godina xxiii – broj 16 ^etvrtak, 19. aprila 2018. godine...

$: Godina XXIII – Broj 16 êtvrtak, 19. aprila 2018. godine ...starigrad.ba/userfiles/file/2019/4/Odluka.pdf · privatnom vlasni{tvu Osniva~a - BH MAARIF d.o.o.,$
KANTON SARAJEVO

Skup{tina Kantona Sarajevo

Na osnovu ~lana 12. ta~ka b. i ~lana 18. ta~ka b. UstavaKantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj1/96, 2/96, 3/96, 16/97 (Amandmani I-XIII), 14/00 (AmandmaniXIV-XV) i 4/01, 28/04 (Amandmani XIX-XLII) i 6/13(Amandmani XLIII- XLIX)), ~lana 3. Zakona o ustanovama("Slu`beni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 15. Zakonao osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 23/17 i 33/17), Skup{tina Kantona Sarajevo, nasjednici odrànoj dana 10.04.2018. godine, donijela je

ODLUKU

O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA OSNIVANJE

OSNOVNE [KOLE "MAARIF PRIMARY SCHOOL"

(OSNOVNA [KOLA "MAARIF")

IDaje se saglasnost za osnivanje privatne osnovne {kole

naziva: Maarif Primary School (Osnovna {kola "Maarif") sasjedi{tem u Sarajevu, ulica Hasiba Brankovi}a br. 2A, Op}inaNovi Grad, Sarajevo.

IIOsnovna {kola "Maarif Primary School" je ustanova u

privatnom vlasni{tvu Osniva~a - BH MAARIF d.o.o., te se istaosniva kao redovna osnovna {kola.

III(1) Osnovna {kola }e raditi po nastavnom planu i programu

Kantona Sarajevo.(2) Nakon upisa u Registar osnovnih {kola koji se vodi u

Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade, {kola iz ta~ke Iove odluke }e realizirati programe obrazovanja u~enika ponastavnom planu i programu odobrenom od straneMinistarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

IVOsniva~ }e iz vlastitih sredstava finansirati rad osnovne

{kole.V

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, primjenjivat }ese od 2018./2019. {kolske godine, a objavit }e se u "Slu`benimnovinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-17921/1810. aprila 2018. godine

Sarajevo

PredsjedateljicaSkup{tine Kantona Sarajevo

Prof. Ana Babi}, s. r.

Na osnovu ~lana 5. Odluke o obiljeàvanju ulica, trgova,parkova, mostova, institucija i ustanova imenima i zgradabrojevima na podru~ju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novinegrada Sarajeva", broj 7/94) i ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 12/06), na prijedlog Komisije za obiljeàvanje,~uvanje i njegovanje historijskih doga|aja i li~nosti, Skup{tinaKantona Sarajevo, na sjednici odrànoj dana 10.04.2018. godine,donijela je

ODLUKU

O IZMJENI NAZIVA ULICE, ODNOSNO

PREIMENOVANJU ULICE NA PODRU^JU

OP]INE STARI GRAD

I

Ovom odlukom vr{i se izmjena naziva ulice, odnosnopreimenovanje ulice na podru~ju Op}ine Stari Grad - MZ"[iroka~a" kako slijedi:

1. Ulica Abadìn put, mijenja se i glasi: Ulica "Hadì MustafeBostari}a".

II

Nadle`ni organ uprave Op}ine Stari Grad duàn je da u {tokra}em roku izvr{i izmjenu naziva ulice u MZ "[iroka~a", aZavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo duàn je u roku od8 dana uvrstiti u Registar ulica, trgova i mostova, naziv iz ta~ke Iove odluke.

III

Ova odluka objavit }e se u "Slu`benim novinama KantonaSarajevo".


Sarajevo

PredsjedateljicaSkup{tine Kantona Sarajevo

Prof. Ana Babi}, s. r.

Vlada Kantona Sarajevo

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (1) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 -Novi pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), a u vezi sa ~lanom 13.stav (2) Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata iza{titi porodice sa djecom ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo",broj 38/14 - Pre~i{}eni tekst, 38/16 i 44/17), Vlada KantonaSarajevo je, na 120. sjednici odrànoj 12.04.2018. godine,donijela sljede}u

Godina XXIII – Broj 16êtvrtak, 19. aprila 2018. godine

S A R A J E V O ISSN 1512-7052

UREDBU

O VISINI KOEFICIJENTA ZA OBRAÛN PROSJE^NE

NETO PLA]E OSTVARENE U KANTONU SARAJEVO

U 2017. GODINI

^lan 1.(Predmet Uredbe)

Ovom uredbom se utvr|uje visina koeficijenta za obra~unprosje~ne neto pla}e ostvarene u Kantonu Sarajevo u 2017.godini, koja sluì kao osnov za utvr|ivanje nov~anih i drugihmaterijalnih davanja po Zakonu o socijalnoj za{titi, za{titicivilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom ("Slu`bene novineKantona Sarajevo", broj 38/14 - Pre~i{}eni tekst, 38/16 i 44/17),(u daljem tekstu: Zakon).

^lan 2.(Visina prosje~ne neto pla}e)

Prosje~na neto pla}a ostvarena u Kantonu Sarajevo u 2017.godini objavljena u Saop}enju o prosje~noj ispla}enoj mjese~nojneto pla}i zaposlenih u Kantonu Sarajevo za 2017. godinu("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 8/18) iznosi 1.053,00KM (u daljem tekstu: prosje~na neto pla}a).

^lan 3.(Visina koeficijenta)

Visina koeficijenta iz ~lana 1. ove uredbe iznosi 0,5698, a {toje 56,98% od prosje~ne neto pla}e.

^lan 4.(Osnov za obra~un)

Osnov za obra~un nov~anih i drugih materijalnih davanja po~lanu 13. Zakona je prosje~na neto pla}a pomnoèna sakoeficijentom iz ~lana 3. ove uredbe i iznosi 600,00 KM.

^lan 5.(Stupanje na snagu)

Stupanjem na snagu ove uredbe stavlja se van snage Uredba ovisini koeficijenta za obra~un prosje~ne neto pla}e ostvarene uKantonu Sarajevo u 2016. godini ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 14/17).

^lan 6.(Zavr{na odredba)

Ova Uredba stupa na snagu prvog narednog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-17968-1/1812. aprila 2018. godine

SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka) i ~lana 6. stav (1) Zakona onov~anim podsticajima u poljoprivredi na podru~ju KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/12 i15/13), Vlada Kantona Sarajevo je, na 120. sjednici odrànoj12.04.2018. godine, donijela

ODLUKU

O IZNOSIMA NOVÂNIH PODSTICAJA,

MINIMALNIM USLOVIMA ZA POÊTAK

PROIZVODNJE, MINIMALNIM USLOVIMA ZA

INVESTIRANJE I ROKOVIMA PODNO[ENJA

ZAHTJEVA ZA 2018. GODINU

I. OP]E ODREDBE

I(Predmet)

Ovom Odlukom utvr|uje se iznos nov~anih podsticaja,minimalni uslovi za po~etak proizvodnje, minimalni uslovi zainvestiranje i rokovi podno{enja zahtjeva za kalendarsku 2018.godinu.

S L U @ B E N E N O V I N EBroj 16 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO êtvrtak, 19. aprila 2018.

II. NOVÂNI IZNOSI, USLOVI I ROKOVI

II(Nov~ani iznosi, uslovi i rokovi)

R. b.

I Modeli podsticaja

Obra~unska jedi-nica (mlije~nakrava, priplodnogrlo, tovno june,ha...)

Minimalni uslovi za po~e-tak proizvodnje/investira-nja za sve kandidate i maxi-malni uslovi za neregistro-vane kandidate

Nov~ani iznos podsti-caja po jediniciproizvodnje zaneregistrovanekandidate KM

Nov~ani iznos pod-sticaja po jediniciproizvodnje zaregistrovane kandi-date (dopunskadjelatnos) KM

Nov~ani iznospodsticaja pojediniciproizvodnje zaregistrovanekandidate KM

Rok zapodno{enjezahtjeva

1 Animalna proizvodnja

a) Farma mlije~nih krava koja jeu sistemu otkupa mlijeka(minimalno 400 1 po grlu)

Mlije~no grlo Minimalno 3Maximalno 10

105,00 120,00 150,00 15 dana popo~etkugodi{njegkvartala

b) Farma mlije~nih krava kojanije u sistemu otkupa mlijeka

Mlije~no grlo Minimalno 3Maximalno 10

210,00 240,00 300,00 01.08. do31.09.2018.

c) Vlastiti uzgoj teladi namije-njenih daljem tovu

Tele u tovu do 4mjeseca

Minimalno 3Maximalno 10

126,00 144,00 180,00 Do 2 mjesecapo ro|enjuteleta

d) Vlastiti uzgoj priplodnihjunica za remont osnovnogstada mlije~nih krava ili zapro{irenje osnovnog stadamlije~nih krava

Priplodna junica Minimalno 2Maximalno 5

315,00 360,00 450,00 20.12., a zah-tjev se pod-nosi po utvr-|enoj gravid-nosti junice, anajvi{e sa 8mjesecigravidnosti

e) Farma za tov junadi Tovno june Minimalno 3Maximalno 15

231,00 264,00 330,00 10 dana poubacivanju utovni turnus

S L U @ B E N E N O V I N Eêtvrtak, 19. aprila 2018. KANTONA SARAJEVO Broj 16 – Strana 3

f) Farma ovaca Ovce (svekatego-

rije starije od 6mjeseca)


28,00 32,00 40,00 Od 01. 07. do01.10.2018

g) Farma koza samo u stajskomuzgoju ili pod nadzorom uogra|enim prostorima

Koze (koze, jarcii jari}i stariji od 6

mjeseci).


28,00 32,00 40,00 Od 01.07 do01.10.2018.

h) Farma za tov svinja Tovno grlo Minimalno 20Maximalno 100

12,60 14,40 18,00 10 dana poubacivanju utovni turnus

i) Farma za tov piladi Tovno pile Minimalno 3000 komadapo turnusu

0,00 0,15 0,19 10 dana poubacivanju u tov

j) Inkubacijska proizvodnjajednodnevnih pili}a

Jednodnevno pile Minimalno 10.000 komadapo kvartalu


k) Farma koka nosilja Koka nosilja(osamnaesto-

nedeljnih pilenki)

Minimalno 1000 komada utoku godine

0,7 0,8 1,0 20 dana ponabavci pilenkiodnosno jedno-dnevnih pili}a

1) P~elinjak P~elinje dru{tvo Minimalno 30Maximalno 100

15,40 17,50 22,00 Od 01.07. do30.09.

m) Organizovani otkup svjeègmlijeka

Litarmlijeka

Minimalno 25 000 litara pokvartalu i da direktno

okupljuje mlijeko na farmi

0,00 0,00 0,06 15 dana pozavr{etkugodi{njegkvartala

n) Organizovani otkup svjeègmlijeka za farme od 20 do100 krava

Litarmlijeka

Da direkno otkupljujemlijeko na farmi.

0,00 0,00 0,025 15 dana odzavr{etkakvartala

o) Proizvodnja sirove vune kg vune 100 0,7 0,80 1 Od 01.07.do 31.07.

2 Biljna proizvodnja

a) Ratarska proizvodnja

1) Zasijane povr{ine merkantil-nim ìtaricama

ha Minimalno 0,6 ha, a ako jena vi{e parcela svaka

parcela treba biti najmanje0,2 ha

490,00 560,00 700,00 Od 15.05.do 30.06.proljetni rokod 01.10.do 15.11.jesenji rok

2) Zasijane povr{ine heljdom ha Minimalno 1,0 ha, a ako jena vi{e parcela svaka

parcela treba biti najmanje0,2 ha

280,00 320,00 400,00 Od 15.05.do 30.06.

3) Zasijane povr{ineljekovitim biljem


parcela treba biti najmanje0,2 ha, a maksimalno 10 ha

490,00 560,00 700,00 Od 15.05.do 30.06.

b) Povrtlarska proizvodnja

1) Zasijane povr{ine merkantil-nim krompirom


parcela treba biti najmanje0,15 ha, a maksimalno 1,5ha za neregistrovane i 3 haza registrovane kandidate

1.260,00 1.440,00 1.800,00 Od 01.05.do 30.06.

2) Zasijane povr{ine ostalimpovrtnim kulturama

ha Minimalno 0,2 ha jednevrste povr}a, a ako je na

vi{e parcela svaka parcelatreba biti najmanje 0,1 ha,a maksimalno 1 ha za sve

kandidate

1.400,00 1.600,00 2.000,00 Od 01.05.do 30.06.

c) Plasteni~ka proizvodnja m2 Minimalno 200 m jednevrste kulture, a koja moè

biti zastupljena u vi{eplastenika, a maximalno

1000 m2

1 1,2 1,50 Od 01.03. do30.06

Od 01.06.do 30.06.

d) Vo}arska proizvodnja

1) Zasnivanje novih zasadakro{njastog vo}a

ha Minimalno 0,3 ha jednevrste vo}a, a ako je na vi{e

parcela jedna parcela nemoè biti manja od 0,1 ha

Poluintenzivni3.010,00intenzivni3.360,00



Do 30.06.proljetni rokod 01.10. do15.11.jesenji rok

2) Odràvanje zasada kro{njas-tog vo}a

ha 0,3 ha jedne kulture 770,00 880,00 1.100,00 Do 30.06.

3) Zasnivanje novih zasadajagodi~astog vo}a

ha Minimalno 0,1 hajedne vrste vo}a

3.150,00 3.600,00 4.500,00 Do 30.06.proljetni rokod 01.10. do15.11.jesenji rok


4) Realizacija proizvodnjekro{njastog vo}a

kg Minimalno 5000 kg u tokugodine, a maximalno

50 000 kg

0,07 0,08 0,10 Od 01.10.do 30.11.

5) Realizacija proizvodnjejagodi~astog vo}a

kg Minimalno 500 kg u tokugodine, a maximalno

6.000 kg

0,35 0,40Maksimalno

60 tona

0,50Maksimalno 60

tona

Od 01.08.do 30.09.

3. Gljivarska proizvodnja

a) Proizvodnja gljiva uzatvorenom prostoru

Tonakomposta

Minimalno 15tona komposta

po kvartalu


4. Organska proizvodnja

a) Certificiranje organskeproizvodnje u teku}oj godini

certificiranje Po ra~unu 56% od ra~una zacertificiranje

64% od ra~una zacertificiranje

80% od ra~unaza certificiranje

30.12.

II Model kapitalnih ulaganja

1. U okviru modela kapitalnihulaganja zapo~etih u teku}ojgodini podsti~e:

a) Izgradnja objekata zapo~etau teku}oj godini sa zavr{e-nim grubim gra|evinskimradovima preko 50% i to za:

1) [talski objekti za uzgojgoveda, ovaca, koza i svinjau okviru poljoprivrednoggazdinstva u osnoviciobjekta

m2 Minimalno 100 m2 amaximalno 1000 m2 za sve

kandidate

42,00 48,00 60,00 30.11

2) [talskih kapaciteta za uzgojperadi za upotrebnupovr{inu objekta

m2 Minimalno 100 m2, amaximalno 2000 m2 za sve

kandidate

42,00 za osnovicuobjekta, a 21,00 zaupotrebnu povr{inu

na spratu

48,00 za osnovicuobjekta, a za

upotrebnu povr{inuna spratu

60,00 zaosnovicu

objekta, a 30,00sprat upotrebna

povr{inaupotrebnu

povr{inu naspratu

30.11.

2) [talskih kapaciteta za uzgojperadi za upotrebnupovr{inu objekta


kandidate


na spratu


na spratu

60,00 zaosnovicu

objekta, a 30,00sprat upotrebna

povr{inaupotrebnu

povr{inu naspratu

30.11.

3) Objekti za skladi{tenje, hla-|enje i su{enje poljoprivred-nih proizvoda u okvirupoljoprivrednog gazdinstva


kandidate


na spratu


na spratu

50,00 zaosnovicu

objekta, a 25,00za upotrebnupovr{inu na

spratu

30.11.

4) Izgradnju ribnjakaUpotrebna povr{ina


kandidate

35,00 40,00 50,00 30.11.

b) Rekonstrukcija {talskihobjekata za uzgoj goveda,koza, ovaca i peradi


kandidate

35,00 40,00 50,00 30.11.

2 U okviru modela kapitalnihulaganja podsti~e se kupovi-na u teku}oj godini:

a) Kupovina poljoprivrednogzemlji{ta isklju~ivo za poljo-privrednu proizvodnju, a ucilju pove}anja poljopriv-redne proizvodnje

ha 0,0 Njiva0,00

Livada0,00

Pa{njak0,00

Njiva0,00

Livada0,00

Pa{njak0,00

Njiva0,00

Livada0,00

Pa{njak0,00

b) Novog staklenika iliplastenika

Po ra~unu Minimalno 200 m2 21% 24% 30% 30.12.

c) Nove poljoprivredne meha-nizacije i priklju~nih sred-stava

Po ra~unu Maximalno 50.000,00 KMnov~anog podsticaja u toku

godine za sve kandidate

21% 24% 30% do 30.12.2018.

d) Nove opreme u biljnoj ianimalnoj proizvodnji

Po ra~unu Maximalno 50.000,00 KMnov~anog podsticaja u toku

godine za sve kandidate

21% 24% 30% Do 30.12.2018.

e) Priplodnih junica za formi-ranje ili pro{irenje osnovnogstada mlije~nih krava

Priplodnajunica

Minimalno 5, amaximalno 10

297,50 340,00 425,00 30.11.

III Model ostalih vrstanov~anih podsticaja

III(Rokovi)

Rokovi za podno{enje zahtjeva propisani ovom Odlukomprimjenjivati }e se do dono{enja Odluke za 2019. godinu.

IV(Prenesene proizvodnje)

(1) Za kvartalne proizvodnje koje se zavr{avaju u 2017. godini, arok podno{enja zahtjeva prelazi u 2018. godinu, zahtjevi }e serje{avati u skladu sa Odlukom o iznosima nov~anih podsticaja,minimalnim uslovima za po~etak proizvodnje, minimalnimuslovima za investiranje i rokovima podno{enja zahtjeva za2018. godinu.

(2) Za proizvodnje za koje je zahtjev podnesen u 2017. godini akoje se zbog ciklusa proizvodnje zavr{avaju u 2018. godinipodneseni zahtjevi }e se rje{avati u skladu sa Odlukom iz 2018.godine.

(3) Realizovane proizvodnje u 2017. godini, a rije{ene u januaru2018. godine u skladu sa Odlukom o iznosima nov~anihpodsticaja, minimalnim uslovima za po~etak proizvodnje,minimalnim uslovima za investiranje i rokovima podno{enjazahtjeva za 2017. godinu isplatit }e se na teret planiranihsredstava za ove namjene u 2018. godini.

III. FINANSIJSKA SREDSTVA

V(Zakonom utvr|ena visina nov~anih sredstva)

(1) ^lanom 4. Zakona utvr|eno je da se za realizaciju nov~anihpodsticaja nov~ana sredstva obezbje|uju u Budètu KantonaSarajevo i iz drugih izvora.

(2) ^lanom 5. Zakona utvr|eno je da visina nov~anih sredstavakoja se obezbje|uju iz Budèta iznosi od 0,5 do 2% odporeznih i neporeznih prihoda u Budètu za teku}u godinu.

VI(Nov~ana sredstva)

Finansijska sredstva za realizaciju ove Odluke planirana suBudètom Kantona Sarajevo za 2018. godinu u okviru pozicijeRazvoj poljoprivrede - nov~ani podsticaji u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji.

IV. ZAVR[NE ODREDBE

VII(Realizacija)

Za realizaciju ove Odluke zaduùje se Ministarstvo privredeKantona Sarajevo i Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo.

VIII(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na120. sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela

ODLUKU

O DOPUNI ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA

VISINU PARTICIPACIJE CIJENA USLUGA, UPISNINA

I DRUGIH TRO[KOVA STUDIJA UNIVERZITETA U

SARAJEVU, TE FAKULTETA I AKADEMIJA U

NJEGOVOM SASTAVU

I

U Odluci o davanju saglasnosti na visinu participacije cijenausluga, upisnina i drugih tro{kova studija Univerziteta uSarajevu, te fakulteta i akademija u njegovom sastavu ("Slu`benenovine Kantona Sarajevo", broj 19/09, 31/12, 36/12, 4/15 i15/15), u ta~ki III Grupacija tehni~kih nauka nakon ta~ke 22.dodaje se nova ta~ka 22a. koja glasi:

22a Drugi ciklus - studij "Softver inìnjering" ~ije tro{kovestudija snosi student-Elektrotehni~ki fakultet

6.000,00

II

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e seu "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 29. Zakona oustanovama ("Slu`beni list R BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lana15. Pravilnika o proceduri izbora i imenovanja direktora javnihustanova iz oblasti socijalne za{tite ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 22/13), Vlada Kantona Sarajevo je, na 120.sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela


U okviru ostalih vrstanov~anih podsticaja, a uzavisnosti od raspoloìvihsredstava Vlada moèpodsticati

a) Realizacija pojedina~nihprojekata iz oblastipoljoprivrede, a koje ocjenizna~ajnim za razvojpoljoprivredne proizvodnjena podru~ju Kantona

50.000,00

b) Aktivnosti razli~itih organi-zacija, udruènja ili asocija-cija, a koje su u funkcijirazvoja poljoprivrede napodru~ju Kantona

0,00

c) Sufinansiranje u~e{}a poljo-privrednika na sajmovima idrugim manifestacijama izoblasti poljoprivrede koji seorganizuju na podru~juKantona ili podru~ju Bosne iHercegovine

50.000,00

ODLUKU

I

Daje se saglasnost na Odluku Upravnog odbora Kantonalnejavne ustanove "Porodi~no savjetovali{te" broj 01-05-5-183/18od 14.03.2018. godine da se SENAD ALI], profesor odbrane ibezbjednosti, imenuje za direktora Kantonalne javne ustanove"Porodi~no savjetovali{te".

II

Direktor se imenuje na period od ~etiri (4) godine.

III

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u"Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 36/14 - NoviPre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 116. Zakona o socijalnojza{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 38/14 - Pre~i{}eni teksti 38/16), a u vezi sa ~lanom 26. Zakona o ustanovama ("Slu`benilist R BiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), Vlada Kantona Sarajevo je, na120. sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela

RJE[ENJE

O RAZRJE[ENJU ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA

JAVNE USTANOVE TERAPIJSKA ZAJEDNICA -

KAMPUS KANTONA SARAJEVO

I

Razrje{avaju se du`nosti ~lanovi Upravnog odbora Javneustanove Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo, i to:

1. Dàbija Adis, ~lan

2. Kaliman Sanjin, ~lan (Iz reda stru~nih radnika zaposlenih uUstanovi)

3. Letuka Sinan, ~lan (Iz reda stru~nih radnika zaposlenih uUstanovi).

II

Lica iz stava I ovog Rje{enja razrje{avaju se prije istekavremena na koje su imenovani zbog neusvajanja Izvje{taja oposlovanju Javne ustanove Terapijska zajednica - KampusKantona Sarajevo za 2016. godinu (Izvje{taj o radu saIzvje{tajem o finansijskom poslovanju za 2016. godinu), saprilozima, od strane Skup{tine Kantona Sarajevo.

III

Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e seu "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-17968-12.1/1812. aprila 2018. godine

SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - NoviPre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 25. Zakona oustanovama ("Slu`beni list R BiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lana4. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjimaFederacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FederacijeBiH", broj 12/03, 34/03 i 65/13), Vlada Kantona Sarajevo je, na120. sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela

RJE[ENJE

O IMENOVANJU VR[IOCA DU@NOSTI ^LANOVA

UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE

TERAPIJSKA ZAJEDNICA - KAMPUS KANTONA

SARAJEVO

I

Za vr{ioce du`nosti ~lanova Upravnog odbora Javneustanove Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo, na pe-riod na najvi{e tri (3) mjeseca imenuju se:

1. Mersida Karamuji}, v. d. ~lan

2. Kari} Emin, v. d. ~lan (Iz reda stru~nih radnika zaposlenihu Ustanovi)

3. Baruk~ija Eldar, v. d. ~lan (Iz reda stru~nih radnikazaposlenih u Ustanovi)

II

Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e seu "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-05-17968-12.2/1812. aprila 2018. godine

SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14-lspravka), ~lana 25. Zakona o ustanovama("Slu`beni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lana 11. stav (1) i(2) Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove za za{ti}enaprirodna podru~ja ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj31/17), Vlada Kantona Sarajevo je, na 120. sjednici odrànoj12.04.2018. godine, donijela

RJE[ENJE

O RAZRJE[ENJU PREDSJEDNIKA UPRAVNOG

ODBORA KANTONALNE JAVNE USTANOVE ZA

ZA[TI]ENA PRIRODNA PODRU^JA

I

Isanovi} Sanja, imenovana Rje{enjem Vlade KantonaSarajevo broj: 02-05-3734-13.1/17 od 09.02.2017. godine namjesto predsjednika Upravnog odbora Kantonalne javneustanove za za{ti}ena prirodna podru~ja, razrje{ava se du`nostizbog podno{enja ostavke.

II

Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e seobjaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka) i ~lana 4. Zakona oministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosnei Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 12/03,34/03 i 65/13), a u vezi sa ~lanom 25. Zakona o ustanovama("Slu`beni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94) i ~lanom 10. stav(2) Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove za za{ti}enaprirodna podru~ja ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj31/17), Vlada Kantona Sarajevo je, na 120. sjednici odrànoj12.04.2018. godine, donijela


RJE[ENJE

O IMENOVANJU VR[IOCA DU@NOSTI

PREDSJEDNIKA UPRAVNOG ODBORA

KANTONALNE JAVNE USTANOVE ZA ZA[TI]ENA

PRIRODNA PODRU^JA

IZa vr{ioca du`nosti predsjednika Upravnog odbora

Kantonalne javne ustanove za za{ti}ena prirodna podru~jaimenuje se Zijada Karamovi}.

IIImenovanje iz ta~ke I ovog Rje{enja vr{i se na period do

okon~anja procedure Javnog oglasa i kona~nog imenovanja namjesto predsjednika Upravnog odbora Kantonalne javneustanove za za{ti}ena prirodna podru~ja, odnosno najduè na pe-riod do tri mjeseca od dana imenovanja.

IIIOvo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja i isto }e se

objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka) i ~lana 7. stav (2) ta~ka 2)Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu {teta od prirodnihi drugih nesre}a ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 75/04,38/06, 52/09, 56/09 i 36/14), Vlada Kantona Sarajevo je, na 120.sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela

RJE[ENJE

O IZMJENI RJE[ENJA O IMENOVANJU

KANTONALNE KOMISIJE ZA PROCJENU [TETA OD

PRIRODNIH I DRUGIH NESRE]A

IU Rje{enju o imenovanju Kantonalne komisije za procjenu

{teta od prirodnih i drugih nesre}a, broj 02-05-10148-8/16 od31.03.2016. godine ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj14/16), u ta~ci I, stav 1. pod rednim brojem 1. rije~i: "KenanSofti}, dip. ing. grad. - predsjednik", zamjenjuju se rije~ima:"Tevhida Dèbo, dipl. ing. arh.- predsjednik", a pod rednimbrojem 3. rije~i: "Emina Haljkovi}, dipl. ecc. - ~lan" zamjenjujuse rije~ima: "Dèvad êljo, dipl. ing. ma{. - ~lan".

IIMandat novoizbranog predsjednika i ~lana iz ta~ke I ovog

Rje{enja traje do isteka mandata ostalih ~lanova Kantonalnekomisije za procjenu {teta od prirodnih i drugih nesre}a,imenovanih Rje{enjem, broj: 02-05-10148-8/16 od 31.03.2016.godine.

IIIOvo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja a isto }e se

objaviti u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 -Pre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), ~lana 34. Zakona oustanovama ("Slu`beni list RBiH", broj 6/92, 8/93, 13/94) i ~lana4. stav (2) Odluke o kriterijima za izbor i imenovanje predsjednikai ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora Javne ustanoveStudentski centar Sarajevo, ~ija imenovanja vr{i Vlada KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 44/14),Vlada Kantona Sarajevo je, na 120. sjednici odrànoj 12.04.2018.godine, donijela

RJE[ENJE

O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA NADZORNOG

ODBORA JAVNE USTANOVE

"STUDENTSKI CENTAR" SARAJEVO

I

Za predsjednika Nadzornog odbora Javne ustanove"Studentski centar" Sarajevo imenuje se Rizo Tabakovi} -predstavnik Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KantonaSarajevo.

II

Mandat predsjednika Nadzornog odbora iz ta~ke I ovogRje{enja traje do isteka mandata Nadzornog odbora.

III

Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }ese u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benimnovinama Kantona Sarajevo".


SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Na osnovu ~lana 26. i 28. stav (3) Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novipre~i{}eni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na120. sjednici odrànoj 12.04.2018. godine, donijela

RJE[ENJE

O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ^LANOVA

KOMISIJE ZA IZBOR I IMENOVANJE

PREDSJEDNIKA I ^LANOVA [KOLSKIH ODBORA

OSNOVNIH [KOLA KAO JAVNIH USTANOVA NA

PODRU^JU KANTONA SARAJEVO, ÎJA KONA^NA

IMENOVANJA VR[I VLADA KANTONA SARAJEVO

I

U Komisiju za izbor i imenovanje predsjednika i ~lanova{kolskih odbora osnovnih {kola, kao javnih ustanova na podru~juKantona Sarajevo, ~ija kona~na imenovanja vr{i Vlada Kantona(u daljem tekstu: Komisija), imenuju se:

1. Nihada ôli} - predsjednik,2. Fahira Kalajdìsalihovi} - ~lan,3. Aida Basari} - ~lan,4. Alma Muratovi} - ~lan,5. Avdulah Kova~evi} - ~lan.

