavilo smanjenjem izloženosti po srednjoročnim kamatnim jazovima. Važno je napomenuti da je Banka djelovala na navedeni način prvenstveno kako bi alocirala akumulirana novčana sredstva u likvidne srednjoročne vrijednosne papire, koji su posljedično doprinijeli umanjenju kamatnog rizika.

PPraćenje VaR limita te prosječna iskorištenost zadanih limita za rizik promjene kamatnih stopa za 2016. godinu prikazana je sljedećim grafikonom (smanjenje VaR limita na razinu od EUR 1.250 tisuća, ekvivalentno HRK 9.447 tisuća, u prosincu 2016. provedeno je uslijed niske iskorištenosti prethodno alociranog limita):

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000 u 000 €

VaR 99% Limit Prosječni VaR 99%

VaR u knjizi banke tijekom 2016.





Praćenje VaR limita te prosječna iskorištenost zadanih limita za rizik promjene kamatnih stopa za 2015. godinu prikazana je sljedećim grafikonom:

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000u 000 €

VaR 99% Limit Prosječni VaR 99%

VaR u knjizi banke tijekom 2015.

Sljedeća tablica prikazuje kamatni jaz na dan 31. prosinca 2016. godine:

Do 1 dan1 dan do1 mjesec

1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god.

Bes-kamatno* Ukupno

Imovina 298.530 917.472 2.543.882 10.426.435 664.458 731.265 2.551.299 3.017.123 21.150.464 Obveze (232) (2.465.663) (2.345.972) (6.964.790) (2.431.352) (2.069.467) (1.580.307) (3.292.682) (21.150.464) Kamatni gap 298.298 (1.548.191) 197.910 3.461.645 (1.766.894) (1.338.202) 970.992 (275.559) -Kamatni gap u % 1,41% (7,32%) 0,94% 16,37% (8,35%) (6,33%) 4,59% (1,30%) 0,00%

Sljedeća tablica prikazuje kamatni jaz na dan 31. prosinca 2015. godine:


1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god.

Bes-kamatno* Ukupno

Imovina 1.304.165 5.545.210 4.460.969 8.566.525 707.047 495.662 3.369.324 1.312.724 25.761.625 Obveze (24.969) (2.001.701) (8.111.318) (6.993.131) (2.054.634) (349.098) (1.364.460) (4.862.314) (25.761.625) Kamatni gap 1.279.196 3.543.509 (3.650.349) 1.573.394 (1.347.587) 146.564 2.004.864 (3.549.590) - Kamatni gap u % 4,97% 13,75% (14,17%) 6,11% (5,23%) 0,57% 7,78% (13,78%) 0,00%

* Pozicija “Beskamatno” predstavlja dionički kapital na strani pasive, te materijalnu i nematerijalnu imovinu na strani aktive.

HRK’000

HRK’000





Kako je prikazano na grafu za 2016. godinu, niska razina kamatnog rizika u knjizi Banke uz silazni trend poglavito je posljedica konverzije/zatvaranja CHF kredita tijekom prvog polugodišta 2016. godine. Smanjivanje rizika usporeno je sporadičnim skokovima volatilnosti u drugoj polovici godine uglavnom uzrokovanima političkom nesigurnošću kako domaćom tako i stranom. EUR komponenta bila je glavni čimbenik rizika tijekom 2016. godine, a zbog negativnog efekta korelacije dijelom je anulirana sa CHF pozicijom.

Kretanje omjera kamatnog rizika izračunatog standardnim šokom od 200 baznih bodova i regulatornog kapitala te kretanje za taj omjer zadanog internog limita u iznosu od 15% regulatornog kapitala za 2016. godinu prikazano je sljedećim grafikonom:

0,00%

2,00%

4,00%

6,00%

8,00%

10,00%

12,00%

14,00%

16,00%

% Kapitala Osjetljivost na kamatni rizik u odnosu na kapital

%Kapitala

Limit

Kretanje omjera kamatnog rizika izračunatog standardnim šokom od 200 baznih bodova i regulatornog kapitala te kretanje za taj omjer zadanog internog limita u iznosu od 15% regulatornog kapitala za 2015. godinu prikazano je sljedećim grafikonom:

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

% kapitala

Osjetljivost na kamatni rizik u odnosu na kapital

Omjer kamatnog rizika i kapital Limit





Analiza osjetljivosti na kamatni rizik, iskazana u donjim tablicama, određena je na temelju izloženosti kamatnim stopama derivativne i ne derivativne financijske imovine na datum financijskih izvještaja. Za obveze s varijabilnom kamatnom stopom analiza je napravljena s pretpostavkom da su iskazane obveze na datum financijskih izvještaja postojale tijekom cijele godine.

Smanjenje ili povećanje od 50 baznih bodova korišteno je za interno izvještavanje ključnim članovima upravljačke strukture o riziku kamatne stope i predstavlja procjenu Uprave o realno mogućim promjenama kamatnih stopa.

Kad bi druge varijable bile na konstantnoj razini, pozitivni i negativni paralelni pomak od 50 baznih bodova uzrokovao bi promjene u bančinom računu dobiti i gubitka prikazane u sljedećim tablicama.

Osjetljivost na kamatni rizik na dan 31. prosinca 2016. godine:


1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god.

Bes-kamatno Ukupno

Kamatni gap 298.298 (1.548.191) 197.910 3.461.645 (1.766.894) (1.338.202) 970.992 (275.559) - Paralelni pomak od 50 baznih bodova

0,00% 0,02% 0,08% 0,31% 0,69% 1,13% 3,58% 0,00%

Efekt u računu dobiti i gubitka

- (310) 158 10.731 (12.192) (15.122) 34.762 - 18.028

Osjetljivost na kamatni rizik na dan 31. prosinca 2015. godine:


1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god.

Bes-kamatno Ukupno

Kamatni gap 1.279.195 3.543.509 (3.650.349) 1.573.394 (1.347.587) 146.564 2.004.864 (3.549.590) - Paralelni pomak od 50 baznih bodova

0,00% 0,02% 0,08% 0,31% 0,69% 1,13% 3,58% 0,00%

Efekt u računu dobiti i gubitka

- 709 (2.920) 4.878 (9.298) 1.656 71.774 - 66.798

Analiza osjetljivosti na kamatni rizik temeljena je na principima opisanim u dokumentu Basel Committee on Banking Supervision “Principles for the Management and Supervision of Interest Rate Risk” July 2004., Annex 3 – The standardized interest rate shock.

HRK’000

HRK’000





41.2.5. Rizik kreditne maržeRizik kreditne marže predstavlja rizik od promjene cijene dužničkih vrijednosnih papira (DVP), koji proizlazi iz promjene očekivane kreditne sposobnosti klijenta iskazane CDS krivuljom. Zajedno s kamatnim rizikom, rizik kreditne marže predstavlja najveći faktor rizika u tržišnim rizicima. Marža kreditne sposobnosti sastavni je čimbenik tržišne cijene dužničkih vrijednosnih papira, za koje se određuje na dnevnoj osnovi. Kao pokazatelj rizika kreditne marže koristi se VaR (Value at Risk), kojim se mjeri potencijalni maksimalni gubitak portfelja u određenom razdoblju (uobičajeno 1 dan) uslijed simuliranih promjena cijena njegovih konstitutivnih dijelova, tj. dužničkih financijskih instrumenata. U posljednjem tromjesečju 2016. godine, strategija Banke da alocira viškove likvidnosti u obveznice državnog i bankarskog sektora posljedično je uzrokovala povećanje RZP portfelja, a zato je povećan i interni limit za rizik kreditne marže.

Trend povijesne izloženosti Banke riziku kreditne marže, zajedno sa zadanim VaR limitom za rizik kreditne marže za 2016. godinu, prikazan je sljedećim grafikonom:

0

200

400

600

800

1.000

000 €Rizik kreditne marže

Limit

Rizik kreditne marže CSVaR za 2016.





Trend povijesne izloženosti Banke riziku kreditne marže, zajedno sa zadanim VaR limitom za rizik kreditne marže za 2015. godinu, prikazan je sljedećim grafikonom:

0

100

200

300

400

500

600

700

800u 000 €

Rizik kreditne marže

Limit

Rizik kreditne marže CSVaR za 2015.