II

Zadatak Komisije je da, u skladu sa odredbama Zakona oosnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 23/17) pregleda sve prijave koje su pristigle upropisanom roku navedenom u Javnom konkursu za izbor iimenovanje na upra`njene pozicije predsjednika i ~lanova u{kolskim odborima osnovnih {kola kao javnih ustanova napodru~ju Kantona Sarajevo, a koji }e biti objavljeni u dnevnomlistu "Oslobo|enje" i u "Slu`benim novinama Federacije BiH" iprovede postupak predvi|en za imenovanja u skladu saodredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugimimenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 12/03, 34/03 i 65/13).

III

Komisija }e zadatak iz prethodne ta~ke ovog rje{enja, obavitiu roku od 60 dana od dana prispije}a posljednjeg materijala,relevantnog za okon~anje procedure.

IV

Za tehni~kog sekretara za opsluìvanje rada Komisije,imenuje se Amila Sara~evi}.


VOvo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e

se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".Broj 02-05-17968-16/1812. aprila 2018. godine

SarajevoPremijer

Adem Zolj, s. r.

Ministarstvo finansija

Na osnovu ~lana 17. stav (1) Zakona o izvr{avanju BudètaKantona Sarajevo za 2018. godinu ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 51/17), po zahtjevu Osnovne {kole "Safet-begBa{agi}" Sarajevo, Ministar finansija donosi slijede}u

ODLUKU

O PRERASPODJELI SREDSTAVA U BUD@ETU

KANTONA SARAJEVO ZA 2018. GODINU ZA

BUD@ETSKOG KORISNIKA OSNOVNA [KOLA

"SAFET-BEG BA[AGI]" SARAJEVO

1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu u iznosu 4.800,00 KM u razdjelu21020012 Osnovna {kola "Safet-beg Ba{agi}" Sarajevo i to:

2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u"Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 08-14-12357/1830. marta 2018. godine

SarajevoMinistar

Prof. dr. Jasmin Halebi}, s. r.

Na osnovu ~lana 17. stav (1) Zakona o izvr{avanju BudètaKantona Sarajevo za 2018. godinu ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", br. 51/17), po zahtjevu Prve gimnazije Sarajevo,Ministar finansija donosi slijede}u

ODLUKU



BUD@ETSKOG KORISNIKA PRVA GIMNAZIJA

SARAJEVO

1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu u iznosu 4.000,00 KM u razdjelu21030001 Prva gimnazija Sarajevo i to:



SarajevoMinistar


Na osnovu ~lana 17. stav (1) Zakona o izvr{avanju BudètaKantona Sarajevo za 2018. godinu ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", br. 51/17), po zahtjevu Kamernog teatra, Ministarfinansija donosi slijede}u

ODLUKU



BUD@ETSKOG KORISNIKA KAMERNI TEATAR

1. Odobrava se preraspodjela sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu u iznosu 10.000,00 KM u razdjelu22020004 Kamerni teatar i to:



SarajevoMinistar



GRAD SARAJEVO

Gradona~elnik

Na osnovu ~lana 4. i ~lana 5. stav 1. Pravilnika o kriterijimaza kori{tenje sredstava iz teku}e rezerve Budèta Grada Sarajeva("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 60/13), a u vezi sa~lanom 23. stav 1. i 2., te ~lanom 5. stav 1. Odluke o izvr{avanjuBudèta Grada Sarajeva za 2018. godinu ("Slu`bene novineKantona Sarajevo", broj 1/18), gradona~elnik Grada Sarajevadonosi

ODLUKU

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA SA POZICIJE:

TEKU]A REZERVA

^lan 1.Ovom Odlukom odobravaju se nov~ana sredstva za

stipendiranje 4 u~enika srednjih {kola sa podru~ja ~etiri gradskeop}ine, za {kolsku 2017/2018. godinu, u skladu sa Konkursom zadodjelu stipendija iz sredstava Budèta Grada Sarajeva iPravilnikom o dodjeli stipendija Grada Sarajeva, broj:01-05-3257/16 od 30.06.2016. godine.

^lan 2.Sredstva za realizaciju obaveze iz ~lana 1. ove Odluke

odobravaju se iz Budèta Grada Sarajeva za 2018. godinu

("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 1/18), sa pozicije:Teku}a rezerva, u ukupnom iznosu od 3.600,00 KM (slovima:trihiljade{eststotina KM).

^lan 3.

Gradona~elnik Grada Sarajeva }e zaklju~iti pojedina~neUgovore o stipendiranju sa u~enicima stipendistima, odnosnonjihovim roditeljima/starateljima, kojima }e se regulisatime|usobna prava i obaveze.

^lan 4.

Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Gradska slu`bafinansija i Gradska slu`ba za obrazovanje, kulturu, sport i mlade.

^lan 5.

Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u"Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01/09-14-1790/1821. marta 2018. godine

SarajevoGradona~elnik

Mr. Abdulah Skaka, s. r.

OP]INA ILIJA[

Op}inski na~elnik

Na osnovu ~lana 30. Odluke o izvr{avanju budèta op}ineIlija{ za 2018. godinu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br.2/18), a u skladu sa odredbama ~lana 3. Budèta op}ine Ilija{("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 2/18 te ~lana 107.Statuta op}ine Ilija{ - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 20/09), Op}inski na~elnik donosi

ODLUKU

O ODOBRAVANJU UPOTREBE SREDSTAVA

BUD@ETSKE REZERVE IZ BUD@ETA OP]INE ILIJA[

ZA 2018. GODINU

^lan 1.

Odobrava se isplata nov~anih sredstva u ukupnom iznosu od1500,00 KM (slovima: hiljadu petstotina) na ime pobolj{anjauvjeta ìvljenja u postoje}im stambenim objektima, a na baziprocjene Slu`be za saobra}aj, stambeno-komunalne poslove igra|enje Op}ine Ilija{ za lice [EHI] (Mehmed) Sabahudin izIlija{a.

Sredstva iz stava 1. }e se isplatiti u korist ra~una korisnika br.1601087020184270 otvorenog kod Vakufske banke dd Sarajevo.

^lan 2.

Sredstva iz ~lana 1. ove Odluke osigurana su Budètomop}ine Ilija{ za 2018. godinu, a teretit }e budètsku poziciju"budètska rezerva", a kona~no knjiènje }e se izvr{it nabudètsku poziciju "nov~ana pomo} nezaposlenim licima ustanju socijalne potrebe".

^lan 3.

Za realizaciju ove Odluke zaduùje se Slu`ba za privredu,finansije i investicije.

^lan 4.

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.

Predlaga~:Pomo}nik na~elnika

Aziz Fazli}, s. r.

Broj 03/1-23-760/1809. aprila 2018. godine

Ilija{Op}inski na~elnikAkif Fazli}, s. r.

OP]INA NOVO SARAJEVO

Op}insko vije}e

Na osnovu ~lana 13. Zakona o principima lokalnesamouprave u Federaciji BiH ("Slu`bene novine FederacijeBiH", broj: 49/06 i 51/09), ~lana 19. Statuta Op}ine NovoSarajevo - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 35/10) i ~lana 30. stav 6. Poslovnika Op}inskogvije}a Novo Sarajevo - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novineKantona Sarajevo", broj 37/13), Op}insko vije}e Novo Sarajevona 17. sjednici odrànoj dana 29.03.2018. godine, donijelo je

ODLUKU

O DODJELI PROSTORIJA ZA RAD KLUBOVA

VIJE]NIKA OP]INSKOG VIJE]A NOVO SARAJEVO

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ovom Odlukom propisuje se na~in dodjele i kori{tenjaprostorija za rad klubova vije}nika u Op}inskom vije}u NovoSarajevo (u daljem tekstu: Op}insko vije}e).


^lan 2.Prostorija za rad kluba vije}nika je adekvatna kancelarijska

prostorija u zgradi Op}ine Novo Sarajevo. Pod kancelarijskomprostorijom opisanoj u stavu 1. ovog ~lana podrazumijevaju sekancelarijske prostorije koje se ve} koriste za ovu namjenu, analaze se u novom dijelu zgrade Op}ine Novo Sarajevo, ukupnepovr{ine 350,50 m2, i to:

Red.br.

Brojkancelarije

Broj kancelarije poizvedbenom projektu

zgrade

Sprat Povr{ina (m2)

1. 126 Kancelarija 2 Prvi 17,81

2. 127 Kancelarija 3 i 4me|usobno povezane

Prvi 40,33(17,52+22,81)

3. 128 Kancelarija 5 Prvi 24,68

4. 228 Kancelarija 1 Drugi 9,51






10. 234 i 235 Kancelarija 7 Drugi 19,87


12 237 Sala za sastankebroj 1

Drugi 38,88


14. 239 Kancelarije broj 9, 11 i12 me|usobno povezane

Drugi 42,89(17,82+7,94+17,13)

^lan 3.Pojam kluba vije}nika definisan je Poslovnikom Op}inskog

vije}a.Kancelarijske prostorije iz ~lana 2. ove Odluke se dodjeljuju

klubovima vije}nika radi stvaranja uvjeta za rad i djelovanjevije}nika i politi~kih stranaka u Op}inskom vije}u.II. POSTUPAK DODJELE I NAÎN PLA]ANJAZAKUPNINE

^lan 4.Dodjelu kancelarijskih prostorija za rad klubova vije}nika

vr{i Op}inski na~elnik po prethodnom prijedlogu kolegijaOp}inskog vije}a.

Po prijedlogu iz stava 1. ovog ~lana Op}inski na~elnik donosirje{enje o dodjeli kancelarijskih prostorija za rad klubovavije}nika.

Po pravomo}nosti rje{enja iz stava 2. ovog ~lana Op}inskina~elnik putem nadle`ne Slu`be zaklju~uje ugovor o zakupukojim se defini{u me|usobna prava i obaveze ugovornih strana.

Na rje{enje o dodjeli moè se izjaviti àlba u roku od 15(petnaest) dana od dana prijema.

O àlbi na rje{enje o dodjeli odlu~uje nadle`na komisijaOp}inskog vije}a.

^lan 5.Visina naknade za kori{tenje kancelarijskih prostorija iznosi

3,00 KM/m2, na koji iznos se obra~unava porez na dodatuvrijednost (PDV).

Naknadu ~ini: zakupnina i reìjski tro{kovi (pripadaju}i diotro{kova grijanja, vode i elektri~ne energije zgrade Op}ine usrazmjeri sa povr{inom kancelarijske prostorije koju koriste).

Korisnik kancelarijske prostorije se obavezuje da pla}atro{kove telefonskog ra~una u punom iznosu. Sve kancelarijskeprostorije iz ~lana 2. ove Odluke imaju jednake uslove za grijanjei rashla|ivanje. Naknada i reìjski tro{kovi iz stava 1. i 3 ovog~lana finansiraju se iz sredstava koje politi~ke stranke odnosnokoalicije politi~kih stranaka zastupljenih u Op}inskom vije}uNovo Sarajevo ostvaruju iz Budèta Op}ine Novo Sarajevo uskladu sa ~lanom 7. Zakona o finansiranju politi~kih stranaka

("Slu`beni glasnik BiH", broj 95/12) i ~lana 2. i 3. Odluke ou~e{}u Op}ine Novo Sarajevo u finansiranju politi~kih stranakaodnosno koalicija politi~kih stranaka zastupljenih u Op}inskomvije}u Novo Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo",broj 18/14).

^lan 6.

Kolegij Op}inskog vije}a po zahtjevima klubova vije}nikana osnovu Pravilnika o kriterijama o dodjeli kancelarijskihprostorija za rad klubova vije}nika Op}inskog vije}a NovoSarajevo utvr|uje prijedlog dodjele kancelarijskih prostorija i tood raspoloìvih slobodnih prostorija iz ~lana 2. ove Odluke, gdjese pravo prvenstva za dodjelu kancelarijskih prostorija dajedosada{njim korisnicima.

^lan 7.

Kancelarijske prostorije za rad klubova vije}nika dodjeljujuse na mandatni period od 4 (~etiri) godine.

^lan 8.

O svim promjenama u smislu ~lana 6. ove Odluke Op}inskina~elnik }e na prijedlog kolegija Op}inskog vije}a, donijetirje{enje.

III. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 9.

Administrativne, tehni~ke i druge poslove vezane zaprovo|enje ove Odluke vr{e nadle`ne op}inske Slu`be.

^lan 10.

Op}insko vije}e }e u roku od 30 (trideset) dana od danastupanja na snagu ove Odluke donijeti Pravilnik o kriterijima ododjeli kancelarijskih prostorija za rad klubova vije}nikaOp}inskog vije}a Novo Sarajevo.

^lan 11.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo", apo~et }e se primjenjivati od dana dono{enja Pravilnika okriterijima o dodjeli prostorija za rad klubova vije}nikaOp}inskog vije}a Novo Sarajevo.


Sarajevo

Predsjedavaju}aOp}inskog vije}aNovo SarajevoAna Balti}, s. r.

Na osnovu odredaba ~lana 13. Zakona o principima lokalnesamouprave u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH",broj 49/06 i 51/09), ~lana 19. i 89. Statuta Op}ine Novo Sarajevo("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 35/10), Odluke oraspisivanju izbora za izbor ~lanova savjeta mjesnih zajednica napodru~ju op}ine Novo Sarajevo ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 2/18) i ~lana 22. i 23. Statuta mjesne zajednice("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 30/12), Op}inskovije}e Novo Sarajevo, na Prvoj hitnoj sjednici odrànoj dana10.04.2018. godine, donijelo je

ODLUKU

O UTVR\IVANJU MJESTA, VREMENA I ORGANA ZA

IZBOR ^LANOVA SAVJETA MJESNIH ZAJEDNICA

NA PODRU^JU OP]INE NOVO SARAJEVO

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ovom Odlukom utvr|uju se mjesto, vrijeme i organi zaprovo|enje izbora za izbor ~lanova savjeta mjesnih zajednica napodru~ju op}ine Novo Sarajevo.


II. MJESTO I VRIJEME ODR@AVANJA IZBORA

^lan 2.Izbori za ~lanove savjete mjesnih zajednica odràt }e se dana

22.04.2018. godine (nedjelja) u vremenu od 08,00 do 19,00 sati usvim mjesnim zajednicama.

Kao mjesto odràvanja izbora koristit }e se prostorije 18mjesnih zajednica.

Lokacije mjesta odràvanja izbora, bit }e objavljene u rokuod pet (5) dana prije dana odràvanja izbora.III. ORGANI ZA IZBOR ^LANOVA SAVJETA

^lan 3.Organi za probo|enje izbora za ~lanove savjeta mjesnih

zajednica su:- Savjet mjesne zajednice- Komisija od tri (3) ~lana- Op}inska izborna komisija

IV. MJESTO I VRIJEME ODR@AVANJA ZBOROVAGRA\ANA

^lan 4.Zborovi gra|ana na kojim }e se utvrditi prijedlog kandidata

za ~lanove savjeta mjesnih zajednica (u daljem tekstu,

kandidacioni zborovi), odràt }e se dana 17.04.2018. godine(utorak) u 18,00 sati u prostorijama mjenih zajednica, osim zaslijede}e mjesne zajednice:

- Kandidacioni zbor za MZ "TRG HEROJA" odràt }e se uprostorijama JU O[ "Hrasno"

- Kandidacioni zbor za MZ "HRASNO BRDO" odràt }e seu prostorijama Centar za zdravo starenje - Hrasno

- Kandidacioni zbor za MZ "GRBAVICA II" odràt se uprostorijama JU O[ "Grbavica II"

- Kandidacioni zbor za MZ "VELE[I]I" odràt }e se uprostorijama Centar za zdravo starenje - Vele{i}i.

V. STUPANJE NA SNAGU

^lan 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e seu "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo

Predsjedavaju}aOp}inskog vije}aNovo SarajevoAna Balti}, s. r.

OP]INA STARI GRAD SARAJEVO

Op}insko vije}e

Na osnovu ~lana 13. Zakona o principima lokalnesamouprave ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/06 i51/09), odredaba Zakona o preuzimanju, izmjenama i dopunamaZakona o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostorija("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97, 29/09 i 40/15)i ~lana 25. Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo - Pre~i{}eni tekst("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 20/13), Op}inskovije}e Stari Grad Sarajevo, na sjednici odrànoj 29. marta 2018.godine, donijelo je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O DODJELI U

ZAKUP POSLOVNIH ZGRADA I POSLOVNIH

PROSTORA OP]INE STARI GRAD SARAJEVO I

RASPOREDU POSLOVNIH DJELATNOSTI NA

PODRU^JU OP]INE STARI GRAD SARAJEVO

^lan 1.U Odluci o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i poslovnih

prostora Op}ine Stari Grad Sarajevo i rasporedu poslovnihdjelatnosti na podru~ju Op}ine Stari Grad Sarajevo ("Slu`benenovine Kantona Sarajevo", broj 3/18), u ~lanu 6. dodaje se novistav (7), koji glasi:

"(7) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, vjerskezajednice i izvorni vlasnici poslovnih prostora, mogukoristiti poslovni prostor kao svoje u~e{}e po osnovuugovora o poslovno-tehni~koj saradnji sa drugimpravnim licima, a {to se reguli{e ugovorom o zakupuposlovnog prostora."

^lan 2.U ~lanu 7. dodaje se novi stav (8), koji glasi:"Na Javni oglas ne mogu se prijaviti fizi~ka i pravna lica koja

su bili ili su jo{ zakupoprimci poslovnih prostora, a koja nisuizmirili ili ne izmiruju obaveze pla}anja zakupnine i za koje su sevodili ili se jo{ vode sudski postupci za naplatu duga. Ona pravnalica ~iji predstavnici (osniva~ ili direktor) od ranije imaju dug poosnovu neizmirene zakupnine za poslovni prostor sa pravomraspolaganja Op}ine Stari Grad Sarajevo, bilo u svojstvu fizi~koglica ili predstavnika drugog pravnog lica (osniva~ ili direktor),isto tako ne mogu se prijaviti na Javni oglas."

^lan 3.

U ~lanu 10. dodaje se novi stav (4), koji glasi:"Na Izdvojeni javni oglas ne mogu se prijaviti fizi~ka i pravna

lica koja su bila zakupoprimci poslovnih prostora, a koja nisuizmirila obaveze pla}anja zakupnine i za koje su se vodili ili se jo{vode sudski postupci za naplatu duga. Ona pravna lica ~ijipredstavnici (osniva~ ili direktor) od ranije imaju dug po osnovuneizmirene zakupnine za poslovni prostor sa pravomraspolaganja Op}ine Stari Grad Sarajevo, bilo u svojstvu fizi~koglica ili predstavnika drugog pravnog lica (osniva~ ili direktor),isto tako ne mogu se prijaviti na Izdvojeni javni oglas."

^lan 4.U ~lanu 17. stav (1) ta~ka e) se mijenja i glasi:"parlamentarnim politi~kim strankama koje u~estvuju u radu

Op}inskog vije}a za obavljanje osnovne djelatnosti."U istom ~lanu mijenja se stav (4) i glasi:

"(4) Zakupoprimci, kojima je dodijeljen poslovni prostor poodredbama ovoga ~lana, ne mogu isti ili dio istoga,izdavat u podzakup ili koristiti kao svoje u~e{}e poosnovu ugovora o poslovno-tehni~koj ili drugimoblicima saradnje sa tre}im fizi~kim ili pravnimlicima."

U istom ~lanu dodaje se novi stav (5) koji glasi:"Izuzetno od odredbe prethodnog stava, vjerske zajednice i

izvorni vlasnici poslovnih prostora, mogu koristiti poslovniprostor kao svoje u~e{}e po osnovu ugovora oposlovno-tehni~koj saradnji sa drugim pravnim licima, a {to sereguli{e ugovorom o zakupu poslovnog prostora."

^lan 5.

U ~lanu 22. u stavu (1) iza rije~i "utvr|ena" bri{u se rije~i "ustavu (3) ~lana 22.", te se dodaju rije~i "u stavu (2) ~lana 23."

U ~lanu 22. dodaju se novi stavovi (5) i (6) koji glase:"(5) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, Op}inski na~elnik na

prijedlog nadle`ne op}inske slu`be moè izvr{itineposrednu dodjelu u zakup poslovnog prostora tre}emfizi~kom ili pravnom licu, ukoliko su kumulativnoispunjeni sljede}i uslovi:a) u slu~aju smrti zakupoprimca koji je bio u

prostoru i ~iji dug po osnovu zakupnine iznosinajmanje 5.000,00 KM;


b) u slu~aju te{ke bolesti ili te{ke invalidnostizakupoprimca ili ~lanova porodi~nogdoma}instva (djece, bra~nog druga, roditelja)i kada postoji dug po osnovu zakupnine uiznosu od najmanje 5.000,00 KM."

"(6) U slu~ajevima iz prethodnog stava, a prije pristupanjapotpisivanju ugovora o zakupu, zaklju~uje se sporazumsa Op}inom, na osnovu kojega se u cjelosti izmirujepreuzeti dug. Zakupoprimac, koji je preuzeo i izmiriodug zakupnine, pla}a cijenu zakupa koja je utvr|ena u~lanu 23. stav (2) ove Odluke, ukoliko raniji korisniknije dobio poslovni prostor putem Javnog oglasa. Kadaje poslovni prostor bio predmet javnog oglasa,zakupoprimac iz stava (5) ovog ~lana pla}a zakupninukoju je ponudio raniji korisnik poslovnog prostora.Zakupoprimac iz stava (5) ne moè koristiti povlasticeo umanjenju zakupnine ranijeg korisnika predmetnogprostora, niti povlastice o umanjenju zakupnine po bilokom osnovu, izuzev ~lana 29. ove Odluke.

^lan 6.

U ~lanu 25. stav (1) u ta~ki a) iza rije~i "e)" dodaje se rije~"f)".

U nastavku tekst ove ta~ke ostaje isti.U istom ~lanu ta~ka d) se mijenja i glasi:"d) zakupcima iz ~lana 17. stav (1) ta~ka b), 20% u ovisnosti

od poslovne zone u kojoj se poslovni prostor nalazi."U istom ~lanu iza ta~ke d) dodaje se ta~ka e) koja glasi:"e) izvornim vlasnicima iz ~lana 17. stav (1) ta~ka j), 40% u

ovisnosti od poslovne zone u kojoj se poslovni prostornalazi."

Dosada{nja ta~ka e) postaje ta~ka f).

^lan 7.

^lan 26. stav (1) se mijenja i glasi:"Zakupoprimci poslovnih prostora iz ~lana 25. ta~ka a) u ulici

Ferhadija, izuzetno, pla}aju zakupninu minimum u iznosu od10% polazne cijene zakupa po m2 utvr|ene ovom Odlukom u tojzoni."

U istom ~lanu dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2) Izuzetno od odredbi prethodnog stava, zakupoprimci iz

~lana 17. ta~ka g) pla}aju 1,00 KM po m2."

^lan 8.

^lan 29. stav (5) se mijenja i glasi:"Zakupoprimci iz ~lana 17. ta~ka a), b), c), e), f), g), h) i i) ove

Odluke nemaju pravo na bilo koje popuste, izuzev popustautvr|enih u ~lanu 25. i stavu (1) ovog ~lana Odluke."

^lan 9.

U ~lanu 37. dodaje se novi stav (4). koji glasi:"(4) Ugovor o zakupu poslovnog prostora, ~iji je zakupoprimac

fizi~ko lice, moè se prenijeti na pravno lice, pod uslovom daje fizi~ko lice ovla{teni zastupnik i da ima 100% udjela ukapitalu tog pravnog lica. Kada je ugovor o zakupuposlovnog prostora zaklju~en sa pravnim licem kaozakupoprimcem, moè se izvr{iti prenos prava zakupa nafizi~ko lice koje ima 100% udjela u kapitalu tog pravnog lica.Zakupoprimci sa kojima se zaklju~uje ugovor o zakupu nana~in propisan odredbama ovog stava, nemaju pravo na bilokoje popuste, izuzev popusta utvr|enih u ~lanu 29. stav 1. oveOdluke."

^lan 10.

^lan 40. stav (2) ta~ka b) se mijenja i glasi:"ako zakupoprimac koristi poslovni prostor suprotno

namjeni odre|enoj ugovorom o zakupu, odnosno ako poslovniprostor da u podzakup, o ~emu redovnu kontrolu vr{i nadle`naop}inska slu`ba, koja }e po slu`benoj du`nosti utvrditi prestanakvaènja rje{enja o obavljanju djelatnosti."

^lan 11.

Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana objavljivanja u"Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-49-126/18Marta 2018. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iOp}inskog vije}a

Stari Grad SarajevoDr. sci. Jusuf Pu{ina, s. r.

Na osnovu ~lana 34. i 39. Zakona o prostornom ure|enju("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17), i ~l. 10.Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo ("Slu`bene novine KantonaSarajevo" broj 20/13), Op}insko vije}e Stari Grad Sarajevo, nasjednici odrànoj dana 29.03.2018., donijelo je

ODLUKU

O PRISTUPANJU IZRADI IZMJENA I DOPUNA

REGULACIONOG PLANA "SEDRENIK"

- lokalitet "Mihrivode 3"

Vrsta Plana

^lan 1.

Pristupa se izradi Izmjena i dopuna Regulacionog plana"Sedrenik" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 31/05) -lokalitet "Mihrivode 3" po skra}enom postupku, u daljem tekstu:Plan.

Granice podru~ja za koje se Plan radi

^lan 2.

Granica izmjene Plana obuhvata parcele k.~. dio 281/1, dio282/2, 282/1, dio 281/2, 268/1 i 267/1.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo III,Op}ina Stari Grad.

Povr{ina obuhvata iznosi P=0,3 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

^lan 3.

Plan se donosi za period do dono{enja novog planskogdokumenta.

Smjernice za izradu Plana

^lan 4.

Regulacionim planom "Sedrenik" za lokalitet "Mihrivode 3"utvr|ena je izrada Urbanisti~kog projekta za izgradnju obdani{tana povr{ini od cca 0,3 ha. Obzirom da Plan nije predvidio istambenu izgradnju na predmetnom lokalitetu potrebno jepristupiti Izmjenama i dopunama Plana sa uvo|enjem stambenoposlovne namjene. Izmjena i dopuna Plana se radi u cilju da seprostor urbanizira na kvalitetan na~in uvaàvaju}i vlasni~keodnose (dvije vlasni~ke parcele), konfiguraciju i uslovestabilnosti terena i prema prostornim mogu}nostima predloìoptimalna organizacija prostora za izgradnju objekta obdani{ta istambeno-poslovnog objekta, po{tuju}i uvjete za{tite okoli{a uskladu sa odredbama Zakona o prostornom ure|enju ("Slu`benenovine Kantona Sarajevo", broj 24/17) i Zakona o za{titi okoli{a("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03 i 38/09).

Izmjenama i dopunama Regulacionog Plana isklju~uje seizrada Urbanisti~kog projekta "Mihrivode 3" za dati lokalitet.

Izmjenom Plana potrebno je:- Obezbijediti aùrnu geodetsku podlogu;- Izvr{iti istra`ne radove u funkciji izrade Elaborata o

inìnjersko geolo{kim i hidrolo{kim osobinama terena sapotrebnim brojem bu{otina;

- Planirati izgradnju objekta pred{kolske ustanovespratnosti Suteren + Prizemlje + 1 sprat (S+P+l) usjevernom dijelu gra|evinske parcele sa prilazom iz uliceSkendera Kulenovi}a.

- Planirati izgradnju stambeno-poslovnog objekta ~ija bi sespratnost kretala izme|u jedne ili vi{e suterenskih etaà,


prizemlja i dvije do tri nadzemne etaè, koji }e zajedno saobjektom obdani{ta formirati fizi~ku strukturu koja svojimvolumenom ne smije naru{iti osnovni urbanisti~ki konceptPlana;

- Stambeno-poslovni objekat locitati uz ulicu Mihrivodeprate}i nagib terena i vode}i ra~una o distancama premasusjednim parcelama.

- Saobra}aj u mirovanju rije{iti u sklopu objekta odnosno nagra|evinskoj parceli;

- Priklju~ke na saobra}ajnice i mreù komunalneinfrastrukture treba uskladiti sa Planom i vaè}imtehni~kim normativima.

Rok za pripremu i izradu Plana

^lan 5.- Odluka o pristupanju izradi Plana: mart 2018.- Prijedlog Plana: 30 dana od objavljivanja Odluke u "Slu`-

benim novinama Kantona Sarajeva" - kraj aprila/po~etakmaja 2018.

- Javna tribina (upoznavanje javnosti): do 15 maja 2018.- Usvajanje Plana: juni 2018.

Na~in osiguranja sredstava za izradu Plana

^lan 6.Okvirna sredstva za pripremu i izradu Plana u iznosu od

9.500,00 KM obezbijediti }e krajnji Investitor putem Op}ineStari Grad Sarajevo.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

^lan 7.

Nosilac pripreme Plana je Na~elnik Op}ine Stari GradSarajevo.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja KantonaSarajevo.

Dono{enje Plana

^lan 8.

Nosilac izrade Plana }e izraditi Prijedlog Plana i dostaviti gaNosiocu pripreme Plana. Nosilac pripreme Plana utvrditi }ePrijedlog plana i podnijeti ga Op}inskom vije}u na dono{enje.

^lan 9.

Sastavni dio ove Odluke je grafi~ki prilog sa ucrtanomgranicom podru~ja planiranja.

^lan 10.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo


Stari Grad SarajevoJusuf Pu{ina


Na osnovu ~lana 34. i 25. Zakona o prostornom ure|enju("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17), i ~l. 10. i 25.Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo ("Slu`bene novine KantonaSarajevo", broj 20/13), Op}insko vije}e Stari Grad Sarajevo, nasjednici odrànoj dana 29.03.2018. godine, donijelo je

ODLUKU

O PRISTUPANJU IZRADI URBANISTI^KOG

PROJEKTA "REZIDENCIJALNO NASELJE

HLADIVODE I"

Vrsta Plana

^lan 1.Pristupa se izradi Urbanisti~kog projekta "Rezidencijalno

naselje Hladivode I" - u daljem tekstu: Plan.

Granice podru~ja za koje se Plan radi

^lan 2.Granica obuhvata polazi od trome|e parcela k.~. 1076/4,

1076/3 i 1831, potom produàva na sjever idu}i me|ama parcelak.~. 1831, 1072 (ne obuhvata ih) i dolazi u ~etverome|u parcelak.~. 1072, 1074/2, 635 i 660, granica se potom lomi na jugoistok,te jug idu}i me|ama parcela k.~. 1074/2, 1073, 1074/3, 1076/6,1076/7, 1076/3 i 1076/4 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle jeopis granice i po~eo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Vasin Han,Op}ina Stari Grad.

Povr{ina obuhvata iznosi P=3,4 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

^lan 3.Plan se donosi za period do dono{enja novog planskog

dokumenta.

Smjernice za izradu Plana

^lan 4.Cilj izrade provedbenog planskog dokumenta je da se

predmetno podru~je, smje{teno u sjevernom padinskom dijeluOp}ine Stari Grad, na lokalitetu Hladivode, urbanizira nakvalitetan na~in, predloì optimalna organizacija prostora sakompleksom objekata za stanovanje (inidividualni tipstanovanja) i isto opremi kvalitetnom saobra}ajnom ikomunalnom infrastrukturom. Planom je potrebno preispitatiprostorne mogu}nosti podru~ja sa aspekta konfiguracije terena,geologije i uslova stabilnosti terena, a po{tuju}i uvjete za{titeokoli{a (u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ure|enju("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i Zakona oza{titi okoli{a "Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03 i38/09).

Prema osnovnoj namjeni povr{ina u Prostornom planuKantona Sarajevo za period 2003-2023 god., podru~je se nalazi uurbanom podru~ju Op}ine Stari Grad Sarajevo u namjenigra|evinsko zemlji{te.

Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:

- Izvr{iti snimanje i digitalizaciju geodetskih podloga urazmjeri 1:500;

- Izvr{iti istra`ne radove u funkciji izrade Elaborata oinìnjersko geolo{kim i hidrolo{kim osobinama terena sapotrebnim brojem bu{otina;

- Na osnovu rezultata Elaborata geologije i datih pogodnostiza gra|enje potrebno je u skladu sa prostornimmogu}nostima, uvjetima lokacije i uvjetima za{titeokoli{a, utvrditi poloàj, veli~inu i broj gra|evinskihparcela (i objekata);

- Kompletno ure|enje i opremanje prostora treba da budemaksimalno usagla{eno sa prirodnom sredinom.

- Planirati izgradnju stambenih objekata individualnog tipastanovanja (porodi~ne ku}e);

- Za planirani broj stanovnika u obuhvatu planirati (premanormativima) neophodne prate}e sadràje - kapacitetedru{tvene infrastrukture (objekat trgovine, ugostiteljstva,vjerskog sadràja i sl.) i sportsko-rekreativne povr{ine;

- Planirati sistem gradnje objekata za stanovanje slobodno-stoje}i ili u nizu;

- Interni saobra}aj i komunalnu mreù prilagodititopografsko - morfolo{koj strukturi terena;

- Planirati izgradnju gra|evina u niìm kotama terena, a navi{im kotama planirati sadràje sporta i rekreacije krozinterpolaciju sa postoje}om vegetacijom;

- Planirati spratnost objekata za stanovanje maksimalno(podrum/suteren) + prizemlje + 1 spratna etaà, a zaobjekte dru{tvene infrastrukture (podrum/suteren) +prizemlje + 2 spratne etaè (ve}a spratna visina se predlaèradi formiranja akcenta u prostoru);

- Planirati distance izme|u objekata minimalno 12,0 m.Navedene distance mogu biti umanjene samo uslu~ajevima kod zabatnih zidova susjednih objekata (nusprostorije) i ukoliko se radi o prate}im sadràjima - sadrà-jima dru{tvene infrastrukture (trgovina, ugostiteljstvo,vjerski sadràj i sl.);

- Potrebno je voditi ra~una o rastojanjima izme|u objekata,njihovom osun~anju i pravom na vidik (jedan od bitnihuvjeta izgradnje na padini);

- Uslov kod projektovanja svih objekata je da zavr{ne etaèmoraju biti povu~ane za minimum 1,5 metar u odnosu nauli~ni front i kosinu padine;

- Planirati objekte sa blagim kosim krovom ili ravnimkrovom.

- Planirati objekte spratne visine nadzemne etaè 280 cmplus atika do 100 cm za ravni krov;

- Planirati izgradnju kompleksa kao jednu kompaktnustambenu cjelinu, gdje urbanisti~ko-arhitektonsko-estet-sko-oblikovni sklop elemenata objekata treba da odgovarapodneblju i ambijentu u kojem se gradi, a naro~ito obratitipa`nju na kompoziciju ukupne uli~ne fasade;

- Arhitektonsko oblikovanje objekta, izbor materijala, bojafasade i pokrov prilagoditi ambijentu uz savremeniarhitektonski izraz;

- Podru~je planiranja je potrebno opremiti neophodnomsaobra}ajnom mreòm i ure|ajima komunalne infrastruk-ture (snabdijevanje vodom, dispozicija otpadnih voda,snabdijevanje potrebnim koli~inama elektri~ne energije idr.) prema uslovima datim od javnih komunalnihpreduze}a;

- Na osnovu usvojenog koncepta prostornog ure|enja sautvr|enim urbanisti~ko-tehni~kim usmjerenjima izraditiidejna rje{enja objekata;

- Pri izradi Urbanisti~kog projekta potrebno je definisatilokacije za prikupljanje otpada u podru~ju gdje je najve}afrekvencija posjetilaca. Tako|er, na lokaciji je potrebnoplanirati posude za odvojeno prikupljanje sekundarnihsirovina (papir, plastika, staklo), obzirom da su subjektidu`ni razdvajati i odvojeno skladi{titi otpad na mjestunastanka (sklopiti odgovaraju}i ugovor ili sporazum saovla{tenim operatorom koji }e preuzeti daljnju brigu ootpadu (propisano Pravilnikom o uvjetima za prijenosobaveza upravljanja otpadom sa proizvo|a~a i prodava~ana operatera sistema za prikupaljanja otpada);

Zelenilo

- Ure|enje kompleksa individualnog tipa stanovanja trebada sadrì elemente za{tite prirode i okoli{a kaokontinuiranu i u svim segmentima prisutnu komponentu itreba im posvetiti posebnu pa`nju, ne samo zbog ~injeniceda im je povr{ina znatna, nego i zbog ~injenice da sedijelom nalaze na nestabilnom terenu sa registrovanimklizi{tem;


- Kroz planiranje stambenog naselja potrebno je voditira~una da se u {to ve}oj mjeri zadrì postoje}e {umskorastinje, obzirom na slijede}e:- prema Urbanisti~kom planu grada Sarajeva za pe-

riod 1985-2015. godine podru~je se nalazi unamjeni "Sport, rekreacija, parkovi i za{titnozelenilo" - zona 1.10.-7. Park-{uma Sedrenik(odrednice Plana su na snazi do dono{enja novogUrbanisti~kog plana),

- nalazi se u zoni nestabilnog zemlji{ta (zonaregistrovanog klizi{ta "Bakije").Obzirom da se predmetno podru~je za izgradnjustambenog naselja nalazi u krajnjem isto~nomdijelu zone Park-{uma Sedrenik i da grani~i sa RP"Gazin Han" i naseljima Baruthana, Hladivode iBakije, potrebno je formirati zeleni pojas usjevernom dijelu obuhvata a izgradnju objekatausmjeriti u ju`nom dijelu kako bi se uspostaviokontakt sa postoje}om individualnom stambenomizgradnjom.

- Definisanje prostorne organizacije treba biti bazirano naaùrnom stanju vegetacione zastupljenosti koju krozkonceptualno rje{enje treba ugraditi kao za{titno zelenilo;

- Radi za{tite, sprje~avanja erozije, i sl. sje}u {ume (vaàndio prirodnog krajolika) svesti na minimum;

- Kod obnove postoje}eg zelenila potrebno je saditiautohtone vrste za sve tri etaè vegetacije i dati prijedlogmjera unapre|enja njihove strukture (biolo{ka igra|evinska komponenta);

- Aspekt zelenila treba da zastupljeno{}u i strukturomobezbijedi odre|ene ambijentalne, estetsko-oblikovneefekte i za{titne kvalitete u skladu sa kriterijima za{titeokoline;

- U skladu sa uslovima stabilnosti terena i potencijalnomvegetacijom podru~ja vr{iti izbor elemenata biolo{kekomponente;

- Sa stanovi{ta prostorne organizacije zelenilo uz objekteindividualnog stanovanja treba urediti sa elementimaatraktivnih hortikultumih formi sve tri vegetacione etaèi/ili vo}ki kao pojedina~nih jedinki ili u vidu manjih ilive}ih grupacija;

- Hortikulturno rje{enje uz objekte dru{tvene infrastrukture iobjekte sporta i rekreacije treba da je u skladu saprostornim mogu}nostima i konceptom organizacije samezone tj. namjenom objekta;

- Zelene povr{ine, veli~inom (min. 30% od ukupne povr{inegra|evinske parcele) i strukturom, trebaju zadovoljitipotrebe korisnika, uz zastupljenost gra|evinske i biolo{kekomponente, koje }e se u hortikulturnom smislusmjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositiatraktivnosti prostora;

- Izbor elemenata biolo{ke komponente, sve tri vegetacioneetaè, vr{iti u skladu sa potencijalnom vegetacijom i premaestetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata.

- Uz saobra}ajnice, prema prostornim mogu}nostima formi-rati linijske sisteme od stabla{ica markantnih morfolo{kihkarakteristika, koje odgovaraju datim stani{nim uslovima,a na povr{inama saobra}aja u mirovanju treba predvidjetisadnju stabla{ica.

Saobra}aj

- Predmetni lokalitet sa ju`ne strane grani~i sa UlicomHladivode sa koje se odvaja nekategorisani put uz samuisto~nu granicu obuhvata;

- Osnovni koncept plana saobra}aja i nivelacije treba daispuni zahtjeve koji se traè od saobra}ajne mreè, a to su: -efikasne veze sa okolinom, - adekvatna unutra{nja mreà ipristupi svim planiranim sadràjima, - obezbje|ivanje idiferenciranje povr{ina (kolovozi, trotoari, raskrsnice,parkinzi, i sl.) za saobra}aj primjeren planiranoj namjeni;

- U toku izrade Plana potrebno je zadràti koncept primarnesaobra}ajne mreè definisan usvojenim provedbenimplanovima kontaktnih prostornih cjelina (RP "GazinHan"), kako poloàjno tako i po gabaritima, na na~injednostavne i pune dostupnosti svim planiranimsadràjima, sa gabaritom ne manjim od 6.00 m (izuzetno5,50 m) za dvosmjerni odnosno 4.50 m za jednosmjernimotorni saobra}aj, sa trotoarima (po mogu}nostiobostrano) {irine minimalno 1,50 m;

- Mreòm saobra}ajnica unutar obuhvata obezbijeditiadekvatan pristup svim planiranim objektima;

- Pje{a~ke komunikacije planirati u skladu sa distribucijomplaniranih sadràja i prostornim mogu}nostima;

- Ispo{tovati propise o preglednosti na svim saobra-}ajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskr{}a;

- Predvidjeti prostore za miruju}i saobra}aj u skladu savaè}im standardima a u skladu sa planiranim sadràjima.Potrebe za parkiranjem rje{avati u okviru pripadaju}eparcele. Obezbijediti broj parkinga prema normativima zaplanirani broj stanovnika predvidjeti 1,1 parking mjesto po1 stambenoj jedinici, i za poslovne sadràje za 60 m2 1parking mjesto;

Snabdijevanje vodom

Postoje}e stanje- Podru~je se nalazi izme|u izohipsa cca 775 mn.m i 804

mn.m.,- Nalazi se u pripadaju}im zonama snabdijevanja rezervoara

Hladivode, K.D. 851,60 mn.m; V=500 m3 i rezervoaraVrelo Mo{}anica (K.D. 813; V=230 m3),

- S donje strane obuhvata, evidentirana su dva cjevovodaVL� 150 mm, od kojih je, jedan potisni kojim se vodapomo}u pumpne stanice PS. Faleti}i doprema dopomenutog rezervoara Hladivode, drugi distribucioni, kojivodu iz rezervoara Hladivode doprema do potro{a~apripadaju}e zone vodosnabdijevanja (760 mn.m - 830mn.m.),

- Unutar obuhvata, nema izgra|ene vodovodne mreè,- Shodno gore navedenom, moè se konstatovati da je

podru~je Plana djelimi~no opremljeno vodovodnommreòm,

- U ovom trenutku nisu poznate potrebne koli~ine vode zapredmetni obuhvat.

Plansko usmjerenje- Uvaàvaju}i zakonsku regulativu i propise obzirom na

visinski i prostorni poloàj u odnosu na primarne objekteGradskog vodovodnog sistema, rje{enje vodosnabdijeva-nja }e biti potrebno usmjeriti na postoje}u vodovodnumreù a koja }e se definisati na osnovu urbanisti~ko-saobra}ajnog rje{enja;

- Sekundarnu vodovodnu mreù unutar obuhvata planirati uskladu sa urbanisti~ko-saobra}ajnim rje{enjem u okviruizrade plana, a profile cjevovoda definisati tako dazadovolje potrebe za sanitarnom, protivpoàrnom itehnolo{kom potro{njom u skladu sa vaè}im propisima.Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreì je � 100 mm.

- Pri izradi idejnog rje{enja snabdijevanja vodom }e bitipotrebno ispo{tovati sve vaè}e propise i zahtjeve KJKP"VIK".

Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda

Postoje}e stanje- Kada je odvodnja otpadnih i oborinskih voda u pitanju,

treba istaknuti da obuhvat nije adekvatno opremljenkanalizacionom mreòm. U neposrednoj blizini obuhvataevidentna su dva kanala profila FAC�300 mm, jedan u Ul.Hladivode a drugi je u Ul. Bartuhana.

- Kada su oborinske vode u pitanju prostor obuhva}enpredmetnim Planom pripada slivnom podru~ju rijekeMo{}anice.


Plansko usmjerenje- Osnovu za izradu idejnog projekta odvodnje otpadnih i

oborinskih voda koje }e biti sastavni dio Plana je urbanis-ti~ko i saobra}ajno rje{enje, u skladu sa tim rje{enjimapredloìti neophodne zahvate na kanalizacionom sistemu,i uvaìti princip planiranja separatne kanalizacione mreèprema vaè}im propisima.

- Zbog konfiguracije terena primarni recipijent za prihva-tanje otpadnih voda sa predmetnog obuhvata je postoje}ifekalni kanal FAC�300 mm u Ul. Bartuhana. Potrebno jeda se poloì fekalni kanal profila � 300 mm, u duìni odcca 510 m od granice obuhvata do postoje}e fekalnekanalizacije paralelno uz regulisani potok.

- Recipijent oborinskih voda je postoje}i Duboki potok kojigrani~i sa zapadne strane sa granicom obuhvata Plana.

- Kanalizacionu mreù unutar obuhvata planirati u skladu saurbanisti~ko-saobra}ajnim rje{enjem u okviru UP-a, a pro-file kanala definisati tako da zadovolje potrebe kako uobuhvatu tako i u pripadaju}im slivnim podru~jima.Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreìje � 300 mm.

- Prikupljene oborinske vode sa povr{ina za miruju}isaobra}aj prije uklju~enja u javnu kanalizacionu mreùtretirati u separatorima odgovaraju}eg kapaciteta.

- U obuhvatu su registrirane znatne povr{ine u kojima suaktivirana klizi{ta, zbog toga se prije po~etka bilo kakvihradova predlaè sanacija svih klizi{ta, jer polaganjeinfrastrukture bez sanacije klizi{ta, }e dovesti do pucanjacijevi i pogor{anja ve} lo{e postoje}eg stanja.

- Pri izradi idejnog rje{enja odvodnje otpadnih i oborinskihvoda ispo{tovati sve vaè}e propise i zahtjeve KJKP"VIK".

Regulacija potoka

- Unutar obuhvata evidentiran je potok, koji je premasaznanjima povremenog karaktera.

- S obzirom da je tu najnià kota terena potrebno je da seizvr{i ure|enje potoka (zacjevljenje) u duìni od cca 125 munutar obuhvata i cca 280 m van obuhvata, sve do mjestagdje je formiran Duboki potok (parcela k.~. 1094).Tako|er, u cilju sanacije klizi{ta neophodno je planirati iizvr{iti ure|enje potoka, kojim bi se stabilizirale kosine i ukoje bi se izvr{ilo upu{tanje oborinskih voda kojegravitiraju prema potoku.Potok pripada II kategoriji vodotoka i prema Zakonu ovodama FBiH, a i Zakonu o vodama KS.

Termoenergetika

Toplifikacija- Za prostor obuhva}en Urbanisti~kim projektom

"Hladivode I", moè se konstatovati da je toplifikacijapostoje}ih objekata koncipirana tako da se putemindividualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem.Trenutno stanje toplifikacije postoje}ih individualnihobjekata u kontaktnim zonama karakteri{u pojedina~ni,individualni sistemi sa gasom iz niskotla~ne distributivnemreè 0,l(0,2)(bar), kao primarnim energentom.Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjemstambenih objekata, ostvaruju se tako|er individualnimsistemima.

Gasifikacija

- U kontaktnim zonama predmetnog Urbanisti~kog projektaje izgra|ena niskotla~na gasna distributivna mreà 0,1(0,2)bar.

- Stanje cijelokupnog prstena visokog pritiska i srednjegpritiska na podru~ju Grada je dobro, o{te}enja iimprovizovana priklju~enja su sanirana, a kapacitetprstena visokog pritiska (sada{nja iskori{tenost oko 30 %)je vi{e nego dovoljan za podmirenje potreba postoje}ihpotro{a~a, kao i planiranih objekata.

Prijemno redukcione stanice koje se nalaze u blizini zoneobuhvata:Tabela br. 1

LOKACIJA PRS OZNAKA [IFRA Qnom (Sm3/h)

RRS Sedrenik R-31 - 16 PS1CO6F0021 2 500

RRS Vratnik R-31 - 14 PS1CO6F004 2 500

Usmjerenje termoenergetske opskrbe- Termoenergetske potrebe }e biti zadovoljene, u skladu sa

konceptom energetske opskrbe datom u planu vi{eg reda.U tu svrhu }e biti neophodno izvesti razvod niskotla~negasne distributivne mreè te izvesti priklju~ke saniskotla~ne gasne distributivne mreè 0,l(0,2)bar doobjekata.

- Opisani koncept energetskog snabdjevanja toplotnomenergijom predstavlja tehni~ki, ekonomski i ekolo{kioptimalno rje{enje, u skladu je sa dugoro~nimopredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno jeuskla|en sa planovima vi{eg reda. Tako|er se moèkonstatovati da je ovakvo rje{enje u saglasnosti i sarazvojnim planovima Stru~nih slu`bi Sarajevo-gasa.

Telekomunikaciona infrastruktura

- Analizom postoje}eg stanja u sklopu faze TK mreè, naosnovu podataka kojima Zavod raspolaè, konstatovano je dau datom obuhvatu ne postoji TK infrastruktura, da je ukontaktnim zonama poloèna bakama mreà (BHTele- com).Novim Idejnim projektom potrebno je detaljnije sagledatipostoje}e stanje TK infrastrukture kako unutar obuhvata tako iu kontaktnim zonama i prema novoj situaciji (planiranom ipostoje}em broju objekata) projektovati telekomunikacionuinfrastrukturu koja }e zadovoljiti zahtjeve korisnika. Prilikomizrade Idejnog projekta faze telekomunikacione infrastrukture,potrebno je voditi ra~una o sljede}im smjernicama:- U urbanim podru~jima izgradnja TK infrastrukture se vr{i

podzemno, a na ostalom gra|evinskom zemlji{tu moè inadzemno (~lan 90. Prostorni planu razvoja KS za period2003 - 2023 god).

- Planirane trase TK kablovske kanalizacije treba da pratetrasu postoje}e pristupne TK mreè, osim u slu~ajevimakada je postoje}u trasu potrebno uskladiti sa planiranimobjektima i infrastrukturom unutar obuhvata.

- Trasu TK kablovske kanalizacije planirati unutar regula-cionih linija saobra}ajnica (u plo~nicima i zelenim povr{i-nama, ali izvan kolovoza), ~ime }e se izbje}i problemi okorje{avanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbogprelaska trase preko privatnih posjeda.

- U iznimnim slu~ajevima, gdje nije mogu}e trasu planiratidruga~ije, planirana trasa moè se nalaziti i unutar kolovo-za, uz saglasnost nadle`nog upravitelja saobra}ajnice. Namjestu gdje je potreban prelazak trase ispod kolovoza,izvr{iti probijanje otvora sa naknadnim uvla~enjem kabla.

- Kablovska okna, ormari}e (Fiber Concentracion Point) ita~ke koncentracije opti~kih kablova (ta~ke agregacije) jepotrebno planirati izvan kolovoza ili unutar objekta teizbjegavati postavljanje objekata TK infrastrukture kaosamostalnih jedinica. Njihove mikrolokacije ovisedirektno od potreba investitora i nisu predmet ovogelaborata.

- U postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti za predmet-ne trase telekomunikacione infrastrukture potrebno jepribaviti propisane saglasnosti, odnosno uvjete za gra|enjenadle`nih organa i pravnih lica - Zakon o prostornomure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj7/05).

- Obzirom da se radi o Idejnom rje{enju projekta, odstupanjaod planirane trase TK kablovske kanalizacije su mogu}a,ali uz po{tivanje gore navedenih smjernica.


Kona~an izbor tehnologija, koja }e biti kori{tena za pruànjetelekomunikacionih usluga korisnicima, je ostavljen investitoru inije predmet planske dokumentacije. Potrebno je u samomprocesu rekonstrukcije saobra}ajnica obavijestiti kako javnetelekom tako i privatne kablovske i TK operatere, a u ciljupolaganja nove kablovske kanalizacije i efikasnijegiskori{tavanja putnog zemlji{ta te smanjenja naknadnihprokopavanja cesta.

Elektroenergetika

Postoje}e stanje- Podru~je obuhva}eno Planom je u velikoj mjeri pokriven

elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavuelektri~ne energije. Primarno napajanje je iz postoje}e TS110/10(20) kV, STARI GRAD (SA-11), 2 x 31,5 MVA, arezervno napajanje je iz nove planirane TS 110/10(20) kVKO[EVO (SA-5), 2x31,5 MVA.

Usmjerenje elektroenergetske opskrbe- Napajanje objekata elektri~nom energijom u obuhvatu

treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreè.Mjesto priklju~ka na mreù je distributivna trafostanicatipske jedini~ne snage transformatora, projektovana premaTehni~kim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo.

- Mreù planirati isklju~ivo kablovsku, sa mogu}no{}udvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvoranapajanja vi{eg reda.

- Planirati mogu}nost povezivanja 10(20) kV kablovskemreè planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom.

- Distributivne trafostanice planirati u teì{tu potro{a~a, abroj odre|ivati prema specifi~nom optere}enjutransformatorske jedinice.

- Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove poloìtiPHD cijev za opti~ki OPGW kabl za daljinsku komandu.Ukablovske vodne ~elije ugraditi indikatore kvara.

- Razvod elektri~ne energije na niskom naponu planiratiisklju~ivo kablovskom mreòm. Niskonaponska mreà }ese iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4kV izvoditi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara(uvezana sa sopstvenom i drugim susjednimtransformatorskim stanicama) a raditi kao radijalna.Postoji mogu}nost rezervnog napajanja preko KRO iKPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova.Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu ukapacitetu to ujedno sluè za glavno napajanje i zarezervno napajanje susjednih kablova.

- Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4,KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predvi|eni zaugradnju na fasade objekata ili slobodnostoje}i. Predmetnidistributivni ormari se montiraju na odgovaraju}e temelje.Distributivni ormari ujedno su i priklju~ne to~ke zaspajanje potro{a~a na elektroenergetski sustav.

- Rasvjeta saobra}ajnica treba biti planirana prema njihovojkategorizaciji, sa nivoom osvjetljenja prema preporukamasvjetlotehni~ke karte. Visine stubova javne rasvjete i tipsvjetiljki usagla{avati sa usvojenim tipom. Mjerenjepotro{nje elektri~ne energije i automatsko uklju~enjepredvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napajaodre|ena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete saredukcijom snage.

Rok za pripremu i izradu Plana

^lan 5.

Rok za izradu Plana

- Dono{enje Odluke o pristupanju izradi Plana: mart 2018.- Ugovaranje: april 2018.- Podloga za izradu Plana: juni 2018.- Izrada Projektnog programa: august 2018.- Izrada Koncepta Plana: okobar 2018.

- Izrada idejnih projekata objekata i vanjskog ure|enja:decembar 2018.

- Izrada prednacrta Plana: februar 2019.- Utvr|ivanje Nacrta Plana: mart 2019.- Javni uvid i rasprava o Planu: april 2019.- Sumiranje i analiza rezultata javne rasprave: maj 2019.- Prijedlog Plana: august 2019.- Usvajanje: septembar 2019.

Na~in osiguranja sredstava za izradu Plana

^lan 6.

Okvirna sredstva za pripremu i izradu Plana u iznosu od30.000,00 KM obezbjediti }e krajnji Investitor Bosnian Springd.o.o. Sarajevo putem Op}ine Stari Grad Sarajevo.

Nosilac pripreme Plana i

Nosilac izrade Plana

^lan 7.Nosilac pripreme Plana je Na~elnik Op}ine Stari Grad

Sarajevo.Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona

Sarajevo.

Dono{enje Plana

^lan 8.

Izradi Urbanisti~kog projekta prethodi izrada Projektnogprograma.

Nosilac izrade }e izraditi Projektni program za izraduUrbanisti~kog projekta na osnovu utvr|enih Smjernica i ponuditiga Nosiocu pripreme za izradu Plana.

Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana prihvati Projektniprogram, i isti bude donesen na Op}inskom vije}u Stari GradSarajevo, Nosilac izrade Plana }e pristupiti izradi Urbanisti~kogprojekta (u daljem tekstu Plan).

Nosilac izrade Plana }e izraditi koncept Plana na osnovuusvojenog Projektnog programa i ponuditi ga Nosiocu pripremeza izradu Plana. Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Planaprihvati koncept Plana, Nosilac izrade Plana }e izraditi PrednacrtPlan i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radiutvr|ivanja Nacrta Plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana }e utvrditi Nacrt Plana ipodnijeti ga Op}inskom vije}u na razmatranje i stavljanje najavni uvid i raspravu u trajanju od 20 dana.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana pofazama, Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdi}e PrijedlogPlana po fazama i podnijeti ga Op}inskom vije}u Stari GradSarajevo na dono{enje.

Ostale odredbe

^lan 9.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog ure|enja,gra|enja i za{titu okoli{a Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo,Op}ina Stari Grad Sarajevo, Zavod za izgradnju KantonaSarajevo, Kantonalni zavod za za{titu kulturno-historijskog iprirodnog naslije|a Sarajevo, komunalna i javna komunalnapreduze}a, vlasnici i korisnici zemlji{ta, potencijalni investitori idrugi zainteresovani subjekti koji iskaù svoj interes.

^lan 10.

Utvr|uje se reìm zabrane gra|enja na podru~ju obuhvataPlana do dono{enja Plana. Reìm zabrane gra|enja ne odnosi sena investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu naosnovu donesenih rje{enja u upravnom postupku (rje{enja ododjeli gra|evinskog zemlji{ta u srhu izgradnje, vaè}e


urbanisti~ke saglasnosti ili odobrenja za gra|enje) koji mogunastaviti zapo~etu proceduru.

^lan 11.

Sastavni dio ove Odluke je grafi~ki prilog sa ucrtanomgranicom podru~ja planiranja.

^lan 12.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo


Stari Grad SarajevoJusuf Pu{ina


Na osnovu ~lana 25. Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo -Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj20/13) i ~lanova 2., 3. i 7. Odluke o jedinstvenim kriterijima zaraspodjelu sredstava obezbje|enih u Budètu Op}ine Stari GradSarajevo za finansiranje rada bora~kih udruènja ("Slu`benenovine Kantona Sarajevo, broj 3/15), Op}insko vije}e Stari GradSarajevo, na 16. sjednici odrànoj 29. marta 2018. godine,donijelo je

ODLUKU

O RASPODJELI BUD@ETSKIH SREDSTAVA ZA

FINANSIRANJE RADA BORA^KIH UDRU@ENJA ZA

2018. GODINU

^lan 1.

Ovom Odlukom vr{i se raspodjela sredstava utvr|enihBudètom Op}ine Stari Grad Sarajevo za 2018. godinu,ekonomski kod 614300 - Grantovi neprofitnim organizacijama,bora~kim udruènjima sa podru~ja Op}ine Stari Grad Sarajevo.

^lan 2.

Za redovnu djelatnost bora~kih udruènja, sredstvapredvi|ena u Budètu Op}ine Stari Grad Sarajevo, u iznosu od100.000,00 KM, raspore|uju se, kako slijedi:

Rednibroj

Naziv udruènja-organizacije Iznos u KM

1 Udruènje "Savez bora~kih Organizacija -Udruènja i ABNOR-a" Op}ine Stari GradSarajevo

44.000,00 KM

2 Organizacija porodica {ehida i poginulihboraca

19.000,00 KM

3 Udruènje dobitnika ratnih priznanja iodlikovanja

11.000,00 KM

4 Udruènje "RVI Op}ine Stari Grad" 16.000,00 KM

5 Udruènje "Bosnae-Zelene beretke" 10.000,00 KM

UKUPNO 100.000,00 KM

^lan 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo

Zamjenik predsjedavaju}egOp}inskog vije}a

Stari grad SarajevoIrfan êngi}, s. r.