Upravljanje rizikom kreditne marže provodi se putem dnevnih VaR izvješća unutar kojih se prati iskorištenost interno prihvaćenih limita. Uprava Banke i relevantni sektori na temelju ovog izvješća imaju informaciju o količini preuzetog rizika te nalaze li se unutar definiranih/prihvatljivih limita.

41.2.6. Rizik likvidnostiRizik likvidnosti predstavlja moguću izloženost Banke vezanu uz izvore sredstava koja su joj potrebna da bi Banka podmirila vlastite obveze po financijskim instrumentima. U svom poslovanju Banka kontinuirano osigurava da njezina likvidna sredstva budu u skladu s potrebama koje se javljaju o dospijeću obveza.

Banka ima jasno definiranu toleranciju izloženosti likvidnosnom riziku koja je određena u skladu sa strategijom i poslovnim planovima Banke. U cilju udovoljavanja zakonskih propisa, uvažavanja načela sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane profitabilnosti poslovanja, u Banci se primjenjuje sustav mjerenja, limita i izvještavanja o riziku likvidnosti. Banka održava likvidnost u skladu s propisima Hrvatske narodne banke. Banka je, uz regulativom definirane koeficijente likvidnosti, ustanovila i vlastite koeficijente likvidnosti koji su sastavni dio periodičkih izvještaja o riziku likvidnosti.





Tablica u nastavku prikazuje minimalne koeficijente likvidnosti do tjedan dana i do mjesec dana u kuni i u konvertibilnim valutama za 2016. godinu:

Kuna KunaKonvertibilne

valuteKonvertibilne

valute

1 tjedan 1 mjesec 1 tjedan 1 mjesecKraj godine 3,69 2,71 4,05 2,81Maksimum 5,93 3,88 8,39 3,60Minimum 1,72 1,69 2,08 1,63Prosjek 4,00 2,97 3,64 2,60

Minimalni koeficijent likvidnosti propisan od strane HNB-a određen je kao omjer očekivanih novčanih priljeva do tjedan dana ili mjesec dana, pri čemu je regulatorni minimum smješten na 1,00. Kunski MKL sa očekivanim novčanim tokovima unutar mjesec dana dosegnuo je maksimum krajem ožujka 2016. godine ponajviše uslijed povećanja kratkoročnih likvidnosnih priljeva. MKL sa očekivanim deviznim novčanim tokovima do mjesec dana dosegnuo je maksimum krajem travnja 2016. godine poglavito zbog smanjenih kratkoročnih likvidnosnih obveza. Tijekom 2016. godine nije bilo proboja limita u izračunu minimalnog koeficijenta likvidnosti.

Minimalni koeficijenti likvidnosti do tjedan dana i do mjesec dana u kuni i u konvertibilnim valutama za 2015. godinu prikazani su u sljedećoj tablici:

Kuna KunaKonvertibilne

valuteKonvertibilne

valute

1 tjedan 1 mjesec 1 tjedan 1 mjesecKraj godine 2,51 1,81 6,48 2,85Maksimum 7,60 4,53 6,95 3,85Minimum 1,50 1,46 1,18 1,03Prosjek 4,60 2,83 2,38 1,69

Tijekom 2016. godine Banka je održavala minimalno potreban iznos deviznih potraživanja u odnosu prema deviznim obvezama, u skladu s Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, gdje je propisan minimalni postotak od 17%.

Tablica u nastavku prikazuje održavane postotke tijekom 2016. i 2015. godine:

2016.%

2015.%

Kraj godine 21,43 27,16Maksimum 36,64 32,42Minimum 21,43 18,21Prosjek 29,53 22,98

Iznos zahtijevanog omjera minimalno potrebnih deviznih potraživanja u odnosu prema deviznim obvezama održavan je tijekom godine prosječno na razinama od nadomak 30%, što je prosječno skoro sedam postotnih bodova više u odnosu na prosječnu razinu u 2015. godini. Takvo kretanje ponajviše se pripisuje poboljšanoj deviznoj likvidnosti uz paralelno smanjenje u deviznim obvezama.





Također, Banka postavlja interna ograničenja i limite koji čine sastavni dio politike upravljanja rizikom likvidnosti. Omjeri i limiti koje Banka koristi u upravljanju likvidnosnim rizikom, a kojima je iskazana tolerancija izloženosti riziku likvidnosti su:

▪ pokazatelj trenutne likvidnosti, ▪ omjer kredita i depozita, te ▪ omjer kratkoročne aktive i pasive do jedne godine.

Sa ciljem iskorištavanja viška likvidnosti i optimiziranja Bančinih kamatnih rashoda, u 2016. godini Banka je provela prijevremenu otplatu linija refinanciranja te je povećala portfelj vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju. Navedenim akcijama je omjer minimalno potrebnih deviznih potraživanja smanjen sa najviše razina od 36,6% prema razinama od otprilike 21%.

Tablica u nastavku daje pregled pokazatelja likvidnosti tijekom 2016. i 2015. godine:

2016.%

2015.%

Pokazatelj trenutne likvidnosti:Kraj godine 30,60 21,01Maksimum 34,36 23,58Minimum 23,77 16,18Prosjek 29,59 19,10

Omjer kredita i depozita:Kraj godine 90,65 94,02Maksimum 117,54 98,63Minimum 88,30 89,56Prosjek 96,87 95,26

Omjer kratkoročne aktive i pasive:Kraj godine 85,47 87,18Maksimum 112,21 87,18Minimum 85,24 80,16Prosjek 98,97 83,42

Banka je također razvila sustav upravljanja likvidnosnim rizikom koji osigurava održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visoko kvalitetne, nezaložene likvidne imovine kao osiguranja u slučaju stresnih događaja. Sustav u ovom obliku prati likvidnosni rizik na tjednoj osnovi, a mjera koja se koristi jest pokazatelj dostatnosti rezerve likvidnosti u odnosu na projicirane odljeve, tzv. “Time to Wall” pokazatelj. Pokazatelj je definiran za različite scenarije te je time uspostavljeno mjerenje rizika likvidnosti za više vrsta predefiniranih kriza likvidnosti, skalirano od jednostavnijih prema ekstremnijim scenarijima.





Graf u nastavku prikazuje dostatnost rezerve likvidnosti u odnosu na projicirane odljeve (“Time to Wall” pokazatelj) na 31. prosinac 2016. godine:

Normalan scenarij 31.12.2016

"Time to Wall (T2W)" indikator >52 tjednaPozicija likvidnosti (000 EUR) nakon 1 tjedan 335

1 mjesec 3253 mjeseca 2996 mjeseci 2591 godina 186

-400

-350

-300

-250

-200

-150

-100

-50

0

O/N 2d 4d 6d 8d 10d

12d

14d 4w 6w 8w 10w

12w

14w

16w

18w

20w

22w

24w

26w

35w

44w

52w

Kumulativni CF gapoviLikvidnosni potencijal

Graf u nastavku prikazuje dostatnost rezerve likvidnosti u odnosu na projicirane odljeve (“Time to Wall” pokazatelj) na 31. prosinac 2015. godine:

Normalan scenarij 31.12.2015.

"Time to Wall (T2W)" indikator >52 tjednaPozicija likvidnosti ( u 000 EUR) nakon 1 tjedan 196

1 mjesec 2183 mjeseca 2076 mjeseci 1441 godina 131

-250

-200

-150

-100

-50

0

50

O/N 2d 4d 6d 8d 10d

12d

14d 4w 6w 8w 10w

12w

14w

16w

18w

20w

22w

24w

26w

35w

44w

52w

Kumulativni CF gapoviLikvidnosni potencijal





Osim navedenog, Banka je uspostavila plan za postupanje u kriznim situacijama koji propisuje postupke u slučaju nastupanja pojedine krize. Kriteriji za proglašenje krize likvidnosti sastoje se od više kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja koji se prate na tjednoj i mjesečnoj osnovi. U slučaju ispunjenja kriterija za proglašenje krize odjel Kontrole rizika obavještava Upravu Banke, ALCO odbor i Odbor za likvidnost koji je zadužen za daljnje postupanje.

Prilikom upravljanja rizikom likvidnosti, Banka posebnu pažnju usmjerava na ročnu strukturu aktive i pasive.