STRATEGIJA

ODR@IVOG RAZVOJA TURIZMA

OP]INE STARI GRAD

2018-2022

Sarajevo, mart, 2018. godine

Nosilac izrade: Sektor za lokalni razvoj, Op}ina Stari GradSaradnik: prof. dr. Almir Pe{tek, Ekonomski fakultet u

SarajevuU~esnici sastanaka i radionica:

1. Abdulah Hodì}2. Adi Trako, Abeille d.o.o.3. Admira Kadi}, Sektor za lokalni razvoj op}ine Stari Grad4. Adnan Resi}, Garni Hotel Konak5. Adnan @i{ko, Muzej Alije Izetbegovi}6. Aida Rustanovi}, JU Srednja muzi~ka {kola7. Aida Veì}, Fondacija kulturno naslje|e bez granica8. Ahmet Salihovi}9. Ajla Husi}, Zavod za planiranje KS

10. Alija êngi}, Restoran Park prin~eva11. Alma Bahtanovi}, KJKP PARK12. Almedina Por~a, Sektor za odnose s javno{}u op}ine Stari

Grad13. Amar Trbovi}, Caffe club Downtown14. Amar Mehi}, Caffe club Murphys Pub15. Amel Pirovi}, Pizzeria Terazza16. Amina Krvavac, Muzej ratnog djetinjstva17. Ana Kora} Ristovski, Slasti~arna Egipat18. Andrej Dizdarevi}, Slu`ba za obrazovanje, kulturu i sport

op}ine Stari Grad19. Arijana Hadìomerovi}, Komisija za obrazovanje i kulturno

naslje|e20. Armis Ma{i}, Art ku}a sevdaha21. Avdija Kubura, JU Muzej Sarajeva22. Avdo Salihovi}23. Avdo Vatri}, KJKP GRAS24. Behudin Rov~anin, JU Srednja {kola za tekstil, koù i dizajn25. Boris Koèmjakin, Jevrejska zajednica BiH26. Branka Sovrli} Pa{i}, Bosanska ku}a27. Dajana Pilindovi}, Hotel Central Sarajevo28. Damir Drin~i}, Sektor za lokalni razvoj op}ine Stari Grad29. Danijela Bo{njak, Alterural30. Daut Ba{ovi}, Hotel Saraj31. Dino Mujki}, Sarajevo susret kultura32. Denis Stojni}, Caffe club City Lounge33. Dragana Selmanovi}, Centar za okoli{ni odrìvi razvoj34. Dàna Torlakovi}, Caffe bar Giannini35. Dèvad Mujan, Sarajevo film festival36. Dèvad Pleh, Gazi Husrev-begova medresa37. \enan Nezirovi}, Caffe slasti~arna Ramis38. Edin Kazaz39. Edna Gurda, Hotel Aziza40. Edo Numankadi}, Olimpijski muzej41. Ehlimana Delali}, Klub sur Kiborg42. Eldin Spre~o43. Eli Tauber, Udruènje Hagada44. Elma êligija, Hotel Villa Orient45. Elmedin Gu{i}, Hotel Sokak46. Elmedin Musi}, Hostel Mak Sarajevo47. Elvedina Busuladì}, Travel centar Sarajevo48. Elvedin Suba{i}, Preporod49. Elvir Bajri}, MUP KS PU Logavina50. Elvir Imamovi}, Proizvodnja sokova na tradicionalni na~in51. Emina êngi}, Zavod za planiranje KS52. Emina Ka{mo, Zavod za planiranje KS53. Emina [vraki} Tabakovi}, ETN doo54. Emina Tori}, Insider city tours and excursions55. Emir Salispahi}, KUD Ba{~ar{ija56. Emir Zulum, Fast food Memo57. Enis Hadìmuji}, Hotel President58. Ermin Selimovi}, Slu`ba za investicije, plan i analizu op}ine

Stari Grad59. Fahrija Kolar, Studio Farah60. Fatima Omerovi}, JU Srednja ugostiteljsko-turisti~ka {kola61. Fehim Spahi}, BH Spirit62. Ferid Gani}, Med`lis Islamske zajednice Sarajevo63. Hamdija Hasanovi}, Spomeni~ki kompleks Tunel D-B64. Haris Hodì}, Hotel Aziza65. Haris Karahmet, Komisija za urbanizam i ekologiju66. Haris Pamuk, Hostel Haris Youth67. Harun Terzi}, Ventura Travel Agency68. Ibrahim Spahi}, Internacionalni festival Sarajevska zima69. Ilvana êngi} Muminovi}, Restoran Vidikovac70. Indira ]orovi}, TR Rino71. Izet @dralovi}, Sahadìja72. Jana ârkadì}, Sarajevo susret kultura73. Jasmin Skorupan, Komisija za finansije i budèt74. Kemal \inali}, Hotel Logavina 875. Kemal Isanovi}, Obrtni~ka komora Kantona Sarajevo


76. Kimeta Katica, Hostel i Agencija Ljubu~ica77. Lejla Neretljakovi}, OR Zlatar Neretljakovi}78. Mehmed Magoda, UR Zan79. Melisa Sefer Li~in, Muzej Sarajevske pivare80. Mersiha Kati}, Hostel Bejturan81. Mirela Smajovi}, Hostel Franz Ferdinand82. Monsinjor Ante Me{trovi}, Vrhbosanska nadbiskupija83. Muamer ôli}, UR Chipas84. Muhamed Be}irovi}, Restoran Epicentrum85. Muhamed Me|useljac, KJKP Rad86. Muhammad Perviz, Galerija Isfahan87. Naida Muminovi} Hota, JU Prva bo{nja~ka gimnazija88. Narcisa Puljek Bubri}, Bo{nja~ki institut89. Nasir Jabu~ar, Kazandìjska radnja90. Nedim Ma{i}, volonter u Op}ini Stari Grad91. Nermina Ljuti}, Muzej zlo~ina protiv ~ovje~nosti i genocida

1992-199592. Nermina Softi}, KJKP Rad93. Neven Brati}, DVD Vratnik94. Nevzeta Jesenkovi}, JU Srednja {kola poljoprivrede,

prehrane, veterine i uslu`nih djelatnosti95. Nezir Hodì}, KJKP VIK96. Nirela Smajovi}, Hod Tours d.o.o. Franz Ferdinand Hostel97. Nudèjma êho, Gazi Husrev-begov muzej98. Omar Krasni}99. Omer Brankovi}, Insider city tours and excursions100. Osman Su{i}, Komisija za pitanja mladih101. Said Katica, Komisija za turizam i privredu102. Samir Avdi}, Zemaljski muzej BiH103. Samir Bu~o, BB Sport Moj Cafe104. Sanela Muharemovi}, Udruènje Na{ koncept105. Sanja Tufo, Konji~ki klub Djeca vjetra106. Sara Devrisme, Alterural107. Sead [ahovi}, "Gravex" d.o.o. Residence Hotel108. Senad Be{irovi}, Art ku}a sevdaha109. Senad Jusufbegovi}, Muzej zlo~ina protiv ~ovje~nosti i

genocida 1992-1995110. Sinan Kinal, Mr. Kunefe111. Suad Ibrahimagi}, Klub Monument112. Sulejman Hrgi}, Kazandìjska radnja113. [efko Husi}, Galerija Zvekir114. Tarik Ahmedspahi}, Almy Travel SarajevoSadràj

SadràjPopis pojmovaUvodStrate{ki okvir za razvoj turizma

Polazne pretpostavke za razvoj destinacijeSituaciona analizaTuristi~ka kretanja i statistikeInteresne grupeOcjena odabranih elemenata uspje{nosti destinacije

SWOT analizaVizija i strate{ki ciljevi razvoja turizmaStrate{ki cilj 1 - Integracija i efikasno upravljanje turisti~kom

destinacijomStrate{ki cilj 2 - Razvoj atraktivnih turisti~kih proizvoda

Popis pojmova

Destinacija Prema WTO destinacija je mjestoposje}eno tokom putovanja (Izvor:Federalno ministarstvo okoli{a i turizma)

Destinacijski menad`ment Destinacijski menad`ment se odnosi nakoaliciju organizacija i interesa u ciljuostvarenja zajedni~kog cilja. (Izvor:UNWTO)

DMO Organizacija za upravljanje destinacijom(engl. destination management organiza-tion) vodi i koordinira aktivnosti u okviruzajedni~ke strategije. Iako destinacijskeorganizacije tipi~no preduzimaju mar-ketin{ke aktivnosti, one su strate{ki lider urazvoju destinacije. (Izvor: UNWTO)

Emitivni turizam Emitivni turizam (engl. outbound)uklju~uje turisti~ka putovanja rezidenata udruge zemlje, npr. dràvljani BiH kojiputuju u EU. (Izvor: UNWTO)

Incoming agencije Agencije koje nude turisti~ke proizvode zanerezidente.

Interesne grupe Interesne grupe (engl. stakeholders) su svegrupe pojedinaca i/ili institucija koje imajudirektan ili indirektan interes za razvoj.(Izvor: Business Dictionary)

Odrìvi turizam Turizam koji uzima u obzir trenutne ibudu}e ekonomske, dru{tvene i okolinskeuticaje, brine se o potrebama posjetilaca,sektora, okoli{a i zajednice. (Izvor:UNWTO)

Receptivni turizam Receptivni turizam (engl. inbound)uklju~uje turiste nerezidente koji borave uodre|enoj zemlji, npr. dràvljani EU kojidolaze u BiH. (Izvor: UNWTO)

Specifi~ni oblici turizma Specifi~ni oblici turizma (engl. special in-terest tourism) su oblici turizma u kojimadominira motiv putovanja vezan zaspecifi~an interes, struku ili hobi turista.(Izvor: UNWTO)

SWOT analiza SWOT je skra}enica za snage, slabosti,prilike i opasnosti (engl. strengths, weak-nesses, opportunities and threats) i odnosise na strukturirani planski metod kojievaluira ova ~etiri elementa.

Turista Turista je svaka osoba koja u mjestu izvansvog prebivali{ta, provede najmanje jednuno} u ugostiteljskom ili drugom objektu zasmje{taj turista, radi odmora ili rekreacije,zdravlja, studija, sporta, religije, porodice,poslova, javnih misija ili skupova. (Izvor:Agencija za statistiku BiH)

Turizam Turizam je aktivnost osoba koje putuju iborave u mjestima izvan svoje uobi~ajenesredine, ne duè od jedne godine,u bilokoje svrhe uklju~uju}i poslovne, razonoduili bilo koju li~nu svrhu, osim u svrhuzapo{ljavanja kod poslovnog subjekta sasjedi{tem u mjestu posjeta. (Izvor:Agencija za statistiku BiH)

WTO United Nations World Tourism Organiza-tion (UNWTO) je agencija Ujedinjenihnacija odgovorna za promocijuodgovornog, odrìvog i univerzalnopristupa~nog turizma. (Izvor: UNWTO)

Uvod

Strategija razvoja odrìvog turizma Op}ine Stari Grad2018.-2022. godine usmjerava razvoj i defini{e prioritete urazvoju turizma na podru~ju Op}ine. U skladu sa ciljevimaprojekta, ovaj dokument bi trebao predstavljati koncept zaintegraciju turisti~ke ponude i okvir za djelovanje turisti~kihinteresnih grupa.

Strategija je osnova za dono{enje operativnih turisti~kihodluka, upravljanja destinacijom, investicija, planova radaop}inskih slu`bi i drugih institucija.


Op}insko vije}e je 29. decembra, 2014. godine donijeloodluku o pristupanju izrade Strategije odrìvog razvoja turizmaOp}ine Stari Grad za period 2015.-2019. godina. NavedenomOdlukom zaduùje se op}inski Na~elnik da u saradnji saKomisijom za privredni razvoj, zanatstvo i turizam, te Slu`bomza obrazovanje, kulturu, sport i lokalni razvoj formira Radni timza izradu Strategije. Proces je pokrenut 2017. godine, a nosilacizrade Strategije je Sektor za lokalni razvoj. Definisan je novivremenski opseg Strategije - 2018.-2022. godina. Formirane suradne grupe za izradu Strategije koje su ~inili predstavnicijavnog, privatnog i nevladinog sektora sa podru~ja Op}ine.

Izrada Strategije je provedena u konsultativnom procesu krozodràvanje radionica i razgovora sa klju~nim razvojnim akterimai predstavnicima radnih grupa.

Osnovu i razvojni okvir za izradu Strategije ~ine Strategijalokalnog razvoja Op}ine Stari Grad Sarajevo 2014.-2018. godinei Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine.

Potrebno je napomenuti da na podru~ju op}ine nisu ra|enazna~ajnija i sistematska istraìvanja potreba turista i njihovihnavika i zadovoljstva koja bi mogla ~injeni~no poduprijetidono{enje strate{kih i marketin{kih odluka, niti dati ocjenurazvojnih efekata.

Na bazi zaklju~aka radionica mogu}e je definisati vizijurazvoja turizma op}ine: "Op}ina Stari Grad je ure|ena, moderna,dinami~na, sigurna i prepoznatljiva destinacija.Multikulturalnost, otvorenost i gostoljubivost na{ih ljudi privla~ituriste iz cijelog svijeta i pruà im jedinstveni doìvljaj istoka izapada".

Na bazi vizije definisani su sljede}i strate{ki ciljevi:- SC1: Integracija i efikasno upravljanje turisti~kom

destinacijom i- SC2: Razvoj atraktivnih turisti~kih proizvoda.Strategija razvoja turizma obuhvata i okvirnu listu projekata

predloènih od strane u~esnika radionica, Op}ine Stari Grad isaradnika. Poziv za dostavu je bio upu}en i drugim institucijama,kompanijama i udruènjima sa podru~ja Op}ine. Ukupan brojprojekata koji su inkorporirani u tekst Strategije: 79 (SC1 45 iSC2 34).

Strate{ki okvir za razvoj turizma

Polazne pretpostavke za razvoj destinacije

Turizam je dinami~na industrija sa izuzetno fragmentiranimlancem vrijednosti koja podràva ekonomiju kroz generisanjeprihoda, zapo{ljavanje, investicije i izvoz, stimuli{u}i takoekonomski rast. U proteklih {est decenija, turizam konstantnoraste i diverzificira se, te je jedna od najve}ih i najbrè rastu}ihindustrija u svijetu.

Turisti~ka destinacija je kompleksan pojam i destinacija kaopojava zavisi od {irokog spektra faktora. Prema Federalnomministarstvu turizma i okoli{a pojam destinacija poti~e odlatinske rije~i "destinatio", {to u izvornom obliku zna~i odredi{tei cilj (odredi{te i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekomprostoru).

Svjetska turisti~ka organizacija (WTO) defini{e destinacijukao mjesto posje}eno tokom putovanja. Sa marketin{kog aspektaturisti~ka destinacija je mnogo vi{e od geografskog podru~ja ilimjesta. Sa aspekta turisti~ke tra`nje, turisti mogu imati razli~itomi{ljenje o destinaciji kao i o ostvarenim koristima u skladu sadru{tvenim statusom, kulturom i sistemom vrijednosti turista.Ukupno turisti~ko iskustvo o destinaciji tako|e uklju~ujezajedni~ku aktivnost turisti~kih kompanija, javnih organizacija,posrednika, itd. u kontekstu razvoja razli~itih turisti~kihaktivnosti i programa.

Destinacija je dinami~an koncept i nije trajna kategorija.Zbog toga planiranje, upravljanje i kontrola razvoja destinacijezahtjevaju sistemski i interdisciplinarni pristup, a polazna ta~ka urazvoju destinacije su potrebe turista koje }e biti zadovoljenekroz materijalne i nematerijalne elemente ponude na destinaciji.âk i destinacije koje posjeduju veoma interesantne atrakcije

mogu o~ekivati neuspjeh ukoliko se destinacijom i turisti~kimproizvodima destinacije ne upravlja na pravilan na~in.Participacija interesnih grupa, a naro~ito lokalne zajednice jepostalo pravilo pri razvoju destinacija i proizvoda, kao iprovo|enju turisti~kih aktivnosti. Pozicioniranje na trì{tu zavisiod spremnosti lokalnih aktera da zajedni~ki rade i doprinoserazvoju destinacije.

Osnovni elementi destinacije prema WTO su atrakcije (ono{to se mora vidjeti ili mora uraditi) i ostali elementi kako jeprikazano na narednoj slici.Slika - Elementi turisti~ke destinacije

Izvor: Prilago|eno prema World Tourism Organisation.(2007). A practical guide to tourism destination management.Madrid.

Osnovne odrednice turisti~ke destinacije se mogu sumirati nasljede}i na~in:

- Destinacije nude veliki broj proizvoda, iskustava i uslugaobjedinjenim pod brendom,

- Destinacija je (najbitnija) jedinica na kojoj se baziraju svekompleksne dimenzije turizma,

- Destinacija je osnovna jedinica za analizu turizma,- Destinacija je fokus razvoja i ponude turisti~kih proizvoda

i sprovo|enja politike turizma,- Destinacije postoje u okviru {irih destinacija - kontinenta,

regiona, zemlje, oblasti, grada, mjesta, atrakcije, itd.,- Proizvodi i usluge destinacije obuhvataju cjelokupni

turisti~ki lanac vrijednosti,- Usluge u destinaciji pruàju i javni i privatni sektor koji su

u velikoj mjeri me|uzavisni,- Destinacije su opipljive ali i neopipljive kategorije (imid`,

identitet, karakter),- Percepcije o destinaciji ~esto zamagljuju stvarnost (jeftino

nasuprot ekskluzivnom, bezbjedno nasuprot opasnom).Razvoj turizma zavisi od sposobnosti turisti~ke industrije i

turisti~kih destinacija da odgovore na izazove koji poti~u odtrenutne strukture turizma i o~ekivanih promjena u dru{tvu kojeimaju uticaj na turisti~ku tra`nju (tzv. megatrendovi).

Studija o konkurentnosti turisti~ke privrede EU (Ecorys SCSGroup) identifikuje osam megatrendova:

- Globalizacija - Tehnolo{ke promjene, dalja liberalizacija uprometu roba i usluga i pove}ana mobilnost ljudi su u~inilecijeli svijet dostupnim.

- Demografske promjene - u 2020. godini oko 20%evropske populacije }e biti starije od 65 godina. Ovaj diostanovni{tva ima zna~ajnu kupovnu mo} i vi{e slobodnogvremena za putovanja. Pored starenja stanovni{tva, brojdoma}instava sa jednom ili dvije osobe }e se pove}ati.

- Pristup informacijama - razvoj informacionih ikomunikacionih tehnologija, poput Interneta su upotpunosti izmijenili poslovanje i lanac vrijednosti uturizmu.


- Ekonomija iskustva - potro{a~i su sve vi{e u potrazi zadrugim faktorima na kojima bi mogli zasnovati izbor jerpostoji izobilje ponude i nije uvijek lako razlikovatiproizvode i usluge na osnovu kvaliteta.

- Prilago|avanje - potro{a~i traè rje{enja "po mjeri" kojaodgovaraju njihovoj li~nosti. Dru{tvo se vi{e ne moèpodijeliti na homogene ciljne grupe, ve} se sastoji odmnogo manjih razli~itih trì{ta.

- Odrìvost - zabrinutost zbog klimatskih promjena,zaga|enja ìvotne sredine i socijalnog blagostanja vodi kapove}anju tra`nje u okviru ekolo{ki, dru{tveno iekonomski odgovorne potro{nje. Ovaj trend je poja~anzakonodavnim inicijativama usmjerenim ka podsticanjupotro{a~a i kompanija da djeluju na odrìviji na~in.

- Zdravlje i wellness - pove}ava se tra`nja usmjerena kazdravlju i wellness-u, kao aktivnostima u slobodnomvremenu.

- Poslovni modeli zasnovani na niskim tro{kovima - oviposlovni modeli sve uspje{nije prodiru na trì{te svode}iproizvode i usluge na njihove najosnovnije komponente.

Kod analiziranja pojma turisti~ke destinacije neophodno jespomenuti i postoje}e tendencije u turizmu koje su opisane krozpojmove "starog" i "novog" turizma, odnosno "masovnog" i"alternativnog" turizma (naj~e{}e kori{ten termin je i "specifi~nioblici turizma" koji se odnosi na zadovoljenje specifi~nih potrebaturista i pokrivanje trì{nih ni{a kao {to su zdravstveni turizam,eko, kulturni, gastro, sportski, itd.).

Masovni turizam je zasnovan na standardizovanim i"upakovanim" putovanjima (npr. "sunce, plaà, more"). Noviturizam je fleksibilan, odrìv i individualno orijentisan, a novituristi su iskusni, fleksibilni, nezavisni, svjesni kvaliteta,zahtjevni u smislu zadovoljenja potreba, traè vrijednost zanovac i zainteresovani su za okoli{. Nove potrebe turista traè inovu dimenziju ponude u okviru destinacije, zasnovanu naraznovrsnosti, standardima kvaliteta, za{titi ìvotne sredine,humanizaciji i autenti~nosti turisti~kih doìvljaja. O~ito je damasovni turizam nije cilj razvoja turizma op}ine Stari Grad,odnosno da se prostor za razvoj odrìvog turizma treba traìti unovim trendovima i specifi~nim oblicima turizma.

Za destinacije je izuzetno va`na efikasna diferencijacijaponude s obzirom na hiperkonkurentnu prirodu turizma. Mnogedestinacije nude sli~ne turisti~ke proizvode bazirane na npr.kulturno-istorijskom naslije|u, prirodnim atrakcijama, itd., akoje se mogu supstituirati ponudama na drugim destinacijama.

Situaciona analiza

Socio-ekonomska analiza Op}ine je prikazana u tekstuStrategije lokalnog razvoja Op}ine na stranicama 10-20, a diokoji se odnosi na razvoj turizma (prirodno i kulturno naslije|e) senalazi na stranicama 16-17 i 20-23.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godineprikazuje analizu trenutne razvijenosti Kantona na stranicama13-41, bez posebnog elaboriranja situacije u razvoju turizma.

Kako Strategija razvoja Op}ine navodi, Op}ina Stari Gradobiluje kulturno-istorijskim i sakralnim objektima:

- 62 islamska sakralna objekta - 15 se nalazi na listi nacional-nih spomenika pod za{titom dràve Bosne i Hercegovine,

- tri katoli~ka sakralna objekta (Katedrala, Franjeva~kisamostan i crkva Sv. Ante Padovanskog; Crkva Sv. ]irila iMetoda sa sjemeni{tem),

- dva pravoslavna sakralna objekta (Stara pravoslavna crkvaSv. Arhangela Mihaila i Gavrila i Saborna crkva),

- dva jevrejska sakralna objekta (Stari i novi jevrejski hram;A{kena{ka sinagoga),

- sedam hanova i karavan saraja (Mori}a han, Gazi Husrev-begov ta{lihan (ostaci), Skender pa{in karavan-Saraj;Kemal-begov karavan-Saraj, Hadì Be{irov, Pehlivanov iDespi}a han),

- Gazi Husrev-begov hamam, Firuz - begov hamam (ostaci),- Muzeji (Muzej Sarajeva, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo

1878.-1918., Svrzina ku}a, Despi}a ku}a, Muzej ratnog

djetinjstva, Muzej zlo~ina protiv ~ovje~nosti 1992.-1995.,Muzej Sarajevske pivare, Muzej Stare pravoslavne crkve,Muzej Alija Izetbegovi}, Muzej knjièvnosti i pozori{neumjetnosti BiH, Muzej Jevreja, Art ku}a sevdaha),

- Sahat-kula,- dva bezistana (Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan),- Daire,- Gazi Husrev-begova biblioteka,- {est mostova (Kozja }uprija, [eher ]ehajina }uprija, Carev

most, Latinska }uprija, ]umurija most, Drvenija most),- stambeni objekti (ku}a Alije \erzeleza, Svrzina ku}a,

Despi}a ku}a, Saburina ku}a),- javni objekti (Vije}nica),- Bijela i @uta tabija;- Kapi-kule (Plo~a, [irokac i Vi{egradska kapija),- Drugo:

- Konak,- Jajce kasarna,- Bo{nja~ki institut,- Kulturno - ekonomsko naslije|e: Stara banja i

Elektrana na Hridu,- Zna~ajne li~nosti i njihova djela.

Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika je u skladu saodredbama Aneksa 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u BiH,primjenjuju}i kriterije za progla{enje dobara nacionalnimspomenicima, donijela odluke o progla{enju nacionalnimspomenicima na podru~ju op}ine Stari Grad:

Rednibroj

Vrsta Naziv Broj Glasnika

1 Historijski spomenik Kozja }uprija 90/06

2 Historijska gra|evina Latinska }uprija 14/05

3 Arheolo{ko podru~je Ta{lihan 100/07

4 Graditeljska cjelina êkrek~ijina dàmija 84/05

5 Graditeljska cjelina Careva dàmija 63/06

6 Stambena graditeljskacjelina

Kompleks Svrzine ku}e 02/06

7 Arheolo{ko podru~je At mejdan 29/06

8 Historijski spomenik [eher ]ehajina }uprija 02/06

9 Historijska gra|evina Katedrala 02/06

10 Graditeljska cjelina Stari grad Vratnik 20/08

11 Historijska gra|evina Despi}a ku}a 99/06

12 Prirodno graditeljskacjelina

Isa begova zavija 29/05

13 Graditeljska cjelina Bijela dàmija 29/05

14 Graditeljska cjelina Hadìjska dàmija 78/05

15 Grobljanska cjelina Alifakovac 12/06

16 Historijska gra|evina Stari jevrejski hram 33/04

17 Graditeljska cjelina Ferhadija dàmija 84/05

18 Graditeljska cjelina Ku}a Alije \erzeleza 82/07

19 Historijski spomenik Oficirska kasarna 97/07

20 Historijska gra|evina Saburina ku}a 88/07

21 Graditeljska cjelina Brusa bezistan 18/07 i 90/07

22 Historijska gra|evina Saborna crkva presveteBogorodice

18/07

23 Historijska gra|evina Zgrada èljezni~ke staniceBistrik

18/07

24 Historijski spomenik A{kenazi hram 53/08

25 Historijski spomenik Sahat kula 99/06

26 Historijska gra|evina Ba{~ar{ijska dàmija 42/07

27 Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begovbezistan sa du}anima

18/07 i 90/07

28 Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begovamedresa sa mjestom iostacima hanikaha

42/07

29 Gradska cjelina Stara pravoslavna crkva 53/08

30 Historijska gra|evina Gradska vije}nica 88/07


31 Historijska gra|evina Pravoslavna mitropolijazajedno sa pokretnimnaslije|em

42/07

32 Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begovadàmija

105/06

33 Graditeljska cjelina Franjeva~ki samostan icrkva sv. Ante

88/07

34 Graditeljska cjelina Hastahana (zgradaVakufske dàmije)

03/08

35 Graditeljska cjelina Staro groblje na Kova~ima 42/07

36 Graditeljska cjelina Hadìmuratovi}a daire 03/08

37 Ambijentalna cjelina Hadì Sinanova tekija 97/07

38 Graditeljska cjelina Konak zajedno sapokretnim naslije|em

19/08

39 Graditeljska cjelina Hotel Stari Grad istambeni objekat Kadi}

94/09

40 Mjesto i ostaci historijskegra|evine

Firuz begov hamam 100/08

41 Historijski spomenik Gradska tr`nica Markale 75/08

42 Prirodno i historijskopodru~je

Nekropole sa ste}cima ini{anima Gr~ko groblje/Svatovsko groblje(Donji Mo~ioci)

54/09

43 Historijska gra|evina Palata Je{ue D. Saloma 32/09


Hadì{abanovi}a ku}a 20/08

45 Historijska gra|evina Zgrada SK-PD Prosvjeta 79/09

46 Graditeljska cjelina Kompleks vila iz AU periodau Petrakijinoj ulici

55/09

47 Historijski spomenik Careva }uprija 36/09

48 Grupa objekata Gazi Husrev-begov vakuf 94/09

49 Graditeljska cjelina Jajce kasarna 94/09

50 Ambijentalna cjelina Kazandìluk, Male Daire iLuledìna ulica

25/11

51 Historijska gra|evina Muzi~ka akademija 94/09

52 Industrijska graditeljskacjelina

Elektri~ne centrale naDudinom hridu

47. sjednica

53 Historijska gra|evina Banka na obali 47. sjednica

54 Historijska gra|evina @enska gimnazija 69/12

55 Historijska gra|evina Abdesthana/[ejh Feruhovadàmija sa grobljem i~esmom

77/11 i 85/11


Rodna ku}a VladislavaSkari}a

14/12

57 Historijska gra|evina Vila Stefanija 94/09

58 Historijsko podru~je Nekropola sa ste}cima uFaleti}ima

74/12

59 Historijska gra|evina Poslovni objekat vakufaôkadì Sulejmana

17/12

60 Historijska gra|evina Mi{}ina dàmija 43/13

61 Graditeljska cjelina Crkva i seminarVrhbosanskebogoslovije

Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

62 Graditeljska cjelina Sarajevska pivara Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

63 Graditeljska cjelina Kekeki-Sinanova dàmija Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

64 Historijska gra|evina Muzej mlade Bosne Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

65 Graditeljska cjelina [erijatska suda~ka {kola Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

66 Graditeljska cjelina Taba~ki mesdìd/HadìOsmanov mesdìd

42/14

67 Graditeljska cjelina Sebilj ~esma Privremenalista nacional-nihspomenika(33/02)

Izvor: http://starigrad.ba/userfiles/file/dokumenti/Nacionalni_spomenici.pdf

Namjera ovog dokumenta nije prezentacija detalja i atrakcijavezanih za turisti~ko-resursnu osnovu nego razumijevanjeukupnog konteksta i kreiranje strate{kog okvira za odrìvi razvoj.

I pored ~injenice da na podru~ju op}ine postoji zna~ajnokulturno-istorijsko i prirodno naslije|e, {to moè biti jedan odoslonaca ukupnog razvoja turizma, ~injenica je da se ovajpotencijal ne valorizuje dovoljno i skoro svi problemi sa kojimase suo~ava turizam u BiH se reflektuju i na razvoj turizma uop}ini. Situaciju u razvoju turizma u BiH najbolje opisuje T&T(Travel & Tourism) indeks Svjetskog ekonomskog foruma. BiHje na 113. mjestu od 134 zemlje u 2017. godini, sa sljede}imparametrima:

- 108. mjesto - me|unarodna otvorenost,- 111. mjesto - turizam kao prioritet,- 100. mjesto - razvoj ljudskih resursa i trì{ta rada,- 76. mjesto - sigurnost,- 127. mjesto - poslovno okruènje,- 110. mjesto - cjenovna konkurentnost,- 94. mjesto - okolinska odrìvost,- 123. mjesto - infrastruktura avio transporta,- 106. mjesto - zemaljska i lu~ka infrastruktura,- 78. mjesto - infrastruktura turisti~kih usluga,- 134. mjesto - prirodni resursi i- 102. mjesto - kulturni resursi i poslovna putovanja.BiH zaostaje za zemljama regije - Hrvatska 36., Slovenija

41., Crna Gora 72., Makedonija 89., Srbija 95. i Albanija 98.mjesto.

Strate{ki ciljevi koji su izvedeni iz definisane vizije razvojaOp}ine su sljede}i:

- Pobolj{anje i unapre|enje uslova ìvljenja i standardagra|ana:- Nadgradnja i unapre|enje komunalne infrastruk-

ture,- Unapre|enje obrazovnog procesa, kulturnih i

sportskih sadràja i infrastrukture,- Unapre|enje mjera za energetsku efikasnost,- Unapre|enje sistema socijalne za{tite,- Za{tita ~ovjekove okoline,

- Pobolj{anje i diverzifikacija privrednih aktivnosti prekoprivla~enja novih biznisa i investicija:- Promocija potencijala za investiranje u Op}inu,- Promocija i pro{irenje turisti~ke ponude, zanatskih

proizvoda i suvenira,- Razvoj, unapre|enje i promocija ruralnih sredina,

- Pove}anje zaposlenosti:- Promocija raspoloìvih programa sufinansiranja

privrednika u svrhu zapo{ljavanja,- Edukacija gra|ana za samozapo{ljavanje,- Podr{ka talentovanim i nadarenim stanovnicima,

- Ja~anje komunikacije s gra|anima, osnaìvanje me|uop-}inske i regionalne saradnje, me|unarodni programi idonatori:- Osnaìvanje me|uop}inske i regionalne saradnje

kroz realizaciju zajedni~kih projekata,- Ja~anje kapaciteta za saradnju sa organizacijama

civilnog dru{tva,


- Ja~anje op}inskih kapaciteta za pripremu i realiza-ciju projekata prema me|unarodnim programima idonatorima.

Turizam je direktno nominiran kao prioritet razvoja u okvirustrate{kog cilja 2, mada je razvoj turizma indirektno povezan i sadrugim strate{kim ciljevima i prioritetima Op}ine s obzirom nanjegovu integrativnu prirodu.

Izazov koji se postavlja pred kreatore lokalne turisti~kepolitike se ogleda u:

- marketin{kom profiliranju ponude i razvoju atraktivnihintegrisanih turisti~kih proizvoda,

- integraciji privatnog i javnog sektora u turizmu u razvojudestinacijskog menad`menta na principima odrìvogturizma i

- pove}anju broja dolazaka i stimulaciji turisti~ke potro{nje.Stoga Strategija razvoja Op}ine na bazi socio-ekonomske

analize i turisti~ko-resursne osnove defini{e dva pravcadjelovanja u turizmu:

- kreiranje novih turisti~kih usluga: pje{a~ke staze,turisti~ka ponuda za kulturno-istorijske objekte,multietni~ka duhovna kultura grada Sarajeva, planinarskiputevi, gastronomska ponuda, eko staze i {etnice, vikendponude, ruralni turizam, itd.,

- promocija postoje}e turisti~ke ponude - privla~enje turistai raznovrsnost ponude za ve}u potro{nju turista.

Strategija u vezi s tim ocjenjuje sljede}e mikrolokacijeizuzetno va`nim za razvoj turizma:

- Stara gradska jezgra,- Bistrik,- Vratnik,- Trebevi}/Vidikovac,- Kanjon Miljacke,- Donje Biosko,- Barice,- Faleti}i/Mo{}anica i- Skakavac.Strategija prepoznaje i potrebu za investicijama u dvije

oblasti:- Infrastruktura:

- Saobra}ajna (lokalni i regionalni putevi),telekomunikacijska i komunalna (vodovod,kanalizacija, javne povr{ine),

- Sportska (sportske sale), kulturna (restauracija,obnova i odràvanje kulturno-istorijskih, sakralnihobjekata, pozori{ta i domova kulture) i obrazovna(renoviranje osnovnih {kola i pred{kolskihustanova),

- Turisti~ka (signalizacija Ba{~ar{ije, unapre|enjeturisti~ke signalizacije na cijelom podru~ju op}ine,turisti~ki info punktovi, izgradnja i mapiranjeplaninskih puteva i sl.)

- Institucionalna (pobolj{anje uslova za rad op}inskeadministracije) i privredna (centar za podr{ku MSP,ku}a starih zanata i sl.),

- Energetska (uvo|enje mjera za energetskuefikasnost i obnovljivih izvora energije)

- Infrastruktura za za{titu ìvotne okoline (stanice zapre~i{}avanje rijeke Miljacke).

- Ljudski resursi:- Znanje za samozapo{ljavanje, preduzetni{tvo, mar-

keting, menad`ment, finansije, brendiranje Op}ine,rukovo|enje projektima,

- Kreiranje novih proizvoda i usluga u zanatstvu,turizmu, prehrani, poljoprivredi,

- Primjena novih tehnologija za IT komunikacije,kompjuterski programi (GIS za prostorno iurbanisti~ko planiranje), proizvodnja poljoprivred-nih proizvoda, turizam (web promocija i prodaja),

- Obuka za primjenu novih tehnologija (prakti~naznanja - alati za kori{tenje znanja i tehnologija,planiranje rezultata rada i sl.),

- Otvaranje novih trì{ta (umreàvanje, sajmovi zahranu i zanatske proizvode, komunikacija s ciljnimgrupama, isporuka proizvoda i usluga).

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godineidentifikuje turizam kao razvojni sektor za inostrana trì{ta uokviru strate{kog cilja 1 - Pobolj{ati administrativni poslovniambijent za ubrzan ekonomski rast i unaprijediti ekonomskustrukturu radi pove}anja izvoza roba i usluga. Prioritetni cilj 3 uokviru ovog strate{kog cilja se odnosi na pove}anjekonkurentnosti turisti~ke destinacije Kantona Sarajevo. Brojdolazaka turista u Kantonu Sarajevo bi se do 2020. godine trebaopove}ati na 450.000, a broj no}enja na 950.000. Interesantno jeprimijetiti da Strategija ne predvi|a produènje duìne boravkaturista i da }e ostati na istom nivou (prosje~no dva dana).

U okviru prioritetnog cilja Pove}anje konkurentnostituristi~ke destinacije Sarajevo definisane su sljede}e mjere iprojekti:

Mjera Projekti

Uspostavljanjeokvira za razvojturizma KS

- Dono{enje i implementacija Zakona o turizmu- Izrada sveobuhvatnog pregleda stanja turisti~kih

atrakcija i Strategije razvoja turizma KS, sa uklju~enimakcionim planovima za sve oblike turizma, uzdefiniranje tipskih turisti~kih proizvoda

- Uspostavljanje sistema za registraciju turista- Ja~anje udruènja u sektoru turizma

Uspostavljanjeturisti~kog lancavrijednosti isistemska promocijaturisti~ke ponudeKS

- Ja~anje kapaciteta u turizmu i uvo|enje programacjeloìvotnog u~enja za turisti~ki sektor

- Rebrendiranje jedinstvene turisti~ke destinacijeKantona Sarajevo i promocija prirodnih ikulturno-istorijskih potencijala

- Kreiranje turisti~ke ture i turisti~kog web portala imobilne aplikacije za promociju svih vidova turizma uKS

- Podr{ka festivalskim manifestacijama u KS

Unapre|enjeinfrastrukture zaturizam

- Unapre|enje infrastrukture za turiste na AerodromuSarajevo

- Postavljanje turisti~ke signalizacije- Implementacija projekta Trebevi}ke ì~are i odrìvog

razvoja Za{ti}enog podru~ja Trebevi}- Izrada Studije za uvo|enje vertikalnog transporta i

kosih liftova za brdska podru~ja- Izrada i postavljanje turisti~kih saobra}ajnih mapa na

stranim jezicima sa autobuskim, èljezni~kim itramvajskim redom vo`nje, u svim hotelima,prevoznim sredstvima, atraktivnim mjestima iputni~kim agencijama

- Pove}anje standarda, kvaliteta i dodatne ponude iusluga

Valorizacijaprirodne turisti~koresursne osnove

- Ure|enje i odràvanje izleti{ta i drugih turisti~kiatraktivnih cjelina

- Izgradnja kompleksa Podlipnik za valorizacijuprirodnih resursa

- Izgradnja turisti~kog kompleksa Prije~ko polje(integrisani turisti~ki grad "Buroj Ozone" Bjela{nica)

- Ure|enje lokacije Faleti}i na izvoru Mo{}anice- Pobolj{anje turisti~ko resursne osnove Olimpijskih

planina Igmana i Bjela{nice (ZOI'84)

Unapre|enjeponude posebnihoblika turizma napodru~ju KS

- Davanje podr{ke u obnovi i aktiviranju planinarskihdomova te prenamjeni napu{tenih objekata

- Poticanje obnove gra|evinske i druge kulturne ba{tine- Podr{ka izgradnji infrastrukture i opreme za {pilje,

penjanje uz stijene, vidikovce, adrenalinske parkove,golf terene, biciklisti~ke staze i sl.

- Podr{ka promociji i razvoju vjerskog, sajamskog ikongresnog turizma

- Podr{ka za modernizaciju banjskih lje~ili{ta i razvojwellness centara

Prethodni prikaz pokazuje da su razvojni turisti~ki ciljeviKantona Sarajevo i Op}ine Stari Grad kompatibilni i da }eOp}ina kroz implementaciju ovih projekata u zna~ajnoj mjeririje{iti izazove koji se postavljaju pred nju. Odre|ene aktivnostiprevazilaze kapacitete i nadle`nosti Op}ine, te se kroz djelovanjesa drugim op}inama i Kantonom Sarajevo mogu zajedni~ki i


efikasno rije{iti, kao {to su npr. postavljanje turisti~ke signaliza-cije, ja~anje strukovnih udruènja, uspostavljanje sistema zaregistraciju turista, podr{ka festivalskim manifestacijama, itd.

Na bazi nalaza radionica, osnova za razvoj konkurentskihprednosti u turizmu Op}ine su:

- va`nost i uloga glavnog grada,- Kanton Sarajevo generi{e oko 50% dolazaka i no}enja

turista u Federaciji BiH,- geografski poloàj,- dobra povezanost sa drugim gradovima i regijama,- blizina velikih emitivnih trì{ta,- ugodna klima,- jedinstveno kulturno-istorijsko naslije|e i nacionalni

spomenici, odnosno materijalna i nematerijalna kulturnaba{tina,

- izvanredni, jo{ visoko o~uvani prirodni resursi,- poznatost grada Sarajeva u regiji,- Ba{~ar{ija kao posebna atrakcija i simbol,- gostoljubivost stanovni{tva,- mogu}nost razvoja specifi~nih oblika turizma za odre|ene

ciljne grupe,- razvoj preduzetni~kih aktivnosti,- rast broja dolazaka turista,- zanati,- doga|aji i manifestacije (Sarajevo film festival, Sarajevska

zima, itd.),- komplementarna ponuda drugih op}ina i drugih mjesta u

okolini (banje, zdravstveni turizam, kongresni turizam,zimski turizam, planinski turizam, eko turizam, itd.),

- UNESCO lista.

Kao nedostaci su, izme|u ostalog, navedeni:- turisti~ka infrastruktura kvalitetom u ozbiljnoj mjeri nije

na nivou o~ekivanja turista, kao ni saobra}ajna ikomunalna,

- ure|enost destinacije,- siva ekonomija,- sezonalnost,- prosje~no zadràvanje turista je vrlo kratko,- upravljanje destinacijom,- postoje}i sistem ne moè se pratiti sa stajali{ta slu`bene

statistike obzirom na veliki broj neprijavljenih no}enja,- promocija destinacije ne zadovoljava potrebe,- brojnost i mogu}nost razvoja kadrova u turizmu i njihovih

znanja kadrova u turizmu,- nedovoljna razvijenost i odumiranje zanata,- kvalitet ukupne turisti~ke ponude je na nièm nivou od

objektivno mogu}ih.

Postoji namjera na nivou grada Sarajevo da se pokreneinicijativa za stavljanje Sarajeva na tentativnu listu UNESCO-a{to bi zna~ajno doprinijelo promociji i razvoju brenda Sarajevo irazvoju turizma. Tokom oktobra 2017. godine Hagada iRukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke su naGeneralnoj skup{tini UNESCO-a upisani u Registar Memorijasvijeta, posve}en pokretnoj svjetskoj kulturnoj ba{tini.

Turisti~ka kretanja i statistike

U nastavku }e biti prikazani statisti~ki podaci o brojudolazaka i broju no}enja turista. Ove podatke treba uzeti sarezervom zbog prisustva sive ekonomije u turizmu ineevidentiranja turista zbog izbjegavanja pla}anja boravi{netakse, ali podaci se mogu smatrati dovoljno pouzdanim zailustraciju trendova u turizmu. U svakom slu~aju, pretpostavka jeda je broj dolazaka turista sigurno zna~ajno ve}i, ali da brojno}enja nije zna~ajno duì.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH tokom 2016.godine turisti su u BiH ostvarili 1,148.530 posjeta, {to je vi{e za11,6% i 2,376.743 no}enja, {to je vi{e za 10,9% u odnosu na2015. godinu. Broj no}enja doma}ih turista bio je vi{i za 2,5%,dok je broj no}enja stranih turista vi{i za 15,1% u odnosu na

2015. godinu. U ukupno ostvarenom broju no}enja u~e{}edoma}ih turista je 30,9%, dok je 69,1% u~e{}e stranih turista.

U strukturi no}enja stranih turista u 2016. godini najvi{eno}enja ostvarili su turisti iz Hrvatske (11,9%), Srbije (8,4%),Turske (8,1%), Italije (6,5%), Slovenije (6%), Poljske (4,1%) iNjema~ke (4%) {to ~ini ukupno 49% no}enja.

Po duìni boravka u BiH tokom 2016. godine na prvommjestu je Malta sa prosje~nim zadràvanjem od 5,5 no}i, zatimJu`noafri~ka Republika sa 3,9 no}i, Irska sa 3,5 no}i, te Litvanijai Kuvajt sa po 3,4 no}i. Prema vrsti smje{tajnog objekta najve}ibroj no}enja ostvaren je u okviru djelatnosti "Hoteli i sli~ansmje{taj" sa u~e{}em od 92,4%.

Tokom 2017. godine (januar-septembar) turisti su ostvarili1,025.975 posjeta, {to je vi{e za 13,7% i 2,136.036 no}enja, {to jevi{e za 12,6% u odnosu na isti period 2016. godine.

U strukturi no}enja tokom 2017. godine u~e{}e doma}ihturista je 27,2% dok je 72,8% u~e{}e stranih turista. Najvi{eno}enja ostvarili su turisti iz Hrvatske (10,2%), Srbije (7,7%),Turske (7,6%), Ujedinjenih Arapskih Emirata i Italije sa po(5,8%), Poljske (5,6%), Slovenije (4,7%) i Njema~ke (3,9%), {toje ukupno 51,3%. Broj no}enja doma}ih turista vi{i je za 4%, dokje broj no}enja stranih turista vi{i za 16,1% u odnosu na isti pe-riod 2016. godine.

Po duìni boravka u BiH tokom 2017. godine na prvommjestu je opet Malta sa prosje~nim zadràvanjem od 6,1 no}i,zatim Kuvajt sa 3,7 no}i, Irska sa 3,5 no}i, Katar sa 3,4 no}i,Francuska i Iran sa po 3,2 no}i, Rumunija sa 3,1 no}i i UjedinjeniArapski Emirati sa 3 no}i. Prema vrsti smje{tajnog objektanajve}i broj no}enja ostvaren je u okviru djelatnosti "Hoteli isli~an smje{taj" sa u~e{}em od 92,2%.

O~it je trend rasta dolazaka turista u BiH, sa izraènim rastomdolazaka stranih turista, a posebno iz zemalja regije, zemaljaZaliva (visoke stope rasta od 2015. godine), te Turske, Italije,Njema~ke, Poljske i drugih zemalja. I broj dolazaka turista uFederaciju BiH biljeì kontinuiran rast {to se vidi iz narednetabele.

Tabela - Broj dolazaka turista u FBiH, 1999.-2015. godina, u000

Godina Dolasciukupno

Indeks Dolasci Indeks Dolasci Indeks

1999=100 strani 1999=100 doma}i 1999=100

1999 199 100 89 100 110 100

2000 221 111 108 121 113 103

2001 186 93 90 101 96 87

2002 215 108 104 117 111 101

2003 228 115 116 130 112 102

2004 258 130 136 153 122 111

2005 274 138 158 178 116 105

2006 294 148 177 199 117 106

2007 347 174 209 235 138 125

2008 355 178 213 239 142 129

2009 333 167 211 237 122 111

2010 407 205 265 298 142 129

2011 436 219 290 326 146 133

2012 496 249 332 373 164 149

2013 577 290 411 462 166 151

2014 576 289 413 464 163 148

2015 720 362 535 601 185 168

Izvor: Federalni zavod za statistiku (2016)

Broj dolazaka turista prati i rast broja no}enja, ali sa izraènokratkim boravkom (u prosjeku dva dana), {to ne daje priliku zapunu valorizaciju turisti~kih potencijala.


Tabela - Broj no}enja u FBiH, 1999.-2015. godina, u 000

Godina No}e-nja

Indeks No}e-nja

Indeks No}e-njado-ma-}i

Indeks Pros-je~no

Ukupno 1999=100 strani 1999=100 1999=100 zadr-`a-

vanje

1999 474 100 214 100 260 100 2,4

2000 511 108 263 123 248 95 2,3

2001 421 89 222 104 199 77 2,3

2002 506 107 275 129 231 89 2,4

2003 509 107 286 134 223 86 2,2

2004 562 119 321 150 241 93 2,2

2005 596 126 351 164 245 94 2,2

2006 661 139 417 195 244 94 2,2

2007 751 158 478 223 273 105 2,2

2008 744 157 469 219 275 106 2,1

2009 684 144 453 212 231 89 2,1

2010 819 173 557 260 262 101 2,0

2011 870 184 600 280 270 104 2,0

2012 998 211 678 317 320 123 2,0

2013 1.135 239 826 386 309 119 2,0

2014 1.095 231 803 375 292 112 1,9

2015 691 446 597 489 94 285 1,9,


Iz navedenih prikaza, o~ito je da broj dolazaka i no}enjastranih turista raste po zna~ajno ve}oj stopi od dolazaka i no}enjadoma}ih turista.


Tabela - Broj dolazaka turista u KS, 1999.-2015. godina, u 000



1999=100 strani 1999=100 doma}i 1999=100

1999 60 100 45 100 15 100

2000 75 125 54 120 22 147

2001 73 122 50 111 22 147

2002 80 133 55 122 25 167

2003 94 157 65 144 29 193

2004 105 175 72 160 33 220

2005 116 193 82 182 34 227

2006 130 217 95 211 35 233

2007 167 278 123 273 44 293

2008 166 277 122 271 44 293

2009 171 285 128 284 43 287

2010 205 342 161 358 44 293

2011 226 377 178 396 48 320

2012 269 448 212 471 57 380

2013 318 530 266 591 52 347

2014 301 502 253 562 48 320

2015 364 607 308 684 56 373


Tabela - Broj no}enja u KS, 1999.-2015. godina, u 000

Godina No}e-nja

Indeks No}e-nja

Indeks No}e-njado-ma-}i

Indeks Pros-je~no

Ukupno 1999=100 strani 1999=100 1999=100 zadr-`a-

vanje

1999 155 100 122 100 33 100 2,6

2000 176 114 134 110 42 127 2,3

2001 165 106 123 101 42 127 2,3

2002 169 109 124 102 45 136 2,1

2003 189 122 139 114 50 152 2,0

2004 220 142 158 130 62 188 2,1

2005 245 158 178 146 67 203 2,1

2006 277 179 210 172 67 203 2,1

2007 332 214 251 206 81 245 2,0

2008 324 209 244 200 80 242 2,0

2009 325 210 249 204 76 230 1,9

2010 385 248 305 250 80 242 1,9

2011 427 275 338 277 89 270 1,9

2012 511 330 408 334 103 312 1,9

2013 617 398 516 423 101 306 1,9

2014 580 374 469 384 91 276 1,9

2015 691 446 597 489 94 285 1,9


O~ito je da Kanton Sarajevo generi{e oko 50% dolazaka i50% no}enja turista Federacije BiH, {to je izuzetna razvojna{ansa za Op}inu Stari Grad.


Naredna tabela prikazuje broj dolazaka i no}enja u KantonuSarajevo prema zemljama. O~ito je da u ukupnom broju najvi{edolazaka i no}enja generi{u turisti iz Turske. Interesantno je daturisti iz zemalja Zaliva ostaju duè nego {to je prosje~nozadràvanje turista u Kantonu. Imaju}i u vidu trendove rastadolazaka turista iz zemalja Zaliva u BiH, moè se pretpostavitinjihov dalji rast i zna~ajnije u~e{}e u ukupnim turisti~kimkretanjima u Kantonu.

Tabela - Broj dolazaka i no}enja u KS, po zemljama,2016. godina

Dràva Brojdolazaka

2016

U~e{}e,%

Broj no}enja2016

U~e{}e,%

Prosje~nozadrà-vanje

Ukupno 350.157 100,0% 726.557 100,0% 2,1

Turska 55.338 15,8% 94.281 13,0% 1,7

Hrvatska 33.546 9,6% 56.921 7,8% 1,7

UAE 27.338 7,8% 86.593 11,9% 3,2

Slovenija 17.141 4,9% 27.856 3,8% 1,6

Srbija 14.903 4,3% 26.290 3,6% 1,8

SAD 14.733 4,2% 32.936 4,5% 2,2

Ju`na Koreja 12.891 3,7% 14.285 2,0% 1,1

Njema~ka 11.738 3,4% 24.593 3,4% 2,1

Kuvajt 11.729 3,3% 44.607 6,1% 3,8

SaudijskaArabija

11.576 3,3% 32.806 4,5% 2,8

Italija 10.003 2,9% 19.404 2,7% 1,9

Austrija 8.466 2,4% 14.337 2,0% 1,7

VelikaBritanija

5.698 1,6% 12.560 1,7% 2,2

Poljska 5.675 1,6% 7.894 1,1% 1,4

Kina 5.014 1,4% 7.092 1,0% 1,4

Francuska 4.835 1,4% 9.217 1,3% 1,9

Holandija 4.793 1,4% 10.862 1,5% 2,3

[vedska 4.769 1,4% 10.783 1,5% 2,3

Crna Gora 4.686 1,3% 9.253 1,3% 2,0

[panija 4.051 1,2% 6.554 0,9% 1,6

Makedonija 3.870 1,1% 8.505 1,2% 2,2

Ma|arska 3.646 1,0% 5.849 0,8% 1,6

Japan 3.595 1,0% 4.784 0,7% 1,3

Ostale zemlje 70.123 20,0% 158.295 21,8% 2,3


Broj dolazaka i broj no}enja turista u Op}ini Stari Gradkarakteri{e stalni rast u periodu 2010. - 2016. godina {to se vidi iznarednih tabela. Broj dolazaka i broj no}enja su udvostru~eni unavedenom periodu.

Tabela - Broj dolazaka turista u Op}ini Stari Grad, 2010.-2016.godina



1999=100 strani 1999=100 doma}i 1999=100

2010 50.156 100 43.511 100 6.645 100

2011 51.969 104 45.238 104 6.731 101

2012 55.193 110 48.719 112 6.474 97

2013 66.724 133 59.840 138 6.884 104

2014 65.387 130 57.621 132 7.766 117

2015 90.503 180 81.460 187 9.043 136

2016 103.996 207 91.968 211 12.028 181

Izvor: Zavod za planiranje razvoja KS (2016 i 2017) i Zavod za informatiku istatistiku KS (2017)

Tabela - Broj no}enja u Op}ini Stari Grad, 2010.-2016. godina

Godi-na

No}enja Indeks No}enja Indeks No}e-nja

doma-}i

Indeks Pros-je~no

ukupno 1999=100

strani 1999=100

1999=100 zadrà-vanje

2010 106.007 100 96.348 100 9.659 100 2,1

2011 103.972 98 93.887 97 10.085 104 2,0

2012 116.826 110 106.500 111 10.326 107 2,1

2013 141.379 133 129.943 135 11.436 118 2,1

2014 136.302 129 123.177 128 13.125 136 2,1

2015 189.892 179 175.324 182 14.568 151 2,1

2016 232.252 219 212.617 221 19.635 203 2,2


Kao i u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo, prosje~nozadràvanje turista je izuzetno kratko - u prosjeku dva dana.


Tabela - Broj smje{tajnih kapaciteta (poslovnih jedinica) uOp}ini Stari Grad i Kantonu Sarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

Stari Grad 16 17 22 24 24 46 65 406

Kanton Sarajevo 61 61 66 66 65 95 134 220

U~e{}e, StariGrad u KS

26% 28% 33% 36% 37% 48% 49%


Iako je broj smje{tajnih jedinica ve}i, Op}ina Stari Gradraspolaè sa oko 22% ukupnog broja soba i 23% ukupnog brojaleàja u Kantonu Sarajevo. Podaci pokazuju da su smje{tajniobjekti i broj leàjeva po objektu za 50% manji u odnosu naprosjek Kantona (18 prema 37 soba i 38 prema 79 leàja).Tabela - Broj soba u op}ini Stari Grad i Kantonu Sarajevo,2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

Stari Grad 527 541 604 647 647 865 1.124 213

Kanton Sarajevo 2.890 3.251 2.926 3.320 3.315 3.261 5.032 174


18% 17% 21% 19% 20% 27% 22%


Tabela - Broj leàja u op}ini Stari Grad i Kantonu Sarajevo,2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeks

rasta,

2016/

2010

Stari Grad 903 923 1.083 1.182 1.138 1.805 2.479 275

KantonSarajevo

5.726 6.189 5.403 5.706 5.659 6.354 10.661 186


16% 15% 20% 21% 20% 28% 23%



U vezi sa navedenim, ne iznena|uje da Op}ina Stari Gradgeneri{e oko 26% ukupnog broja dolazaka i 28% broja no}enja uKantonu Sarajevo, {to se vidi iz narednih tabela.Tabela - Broj dolazaka turista u op}ini Stari Grad i KantonuSarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

StariGrad

50.156 51.969 55.193 66.724 65.387 90.503 103.996 207

KantonSarajevo

205.766 225.595 268.500 318.032 291.712 364.171 407.567 198

U~e{}e,StariGrad uKS

24% 23% 21% 21% 22% 25% 26%


Tabela - Broj no}enja turista u Op}ini Stari Grad i KantonuSarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

StariGrad

106.007 103.972 116.826 141.379 136.302 189.892 232.252 219

KantonSarajevo

385.433 427.129 511.757 617.171 558.564 692.957 822.045 213


28% 24% 23% 23% 24% 27% 28%


Tabela - Broj dolazaka doma}ih turista u Op}ini Stari Grad iKantonu Sarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

StariGrad

6.645 6.731 6.474 6.884 7.766 9.043 12.028 181

KantonSarajevo

44.598 47.535 56.878 52.269 46.552 56.192 57.265 128


15% 14% 11% 13% 17% 16% 21%


Tabela - Broj no}enja doma}ih turista u Op}ini Stari Grad iKantonu Sarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2

010

Stari Grad 9.659 10.085 10.326 11.436 13.125 14.568 19.635 203

KantonSarajevo

80.569 88.827 103.931

100.618

87.536 95.499 94.984 118

U~e{}e,Stari Gradu KS

12% 11% 10% 11% 15% 15% 21%

Tabela - Broj dolazaka stranih turista u Op}ini Stari Grad iKantonu Sarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,

2016/2010

StariGrad

43.511 45.238 48.719 59.840 57.621 81.460 91.968 211

KantonSarajevo

161.168 178.060 211.622 265.763 245.160 307.979 350.302 217


27% 25% 23% 23% 24% 26% 26%


Tabela - Broj no}enja stranih turista u Op}ini Stari Grad iKantonu Sarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2010

Stari Grad 96.348 93.887 106.500 129.943 123.177 175.324 212.617 221

KantonSarajevo

304.864 338.302 407.826 516.553 471.028 597.458 727.061 238

U~e{}e,Stari Gradu KS

32% 28% 26% 25% 26% 29% 29%


Dolazak turista je uticao na pove}anje smje{tajnih kapacitetau Kantonu Sarajevo i Op}ini Stari Grad. Tako se na www.book-ing.com nalazi 1.763 registrovanih objekata za smje{taj uKantonu Sarajevo, a 1.599 u Sarajevu (917 apartmana, 139 ku}aza smje{taj, 94 hotela, 52 ku}a za odmor, 38 vila, 36 hostela, 12B&B, 11 motela, 4 sobe u stanu, 1 park za odmor). Problem seogleda u tome da ogroman broj smje{tajnih jedinica nijeregistrovan i da djeluje u zoni sive ekonomije. U budu}nosti trebaraditi na tome da se olak{a sistem registracije objekata za smje{tajturista i da se intenzivira rad turisti~kih inspekcija.

O~ita je visoka koncentracija smje{tajnih objekata napodru~ju op}ina Stari Grad, Centar i Ilid`a.

Izvor:, novembar, 2017

Iskori{tenost kapaciteta u Op}ini i Kantonu su na izuzetnoniskom nivou (26% i 21% respektivno), a koji je znatno ispodprosje~ne iskori{tenosti kapaciteta u EU (51,9% prema podacimaEurostata za 2016. godinu).


Ovo proizvodi nekoliko implikacija i pitanja:- Ako je nivo kori{tenja kapaciteta na tako niskom nivou,

onda je ulaganje u smje{tajne kapacitete koje je o~itoposljednjih godina neracionalno i dugoro~no neisplativo.