Sljedeća tablica prikazuje pregled financijske imovine i obveza Banke prema izvornom dospijeću podijeljenom na kratki rok (manje od 12 mjeseci) i dugi rok (više od 12 mjeseci) na dan 31. prosinca 2016. godine:

Dospijećedo 1 godine

Dospijećepreko 1 godine Ukupno

Imovina Novac 316.557 - 316.557 Sredstva kod Hrvatske narodne banke 3.148.508 - 3.148.508 Ostali depoziti 299.909 112.544 412.453 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju

729.404 3.587.444 4.316.848

Zajmovi i potraživanja 1.069.095 11.220.390 12.289.485 Ukupno financijska imovina 5.718.600 15.380.501 21.099.101 ObvezePrimljeni depoziti 7.416.406 10.023.294 17.439.700 Primljeni krediti 24.465 581.391 605.856 Ostale obveze 237.438 156.738 394.176 Ukupno financijske obveze 7.867.148 13.231.953 21.099.101

Sljedeća tablica prikazuje pregled financijske imovine i obveza Banke prema izvornom dospijeću podijeljenom na kratki rok (manje od 12 mjeseci) i dugi rok (više od 12 mjeseci) na dan 31. prosinca 2015. godine:

Dospijećedo 1 godine

Dospijećepreko 1 godine Ukupno

Imovina Novac 366.712 - 366.712 Sredstva kod Hrvatske narodne banke 2.220.464 - 2.220.464 Ostali depoziti 1.953.069 - 1.953.069 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju

2.208.205 902.036 3.110.241

Zajmovi i potraživanja 1.212.003 15.797.037 17.009.040 Ukupno financijska imovina 8.124.361 17.432.909 25.557.270 ObvezePrimljeni depoziti 8.689.407 11.195.721 19.885.128 Primljeni krediti 374.746 709.354 1.084.100 Ostale obveze 254.782 124.549 379.331 Ukupno financijske obveze 10.959.627 14.597.643 25.557.270

HRK’000

HRK’000





Sljedeća tablica detaljno prikazuje preostalu ugovorenu ročnost financijske imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2016. godine:


1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god. Ukupno

ImovinaNovac 1.959.270 - - - - - - 1.959.270Sredstva kod Hrvatske narodne banke

- 390 - 66 - - 1.219.862 1.220.319

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju

- 49.990 35.256 750.353 544.626 480.766 2.180.753 4.041.744

Plasmani i zajmovi drugim bankama

613.919 73.465 873 2.927 - - - 808.447

Zajmovi i potraživanja 16.071 269.430 1.104.752 2.639.492 2.608.608 1.647.204 7.229.546 15.515.104Ostala imovina 744 19.726 13.923 14.801 14.895 17.969 198.079 280.138Ulaganja u podružnice - - - - - - 4.659 4.659Materijalna i nematerijalna imovina

- - - - - - 291.302 291.302

Ukupno imovina 2.590.004 413.001 1.154.804 3.407.639 3.285.391 2.145.939 11.124.201 24.120.983ObvezeObveze prema drugim bankama - (199.856) (60.527) (359.234) (248.682) (903.301) (2.215.238) (3.987.072) Depoziti ostalih deponenata (5.076.587) (973.310) (1.119.545) (4.671.741) (2.031.369) (290.492) (154.323) (14.317.368) Vremenska razgraničenja - - - - - - - 5.835 Rezerviranja za obveze i troškove

(1.225) - (11.012) (11.326) (726) (596) (205.457) (230.387)

Ostale obveze - (20.613) (21.161) (73.708) (37.434) (11.863) (263.966) (428.953) Kapital - - - - - - (2.588.968) (2.588.968) Ukupno kapital i obveze (5.078.253) (1.193.825) (1.212.245) (5.116.009) (2.318.211) (1.206.252) (5.422.117) (21.546.913) Vremenska neusklađenost (2.488.249) (780.824) (57.441) (1.708.370) 967.180 939.687 5.702.084 Vremenska neusklađenost u % u odnosu na ukupnu imovinu

(10,32%) (3,24%) (0,24%) (7,08%) 4,01% 3,90% 23,64%

Podaci su temeljeni na nediskontiranim novčanim tokovima financijskih instrumenata te su prikaz pozicija u financijskim izvještajima. Raspodjela po vremenskim zonama definirana je prema preostalim ročnostima svakog pojedinog instrumenta sa uključenom pripadajućom budućom kamatom. Na dan 31. prosinca 2016. godine stanje oročenih depozita građana iznosilo je 8.334.559 tisuća kuna, a na dan 31. prosinca 2015. godine 9.163.970 tisuća kuna.

HRK’000





Sljedeća tablica detaljno prikazuje preostalu ugovorenu ročnost financijske imovine i obveza Banke na dan 31. prosinca 2015. godine:


1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god. Ukupno

ImovinaNovac 854.554 - - - - - - 854.554Sredstva kod Hrvatske narodne banke

- 4.417 4.207 24.895 - - 1.750.670 1.784.361

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju

- 303.590 125.008 1.830.694 21.540 224.227 327.802 2.832.861

Plasmani i zajmovi drugim bankama

1.363.915 654.991 279 79.604 - - - 2.098.788

Zajmovi i potraživanja 34.785 313.347 940.598 3.676.950 2.927.095 2.477.484 10.302.478 20.672.736Ostala imovina 4 29 25 41 6 11 315 431Ulaganja u podružnice - - - - - - 4.659 4.659Materijalna i nematerijalna imovina

- - - - - - 458 458

Ukupno imovina 2.253.257 1.276.373 1.070.118 5.612.184 2.948.812 2.701.722 12.386.382 28.248.849ObvezeObveze prema drugim bankama - (537.007) (1.573.883) (870.444) (557.809) (519.219) (2.719.528) (6.777.890) Depoziti ostalih deponenata (4.010.728) (1.212.204) (1.350.208) (5.441.053) (2.051.144) (315.420) (188.474) (14.569.232) Vremenska razgraničenja - - - - - - - (38) Rezerviranja za obveze i troškove

(921) - (3.432) (25.319) (1.785) (1.204) (1.659.146) (1.691.980)

Ostale obveze - (24.643) (27.281) (161.089) (38.209) (18.265) (287.713) (557.329) Kapital - - - - - - (2.570.337) (2.570.337) Ukupno kapital i obveze (4.011.782) (1.774.028) (2.954.807) (6.497.905) (2.648.947) (854.107) (7.425.232) (26.166.806) Vremenska neusklađenost (1.758.524) (497.655) (1.884.689) (885.720) 299.866 1.847.615 4.961.150 Vremenska neusklađenost u % u odnosu na ukupnu imovinu

(6,23%) (1,76%) (6,67%) (3,14%) 1,06% 6,54% 17,56%

HRK’000





Sljedeća tablica detaljno prikazuje preostalu ročnost izvanbilančnih stavaka Banke na dan 31. prosinca 2016. godine:

Do 1 dan

1 dan do1 mjesec

1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god. Ukupno

Izvanbilančno Okviri, kreditne linije i neiskorištena prekoračenja

1.259.340 6.004 3.205 71.784 34.809 - - 1.375.142

Garancije i pisma namjere 13.385 20.749 65.952 230.890 204.484 - - 535.460Derivati -nominalni iznos - duga

- 239.946 6.047 3.779 - - - 249.772

Derivati -nominalni iznos - kratka

- (240.061) (6.046) (3.791) - - - (249.899)

Sljedeća tablica detaljno prikazuje preostalu ročnost izvanbilančnih stavaka Banke na dan 31. prosinca 2015. godine:

Do 1 dan 1 dan do1 mjesec

1 do3 mj.

3 mj.do 1 god.

1 do 2god.

2 do 3god.

Preko 3god. Ukupno

Izvanbilančno Okviri, kreditne linije i neiskorištena prekoračenja

796.738 2.855 14.813 199.246 172.841 47.556 76.273 1.310.321

Garancije i pisma namjere 19.074 47.763 84.011 203.357 76.211 21.114 158.911 610.441Derivati -nominalni iznos - duga

- 1.178.822 27.411 1.032.017 - - - 2.238.250

Derivati -nominalni iznos - kratka

- (1.171.158) (27.293) (1.077.625) - - - (2.276.076)

41.3. Operativni rizikOperativni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja. Definicija uključuje pravni rizik, rizik modela i reputacijski rizik.

Regulatorni zahtjevi s obzirom na upravljanje operativnim rizikom odnose se na kontinuirano utvrđivanje rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju, te na analiziranje uzroka izloženosti rizicima. Standardi za upravljanje operativnim rizikom usklađeni su sa regulativom Hrvatske narodne banke.

Za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi standardizirani pristup.

Sustav upravljanja operativnim rizikom Banke podrazumijeva sveobuhvatnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvješćivanje o izloženosti operativnim rizikom odnosno upravljanju rizikom u cjelini, te podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg korporativnog upravljanja i kulture rizika.

Organizacijski ustroj upravljanja operativnim rizikom odražava činjenicu da je operativni rizik prisutan u cjelokupnom poslovanju Banke obuhvaćajući funkciju Kontrole rizika kao centralnu komponentu koja koordinira, analizira i nadzire operativni rizik, te decentraliziranu komponentu u svim organizacijskim dijelovima Banke zaduženu za konkretnu primjenu i svakodnevno provođenje upravljanja operativnim rizikom.

Formalno utvrđenim i razgraničenim ovlastima i odgovornostima u sustavu upravljanja operativnim rizikom definiranim i dokumentiranim u internim aktima, omogućena je komunikacija i suradnja na svim organizacijskim razinama, te primjeren tijek i kolanje informacija relevantnih za upravljanje operativnim rizikom. Kulturom neokrivljavanja ograničava se i sprječava sukob interesa u procesu prikupljanja podataka.

HRK’000

HRK’000





Podizanje svijesti o upravljanju operativnom riziku obavlja se kroz kontinuirano održavanje internih edukacija na nivou Banke te osnivanjem Odbora za operativne rizike koji predstavlja tijelo za odobravanje i raspravu o strateškim temama vezanim uz praćenje i upravljanje operativnim rizikom na nivou Banke.

Upravljanje operativnim rizikom Banke temelji se na proaktivnom pristupu ranog prepoznavanja i prevencije događaja operativnog rizika koji bi mogli uzrokovati gubitak. Pravila za identificiranje, procjenu, upravljanje i kontrolu operativnog rizika Banka je sažeto definirala “Politikom upravljanja operativnim rizicima” te nizom internih akata koji strateški i operativno definiraju sustav upravljanja operativnim rizikom te jasno definiraju i ograničavaju uloge i odgovornosti svih zaposlenika Banke uključenih u sustav upravljanja operativnim rizikom.

Postupci mjerenja odnosno procjenjivanja operativnog rizika obuhvaćaju kvantitativne i kvalitativne metode mjerenja odnosno procjene rizika koje omogućavaju uočavanje promjena u profilu rizičnosti Banke. Kvantitativna metoda mjerenja operativnog rizika obuhvaća prikupljanje podataka o događajima koji su rezultirali gubicima ili su mogli rezultirati gubicima uslijed operativnog rizika. Kvalitativna metoda procjene operativnog rizika obuhvaća analizu scenarija za događaje male učestalosti i značajnih posljedica, procjene rizika prilikom implementacije novih proizvoda, ulaska na nova tržišta, eksternaliziranih aktivnosti, upravljanja značajnim projektima te provedbu procjene rizika i kontrola u poslovnim procesima sukladno metodologiji internog kontrolnog sustava.

Interno kontrolni sustav kao dio operativnog rizika predstavlja sumu mjera kreiranih i implementiranih da smanje rizike u poslovnim procesima. Temelji se na procesno orijentiranom pristupu i ključna je komponenta svih poslovnih procesa Banke koji imaju utjecaj na izvještavanje. Glavni cilj internog kontrolnog sustava je smanjivanje rizika u sklopu poslovnih procesa uspostavom adekvatnog procesa kontrola te kontinuiranim poboljšanjem procesa u cilju omogućavanja točnog financijskog i regulatornog izvještavanja.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik na dan 31.12.2016. iznosi 78.098 tisuća kuna. Ukupan iznos ostvarenih gubitaka (ostvareni i potencijalni) koji su uzrokovani operativnim rizicima iznosi 4.047 tisuća kuna, što predstavlja 5,18% ukupnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Ovi gubici evidentirani su u ukupno 63 događaja.

Ukupan bruto gubitak koji se odnosi na realizirane događaje iznosi 3.629 tisuća kuna dok povrati iznose 348 tisuće kuna, što predstavlja neto gubitak u visini od 3.280 tisuća kuna. Preostali iznos od 766 tisuća kuna odnosi se na dodatne potencijalne gubitke.

41.4. Derivativni financijski instrumentiKreditna izloženost ili trošak zamjene derivativnih financijskih instrumenata predstavlja kreditnu izloženost Banke na temelju ugovora s pozitivnom fer vrijednošću, odnosno upućuje na najveće moguće gubitke Banke u slučaju da druga strana ne ispuni svoje obveze. To najčešće predstavlja manji dio zamišljenog iznosa ugovora. Na kreditnu izloženost pojedinog ugovora upućuje kreditni ekvivalent koji se izračunava primjenom opće prihvaćene metodologije koristeći metodu trenutne izloženosti, a obuhvaća fer vrijednost ugovora (samo ako je pozitivna, u suprotnom se uzima u obzir nulta vrijednost) i dio nominalne vrijednosti, koji ukazuje na moguće promjene u fer vrijednosti tijekom trajanja ugovora. Kreditni ekvivalent utvrđuje se ovisno o vrsti i dospijeću ugovora. Banka periodično procjenjuje kreditni rizik svih financijskih instrumenata.

Derivativni financijski instrumenti koje koristi Banka uključuju kamatni, intervalutni i valutni swap, te valutne terminske ugovore čija se vrijednost mijenja kao rezultat promjena kamatnih stopa i tečajeva stranih valuta. Derivati mogu biti standardizirani ugovori sklopljeni na uređenim tržištima ili pojedinačno dogovoreni ugovori s drugom stranom. Swap aranžmani se koriste za zaštitu od izloženosti riziku nastalom uslijed nepovoljnog kretanja kamatnih stopa i tečajeva, te za transformaciju valutne likvidnosti





42. UPRAVLJANJE KAPITALOMBanka aktivno upravlja razinom kapitala, te ga održava na visini dovoljnoj za pokriće rizika poslovanja. Adekvatnost kapitala prati se, uz ostalo, i propisima i mjerama određenim od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo („EBA“) i Hrvatske Narodne Banke. Banka je tijekom 2016. i 2015. godine u potpunosti zadovoljavala sve propisane kapitalne zahtjeve.

Stopa adekvatnosti kapitala izračunava se kao omjer regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku koji se sastoji od iznosa izloženosti ponderirane rizikom za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane, razrjeđivački rizik te rizik slobodne isporuke, iznosa izloženosti riziku za namiru/isporuku, iznosa izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik, iznosa izloženosti za operativni rizik, iznosa izloženosti riziku za prilagodbu kreditnom vrednovanju i iznosa izloženosti povezanog s velikim izloženostima koje proizlaze iz stavki u knjizi trgovanja.

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su od 1. siječnja 2014. godine računati i izvještavati bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (“EBA”) i lokalnog regulatora HNB-a. Regulatorni kapital Grupe i Banke izračunat je primjenom Basel III metodologije.

Regulatorni kapital Grupe i Banke čini redovni osnovni kapital i dopunski kapital. Redovni osnovni kapital uključuje dionički kapital nastao izdavanjem običnih dionica, premiju na dionice, akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit, ostale rezerve i prijelazna usklađenja na temelju instrumenata redovnog osnovnog kapitala koji se nastavljaju priznavati, usklađenje za iznose koji se odnose na bonitetne filtre te umanjenje za nematerijalnu imovinu, odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i ne proizlazi iz privremenih razlika, nerealizirane gubitke od promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju i ostala prijelazna usklađenja. U dopunski kapital uključeni su hibridni instrumenti koji zadovoljavaju uvjete za priznavanje.

Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 su sljedeće:

▪ Stopa redovnog osnovnog kapitala 4,5% ukupne izloženosti rizicima, ▪ Stopa osnovnog kapitala 6% ukupne izloženosti rizicima, ▪ Stopa ukupnog kapitala 8% ukupne izloženosti rizicima.

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti te sukladno čl. 117. i 130. Zakona o kreditnim institucijama te čl. 129. i 133. Direktive 2013/36/EU, Grupa i Banka su također dužne osigurati sljedeće zaštitne slojeve kapitala:

▪ zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima, i ▪ zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 3% ukupne izloženosti rizicima.

Sljedeća tablica prikazuje regulatorni kapital i stopu adekvatnosti kapitala na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

Grupa2016.

Grupa2015.

Banka2016.

Banka2015.

Regulatorni kapital: Osnovni kapital 2.398.865 2.062.887 2.412.797 2.067.222 Dopunski kapital 1.280.827 1.553.623 1.280.827 1.553.623

Ukupni regulatorni kapital 3.679.692 3.616.510 3.693.624 3.620.845Kreditnim rizikom ponderirana aktiva i ostali rizici 12.486.596 16.550.701 12.347.293 16.167.420Stopa adekvatnosti osnovnog kapitala 19,21% 12,46% 19,54% 12,79%Ukupna stopa adekvatnosti kapitala 29,47% 21,85% 29,91% 22,40%Zahtijevana stopa adekvatnosti kapitala 8,00% 8,00% 8,00% 8,00%

HRK’000





Tijekom 2016. i 2015. godine do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja nije bilo prekoračenja minimalnih regulatornih ograničenja vezanih uz adekvatnost kapitala.

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/2007) Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/2008). Sljedeće tablice prikazuju financijske informacije u skladu s navedenom Odlukom:

Konsolidirani račun dobiti i gubitka

2016. 2015.

1. Kamatni prihodi 843.871 976.2552. (Kamatni troškovi) (425.270) (589.756)3. Neto kamatni prihod 418.601 386.4994. Prihodi od provizija i naknada 220.162 236.6235. (Troškovi provizija i naknada) (47.561) (212.327)6. Neto prihod od provizija i naknada 172.601 24.2967. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice. pridružena društva i zajedničke pothvate - -8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja 73.111 (81.653)9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata 45.513 (46.714)10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG

- -

11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 64.385 92412. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća - -13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite (993) 98014. Prihodi od ulaganja u podružnice pridružena društva i zajedničke pothvate - -15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 22 -16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika (75.692) 48.79817. Ostali prihodi 84.776 96.55418. Ostali troškovi 111.742 1.628.46719. Opći administrativni troškovi i amortizacija 523.445 610.36620. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 147.137 (1.809.149)21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke 67.219 629.28622. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 79.918 (2.438.435)23. Porez na dobit 20.287 96.23924. Dobit/(gubitak) tekuće godine 59.631 (2.534.674)25. Zarada po dionici - -

HRK’000










Dodatak računu dobiti i gubitka

2016. 2015.

Dobit/(gubitak) tekuće godine 59.631 (2.534.674)Pripisan dioničarima matičnog društva 59.631 (2.534.674)Manjinski udjel - -

HRK’000



Dodatak uz financijske izvještaje


Konsolidirana bilanca

2016. 2015.

Imovina1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 3.155.967 2.587.176

1.1. Gotovina 316.557 366.7121.2. Depoziti kod HNB-a 2.839.410 2.220.464

2. Depoziti kod bankarskih institucija 721.802 1.953.2643. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a 332.252 671.8574. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 31.757 8.4885. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 3.646.527 2.147.6566. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća - -7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

- -

8. Derivatna financijska imovina 635 35.0689. Krediti financijskim institucijama 95.679 217.57710. Krediti ostalim komitentima 12.438.158 16.860.29411. Ulaganja u podružnice. pridružena društva i zajedničke pothvate - -12. Preuzeta imovina 10.428 127.44313. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija) 345.169 624.75514. Kamate, naknade i ostala imovina 317.616 308.410A. Ukupno imovina 21.095.990 25.541.988

HRK’000





2016. 2015.

Obveze i kapital1. Krediti od fi nancijskih institucija 594.719 869.198

1.1. Kratkoročni krediti 22.011 150.0001.2. Dugoročni krediti 572.708 719.198

2. Depoziti 15.425.825 17.799.9492.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima 3.458.626 2.611.0392.2. Štedni depoziti 2.411.096 1.817.6152.3. Oročeni depoziti 9.556.103 13.371.295

3. Ostali krediti - 204.1223.1. Kratkoročni krediti - -3.2. Dugoročni krediti - 204.122

4. Derivatne fi nancijske obveze i ostale fi nancijske obveze kojima se trguje 1.851 123.3965. Izdani dužnički vrijednosni papiri - -

5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - -5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - -

6. Izdani podređeni instrumenti - -7. Izdani hibridni instrumenti 1.803.624 1.822.0628. Kamate, naknade i ostale obveze 688.212 2.157.772B. Ukupno obveze 18.514.231 22.976.499Kapital1. Dionički kapital 5.036.379 5.036.3792. Dobitak/gubitak tekuće godine 59.631 (2.534.674)3. Zadržana dobit/(gubitak) (2.682.480) (142.901)4. Zakonske rezerve 126.051 125.8515. Statutarne i ostale kapitalne rezerve 31.879 21.9816. Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja fi nancijske imovine raspoložive za prodaju

10.299 58.853

C. Ukupno kapital 2.581.759 2.565.489D. Ukupno obveze i kapital 21.095.990 25.541.988

Dodatak bilanci

2016. 2015.

Ukupni kapital 2.581.759 2.565.489 Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva 2.581.759 2.565.489 Manjinski udjel - -






HRK’000

HRK’000





Konsolidirani izvještaj o novčanom tijeku

2016. 2015.

Poslovne aktivnosti1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 79.918 (2.438.435)1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke 104.832 620.9921.3. Amortizacija 86.966 109.8111.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG 402 66.8341.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine (3.903) (3.491)1.6. Ostali (dobici)/gubici (1.388.350) 1.598.9411. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (1.120.135) (45.348)2.1. Depoziti kod HNB-a 536.049 273.4592.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a 475.033 (32.795)2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama (35.775) 1.3622.4. Krediti ostalim komitentima 4.215.521 1.919.2722.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (22.577) 22.6722.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju (1.674.643) 613.183

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

- -

2.8. Ostala poslovna imovina 132.024 (16.769)2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine 3.625.632 2.780.384Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza3.1. Depoziti po viđenju 1.498.196 278.1303.2. Štedni i oročeni depoziti (3.779.836) (1.093.379)3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje (88.718) -3.4. Ostale obveze (16.425) 8.1733. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza (2.386.783) (807.076)4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit 118.714 1.927.9605. Plaćeni porez na dobit (691) (623)6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti 118.023 1.927.337Ulagačke aktivnosti7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine 138.253 (103.436)

7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate - -7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

- -

7.4. Primljene dividende - -7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti - -7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti 138.253 (103.436)Financijske aktivnosti8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita (470.669) (1.862.332)8.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira - -8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata - -8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala - 285.0008.5. (Isplaćena dividenda) - -8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti - -8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (470.669) (1.577.332)9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (214.393) 246.56910. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine (35.781) (40.682)11. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (250.174) 205.88712. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 2.823.363 2.617.47613. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 2.573.189 2.823.363

HRK’000





Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala

Dioničkikapital

Trezorskedionice

Zakonske.statutarne

i ostalerezerve

Zadržanadobit/

(gubitak)

Dobit/(gubitak)

tekućegodine

Nerealiziranidobitak/ gubitak

s osnove vrijednosnog usklađivanja

financijske imovine

raspoložive za prodaju

Manjinskiudjel

Ukupnokapital irezerve

1. Stanje 1. siječnja 2016. godine

5.036.379 - 147.832 (142.901) (2.534.674) 58.853 - 2.565.489

2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka

- - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje tekuće godine

5.036.379 - 147.832 (142.901) (2.534.674) 58.853 - 2.565.489

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - (64.386) - (64.386)

5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - 15.832 - 15.832

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi

- - 10.421 - - - - 10.421

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama

- - (137) - - - - (137)