- Ako je nivo kori{tenja kapaciteta na tako niskom nivou, ane dolazi do ga{enja objekata, o~ito je da postoji zna~ajnazona sive ekonomije.

- Ako je nivo kori{tenja kapaciteta na tako niskom nivou,onda }e dugoro~no do}i do izraène konkurencije cijena-ma, nelojalne konkurencije i sniàvanja cijena smje{taja.Prema podacima booking.com, prosje~na cijena smje{tajau Sarajevu je za 20 EUR nià u odnosu na pro{lu godinu.

Tabela - Iskori{tenost kapaciteta u Op}ini Stari Grad i KantonuSarajevo, 2010.-2016. godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Indeksrasta,2016/2

010

Stari Grad 32 31 30 33 33 29 26 80

KantonSarajevo

18 19 26 30 27 30 21 115

Izvor: Zavod za planiranje razvoja KS (2016 i 2017) i Zavod za informatiku istatistiku KS (2017)Prema istraìvanju koje su proveli Pe{tek i înjarevi} za

Turisti~ku zajednicu Kantona Sarajevo tokom 2017. godine nauzorku od 1.000 ispitanika iz 60 zemalja, dobijen je bolji uvid ustepen zadovoljstva turista destinacijom Sarajevo. Klju~ni nalaziistraìvanja su sljede}i:

- Motiv dolaska: Odmor i opu{tanje je primarni motivdolaska za 74,8% turista. Me|u turistima koji su motiviraniodmorom i opu{tanjem pribli`no je jednak udio onih kojiodsijedaju u hotelskom, hostelskom i privatnom smje{taju.Upoznavanje kulture/kulturnih znamenitosti primarni jemotiv dolaska za 58,8% turista.

- Karakteristike putovanja: Internet je primarni izvor infor-macija o destinaciji Sarajevo za 60,1% turista, te preporukarodbine i prijatelja (42,4%). Ostali izvori su mediji (9,2%),{tampani turisti~ki vodi~i (9,4%) i preporuke putni~keagencije (11,9%). Samostalno organizovanje putovanjadirektno putem Interneta dominantan je na~in dolaskaturista u Kanton Sarajevo, odnosno 56,7% turista jeorganizovalo putovanje direktno putem Interneta.

- Karakteristike boravka: Turisti u Kantonu Sarajevouglavnom borave do tri dana (69,1%). Me|u turistima kojiborave do tri dana pribli`no je jednak udio onih kojiodsijedaju u hotelima, hostelima i privatnom smje{taju.Oko dvije tre}ine turista boravi u Kantonu Sarajevu sapartnerom/supru`nikom ili sa prijateljima/poznanicima.

- Zadovoljstvo elementima turisti~ke ponude: Turisti suiskazali vrlo visok stepen zadovoljstva za gostoljubivostlokalnog stanovni{tva, kvalitetu gastronomske ponude isveukupnu 'vrijednost za novac'. Visok stepen zadovolj-stva turisti su iskazali za ponudu turisti~kih aktivnosti/sadràja (muzeji, galerije, istorijske znamenitosti, itd.) iponudu lokalnih proizvoda i suvenira. Srednji nivozadovoljstva turisti su iskazali za kvalitetu ponudeturisti~kih sadràja na otvorenom, kvalitetu no}nog ìvotai zabave i za mogu}nosti kupovine/shoppinga. Turisti suveoma zadovoljni socijalnim elementima turisti~keponude (li~na sigurnost i 'family friendly' okruènje), anezadovoljni kvalitetom lokalnog prijevoza i jasno}omputokaza, odnosno turisti~ke signalizacije.

- Klju~ne prednosti i nedostaci destinacije: Prema mi{ljenjuturista, klju~ne prednosti Kantona Sarajevo kao turisti~kedestinacije su 'raznovrsna i slikovita arhitektura', 'gastro-nomska ponuda', 'gostoljubivost i ljubaznost ljudi', te'kulturno bogatstvo'. S druge strane, klju~ni nedostaci

Kantona Sarajevo kao turisti~ke destinacije su:'~isto}a/ure|enost destinacije' i 'lo{a javna infrastruktura'(javni prijevoz i gu`va u prometu).

- Sveukupno zadovoljstvo i budu}e namjere: 90% turista jeveoma zadovoljno boravkom u Kantonu Sarajevo, tenamjerava pozitivno govoriti o ovoj destinaciji svojojrodbini i prijateljima/poznanicima. Tako|er, vi{e od 80%turista smatra da posjeta Kantonu Sarajevo predstavlja'dobru vrijednost za novac', te namjerava preporu~itidestinaciju rodbini, prijateljima/poznanicima. âk 80%turista je iskazalo èlju da u budu}nosti ponovo posjetiKanton Sarajevo.

Interesne grupe

Na razvoj turisti~ke destinacije uti~u grupe aktera - interesnegrupe. Interesne grupe su svi koji imaju neposredni interes,uklju~eni su i ulaù u razvoj turisti~ke destinacije. Razvojturisti~ke destinacije podrazumijeva dugoro~no zadovoljenjepotreba svih interesnih grupa {to se upravo ostvaruje kroz processtrate{kog planiranja.

Stoga je analiza interesnih grupa vaàn korak urazumijevanju konteksta za odrìvi razvoj turizma na podru~juop}ine i definisanju strate{kih pravaca razvoja, upravljanjudestinacijom, te razvoju i integraciji turisti~ke ponude. Ovaanaliza daje odgovore na pitanja: ko su klju~ne interesne grupe,koji su njihovi interesi, koliki uticaj imaju ili mogu imati narazvoj turizma, na koji na~in mogu uticati i biti uklju~eni u izradustrategija razvoja.

Glavni u~esnici u razvoju turisti~ke destinacije se moguposmatrati u okviru pet osnovnih grupa:

- Lokalno stanovni{tvo - ìvi i radi u destinaciji iobezbje|uje lokalne resurse za posjetioce. Potrebno ih jeuklju~iti u dono{enje odluka i obezbijediti da turizam neuti~e negativno na njihov ìvot i rad.

- Posjetioci/turisti - teè zadovoljavanju potreba kori{te-njem kvalitetnih proizvoda u okviru dobro organizovanedestinacije i kojom se efikasno upravlja.

- Turisti~ka privreda/privatni sektor - zainteresovana je zarazvoj turizma u destinaciji u cilju ostvarivanja ekonom-skih efekata.

- Javni sektor - teì kori{tenju turizma kao osnove zapove}anje zaposlenosti, podsticanje razvoja i pove}anjeukupnih prihoda. Ima posebnu va`nost zbog vode}e ilikoordiniraju}e uloge u razvoju turisti~ke destinacije.

- Ostali u~esnici - obuhvataju razne nevladine organizacije idruge interesne grupe na lokalnom, regionalnom idràvnom nivou.

Na bazi postoje}ih dokumenata i provedenog istraìvanjamogu}e je identifikovati sljede}e interesne grupe:

Federacija BiH(FBiH)

Federalno ministarstvo okoli{a i turizma i Federalnoministarstvo prostornog ure|enja su klju~ne interesnegrupe za djelovanje i funkcionisanje turizma na podru~juop}ine.

Kanton Sarajevo iOp}ina Stari Grad

Kantonalna ministarstva, op}inski organi uprave i javnapreduze}a i ustanove su direktno povezani sa razvojemturizma. Razvojne agencije su tako|e direktno povezanesa razvojem turizma i kroz razli~ite donatorske projektemogu doprinijeti popularizaciji i razvoju destinacije.Uloga organa uprave je da destinaciju u~ini atraktivnom iza investitore (kroz kreiranje poslovnog ambijenta) i zadonatore (kroz atraktivne prijedloge i uspje{nuimplementaciju razvojnih projekata). Potrebno je tako|eraditi na unapre|enju preduzetni~kih aktivnostistanovni{tva kroz poticaje, edukaciju i stru~nu pomo}.


Turisti~ka zajednicaKantona Sarajevo

S obzirom na presudu Ustavnog suda FBiH iz 2014.godine, aktivnosti kantonalnih turisti~kih zajednica uFBiH su se nalazile u pravnom vakuumu, sve do dono{enjaZakona o turizmu Kantona Sarajevo i Prijedloga zakona oturizmu u FBiH (u parlamentarnoj proceduri). AktivnostiTuristi~ke zajednice su u pro{losti bile usmjereneuglavnom na promociju. Turisti~ke zajednice u svakomslu~aju imaju veliki zna~aj u promociji destinacije iposebno u upravljanju destinacijom. Sa osnivanjem noveTuristi~ke zajednice Kantona Sarajevo Kanton dobijamodernu destinacijsku organizaciju. Za Op}inu }e bitiposebno va`no uspostavljanje turisti~ke menad`mentkompanije Op}ine {to }e biti obja{njeno u nastavku.

Javne i privatnekompanije i ustanove

Javne i privatne kompanije i ustanove imaju va`nu ulogu urazvoju turizma kroz obavljanje privrednih djelatnostikoje su direktno ili indirektno povezane sa turisti~komdjelatno{}u, odnosno srodnim i povezanim djelatnostima.Razvoj turizma bi trebao omogu}iti ubrzan razvoj biznisau raznim oblastima (transport, proizvodnja hrane, zanati,itd.) zbog same integrativne prirode turizma, ali iprivla~enja investitora. U ovom kontekstu je va`nospomenuti {kole koje obrazuju kadrove u turizmu, muzeje,javna preduze}a - Gras, Rad, Park, ViK, itd.

Nevladineorganizacije ifondacije

Nevladine organizacije i fondacije su vaàn faktor urazvoju turizma i za{titi okoli{a. Kroz projekte obavljajuaktivnosti usmjerene ka lokalnom stanovni{tvu,privatnom i javnom sektoru, drugim nevladinimorganizacijama, itd. Djelovanje nevladinih organizacijapredstavlja i vaàn korektivni faktor u djelovanjuprivatnog i javnog sektora, a posebno kroz identifikacijueksternalija, edukaciju, rad sa marginalizovanim grupama,kampanje zagovaranja, davanje prijedloga zakona, itd. Napodru~ju Kantona i op}ine djeluju mnoga udruènja ~ije jedjelovanje povezano sa o~uvanjem kulturnog naslije|a io~uvanjem prirode.

Institucije za za{titukulturno-istorijskog iprirodnog naslije|a

S obzirom na bogatstvo kulturno-istorijskog naslije|aveliki je zna~aj Komisije za o~uvanje nacionalnihspomenika, Federalnog zavoda za za{titu spomenika iZavoda za za{titu kulturnog-istorijskog i prirodnognaslije|a Kantona Sarajevo.

Mediji Mediji imaju veliki zna~aj za razvoj podru~ja, krozkreiranje i plasman vijesti za lokalno i {ire trì{te, ali i krozedukaciju stanovni{tva.

Lokalnostanovni{tvo

Interesi lokalnog stanovni{tva su izuzetno va`ni za razvojturizma, ali su istovremeno i veoma kompleksni. Razli~itezajednice u destinaciji imaju razli~ite razvojne potrebe(saobra}ajna infrastruktura, edukacija, zapo{ljavanje, itd).Lokalno stanovni{tvo bi kroz razvoj turizma trebaloosjetiti unapre|enje kvaliteta ìvota, posebno krozzapo{ljavanje i kreiranje novih radnih mjesta, te krozsamozapo{ljavanje. Prema nalazima istraìvanja Pe{tek idrugi (2017.), lokalno stanovni{tvo ima pozitivnepreferencije prema razvoju turizma u Federaciji BiH, alismatra da lokalne vlasti ne ~ine dovoljno u sistemskom iplanskom razvoju turizma.

Edukacijskeustanove, akademskazajednica inau~no-istraìva~keinstitucije

Akademska zajednica i nau~no-istraìva~ke institucijemogu zna~ajno doprinijeti razvoju odrìvog turizmazahvaljuju}i svojoj ekspertizi, dok sa druge strane dobijajuprostor za provo|enje nau~nih i istraìva~kih projekata.Sinergija akademskih i prakti~nih znanja dovodi doubrzanog i odrìvog razvoja podru~ja. Akademskazajednica svoj doprinos razvoju treba dati i kroz razvojedukacijskih programa iz oblasti biznisa i preduzetni{tva,turizma, za{tite okoli{a, itd. Potreban je i razvojsrednjo{kolskih programa edukacije za turisti~kazanimanja, ali i programa cjeloìvotnog u~enja iz oblastibiznisa i turizma.

Vjerske zajednice Vjerske zajednice imaju va`nu ulogu u razvoju turizmazbog postojanja i prirode religijskih objekata/obi~aja kojimogu biti iskori{teni u razvoju turisti~kih proizvoda.Religijski objekti/obi~aji imaju dualnu prirodu: religijskui kulturno-istorijsku. Stoga se religijski objekti mogukoristiti i za promociju kulturno-istorijskog naslije|a iuklju~enje u turisti~ku ponudu za razli~ite segmente.

Grupe navedene u prethodnom prikazu imaju razli~iteinterese, ali i ciljeve i mogu}nosti uticaja na odrìvi razvojturizma na podru~ju op}ine. Naredni prikaz daje saètak interesai mogu}nosti uticaja razli~itih interesnih grupa, te na~in zauklju~enje u proces razvoja turizma.


Interesna grupa Interesi Va`nostza razvojturizma

Uticajna razvojturizma

U~e{}e u razvoju turizma destinacije

Federacija BiH Za{tita okoli{a i odrìvi razvojIzgradnja infrastruktureIntegrisani razvoj FbiH

+++ +++ Zakonska regulativaPlanski dokumentiDonatorski i razvojni projekti

Kanton Sarajevo i Op}ina Stari Grad Za{tita okoli{a i odrìvi razvojEkonomski i dru{tveni razvoj kroz unapre|enjeturizma i razvoj stimulativnog poslovnogambijentaRazvoj infrastruktureO~uvanje kulturno-istorijskog i prirodnognaslije|aRazvojni lokalni i regionalni projektiUvezivanje sa drugim destinacijamaPromocija preduzetni{tvaRazvoj imidà destinacijeDonatorski projekti

+++ +++ Upravljanje razvojem podru~jaRazvoj poslovnog ambijenta i stimulacijapreduzetni{tvaZakonska regulativaPlanski dokumentiRazvojni projektiFinansiranje projekataPrivla~enje donatoraTehni~ka podr{kaUvezivanje privatnog, javnog i nevladinog sektora

Turisti~ka zajednicaKantona Sarajevo

Razvoj turizma i integracija ponudeRazvoj i promocija turisti~ke ponudeEfikasan destinacijski menad`mentRazvoj imidà destinacije

+++ +++ Upravljanje razvojem turizmaPromocija turizmaRazvoj turisti~kih proizvoda i integracija

Javne i privatne kompanije i ustanove Stabilno i podsticajno okruènje za poslovanje iinvesticijePodsticaji za djelovanjeEfikasan sistem obrazovanja i ure|eno trì{te rada

+++ +++ Privredne i neprivredne djelatnosti u oblasti turizma ipovezanih/prate}ih djelatnostiRazvoj specifi~nih turisti~kih proizvoda

Nevladine organizacije Razvoj turizmaZa{tita okoli{aRazvojni projekti

+++ +++ Razvojni projektiEdukacijaRazvoj specifi~nih turisti~kih proizvoda

Institucije za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslije|a

Za{tita i promocija kulturno-istorijskog naslje|aFinansiranje aktivnosti o~uvanja kulturno-istorij-skih spomenika

+++ +++ O~uvanje kulturno-istorijskog naslije|a Stavljanje ufunkciju kulturno-istorijskih spomenika Finansiranjeaktivnosti

Mediji Promocija odrìvog razvojaEdukacija lokalnog stanovni{tva

++ ++ [irenje informacijaPromotivne i edukacijske aktivnosti

Lokalno stanovni{tvo Zapo{ljavanje i pove}anje kvaliteta ìvota +++ +++ Podr{ka razvojuRazvojne inicijativeZapo{ljavanje i samozapo{ljavanje Edukacija

Ocjena odabranih elemenata uspje{nosti destinacije

U cilju procjene odabranih elemenata uspje{nosti djelovanjadestinacije i ocjene potencijala za razvoj ura|eno je ispitivanje~lanova radnih grupa uz pomo} upitnika sa skalom od 1 (najmanjistepen slaganja/najmanja ocjena) do 5 (najve}i stepenslaganja/najve}a ocjena). Faktori koji su ocjenjivani su preuzetiiz relevantne literature o razvoju turisti~kih destinacija. Uispitivanju je u~estvovalo 128 ispitanika, a sumirani nalazi suprikazani u narednoj tabeli. Podatke prikupljene na ovaj na~in nemoèmo smatrati reprezentativnim nego izvi|ajnim. Ovoistraìvanje pokazuje subjektivne ocjene u~esnika i u budu}nostibi trebalo uraditi {ire istraìvanje i dublju analizu. Iz navedenogje o~ito da postoji prostor za unapre|enje situacije u svimsegmentima turisti~kog djelovanja. Crveno su ozna~eni elementikoji imaju prosje~nu ocjenu manje od 2,5.

Faktori Brojispitanika

Min.ocjena

Maks.ocjena

Prosjek Mod Medi-jan

Dostupnost

Mogu}nost lakogpristupa atrakcijama

128 1 5 3,0 3 3

Dostupnost javnogprevoza

128 1 5 3,0 3 3

Ukupna razvijenosttaksi i djelatnostiprevoza

128 1 5 2,9 3 3

Dostupnost destina-cije avio saobra}ajem

128 1 5 2,9 3 3

Ukupna razvijenostputne infrastrukture

128 1 5 2,4 3 3

Dostupnost destina-cije èljeznicom

128 1 5 2,0 1 2

Raspoloìvostparking mjesta

128 1 4 1,7 1 2

Komunalnainfrastruktura

Kvalitet vode 128 1 5 3,4 3 3

Kvalitet zraka 128 1 5 2,7 3 3

Ure|enost javnihpovr{ina

128 1 4 2,4 3 2,5

Prikupljanje i uprav-ljanje otpadom

128 1 5 2,2 3 2

îsto}a okoli{a 128 1 4 2,2 3 2

Kanalizacija i sistemodvodnje

128 1 5 2,2 2 2

Usluge vodovoda isnabdijevanje vodom

128 1 5 1,9 1 2

Ljudski potencijali

Gostoljubivostlokalnog stanovni{tva

128 1 5 3,8 4 4

Poznavanje stranihjezika zaposlenih uturizmu

128 1 5 3,1 3 3

Ocjena kvalitetastru~nog kadra uturizmu

128 1 5 2,4 3 3

Raspoloìvost stru~neradne snage u turizmu

128 1 5 2,3 3 2

Op{ti nivo educira-nosti stru~nog kadra uturizmu

128 1 5 2,2 3 2

Raspoloìvost stru~-nih osoba sa uprav-lja~kim i menadèr-skim znanjima uturizmu

128 1 4 2,2 3 2

Marketing i promo-cija destinacije

Op{ti dojam o ponudituristi~ke destinacije

128 1 5 2,6 3 3

Atraktivnost paketasada{nje turisti~keponude destinacije

128 1 4 2,5 3 3

Saradnja sa turisti~-kim agencijama ioperaterima vandestinacije

128 1 5 2,5 3 3

Kori{tenje online pro-mocije turisti~kedestinacije

128 1 5 2,4 3 3

Ocjena ukupnogkvaliteta dosada{njihpromotivnihaktivnosti destinacije

128 1 5 2,4 3 3

Postojanje incomingturisti~kih agencija udestinaciji

128 1 5 2,3 3 3

Ocjena uspje{nostiprodaje destinacije

128 1 4 2,3 3 2

Integracija turisti~keponude destinacije

128 1 5 2,3 3 3

Kori{tenje dru{tvenihmedija u svrhupromocije destinacije

128 1 5 2,3 3 2

Raznolikost i kvalitetkori{tenihpromotivnihmaterijala destinacije

128 1 4 2,3 3 2

Postoje}i nivo znanjao potrebama turista

128 1 4 2,2 3 2

Kvalitet turisti~kesignalizacije

128 1 4 2,0 2 2

Kvalitet rada i podr-{ke od strane (stare)Turisti~ke zajednice

128 1 4 2,0 1 2

Objekti, hrana i pi}e

Raspoloìvostugostiteljskihobjekata

128 3 5 4,1 5 4

Kvalitet iraznovrsnost hrane

128 2 5 3,9 4 4

Kvalitet i raznovr-snost pi}a

128 1 5 3,8 5 4

Raznolikost i origi-nalnost ukupneugostiteljske ponude

128 1 5 3,4 4 4

îsto}a i urednostugostiteljskihobjekata

128 1 5 3,4 3 3

Gostoprimstvo oso-blja u ugostiteljskimobjektima

128 1 5 3,4 3 3


Edukacijske ustanove, akademskazajednica i nau~no-istraìva~keinstitucije

Istraìva~ki i konsultantski projektiRazvojni lokalni i regionalni projektiFormalni i neformalni edukacijski programi narazli~itim nivoima

++ ++ Edukacijski programiRazvojni projektiStru~na podr{ka Istraìvanje i razvoj

Vjerske zajednice O~uvanje kulturnog naslije|a +++ +++ Razvoj religijskog turizma

Legenda: + slab uticaj/va`nost, ++ umjeren uticaj/va`nost, +++ izuzetan uticaj/va`nostU sve budu}e razvojne procese i upravljanje destinacijom je nu`no uklju~iti navedene grupe {to }e biti navedeno u nastavku.

Raspoloìvostponude autenti~nehrane i pi}a

128 1 5 3,0 3 3

Stru~nost osoblja uugostiteljskimobjektima

128 1 5 2,9 3 3

Kori{tenje doma}e/lokalno proizvedenehrane i pi}a

128 1 5 2,8 3 3

Okruènje

Ocjena potencijala zabudu}i razvoj turis-ti~ke destinacije

128 1 5 3,8 5 4

Interes lokalnih pre-duzetnika za razvojturisti~kog biznisa

128 1 5 3,0 4 3

Poznavanje stranih je-zika slu`benika kojikomuniciraju saturistima

128 1 4 2,8 3 3

Ocjena poslovnogambijenta za razvojturisti~kog biznisa

128 1 5 2,6 3 3

Poznavanje stranihjezika stanovni{tva

128 1 4 2,5 3 3

Inovativnost predu-zetnika u razvojuturizma

128 1 4 2,5 3 3

Ocjena sistema zdrav-stvene za{tite turista

128 1 5 2,4 3 2

Sigurnost turista udestinaciji

128 1 4 2,3 3 2

Ukupna ocjenadosada{njeg uprav-ljanja destinacijom

128 1 4 2,3 3 2

Posve}enost lokalneuprave razvojuturizma

128 1 5 2,3 2 2

Uskla|enost ponudesa standardimakvalitete

128 1 5 2,2 3 2

Ocjena nivoa za{titeokoline

128 1 4 2,1 3 2

Saradnja turizma sadrugim sektorimaprivrede

128 1 4 2,0 2 2

Saradnja privatnog ijavnog sektora udestinaciji

128 1 5 2,0 2 2

Turisti~ke usluge

Kulturna ponuda (npr.muzeji, galerije, itd.)

128 1 5 3,3 3 3

Raspoloìvost trgovi-na i mogu}nosti zashopping

128 1 5 3,3 3 3

Raspoloìvost auten-ti~nih suvenira i starihzanata

128 1 5 3,2 3 3

Postojanje i raznoli-kost kulturnih mani-festacija i doga|aja

128 1 5 2,8 3 3

Raspoloìvostzabavnih sadràja

128 1 5 2,6 3 3

Raspoloìvostpje{a~kih staza

128 1 5 2,3 2 2

Raspoloìvost sadr-àja za avanturisti~kei outdoor aktivnosti

128 1 5 2,3 2 2

Raspoloìvost sport-sko-rekreativnihsadràja

128 1 4 2,1 2 2

Raspoloìvostbiciklisti~kih staza

128 1 4 2,1 1 2

Smje{tajnikapaciteti

Brojnost smje{tajnihkapaciteta

128 2 5 3,7 3 4

Gostoprimstvoosoblja u smje{tajnimobjektima

128 2 5 3,7 4 4

îsto}a i urednostsmje{tajnih objekata

128 1 5 3,4 3 3

Kvalitet smje{tajnihobjekata

128 1 5 3,4 3 3

Kvalitet usluge usmje{tajnimobjektima

128 1 5 3,2 3 3

Stru~nost osoblja usmje{tajnimobjektima

128 1 5 2,9 3 3

Dodatne usluge usmje{tajnim objek-tima (npr. wellness,spa, itd.)

128 1 5 2,8 3 3

Turisti~kipotencijali

Bogatstvo kulturneba{tine destinacije

128 2 5 4,1 5 5

Brojnost i raspolo-ìvost istorijskihspomenika

128 2 5 4,0 5 4

Brojnost i raspoloì-vost prirodnihatrakcija

128 2 5 3,6 3 4

Raznovrsnostturisti~kih atrakcija

128 1 5 3,3 3 3

SWOT analizaGlavni cilj izrade SWOT analize je objektivno sagledavanje

svih prednosti i slabosti Op}ine kao turisti~ke destinacije, tesagledavanje prilika i opasnosti koje mogu zna~ajno uticati nabudu}i razvoj turizma. SWOT analiza je ura|ena na bazi:

- Analize postoje}e resursne osnove,- Informacija prikupljenih tokom radionica i intervjua,- Analize aktuelnih turisti~kih trendova i ukupne situacije u

BiH.Naredna tabela sumira nalaze istraìvanja trenutne situacije u

razvoju turizma Op}ine.

SNAGE

- Postojanje interesa svih zainteresovanih strana i lokalne zajednice zasistemski razvoj turizma

- Bogatstvo kulturno-istorijskih spomenika- Razvijenost brenda Sarajevo u regiji i upoznatost turista sa destinacijom- Pozicija glavnog grada- Izuzetno dobar geoprometni poloàj i pristupa~nost- Lokacija Op}ine u okviru Grada i Kantona Sarajevo- Prirodne ljepote i mogu}nost razvoja outdoor aktivnosti- Bogatstvo vjerskih spomenika i multikulturalnost- Nematerijalna ba{tina, obi~aji i zanati- Gostoljubivost stanovni{tva- Cjenovna pristupa~nost- Raspoloìvost smje{tajnih kapaciteta- Postojanje specijalizovanih incoming agencija- Uklju~enost nevladinog sektora u razvoj projekata za{tite naslije|a- Uklju~enost razvojne agencije SERDA u pitanja turizma- Aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo na sistemskom razvoju turizma- Postojanje Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo i njeno pozicioniranje

kao destinacijske organizacije

SLABOSTI


- Kratak boravak turista- Odsustvo holisti~kog upravljanja destinacijom- Neure|eni i turisti~ki neatraktivni lokaliteti koji imaju potencijal za

razvoj - Ure|enost i kori{tenje javnih prostora i povr{ina (npr. reklame najavnim povr{inama, ~isto}a, dostavna vozila, ba{te, itd.)

- Turisti~ka signalizacija- Putna infrastruktura- Manjak edukovanih i stru~nih kadrova u turizmu, uklju~uju}i i organe

uprave- Sezonalnost ponude- Reaktivni, atomizirani trì{ni nastup i ad-hoc nastup- Neuvezana turisti~ka ponuda Op}ine- Nepostojanje dovoljnog broja dodatnih sadràja (kupovina, zabava,

wellness, biciklisti~ke staze, outdoor aktivnosti, itd.)- Nedovoljan broj registrovanih turisti~kih vodi~a i problem njihove

certifikacije- Nepoznavanje stranih jezika i nedovoljna edukacija lokalnog

stanovni{tva o turizmu- Nedovoljna turisti~ka kontrola - Marketin{ki neprofilisana turisti~ka

ponuda - Manjak autohtonih suvenira i uvoz suvenira- Nedovoljna namjenska sredstva za ulaganja u obnovu

kulturno-istorijskog naslije|a i razvoj turizma- Pitanje nadle`nosti i pitanje gazdovanja na destinaciji- Neure|en pristup i parking za autobuse- Nelegalna gradnja- nizak stepen kori{tenja smje{tajnih kapaciteta- Neure|ena korita rijeka- Nedovoljno kori{tenje informacionih i komunikacionih tehnologija i

digitalnog marketinga u turizmu- Nedovoljna promocija destinacije i nepostojanje marketing programa- Siva ekonomija - nelegalno pruànje turisti~kih usluga- Neadekvatan sistem poticanja razvoja turisti~ke ponude- Nedostatak saradnje javnog i privatnog sektora na projektima turizma -

Koordinacija lokalne zajednice i javnih preduze}a- Javni prevoz na podru~ju Kantona Sarajevo- Vodosnabdijevanje- Sigurnost turistaPRILIKE

- Trendovi u razvoju sportskog, outdoor, eko, omladinskog, tranzitnog,vjerskog, gastro, zdravstvenog turizma, konferencijskog i kongresnog,porodi~nih putovanja

- Sklonost turista da putuju ~e{}e i kra}e- Porast obima putovanja na globalnom nivou i porast interesa za BiH- Kontinuirani rast broja dolazaka turista u BiH i Sarajevo, te u~e{}e Kantona

Sarajevo u ukupnim turisti~kim kretanjima- Lako dostupna iskustva drugih zemalja u regionu o razvoju turizma- Rast svijesti lokalnog stanovni{tva i investitora o va`nosti turizma za

ekonomski razvoj- Razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane- Dijaspora- Blizina emitivnih trì{ta regije i EU- Obavezne ekskurzije- Mogu}nost kori{tenja me|unarodnih izvora finansiranja, posebno IPA 2- Mogu}nost saradnje sa destinacijama iz okruènja - multidestinacijski pristup- Mogu}nost razvoja javno-privatnog partnerstva

PRIJETNJE

- Opasnosti od negativnih efekata masovnog turizma- Privredna situacija u BiH, destimulativno okruènje za preduzetni{tvo i

investicije- Pristupi izvorima finansiranja- Odsustvo sistema registracije turista- Rad inspekcija- Siva ekonomija- Preplitanje nadle`nosti- Nedovoljna implementacija strate{kih razvojnih dokumenata- Imid` BiH kao turisti~ke destinacije u svijetu- Iseljavanje mladih ljudi- Odumiranje tradicionalnih zanata- Lo{a pozicija BiH prema T&T indeksu konkurentnosti turizma (113 od 134

zemlje)

Izvor: Nalazi radionica i intervjua

Predstavljena SWOT matrica sluì kao osnova za definisanjestrate{kih pravaca razvoja, a prije svega vizije - definicije èljenebudu}nosti. Vizija treba biti vodilja turisti~kog razvoja, odraz jevrijednosti, stavova i ciljeva u~esnika u turisti~kom razvojudestinacije koji je svojim djelovanjem trebaju podràvati kako bi{to bolje odgovorila budu}im dru{tvenim kretanjima izahtjevima savremenih turista.

Vizija i strate{ki ciljevi razvoja turizma

U Strategiji razvoja Op}ine je navedeno nekoliko definicijavizije razvoja Op}ine, ali bez jasno odre|ene definicije koja sluìkao osnova za definisanje budu}eg razvoja:

Vizija grupe do 20 godina

Moderna, otvorena i komunikativna, odraz bogatstva ikulturnog naslije|a, mlada Op}ina, ispunjenje ciljeva, pove}anjebiznisa, pobolj{anje infrastrukture, ve}i broj radnih mjesta (ve}e,solidne, realne, zasluène plate).

Vizija grupe od 20 do 35 godina

Unaprije|eno i omogu}eno obrazovanje svim kategorijamastanovni{tva, podràti male i srednje poduzetnike jer bezoja~anog malog i srednjeg poduzetni{tva nema jake lokalnezajednice, transparentan pristup informacijama o de{avanjima uOp}ini, poticati poljoprivrednu proizvodnju, inicirati udruènjepoljoprivrednika, unaprijediti kulturni ìvot Op}ine.

Vizija grupe od 40 do 55 godina

Regulacioni-urbanisti~ki planovi, podr{ka malim i srednjimpoduze}ima, projekti za iskori{tavanje prirodnih resursa,zakonska regulativa u turizmu, stimulacija poljoprivrede,izgradnja sportskog centra, zakonska regulativa zanata.

Vizija grupe starije od 55 godina

Razvijena Op}ina, sigurno okruènje, razvijena infrastruk-tura/saobra}ajnice.

Prijedlog 1 nosioca izrade Strategije

Op}ina Stari Grad postoji na prirodom obdarenim ljepotamaìvljenja, predstavlja odraz kulturno-istorijskih razli~itosti,integri{e biznise i tradicionalne zanate kroz otvorenost ikontinuiranu edukaciju ljudi modernim trendovima poslovanja ikvaliteti ìvota. Razli~ite kulture privla~e pa`nju turista i opstajuu harmoniji gostoprimstva, radnih navika i ljubaznosti gra|ana.

Prijedlog 2 nosioca izrade Strategije

Urbano ure|ena i ekolo{ki ~ista, bezbjedna, finansijskistabilna Op}ina sa razvijenim ruralnim sredinama i otvorena zame|uop}insku, regionalnu i me|unarodnu saradnju. Privla~na zabiznise i investicije, otvorena za ideje i motiviranje gra|ana zaprosperitetan i kvalitetan standard ìvljenja na ekonomskom,obrazovnom, kulturnom, socijalnom i sportskom planu. Vode}aOp}ina u kori{tenju sredstava me|unarodnih programa iregionalnih fondova Evropske Unije i me|unarodnih donatora.

Imaju}i u vidu navedene definicije vizije, mogu}e jepredloìti definiciju vizije razvoja turizma koja }e objedinitisljede}e vrijednosti i nastojanja lokalne zajednice i interesnihgrupa za razvoj turizma op}ine:

- Multikulturalnost,- Jedinstvenost,- Naslije|e i tradicija,- Otvorenost,- Sigurnost,- Dinami~nost,- Integracija.

Vizija razvoja turizma op}ine: "Op}ina Stari Grad jeure|ena, moderna, dinami~na, sigurna i prepoznatljivadestinacija. Multikulturalnost, otvorenost i gostoljubivostna{ih ljudi privla~i turiste iz cijelog svijeta i pruà imjedinstveni doìvljaj istoka i zapada".

S obzirom na navedene izazove i postoje}e prirodne,kulturno-istorijske i prostorne pretpostavke za razvoj turizma,potrebno je raditi na razvoju i holisti~kom upravljanju turizmom ituristi~kom destinacijom Op}ine odnosno na strate{kompreokretu kako je prikazano na narednoj slici. Zbog sli~nostisituacije destinacija u BiH, ovaj model je primjenjiv na ve}i brojdestinacija.


Glavni cilj razvoja turizma Op}ine do 2022. godine treba bitipove}anje atraktivnosti, konkurentnosti i odr`ivosti.

Na bazi definisane vizije razvoja turizma i predo~enihstrate{kih odrednica, defini{u se sljede}i strate{ki i prioritetniciljevi.


Strate{ki cilj 1 - Integracija i efikasno upravljanje

turisti~kom destinacijom

Za razvoj turizma nije dovoljno imati samo turisti~kiproizvod. Razvoj turizma zahtjeva sistemski i holisti~ki pristup,strate{ko planiranje i uklju~ivanje svih interesnih grupa udono{enje odluka. âk i one destinacije koje posjeduju veomainteresantne atrakcije mogu o~ekivati neuspjeh ukoliko sedestinacijom i turisti~kim proizvodima destinacije ne upravlja napravilan na~in.

Planiranje, upravljanje i kontrola razvoja destinacijezahtjevaju sistemski i interdisciplinarni pristup, a polazna ta~ka urazvoju destinacije su potrebe turista koje }e biti zadovoljenekroz materijalne i nematerijalne elemente ponude na destinaciji.

Destinacijski menad`ment je kontinuirani proces u kojemturisti~ki sektor, javna uprava i ostali subjekti usmjeravaju razvojdestinacije sa ciljem ostvarivanja zajedni~ke èljene vizijedestinacije. Destinacijski menad`ment je rezultat uklju~ivanjarazli~itih sektora, grupa, u~esnika i partnera koji zajedni~kimradom, svaki iz svoje perspektive, realizuju zajedni~ke ciljevepojedine destinacije.

Holisti~ki pristup destinacijskom menad`mentu i marketinguzahtjeva partnerstva izme|u razli~itih nivoa vlasti, me|urazli~itim organizacijama u javnom sektoru, kao i izme|u javnogi privatnog sektora. Generalno glavna uloga destinacijskogmenad`menta trebala bi biti da nadgleda razvoj i implementacijukreirane strategije turizma na bazi potreba u~esnika iz javnog iprivatnog sektora.

Dosada{nja situacija u razvoju turizma Op}ine pokazuje dase destinacijom kao cjelinom i samim tim i razvojem turizma nijeefikasno upravljalo. Razvoj turizma je rezultat organskog rasta iinicijative uglavnom privatnog sektora. Privatni sektor nastupana trì{tu samostalno i atomizirano, sa malim stepenomintegracije. Organizacija za upravljanje destinacijom (eng. Desti-nation Management Organization, DMO) nije postojala, iakoprema WTO, turisti~ke organizacije na lokalnom i regionalnomnivou imaju ulogu DMO. Turisti~ke organizacije na svimnivoima BiH, pa tako i u Kantonu Sarajevo, su se uglavnombavile promotivnim aktivnostima {to ~ini samo dio o~ekivanihaktivnosti. Osnivanje nove Turisti~ke zajednice KS bi trebao bitikvalitativni iskorak ka uspostavljanju destinacijskog isistemskog djelovanja na podru~ju Kantona. S obzirom naodrednice Zakona o turizmu FBiH, koji je u parlamentarnojproceduri, bi}e mogu}e uspostavljanje lokalnih turisti~kihzajednica, {to je za turisti~ke op}ine kao {to je Stari Grad, prilikada efikasnije upravljaju turizmom na podru~ju op}ine, u saradnjisa Turisti~kom zajednicom KS. Nacrtom Zakona o turizmu iZakona o boravi{noj taksi koji se nalaze u proceduri predvi|enoje da lokalne zajednice mogu osnivati turisti~ke organizacije, a zanjihovo finansiranje predvi|eno je 80% sredstava prikupljenih izboravi{nih taksi.

Prema WTO, aktivnosti kojima se bavi lokalna DMOuklju~uje:

- Promocija destinacije,- Kampanje za pokretanje i vo|enje poslovanja,- Usluge informisanja i rezervacije,- Obuka i obrazovanje,- Poslovno savjetovanje,- Razvoj turisti~kih proizvoda,- Razvoj i menad`ment doga|aja,- Razvoj i menad`ment atrakcija i- Strategija, istraìvanje i razvoj.U periodu do, a i nakon usvajanja zakona, potrebno je da

Slu`ba za finansije, uz podr{ku Sektora za lokalni razvoj Op}ine,na sebe preuzme integrativnu i razvojnu funkciju turizma krozuspostavljanje odjela za turizam.

Preporuka je i da se odmah uspostavi i koordinacijsko tijeloza razvoj turizma - Turisti~ko vije}e kojim }e upravljati Op}ina ikoje }e inkorporirati predstavnike javnog, privatnog i nevladinogsektora. Ovo tijelo bi se bavilo analizom situacije i davanjempreporuka za razvoj turizma.

Slu`ba za finansije, uz podr{ku Sektora za lokalni razvoj iTuristi~kog vije}a, }e svaka tri mjeseca izvje{tavati Op}inskovije}e Stari Grad o realizaciji Strategije i kretanjima u turizmuOp}ine.

Za razvoj turizma potrebno je implementirati sljede}e mjerekoje su u vezi sa razvojem infrastrukture i ambijenta za razvojturizma:

- Infrastruktura - upravljanje, razvoj i o~uvanje resursa:- Planski razvoj i upravljanje prostorom,- Postavljanje turisti~ke signalizacije u skladu sa

standardima,- Izgradnja nedostaju}e i unapre|enje postoje}e

infrastrukture za razvoj specifi~nih oblika turizma,- Ambijent

- Unapre|enje sigurnosti turista,- Unapre|enje ~isto}e i ure|enosti,- Ja~anje mehanizama kontrole i inspekcije,

- Preduzetni{tvo:- Pruànje podr{ke za razvoj preduzetni{tva i

pruànje podr{ke turisti~kim biznisima, tezapo{ljavanje,

- Kreiranje okvira za investicije,- O~uvanje i razvoj starih zanata,

- Razvoj ljudskih potencijala - nova znanja i vje{tine uturisti~kom sektoru:- Uticaj na razvoj novih programa edukacije i

sticanja novih zanimanja u turizmu,- Razvoj programa cjeloìvotnog u~enja za turisti~ki

sektor,- Kadrovsko ja~anje op}inske uprave i tijela

povezanih sa razvojem turizma.U kontekstu ovog strate{kog cilja se moè govoriti o tri

prioritetna podru~ja:- Uspostavljanje destinacijskog menad`menta i ambijenta

za razvoj turizma,- Promocija destinacije i- Unapre|enje turisti~ke infrastrukture.U vezi sa ovim strate{kim ciljem, mogu}e je definisati

sljede}e indikatore uspje{nosti implementacije Strategije:- Pove}an broj dolazaka turista za najmanje 50% uz

prosje~no vrijeme zadràvanja najmanje tri dana,- Uspostavljen, kadrovski osposobljen i funkcionalan

turisti~ki odjel u okviru Op}ine Stari Grad, uspostavljeno ifunkcionalno Turisti~ko vije}e i Turisti~ka organizacijaOp}ine, uspostavljen Turisti~ko-informativni centar,

- Pokrenuta procedura uvr{tavanja na listu UNESCO,- Postavljena moderna i sa me|unarodnim standardima

uskla|ena turisti~ka signalizacija,- Uspostavljen i funkcionalan sistem registracije turista,- Uspostavljen video nadzor na najmanje pet novih

frekventnih lokacija na podru~ju op}ine,- Pove}an broj zanatskih radnji za najmanje 20%,- Ostvaren stepen zadovoljstva turista ukupnom ponudom i

doìvljajem destinacije minimalno 4 (na skali od 1 do 5),- Razvijeno i u kontinuiranoj implementaciji najmanje 10

programa stru~nog usavr{avanja za zaposlene u turizmu,- Pove}ane investicije u turisti~ke biznise za najmanje 20%,- Pove}ano zapo{ljavanje u turizmu za najmanje 20%,- Pove}an interes u~enika za zanimanja u turizmu za

najmanje 10%,- Razvijen i funkcionalan destinacijski portal Op}ine uz

efikasno i kontinuirano prisustvo na dru{tvenim mreàma,- Promocija ponude Op}ine na najmanje pet sajmova

godi{nje (najmanje dva inostrana sajma),- Objavljeno najmanje pet javnih poziva za kreativna

rje{enja ure|enja turisti~kih mikrolokacija i atrakcija napodru~ju op}ine.

U nastavku je data okvirna lista projekata koji se odnose nastrate{ki cilj 1. Lista projekata moè biti pro{irena tokomimplementacije Strategije.



Naziv projekta Nosilac projekta i partneri Po~etak Zavr{etak

2.1. Uspostavljanje destinacijskog menad`menta

2.1.1. Uspostavljanje i djelovanje Turisti~ke organizacije Op}ine u saradnjisa TZ KS i kontinuirana saradnja sa Turisti~kom zajednicom KantonaSarajevo

Op}ina Stari GradTuristi~ka zajednica KS

Po usvajanjuZakona o turizmu

FBiH

Kontinuirano

2.1.2. Uspostavljanje odjela za turizam u okviru Slu`be za finansije uzpodr{ku Sektora za lokalni razvoj

Op}ina Stari Grad 2018 Kontinuirano

2.1.3. Uspostavljanje i vo|enje Turisti~kog vije}a Op}ine (privatni i javnisektor)


2.1.4. Turisti~ka signalizacija Op}ina Stari GradGrad Sarajevo

Kanton SarajevoTuristi~ka zajednica KS

2018 2019

2.1.5. Uspostavljen sistem registracije turista Op}ina Stari GradKanton Sarajevo

Turisti~ka zajednica KS

2018 2019

2.1.6. Kontinuirano ispitivanje i pra}enje zadovoljstva i potreba turista Op}ina Stari GradTuristi~ka zajednica KS

2018 Kontinuirano

2.1.7. Kursevi stranih jezika (engleski i njema~ki) za uposlenike Policijskeuprave

PU LogavinaOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (tri ili{est mjeseci godi{nje)

2.1.8. Razvoj i implementacija projekata cjeloìvotnog obrazovanja zaradnike u turizmu

Op}ina Stari GradSrednje {kole i fakultetiTuristi~ka zajednica KS

2018 Kontinuirano

2.1.9. Unapre|enje sistema formalnog obrazovanja kadrova u turizmu (novazanimanja i programi, unapre|enje sistema obavljanja prakse, tehni~koopremanje obrazovnih ustanova) u saradnji sa KS

Op}ina Stari GradKanton Sarajevo

Edukacijske ustanoveTuristi~ka zajednica KS

2019 Kontinuirano

2.1.10. Stimulisanje i subvencioniranje start-up u turizmu Op}ina Stari Grad 2018 Kontinuirano

2.1.11. Stimulisanje i subvencioniranje poslovanja turisti~kih biznisa napodru~ju op}ine


2.1.12. Podr{ka turisti~kim biznisima za uvo|enje inovacija i informacionihi komunikacionih tehnologija u turizam (multimedija, virtual reality,mobilne aplikacije, augmented reality, web alati, dru{tveni mediji)


2.1.13. Obezbje|enje uslova za pokretanje procedura za izmjeneregulacionih planova u svrhu realizacije projekata u oblasti turizma


2.1.14. Kreiranje kataloga investicionih projekata u turizmu na podru~juop}ine za ulaganja (uklju~uju}i i javno-privatno partnerstvo)

Op}ina Stari Grad 2018 2019

2.1.15. Uspostaviti efikasan i kontinuiran sistem podr{ke javnimdoga|ajima, manifestacijama i festivalima va`nih za turizam Op}ine ikreiranje i promocija godi{njeg plana/kalendara doga|aja, manifestacija ifestivala


2018 Kontinuirano

2.1.16. Rje{avanje problema sive ekonomije Op}ina Stari GradKanton SarajevoPolicijska uprava

Inspekcije

2018 Kontinuirano

2.1.17. Unapre|enje sigurnosti turista i postavljanje video nadzora Op}ina Stari GradKanton SarajevoPolicijska uprava

2018 Kontinuirano

2.1.18. Razvoj programa o~uvanja i razvoja starih zanata i autenti~nihsuvenira/proizvoda


2.1.19. Uvezivanje turisti~ke ponude sa ponudom drugih destinacija u BiH iregiji


2.1.20. Dodjela godi{njih nagrada za razvoj turizma u Op}ini Stari Gradbiznisima, organizacijama i pojedincima


2.1.21. Zajedni~ka ulaznica za atrakcije Op}ina Stari GradMuzeji

Turisti~ki biznisiTuristi~ka zajednica KS

2018 2019

2.2. Promocija destinacije

2.2.1. Izrada plana marketinga, budèta i plana promocije destinacije iimplementacija plana promocije (Internet i dru{tvene mreè - destinacijskiportal, sajmovi, printani mediji, elektronski mediji, itd) u saradnji sa TZ KS


2018 Kontinuirano

2.2.2. Uspostavljanje veza sa turisti~kim agencijama i tour operatorima uregiji i svijetu


2018 Kontinuirano

2.2.3. Obezbje|enje uslova za pokretanje procedure za nominacijuBa{~ar{ije za UNESCO listu

Op}ina Stari GradGrad Sarajevo

Kanton SarajevoTuristi~ka zajednica KS

2018 Kontinuirano

2.2.4. Turisti~ko-informativni centar Op}ine Stari Grad Op}ina Stari Grad 2018 kontinuirano

2.2.5. Sarajevo susret kultura/Promocija destinacije Udruènje Sarajevo susret kulturaOp}ina Stari Grad

2018 2019

Strate{ki cilj 2 - Razvoj atraktivnih turisti~kih proizvoda

Op}ina Stari Grad moè ponuditi brojne aktivnosti i kojeimaju dovoljnu privla~nu snagu za razli~ite segmente posjetilacai turista, a posebno u saradnji sa drugim op}inama u KantonuSarajevo.

Destinacija ima zna~ajne prednosti zbog mogu}nosti razvojabrojnih aktivnosti za razli~ite specifi~ne oblike turizma ilispecifi~ne trì{ne ni{e tj. turiste posebnih interesa ~iji brojzadnjih 20 godina kontinuirano raste.

Analiza portfolija turisti~kih aktivnosti i turisti~ke ponudeOp}ine pokazuje da postoje tri grupe turisti~kih proizvoda:

- Razvijeni turisti~ki proizvodi koji se ve} uspje{no nude natrì{tu:- Turizam baziran na kulturno-istorijskom naslije|u,

- Gastro turizam,- Tranzitni turizam,- Izleti i ekskurzije.

- Turisti~ki proizvodi koje je potrebno dalje unaprijediti irazvijati:- Religijski turizam,- Manifestacije, doga|aji, sajmovi,- Omladinski turizam.

- Turisti~ki proizvodi koji se trebaju razviti:- Sportski turizam- Aktivni odmor i outdoor,- Eko i ruralni turizam,- Zdravstveni turizam,- Ratni turizam.


2.3. Unapre|enje turisti~ke infrastrukture

2.3.1. Definisanje turisti~kih zona na podru~ju op}ine i razvoj planaupravljanja u cilju minimiziranja gu`vi, zastoja i zaga|enja, te razvojaturisti~kih sadràja i izgradnje objekata


2.3.2. Uklanjanje nelegalno postavljene signalizacije, objekata i vizuelno iambijentalno neprihvatljivih elemenata


Inspekcije

2018 Kontinuirano

2.3.3. Ure|enje javnih prostora i povr{ina kroz urbanisti~ki i prostornoprihvatljiva rje{enja (putem javnih poziva)


2.3.4. Rje{avanje problema saobra}aja u mirovanju, dostavnih vozila,drop-off zona i parkinga za autobuse


Policijska uprava Inspekcije

2018 Kontinuirano

2.3.5. Grijanje i unutarnje osvjetljenje Katedrale Srca Isusova u Sarajevu Kaptol VrhbosanskiOp}ina Stari Grad

2018 2018

2.3.6. Ure|enje minibuskog terminala na Ba{~ar{iji KJKP GrasOp}ina Stari Grad

2018 2018

2.3.7. Hortikulturno ure|enje zelenih povr{ina oko objekata Muzej JevrejaBiH i Galerija "Novi Hram"

KJKP Park d.d.Op}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano(mart-april ili jesen)

2.3.8. Studija izvodljivosti za uspostavljanje Zanatsko-ugostiteljskeatrakcije sa izvornim tradicionalnim ru~nim radom i jedinstvenimambijentom - Zanatski i umjetni~ki centar Kova~i


2.3.9. Unapre|enje stepena javne higijene na podru~ju op}ine Stari Gradnabavkom korpica i elektri~nog usisiva~a

KJKP Rad d.d.Op}ina Stari Grad

2018 2019

2.3.10. Uvo|enje selektivnog prikupljanja otpada na podru~ju op}ine StariGrad nabavkom recikla`nih kontejnera i kanti za odvojeno prikupljanjeotpada


2018 2019

2.3.11. Unapre|enje prikupljanja komunalnog otpada na podru~ju op}ineStari Grad nabavkom kontejnera i elektri~nog vozila


2018 2019

2.3.12. Obezbje|enje tehni~ke dokumentacije i stvaranje preduslova zaizgradnju sportsko-rekreacionog centra op}ine Stari Grad i izgradnja centra


2.3.13. Obezbje|enje tehni~ke dokumentacije i stvaranje preduslova zaizgradnju i ure|enje biciklisti~kih staza


2.3.14. Obezbje|enje tehni~ke dokumentacije i stvaranje preduslova zaizgradnju adrenalinskog parka


2.3.15. Obezbje|enje tehni~ke dokumentacije i stvaranje preduslova zaizgradnju tematskog Aqua parka i izgradnja parka


2.3.16. Edukativni kutak - Stari Grad, prijatelj Zemaljskog muzeja BiH Zemaljski muzej BiHOp}ina Stari Grad

2018 2022

2.3.17. Obiljeàvanje mjesta vezanih za I svjetski rat Op}ina Stari Grad 2018 2022

2.3.18. Obezbje|enje tehni~ke dokumentacije i stvaranje preduslova zaformiranje Muzeja mira i ba{tine Starog Grada

Me|unarodni centar za mirOp}ina Stari Grad

2018 2022

2.3.19. Obezbje|enje uslova za vidljivost Muzeja zlo~ina protiv ~ovje~nostii genocida 1992.-1995.

Udruènje Centar za post-konfliktnu pravduOp}ina Stari Grad

2018 2018

Na bazi analize mogu se identifikovati sljede}i pravci razvojaturizma u destinaciji kroz razvoj specifi~nih oblika turizmabaziranih na materijalnim i nematerijalnim resursima.

Tabela - Razvojni portfolio i ocjena razvijenosti

Oblici turizma Ocjena trenutnerazvijenosti

Ocjena mogu}nostirazvoja u budu}nosti

Aktivni odmor, sport,avanturizam i outdoor

- Visok

Eko turizam, agro i ruralniturizam

- Visok

Gastro turizam +++ Visok

Izleti, kratki boravci iekskurzije

+++ Izuzetno visok

Doga|aji i manifestacije ++ Visok

Konferencijski i kongresniturizam

+ Izuzetno visok

Kulturno-istorijsko naslije|e +++ Izuzetno visok

Omladinski turizam ++ Izuzetno visok

Religijski turizam + Izuzetno visok

Tranzitni turizam +++ Izuzetno visok

Zdravstveni turizam - Izuzetno visok

Ratni turizam (dark tourism) - Izuzetno visok

Izvor: Procjena saradnika na bazi nalaza radionice

Legenda:

- Proizvod je nerazvijen+ Proizvod postoji, ali je slabo razvijen++ Proizvod je relativno razvijen+++ Proizvod je dobro razvijen

Prioritet je unapre|enje postoje}ih turisti~kih proizvoda irazvoj novih atraktivnih specifi~nih oblika turizma.

U vezi sa ovim strate{kim ciljem, mogu}e je definisatisljede}e indikatore uspje{nosti implementacije Strategije:

- Razvijeno najmanje 10 novih turisti~kih tura - proizvoda,- Razvijena najmanje tri programa outdoor i avanturisti~kog

turizma,- Broj festivala, kulturnih doga|aja i manifestacija pove}an

za najmanje 25%,- Pove}an broj turista koji u destinaciju dolaze zbog

festivala i doga|aja za najmanje 33%,- Pove}an broj turista koji u destinaciju dolaze zbog

kongresa i konferencija za najmanje 33%,- Kapaciteti eko i ruralnog turizma pove}ani za najmanje

50%,- Identifikovani i brendirani autohtoni suveniri destinacije.U nastavku je data okvirna lista projekata koji se odnose na

strate{ki cilj 2. Lista projekata mo`e biti pro{irena tokomimplementacije Strategije.



Naziv projekta Nosilac projekta i partneri Po~etak Zavr{etak

2.1. Razvoj i promocija outdoor i avanturisti~kog turizma Op}ina Stari Grad 2018 Kontinuirano

2.2. Programi podsticaja za razvoj, promociju i izgradnjukapaciteta ruralnog turizma


2.3. Razvoj i promocija kongresnog i konferencijskogturizma


2.4. Stari Grad - The Heart of the European Jerusalem Islamska zajednica u BiH/PreporodOp}ina Stari Grad

Turisti~ka zajednica KSReligijske zajednice

2018 2019

2.5. Sarajevo Evropski Jerusalem Udruènje HagadaOp}ina Stari Grad


2018 2019

2.6. Jevrejsko Sarajevo Udruènje HagadaOp}ina Stari Grad


2018 2019

2.7. Ve~eri Sevdaha u Art Ku}i Sevdaha Udruènje "Promokultura" 2018 Kontinuirano

2.8. Interaktivne {kolske radionice-Art Ku}a Sevdaha-kaoodredi{te i kao put

Udruènje "Promokultura" 2018 Kontinuirano (tokom {kolskegodine)

2.9. Budu}nost kulture kroz turisti~ku ponudu KUD Ba{~ar{ijaOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.10. Sarajevska zima Me|unarodni centar za mirOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano

2.11. Me|unarodni festival etno stvarala{tva Op}ina Stari Grad 2019 Kontinuirano

2.12. International jazz day Club MonumentOp}ina Stari Grad

Jazz festival

2018 Kontinuirano (april)

2.13. Late nite stage Club MonumentOp}ina Stari Grad

Jazz festival

2018 Kontinuirano (novembar)

2.14. Monument 365-366 Club MonumentOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano

2.15. Monument Music Fest Club MonumentSarajevo Film Festival

Op}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (avgust)

2.16. Monument - Ba{~ar{ijske no}i Club MonumentFestival Ba{~ar{ijske no}i

Op}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (juli)

2.17. Monument - Sarajevska zima Club MonumentFestival Sarajevo-Sarajevska zima

Op}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (mart)

2.18. Open door - Comedy Show Club MonumentOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (52 danagodi{nje)

2.19. Orient nights Club MonumentOp}ina Stari Grad


2.20. Playing for change days Club MonumentOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (septembar)

2.21. Sevdah nights Club MonumentOp}ina Stari Grad


2.22. SMB 222 Vikend Club MonumentOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano

2.23. Sarajevo 92-96 Live AMBIJENT Udruènje A-zonaOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.24. Gastro festivali na otvorenom Op}ina Stari Grad 2018 Kontinuirano

2.25. Edukacija turisti~kih radnika o gastro ponudi JU Srednja ugostiteljsko-turisti~ka {kolaOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (dva mjesecagodi{nje)

2.26. Kurs kuhanja JU Srednja ugostiteljsko-turisti~ka {kolaOp}ina Stari Grad

2018 Kontinuirano (mjesec danagodi{nje)

2.27. Turisti~ka tura Tragovima starih zanata Fondacija Kulturno naslije|e bez granica(CHwB) Zanatlije Op}ina Stari Grad

2018 2019

2.28. Prezentacija starih zanata Ba{~ar{ije u Ku}i zanata Obrtni~ka komora Kantona SarajevoOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.29. O~uvajmo tradiciju kroz zanate Srednja {kola za tekstil, koù i dizajn, SarajevoOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.30. Nove pri~e - novi doìvljaji: oìvljavanjekulturno-turisti~ke ponude Op}ine Stari grad

Bo{nja~ki institut - Fondacija AdilaZulfikarpa{i}a Op}ina Stari Grad

2018 2019

2.31. Virtualna prezentacija vakufa u Op}ini Stari Grad Prva Bo{nja~ka gimnazijaOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.32. Studija izvodljivosti za Zip Line Sarajevo Turisti~ka agencija "Haris Youth Hostel"Op}ina Stari Grad

2019 2020

2.33. Obilazak grada elektri~nim biciklima Hod toursOp}ina Stari Grad

2018 2019

2.34. Eksponat- Biciklo kao vremeplov Hod toursOp}ina Stari Grad

2018 2018

Strategija stupa na snagu osmi dan od objave u "Slu`benimnovinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-49-138/18Sarajevo


Stari Grad SarajevoIrfan êngi}, s. r.