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama

- - 10.284 - -

(48.554) - (38.270)

9. Dobit/(gubitak) tekuće godine

- - - - 59.631 - - 59.631

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu

10.284 - 59.631 (48.554) - 21.361

11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala

- - - - - - - -

12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica

- - - - - - - -

13. Ostale promjene - - (386) (4.705) - - - (5.091)14. Prijenos u rezerve - - 200 (2.534.874) 2.534.674 - - -15. Isplata dividende - - - - - - - -16. Raspodjela dobiti - - 200 (2.534.874) 2.534.674 - - -17. Stanje 31. prosinca 2016. godine

5.036.379 - 157.930 (2.682.480) 59.631 10.299 - 2.581.759

HRK’000





Dioničkikapital

Trezorskedionice

Zakonske.statutarne

i ostalerezerve

Zadržanadobit/

(gubitak)

Dobit/(gubitak)

tekućegodine

Nerealiziranidobitak/ gubitak

s osnove vrijednosnog usklađivanja

financijske imovine

raspoložive za prodaju

Manjinskiudjel

Ukupnokapital irezerve

1. Stanje 1. siječnja 2015. godine

4.751.379 - 162.016 (27.825) (115.672) 2.271 - 4.772.169

2. Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka

- - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje tekuće godine

4.751.379 - 162.016 (27.825) (115.672) 2.271 - 4.772.169

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - (924) - (924)

5. Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - 57.506 - 57.506

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi

- - (10.599) - - - - (10.599)

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i rezervama

- - (2.989) - - - - (2.989)

8. Neto dobici/gubici priznati izravno u kapitalu i rezervama

- - (13.588) - - 56.582 - 42.994

9. Dobit/(gubitak) tekuće godine

- - - - (2.534.674) - - (2.534.674)

10. Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu

- - (13.588) - (2.534.674) 56.582 - (2.491.680)

11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala

285.000 - - - - - - 285.000

12. Kupnja/(prodaja) trezorskih dionica

- - - - - - - -

13. Ostale promjene - - (596) 596 - - - -14. Prijenos u rezerve - - - (115.672) 115.672 - - -15. Isplata dividende - - - - - - - -16. Raspodjela dobiti - - - (115.672) 115.672 - - -17. Stanje 31. prosinca 2015. godine

5.036.379 - 147.832 (142.901) (2.534.674) 58.853 - 2.565.489

Budući da su u financijskim informacijama sastavljenim u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke (“HNB”) podaci klasificirani različito od onih u financijskim izvještajima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

HRK’000





Usporedni prikaz konsolidiranog računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

2016.

Prema Odluci Hrvatske narodne

banke

2016.

Prema zakonskim

zahtjevima

2016.

Razlika

2015.


banke

2015.

Prema zakonskim

zahtjevima

2015.

RazlikaPrihodi od kamata i slični prihodi 843.871 841.214 2.657 976.255 990.345 (14.090)Rashodi od kamata i slični rashodi (425.270) (396.638) (28.632) (589.756) (559.497) (30.259)Neto prihod od kamata 418.601 444.576 (25.975) 386.499 430.848 (44.349)Prihodi od naknada i provizija 220.162 220.162 - 236.623 236.623 -Rashodi za naknade i provizije (47.561) (47.559) (2) (212.327) (212.004) (323)Neto prihodi od naknada i provizija 172.601 172.603 (2) 24.296 24.619 (323)Neto dobit od trgovanja 73.111 183.010 (109.899) (81.653) (127.443) 45.790Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju

64.385 - 64.385 924 - 924

Gubitak od ugrađenih derivata 45.513 - 45.513 (46.714) - (46.714)Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 22 - 22 - - -Neto tečajne razlike (75.692) (65.463) (10.229) 48.798 8.431 40.367Ostali poslovni prihodi 83.783 83.679 104 97.534 97.582 (48)Ukupno ostali prihodi 191.122 201.226 (10.104) 18.889 (21.430) 40.319Opći administrativni troškovi i amortizacija

(523.445) (86.966) (436.479) (610.366) (109.811) (500.555)

Troškovi zaposlenika - (245.635) 245.635 - (276.772) 276.772Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

(67.219) (104.832) 37.613 (629.286) (620.988) (8.298)

Rezultat od konverzije CHF kredita - 68.962 (68.962) - (1.591.295) 1.591.295Ostali poslovni rashodi (111.742) (370.016) 258.274 (1.628.467) (273.606) (1.354.861)Ukupno ostali rashodi (702.406) (738.487) 36.081 (2.868.119) (2.872.472) 4.353Dobit prije oporezivanja 79.918 79.918 - (2.438.435) (2.438.435) -Porez na dobit (20.287) (20.287) - (96.239) (96.239) -Neto dobit godine 59.631 59.631 - (2.534.674) (2.534.674) -

Razlika na poziciji „Prihodi od kamata i slični prihodi“ od 2.657 tisuća kuna odnosi na tečajne razlike po kamatnim potraživanjima koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u poziciji „Neto tečajne razlike“.

Razlika na poziciji „Rashodi od kamata i slični rashodi“ od 28.563 tisuća kuna odnosi na premije za osiguranje štednih uloga koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u poziciji „Ostali poslovni rashodi“. Razlika od 69 tisuća kuna odnosi se na tečajne razlike po kamatnim obvezama koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u pozicijama „Neto tečajne razlike“.

Razlika na poziciji „Rashodi za naknade i provizije“ od 2 tisuće kuna odnosi se na tečajne razlike po nekamatnim obvezama koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u pozicijama „Neto tečajne razlike“.

Razlika na poziciji „Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju“ od 64.385 tisuća kuna odnosi se na dobit od trgovanja imovinom raspoloživom za prodaju koja je u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana u poziciji „Neto dobit od trgovanja“.

HRK’000





Razlika na poziciji „Gubitak od ugrađenih derivata“ od 45.513 tisuća kuna odnosi se na gubitak od ugrađenih derivata koji je u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana u poziciji „Neto dobit od trgovanja“.

Razlika na poziciji „Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja“ od 22 tisuće kuna odnosi se na primljene dividende koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u poziciji „Ostali poslovni prihodi“.

Razlika na poziciji „Neto tečajne razlike“ od 7.643 tisuće kuna odnosi se na tečajne razlike po stavkama umanjenja vrijednosti, koje su u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazani u poziciji „Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja“. Razlika od 2.586 tisuća kuna odnosi se na gore navedene tečajne razlike po kamatnim i nekamatnim potraživanjima i obvezama.

Razlika na poziciji „Ostali poslovni prihodi“ od 126 tisuća kuna odnosi se na prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koji su u izvještajima prema odluci HNB-a prikazani u poziciji „Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja“.

Razlika od 22 tisuće kuna odnosi se na primljene dividende koje su u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazane u poziciji „Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja“.

Razlika na poziciji „Opći administrativni troškovi i amortizacija“ od 26.615 tisuća kuna odnosi se na troškove umanjenja vrijednosti nekretnina, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja“. Razlika od 229.318 tisuća kuna odnosi se na troškove zaposlenika koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Troškovi zaposlenika“. Razlika od 180.546 tisuća kuna odnosi se na troškove materijala, usluga i ostale troškove, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Ostali poslovni rashodi“. Razlika na poziciji „Troškovi zaposlenika“ od 229.318 tisuća kuna odnosi se na troškove zaposlenika, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Opći administrativni troškovi i amortizacija“. Razlika od 16.317 tisuća kuna odnosi se na rezerviranja za troškove zaposlenika, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Ostali poslovni rashodi“.

Razlika na poziciji „Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja“ od 26.615 tisuća kuna odnosi se na troškove umanjenja vrijednosti nekretnina, koji su u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazani u poziciji „Opći administrativni troškovi i amortizacija“. Razlika od 7.643 tisuće kuna odnosi na tečajne razlike po stavkama umanjenja vrijednosti, koje su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u poziciji „Neto tečajne razlike“. Razlika od 126 tisuća kuna odnosi se na prihode od naplaćenih potraživanja otpisanih na teret umanjenja vrijednosti, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u poziciji „Ostali poslovni prihodi“. Razlika od 3.480 tisuća kuna odnosi se na izravno otpisana potraživanja iskazana u poziciji „Ostali poslovni rashodi“ u skladu s odlukom HNB-a.