Na osnovu ~lana 18. stav (1) ta~ka c) Odluke o dodjeli u zakupposlovnih zgrada i poslovnih prostora Op}ine Stari Grad Sarajevoi rasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju Op}ine Stari GradSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 3/18), kojimje propisano da, na osnovu zahtjeva, Op}inski na~elnik, uzsaglasnost Op}inskog vije}a, moè neposredno dodijeliti poslovniprostor, bra~nom drugu ili djeci zakupoprimca u slu~ajunemogu}nosti zakupoprimca da dalje obavlja djelatnost zboginvalidnosti ili drugog te{kog oblika bolest, kao {to su karcinomi,infarkti, TBC i sli~no, a {to se dokazuje validnom medicinskomdokumentacijom, ili u drugim sli~nim slu~ajevima koji }e serje{avati pojedina~no, uz pismenu saglasnost zakupoprimca, poduslovom da je zakupnina u cijelosti izmirena, Op}insko vije}eStari Grad Sarajevo, na sjednici odrànoj 29. marta 2018. godine,donijelo je

SAGLASNOST

OP]INSKOM NAÊLNIKU ZA NEPOSREDNU

DODJELU - PRENOS PRAVA ZAKUPA POSLOVNOG

PROSTORA U ULICI BESARINA ÎKMA BROJ 1

1. Daje se saglasnost Op}inskom Na~elniku za neposrednudodjelu - prenos prava zakupa poslovnog prostora u uliciBesarina ~ikma broj 1, povr{ine 7,80 m2, na Bo{njakovi}Hanu, k}erku Muli} [emse, ranijeg zakupoprimca predmetnogprostora.

2. Ova saglasnost stupa na snagu osmi dan o| dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo


Stari Grad SarajevoDr. sci. Jusuf Pu{ina

Na osnovu ~lana 18. stav (1) ta~ka a) Odluke o dodjeli u zakupposlovnih zgrada i poslovnih prostora Op}ine Stari Grad Sarajevoi rasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju Op}ine Stari GradSarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 3/18), kojimje propisano da, na osnovu zahtjeva, Op}inski na~elnik, uzsaglasnost Op}inskog vije}a, moè neposredno dodijeliti poslovniprostor ako se, nakon smrti zakupoprimca - poslodavca, ugovor ozakupu zaklju~uje i nastavlja obavljanje djelatnosti od strane~lanova porodi~nog doma}instva (djece, bra~nog druga, roditelja)ili sa suvlasnikom - radnikom, koji je u radnom odnosu preko trigodine sa dosada{njim zakupoprimcem pod uslovom da jezakupnina u cijelosti izmirena, a uz prethodnu saglasnost ~lanovaporodi~nog doma}instva, Op}insko vije}e Stari Grad Sarajevo, nasjednici odrànoj 29. marta 2018. godine, donijelo je

SAGLASNOST

OP]INSKOM NAÊLNIKU ZA NEPOSREDNU

DODJELU - PRENOS PRAVA ZAKUPA POSLOVNOG

PROSTORA U ULICI GAZIHUSREVBEGOVA BROJ 12

1. Daje se saglasnost Op}inskom Na~elniku za neposrednudodjelu - prenos prava zakupa poslovnog prostora u uliciGazihusrevbegova broj 12, povr{ine 30,00 m2, na êhai}Mirsadu, suprugu êhai} Nezira, ranijeg zakupoprimcapredmetnog prostora.

2. Ova saglasnost stupa na snagu osmi dan od dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo


Stari Grad SarajevoDr. sci. Jusuf Pu{ina

Na osnovu ~lana 25. Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo -Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj20/13) i ~lana 24. Poslovnika Op}inskog vije}a Stari GradSarajevo - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo",broj 49/17), Op}insko vije}e Stari Grad Sarajevo, na sjednici,odrànoj 29. marta 2018. godine, donijelo je

RJE[ENJE

O RAZRJE[ENJU I IMENOVANJU ^LANA KOMISIJE

ZA PREDSTAVKE I @ALBE

I

U Komisiji za predstavke i àlbe, razrje{ava se:AMRA GAÎ] - du`nosti ~lanaa imenuju se:MINELA ALI] - na du`nost ~lana.

II

Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a naknadno}e biti objavljeno u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


Sarajevo


Stari Grad SarajevoIrfan êngi}, s. r.

Op}inski na~elnik

Na osnovu ~lana 6. Zakona o porezu na promet nepokretnostii prava ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/05 -Pre~i{}eni tekst, 26/06 i 41/08), ~lana 24. Zakona o sudskimtaksama ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 21/09) i~lana 69. Statuta Op}ine Stari Grad Sarajevo - Pre~i{}eni tekst("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 20/13), Op}inskina~elnik Op}ine Stari Grad Sarajevo, donosi

UPUTSTVO

O NAÎNU RADA KOMISIJE ZA UTVR\IVANJE

VRIJEDNOSTI NEPOKRETNOSTI I PRAVA

^lan 1.

Ovim Uputstvom utvr|uje se na~in rada na utvr|ivanjuvrijednosti nepokretnosti i prava i kriteriji na osnovu kojih se vr{iutvr|ivanje prometne vrijednosti nepokretnosti i prava kao ivrijednosti predmeta spora u vlasni~ko-pravnim sporovima.

^lan 2.

Prometnu vrijednost nepokretnosti i prava kao i vrijednostpredmeta spora u vlasni~ko-pravnim sporovima utvr|ujeKomisija za utvr|ivanje prometne vrijednosti nepokretnosti iprava (u daljem tekstu: Komisija) koju imenuje Op}inskina~elnik.

^lan 3.

Poresku prijavu za razrez poreza sa prate}om neophodnomdokumentacijom Komisiji dostavlja ovla{teno slu`beno licenadle`ne Poreske uprave - ispostava Op}ina Stari Grad Sarajevo.

Zahtjev za utvr|ivanje vrijednosti predmeta spora uvlasni~ko-pravnim sporovima podnosi zainteresovana strankanadle`noj Komisiji putem Centralne pisarnice Op}ine Stari GradSarajevo.

Komisija je du`na u roku od 7 (sedam) dana od dana prijemaporeske prijave, odnosno zahtjeva, izvr{iti procjenu vrijednostinepokretnosti i prava, odnosno vrijednosti predmeta spora i


dostaviti zapisnik poreskoj upravi, odnosno zainteresiranojstranci.

Izvje{taj o izvr{enim procjenama sa~injen na osnovu kopijezapisnika i ostale dokumentacije Komisija putem redovnihmjese~nih izvje{taja dostavlja Op}inskom na~elniku.

^lan 4.Procjena vrijednosti, u pravilu, vr{i se uvi|ajem na licu

mjesta.Poreski obveznik, odnosno zainteresirana stranka, duàn je

licima ovla{tenim za utvr|ivanje vrijednosti nepokretnosti(~lanovima Komisije) omogu}iti pristup nepokretnosti.

^lan 5.Organizaciju i koordinaciju rada Komisije, kao i

obezbje|enje vr{enja svih stru~nih i administrativno -tehni~kihposlova ({to uklju~uje i sa~injavanje Izvje{taja) za potrebeKomisije, vr{it }e dràvni slu`benik - Koordinator, kojeg odredi iimenuje Op}inski na~elnik.

^lan 6.Svi poslovi koji se ti~u procjene nepokretnosti prava i

utvr|ivanja vrijednosti predmeta spora obavljat }e se izvanredovnog radnog vremena.

^lan 7.Rad Komisije na procjeni nepokretnosti i prava i utvr|ivanju

vrijednosti predmeta spora vrednovat }e se na sljede}i na~in:- 15 (petnaest) KM po zahtjevu u slu~ajevima procjene

vrijednosti nepokretnosti i prava za svakog ~lanaKomisije.

Na naknadu iz prethodnog stava imaju pravo Koordinator iovla{teno slu`beno lice Poreske uprave - ispostava Stari GradSarajevo koje u~estvuje u ovim poslovima i ostvaruje saradnju saKomisijom.

^lan 8.Kod utvr|ivanja vrijednosti spora u vlasni~ko-pravnim

sporovima zainteresovana stranka koja se obrati zahtjevom zaprocjenu Komisiji, obavezna je izvr{iti uplatu sredstava, i to:

- za nekretnine povr{ine do 100 m2 - 120,00 KM- za nekretnine povr{ine do 150 m2 - 150,00 KM- za nekretnine povr{ine do 200 m2 - 200,00 KM- za nekretnine povr{ine preko 200 m2 - 300,00 KM- za zemlji{te - po zahtjevu - 150,00 KMSredstva iz prethodnog stava ovog ~lana upla}ivat }e se na

ra~un Op}ine Stari Grad Sarajevo. Nadle`na Komisija }epostupiti po zahtjevu i izvr{iti traènu procjenu tek nakonprilaganja dokaza o izvr{enoj uplati (uplatnica) na na~in kako jeto utvr|eno u stavu 1. ovog ~lana.

^lan 9.Nadle`na op}inska slu`ba za upravu/sektor u ~ijoj

nadle`nosti su tehni~ki poslovi i obezbje|enje obezbijedit }e

Komisiji odgovaraju}e putni~ko vozilo i voza~a za obavljanjeuvi|aja na licu mjesta.

Angaòvani voza~ za svoj rad izvan radnog vremena imapravo na adekvatnu nov~anu naknadu u visini 5 KM po zahtjevu,odnosno izlasku putni~kim vozilom na teren.

^lan 10.Komisija je du`na putem ovla{tenog Koordinatora svakog

mjeseca izvje{tavati Op}inskog na~elnika o svom radu.Izvje{taj iz prethodnog stava ovog ~lana moè sadràvati

prijedloge i sugestije za unapre|enje rada na poslovima procjenevrijednosti nepokretnosti i prava i vrijednosti predmeta spora.

^lan 11.^lanovi Komisije, svako u okviru svojih stru~nih znanja,

samostalno na licu mjesta u zapisniku unose sve elemente kojiuti~u na utvr|ivanje vrijednosti nepokretnosti i prava.

^lan 12.Prometna vrijednost nepokretnosti utvr|uje se u zavisnosti

od lokacije nepokretnosti, odnosno zone u kojoj se nepokretnostnalazi.

^lan 13.Visinu polazne osnove za utvr|ivanje prometne vrijednosti

pojedinih vrsta nepokretnosti po zonama utvr|uje Op}inskina~elnik posebnim aktom, a na osnovu obrazloènog prijedlogaKomisije.

^lan 14.Prometna vrijednost nepokretnosti koju utvr|uje Komisija

moè odstupati od polazne osnove iz prethodnog ~lana za 30%vi{e ili niè, zavisno od elemenata utvr|enih na licu mjesta iregulisanih posebnim aktom iz ~lana 13. ovog Uputstva.

^lan 15.Prometnu vrijednost nepokretnosti utvr|uje Komisija

saglasno{}u svih ~lanova.^lan 16.

Prometnu vrijednost pe~ata (licenci) i prava na modele iìgove Komisija utvr|uje, u pravilu, na osnovu ugovora oprometu tih prava.

^lan 17.Dono{enjem ovog Uputstva prestaje da vaì Uputstvo

Na~elnika Op}ine broj 01-05-110-2495/09 od 26.10.2009.godine.

^lan 18.Ovo Uputstvo stupa na snagu danom dono{enja i bit }e

objavljeno u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo".


SarajevoOp}inski na~elnik

Mr. Ibrahim Hadìbajri}, s. r.

USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u predmetuutvr|ivanja izvr{enja odluka Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine, na osnovu ~lana 5. stav 2. Zakona o postupku predUstavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) i ~lana 61. stav 7.Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16), nasjednici odrànoj dana 20.12.2017. godine, donio je

RJE[ENJE

Utvr|uje se da Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine broj U-55/14 od 17.10.2015. godine, objavljena u"Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 5/16 od 22.01.2016.godine, kojom se utvr|uje da ~lan 68., te ~lan 73. st. 2. i 3. i ~lan76. st. 3. i 4. Zakona o elektri~noj energiji u Federaciji Bosne i

Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 66/13)povrje|uju pravo na lokalnu samoupravu Op{tine NovoSarajevo, Sarajevo i Op{tine Konjic, nije izvr{ena.

Rje{enje objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH" islu`benim novinama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Obrazloènje

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Ustavni sud Federacije) na sjednici sa javnom raspravomodrànoj dana 07.10.2015. godine donio je presudu kojom jeutvr|eno da ~lan 68., ~lan 73. st. 2. i 3. i ~lan 76. st. 3. i 4. Zakona oelektri~noj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine povrje|ujupravo na lokalnu samoupravu Op{tine Novo Sarajevo, Sarajevo iOp{tine Konjic.


Ustavni sud Federacije je aktom broj S-96/16 od 17.10.2016.godine zatraìo od Premijera Federacije Bosne i Hercegovineinformaciju o izvr{enju osam presuda Ustavnog suda Federacije,a me|u njima i o izvr{enju Presude broj U-55/14 od 17.10.2015.godine.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je dopisom broj03-11-1267/2016 od 01.12.2016. godine dostavio Ustavnomsudu Federacije odgovor o stanju izvr{enja odluka Ustavnog sudaFederacije, odnosno o preduzetim aktivnostima za njihovoizvr{enje, a u vezi izvr{enja Presude broj U-55/14 od 17.10.2015.godine je naveo da je ta Presuda ostala neizvr{ena.

Ustavni sud Federacije u funkciji za{tite principa ustavnostikao osnova demokratije i vladavine prava, odlu~io je kao u izrecirje{enja iz sljede}ih razloga:

^lanom IV.B.3.7.c) (I) Ustava Federacije Bosne iHercegovine propisano je Premijer Federacije Bosne iHercegovine odgovoran da "provodi politiku i izvr{ava zakonefederalne vlasti uz obavezu da se brine o provedbi sudskih odlukasudova Federacije."

^lanom IV.C.3.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinepropisano je da su odluke Ustavnog suda Federacije kona~ne iobavezuju}e, a ~l. 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnimsudom Federacije Bosne i Hercegovine reguliraju pravneposljedice donesenih odluka.

^lanom 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine propisano je da su odluke Suda kona~ne iobavezuju}e, da su tijela vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine,u okviru svojih nadle`nosti utvr|enih Ustavom i zakonom, du`naprovoditi odluke Suda, te da Ustavni sud Federacije u slu~ajunepostupanja, odnosno ka{njenja u izvr{avanju iliobavje{tavanju Suda o preduzetim mjerama, donosi rje{enjekojim se utvr|uje da odluka Suda nije izvr{ena i dostavlja ganadle`nom tuìla{tvu, odnosno drugom organu nadle`nom zaizvr{enje kojeg odredi Sud.

Polaze}i od spomenutih odrednica, a nakon uvida u podatkekoje je dostavio Premijer Federacije Bosne i Hercegovine,Ustavni sud Federacije je utvrdio da Presuda ovog Suda brojU-55/14 od 17.10.2015. godine nije izvr{ena.

Stoga je Ustavni sud Federacije sukladno spomenutimodrednicama odlu~io kao u izreci ovog rje{enja.

Ovo rje{enje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno usastavu: Vesna Budimir, predsjednica Suda, Mirjana û~kovi},dr. sc. [ahbaz Dìhanovi}, Aleksandra Martinovi}, prof. dr. EdinMuminovi}, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdi}, sudije Suda.

Broj U-55/1420. decembra 2017. godine

Sarajevo

PredsjednicaUstavnog suda Federacije

Bosne i HercegovineVesna Budimir, s. r.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u predmetuutvr|ivanja izvr{enja odluka Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine, na temelju ~lanka 5. stavak 2. Zakona o postupkupred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) i ~lanka 61.stavak 7. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/10 i18/16), na sjednici odrànoj dana 20.12.2017. godine, donio je

RJE[ENJE

Utvr|uje se da Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine broj U-55/14 od 17.10.2015. godine, objavljena u"Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 5/16 od 22.01.2016.godine, kojom se utvr|uje da ~lanak 68., te ~lanak 73. st. 2. i 3. i~lanak 76. st. 3. i 4. Zakona o elektri~noj energiji u FederacijiBosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj66/13) povrje|uju pravo na lokalnu samoupravu Op}ine NovoSarajevo, Sarajevo i Op}ine Konjic, nije izvr{ena.

Rje{enje objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH" islu`benim novinama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Obrazloènje

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Ustavni sud Federacije) na sjednici s javnom raspravomodrànoj dana 07.10.2015. godine donio je presudu kojom jeutvr|eno da ~lanak 68., ~lanak 73. st. 2. i 3. i ~lanak 76. st. 3. i 4.Zakona o elektri~noj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovinepovrje|uju pravo na lokalnu samoupravu Op}ine Novo Sarajevo,Sarajevo i Op}ine Konjic.

Ustavni sud Federacije je aktom broj S-96/16 od 17.10.2016.godine zatraìo od Premijera Federacije Bosne i Hercegovineinformaciju o izvr{enju osam presuda Ustavnog suda Federacije,a me|u njima i o izvr{enju Presude broj U-55/14 od 17.10.2015.godine.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je dopisom broj03-11-1267/2016 od 01.12.2016. godine dostavio Ustavnomsudu Federacije odgovor o stanju izvr{enja odluka Ustavnog sudaFederacije, odnosno o poduzetim aktivnostima za njihovoizvr{enje, a u svezi izvr{enja Presude broj U-55/14 od17.10.2015. godine je naveo da je ta Presuda ostala neizvr{ena.

Ustavni sud Federacije u funkciji za{tite na~ela ustavnostikao temelja demokracije i vladavine prava, odlu~io je kao u izrecirje{enja iz sljede}ih razloga:

^lankom IV.B.3.7.c) (I) Ustava Federacije Bosne iHercegovine propisano je Premijer Federacije Bosne iHercegovine odgovoran da "provodi politiku i izvr{ava zakonefederalne vlasti uz obvezu da se brine o provedbi sudskih odlukasudova Federacije."

^lankom IV.C.3.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinepropisano je da su odluke Ustavnog suda Federacije kona~ne iobvezuju}e, a ~l. 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnimsudom Federacije Bosne i Hercegovine regulira pravneposljedice donesenih odluka.

^lankom 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine propisano je da su odluke Suda kona~ne iobvezuju}e, da su tijela vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, uokviru svojih nadle`nosti utvr|enih Ustavom i zakonom, du`naprovoditi odluke Suda, te da Ustavni sud Federacije u slu~ajunepostupanja, odnosno ka{njenja u izvr{avanju ili izvje{}ivanjuSuda o poduzetim mjerama, donosi rje{enje kojim se utvr|uje daodluka Suda nije izvr{ena i dostavlja ga nadle`nom tuìteljstvu,odnosno drugom organu nadle`nom za izvr{enje kojeg odrediSud.

Polaze}i od pomenutih odrednica, a nakon uvida u podatkekoje je dostavio Premijer Federacije Bosne i Hercegovine,Ustavni sud Federacije je utvrdio da Presuda ovog Suda brojU-55/14 od 17.10.2015. godine nije izvr{ena.

Stoga je Ustavni sud Federacije sukladno spomenutimodrednicama odlu~io kao u izreci ovog rje{enja.

Ovo rje{enje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno usastavu: Vesna Budimir, predsjednica Suda, Mirjana û~kovi},dr. sc. [ahbaz Dìhanovi}, Aleksandra Martinovi}, prof. dr. EdinMuminovi}, dr. sc. Kata Senjak i Mladen Srdi}, suci Suda.

Broj U-55/1420. prosinca 2017. godine

Sarajevo


Bosne i HercegovineVesna Budimir, v. r.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u predmetuutvr|ivawa izvr{ewa odluka Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine, na osnovu ~lana 5. stav 2. Zakona o postupku predUstavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) i ~lana 61. stav 7.Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16), nasjednici odrànoj dana 20.12.2017. godine, donio je


RJE[EWE

Utvr|uje se da Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine broj U-55/14 od 17.10.2015. godine, objavqena u"Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 5/16 od 22.01.2016.godine, kojom se utvr|uje da ~lan 68., te ~lan 73. st. 2. i 3. i ~lan76. st. 3. i 4. Zakona o elektri~noj energiji u Federaciji Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 66/13)povre|uju pravo na lokalnu samoupravu Op{tine NovoSarajevo, Sarajevo i Op{tine Kowic, nije izvr{ena.

Rje{ewe objaviti u "Slu`benim novinama FederacijeBiH" i slu`benim novinama kantona u Federaciji Bosne iHercegovine.

Obrazloèwe

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daqemtekstu: Ustavni sud Federacije) na sjednici sa javnomraspravom odrànoj dana 07.10.2015. godine donio je presudukojom je utvr|eno da ~lan 68., ~lan 73. st. 2. i 3. i ~lan 76. st. 3. i 4.Zakona o elektri~noj energiji u Federaciji Bosne iHercegovine povrje|uju pravo na lokalnu samoupravu Op{tineNovo Sarajevo, Sarajevo i Op{tine Kowic.

Ustavni sud Federacije je aktom broj S-96/16 od 17.10.2016.godine zatraìo od Premijera Federacije Bosne iHercegovine informaciju o izvr{ewu osam presuda Ustavnogsuda Federacije, a me|u wima i o izvr{ewu Presude brojU-55/14 od 17.10.2015. godine.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je dopisom broj03-11-1267/2016 od 01.12.2016. godine dostavio Ustavnom suduFederacije odgovor o stawu izvr{ewa odluka Ustavnog sudaFederacije, odnosno o preduzetim aktivnostima za wihovoizvr{ewe, a u vezi izvr{ewa Presude broj U-55/14 od 17.10.2015.godine je naveo da je ta Presuda ostala neizvr{ena.

Ustavni sud Federacije u funkciji za{tite principaustavnosti kao osnova demokratije i vladavine prava, odlu~ioje kao u izreci rje{ewa iz sqede}ih razloga:

^lanom IV.B.3.7.c) (I) Ustava Federacije Bosne iHercegovine propisano je Premijer Federacije Bosne iHercegovine odgovoran da "provodi politiku i izvr{avazakone federalne vlasti uz obavezu da se brine o provedbisudskih odluka sudova Federacije."

^lanom IV.C.3.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovinepropisano je da su odluke Ustavnog suda Federacije kona~ne iobavezuju}e, a ~l. 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnimsudom Federacije Bosne i Hercegovine reguliraju pravneposqedice donesenih odluka.

^lanom 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne iHercegovine propisano je da su odluke Suda kona~ne iobavezuju}e, da su tijela vlasti u Federaciji Bosne iHercegovine, u okviru svojih nadle`nosti utvr|enih Ustavomi zakonom, du`na provoditi odluke Suda, te da Ustavni sudFederacije u slu~aju nepostupawa, odnosno ka{wewa uizvr{avawu ili obavje{tavawu Suda o preduzetim mjerama,donosi rje{ewe kojim se utvr|uje da odluka Suda nije izvr{enai dostavqa ga nadle`nom tuìla{tvu, odnosno drugom organunadle`nom za izvr{ewe kojeg odredi Sud.

Polaze}i od spomenutih odrednica, a nakon uvida u podatkekoje je dostavio Premijer Federacije Bosne i Hercegovine,

Ustavni sud Federacije je utvrdio da Presuda ovog Suda brojU-55/14 od 17.10.2015. godine nije izvr{ena.

Stoga je Ustavni sud Federacije sukladno spomenutimodrednicama odlu~io kao u izreci ovog rje{ewa.

Ovo rje{ewe Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno usastavu: Vesna Budimir, predsjednica Suda, Mirjana û~kovi},dr sc. [ahbaz Xihanovi}, Aleksandra Martinovi}, prof. drEdin Muminovi}, dr sc. Kata Sewak i Mladen Srdi}, sudijeSuda.

Broj U-55/1420. decembra 2017. godine

Sarajevo


Bosne i HercegovineVesna Budimir, s. r.

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

SAOP]ENJE

O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ NETO

PLA]I ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA

FEBRUAR 2018. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po zaposlenomostvarena u Kantonu Sarajevo za februar 2018. godine iznosi1.059 KM.

Broj 2011. aprila 2018. godine

DirektorDoc. dr. Emir Kremi}, s. r.

PRIOP]ENJE

O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ NETO

PLA]I UPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA

VELJAÛ 2018. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po uposlenomostvarena u Kantonu Sarajevo za velja~u 2018. godine iznosi1.059 KM.

Broj 2011. travnja 2018. godine

DirektorDoc. dr. Emir Kremi}, v. r.

SAOP[TEWE

PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ NETO

PLATI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA

FEBRUAR 2018. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto plata po zaposlenomostvarena u Kantonu Sarajevoza februar 2018. godine iznosi1.059 KM.

Broj 1811. aprila 2018. godine

DirektorDoc. dr Emir Kremi}, s. r.


SADR@AJ

KANTON SARAJEVO

Skup{tina Kantona Sarajevo

1. Odluka o davanju saglasnosti za osnivanje Osnovne{kole "Maarif Primary School" (Osnovna {kola"Maarif") 1

2. Odluka o izmjeni naziva ulice, odnosnopreimenovanju ulice na podru~ju Op}ine Stari Grad 1

Vlada Kantona Sarajevo

1. Uredba o visini koeficijenta za obra~un prosje~neneto pla}e ostvarene u Kantonu Sarajevo u 2017.godini 1

2. Odluka o iznosima nov~anih podsticaja, minimalnimuslovima za po~etak proizvodnje, minimalnimuslovima za investiranje i rokovima podno{enjazahtjeva za 2018. godinu 2

3. Odluka o dopuni Odluke o davanju saglasnosti navisinu participacije cijena usluga, upisnina i drugihtro{kova studija Univerziteta u Sarajevu, te fakulteta iakademija u njegovom sastavu 5

4. Odluka broj 02-05-17968-8/18 55. Rje{enje o razrje{enju ~lanova Upravnog odbora

Javne ustanove Terapijska zajednica - KampusKantona Sarajevo 6

6. Rje{enje o imenovanju vr{ioca du`nosti ~lanovaUpravnog odbora Javne ustanove Terapijskazajednica - Kampus Kantona Sarajevo 6

7. Rje{enje o razrje{enju predsjednika Upravnog odboraKantonalne javne ustanove za za{ti}ena prirodnapodru~ja 6

8. Rje{enje o imenovanju vr{ioca du`nosti predsjednikaUpravnog odbora Kantonalne javne ustanove zaza{ti}ena prirodna podru~ja 6

9. Rje{enje o izmjeni Rje{enja o imenovanjuKantonalne komisije za procjenu {teta od prirodnih idrugih nesre}a 7

10. Rje{enje o imenovanju predsjednika Nadzornogodbora Javne ustanove "Studentski centar" Sarajevo 7

11. Rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanovaKomisije za izbor i imenovanje predsjednika i~lanova {kolskih odbora osnovnih {kola kao javnihustanova na podru~ju Kantona Sarajevo, ~ija kona~naimenovanja vr{i Vlada Kantona Sarajevo 7

Ministarstvo finansija

1. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu za budètskog korisnikaOsnovna {kola "Safet-beg Ba{agi}" Sarajevo 8

2. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu za budètskog korisnikaPrva gimnazija Sarajevo 8

3. Odluka o preraspodjeli sredstava u Budètu KantonaSarajevo za 2018. godinu za budètskog korisnikaKamerni teatar 8

GRAD SARAJEVO

Gradona~elnik

1. Odluka o odobravanju sredstava sa pozicije: Teku}arezerva 9

OP]INA ILIJA[

Op}inski na~elnik

1. Odluka o odobravanju upotrebe sredstava budètskerezerve iz Budèta op}ine Ilija{ za 2018. godinu 9

OP]INA NOVO SARAJEVO

Op}insko vije}e

1. Odluka o dodjeli prostorija za rad klubova vije}nikaOp}inskog vije}a Novo Sarajevo 9

2. Odluka o utvr|ivanju mjesta, vremena i organa zaizbor ~lanova savjeta mjesnih zajednica na podru~juop}ine Novo Sarajevo 10

OP]INA STARI GRAD SARAJEVO

Op}insko vije}e

1. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli uzakup poslovnih zgrada i poslovnih prostora Op}ineStari Grad Sarajevo i rasporedu poslovnih djelatnostina podru~ju op}ine Stari Grad Sarajevo 11

2. Odluka o pristupanju izradi Izmjena i dopunaRegulacionog plana "Sedrenik" - lokalitet"Mihrivode 3" 12

3. Odluka o pristupanju izradi Urbanisti~kog projekta"Rezidencijalno naselje Hladivode I" 15

4. Odluka o raspodjeli budètskih sredstava zafinansiranje rada bora~kih udruènja za 2018. godinu 20

5. Strategija odrìvog razvoja turizma Op}ine Stari Grad2018-2022 20

6. Saglasnost Op}inskom Na~elniku za neposrednudodjelu - prenos prava zakupa poslovnog prostora uulici Besarina ~ikma broj 1 44

7. Saglasnost op}inskom Na~elniku za neposrednudodjelu - prenos prava zakupa poslovnog prostora uulici Gazihusrevbegova broj 12 44

8. Rje{enje o razrje{enju i imenovanju ~lana Komisije zapredstavke i àlbe 44

Op}inski na~elnik

1. Uputstvo o na~inu rada Komisije za utvr|ivanjevrijednosti nepokretnosti i prava 44

USTAVNI SUD FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

1. Rje{enje broj U-55/14 (bosanski jezik) 45Rje{enje broj U-55/14 (hrvatski jezik) 46Rje{ewe broj U-55/14 (srpski jezik) 46

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

1. Saop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj netopla}i zaposlenih u Kantonu Sarajevo za februar 2018.godine (bosanski jezik) 47Priop}enje o o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj netopla}i uposlenih u Kantonu Sarajevo za velja~u 2018.godine (hrvatski jezik) 47Saop{tewe o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj netoplati zaposlenih u Kantonu Sarajevo za februar2018. godine (srpski jezik) 47

"Slu`bene novine Kantona Sarajevo" - Izdaje Kanton Sarajevo - Redakcija i administracija: JP Novinsko-izdava~ka organizacija Slu`beni list BiH -Sarajevo, ulica Dèmala Bijedi}a 39/III - Po{tanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061- Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo:722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK DD338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Br~ko552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - [tampa: Unioninvestplastika d.d. Sarajevo - Za {tampariju:Jasmin Muminovi} - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10. 07. 1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj01071019. - PDV broj 200226120002. Pretplata za I polugodi{te 2018. za "Slu`bene novine Kantona Sarajevo" iznosi 80,00 KM.Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{nja pretplata 240,00 KM po korisniku.


godina xxiii – broj 16 ^etvrtak, 19. aprila 2018. godine...

Documents