Razlika na poziciji „Rezultat od konverzije CHF kredita“ od 68.962 tisuća kuna odnosi se na rezerviranje za potencijalne gubitke koje je u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazano u poziciji „Ostali rashodi“.

Razlika na poziciji „Ostali poslovni rashodi“ od 28.563 tisuća kuna odnosi se na premije za osiguranje štednih uloga koje su u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazani u poziciji „Rashodi od kamata i slični rashodi“.

Razlika od 16.317 tisuća kuna odnosi se na rezervacije za naknade zaposlenima, koji su u računu dobiti i gubitka prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u poziciji „Troškovi zaposlenika“. Razlika od 180.546 tisuća kuna odnosi se na troškove materijala, usluga i ostale troškove, koji su u računu dobiti i gubitka prema odluci HNB-a prikazani u poziciji „Opći administrativni troškovi i amortizacija“. Razlika od 3.480 tisuća kuna odnosi se na izravno otpisana potraživanja iskazana u poziciji „Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja“ prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.





Usporedni prikaz konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2016. godine i 31. prosinca 2015. godine:

2016.


banke

2016.

Prema zakonskim

zahtjevima

2016.

Razlika

2015.


banke

2015.

Prema zakonskim

zahtjevima

2015.

RazlikaImovinaNovac i sredstva kod Hrvatske narodne banke

3.155.967 3.764.974 (609.007) 2.587.176 3.940.179 (1.353.003)

Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a

332.252 - 332.252 671.857 - 671.857

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

31.757 32.157 (400) 8.488 8.525 (37)

Plasmani i zajmovi drugim bankama 817.481 112.544 704.937 2.170.841 678.405 1.492.436Zajmovi i potraživanja 12.438.158 12.264.104 174.054 16.860.294 17.006.213 (145.919)Financijska imovina raspoloživa za prodaju

3.646.527 4.009.587 (363.060) 2.147.656 2.824.335 (676.679)

Preuzeta imovina 10.428 10.428 - 127.443 127.443 -Ulaganja u nekretnine - 8.929 (8.929) - 126.977 (126.977)Nekretnine. postrojenja i oprema i nematerijalna imovina

345.169 277.457 67.712 624.755 508.833 115.922

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje

- 325.729 (325.729) - - -

Derivativna financijska imovina 635 614 21 35.068 35.068 -Ostala imovina 317.616 182.214 135.402 308.410 217.617 90.793Ukupno imovina 21.095.990 20.988.737 107.253 25.541.988 25.473.595 68.393ObvezeObveze prema drugim bankama i obveze prema klijentima

16.020.544 16.216.580 (196.036) 18.873.269 19.102.528 (229.259)

Obveze temeljem financijskog najma - - - - - -Rezerviranja za obveze i troškove - 233.144 (233.144) - 1.693.835 (1.693.835)Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje

1.851 1.837 14 123.396 123.396 -

Obveze uključene u grupu imovine za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju

- 20.473 (20.473) - - -

Ostale obveze 688.212 131.048 557.164 2.157.772 166.285 1.991.487Ukupno obveze 16.710.607 16.603.082 107.525 21.154.437 21.086.044 68.393KapitalDionički kapital 5.036.379 4.992.972 43.407 5.036.379 4.992.972 43.407Kapitalna dobit - 59.769 (59.769) - 59.769 (59.769)Neto dobit za godinu 59.631 59.631 - (2.534.674) (2.534.674) -Zadržana dobit/(preneseni gubitak) (2.682.480) (2.682.480) - (142.901) (142.901) -Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

10.299 - 10.299 58.853 - 58.853

Rezerve 157.930 151.867 6.063 147.832 190.323 (42.491)Ukupno kapital 2.581.759 2.581.759 - 2.565.489 2.565.489 -Ukupno obveze i kapital 21.095.990 20.988.737 107.253 25.541.988 25.473.595 68.393

HRK’000





Razlika u ukupnoj bilančnoj sumi u iznosu od 107.253 tisuća kuna prikazanoj u bilanci prema odluci HNB-a i prema računovodstvenoj regulativi primjenjivoj na banke u Republici Hrvatskoj proizlazi iz različite klasifikacije obveza po osnovi prijevremenih otplata zajmova te netiranja tekuće porezne imovine s tekućom poreznom obvezom.

U bilanci prema odluci HNB-a obveze po osnovi prijevremenih otplata zajmova u iznosu od 107.233 tisuća kuna iskazane su u poziciji „Kamate, naknade i ostale obveze“ u „Ukupnim obvezama“, dok su u bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj iskazane kao umanjenje u poziciji „Zajmovi i potraživanja“ u „Ukupnoj imovini“.

Tekuća porezna obveza u iznosu od 20 tisuća kuna iskazana je u bilanci prema odluci HNB-a u poziciji „Ostale obveze“ u „Ukupnim obvezama“, dok je u bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj iskazana prebijena s tekućom poreznom imovinom u poziciji „Tekuća porezna imovina“ u „Ukupnoj imovini“.

Razlike na ostalim pozicijama bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja odnosno obveza po osnovi kamata. U bilanci prema odluci HNB-a potraživanja i obveza po osnovi kamata prikazani su u poziciji „Ostala imovina“ odnosno „Ostale obveze“, dok su u bilanci prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazani u pozicijama imovine ili obveza na koje se odnose kao prilagodba njihovoj amortizacijskoj vrijednosti.

Gotovina i depoziti kod Hrvatske narodne banke prikazani su u zasebnoj poziciji prema odluci HNB-a dok su u financijskim izvještajima prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj uključeni u „Plasmane i zajmove drugim bankama“, te „Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke“.

Trezorski zapisi Ministarstva financija prikazani su zasebno prema odluci HNB-a, dok su u financijskim izvještajima prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj ovi vrijednosni papiri dio „Financijske imovine raspoložive za prodaju“.

Imovina i obveze uključene u grupu za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju prikazane su prema odluci HNB-a u pozicijama imovine ili obveza na koje se odnose, dok su u financijskim izvještajima prema zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazane u pozicijama „Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje“ i „Obveze uključene u grupu imovine za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju“.



Addiko Grupa Grupa banaka uključujući Holding i pet banaka u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori

Banka Addiko Bank d.d. Zagreb, HrvatskaBDP Bruto domaći proizvodCAPEX Kapitalni izdaci (Capital expenditures)CESEE Centralna, Istočna i Jugoistočna Europa (Central, Eastern and Southeastern Europe)CHF Švicarski franak (valuta)CVA Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju (Credit valuation adjustment)EBA Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (European Banking Authority)EBITDA Zarada prije kamata, poreza i amortizacije

(Earnings before Interest. Tax. Depreciation and Amortization)EBRD Europska Banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development)ECB Europska Centralna Banka (European Central Bank)EU Europska Unija (European Union)EUR Europski euro (valuta)Grupa Lokalna konsolidacijska grupa, uključujući Banku, HYPO-ALPE-ADRIA LEASING d.o.o.

u likvidaciji i Addiko Invest d.o.o.HBOR Hrvatska Banka za Obnovu i RazvojHNB Hrvatska Narodna BankaHRK Hrvatska kuna (valuta)ICAAP Proces procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala

(Internal capital adequacy assessment process)ISK Interni sustav kontroleKRI Key Risk IndicatorsLGD Loss Given DefaultMKL Minimalni koeficijent likvidnostiMRS Međunarodni Računovodstveni StandardiMSFI Međunarodni Standardi Financijskog IzvještavanjaNPL Non Performing LoansOECD Organization for Economic Co-operation and DevelopmentOMRS Odbor za Međunarodne računovodstvene standardeOPEX Operativni troškovi OTC Over-the-counterPD Probability of DefaultPMS Portfolio Management SystemSME Malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Enterprises)TOM Ciljni operativni model (Target Operating Model)VaR Vrijednost izloženosti riziku (Value at Risk)

Kratice

Kratice



Podružnice i poslovnice


Addiko Bank d.d. Zagreb

Sjedište ZagrebSlavonska avenija 6, HR - 10000 ZagrebTel.: (01) 603 0000, fax: (01) 6035 130e-mail: [email protected]

Zagreb - ČrnomerecIlica 251, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 3907 170

Zagreb - DubravaAvenija Dubrava 43, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 2921 022

Zagreb - HeinzelovaHeinzelova 9, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 2311 100

Zagreb - MaksimirMaksimirska 123, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 2444 170

Zagreb - TrakošćanskaTrakošćanska 6, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 3680 333

Zagreb - TravnoSarajevska 6, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 6606 333

Zagreb - TrgTrg bana J. Jelačića 3, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 4891 740

Zagreb - VrbaniRudeška cesta 169 a, HR - 10000 ZagrebTel.: (072) 101 102, fax: (01) 3891 362

Beli ManastirRepublike 2, HR - 31300 Beli ManastirTel.: (072) 101 102, fax: (031) 710 287

ČakovecMatice Hrvatske 6, HR - 40000 Čakovec

Tel.: (072) 101 102, fax: (040) 311 422

ČepinKralja Zvonimira 5, HR - 31431 Čepin

Tel.: (072) 101 102, fax: (031) 382 622

Donji MiholjacTrg A. Starčevića 8, HR - 31540 Donji Miholjac

Tel.: (072) 101 102, fax: (031) 632 225

DubrovnikVukovarska 15, HR - 20000 Dubrovnik

Tel.: (072) 101 102, fax: (020) 356 788

ĐakovoAnte Starčevića 5, HR - 31400 Đakovo

Tel.: (072) 101 102, fax: (031) 814 967

KarlovacVladka Mačeka 12, HR - 47000 Karlovac

Tel.: (072) 101 102, fax: (047) 614 911

KoprivnicaZrinski trg 7, HR - 48000 Koprivnica

Tel.: (072) 101 102, fax: (048) 621 333

Krk Vela placa 1, HR - 51500 Krk

Tel.: (072) 101 102, fax: (051) 667 120

MakarskaMarineta 2, HR - 21300 Makarska

Tel.: (072) 101 102, fax: (021) 616 088



MetkovićIvana Gundulića 20/2, HR - 20350 MetkovićTel.: (072) 101 102, fax: (020) 683 822

NašiceTrg dr. Franje Tuđmana 12, HR - 31500 NašiceTel.: (072) 101 102, fax: (031) 617 911

Nova GradiškaTrg kralja Tomislava 3, HR - 35400 Nova GradiškaTel.: (072) 101 102, fax: (035) 364 955

NovaljaTrg Brišćića 1, HR - 53291 NovaljaTel.: (072) 101 102, fax: (053) 663 822

OpatijaMaršala Tita 108, HR - 51410 OpatijaTel.: (072) 101 102, fax: (051) 718 455

OrahovicaKralja Zvonimira 5, HR - 33515 OrahovicaTel.: (072) 101 102, fax: (033) 673 738

Osijek - Regionalni centar za Slavoniju i BaranjuPodružnica OsijekKapucinska 29, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 231 226

Osijek - Donji gradTrg bana Jelačića 25, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 504 200

Osijek - Jug 2Opatijska 26F, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 565 130

Osijek - RetfalaJ. J. Strossmayera 203, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 305 122

Osijek - SjenjakSjenjak 133, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 574 100

Osijek - Trg slobodeTrg slobode 5, HR - 31000 OsijekTel.: (072) 101 102, fax: (031) 231 303

PorečVukovarska 19, HR - 52440 PorečTel.: (072) 101 102, fax: (052) 428 511

PožegaSv. Florijana 10, HR - 34000 PožegaTel.: (072) 101 102, fax: (034) 313 233

Pula Flanatička 25, HR - 52100 PulaTel.: (072) 101 102, fax: (052) 384 500

Rijeka - Regionalni centar za Istru i KvarnerKorzo 11, 3 kat, HR - 51000 RijekaTel.: (072) 101 102, fax: (051) 501 207

Rijeka - Jadranski trgJadranski trg 3, HR - 51000 RijekaTel.: (072) 101 102, fax: (051) 211 612

Rijeka - KorzoAnte Starčevića 2, HR - 51000 RijekaTel.: (072) 101 102, fax: (051) 317 497

RovinjNello Quarantotto bb, HR - 52210 RovinjTel.: (072) 101 102, fax: (052) 841 100

SamoborLivadićeva 20, HR - 10430 SamoborTel.: (072) 101 102, fax: (01) 3360 600

SesveteZagrebačka 16, HR - 10360 SesveteTel.: (072) 101 102, fax: (01) 2016 844

Sisak S.S.Kranjčevića 11, HR - 44000 Sisak Tel.: (072) 101 102, fax: (044) 540 411




SlatinaTrg sv. Josipa 2, HR - 33520 SlatinaTel.: (072) 101 102, fax: (033) 550 988

Slavonski BrodKralja P. Krešimira IV. 3, HR - 35000 Slavonski BrodTel.: (072) 101 102, fax: (035) 409 822

SolinKralja Zvonimira 87b, HR - 21210 SolinTel.: (072) 101 102, fax: (021) 211 200

Split - BrodaricaRegionalni centar DalmacijaPodružnica SplitDomovinskog rata 49, HR - 21000 SplitTel.: (072) 101 102, fax: (021) 308 666

Split - FiruleSpinčićeva 2b, HR - 21000 SplitTel.: (072) 101 102, fax: (021) 388 775

Split - PoljičkaPoljička cesta 39, HR - 21000 SplitTel.: (072) 101 102, fax: (021) 466 111

ŠibenikStjepana Radića 77a, HR - 22000 ŠibenikTel.: (072) 101 102, fax: (022) 312 700

UmagTrgovačka 4c, HR - 52470 UmagTel.: (072) 101 102, Fax: (052) 722 344

ValpovoTrg kralja Tomislava 11a, HR - 31550 ValpovoTel.: (072) 101 102, Fax: (031) 654 145

VaraždinZagrebačka 61, HR - 42000 VaraždinTel.: (072) 101 102, fax: (042) 321 044

Velika GoricaTrg kralja Petra Krešimira IV br. 3, HR - 10410 Velika GoricaTel.: (072) 101 102, fax:. (01) 6379 616

VinkovciDuga 40, HR - 32100 VinkovciTel.: (072) 101 102, fax: (032) 331 411

ViroviticaFerde Rusana 1, HR - 33000 ViroviticaTel.: (072) 101 102, fax: (033) 726 111

ViškovoVozišće 5, HR - 51216 Viškovo Tel.: (072) 101 102, fax: (051) 227 700

VukovarFranje Tuđmana 4, HR - 32000 VukovarTel.: (072) 101 102, fax: (032) 450 127

Zadar I Jurja Barakovića 4, HR - 23000 ZadarTel.: (072) 101 102, fax: (023) 316 544

Zadar IIZrinsko Frankopanska 40, HR - 23000 ZadarTel.: (072) 101 102, fax: (023) 316 944

ZaprešićMihovila Krušlina 22, HR - 10290 ZaprešićTel.: (072) 101 102, fax: (01) 3398 629

ŽupanjaVeliki kraj 64, HR - 32270 ŽupanjaTel.: (072) 101 102, fax: (032) 830 355

Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. u likvidacijiSlavonska avenija 6a, HR - 10000 ZagrebTel.: (01) 6036 000, fax: (01) 6036 001, 002e-mail: [email protected]

Addiko Invest d.d.Slavonska avenija 6, HR - 10000 ZagrebTel.: 00385/1/6032 160, fax: 00385/1/6036 850e-mail: [email protected]




Odgovorni za sadržaj:

Addiko Bank d.d.Slavonska avenija 6, HR-10000 Zagrebtel. +385/1/603 0000fax +385/1/600 7000Služba za korisnike: 0800 14 14e-mail: [email protected]

Važna napomena:Ovo godišnje izvješće pripremano je s velikom pažnjom, a podaci koje sadrži provjereni su. Međutim, moguće su greške u zaokruživanju, pravopisu ili tisku. Hrvatska verzija godišnjeg izvješća je autentična, dok je verzija na engleskom prijevod.

Prijelom:

Kreda d.o.o.Zagrebačka 30, HR-42000 Varaždine-mail: [email protected]

godišnje izvješće 2016. - addiko.hr · i usmjerena je na matično bankarsko poslovanje....

Documents